ˇICT Informaticka tehnologija u poslovanju

IN2 GrupaAnte Mandić, predsjednikTanja Pušelj Ostroški iTomislav Perović, članovi Uprave

CIJENA:32 kn4,5 €8,5 KM

Broj 1806/2010

Tema broja: ICT rješenjaza uspješnije poslovanje

Posebni prilog:

TOP100

• UPravljanje OdnOsIma s kUPCIma• BI-PODRŠKA POSLOVNOM ODLUČIVANJU

Informacije: www.infotrend.hrPretplata: pretplata@trend.hr

Informatika i komunikacijeu poslovnim procesimaInformatika i komunikacijeu poslovnim procesima

Časopishrvatskoginformatičkog tržišta

Časopishrvatskoginformatičkog tržišta

180/6/2010 InfoTrend �

www.infotrend.hr

INFOTRENDPrvi hrvatski časopis zainformatiku u poslovanjuNakladnik: INFO PRESS d.o.o. stručnepublikacije, grafičke i prigodne uslugeRockfellerova 47, 10 000 ZagrebTel. 01/23 44 666; Faks 01/24 42 215e-pošta: redakcije@trend.hrInfotrend online: www.infotrend.hrDirektor: Branko KosecTel. 01/23 44 666Zamjenica direktora:Suzana Hostnjake-pošta: admin@trend.hrGlavni i odgovorni urednik:Branko Kosece-pošta: redakcije@trend.hrIzvršni urednik:Petar Bukovace-pošta: redakcije@trend.hrStručni urednici:Marijan PrevićTomislav Žganece-pošta: redakcije@trend.hrDopisnik iz BiH: Haris HamidovićJezična obrada: Anđelko KovačevićMarketing:Nataša Bolješiće-pošta: marketing@trend.hrOdjel pretplate:Tel. 01/23 44 666Faks 01/24 42 215e-pošta: pretplata@trend.hrPretplata (poštarina uključena):HRVATSKA: 12 brojeva 320 knINOZEMSTVO: 12 brojeva 70 €Žiro-račun:Privredna banka Zagreb d.d.2340009-1110401891

OIB 85327276676Grafičko oblikovanje i prepres:HARD-3D45 d.o.o., Zagreb

Foto: http://tinyurl.com/2c5gtcoTisak: Vjesnik d.d.Izrada i održavanje web portala:Novena d.o.o., ZagrebPrilozi u InfoTrendu pripremaju se pomno i stručno, no izdavač ne može odgovarati zaposljedice njihove primjene.Članci izražavaju mišljenje autora i ne poklapajuse nužno sa stajalištem redakcije.Sve primjedbe na sadržaj lista primaju se sa zahvalnošću i bit će im posvećena puna pozornost, a za možebitnu suradnju potreban je prethodni pismeni ili telefonski dogovor.Rukopisi, slike i crteži ne vraćaju se ako to nijeizričito unaprijed dogovoreno. Autorska prava su zaštićena. Nije dopušteno prenošenje tekstova u cijelosti ili djelomično bez pismenog odobrenja izdavača.

Za kakvu promidžbu 30 milijuna eura?

Hrvatska će u turističku promidžbu ove godine uložiti 30 milijuna eura, što je za dva milijuna eura više nego lani. No da bi dobri početni rezultati rezultirali uspješnom turističkom sezonom, potrebni su i drugi sadržaji, a ne samo deklarativne mjere ministra turizma Damira Bajsa o ukidanju viznoga režima za jednostavniji dolazak gostiju iz Kazahstana, Kine, Indije, Jordana, Katara, Kuvajta, Omana i Ujedinjenih Arapskih Emirata te, kao i lani, za turiste iz Rusije i Ukrajine.

Za internetsku promidžbu Ministarstvo turizma izdvojit će dvostruko veći iznos nego lani. Ali, za što? Za konfekcijske, neduhovite i stereotipne spotove. Šteta što nitko od mjerodavnih iz Vlade nije bio na međunarodnoj konferenciji o primjeni visokih tehnologija u predstavljanju kulturne i povijesne baštine, održanoj krajem svibnja u organizaciji KINGA ICT, REDEA- regionalne razvojne agencije Međimurje i INI - Novation GmbH, njemačke tvrtke za upravljanje inovacijama, gdje bi se upoznali s tehnološkim rješenjima vezanima za turističku ponudu. Primjer predstavljanja web-stranica iz Bilbaoa u Španjolskoj najbolje pokazuje kako se mogu predočiti povijesna događanja, planirati turistička putovanja i obogatiti ponude muzejâ i turističkih destinacija.

Primjeri viđeni na spomenutoj konferenciji svojim panoramama i predočavanjem određenoga mjesta najbolje pokazujiu kakvu bi internetsku strategiju moglo imati i naše Ministarstvo turizma. Na žalost, u našoj internetskoj ponudi vlada potpun kaos, a svaka turistička zajednica, na razini amatera-početnika, izrađuje web-stranice koje s određenim lokalitetom nemaju nikakve veze osim klasičnih naputaka o mjestu, broju stanovnika i slično. Zanimljivo je da i u nas postoje dizajnerski studiji koji rade poslove na svjetskoj razini. Najbolji su primjer virtualne panorame, dinamični fotografski prikazi cjelokupna prostora koji stvaraju dojam kao da se zaista i nalazite u tome prostoru u koji su ugrađeni različiti elementi, kao što su video, zvuk ili popratni informativni sadržaj u obliku slike ili teksta. Takve je panorame Studio digitalnih medija Novena usavršila svojim multimedijalnim alatom VRGT - Virtual Guided Tour za muzeje i galerije povezujući ih u neku novu vrijednost koju su, primjerice, prepoznali u austrijskome Museum Für Volkskultur u Spittalu na Dravi. Na našu veliku žalost to nisu prepoznali u Ministarstvu našega turizma. Mi smo ipak Hrvatska, a ne Austrija

Vaš urednik

Pogriješili smo,U prošlome broju, na 58. stranici, u rubrici Novosti BiH, zabunom smo dva puta

otisnuli istu vijest pa se ispričavamo čitateljima i autoru zbog tog propusta.

IN2 GrupaAnte MandićTanja Pušelj Ostroški iTomislav Perović

SnimioDario Sabljak

info Uvodnik

� InfoTrend 180/6/2010

www.infotrend.hrU ovom broju6 - 7 Najava ITI 201032. međunarodna konferencija Information Technology Interfaces potiče interdisciplinar-nu razmjenu znanja, daje mogućnost uvida u ‘susjedna’ područja, otvara prostor za nove iskorake i daje širinu pogleda pri donošenju strateških i drugih bitnih odluka.

8 - 13 Osvrt: MIPRO 2010Konferencija MIPRO još je jednom bila središnja točka ICT-a Hrvatske i Jugoistočne Europe, ali i šire od toga, jer su bili prisutni sudionici iz trideset zemalja.Institut Ruđer Bošković: Šest desetljeća elektronike i računarstva.New Banking Vision 5: U Umagu održana je najveća konferencija financijskoga sektora na području jugoistočne Europe.2. SEE Energetska Arena: Svi uvjeti za kvalitetan razvoj energetskoga sektora u Hrvatskoj.Novi smjer: Održana je međunarodna konferencija o primjeni visokih tehnologija u predstavljanju kulturne i povijesne baštine.IDC.

14 - 17 CRM strategija uspjehaUpravljanje odnosima s kupcima. Kupci postaju sve zahtjevniji i teže ih je zadovoljiti. Što to zapravo kupcima treba da bi obavili svoj posao i kako im mi tu možemo pomoći?

22 - 25 IN2 Grupa

45 - 50 BiroTrend45 - 48 Kompanije(1)

Temeljne promjene u vanjskom okruženju zahtijevaju i temeljite promjene unutarnje strukture kompanije kako bi ona ostala usklađena s tim okruženjem.

49 - 50 20 ključeva(2)

U nastavku predstavljamo osobitosti u implementaciji metodologije za neprekidna poboljšanja poslovnih rezultata poduzeća.

32 - 33 Trag novcaParalelni je sustav za bankarsko izvješćivanje u biti razdvajanje izvještajnoga sustava u odnosu na transakcijski sustav. Iako to nije nepoznanica, približavanjem Hrvatske Europskoj uniji i zahtjevnoj regulativi Hrvatske narodne banke ti će zahtjevi biti sve izražajniji.

34 Fokus poslovne analitikeDanašnje je poslovanje podložno brzim i čestim promjenama kako na području

organizacije poslovnih procesa tako i na području upravljanja i rukovođenja tvrtkom.. Omega Analitički centar je primjer kako se na kvalitetno poslovno rješenje nadograđuje sustav za poslovnu analitiku.

35 Provjereno u praksiNa putu prema EU potrebno će biti usklađivanje postojeće zakonske regulative koja će zahtijevati učestale promjene u dosadašnjemu poslovanju. Stalne promjene koje će se uskoro zahtijevati, podržavaju IT rješenja tvrtke ALFATEC Group za izvješćivanje prema regulatornim tijelima

36 - 37 E-Times rješenje Planiranje, rukovođenje ljudima, nadzor, poticanje na rad i organiziranje svih funkcija jedne poslovne organizacije danas moraju biti potpuno oslonjeni na informacijske procese i tijekove izvješćivanja

38 - 39 Fair-play i oštra konkurencijaRECRO-NET jedna je od informatičkih tvrtki koja se uspješno nose s nedaćama recesije. Direktor Radovan Rusan opisao je djelovanje tvrtke na tržištu i pristup unaprjeđenju poslovanja u teškim uvjetima recesije.

40 - 41 IT arhitektura budućnostiŠto je SOA, koje probleme ima ambiciju riješiti i koje prednosti nudi? Prema IBM jedan je od osnovnih ciljeva SOE poravnanje između poslovnoga svijeta i svijeta informacijske tehnologije na način koji će povećati učinkovitost obaju svjetova

2 – 4 SPEUPStandardni projekt elektroničkoga uredskoga poslovanja

4 – 6 E-RačunFinancijska agencija posljednjih godina razvija različite elektroničke serviseKako će se implementacija E-Računa odraziti na kvalitetu poslovanja među poduzetnicima?

7 – 8 e-vijesti

VAŠ POSAO VAŠEOBRAZOVANJE

VAŠEZDRAVLJE

VAŠODMOR

27 - 41ICT rješenja zauspješnije poslovanje28 – 31 Poslovna inteligencijaUhodane prakse u poslovanju su dobre, ali se uvijek pitamo možemo li još bolje? Jesmo li uspješni u tome što

radimo? Na što utjecati da budemo još uspješniji? Jesmo li u mogućnosti odgovore na naša pitanja pronaći u postojećim podatcima u poduzeću? To su samo neka od mnoštva pitanja koja traže naše odluke i akcije. Znamo li dokazati da znamo poslovati ili samo živimo u tom uvjerenju?

6 InfoTrend 180/6/2010

Danas, kada je potpuna specija-lizacija u svakodnevnome radu neminovna, upravo jedno ovakvo okupljanje potiče interdisciplinarnu razmjenu znanja, daje mogućnost uvida u ‘susjedna’ područja, otvara prostor za nove iskorake i daje širinu pogleda pri donošenju strateških i drugih bitnih odluka

Najava

Međunarodnu znanstvenu konferenci-ju Information Technology Interfa-ces (ITI) Srce organizira od 1974.,

kada je održana prva konferencija u Zagrebu, a u svezi s puštanjem u rad prvoga tek nabav-ljenoga računala za Srce. Sukladno prigodi i tadašnjemu vremenu konferencija je zapo-čela pod nazivom “KOMPJUTER NA SVE-UČILIŠTU”, da bi nakon 12 održavanja, da-kle1991., promijenila ime u Information Technology Interfaces - ITI. Treba odmah reći da je bez obzira na promjene i vremensko raz-

32. međunarodna konferencijaInformation Technology Interfaces

ITI 2010

Pet pozvanih predavanja, stotinjak predstavljanja izvornih znanstvenih rado-va, radionice, okrugli stolovi, druženja i razmjenjivanje ideja samo su dio 32. međunarodne konferencije Information Technology Interfaces ITI 2010, koju tradicionalno organizira Sveučilišni računski centar (Srce) od 21. do 24. lipnja 2010. u Cavtatu, u hotelu „Croatia“.

doblje koje nas dijeli od početaka konferen-cije, uloga i mogućnosti novih tehnologija u obrazovanju u kontinuitetu i danas je jedna od stožernih tema u programu konferencije.

ITI je međunarodna, znanstvena konferen-cija koja tradicionalno okuplja znanstvenike, istraživače i stručnjake iz različitih područja razvoja i primjene informacijskih tehnologija, informatike i računarstva. Multidisciplinar-nost je jedna od značajki konferencije, koja se stalno preispituje od strane međunarodnoga programskoga odbora. Ipak, zaključak je da

danas, kada je potpuna specijalizacija u sva-kodnevnome radu neminovna, upravo jedno takvo okupljanje koje potiče interdisciplinar-nu razmjenu znanja i daje mogućnost uvida u ‘susjedna’ područja, na poseban način dopri-nosi kvaliteti znanstvenih istraživanja, otvara prostor za nove iskorake i daje širinu pogleda u trenutcima donošenja strateških i drugih bit-nih odluka. Utoliko je misija konferencije da osigurava sučelja i okruženje za povezivanje znanstvenika i stručnjaka koji dolaze iz najra-zličitijih područja znanosti, vezanih na ovaj ili onaj način s informacijskim tehnologijama.

Njegujući multidisciplinarnost kroz stal-nih desetak tema (od mreža i računalnih teh-nologija ili informacijskih sustava i aplikacija do primjene informacijske tehnologije u po-slovanju ili obrazovanju) programski odbor svake godine odabire i jednu posebnu temu. Ove godine to su jezične tehnologije, odnosno „Language Technologies: an Infrastructure for Information Society“.

Poticaj za odabir te posebne teme sigurno je bila i činjenica da i u Hrvatskoj uspjelo djeluje nekoliko istraživačkih timova u području je-zičnih tehnologija, primjerice, na Filozofsko-

Okosnicu programa 32. ITI konferencije čine pet predavanja uglednih pozvanih predavača:profesor Daniel Gianola, Departments of Animal Sciences and Biostatistics & Medical Informatics, University of Wisconsin-Madison, SAD, stručnjak u području kvantitativne genetike i biometrike odr-žat će predavanje pod nazivom: “A Two-step Method for Detecting Selection Signatures Using Genetic Markers“.Profesor Michael Goul, predstojnik Department of Information Systems , W.P. Carey School of Busine-ss, Arizona State University, SAD, stručnjak u području sustava za potporu odlučivanju, upravljanja zna-njem i podatcima te analize i dizajna informacijskih sustava, dolazi s predavanjem: “Business Intelli-gence at the Crossroads: Convergence or Confusion Ahead?“.profesor Harold Thimbleby, Royal Society-Leverhulme Senior Research Fellow, Future Interaction Te-chnology Laboratory, Swansea University, VB, stručnjak u području međudjelovanja čovjeka i računa-la te dizajna korisničkih sučelja, održat će predavanje pod nazivom: “Interactive Systems Need Sa-fety Locks“.dr.sc. Michael Witbrock, potpredsjednik za istraživanja, Cycorp, Inc., Austin, Texas, SAD, stručnjak u po-dručju neuralnih mreža, računalne lingvistike te multimedijalnoga pretraživanja informacija, održat će predavanje pod nazivom: ”Acquiring and Using Large Scale Knowledge“.dr. sc. Peter Wittenburg, voditelj tehničke grupe, Max Planck Institute for Psycholinguistics, Nijme-gen, Nizozemska, voditelj tehničkih infrastruktura u projektu CLARIN i stručnjak u području jezičnih tehnologija, održat će predavanje: “Culture Change in Data Management“.

180/6/2010 InfoTrend �

me fakultetu i Fakultetu elektrotehnike i raču-narstva Sveučilišta u Zagrebu.

Konferencija se održava pod pokrovitelj-stvom Hrvatske akademije znanosti i umjet-nosti i uz tehničko sponzorstvo IEEE Region 8, IEEE Croatia Section i IEEE Croatia Com-puter Chapter.

Na konferenciju su pristigla 142 rada iz 34 zemlje, od toga je 15 radova u kategoriji stu-dentskoga rada, a 40 je radova iz Hrvatske. Svi su radovi prošli dvostruku međunarodnu ocje-nu, a ocjenjivački tim broji više od 200 struč-njaka, od kojih je preko tri četvrtine izvan Hrvatske. Za predstavljanje na konferenciji prihvaćeni su samo radovi koji su dobili dvije pozitivne ocjene.

Konferencija već više godina nastoji privu-ći zanimanje studenata i mladih istraživača i znanstvenika, omogućavajući posebne uvje-te za njihovo sudjelovanje na konferenci-ji te kroz različite oblike dodatnoga obrazo-vanja iz područja ICT-a i stjecanja iskustava sudjelovanja na međunarodnim znanstvenim skupovima, a posebno kroz isticanje i nagra-đivanje najboljih studentskih radova u okvi-ru natjecanja studentskih radova. Sve je veći

broj mladih sudionika ko-ji prijavljuju svoje rado-ve za natječaj „ITI Yo-ung Scholar Best Paper Award”. Međunarodni programski odbor vrjed-nuje i kvalitetu sadrža-ja i znanstveni doprinos samoga rada, ali i način

predstavljanja sadržaja u samome radu i kvalitetu predstavljanja najbit-nijih elemenata i postignuća na samoj konfe-renciji.

Od ostalih tradicionalnih događanja svaka-ko treba spomenuti Biometrijsku školu, koja se već po petnaesti put održava u sklopu kon-ferencije ITI, kao dio suradnje Srca/ITI konfe-rencije s Hrvatskim biometrijskim društvom. Ovogodišnju će školu na temu „Bayesian met-hods in quantitative genetics and genomics” voditi profesor Daniel Gianola, Departments of Animal Sciences and Biostatistics & Medi-cal Informatics, University of Wisconsin-Ma-dison, SAD. Posebno predavanje pod izazov-nim nazivom „How many people around you at work think?“ i ove će godine održati dugo-godišnji član programskoga odbora dr. sc. Ray J. Paul, profesor emeritus sa Sveučilišta Bru-nel, Ujedinjeno kraljevstvo, ugledni stručnjak u području informacijskih sustava i simulacij-skoga oblikovanja diskretnih događaja.

Radionicu pod nazivom “Text Mining and Link Analysis for Web and Semantic Web” vodit će dr. sc. Dunja Mladenić i Marko Gro-belnik s Instituta Jožef Stefan, Slovenija. Tradicionalni će okrugli stol ove godine bi-ti također vezan uz temu jezičnih tehnologi-ja, a očekujemo da će na njem, osim kolega

iz Slovenije, sudjelovati i predstavnici hr-vatskih istraživačkih timova, te jasno pozva-ni predavači vezani uz ovu temu, prije svega dr. sc. Peter Wittenburg s Max Planck Institu-ta za psiholingvistiku i voditelj tehničkih in-frastruktura u velikome europskome projek-tu CLARIN (Common Language Resources and Technology Infrastructure) i dr. sc. Mic-hael Witbrock, potpredsjednik za istraživanja u Cycorp. korporaciji.

Demonstracijsku će radionicu iz obrazovne primjene različitih alata Web 2.0 pod nazivom “Teaching with Web 2.0 Tools: Evaluation, Pedagogy and Integration Solutions” voditi profesor Goran Bubaš, Igor Balaban i Tiho-mir Orehovački s Fakulteta organizacije i in-formatike u Varaždinu.

Za sudionike konferencije planiran je cijeli niz društvenih događanja, kojima privlačnost Cavtata, tradicionalnoga domaćina ITI kon-ferencije i blizina Dubrovnika zasigurno da-ju posebnu dimenziju. Poseban interes sudio-nici iskazuju za uvedene prije nekoliko godina “K&K sekcije” - “Kava” with Keynote - oku-pljanja uz kavu ili čaj na kojima u neformalnoj atmosferi sudionici imaju priliku raspravljati s pozvanim predavačima o njihovim istraživa-njima i područjima djelovanja.

Službeni je jezik konferencije engleski, zbornik radova i objavljeni radovi se distribu-iraju kroz izdavački sustav IEEE.

Dodatne informacije o konferenciji ITI 2010 potražite na stranici http://iti.srce.hr/.

Pridružite nam se u Cavtatu od 21. do 24. lipnja!

Posebna ovogodišnja tema: Language Tech-nologies: an Infrastructure for Information Society Temu obrazlaže dr. sc. Dunja Mladenić s Instituta Jožef Stefan i potpredsjednica među-narodnoga programskoga odbora:„Jezične tehnologije bave se problemima veza-nima za uporabu prirodnoga jezika i govora u računalnome okruženju. Značaj tih tehnologi-ja najviše se manifestira u činjenici da predstav-ljaju općenitu infrastrukturu informacijskoga društva, ali i da za brojne istraživače predstav-ljaju važne temeljne tehnologije, kao što su pre-traživanje teksta, strojno prevođenje, prikaz znanja, prepoznavanje jezika i sinteza govora. Osim toga jezične tehnologije koriste metode i postupke iz drugih znanstvenih područja, kao što su strojno učenje, statistika, obradba signa-la. Po svojoj prirodi jezične tehnologije primje-njuju se na odabran prirodan jezik ili skup jezika, stoga se moraju prilagoditi prema potrebama i specifičnosti toga jezika. Dok metode mogu biti općenite, njihova prilagodba za određeni jezik i razvoj neophodnih jezičnih resursa prepoznat je kao nacionalni interes, posebice za jezike ma-njih naroda.“

8 InfoTrend 180/6/2010

Okupilo se gospodarstvo, državna uprava, lokalna samouprava, znanost, obrazovanje, što je dio tradicije MIPRO-a. Okupilo se više od tisuću sudionika, gostiju i uzvanika koji su posjetili brojna i raznolika događanja koja čine MIPRO 2010. Program skupa izložen na portalu MIPRO ili tiskan, ima čak 40 stranica, što znači da je program krcat događajima koje je teško čak i pobrojiti. Zato ćemo čitatelja upoznati s onime što je bitno i karakteristično pa i pod cijenu suženja raspona obavijesti.

Savjetovanja, seminari.....Počnimo sa znanstveno-stručno-poslovnim

savjetovanjima/konferencijama kojih je čak deset sa sekcijom radova studenata preddi-plomske nastave. Savjetovanja pokrivaju po-jedina uža područja ICT-a (npr. Telekomuni-kacije i informacije, Sigurnost informacijskih sustava, Digitalna ekonomija, Računala u teh-ničkim sustavima, Inteligentni sustavi, Po-slovni inteligentni sustavi, Računala u obrazo-vanju, Grid i vizualizacijski sustavi, Uprava, lokalna samouprava, javni servisi, Mikroelek-

Opatija je od 24. do 28. svibnja 2010. još jednom bila središnja točka ICT-a Hrvatske i Jugoistočne Europe, ali i šire od toga jer su bili nazočni sudionici iz trideset zemalja

Nastavak uspona ICT-au JugoistočnojEuropi

Osvrt

tronika). Predstavljeno je 350 radova autora iz 30 zemalja pri čem je 265 radova na englesko-me jeziku. Radovi pisani na engleskome je-ziku bit će referirani u IEEE Xplore-u, što će svakako doprinijeti interesu za skup MIPRO-a u svijetu, koji je i do sada bio visok. Tri su najbolja rada nagrađena. Navest ćemo samo jedan od njih. Dubravko Babić sa svojim je kolegama iz kalifornijskih tvrtki i sveučilišta referirao o čipu iz GaN-a „izraslomu“ na dija-mantnoj podlozi, što je vrh današnje tehnolo-gije čipova.

Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hrvatska prezentira plenarnu temu “Kriza ili šansa”

180/6/2010 InfoTrend �

Pozvani su predavači predvođeni vrlo po-znatim istraživačem i stručnjakom u području detektora koji su omogućili velika otkrića u ra-zličitim dijelovima znanosti. U pitanju je Velj-ko Radeka, šezdesetih godina poznati elektro-ničar na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu i docent na tadašnjem ETF-u, a kasnije vrlo poznati istraživač i voditelj projekata u Bruk-hawen National Laboratory u Uptonu u USA. Govorio je s pozicije vlastitih istraživanja o ulozi elektronike u znanstvenim istraživanji-ma te o šumovima u elektroničkim napravama koji determiniraju osjetljivost detektora. Bilo je pravo zadovoljstvo iz prve ruke čuti izvje-šće s prve crte znanstvene bojišnice.

MIPRO je oduvijek njegovao i obrazovnu sastavnicu te su organizirani seminari na te-mu primjene ICT-a u elektroenergetskim su-stavima i na temu deregulacije velikih sustava koji se moraju prilagoditi tzv. europskim stan-dardima. Interes za obje problematike poka-zali su prvenstveno sudionici iz HEP – Hrvat-ske elektroprivrede.

Svečano otvaranje – tehnološka premijera

Osnovni su ton ovogodišnjemu skupu MI-PRO-a dale telekomunikacije, što treba s jed-ne strane pripisati značaju telekomunikacija u suvremenome svijetu, a s druge strane to-mu što su glavni skupni sudionici skupa T-Hr-vatski Telekom, koji je bio i generalni sponzor te VIPNet koji se dobro predstavio. Na samo-me su se svečanome otvaranju skupa u srije-du 26. svibnja 2010. zajedno predstavili Eri-csson Nikola Tesla i VIPNet nastupom svojih predsjednika Gordane Kovačević i Mladena Pejkovića. Oni su premijerno pokazali najve-

ću brzinu prijenosa podataka ikada postignu-tu u 3G mreži od 42 Mbit/s koja će do kon-ca ove godine biti dostupna VIP korisnicima. Koncem će godine biti ponuđen i novi USB stick koji podržava Dual Carrier HSDPA teh-nologiju. Na taj je način svečano otvaranje MIPRO-a postalo scenom za tehnološke pre-mijere, što bi u budućnosti moglo prerasti u novu tradiciju.

Svečano je otvaranje oduvijek središnji do-gađaj skupova MIPRO. Posljednjih je godina ono dostiglo vrlo visoku stručnu razinu zahva-ljujući brižno složenomu scenariju otvaranja

koji se piše puna tri mjeseca, kao i stručnoj re-žiji samoga otvaranja. Kongresna je dvorana Grand hotela Adriatic savršeno mjesto za ta-kva događanja. Zahvaljujući brojnim VIP go-stima i uzvanicima iz svijeta gospodarstva, menadžmenta, državne uprave, znanosti i po-litike, sudjelovanje je u svečanome otvaranju MIPRO-a postalo stvar ugleda u ICT zajed-nici.

Institut Ruđer Bošković Zagreb, koji ove godine slavi 60. godina postojanja (zar već?), predstavio je novu 3D tehnologiju ostvare-nu kroz 3D kameru koja u realnome vremenu

Značajan se dio aktivnosti na skupovima MIPRO-a događa na društveno i tehnološki orijenti-ranim okruglim stolovimaNanotehnologija, digitalna televizija, regulatorni okvir...Počnimo od okrugloga stola Nanotehnologija – novi tehnološki izazov u RH koji je okupio pedesetak su-dionika pretežno iz znanstveno-istraživačkih ustanova. Tim je uvodničara pokušao rasvijetliti različite aspekte na-notehnologije, no nije bilo moguće stvoriti sintetski prikaz zbog nedostatka sinergijskoga pristupa. Optimizam nazočnih o našim prilikama u nanotehnologiji „prizemljio“ je Dubravko Babić, „naš čovjek u Havani“ (Kaliforniji) re-kavši: Danas nanotehnologija nije više područje brzoga rasta: to što se moglo jednostavno komercijalizirati, već je komercijalizirano ili istraženo. Danas je teško naći tehnologiju/ideju koja bi se bitno razlikovala od onoga što je već negdje napravljeno, patentirano ili komercijalizirano. Drugim riječima, zakasnili smo.Da bi se nešto ostvarilo u podučju nanotehnologije, potrebno je definirati strategiju: koje grane nanotehnologije istraživati i zašto. Strategija se mora kritički evaluirati po tome predstavlja li dobar poslovni plan. Mi si ne možemo dopustiti luksuz pa se baviti samo s „open ended research” bez komercijalnoga cilja, jer nismo Amerika ni EU, nego se moramo usredotočiti na ideje koje se mogu ostvariti u kraćem roku, s ciljem komercijalizacije. Objavljivanje znanstvenih radova na osnovi nanotehnologije ne će smetati stranoj industriji, ali onoga trenutka kad se neke od naših ideja počnu pretvarati u isplative proizvode, ući ćemo u minsko polje intelektualnoga vlasniš-tva. Vrlo nam se lako može dogoditi da nam netko iz svijeta zatraži da platimo licencu za neku njihovu sličnu ideju, ili, još gore, da nas zaustavi u proizvodnji.Konačno, činjenica da postoje EU grantovi koji nam daju novce za razvoj tehnologije, ne znači da se oko njih treba oblikovati strategija za hrvatski razvoj tehnologije. Treba dobro razmisliti kako se ti novci uklapaju u NAŠU strate-giju i kako možemo tim novcima ostvaritiviše nego što se od nas očekuje. Naime, ne vjerujem da itko u Hrvatskoj misli da nama Europa daje novce da bismo mi postali bolji od Europe. A to je točno.To je svakako dobar i koristan zaključak pa ćemo na tome i ostati!

Drugi je okrugli stol ICT i e-održivost pod „dirigentskom“ palicom Ane Penović, novinarke i urednice medija PLANB i u suorganizatorstvu Ericsson Nikole Tesle pobudio velik interes. Skupina je uglednih uvodničara (Igor Lu-čić, Gordana Kovačević, Krešo Antonović, Mladen Pejković, Vlado Mrvoš, Anđelko Miloradović) predstavila svoja stajališta usuglasivši se u mišljenju da ICT kao najkonkurentniji dio našega društva može i mora predvoditi proces društvenoga oporavka.Treći je okrugli stol Digitalna televizija u Hrvatskoj – gdje smo i kako dalje održan u suorganizatorstvu s HAKOM-om pokazao postojanje velikoga interesa za pitanja koja rješava, ali i postavlja prijelaz na digitalno odaši-ljanje televizijskoga signala. Taj se projekt Vlade RH uspješno zbiva i u teškoj recesijskoj godini. Istaknute su velike mogućnosti koje pruža digitalizacija TV programa, kao i dobitci za gledatelje, TV kuće i telekomunikacijske tvrtke. Zanimanje je pobudila i radionica Kakav regulatorni okvir želi/treba Hrvatska na pragu ulaska u EU? Pod voditeljstvom Kreše Antonovića, ravnatelja Uprave za telekomunikacije MMPI-a, održana je zanimljiva raspra-va. Jedan od sudionika, Olivier Pascal, predstavnik EU za informatičko društvo i medije, ocijenio je da su pred Hrvatskom zadatci reguliranja prava potrošača u skladu s novom regulativom Europske komisije te uvođenje broja za pozive hitnosti 112 na svim razinama. Problematici je broja za pozive hitnosti bila posvećena i posebna radionica „Uvođenje službe hitnog poziva u vozilima u RH“. Radionica je dala tehnički pregled koncepta hitnoga poziva u vozilima, kao i pregled postojećega europskoga zakonodavstva i normi. Također je predstavlje-no sudjelovanje Republike Hrvatske u europskome pilot-projektu u području e-Poziva. Okupljeno je više od 30 su-dionika iz industrije, obrazovanja, znanosti i državne uprave, što potvrđuje vrijednost te teme.Na marginama je skupa održan i tradicionalni sastanak Hrvatskoga poluvodičkoga klastera-SEMICRO koji ulaže vrijedne napore u okupljanju svih koji djeluju u poluvodičkome području u Hrvatskoj. Osnovna je zamisao da se utvrde projekti unutar tehnoloških „niša” u kojima Hrvatska ima stvarnu šansu. Jednu takvu nišu čine disipativni tankoslojni polisilicijski filmovi koji su pogodni za primjene u tehnici grijanja, u području senzora i MEMS-ova te projektiranje određenih klasa analognih integriranih sklopova.

Sa svečanog otvorenja konferencije MIPRO 2010.

10 InfoTrend 180/6/2010

Osvrt

preoblikuje videosignale u 3D modele. Pred-stavljeno je tzv. stolno kiparstvo ili stvaranje skulpture iz 2D slike.

Kriza ili šansa?Kada smo već kod svečanoga otvaranja, na-

vedimo da je ono dokončano zanimljivom plenarnom temom Ivana Vidakovića, direk-tora Microsofta Hrvatska, s naslovom Kriza ili šansa u kojem je iznesen zabrinjavajući po-datak o stalnome padu hrvatske konkurentno-sti posljednjih godina. Taj je podatak posljedi-ca niza krivih odluka ili nedostatka odluka od strane onih koji bi trebali stvarati uvjete gos-podarskoga oporavka i razvitka. S druge je strane izlaz u novim (ne samo i ne nužno ICT ) tehnologijama zasnovanima na nanoznanosti kojoj čak ni vrata nismo otvorili (čast iznim-kama koje samo potvrđuju pravilo).

Povelje MIPRO-a zaslužnimaJedna je od tradicija skupova MIPRO-a i po-

djela priznanja u obliku uglednih Povelja MI-PRO-a istaknutim pojedincima i tvrtkama. Ovoga je puta od pojedinaca Povelju MIPRO-a dobio veteran skupova MIPRO-a predsjed-nik Uprave Končar-Elektroindustrije Darinko Bago za dugogodišnji doprinos razvoju ICT-a i za promicanje ideje i misije MIPRO-a, a od skupnih članova Institut Ruđer Bošković Za-greb s istim obrazloženjem. Povelja Institutu Ruđer Bošković rezultat je stvarnoga dopri-nosa Instituta širenju misije MIPRO-a i zgod-no se poklopila s obilježavanjem 60. obljetni-ce osnivanja Instituta.

Ove je godine MIPRO uveo i jedno novo priznaje Prijatelj MIPRO-a koje će se ubudu-će dodjeljivati autorima radova na savjetova-njima/konferencijama MIPRO koji niz godi-na sudjeluju u radu pojedinih savjetovanja i koji doprinose širenju misije MIPRO-a u svi-jetu. Prve tri povelje Prijatelj MIPRO-a dobili su H.Jaakkola (Finska), J. Henno (Estonija) i S.Milo (Italija) koji niz godina dolaze na sku-

pove MIPRO-a i koji su već postali njegovim zaštitnim znakom.

Društveni je život na MIPRO 2010 obilježio koktel za sudionike i goste održan u opuštenoj atmosferi na obali ispod Grand hotela Adria-tic, što je od nazočnih bilo iznimno dobro pri-hvaćeno. Time je izbjegnuta nesnosna gužva koja je postojala prijašnjih godina na kokteli-ma koji su se najprije održavali na terasi For-tuna, a potom u hotelskome restoranu. Oba su se prostora pokazala neprimjerenim pa je „bi-jeg” na morsku obalu ispod Adriatica ocije-njen kao pun pogodak.

Svoj je doprinos dao i gradonačelnik Opatije Ivo Dujmić priredivši prijam u villi Angiolina u istoimenome parku za VIP goste skupa me-đu kojima su bili i predsjednik i dopredsjedni-ci udruge MIPRO-a, pozvani predavači Velj-ko Radeka i Dubravko Babić, direktor IEEE Region 8 Marko Delimar, Krešo Antonović, ravnatelj Uprave za elektroničke komunikaci-je i poštu u MMPI-u, Vanja Smokvina, pročel-nik Zavoda za informatizaciju Grada Rijeke

Šest desetljeća elektronike i računarstva na Institutu Ruđera Boškovića (IRB) obilježeno je skupom na kojem su se, u toj najvećoj hrvatskoj znanstvenoj ustanovi u području prirodnih znanosti, okupili brojni ugledni znanstvenici. Među njima su i oni koji su svoje karijere započeli na Ruđeru te ih uspješno nastavili u ino-

zemstvu, poput profesora Veljka Radeka i Branka Součeka. Skup je organiziran povodom proslave 60. obljetnice IRB-a, a otvoren je projekcijom filma “Mudar odabir” koji su 2004. re-alizirali djelatnici Centra za informatiku i računarstvo IRB-a u samo osam dana kako bi privu-kli mlade znanstvenike da se posvete tim područjima. Okupljene je znanstvenike na početku po-

i ostali. Nadamo se da će ta lijepa gesta opa-tijskoga gradonačelnika postati nova tradici-ja skupova MIPRO-a.

Spomenimo i ručak za VIP goste i uzvanike MIPRO-a u restoranu Sv.Jakov u istoimeno-me parku koji je okupio čelnike T-Hrvatskoga Telekoma, VIPNet-a, Končara, HEP-a, Eri-csson Nikole Tesle, EXOR-a, ABB-a, Micro-softa Hrvatska, IBM-a Hrvatska, Instituta Ru-đer Bošković, udruge MIPRO-a i ostale. Bila je to dobra prilika da se u neobvezatnoj atmos-feri razmijene zanimljive informacije od za-jedničkoga ICT interesa.

Na kraju recimo da je skup MIPRO 2010 održan pod pokroviteljstvom predsjednika RH Ive Josipovića uz generalno sponzorstvo T-Hrvatskoga Telekoma s nizom pokrovitelja, zlatnih, brončanih i ostalih sponzora, te s ni-zom suorganizatora o čem postoji mnogo više podataka na portalu www.mipro.hr.

Petar BiljanovićPredsjednik Programskoga odbora MIPRO

Sudionici jedne od brojnih radionica

60 godina elektronike i računarstva na Institutu Ruđer Bošković

180/6/2010 InfoTrend 11

Događaju od 25. do 28. svibnja 2010. na-zočilo je više od dvije stotine sudionika.

Stručnjaci su iz regije i svijeta tijekom konfe-

bankari i analitičari u nekoliko posebnih pre-davanja dali pregled preobrazbe bankarske industrije, koja u posljednjih nekoliko godina doživljava intenzivan preobražaj iz konzerva-tivne i krute djelatnosti u suvremeni sektor po-svećen prodaji i potrebama pojedinačnih ko-risnika.

Direktori banaka i predstavnici središnjih banaka iz regije i svijeta na posebnome su okruglome stolu govorili o aktualnoj financij-skoj krizi i pratećim poukama koje je industri-ja izvukla iz toga događaja. Ujedno su predsta-vili današnje i nadolazeće inicijative vodećih globalnih ustanova i vodećih svjetskih eko-nomija, primjerice, Svjetske banke, te pružili uvid u njihov utjecaj na bankarstvo. Tehnološ-ka su predavanja i rasprave predstavili najno-vija ICT rješenja koja se koriste u sklopu ban-karskih sustava, a bilo je riječi i o nedavnim promjenama odnosa snaga u IT industriji.

Cijelu bismo konfrerenciju mogli podijeliti u dva dijela. Prvi je dio bio namijenjen veće-mu broju učesnika koji su išli na konferenciju po svojem nahođenju, dok je drugi bi raspore-đen po određenim radionicama, organizirani-ma za posebnu skupinu koja se pobliže željela upoznati s određenim bankarskim rješenjima koje nudi Asseco CE grupe. Tri su osnovna ci-lja najveće konferencije financijskoga sektora na području jugoistočne Europe: prvo, pred-staviti integraciju Asseco CE grupe koja je na-stala od 11 tvrtki u regiji kako bi tržište shva-tilo kako je to sada jedna tvrtka; drugo, svrha je predstavljanja Assecovih rješenja koja se nude u bankarskoj industriji potrebnima za funkcioniranje suvremene banke i, treće, po-ruka je najznačajnije bankarske konferencije bila ta gdje su klijenti iz prve ruke mogli ispri-čati svoja iskustva vezana za rješenja multi-nacionalne tvrtke Asseco CE grupe, koja nu-di sva rješenja za bankarsku industriju s jakim referencama.

zdravila ravnateljica IRB-a Danica Ramljak te ih izvijestila da je prije početka skupa potpisala načelni sporazum o suradnji s dekanom Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) Vedranom Mornarom.

Organizator skupa i voditelj Ruđerova Centra za informatiku i računarstvo Karolj Skala ista-knuo je da se danas na Ruđeru ponovno okupljaju znanstvenici i stručnjaci s područja informati-ke i računarstva te tako postupno nestaje fenomen tzv. generacijskoga vakuuma.

Podsjetio je da je, nakon vrlo dinamična razdoblja kasnih 50-ih te 60-ih godina 20. stoljeća - ka-da je na Institutu 1959. Branko Souček osmislio i bio voditelj konstruiranja prvoga digitalnoga računala u Hrvatskoj, a 1966. osnovao Laboratorij za kibernetiku - mnogo znanstvenika napusti-lo Institut i otišlo u inozemstvo. Tada su se elektronikom i računarstvom nastavila baviti samo tri laboratorija koji su se 1995. integrirali u Zavod za elektroniku. Skala je istaknuo da se sada na-stoji dati zamah elektronici i računarstvu na Ruđeru s kojega je, podsjetio je, 1991. odaslana pr-va e-pošta (e-mail) u Hrvatskoj.

Predstojnik je Zavoda za elektroniku Tomislav Šmuc podsjetio da je svojedobno na Ruđeru bi-lo 50 znanstvenika koji su se bavili elektronikom i računarstvom, dok ih je danas tek 20.

Profesor Veljko Radeka, voditelj Odjela za elektroničku instrumentaciju Laboratorija Broo-khaven na američkome Long Islandu, govorio je o najnovijim projektima njegova laboratori-ja u primjeni elektronike i računarstva, primjerice, u medicini, kao i u fundamentalnim istraži-vanjima.

O razvojnome je putu od analizatora i računala do mozga i grida govorio profesor Branko So-uček, a akademik Leo Budin o ulozi e-infrastrukture u suvremenoj znanosti. U predavanju pod nazivom “Naslov je dobar, nemoj ga dirati” profesor je Branko Jeren istaknuo kako Hrvatska, kao mala zemlja, mora imati ugledne ustanove, da je IRB osnovan kao takva ustanova te da ta-ko mora i ostati.

Videolinkom u radu konferencije iz Kanade sudjelovao je Ivan Hrvoić, vlasnik tvrtke GEM Sy-stems koja razvija, dizajnira i prodaje magnetometre - profesionalne instrumente za geofizičare i magnetičare, a karijeru je počeo na Ruđeru.

Bankari iz jugoistočne Europe u UmaguNew BankingVision 5

rencije nizom stručnih predavanja, radionica i plenarnih rasprava podijelili vlastita iskustva u ostvarivanju i realizaciji projekata. Tako su

U organizaciji grupacije Asseco SEE u hotelu Sol Coral u Umagu održana je najveća konferencija financijskoga sektora na području jugoistočne Europe New Banking Vision 2010. Peti po redu regionalni skup o bankarstvu i informacijskim tehnologijama po prvi je put organiziran u Hrvatskoj.

12 InfoTrend 180/6/2010

Osvrt

U prostorijama tvrtke KING ICT održana je međunarodna konferencija o primjeni

visokih tehnologija u predstavljanju kulturne i povijesne baštine, u organizaciji Regionalne razvojne agencije Međimurje – REDEA i tvrt-ke za upravljanje inovacijama INI-Novation GmbH iz Njemačke.

Cilj je konferencije bio potaknuti veću pri-mjenu visokih tehnologija u zaštiti i predstav-ljanju kulturne i povijesne baštine. Naime, izazovi s kojima se susreću kulturne i turi-stičke organizacije u upravljanju ponudom i privlačenju sve zahtjevnijih posjetitelja, tra-že inovativan pristup i pronalazak novih za-nimljivih rješenja. Sudionici su konferenci-je kroz izlaganja bili upoznati s tehnološkim

U organizaciji Infoareana Grupe i pod po-kroviteljstvom Ministarstva gospodar-

stva, rada i poduzetništva održana je 2. regi-onalna konferencija Energetska Arena 2010. - Konferencija o razvoju energetskoga sek-tora. Ovogodišnju je Konferenciju otvorila Kristina Čelić, načelnica Odjela za strategiju planiranja i energetske ravnoteže, Ministar-stva gospodarstva, rada i poduzetništva. Pri-hvaćanjem Strategije energetskoga razvoja i postavljanjem poduzetnoga europskoga cilja smanjenja stakleničkih plinova za 20 posto i dobivanja 20 posto energije iz obnovljivih izvora energije do 2020. predviđaju se ukupna ulaganja od 15 milijardi eura u energetskome sektoru, dok se najveća ulaganja očekuju u elektroenergetskome sektoru od oko 60 posto ukupnih ulaganja – istaknula je Čelić.

Strategija predviđa projekte, kao što su ter-minal za ukapljeni prirodni plin na Krku, zavr-šetak sustava magistralnoga plinovoda Hrvat-ske, povezivanje plinskih sustava Hrvatske i Mađarske, uključenje u plinovod Južni tok, izgradnja spremnika za obvezne zalihe naf-

SEE Energetska Arena Dobar zemljopisni položaj s mogućnošću tranzita za naftu, prirodni plin i električnu energiju te prednosti pomorske zemlje i dobrih lokacija za izgradnju sigurnih energetskih objekata čini kvalitetnu osnovu za razvoj energetskoga sektora u Hrvatskoj, zaključak je 2. SEE Energetske Arene

te i skladišta prirodnoga plina Grubišno po-lje, reverzibilni transport nafte Jadranskim naftovodom, osuvremenjivanje rafinerija itd. Uz navedene su projekte sudionicima Konfe-rencije predstavljena tri projekta koje podupi-re Svjetska banka, a to su: projekt energetske djelotvornosti s HEP ESCO-om, projekt po-boljšanja infrastrukture i proširenja mreže to-plinarstva s HEP Toplinarstvom i projekt ko-jim se pomaže Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva u razvoju zakonodavstva za obnovljive izvore energije.

Neovisno o energetskim projektima koji su u tijeku, očito je da Hrvatska ne koristi sve finan-cijske mogućnosti koje su joj na raspolaganju za razvoj energetskoga sektora. Naime, direk-torica je Europske banke za obnovu i razvoj za Hrvatsku, Charlote Ruhe, u svojem izlaganju istaknula da je Hrvatska jedina zemlja u Jugo-istočnoj Europi u koju EBRD još nije ulagao u energetske projekte. Ruhe je u svojem go-voru pozvala sve zainteresirane, a koji imaju projekte za poticanje energetske djelotvorno-sti i razvoj obnovljivih izvora energije, da se

obrate Banci. Zoltan Aldott, predsjednik Uprave INE, ti-

jekom panela Europski akcijski plan za ener-getsku sigurnost i solidarnost istaknuo je da je INA, kao jedan od najbitnijih gospodarskih subjekata u Hrvatskoj, spremna postati proak-tivan partner Vlade RH u formuliranju i im-plementiranju hrvatske nacionalne energetske politike te jačanju sigurnosti opskrbe energi-jom. Navedeno podrazumijeva poduzimanje strateških koraka u trima područjima: značaj-nim daljnjim ulaganjima u istraživanje i proi-zvodnju u Hrvatskoj i inozemstvu, sudjelova-nju u komercijalnim projektima kojima će se osigurati sigurnost opskrbe te u preuzimanju ključne uloge u daljnjem razvoju hrvatsko-ga tržišta plinom – istaknuo je Aldott. Dobar zemljopisni položaj s mogućnošću tranzita za naftu, prirodni plin i električnu energiju te prednosti pomorske zemlje i dobrih lokacija za izgradnju sigurnih energetskih objekata či-ni kvalitetnu osnovu za razvoj energetskoga sektora u Hrvatskoj, ali su nužna daljnja ula-ganja za razvoj visoko-energetsko-djelotvor-ne ekonomije – generalni je zaključak 2. SEE Energetske Arene.

Međunarodna konferencija o primjeni visokih tehnologija u predstavljanju kulturne i povijesne baštineNovi smjerrješenjima vezanima uz predstavljanje, odno-sno diferenciranje određenih sadržaja i usta-nova u mnoštvu ponude s kojom se pojedin-ci, možebitni korisnici susreću; oživljavanje i predočavanje povijesnih događanja i lokali-teta; planiranje putovanja i turističkih posje-ta; dodatne sadržaje za obogaćivanje ponude muzeja i turističkih odredišta te život izložbe nakon zatvaranja i dr. Na kraju su bili prika-zani i najbolji primjeri iz prakse iz Hrvatske i inozemstva.

Na konfenciji se okupilo više od 70 sudio-nika iz različitih organizacija – od turistič-kih zajednica i muzeja, obrazovnih ustanova i stvaralaca tehnoloških rješenja pa sve do je-dinica lokalne samouprave, razvojnih agenci-ja i ministarstava. Organizaciju je konferenci-je poduprlo Njemačko savezno ministarstvo obrazovanja i istraživanja kao dio projekta “KroatINI - Science and Innovation Marke-ting Croatia”, zatim BICRO kroz Tehnološko-inovacijski centar Međimurje te KING-ICT. Prilikom obraćanja predstavnicima medija,

Ana Kralj, voditeljica odjela za promicanje ulaganja u REDEA-i, istaknula je vrijednost te konferencije za projekt Tehnološko-inova-cijskoga centra Međimurje koji provodi agen-cija od listopada prošle godine. „Vizija ra-zvoja TIC-a je pozicionirati se kao stjecište tijekova znanja, inovacija i tehnologija u i iz regionalne ekonomije na korist Međimurja i šire regije, a današnji je događaj korak u tome smjeru.“, izjavila je Ana Kralj. Predstavnik suorganizatora, Wolfgang Kniejski, osvrnuo se na mogućnosti suradnje i razvoja projeka-ta prijenosa tehnologije koji bi se financirali iz međunarodnih izvora, što je upravo i razlog današnjega predstavljanja postojećih doma-ćih i stranih projekata.

Tijekom konferencije dotaknuta su brojna pitanja ključna za budućnost oživljavanja kul-turne i povijesne baštine, kao i osmišljavanje turističkih proizvoda, a zaključak je svih su-dionika da upravo nove tehnologije treba pri-hvatiti kao okosnicu daljnjega razvoja s mno-gim još neistraženim mogućnostima.

180/6/2010 InfoTrend 1�

HP uspješniji od prošle godineHP je nadmašio očekivanja prijavivši za svoje fiskalno drugo tromjesečje prihode koji su 13% veći nego u istome razdoblju godinu prije. Prihodi su tvrtke u tromjesečju koje u tvrtki završava 30. travnja narasli na 30,8 milijardi dolara, dok su očekivanja analitičara bila između 29,51 i 30,22 milijardi dolara. Operativni je profit tvrtke porastao 25%, na 2,9 milijardi dolara. Komentirajući te rezultate, direktor je tvrtke Mark Hurd istaknuo svoje uvjerenje u daljnji rast u tekućem i sljedećim tromjesečjima. Za tekuće tromjesečje u tvrtki predviđaju prihode između 29,7 i 30 milijardi dolara.

Vijesti

E-knjiga potiskuje tiskanuPrema predviđanjima u Sonyju, e-knjige će u razdoblju od pet godina postati popularnije od tiskanih. Prije tri godine šef Sonyjina odjela za e-čitače, Steve Haber, predvidio je kako će e-knjige preuzeti prvenstvo od onih tiskanih tijekom deset godina, no sada vjeruje da je to bila pesimistična procjena.Sony za sada u planu ima posebne uređaje namijenjene čitanju e-knjiga, poput svojega Readera, no u budućnosti bi se njihova uloga mogla integrirati u multifunkcionalne tipove uređaja. Također, japanski proizvođač prati navike kupaca iPada, te su zaključili da je 11% kupaca Appleov tablet kupilo s namjerom da ga u prvome redu koriste za čitanje e-knjiga.

Apple je prodao preko dva milijuna tabličnih računala iPad za manje od 60 dana. Početkom je svibnja Apple priopćio da je prvih milijun primjeraka prodao za svega 28 dana. Uređaj se počeo prodavati

u Velikoj Britaniji, Australiji, Kanadi, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Japanu, Španjolskoj i Švicarskoj, a u srpnju će se pojaviti u još devet zemalja - Austriji, Belgiji, Hong Kongu, Irskoj, Luksemburgu, Meksiku, Nizozemskoj, Novome Zelandu i Singapuru, a tek potom i u drugim zemljama. Nakon nezabilježene potražnje u SAD-u, prodaja se u drugim zemljama morala odgoditi. “Kupci diljem svijeta doživljavaju magiju iPada i čini se da ga vole jednako kao i mi”, izjavio je tim povodom Steve Jobs, izvršni direktor tvrtke Apple. “Cijenimo njihovo strpljenje i svojski se trudimo napraviti dovoljan broj primjeraka.” U svojem izvješću od 20. svibnja 2010. IDC je predvidio da će do kraja godine prodaja tabličnih računala, zahvaljujući porastu zanimanja koje je potaknuo iPad, dostići sedam milijuna primjeraka, a do 2014. čak 46 milijuna. iPad je ručni uređaj u obliku table koji korisnicima omogućuje gledanje filmova, krstarenje Internetom, čitanje e-knjige i igranje računalnih igrica. Umjesto fizičke tipkovnice koristi se virtualna koja se prikazuje na zaslonu osjetljivom na dodir čija je dijagonala 24,6 cm. Debel je svega 1,27 centimetara i težak 680 grama.

Prodano dva milijuna iPada

Sredinom svibnja u Zagrebu je tvrtka IDC Adriatics organizirala „IDC IT Security, Virtualization & Datacenter Roadshow 2010“, za

današnje prilike izuzetno dobro posječenu konferenciju o računalnoj sigurnosti, sustavima za pohranu podataka i virtualizaciji.

Učesnici konferencije imali su priliku čuti očekivane ali stoga ne ma-nje neugodne podatke IDC-ovih analiza hrvatskog informatičkog tr-žišta, primjerice o 31,8 postotnom padu vrijednosti tržišta za pohra-nu podataka (2009./2008.) ili 23,5 postotnom padu tržišta sigurnosnog softvera u istom razdoblju.

Evo i osnovnih poruka kvalitetnih domaćih i stranih predavača, iz vr-lo dobro koncipiranog programa izlaganja:

Sigurnosni izazovi – stanje je sve ozbiljnije a problemi sve složeniji. Uz najnovije prijetnje dolaze i novi obrambeni programi koji zahtijeva-ju veća ulaganje, više znanja, novi hardver. Da bi se prekinuo ovaj za-čarani krug, najavljuje se nova sigurnosna revolucija.

„Curenje“ podataka - zaštita tajnih podataka ovisi o pouzdanosti i kvaliteti sigurnosnih procedura u organizaciji. Prijetnje dolaze izvana i iznutra no organizacijama su na raspolaganju alati i metodologije ko-ji mogu osigurati kvalitetnu zaštitu od „curenja“ i namjernog uništava-nja podataka.

Upravljanje sigurnošću podataka – sigurnosna praksa treba biti prilagođena specifičnim potrebama svake pojedine organizacije. Osim automatskog praćenja i izvještavanja, nužno je neprekidno obrazova-nje zaposlenih i obavještavanje o važnosti zaštite podataka te o općoj sigurnosnoj politici tvrtke.

Virtualizacija – već i u nas popularanom i korištenom pristupu tran-sformaciji podatkovnih centara, mnogi pristupaju s premalo priprema i znanja što donosi dugotrajne i mukotrpne prilagodbe. Dobra ali neod-govarajuće primijenjena rješenja, umjesto korisnih učinaka dovode do smanjenja dostupnosti podataka i povećanja rada i troškova.

IT sigurnost sutra – inače dobar princip „cloud“ računarstva izaziva nedoumice zbog osjetljivog pitanja zaštite podataka. Problem pogađa svakoga tko je zainteresiran za outsourcing svojih informatičkih proce-sa, od potrošača i dobavljača, sve do državne uprave pa treba dobro pla-nirati potrebne mjere opreza.

Nova rješenja za datacentar i energetsku učinkovitost – nepresta-ne promjene IT okruženja zahtijevaju stalno dodavanje novih posluži-telja ili se izlaz traži kroz virtualizaciju. Korisnici danas očekuju cjelo-vit pristup pa je prezentirano novo datacentar rješenje za upravljanje infrastrukturom.

Cloud Computing – predstavljeni su različiti modeli i tijek transfor-macije od tradicionalnog do cloud računarstva.

Podatkovni centri budućnosti – u skladu s novim zahtjevima koji se pred njih postavlja, podatkovne centre treba bolje iskoristiti i pripremi-ti za korištenje vanjskih resursa.

Možemo zaključiti da je ova, deveta po redu IDC-jeva konferenci-ja o računalnoj sigurnosti, sustavima za pohranu podataka i virtualiza-ciji, svakako odgovorila očekivanjima i rganizatora i i učesnika kon-ferencije.

IDC IT Security Virtualization & Datacenter Roadshow 2010

1� InfoTrend 180/6/2010

Svjedoci smo da se kratica CRM često spominje kao svemoguće rješenje za probleme u odnosima s kupcima, ali i da se istodobno često čuje kako su CRM-ovi projekti neuspješni. Ako se CRM promatra kao i svaki drugi alat, nje-gova vrijednost ovisi isključivo o načinu kako se koristi. Na prvome je mjestu bitna CRM-ova strategija kojom se zapravo definira što prodajemo i komu prodajemo, kako stvaramo vrijednost za kupca, kako prenosimo informacije do kupca te na koji način prodajemo to što prodajemo. Ako je CRM-ova strategija dobro definirana da na jednostavan, pragmatičan i razumljiv način opiše kako tvrtka postiže konkurentsku prednost na tržištu na kojem posluje, velika je šansa da će implementacija CRM-ova sustava u poslovnome i tehnološkome smislu ne samo pomoći da tvrtka ostvari konkurentsku prednost nego osigurati da tu prednost dugoročno zadrži.

Upravljanje odnosima s kupcima

ICT rješenja za uspješnije poslovanje

Zašto trebamo CRM-ovu strategiju?

Svaka se tvrtka, pogotovo danas zbog utje-caja krize, susreće s pitanjem kako poveća-ti prodaju. Jedna je dimenzija konkurentsko okruženje u kojem su tvrtke zbog konkurenci-je primorane spuštati cijene ili dodavati nove usluge kako bi zadržale svoje kupce. No neka-da ni to nije dovoljno da se kupac zadrži jer su kupci postali sve zahtjevniji i teže ih je zado-voljiti. Tu se postavlja i pitanje što to zapravo kupcima treba da bi obavili svoj posao i kako im mi tu možemo pomoći te pitanje koji su na-ši najbolji (najodaniji) kupci. I, na kraju, sva-ka komunikacija prema kupcima košta i tvrtke se suočavaju s pitanjem kako što djelotvorni-

Kupci postaju sve zahtjevniji i teže ih je zadovoljiti. Što to zapravo kupcima treba da bi obavili svoj posao i kako im mi tu možemo pomoći?

je potrošiti novac namijenjen komunikaciji s kupcima.

Zamislite hipotetsku situaciju u kojoj jedan proizvod prodajete jednomu kupcu. Vrlo vje-rojatno uzet ćete dovoljno vremena pa naučiti sve o ponašanju kupca, shvatiti njegove navi-ke, ono što voli i što ne voli. Mnogo ćete raz-govarati s njime da biste uspostavili odnos po-vjerenja i pronašli trenutak u kojem će se Vaš kupac odlučiti na kupnju jednoga proizvoda o kojem ovisi Vaša budućnost.

Kad analizirate taj proces, uočit ćete da ste na mnogo mjesta morali donositi strateške i taktičke odluke u procesu prodaje. Strateš-ke, na razini da shvatite potrebe Vašega kupca, kako biste mu mogli objasniti što mu to dobro-

ga donosi Vaš proizvod i, taktičke, u svakod-nevnome obraćanju kad ste birali način na koji ćete s kupcem razgovarati bilo da je riječ o po-zivu na mobitel, sastanku uz kavu, prijevozu na posao i tomu slično. Ako sada dodajete slo-ženost i povećavate broj kupaca, doći ćete u situaciju da ćete morati definirati sustavan na-čin prikupljanja informacija o potrebama Va-ših kupaca. Pristup će se prema kupcima razli-kovati jer je gotovo sigurno da će svaki kupac imati individualne zahtjeve i svaki će na svoj način promatrati onaj jedan proizvod koji nu-dite na tržištu.

Život će se dalje komplicirati kad počnete ši-riti ponudu svojih proizvoda kako biste zado-voljili individualne potrebe kupaca. Sada ne samo da treba voditi složene bilješke o pona-šanju kupaca nego trebate pratiti i njihove po-trošačke navike. Što vole kupovati, kada vo-le kupovati, koliko troše prilikom prosječne kupnje, gdje vole kupovati … i cijeli niz in-formacija iz kojih ćete zaključiti koje su po-trebe kupaca, kako im individualno prići i ka-

CRM strategija uspjeha

180/6/2010 InfoTrend 15

Najava

ko ponuditi one proizvode koji će zadovoljiti njihove potrebe.

Da bi dobili odgovore na sva ta pitanja, tvrtke moraju prikupiti velik broj podataka iz svoje-ga informacijskoga sustava te se danas ne mo-že zamisliti djelotvoran CRM sustav bez apli-kacija koje pomažu u prikupljanju podataka i pripremanju izvješća. Prema jednoj od anali-za A.T. Kearneya, koju smo proveli u razdo-blju od 2006 do 2011, ulaganja u aplikacije za CRM-ove sustave rastu s prosječnom godiš-njom stopom rasta od 12% i do 2011. predvi-đa se da će dostići globalnu vrijednost višu od 11 milijardi eura.

No to je tek manji dio ulaganja u cijeli CRM sustav. Kada se tomu pridoda strojna oprema i usluga implementacije, brojka se od 11 mili-jardi eura u 2011. penje preko vrtoglavih 250 milijardi eura (slika 1.). Te brojke čini tržište za CRM sustave jako zanimljivim IT tvrtka-ma koje često, uz aplikacije, nude i podršku u implementaciji CRM sustava.

U takvim se situacijama uvijek sjetim jedno-ga slučaja u kojem je IT tvrtka uvodila CRM sustav i to joj je bio jedan od prvih CRM proje-kata. Očekivanja su od strane klijenta IT tvrtke bila prevelika. CRM je trebao pratiti sve pro-dajne transakcije prema kupcima, identificira-ti proizvode sa stabilnom potražnjom, uspo-staviti osnove za izgradnju sustava lojalnosti, pomoći u rješavanju problema nestalne potra-žnje itd. Kad god smo pokušali upozoriti na nepravilnosti u upravljanju potražnjom kupa-ca, nedostatke u kategorizaciji kupaca, nedo-statke u kategorizaciji proizvoda, odgovor bi bio da će CRM riješiti sve te probleme. Narav-no, nakon implementacije CRM sustava ko-ja je trajala nekoliko mjeseci, CRM sustav je pušten u proizvodnju i nastupilo je razočaranje usprkos tehnički savr-šenoj implementaciji.

Zašto nije uspjelo? Jedan je od razloga svakako taj

da IT tvrtka koja je radila imple-mentaciju nije bila svjesna slože-nosti koju implementacija CRM sustava donosi i da je pristajala na dogovore u implementaciji, no glavni su razlozi u prepre-kama na koje tvrtka može naići prilikom im-plementacije CRM sustava.

Riječ je o pet grupa prepreka: strateške, po-litičke, procesne, organizacijske i sistemske prepreke.

Strateške prepreke upućuju na nejasno de-finiranje CRM strategije ili postojanje više strategija koje se preklapaju. CRM strategija je zapravo opis kako tvrtka definira svoju po-nudu prema kupcima, kako stvara vrijednost kod različitih kupaca, kako komunicira stva-

ranje te vrijednosti i kako ju dostavlja kupcu. CRM strategija treba definirati postupke ka-ko će se tvrtke ponašati u cijelome životno-

me ciklusu kupca. S jedne se stra-ne treba pobrinuti za pridobivanje kupca putem izravnih kontakata, djelotvorne provedbe marketinš-kih kampanja, djelotvorna uspo-stavljanja baza podataka o mogu-ćim kupcima i slično. Nakon toga potrebno je upoznati kupca, shva-titi njegove navike i potrebe, a pu-

tem optimalnoga korištenja tehnologije te po-osobljenoga obraćanja kupcu. Nadalje, treba povećati vrijednost samoga kupca tako da se iskoriste sve mogućnosti unakrsne proda-je (cross sellinga), identifikacije profitabilnih kupaca (onih kod kojih transakcija prodaje najjednostavnije prolazi) te usredotočivanja na one kupce kod kojih postoji potencijal po-većanja vrijednosti. I na kraju je potrebno za-držati kupca, tj. spriječiti njihov odlazak ka konkurenciji, u što ulaze različite mjere pre-vencije otkazivanja ugovora, ponovno osva-janje kupaca koji su već otišli te izradbu pro-grama lojalnosti.

Političke prepreke upućuju na nejasno vla-sništvo nad kontaktom s kupcem ili neslaga-nje unutar rukovodstva kako pristupati kupci-ma i koje proizvode nuditi na tržištu.

Procesne prepreke uglavnom podrazumije-vaju nekonzistentne procese u kontaktiranju s kupcima ili u prevelikome optimiranju pro-dajne sile, tako da u kontaktima nedostaje teh-nička potpora prodaji.

Organizacijske prepreke odnose se na nedo-statak komunikacije između različitih funk-cija koje obavljaju prodaju jednom te istom kupcu.

Sistemske prepreke upućuju na nedostatak integracije između podataka u informacijsko-me sustavu. To mogu biti nepovezane baze podataka o kupcima ili nepovezane aplikacije koje pokrivaju različite dijelove procesa u in-formacijskome sustavu tvrtke.

CRM sustave trebamo da bismo iskoristili ono najviše iz našega odnosa s kupcima. Oni nisu samo tehničko rješenje za upravljanje odnosima s kupcima, nego njihova uloga ima opipljive poslovne ciljeve (slika 2.). Uravno-teženi CRM sustavi donose dvije grupe kori-sti:

Kako što djelotvornije potrošiti novac namijenjen komunikaciji s kupcima?

Slika 1

Slika 2

16 InfoTrend 180/6/2010

Na strani prihoda: Pridobivanje novih, lojalnih i profitabil-nih kupaca Povećanje potrošnje postojećih kupaca Širenje unakrsne prodaje proizvoda i

usluga Povećanje vrijednosti robne marke i kupca Zadržavanje kupaca putem povećanoga

zadovoljstva Povećanje lojalnosti najprofitabilnijih ku-paca

Na strani troškova Povećanje djelotvornosti marketinških kampanja Povećanje troškovne djelotvornosti

prodajnih kanala Povećanje djelotvornosti prodajnih kanala Smanjenje vremena potrebnoga za

lansiranje novih proizvoda i usluga Stvaranje sinergija u prodajnoj podršci Smanjenje pogrješaka u kontaktima

s kupcima

CRM i stvaranje vrijednosti za kupca

Sustav upravljanja odnosima s kupcima mo-že imati različite stupnjeve razvoja. U savjet-ničkoj kući A.T. Kearneyu koristimo tzv. Sta-ges of excellence model s kojim razmjerno

ICT rješenja za uspješnije poslovanje

jednostavno možemo procijeniti na kojem je stupnju razvoja upravljanje CRM sustavom u tvrtki.

Model se sastoji od četiriju stupnjeva koji prvenstveno ovise o tipu posla kojim se tvrt-ka bavi. Prvi su stupanj tzv. Udaljeni odnosi s kupcima u kojem tvrtka nudi svoje proizvode ili usluge bez strategije nastupa prema kupci-ma. Takve slučajeve često vidimo u tvrtkama koje rade masovne proizvode niske dodane vrijednosti gdje sama svijest o kupcu nije pre-sudna u prodaji proizvoda, no takav stupanj razvoja ima jako velika ograničenja u dalj-njem rastu tvrtke.

Drugi je stupanj kad je CRM sustav u nasta-janju. Značajka je toga stupnja da su tvrtke i dalje usredotočene na prodaju svojih proizvo-da i usluga, ali već počinju stvarati individu-alizirane odnose prema kupcima. Prvenstve-no se to odnosi na velike kupce koji značajno sudjeluju u priho-du tvrtke. Za njih se prilagođava ponuda, počinju se raditi analize prodaje po različitim kupcima i primjetni su prvi koraci podjele kupaca.

Treći su stupanj razvoja Bli-ski odnosi s kupcima. Taj stupanj karakterizira jasno definirana strategija upravljanja odnosima s kupcima koja se koristi za izradbu ponude proizvoda i usluga prilagođene segmentima kupaca. Tu se počinje mjeriti dodana vrijed-nost kupaca, prodajni se kanali organiziraju oko segmenata kupaca, a same su prodajne transakcije poosobljene.

Četvrti su stupanj razvoja tzv. Prisni odno-si s kupcima, gdje je CRM strategija osnova za razvoj tvrtke. Prodaja je potpuno organizi-rana oko kupca (između kupca i tvrtke posto-ji potpun odnos povjerenja), a za nagradu su kupci jako lojalni i zaprjeke su ulasku konku-rencije visoke.

Izradba se CRM strategije u osnovi vrti oko stvaranja vrijednosti koje radimo za kupca. Vrijednosti u smislu naše ponude, generira-nja vrijednosti kod kupca, komunikacije vri-jednosti koju stvaramo za kupca te sama pro-vedba toga cijeloga procesa. Kada se definira vrijednost ponude, tvrtka mora biti svjesna da

razumije kojim se poslom ba-vi njezin kupac. To nije bezna-čajno pitanje. Naime, tek kada znate što je posao Vašega kup-ca, moći ćete definirati što mu treba da bi svoj posao obavio, a jednom kada to znate, bit će lak-še definirati kakvu to vrijednost Vaš proizvod/usluga ima za kup-ca. To je ključni korak u defini-ranju ponude proizvoda i usluga

koje naše tvrtke često preskaču. Ako dovolj-no ne razumijete čime se Vaš kupac bavi, teš-ko ćete definirati dodanu vrijednost koju stva-rate za kupca, a samim time ćete teško doći i do kupca jer će malo tko razumjeti što nudi-te tržištu.

Da biste izvukli najviše iz odnosa s kupci-ma, dobro je poznavati kako se kupac s vre-menom razvija. Za ilustraciju može poslužiti model koji segmentira krajnje potrošače, ovi-sno o fazi života u kojoj se nalaze (slika 3.). Od trenutka kad odrasle osobe stasaju kao samo-stalni pojedinci, kupuju svoj prvi automobil,

Autor mr. sc. Tomislav Čorak diplomirao je i magistrirao na FER-u u Zagrebu te stekao MBA na Poslovnoj školi IEDC Bled School of Management. Radnu karijeru je započeo u proizvodnji gdje se bavio poboljšanjem kvalitete poslovnih procesa. Specijalizirao je uvođenje SAP-ova sustava te je sudjelovao na više projekata u regiji. Voditelj je projekata u savjetničkoj kući A.T. Kearney koja je specijalizirana za savjetovanje top menadžmenta na područjima strategije, organizacije i optimiranja poslovanja. Primarna su mu područja rada energetika, telekomuni-kacije i visoke tehnologije. Sudjelovao je i vodio više projekata koji su se doticali CRM sustava na području reorganizacije, izradbe strategije informacijskih sustava, upravljanja lancem nabave i upravljanja inovacijama za vodeće tvrtke u Hrvatskoj i široj regiji.

CRM strategija treba definirati postupke kako će se tvrtke ponašati u cijelome životnome ciklusu kupca

Slika 3

Slika 4

180/6/2010 InfoTrend 1�

kupuju stan, dobiju dijete koje obrazuju prvo u osnovnoj, zatim u srednjoj školi pa na fakul-tetu i sve do trenutka kad polako odlaze u mi-rovinu. Za svaku se fazu u životu potrošača može definirati ponuda proizvoda i usluga. Ti-me se s jedne strane postiže jako povezivanje s kupcem, ali i stvaranje široke ponude proi-zvoda i usluga, što ovisi o životnoj dobi kup-ca. Odjednom tvrtka ne opslužuje samo uski segment kupaca određene dobi, nego svojim proizvodima i uslugama obuhvaća širok krug ljudi, dok istodobno zadržava prisan odnos sa svojim kupcima jer razumije kako im se potre-be mijenjaju tijekom života.

Dakle, da bi CRM sustav zaživio, potreb-no je imati CRM strategiju, ali samo ona ni-je dovoljna. CRM sustav možemo predočiti u obliku kuće koja na vrhu ima strategiju, a u te-meljima tehnološko rješenje. U prenesenome smislu, s krova kuće vidimo najdalje i upra-vo strategija definira taj pogled. Ako se spusti-mo kat niže, nailazimo na CRM organizaciju i postupke koji podržavaju provedbu strategije. Tu se u načelu definiraju pravila igre kako naj-bolje udovoljiti zahtjevima kupca. Kako mora biti organizirana prodaja, kako mora biti orga-niziran marketing, kako moraju ostale funk-cije u tvrtki podržavati organizaciju prodaje. U tome se dijelu CRM sustava donosi odluka hoće li naša prodaja biti organizirana po proi-zvodima ili po kupcima i koje ćemo prodajne kanale koristiti.

Krećući se dalje prema prizemlju, nailazimo na kat na kojem se definira način kako će se pratiti/nadzirati ostvaruju li se dogovoreni ci-ljevi i planovi. Tu se definira metrika i pokaza-telji potrebni za izradbu sustava nagrađivanja prodajne sile. Sustav nagrađivanja treba poti-cati prodajnu silu da provode više vremena s kupcem i da, umjesto administrativnih i tran-sakcijskih poslova, radi na uspostavljanju od-

nosa povjerenja s kupcem i da razvije kapaci-tet za spoznavanje njegovih potreba.

No veliko mjesto u tome dijelu sustava za-uzima i organizacijska kultura tvrtke. Nije isto ako je organizacijska kultu-ra tvrtke takva da se brzo donose odluke o promjenama u poslova-nju u odnosu na dugotrajne pro-cese odlučivanja. To je jako bitno za kapacitet tvrtke u upravljanju promjenama. Naime, svaka im-plementacija CRM sustava dono-si određene promjene u poslova-nju. Bilo da je riječ o strateškim promjenama, promjenama u procesima ili promjenama u obradbi podataka, tvrtka će trebati upravljati tim promjenama. Na kraju, dolazi jako bitan dio CRM sustava koji je na neki način njegova osnova – informacijska, tj. tehnološka infra-struktura za podršku CRM sustava.

Zašto je to osnova kada smo do sada govorili da tehnologija dolazi na kraju? Tehnologija je osnova zato što danas bez nje nema djelotvor-ne obradbe podataka ni pripreme izvješća. Sa-ma CRM strategija, organizacija, procesi, su-stav nagrađivanja i sl. ne će moći zaživjeti bez tehnološkoga rješenja. Tehnološko rješenje može biti i excel tablica ili access baza poda-taka, no danas su odnosi s kupcima toliko slo-ženi zbog broja kupaca, praćenja faze razvo-ja, broja proizvoda i usluga koje im nudimo da je bez tehnološkoga rješenja, koje će obu-hvatiti podatke iz operativnoga sustava tvrtke i podatke s tržišta, teško zamisliti djelotvorno funkcioniranje CRM sustava.

Kako pobijediti uvođenje CRM-a?

Općenito gledano, da bi projekt uvođenja, tj. izgradnje CRM sustava uspio, prije počet-ka samoga projekta potrebno je odgovoriti i

definirati stratešku vrijednost CRM sustava i mjerljive ciljeve njegove implementacije, a nakon toga zapitati se koji su naši najvrjed-niji kupci, koji su naši planovi za rast, koju vrijednost nudimo kupcu, kako zadržavamo lojalnost kupca, kakva su organizacijska rje-šenja potrebna, koja bi tehnologija zadovolji-la potrebe CRM sustava te, na kraju, razmisli-ti o prijelaznome razdoblju u kojem će trebati upravljati promjenama u procesnome i orga-nizacijskome smislu, ali i kako integrirati no-vo tehnološko rješenje u postojeći informacij-ski sustav.

U praksi su identificirani brojni čimbenici uspjeha od kojih ćemo ovdje navesti one naj-bitnije. Prvi je vezan uz ciljanje kupaca, tj. da je uvijek bitno pronaći i zadržati profitabilne kupce, tj. one s kojima radite s najmanje napo-ra i zadovoljni su Vašom tvrtkom. Nakon to-ga treba segmentirati kupce u skladu s ponu-dom dodane vrijednosti za kupca. Sljedeći je čimbenik da se održava redovita komunikaci-ja s kupcem. Nije dobro nasumično nazivati kupca, nego je pravilno da kupac putem redo-

vite komunikacije dobije osjećaj sigurnosti da se Vi, kao njegov dobavljač, zanimate za njegovo poslovanje i brinete za njega. Na-kon toga dolazi čimbenik pristu-pa kupcu kroz više kanala.

Primjer: činjenica je da smo prije kod istoga vlasnika imali jednu tvrtku za usluge fiksne te-

lefonije, a drugu za uslugu mobilne tehnolo-gije. Danas to više nije tako. Neki će reći da smo u Hrvatskoj imali tu situaciju onda kada je usluga mobilne telefonije bila na početku. Tada je donesena mudra odluka o njihovome razdvajanju zato da se usluga mobilne telefo-nije odvoji od fiksne kako bi narasla i osvoji-la tržišni udio. No danas, kada su obje tehno-logije razvijene, ima smisla spojiti prodaje, ići prema kupcu s jednim kontaktom i nuditi vi-še usluga odjednom. Nadalje, treba definira-ti metriku kojom će se pratiti funkcioniranje CRM sustava, jesmo li na pravome putu u od-nosu na plan ili treba li raditi korektivne akci-je. Ta je metrika usko povezana s potrebom za prilagodljivim i pouzdanim informacijskim sustavom.

Kod planiranja, pragmatičnoU praksi smo nailazili na različite oblike pla-

niranja projekata za uvođenje CRM sustava. No kako god ga organizirali, faze bi projekta trebale biti kao što je prikazano na slici 5. Pret-projektna je faza snimke stanja bitna da bi se popisale već započete inicijative. Naime, pro-blem upravljanja odnosima s kupcima je to-liko dio svakodnevnoga poslovanja da nema tvrtke koja nema u svojem razmatranju isto-

CRM sustave trebamo da bismo iskoristili maksimum iz našega odnosa s kupcima

Slika 5

18 InfoTrend 180/6/2010

IBM kupuje SterlingIBM će za 1,4 milijardi dolara preuzeti tvrtku Sterling Commerce od američkoga mobilnoga operatora AT&T. Sterling prodaje proizvode koji bi trebali omogućiti tvrtkama jednostavniju razmjenu informacija iz različitih poslovnih sustava partnera, korisnika i dobavljača. Tvrtka ima oko 18 000 korisnika širom svijeta, a prema navodima iz IBM-a, posebno je usmjerena na “usluge u oblaku”. IBM-ovi su predstavnici istaknuli kako će nastaviti podržavati postojeće korisnike te nastaviti razvoj Sterlingovih tehnologija kako bi iskoristili mogućnost povezivanja s

IBM-ovim rješenjima. Cijeli bi posao oko preuzimanja trebao završiti u drugoj polovini godine, a 2500 Steerlinogvih zaposlenika trebalo bi se pridružiti IBM-ovu odjelu WebSphere.

dobno nekoliko inicijativa. Nakon toga je još u pretprojektnoj fazi potrebno definirati očeki-vanja od CRM sustava i izračunati isplativost njegovoga uvođenja, kada se sučele koristi na strani prihoda i troškova te iznos ulaganja.

Nakon dobre pripreme, započinje faza de-finicije CRM strategije po svim elementima stvaranja vrijednosti koje radimo za kupca: vrijednost naše ponude, način generiranja vri-jednosti kod kupca, komunikacija vrijednosti koju stvaramo za kupca te opis kako će se re-alizirati cijeli taj proces. Ta je faza bitna i za poticanje prodaje na promjene koje će novi CRM sustav donijeti. Nakon definiranja stra-tegije, započinje definicija koncepta CRM su-stava u procesnome smislu, organizacijskome smislu, po pitanju metrike, pokazatelja, susta-va nagrađivanja itd. Kako bi se dovoljno rano u projektu moglo dogovoriti kontrolne točke (milestone) implementacije.

Na kraju, nakon potvrde koncepta ostaje faza planiranja implementacije gdje se uspostav-lja ured za vođenje projekta kako bi podržao upravljanje projektom i olakšao komunikaci-ju o promjenama, zatim se razrađuju imple-mentacijski planovi i koristi od implementa-cije. Projekti uvođenja novoga CRM sustava mogu trajati 10-16 tjedana za fazu pripreme, definicije strategije i CRM koncepta, a sama implementacija može potrajati i do godinu da-na.

Ključne porukeNa kraju treba umjesto zaključka ponoviti

ključne poruke koje će pomoći u stvarnijem planiranju uvođenja CRM sustava. Na pr-vome je mjestu potreba za shvaćanjem kako tehnologija sama po sebi ne će ostvariti oče-kivane koristi od implementacije CRM susta-va. Na drugome je mjestu potreba za razumi-jevanjem da se CRM sustavi ne uvode samo zbog povećanja prihoda, nego i zbog sma-njenja troškova prodaje. Na trećem je mje-stu potreba da se prije projekta obuhvate sve započete inicijative i napravi ocjena isplati-vosti uvođenja CRM sustava. Na četvrtome mjestu treba uzeti u obzir činjenicu da će novi CRM sustav donijeti promjene u poslovanju i treba isplanirati vrijeme potrebno da se te pro-mjene prihvate. Na petome je mjestu potreba da se u projekt uključe svi sudionici koji ima-ju utjecaja na odnose s kupcima, čak i one ko-ji podupiru prodajne težnje. I na posljednjem je šestom mjestu potreba za definiranjem me-trike s kojom će se pratiti uspjeh implementa-cije CRM-a.

Tomislav Čorak

ICT rješenja

Amerikanci i brzina Prema rezultatima istraživanja američke Savezne komunikacijske komisije (Federal Communications Commission - FCC) oko 91% američkih korisnika širokopojasnih veza prema Internetu zadovoljno je uslugom, no čak 80% ih ne zna koliku brzinu veze plaćaju.U istraživanju koje je obuhvatilo više od 3000 odraslih korisnika širokopojasnoga Interneta, četiri od pet ispitanika nije znalo kolika je brzina veze prema Internetu koju plaćaju. Oko 24% ih je izjavilo kako vjerojatno dobivaju brzinu koju bi trebali imati, a 57% ih vjeruje kako bi trebali dobiti brzinu koja se navodi u usluzi koju koriste. Predstavnici FCC-a navode kako su ti rezultati jasan znak da su korisnici zbunjeni i slabo obaviješteni o uslugama koje im se nude. Istraživanje je dio plana prema kojemu bi svaki Amerikanac u sljedećih deset godina trebao dobiti mogućnost širokopojasnoga pristupa Internetu. No kako bi se odredili potrebni koraci za provedbu plana FCC-a, prvo želi utvrditi trenutačno stanje na tržištu te su stoga pokrenuli i ispitni alat na svojim stranicama koji omogućuje provjeru trenutačne brzine prema Internetu.

Vijesti

Tržište pohrane podatakaPrema rezultatima istraživanja tržišta tvrtke IDC, promet ostvaren prodajom profesionalnih vanjskih uređaja za pohranu temeljenih na čvrstim diskovima porastao je 17% u prvom kvartalu u odnosu na isto razdoblje godinu ranije. EMC je vodeći proizvođač s udjelom od 24,6%, a u odnosu na godinu ranije prodaja mu je porasla 37,6%. Na drugom mjestu je IBM koji drži približno 11,7% tržišta, odnosno ostvario je 579 milijuna dolara prihoda uz rast od 21,6% u odnosu na godinu ranije. No vrlo blizu IBM-a na trećoj poziciji je NetApp s udjelom od 11,1% i prihodima od 550 milijuna dolara. Naime tvrtka je ostvarila najveći rast među vodećom četvorkom, odnosno prihodi su joj porasli 47,4% čime je s prošlogodišnje šeste skočila na treću poziciju. Na četvrtom mjestu je HP koji je uz rast od samo 5% ostvario 506 milijuna dolara prometa, dok je Dell na petom mjestu ostvario 500 milijuna dolara prometa uz rast od 21,8%. Ukupno je na tržištu profesionalnih vanjskih uređaja za pohranu temeljenih na čvrstim diskovima u prvom kvartalu ostvaren promet od 4,96 milijardi dolara.

180/6/2010 InfoTrend 1�

Vijesti

Oracle kupuje SecernoTransakcije će oko akvizicije biti zatvorene do kraja lipnja.

Financijske pojedinosti sporazuma nisu objavljeni. U Oracleu još uvijek sjede na hrpama novca, barem ako je suditi prema

objavljenim planovima. Naime, tvrtka namjerava kupiti britansku tvrtku Secerno specijaliziranu za izradbu sigurnosnih

rješenja za baze podataka. Među rješenjima koja tvrtka nudi izdvaja se firewall za baze podataka, koji

bi Oracle vrlo brzo mogao integrirati u svoje proizvode. Prema navodima iz tvrtke to će

krajnjim korisnicima Oracleovih rješenja omogućiti višu razinu sigurnosti, uz

smanjenje troškova i složenosti sustava za osiguranje baza podataka.

IN2 osnovao tvrtku u MakedonijiNakon višegodišnje prisutnosti i na makedonskome tržištu +, IN2 grupa sa sjedištem u Zagrebu, osnovala je krajem studenoga 2009. tvrtku IN2 d.o.o.e.l. Skopje, a u utorak 27. travnja obilježen je početak poslovanja nove članice. Tom je prigodom upriličen IN2 dooel, Skopje, deseta članica IN2 Grupe. Osnivanjem samostalne tvrtke, IN2 pokazuje namjeru za jačim djelovanjem na makedonskome tržištu gdje je do sada bila prisutna samo kroz matičnu tvrtku iz Zagreba. “Na makedonskome tržištu IN2 je do sada imao projekte samo u financijskome sektoru, što je samo jedno od područja našega djelovanja. Osnivanjem tvrtke IN2 želi proširiti svoje djelovanje i u ostalim tržišnim segmentima s posebnim naglaskom na zdravstvo i javni sektor”, istaknuo je Ante Mandić, predsjednik uprave IN2. Biljana Petreska, direktorica skopskoga IN2, istaknula je da vjeruje da će se time osnažiti partnerstvo s postojećim klijentima u Makedoniji (KB Prv penziski fond, NLB Nov Penziski fond, Komercijalna banka i Stopanska banka) te posebno poboljšati kvaliteta podrške njihovoga daljnjega rasta. Time će se ostvariti i nužni preduvjeti za brz rast tvrtke i pridobivanje novih klijenata. Želja je vodstva IN2 grupe da kroz skopsku tvrtku poboljša plasman vlastitih softverskih rješenja i IT usluga te time makedonskomu tržištu učini dostupnim znanje i iskustvo svojih stručnjaka stečeno kroz 18 godina rada i prisutnosti na regionalnome IT tržištu. S druge se strane nada da će upošljavanjem kvalitetnih makedonskih stručnjaka te njihovim dodatnim obrazovanjem u vlastitome obrazovnome centru u Zagrebu pojačati svoj stručni potencijal i sveukupnu kvalitetu.

Krave i energija

Istraživači iz tvrtke Hewlett-Packard predstavili su nedavno na konferenciji Američkoga udruženja inženjera strojarstva projekt korištenja stajskoga gnojiva i drugoga otpada s farmi za generiranje električne energije. U projektu se, doduše hipotetički, tvrdi da farma s 10 000 krava može osigurati 1 MW za napajanje centra za obradbu podataka u kojem se nalazi 1000 poslužitelja. Ta zamisao, za sada, postoji samo na papiru, premda Tom Christian, rukovoditelj HP-ova istraživačkoga tima, tvrdi da postoji zanimanje za pretvaranje stajskoga gnojiva u električnu energiju.

Apple pod istragomPrema pisanju The Wall Street Journala američko ministarstvo pravosuđa (DOJ) istražuje Appleovu tržišnu strategiju vezanu uz distribuciju digitalne glazbe. Naime, Apple je navodno zahtijevao od vodećih glazbenih izdavača da odustanu od specijalnih popusta na stranicama poput Amazona. Istraga nije samo usmjerena na Appleov utjecaj na ukidanje promotivnih popusta na Amazonu, nego se općenito istražuje Appleova strategija za prevlast na tržištu digitalne distribucije glazbe.Trenutačno je istraga još uvijek u vrlo ranoj fazi, tako da nije sigurno hoće li rezultirati i formalnom tužbom protiv Aplea. Za sada nema službenih komentara iz Applea ni američkoga ministarstva pravosuđa.

Rekordni rastPrema istraživanju iSupplija, u prvom kvartalu ove godine prodano je za 22,7% više računala nego u istom razdoblju prošle godine. To je najveći rast na godišnjem nivou kojeg je kompanija zabilježila od početka mjerenja. Ukupno je tokom kvartala isporučeno 81,5 milijuna računala, a najveći su rast prodaje zabilježili azijski proizvođači. Acer se tako približio HP-u s razlikom od svega 6,3% tržišnog udjela, dok je Asus bio proizvođač s najvećim rastom prodaje koji je iznosio čak 136,2%. Konstantni pad prodaje stolnih računala nakratko je zaustavljen s obzirom da su se desktopi prodavali bolje za 1% nego prošle godine. Ipak, u usporedbi s rastom od 26,5% među prijenosnicima, rast prodaje desktopa zanemariv je.

20 InfoTrend 180/6/2010

Obrazovanje

Potpredsjednik je Vlade za europske integracije i ministar za nauku i tehnološki razvoj Božidar Đelić 15. travnja 2010. uručio ugovore novoj generaciji stipendista doktoranata Ministarstva za nauku i tehnološki razvoj u 15 znanstvenih područja.Đelić je tom prilikom istaknuo kako je stipendiju Ministarstva u 2010. dobio 201 student doktorskih studija i 16 srednjoškolaca, da je bitno da doktoranti ostanu raditi i živjeti u Srbiji, da su doktorske studije bitan dio strategije znanstvenoga i tehnološkoga razvoja zemlje i da se mora osigurati znanstveni podmladak jer Srbija pripada starim znanstvenim zajednicama.

(Foto: Tanjug)

E-bankarstvo Prednosti su nove inačice povećana brzina, sigurnost i stabilnost sustava i znatno smanjeni troškovi održavanja. Prilagodivši svoje proizvode današnjim bankarskim potrebama, „Saga“ je predstavila preobrazbu nekadašnjega call centra u „kontakt centar“ kao proaktivnoga rješenja za komunikaciju između operatora i klijenta.“Saga“ u suradnji s tvrtkom „Loxon Solutions“ nudi i softver za upravljanje rizikom u poslovanju banaka i „Business Intelligence” i „Data Warehouse“ alate koji su zapravo skup standarda koje je Narodna banka Srbije propisala kao obvezu za sve banke do kraja 2010.

Telekom SrbijeNa natječaj za savjetnika prodaje dijela državnih akcija u Telekomu Srbije prijavio se samo konzorcij “Citigroup global markets” iz Londona.Tenderska je komisija Vlade Srbije prihvatila tehničku ponudu te tvrtke, dok će o financijskoj ponudi biti odlučeno u roku od 15 dana. Cijena će usluge konzorcija Citigroup global markets iznositi 0,2% vrijednosti od prodanih akcija. Prema prijašnjim najavama iz Vlade, očekuje se kako će tender za prodaju dijela akcija Telekoma Srbije biti raspisan

ICT tržištaPr

ipre

mio

: Har

is H

amid

ović

PiratstvoBusiness Software Alliance (BSA), međunarodna asocijacija koja predstavlja globalnu industriju softvera, zajedno s tvrtkom za istraživanje tržišta IDC, objavila je 19. svibnja 2010. svoju sedmu godišnju studiju o softverskome piratstvu, kojom je obuhvaćeno više od stotinu zemalja. Od 2008. do 2009. instalacije su nelicenciranoga softvera na računalima u Bosni i Hercegovini smanjene za 1%, tako da sada stopa softverskoga piratstva iznosi 66%. Komercijalna je vrijednost toga ilegalnoga softvera dostigla iznos od oko 14 milijuna američkih dolara.

Microsoft BiH

Microsoft BiH je u Banjoj Luci održao svoju redovitu godišnju konferenciju namijenjenu inženjerima za razvoj softvera, IT stručnjacima, studentima i ostalima koji su zainteresirani za upoznavanje Microsoftove razvojne platforme. Devdays 2010 bio je posvećen predstavljanju najnovijih Microsoftovih proizvoda za spomenuto slušateljstvo, a naglasak je bio na posljednjoj inačici Microsoftova proizvoda Visual Studio 2010, koji je svjetsku premijeru doživio 12. travnja 2010. u Las Vegasu. Nove će funkcionalnosti Visual Studia 2010 razvojnim inženjerima omogućiti stvaranje aplikacija koje će raditi jednako kvalitetno kako na postojećoj infrastrukturi tako i na osnovama koje dolaze, kao što je „Cloud computing“ osnova. Osim predstavljanja vezanih zaVisual Studio 2010 i SQL Server 2008 R2 posjetitelji su imali priliku saznati novosti o proizvodima i rješenjima, kao što su .NET Framework i Silverlight 4 i to od uglednih predavača iz BiH i regije.

Rasprava Pan-Europska rasprava o upravljanju Internetom (EuroDIG) – otvorena osnova za neobvezatnu i uključujuću raspravu i razmjenu o javnim politikama koje se odnose na upravljanje Internetom (Internet Governance – IG) – održaln je u Madridu konferenciju za 2010. U svrhu uključivanja svih zainteresiranih predstavnika ustanova i pojedinaca iz Bosne i Hercegovine, koji se bave pitanjima vezanima za Internet i/ili općenito informacijsko-tehnološka pitanja, u europske rasprave o upravljanju Internetom organizirana je 29. travnja videokonferencija

Novosti BiHu Sarajevu koja je pratila EuroDIG 2010 konferenciju u Madridu. EuroDIG je osnovan 2008. od strane predstavnika civilnoga društva, poslovnoga sektora, tehničke i akademske zajednice, vladinih ustanova različitih država i regionalnih europskih ustanova uključujući i predsjedništvo EU-a, Europsku komisiju, Europski parlament, Vijeće Europe i Europsku uniju za radiodifuziju. EuroDIG ima dvostruku svrhu: prvo, da podrži predstavnike zaintere-siranih strana iz različitih ustanova u razmjeni njihovih stajališta i najboljih praksi vezanih za pitanja iz upravljanja Internetom o kojima se treba raspravljati na sastancima UN Foruma za upravljanje Internetom (Internet Governance Forum - IGF), i da se na taj način utvrdi zajedničko europsko stajalište o istim pitanjima, uvijek podcrtavajući raznolikost iskustava svih uključenih; i drugo, da se razvije svijest u Europi o vrijednosti pluralističkoga pristupa raspravama koje se razvijaju kroz i oko IGF-a.

Bibliotekarski servisi

Zamjenik direktora Univerzitetske biblioteke iz Beograda „Svetozar Marković“, Bogoljub Mazić, u Sali za sjednice Rektorata Univerziteta u Tuzli predstavio je projekt „Novi bibliotečki servisi na univerzitetima Zapadnog Balkana“ koji je dio Tempus projekta. Osnovni su ciljevi toga projekta: tehničko osuvremenjivanje mreže, uključivanje preostalih fakultetskih biblioteka u univerzitetsku bibliotečku mrežu, implementacija novih web-servisa za bibliotečko poslovanje, izgradnja spremišta univerzitetskih e-publikacija i izgradnja portala fakultetskih kurikuluma povezanih sa spremištima. Predstavljanju su projekta nazočili menadžment Univerziteta u Tuzli, predstavnici Univerzitetske biblioteke iz Maribora te predstavnici Narodne i univerzitetske biblioteke „Derviš Sušić“ Tuzla. „Narodna i univerzitetska biblioteka ‘Derviš Sušić’ iz Tuzle, zajedno s partnerskim bibliotekama iz Srbije, Crne Gore, Austrije, Velike Britanije i Slovenije, uspjela je Tempus projekt dovesti i u Tuzlu. To je velik korak za bibliotekarstvo kako u Tuzli tako i u cijeloj Bosni i Hercegovini. Na taj ćemo način povezati biblioteke iz BiH s bibliotekama iz regije i šire koje implementiraju COBISS sistem“- riječi su mr. Enise Žunić, direktorice NUB „Derviš Sušić“ iz Tuzle.

ICT tržištaNovosti Srbija

180/6/2010 InfoTrend 21

potkraj ljeta ili početkom jeseni. Kako je prije navela ministrica za telekomunikacije Srbije, Jasna Matić, financijski bi savjetnik trebao odrediti optimalan paket akcija Telekoma za prodaju i predložiti vremenski raspored u poslu oko raspisivanja tendera. Istodobno je u Beogradu 15. travnja 2010. u Medija centru održan okrugli stol posvećen razmatranju odluke o prodaji Telekoma Srbije. Sa skupa su objavljeni zaključci u kojima se upozorava kako je rasprava doprinijela uvjerenju o neosnovanosti i neargumentiranosti odluke Vlade Srbije o prodaji Telekoma.

E-upravaMinistrica financija u Vladi Republike Srbije, Diana Dragutinović, službeno je 19. travnja 2010. pustila u rad Kontakt centar Poreske uprave koji treba omogućiti bolju komunikaciju poreznih obveznika i te uprave. Dragutinović je tom prilikom navela kako je u otvaranje toga kontakt centra uloženo približno 2,7 milijuna eura i izrazila očekivanje kako će on doprinijeti povećanju broja poreznih obveznika koji će na vrijeme obavljati svoje obveze.Također će se kontakt centri otvoriti u svim većim gradovima i općinama u Srbiji. Direktor Poreske uprave Dragutin Radosavljević upozorio je da će Kontakt centar u prvoj fazi pružati opće informacije o poreznim propisima putem telefona, elektroničke pošte i web-sajta, dok bi u drugoj fazi sljedeće godine trebao pružati i druge pojedinačne informacije.

Zdravstvo

Potpredsjednik je Vlade i ministar ekonomije i regionalnoga razvoja Mlađan Dinkić izjavio kako je Republički zavod za zdravstveno osiguranje (RZZO) omogućio da poslodavci podnesu prijavu za zdravstveno osiguranje elektronskim putem.On je objasnio kako poslodavci ne će morati dolaziti na tri šaltera – zdravstvenoga fonda, umirovljeničkogaa fonda i službe zapošljavanja, nego će sve nužne aktivnosti

moći obaviti na jednome šalteru. Direktorica Republičkoga zavoda za zdravstveno osiguranje Svetlana Vukajlović podsjetila je na to kako je taj zavod potpisao protokol o suradnji s Nacionalnom službom za zapošljavanje (NSZ) kojim je omogućen jednošalterski sustav prijave i odjave na zdravstveno osiguranje elektronskim putem.

(Foto: Fonet)

E-trgovinaNa internacionalnoj konferenciji o elektronskoj trgovini, koja je održana na Paliću od 22. do 24. travnja 2010., svi su sudionici pokazali kako su unaprijedili svoja znanja i aktivnosti u toj bitnoj djelatnosti. Organizatori su uspjeli pozvati najbolje domaće, ali i neke inozemne stručnjake za e-trgovinu. Od 70 održanih predavanja pozornost su sudionika posebno izazvala predavanja kao što su: Koliko biste platili da imate koristi od web-sajta, Male tajne za veću zaradu vaše web-trgovine, Kako započeti vlastitu internetsku trgovinu, Uvjetovanost primjene e-poslovanja i konkurentnosti poduzeća, digitalni novac: revolucija ili evolucija, Upotreba sustava mobilnih plaćanja i dr. U tim i sličnim predavanjima vide se stečena iskustva, ali i nezadovoljstvo zbog malo primjena i male isplativosti e-trgovine. E-parlament

Predsjednica je Narodne skupštine Republike Srbije, Slavica Đukić-Dejanović, izjavila kako se pregovara s donatorima koji bi omogućili uvođenje tzv. elektronskoga parlamenta do 2011. Ilustrirajući značaj uvođenja e-parlamenta, predsjednica je Narodne skupštine istaknula kako jedna sjednica Skupštine Srbije, gdje poslanici prijave 3000 amandmana, stoji čak 15.000 eura, ali da skupština nema vlastitih sredstava kako bi uvela samostalnu novu tehnologiju.

TelekomunikacijeVIP mobile najavio je drugi krug natječaja za razvoj lokalno primjenjivih Android aplikacija – Vip Android izazov 2.0. Korisnici su telefona s Android podlogom izvrsno prihvatili 64 domaće aplikacije iz prethodnoga natječaja, a njihove su napomene o tome koje bi nove mobilne servise rado koristili u budućnosti bile dovoljan razlog da taj natječaj Vip podigne na sljedeću razinu. Programeri svoje aplikacije za Vip Android izazov 2.0 mogu prijaviti u okviru sljedećih kategorija: Najbolje unaprjeđena aplikacija Pr

ipre

mio

: Nik

ola M

arko

vić

s prethodnoga tečaja Informacije, Zabava i Mobilne aplikacije komercijalnih servisa. Ukupan nagradni fond Vip Android izazova 2.0. iznosi 22.000 eura. Registracija je za natječaj počela 5. svibnja 2010. i traje do 31. srpnja 2010., a programeri gotove aplikacije mogu poslati do 1. listopada 2010. Dodjela je nagrada zakazana za 30. listopada 2010.

TrendoviDruštvo je za informatiku Srbije 12. svibnja 2010. u Beogradu organiziralo tradicionalni naučno-stručni skup Informatika 2010. Skup je bio posvećen predstavljanju iskustava u primjeni novih trendova u informatici. Održana su predavanja: o semantičkome webu, o elektronskim javnim servisima na Portalu javne uprave, o Microsoft Office 2010, o mobilnosti u heterogenim bežičnim mrežama, o primjenama ISMS(Sustav za upravljanje sigurnosti informacija), o korištenju mobilnih uređaja u distribuiranim poslovnom sustavima te o primjeni Facebooka u nastavi književnosti i projektu Qlab na Matematičkome fakultetu. Poseban je interes izazvao Damir Baralić, direktor Republičkoga zavoda za informatiku i Internet, koji je prikazao elektronske javne servise na portalu javne uprave. Portal je koncipiran tako da građani i privreda brzo i jednostavno pristupaju informacijama i servisima koje pružaju državna tijela i lokalna samouprava. Sada je raspoloživo oko 50 servisa, a uskoro će ih biti još više. Znanost

U Beogradu su Privredna komora Srbije, SIEPA i Poslovno tehnološki inkubator tehničkih fakulteta organizirali sastanak na kojem se razgovaralo o mogućnostima za ulaganje u inovativne projekte i „start up“ tvrtke. Cilj je stvaranje sustava koji bi omogućio da se ujedine znanja i poslovne ideje kako bi se od toga moglo živjeti. Andrija Bednarik iz SIEPE kazao je kako u Srbiji postoji dosta projekata s dobrim idejama, ali da nedostaju sredstva da se oni završe i primijene. Želimo tvrtkama omogućiti pristup do kapitala i zainteresiranih ulagača, istaknuo je Bednarik. Aleksandar Čabrilo na skupu je predstavio „Mrežu srpskih poslovnih anđela“ koja je počela raditi u siječnju 2010. Poslovni anđeli zapravo su poslovni ljudi koji su spremni vlastita sredstva uložiti u rane faze projekta koje su inače vrlo rizične. Oni obično ulažu u ICT sektor. Privredna će komora Srbije i SIEPA sa zainteresiranim tvrtkama i pojedincima nastaviti komunikaciju i nastojati okupiti sve zainteresirane i pridobiti ih za suradnju u inovativnim projektima.

ICT tržišta

22 InfoTrend 180/6/2010

Recept za uspjeh

Danas IN2 Grupu čini deset vlasnički povezanih tvrtki koje djelu-ju u regiji. Od tih deset tvrtki pet djeluje u Hrvatskoj, a po jedna u Srbiji, Sloveniji i Makedoniji te dvije u Bosni i Hercegovini.

Sve su tvrtke u vlasništvu IN2. Trenutačno je u njima 375 ljudi, a kon-solidiran prihod iznosi oko 20 milijuna eura. Sve se tvrtke u Grupi bave isključivo razvojem softvera, u smislu proizvoda i servisa i odatle dola-zi preko 95% prihoda Grupe. To je najbolji pokazatelj u kojem smjeru ide IN2 kako u geografskome tako i tržišnome smislu.

Kada se govori o širenju poslovanja u regiji, uvijek se javlja dvojba je li bolje kupiti neku od postojećih tvrtki, osnivati novu, vlastitu, ili uspo-staviti partnersku mrežu kroz tvrtke koje tamo već djeluju.

Zato, kada je u pitanju geografsko širenje tržišta, IN2 je u drugim ze-mljama osnivao vlastite tvrtke. Praksa je IN2 u pojedinoj zemlji dobiti nekoliko projekata i zatim osnovati tvrtku koja se od njih financira. Po-sljednji je takav primjer tvrtka osnovana krajem prošle godine u Make-doniji, koja se financira od šest projekata koji su tamo u tijeku.

Spajanje ili akvizicija?Želeći ostvariti uvjete za rast, IN2 je svojedobno pokušao sa spajanjem, ali bez uspjeha. Problem je hrvatske informatike u činjenici da su vlasni-ci ujedno i osnivači tvrtke prema kojoj imaju neku vrstu emocionalnoga odnosa. Pa kada dođe do razgovora o spajanju, potrebna je usporedna ocjena vrijednosti obiju tvrtki da bi se odredili vlasnički odnosi u budu-ćoj zajedničkoj tvrtki. To dovodi do nepotrebnoga uspoređivanja i neke vrste suparništva te unaprijed unosi moguće probleme upravljanja u bu-dućoj tvrtki.Kod akvizicije toga nema, odnosi su mnogo čistiji. Pregovara se samo o vrijednosti tvrtke koja se kupuje i jasan je model buduće odgovornosti za upravljanje tvrtkom.

Zagrebačka tvrtka IN2 u osamnaest

godina postojanja i rada, prerasla u dobro usklađenu i uspješnu grupu

desetak specijaliziranih

informatičkih tvrtki

Snagazajedništva

„Kada sam osnivao IN2, još nije bilo prave vizije u kojem ćemo smjeru krenuti jer je ključno bilo kako opstati. No želio sam jednostavno raditi ono što sam znao i odlučio sam da to bude izrada softvera“, govori nam Ante Mandić, predsjednik Uprave IN2, prisjećajući se početnih nedoumica jedne male informatičke tvrtke koja se tijekom sljedećih godina razvila u jednu od najjačih informatičkih organizacija u regiji, ujedinjujući desetak specijaliziranih tvrtki s 375 djelatnika:

180/6/2010 InfoTrend 2�

Poslovna inteligencija

Problemu prihvaćanja novih tržišnih segmenata IN2 prilazi na drugi način. Ante Mandić, predsjednik Uprave:

„Isprva i nismo imali previše izbora. Nismo imali vlastitih sred-stava za akviziciju tvrtke, a u to vrijeme niste mogli dobiti od banke novac za financiranje informatičkih projekata, pogotovo ne u sof-tverskome dijelu. Kredit se dobivao samo na hipoteku, na nekretni-nu, na nešto što je opipljivo. Za partnerske mreže, koje se u nekim slučajevima mogu pokazati dobrima, nije bilo mogućnosti jer je to financijski još zahtjevniji projekt. To je uglavnom razlog zašto smo u drugim zemljama osnivali vlastite tvrtke. Naša je praksa u pojedi-noj zemlji dobiti nekoliko projekata i zatim osnovati tvrtku koja se od njih financira i ujedno se ekipira.

Na nova smo se tržišta najviše širili prodajom naših financijskih aplikacija kojima u ovim krajevima pokrivamo novi segment financijske industrije koji se odnosi na vrijedno-sne papire, fondove i usluge koje idu uz to. Nove je korisnike u našim aplikaci-jama zanimalo i poslovno znanje koje je u njih ugrađeno, a ne samo softver. Trebale su im, i to brzo, aplikacije koje su omogućavale da se što brže osnuje fond, da se zadovolje regulatorna tije-la. A to im je IN2 mogao pružiti.

No kada smo odlučili popuniti por-tfelj proizvoda i usluga, morali smo se osvrnuti za specijaliziranim IT tvrtka-ma. Akvizicijom tvrtke Grad iz Pule ušli smo na područje zdravstva i sada ima-mo dobru zastupljenost u hrvatskim bolnicama. Kroz InfoOpus ušli smo u područje maloprodaje i dobili rješenja za maloprodaju. S IGEA-om smo po-jačali prisutnost u javnome sektoru i prihvatili neka znanja koja se tiču geo-grafskih informacijskih sustava.

Te su tvrtke nastavile rad na područ-jima za koja su specijalizirane i zato su se te akvizicije pokazale vrlo uspješni-ma.“

Integracija nekad samostalnih tvrtki u ho-mogenu grupaciju često dovodi do sukoba poslovnih kultura. No taj je problem u tome slučaju uspješno riješen za-hvaljujući posebnomu odnosu IN2 u politici zapošljavanja, obrazova-nja i unaprjeđenju menadžerskoga osoblja.

Većinu ljudi IN2 zapošljava izravno s fakulteta i od samoga ih počet-ka obrazuje i prilagođava svojoj poslovnoj kulturi. U tu je svrhu već u prvim godinama djelovanja tvrtke osnovan edukacijski centar za ško-lovanje mladih ljudi iz IN2 Zagreb, a sada i ostalih tvrtki Grupe. Centar ima instruktore, program i proceduru prijama i uvođenja mladih ljudi u posao. Tu se ne uči samo tehnologija nego i pristup problemima, upo-znavanje s tvrtkom, Grupom i načinom rada, a nakon toga slijede još mjeseci pod nadzorom mentora prije no što novi suradnik počne dobi-vati samostalne zadatke.

Ante Mandić:„Svi ljudi koji prođu kroz naš edukacijski centar i koji počnu radi-

ti u IN2 znaju vrijednosti koje su nama bitne, odatle je izrastao ci-jeli menadžment u IN2. Nemamo menadžera izvana izuzev jednoga člana uprave zaduženoga za financije. Sve su razine menadžmenta

ljudi koji su izrasli iz našega sustava i prošli su put od programera, voditelja proizvoda i tako dalje, do razine članova uprava. Kada ih postavljamo na ključna mjesta u novim tvrtkama, oni rade kao što su radili u IN2 i možemo zaista reći da nakon godinu dana ta po-duzeća poprime glavna obilježja naše poslovne kulture, a bivši vla-snici ostaju kao članovi uprava ili sporazumno odlaze. Riječ je, da-kako, o tvrtkama koje su kupljene, a novoosnovane tvrtke tako se ponašaju od samoga početka.“

Članice Grupe djeluju usklađeno i surađuju na pojedinim projektima. Ulaganje se u akviziciju može najbrže vratiti ako se brzo postigne da tvrtke zajednički rade na nekome projektu. U praksi je suradnja doka-zana na projektu TRGO gdje je tim sastavljen od stručnjaka iz IN2 i IN-

FO OPUS-a zajednički implementirao opus*Retail rješenje za podršku T-COM i T-Mobile maloprodajnim centrima. Sličan je primjer tvrtke Grad koja ima rješenja za bolničke centre u Zagrebu i Rijeci, ali ne i re-surse za izvođenje tako velikih projekata. Trenutačno u KBC-u Zagreb najveći dio posla obavljaju ljudi iz IN2.

Naše je tržište već popunjeno najrazličitijim rješenjima i zato se jav-ljaju potrebe za stručnjacima koji mogu djelovati u različitim okruže-njima i spajati različita rješenja. U sadašnjem sastavu IN2 Grupa može ponuditi cijelu razinu sistem-integracije na najvišoj razini, jaku podrš-ku skoro svim operativnim sustavima jer ima velik broj ljudi s mnogo znanja i velikim iskustvom upravljanja operativnim sustavima.

U većini je tvrtki i ustanova u Hrvatskoj transakcijski način rada in-formatiziran do najviše razine i sada se javlja potreba za nekim višim razinama. U posljednje vrijeme ima mnogo natječaja koji se odnose na poslovnu inteligenciju, od informatike se sve više traži da sudjeluje u stvaranju prihoda poduzeća.

Od deset tvrtki koje čine IN2 Grupu, pet djeluje u Hrvatskoj, a po jedna u Srbiji, Sloveniji i Makedoniji te dvije

u Bosni i Hercegovini. U njima je zaposleno 375 ljudi, a konsolidiran prihod iznosi oko 20 milijuna eura

Snagazajedništva

2� InfoTrend 180/6/2010

Recept za uspjeh

Ante Mandić:„Vjerujem da je, za sada, na tome području IN2 najkompetentni-

ji u Hrvatskoj. U okruženjima u kojima radimo trenutačno surađu-jemo sa svim velikim globalnim tehnološkim IT vendorima, kao što su Oracle, Microsoft i IBM. Uvijek imamo potrebnu kritičnu masu ljudi sa specifičnim znanjima, više od 30 Java programera, 50 Mi-crosoft programera, 220 Oracle programera i tako dalje. Pokriva-mo sve tehnologije i rješenja koja se koriste.

Radimo uglavnom za velike i povremeno za srednje korisnike. Proizvodi i način na koji radimo potrebni su jedino takvim korisni-cima. Primjenjujemo više metoda projektiranja, pristupa, uvaža-vamo proizvodni ciklus softvera u svim fazama i na neki način treti-ramo cijeli taj rad više industrijski, a manje analitičko-hardverski. Tako se i naša korisnička baza isprofilirala na toj razini, rasli smo zajedno s našim korisnicima. Naša je osnovna formula za rast da pružamo bolju i kvalitetniju uslugu i rastemo širenjem naše usluge, zadržavanjem postojećih korisnika i dobivanjem novih.“

Vjernost je uzajamna, a zadovoljstvo je korisnika veće od 98%. IN2 i danas servisira korisnika s kojim je tvrtka počela raditi 1993., a u Hrvat-skome je zavodu za zapošljavanje i T-HT-u prisutna preko deset godi-na. A tvrtke koje je IN2 kupio zadržale su, uz podršku Grupe, i korisnike koji su se upravo spremali na prelazak drugomu dobavljaču.

Gospodarske teškoće koje od tvrtki zahtijevaju da uz manje troškove postignu što bolje poslovne rezultate, idu na ruku poslovnoj filozofiji i praksi IN2 Grupe. Osim poboljšanja kvalitete i djelotvornosti poslova-nja, korisnici sada traže potporu marketingu i prodaji, dobivanje stvar-ne slike o poslovanju i ključnih informacija kao pomoć menadžmentu u donošenju nekih sofisticiranih odluka. A u zahtjevima se za integraciju postojećih rješenja traži nadogradnja poslovne inteligencije te moguć-nost upravljanja postojećim podatcima da bi direktor ili menadžer do-bio neku informaciju s kojom može brzo djelovati na tržištu.

Na tim područjima IN2 ima velike kapacitete i mnogo iskustva i tre-nutačno radi na više velikih projekata. Od početka godine u Tvornici

duhana Rovinj na velikome BI projektu i projektima koji se odnose na internu prodaju, a u financijskome sektoru radi na projektima otvaranja novih kanala prodaje putem Interneta. U hrvatskoj softverskoj industri-ji danas ima vrlo malo tvrtki koje proizvode vlastiti softver. Za razliku od mnogih drugih dobavljača, IN2 i nadalje ostaje proizvođač softvera i od toga ostvaruje 56 posto svojih prihoda. IN2 je spreman doći u veli-ki sustav i po traženome industrijskome standardu napisati milijune li-nija koda nove aplikacije od početka do kraja.

Ante Mandić:Od naših korisnika sada dobivamo sve više zahtjeva za cjelovi-

tom uslugom SaaS - softver as a service. Ne žele razvijati vlasti-te informatičke servise, ne zanimaju ih računala ni operatori, nego po kojoj im cijeni možemo osigurati da mogu nesmetano raditi 24 sata dnevno, a cijela informatika neka bude kod nas. Prvenstveno se to odnosi na naše manje financijske korisnike koji podliježu no-vim standardima sigurnosti i ocjene rizika, pa im održavanje vlasti-te infrastrukture postaje izrazito složeno i skupo. To je i razlog da, slikovito rečeno, veći dio kompleksnosti žele preseliti k nama. Ako preuzmemo brigu za to da korisnik pouzdano funkcionira od 0-24 i da mi odgovaramo za njegove podatke, pred nas se stavlja gole-ma odgovornost koja je posebno izražena u sustavima poput malo-prodaje gdje je svaki zastoj velik gubitak. Za takve su zadatke po-trebne velike pripreme, kapital, znanje i iskustva koje još nemamo. Krajem ćemo ove ili sljedeće godine raditi probne projekte s nekim manjim korisnicima.

Zajednički nastup svih tvrtki iz IN2 Grupe omogućava preuzimanje i najzahtjevnijih projekata u Hrvatskoj i regiji u koju, osim zemalja biv-še Jugoslavije, spadaju još i Albanija, Rumunjska i Bugarska. Međutim to nije dovoljno za izlazak na razvijenija zapadna tržišta gdje su potreb-niji veći iskoraci u smislu strateškoga povezivanja s globalnim IT tvrt-kama ili veća kapitalna ulaganja . Riječ je o značajnijim promjenama za koje možda još nismo spremni. Hrvatskim bi IT tvrtkama u takvim si-tuacijama pomoglo kada bi postojala ikakva osmišljenija izvozna stra-

180/6/2010 InfoTrend 25

Recept za uspjeh

tegija Hrvatske i kada bi naša gospodarska predstavništva u inozem-stvu shvatila da je glavni razlog njihovoga postojanja zapravo pomoć u izvoznim naporima našega gospodarstva (za svojega je postojanja tvrt-ka IN2 to doživjela samo jednom kada je, u natječaju za jedan veliki projekt na Kosovu, veliku pomoć i sav svoj utjecaj pružio naš velepo-slanik Zlatko Kramarić).

Iako su, u sadašnjim uvjetima poslovanja, namjere jedno, a ostvare-nje nešto sasvim drugo, cilj je IN2 Grupe da još nekoliko godina osta-ne samostalna. A kada bude imala 500 do 600 zaposlenih i veću razinu kapitala te, budu li uvjeti povoljni, izađe na burzu. No kako je do sada tvrtka često samu sebe iznenadila svojim ostvarenjima, tako su iznena-đenja i tu moguća.

Recept za uspjeh - pratiti trendove i brzo reagiratiU ovim tranzicijskim uvjetima smatram da nekakvo dugoročno planiranje ne će mnogo pomoći. Kvaliteta se vođenja tvrtke ogleda u umijeću uprav-ljanja promjenama. Treba gledati što se događa na tržištu i reagirati na sva-ku dobru situaciju i priliku. Uvijek sam se bojao da nam ne promakne ne-što bitno čemu smo tehnološki nedorasli, no to nam se sada više ne može dogoditi. Primjerice, početkom prošle godine nismo uopće razmišljali o zdravstvu dok nismo dobili ponudu od jedne inozemne tvrtke da njihovo rješenje pri-lagodimo i implementiramo u Hrvatskoj i široj regiji. Već smo površnijom analizom trenutačnoga stanja na tržištu uočili da na domaćem tržištu po-stoji praktično samo jedno rješenje i jedna tvrtka koja pokriva 50% bolnica, da je regionalna konkurencija slaba i da se pripremaju natječaji u dva najve-ća hrvatska KBC-a. Jako je malo trebalo da se strateški povežemo s tvrtkom Grad iz Pule, čije je to rješenje bilo, te spojimo njihovu funkcionalnu eksper-tizu ugrađenu u postojeću aplikaciju s našom tehnološkom ekspertizom, većim resursima i znatno širom prisutnošću na tržištu. Rezultat je da smo dobili oba natječaja za informatizacijom KBC-a Zagreb i Rijeka te da smo ot-počeli s razvojem nove inačice aplikacije.

Da bismo povećali našu konkurentnost na regionalnome i glo-balnome tržištu, kojemu smo približavanjem Hrvatske EU sve vi-še izloženi, znali smo da moramo rasti brže od onoga tempa koji je moguće ostvariti organskim rastom. Zato smo 2007. započeli s akvizicijama i varaždinska je tvrtka IGEA bila prva u nizu. Odlu-čili smo da to bude prijateljska tvrtka, prepoznata kod klijenata po kvaliteti, tehnološki podudarna, a opet koja nudi rješenja kojima ćemo proširiti naš portfolio.

IGEA je, poslujući od 1991., na tržištu stekla dobar glas u jav-nome sektoru rješenjima za državnu upravu, od kojih su pozna-tiji informacijski sustav za zemljišne knjige, e-izvadak, katastar zemljišta, e-katastar, prekršajni upisnici, obrtni registar. Ta su rje-šenja i stečena poslovna znanja odlično dopunila našu ponudu u javnome sektoru, a postojala je i tehnološka podudarnost kroz pri-mjenu Oracle i Microsoft tehnologija. Komplementarnost smo vi-djeli u kompetencijama u području prostornih informacijskih su-stava i primjeni GIS tehnologije, čime se IN2 do tada nije bavio. IGEA je u IN2 pronašla strateškoga partnera s kojim može ostva-riti svoje ciljeve, od kojih su najbitniji bili širenje obujma poslova-nja i ostvarenje bržega rasta.

Razdoblje je nakon akvizicije bilo prilično izazovno jer je treba-lo od dvije tvrtke izvući najbolje i zaposlenike naviknuti na način rada novoga većinskoga vlasnika. Uveli smo jedinstvenu infor-matičku infrastrukturu, jedinstven proces zapošljavanja, izobraz-be i nagrađivanja zaposlenika, ujednačili metode i tehnologiju ra-da, uveli nova tehnološka znanja u IGEA-u, iskoristili postojeća poslovna znanja na novim projektima, kao što je Upravljanje imo-vinom. Nakon tri godine uspjeli smo povećati broj zaposlenika s 22 na 36 i povećati prihod za 100%. Suradnja je stručnjaka iz IN2 i IGEA stalna i mislim da se možemo s pravom pohvaliti da je ri-ječ o uspješnoj akviziciji, koju je osim zaposlenika obiju tvrtki i tržište dobro prihvatilo.

Tanja Pušelj Ostroški, članica

Uprave IN2 i predsjednica Uprave IGEA

Kupljene su tvrtke nastavile raditi u svojim tržiš-nim segmentima te su u sinergiji s matičnom tvrt-kom postale još uspješnije i veće.

Tržištenas je dobro prihvatilo

26 InfoTrend 180/6/2010

Tvrtka Info Opus osnovana je 1992., a prvi je komercijalni pro-izvod bio opus*erp, razvijen na Oracle i Unix tehnologiji. U

to je doba Info Opus bio jedan od pionira na hrvatskome tržištu ERP-a i razvoja proizvoda na spomenutim tehnologijama. U pr-vim je godinama postojanja rješenje implementirano kod neko-liko uglednih klijenata (Atlantic Trade, Narodne novine, Zagre-bačka banka...). Sve do danas, tijekom 18 godina poslovanja, Info Opus zadržao je svoje prve korisnike i taj kontinuitet na hrvatsko-me tržištu smatramo velikim uspjehom.

Krajem je 2007. IN2 akvizirao Info Opus u cilju proširenja po-slovanja na područje trgovačkih poduzeća, distribucija i malo-prodaja. Smatramo da je ta akvizicija obostrano bila dobar potez. Info Opus je kroz IN2 mogao ponuditi mnogo više i dobiti do-datnu snagu u tržišnim segmentima koje prije nije pokrivao. Na-dalje, Opusovim je djelatnicima bio omogućen pristup specijali-stičkim znanjima i specifičnim tehnologijama koje su prisutne u cijeloj IN2 grupi. Sve su te pretpostavke i potvrđene kroz nekoli-ko uspješno ostvarenih velikih projekata u proteklome razdoblju.

S druge je strane IN2 dobio proizvod, poslovna znanja i no-ve klijente. Danas možemo reći da smo kod tih korisnika poveća-li raspon i kvalitetu usluga te time potvrdili položaj Info Opusa i njegove snage kroz IN2 grupu.

Organizacijski danas djelujemo kao jedna cjelina grupirana unu-tar Telco/Retail sektora IN2 grupe. Na projektima koristimo iste standarde i procedure tako da korisnicima možemo jamčiti jedin-stven način i kakvoću rada.

Dugoročno gledajući, IN2 namjerava nastaviti razvoj Opuso-vih proizvoda te ih kroz svoje kanale nastaviti plasirati kako u Hr-vatskoj tako i u regiji. Do sada ostvareni poslovni rezultati pa i prognoze za sljedeće razdoblje potvrđuju dobru sinergiju te dvi-je tvrtke kako na području ponude rješenja i usluga tako i na po-dručju zajedničkoga nastupa timova, te razmjene iskustva i steče-nih znanja.

Amera Zulić Vrabec,

Info Opus, predsjednica

Uprave

Povećalismo rasponi kvalitetu usluga

GRAD je osnovan 1989. i primarno se bavio razvojem i im-plementacijom informacijskih sustava u manjim i srednjim

tvrtkama raznovrsnih djelatnosti. Nakon nekoliko godina krenuo je razvoj informacijskoga sustava za podršku poslovanju bolnica (BIS sustav). Od prve implementacije 1997. do danas BIS je teh-nološki i funkcionalno nadograđivan i postao je glavni proizvod tvrtke GRAD. Uspješno je implementiran u nekoliko domova zdravlja te u 30-ak općih i kliničkih bolnica, što gledajući određe-ne pokazatelje veličine bolnica, iznosi oko 70% hrvatskih bolnič-kih kapaciteta.

U posljednjih je nekoliko godina GRAD implementirao BIS su-stav u prosjeku u 5 novih bolnica godišnje, što je uz postojeće ko-risnike i održavanja te raspoložive resurse bilo sve teže izvedivo. IN2 je akvizicijom ušao u segment zdravstva, a GRAD je dobio nužnu podršku za brzi rast koji je zahtijevalo tržište na kojem je poslovao. Od akvizicije, prije deset mjeseci, povećan je broj zapo-slenih za oko 70% kako bi se osigurala primjerena podrška starim korisnicima te uspješno završili novi projekti.

Tako nagli rast donosi nužno neke organizacijske promjene, a pogotovo što se poslovanje počelo zbivati na dvima lokacija-ma – Pula i Zagreb. Zbog započetih projekata (u završnoj su fa-zi bili projekti u četirima bolnicama, a započinjali su i projekti u KBC-u Rijeka i Zagreb) nije bilo vremena za pripremu i većina se promjena donosila u hodu, što je katkad bilo teško pratiti i zapo-slenima i korisnicima. Imamo sreću da sa svim korisnicima ima-mo partnerski odnos i da su pokazali razumijevanje za stanje u ko-jem smo se našli. Glavnina je toga iza nas, projekti u KBC-ima se zbivaju po planu, novi su se ljudi dobro uklopili i polako prihva-ćaju poslovna i tehnička znanja, a starim korisnicima pokušava-mo nadoknaditi što smo ih malo zanemarili. Do kraja godine pla-niramo uvesti neke kvalitetne pomake u procesu podrške, završiti započete projekte u KBC-ima te započeti regionalno širenje. Ako sve bude išlo po planu, trebali bismo završiti godinu s rastom od 60% u odnosu na 2009. u svim segmentima poslovanja te završe-nim procesom integracije u IN2 grupu.

Branka Lasić, GRAD,

predsjednica Uprave

Partnerskiodnos skorisnicima

Zajednički nastup svih tvrtki iz IN2 Grupe omogućavapreuzimanje i najzahtjevnijih projekata u Hrvatskoj i regiji

Recept za uspjeh

• UŠTEDITE na troškovima i vremenu• Dubinski analizirajte vaše poslovanje i budite ISPRED KONKURENCIJE• Povećajte svoju EFIKASNOST u izradi izvještaja• BRZO i JEDNOSTAVNO kreirajte svoje izvještaje, promjenite izgled postojećeg ili kreirajte potpuno novi izvještaj• Objedinite više izvora informacija i ANALIZIRAJTE vaše podatke putem ABC analize, ŠTO - AKO analize, USPOREDITE rezultate s planom

Ožujska 12, ZagrebTel.: 385 1 4444 200times@times.hrwww.times.hr

Rješenje i cjelovita infrastruktura za poslovnu inteligenciju

28 InfoTrend 180/6/2010

Znamo li poslovati ili smo samo uvjereni da znamo poslovati?

Poslovna inteligencija

Informacije u organizaciji – ne znam da ne znam„Možeš naučiti ime ptice na svim svjetskim jezicima, ali nakon što si ti to svladao, i dalje apsolutno ništa ne znaš o toj ptici... Zato proučavaj pticu i prati njezino ponašanje – to je ono što vrijedi.” (Richard Feynman)

Svaka se organizacija općenito može opisati kao skup resursa koji za-jednički provode različite aktivnosti oslanjanjem na skup formalnih i neformalnih pravila u ključnim i potpornim procesima nužnima za ži-vot te organizacije. Način provedbe poslovnih procesa stabilizira se i uniformira stjecanjem iskustva koje organizacija prikuplja kroz svoj život.

Što to zaista znači rečeno jednostavnim rječnikom? Većina poduzeća svoje ključne poslovne procese izvršava na način koji je kroz povijest postojanja poduzeća pokazao da je takav način rada ispravan, uobiča-

Uhodane su prakse u poslovanju dobre, ali se uvijek pitamo možemo li još bolje? Jesmo li uspješni u tome

što radimo? Na što utjecati da budemo još uspješniji? Jesmo li u mogućnosti odgovore na naša pitanja pronaći u posto-

jećim podatcima u poduzeću? To su samo neka od mnoštva pitanja koja traže naše odluke i akcije. Znamo li dokazati da

znamo poslovati ili samo živimo u tom uvjerenju?jen u praksi i dovoljno dobar – termin kojim se često definira takav na-čin rada, jest upravljanje kvalitetom u poslovanju.

Svaki poslovni proces zahtijeva odgovarajuće resurse pokretače svo-je realizacije (ulaze, inpute), potporne resurse za svoj tijek izvedbe te kao rezultat isporučuje očekivane izlazne resurse. Svi prethodno nave-deni resursi u stvarnoj poslovnoj okolini ostavljaju „trag” u vidljivu ili nevidljivu obliku.

S obzirom na složenost poslovanja danas nije potrebno posebno objašnjavati količinu proizvodnje navedenih tragova koji nastanu u sa-mo jednome danu života organizacije.

Svakako se je potrebno zapitati: Imamo li uvid u važne tragove u poslovanju? Možemo li raditi bolje? Mjerimo li rezultate našega rada?

Ako je bilo koje od navedenih pitanja potaknulo na podrobniju ra-ščlambu i razmišljanje, onda je znanje o poslovanju na intuitivnoj i iskustvenoj razini te je svakako potrebno nešto poduzeti – ključni su lajtmotivi informacije i saznanje.

Poslovna inteligencija – znam da ne znam„Pokušavati razumjeti slično je hodanju u mutnoj vodi. Budi strpljiv i pričekaj da se mulj slegne.” (Lao Tzu)

Gospodarska događanja posljednjih godinu dana natjerala su podu-zetnike da kontinuirano traže nove načine stvaranja kompetitivne pred-nosti s ciljem održavanja poslovanja na životu. Svijest o tome da je do-

Informacije o organizaciji?

Ne znam daNE zNam

180/6/2010 InfoTrend 2�

Poslovna inteligencija

stupnost pravovremenih informacija i „znanje” o poslovanju te upravljanje njime najvrjedniji re-surs opstanka na tržištu, eksponencijalno se ra-zvija.

Većina poduzeća danas svoje ključne i potpor-ne poslovne procese ostvaruje kroz informatička rješenja, bilo infrastrukturna (ERP, DMS) ili spe-cijalizirana za pojedine segmente poslovanja. U navedenim, mahom transakcijskim sustavima, trajno se bilježe svi eksplicitni (činjenični) trago-vi poslovanja.

U navedenim je sustavima pohranjena gomila nestrukturiranih podataka za čije bi strukturiranje i pretvorbu u vrijedne informacije trebao pozama-šan broj vrhunskih poslovnih analitičara, a lako je zaključiti da bi proces iziskivao znatne izdatke i trajao neprihvatljivo dugo za današnje zahtjeve tržišta – trenutačna dostupnost ključnih informa-cija temeljem kojih donosite poslovne odluke.

Danas ne postoji brži poslovni analitičar, veće-ga kapaciteta obrade i isporuke informacija od tehnologije. Upravo se zbog navedenoga danas na tržištu uočava znatan porast potražnje za spe-cijaliziranim naprednim analitičkim IT rješenji-ma koja se stavljaju pod zajednički nazivnik poslovna inteligencija (bu-siness intelligence – BI).

Do prije nekoliko su godina BI rješenja bila potpuna novost i nisu na-ilazila na znatniji odgovor tržišta, što nije neobično s obzirom na to da je gospodarska situacija bila dosta stabilna i poslovalo se „u izobilju”. Takva su rješenja tražili redovito vođe poduzeća, vizionari koji su uo-čili prednosti znanja o poslovanju poduzeća, ili najveća poduzeća koji-ma su jednostavno BI rješenja bila pogodno sredstvo za obradu veoma velikih količina podataka.

Burnim tendencijama u poslovanju uzrokovanima različitim kriza-ma, novim pravilima ekonomije i potrošačkih sklonosti, poduzeća po-staju svjesna da su „ista među jednakima” i da im treba nešto što će im dati i najmanju kompetitivnu prednost kako bi opstala. Sve je jasnije da jedino što poduzeće može izdvojiti od „jednakih”, jest ZNANJE.

Što su BI rješenja?BI rješenja, najjednostavnije rečeno, jesu ogledalo poslovnih infor-

macija poduzeća. To su rješenja za upravljanje eksplicitnim (zapisa-nim) znanjem koja su danas već nuždan dio radne infrastrukture (re-sursa) poduzeća.

Kako bi poduzeća stekla znanje sebi, potrebne su im ključne poslovne informacije koje se mahom izvlače iz operativnih podataka o poslova-nju. Osnovni je cilj primjene BI rješenja sintetizirati i strukturirati ope-rativne podatke te ih uobličiti u poslovne informacije nužne za donoše-nje operativnih, taktičkih i strateških odluka u poduzeću.

Pogled iz perspektive poduzeća na BI rješenje:Budući da je prikupljanje podataka, njihova obrada i dimenzioniranje

te predstavljanje u obliku poslovnih informacija upravo svrha BI rješe-nja, sve se više poseže za njihovom primjenom.

Kako do BI rješenja?BI rješenja, gledano iz tehnološke perspektive, posebna su skladi-

šta poslovnih podataka čija je svrha preuzeti podatke iz IT rješenja za podršku ključnim poslovnim procesima, strukturirati ih i prezentira-ti poslovne informacije na način vama potreban za donošenje poslovne odluke.

Zapitajte se koji je to nuždan skup informacija koji pokreće vaš proces odlučivanja kao:

Kamo odlazi najviše novčanih resursa? Kakvo je ostvarenje postavljenoga poslovnog plana? Koji su to okidači koji trenutačno pokreću moj proces odlučivanja? Koji su ključni pokazatelji uspješnosti mojega poslovanja?

Ono što je bitno naglasiti, a iskustveno muči poslovni sektor kod odluke o uspostavi BI rješenja, jest:

BI rješenje nije gotov proizvod/program, već se gradi nad vašim po-stojećim transakcijskim sustavima sukladno vašim informacijskim potrebama, kao što je prethodno navedeno.

BI rješenje može se izgraditi na različitim platformama – nije po-trebno mijenjati postojeću IT infrastrukturu.

Prezentacijski sloj (izvješćivanje, analitika, ključni pokazatelji po-slovanja – KPI) mogu se prikazati različitim dostupnim preglednici-ma (od Microsoft Excela do visoko specijaliziranih rješenja uglednih proizvođača).

Izbor prezentacijskoga sloja ovisi o složenosti prikaza podataka i vašim potrebama za npr. samostalnom izradom višedimenzijskih iz-vještaja.

Tehnološka izvedba – BI rješenjeHrvatsko tržište ponude BI rješenja razvijeno je i iskusno. Velik broj

IT poduzeća ima znanja i iskustva u projektima primjene BI rješenja u privatnome i javnome sektoru, što je danas već i očekivana činjeni-ca budući da BI rješenja postaju dio nužne infrastrukture poduzeća baš kao i prethodno navedena IT rješenja za podršku ključnim i potpornim poslovnim procesima.

Koristi od BI rješenja?U privatnome sektoru ključne poslovne koristi od početne primjene

BI rješenja vide se u otkrivanju i uklanjanju uskih grla u provedbi po-slovnih procesa, čime se izravno i neizravno utječe na financijsku sna-gu i stabilnost poduzeća, a u javnome sektoru najveće se koristi vide u unaprjeđenju kvalitete usluge prema krajnjim korisnicima usluga tijela državne uprave i u nadzoru ključnih poslovnih procesa.

BI rješenja su ogledalo poslovnih informacija poduzeća.

�0 InfoTrend 180/6/2010

Poslovna inteligencija

Stjecanjem iskustva u primjeni BI rješenja poduzeća shva-ćaju da sama sadašnja slika poslovanja nije dovoljna za nje-govo unaprjeđenje. Znatno se povećava i svijest o tome da iz prošlosti treba učiti (raščlambe tendencija u poslovanju) te da treba pratiti kako se poduzeće kreće prema zacrtano-me strateškom putu (planiranje, metrika s pomoću ključnih pokazatelja poslovanja).

Uporabom ključnih pokazatelja poslovanja i privatni i javni sektor pokazuju znatne iskorake i uštede u široku rasponu kao npr.:

racionalizaciji stanja skladišta i unaprjeđenju nabavnoga procesa (pregovaračka pozicija s dobavljačima) povećanju proizvodnosti rada prodaje (fokusiranje pro-daje i stabilnost novčanoga tijeka) osiguranju učinkovitosti proizvodnje (upravljanje resur-sima: ljudskim, materijalnim ili ostalim) praćenju troškova ključnih procesa (potrošnja resursa, učinkovitost provedbe aktivnosti)

Iako veoma korisna i svakako potrebna, BI rješenja ne će vam odgovoriti na sljedeća pitanja:

Kako olakšati i ubrzati uvođenje novoga čovjeka na rad-no mjesto?

Kako smanjiti utjecaj odlaska ključnoga zaposlenika na poslovne procese?

Kako ukloniti „izmišljanje tople vode” i ponavljajuće radnje u poslovnim procesima?

Kako osigurati da poduzeće radi ono u čemu je najbolje?

Znanje u organizaciji – ne znam da znam„Sve što možeš izračunati, ne treba uvijek računati; sve na što treba računati, ne može se uvijek izračunati.”

(Albert Einstein)Suprotnost pojmu eksplicitnoga (zapisanoga) znanja jest implicitno

(nezapisano) znanje koje je u poduzeću prisutno u svakom i najmanjem segmentu poslovanja. Implicitno se znanje često formulira terminima organizacijska kultura, kompetencije, najbolje prakse, odnosno know-how u engleskoj inačici.

Moć bilo kojega specijaliziranog programa kao BI rješenja ili koje-ga drugog IT rješenja, pa čak i eksplicitnoga znanja nije ni približno utjecajna kao moć implicitnoga organizacijskog znanja. Zašto? Zato što je eksplicitno znanje dostupno mnogima i ne će izdvojiti „istoga od jednakih” za razliku od implicitnoga znanja koje je jedinstvena sna-ga svakoga pojedinog poduzeća jer dolazi iz razvoja i odrastanja same organizacije.

Snaga implicitnoga znanja u većini je poduzeća i velika slabost upra-vo zato jer takvo znanje nije zapisano, već je jako vezano uz resurse koji su otkrili poslovne mudrosti, stekli kompetencije, dobili iskustvo pona-šanja u različitim odgovornostima, i za organizaciju čiji su neformalni temelji puno čvršći od formalnih, tzv. skup nepisanih pravila.

Takvo je znanje dosta teško pretočiti u neki oblik za dijeljenje, ali ni-je nemoguće i upravo je to najizrazitija tendencija unutar organizacij-skoga poslovanja u razvijenim zemljama. Nema dragocjenijega, pro-fitabilnijega ni probitačnijega resursa od znanja. Znati danas imalo više od drugih pitanje je vodećih mjesta na tržištu, opstanka i razvoja poduzeća.

Upravljanje implicitnim znanjem može se izjednačiti s upravljanjem ljudskim resursima i potencijalima. Poduzeće upravlja implicitnim znanjem od trenutka puštanja oglasa za neko radno mjesto gdje traži nova znanja i kompetencije, preko znanjem upravljane provedbe po-

slovnih procesa pa do promjene u centrima znanja ili samih centara zna-nja u organizaciji.

Termini koji se rabe za „hvatanje” implicitnoga znanja, jesu (re)-in-ženjering poslovnih procesa, metodologija rada, integracija, mentor-stvo i kolaboracija.

Poenta je upravljanja znanjem da se dijeljenjem znanja ne gube nje-gova isključivost i vrijednost, nego se pojačava snaga cjelokupnoga po-duzeća. Isto tako, znanje koje nije u stvarnoj poslovnoj primjeni, nema nikakvu vrijednost.

U novija vremena vrlo su popularne metode instrukcija, savjeto-vanja i mentorstva, gdje jaki centri znanja u organizaciji, u stvar-nim poslovnim situacijama, prenose znanje na one koji manje zna-ju, i to:

instrukcije – centar znanja pomaže u rješavanju konkretnih nepo-znanica u radnome zadatku (razvoj čvrstih vještina, tj. tehničkih kom-petencija)

savjetovanje – centar znanja ne pomaže konkretnim rješenjima, već kao nadzor usmjerava svojeg učenika prema mogućim rješenjima problema (razvoj čvrstih vještina, tj. specijalističkih kompetencija)

mentorstvo – centar znanja dugoročno razvija kompetencije ono-ga koga mentorira svojim vlastitim primjerom, sustavom vrijednosti i znanjem (razvoj mekih vještina, tj. poslovnih kompetencija)

„Živa” suradnja na stvaranju i dijeljenju znanja umnožava povrat na uloženo jer je proces učenja uvijek dvosmjeran bez obzira na to tko zna više, a tko manje. Također, udruženo znanje i inteligencija višestruko povećavaju kakvoću izlaznoga rezultata radnoga zadatka, na što pak okružje posebno dobro reagira.

IT struka i za ovaj je segment već isporučila moćne platforme i rješe-nja za upravljanje resursima, suradnju (kolaboraciju) među resursima i dijeljenje znanja. Svrha je navedenih rješenja na intuitivan, brz i svi-ma dostupan način omogućiti uspostavu i održavanje riznice poslov-nih znanja.

Nema dragocjenijega, profitabilnijega ni probitačnijega resursa od znanja.

180/6/2010 InfoTrend �1

Poslovna inteligencija

Ovakva rješenja još traže svoje mje-sto u poduzećima zbog općenitog sta-nja zrelosti tržišta.

Primjene ovakvih rješenja pokazuju znatna unaprjeđenja u percepciji vanj-skoga svijeta o poduzeću jer dostu-pnost znanja unutar organizacije utje-če na povećanje kakvoće isporučenih proizvoda i usluga te na širenje lepeze ponude prema tržištu, a i povećanje op-sega poslova.

Organizacija temeljena na znanju – znam da znam „Znati da znamo što znamo i da ne znamo što ne znamo, to je pra-vo znanje.”

(Henry David Thoreau)Poduzeća danas teže prerasti iz orga-

nizacija temeljenih na iskustvu i dobroj praksi u organizacije temeljene na zna-nju, koje cijene znanje i brinu se o nje-mu više nego o bilo kojemu drugom resursu u poduzeću jer su svjesne da će primjena znanja u stvarnom okružju dati poboljšane rezultate.

Desetljećima ustaljene prakse poslovanja i također desetljećima stva-ran sustav poslovnih vrijednosti teško je preko noći promijeniti, ali to je preduvjet budućnosti.

Znati i što dalje?„Kada sam se uvjerio u nešto, istražujem dalje da se razuvjerim.”

(Edgar Allan Poe) Znanje nije ograničen resurs, štoviše, to je jedini resurs čije je iskori-

štavanje neograničeno. Oni koji će znati više i to im nikad ne će biti do-voljno, bit će nositelji „poslovne sreće”. Oni koji ne prepoznaju tu nuž-nost, prije ili poslije morat će se maknuti s puta.

Mia Živković

Autorica Mia Živković, dipl. inf., diplomirala je na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu. U poduzeću Omega software poslovna je savjetnica s trenutačnim iskustvom u više od 20 projekata za privatni i javni sektor. Specijalizira se u području poslovne analize, unaprjeđenja poslovnih procesa i projektiranja informacijskih sustava za podršku specifičnih poslovnih potreba klijenata. Sukladno usmjeravanju k primjeni projektnoga pristupa posjeduje IPMA Level D, međunarodni certifikat priznat od International Project Management Association. Usavršava se na specijalističkome poslijediplomskom studiju Informatički menadžment na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Znati imalo više od drugih danas je pitanje vodećih mjesta na tržištu, opstanka i razvoja poduzeća.

Poslovna inteligencija

�2 InfoTrend 180/6/2010

Poslovna inteligencija

Približavanje banaka i Hrvatske Europskoj uni-ji logično za sobom povlači određene promjene u nadzornim izvješćima koje Hrvatska narodna

banka provodi nad njima. Kad bismo gledali banku kao ustanovu i njezina standardna izvješća (bilan-

ca, račun dobiti i gubitka, novčani tijek), prak-tički bismo imali izvješćivanje slično kla-

sičnomu poduzeću. Međutim, uvedenom obvezom izvješćivanja svih financij-skih ustanova prema Hrvatskoj narod-noj banci, a u cilju nadzora novčanih

kretanja i ostvarenja djelotvornoga nad-zora sektora monetarnih financijskih usta-

nova, bankama su „nametnuta“ daleko slo-ženija izvješćivanja koja možemo podijeliti na

statistička i bonitetna izvješća, nadzorna izvješća i izvješća o adekvatnosti kapitala.Banke koje su u vlasništvu inozemnih banaka ima-

ju i druge oblike izvješćivanja zasnovane na zahtjevima svojih vlasnika. Skorašnja primjena izvješćivanja pre-ma Zakonu o kreditnim ustanovama (ZOKI) samo je sol na ranu već ionako preopterećenih zahtjeva na „stare“ iz-vještajne sustave banaka. Prvotna su izvješća Hrvatske narodne banke bila mno-

go manje zahtjevna i na mnogo „grubljoj“ razini. Drugim riječima, na nekakvoj razini konta glavne knjige da bi se na kraju ti za-

htjevi postupno spuštali na sve „finiju“ razinu i postajala sve iscrpnija i iscrpnija. Podatci se više ne traže na razini konta, nego na razini pojedinač-

nih računa. Dakako da tu nije kraj – počinjemo se spuštati još i niže na razi-nu pojedinačnih partija pripadajućih računa.

Veliki resursi za zahtjevno izvješćivanjeAko s informatičkoga gledišta imamo postavljen sustav koji generira glavnu knji-

gu, a nekakve pojedinosti vodimo sa strane, odnosno preskačemo ih, na način da ih i ne bilježimo u bazi nego iz njih automatski generiramo nekakvu sintetiku, onda de-

Trag novcaParalelni je sustav za bankarsko izvješćivanjeu biti je razdvajanje izvještajnoga u odnosu na transakcijski sustav. Iako to nije nepoznanica,

približavanjem Hrvatske Europskoj uniji i zahtjevnoj regulativi Hrvatske narodne banke

ti će zahtjevi biti sve izražajniji

Autor Darko Režek, voditelj je BI projekata u ALFATEC Group-u. Završio je Ekonomski fakultet i dio je radnoga iskustva stekao na poslovima iz područja financija i kontrolinga. Kvalitetno je odradio neke od najvećih BI projekata u Hrvatskoj. Također, svoju ekspertizu iz područja financija koristi na projektima u kojima se traži poslovni konzalting, tj. unaprjeđivanje poslovnih procesa.

Paralelni sustav za bankarsko izvješćivanje

180/6/2010 InfoTrend ��

finitivno imamo problem u „razbijanju“ toga i spuštanja na nižu razinu. U kontekstu nave-denih sve podrobnijih zahtjeva za izvješćiva-nje prema Hrvatskoj narodnoj banci to postaje sve teže i složenije za bančin IT. Upravo kada smo uspjeli svu tu analitiku prikupiti na razi-ni pojedinačnih računa, krećemo u nove iza-zove – problem prikupljanja još iscrpnijih po-dataka.

Uzmimo, primjerice, proizvod „oročeni de-pozit“. Imamo (pojednostavnjeno) konto u glavnoj knjizi „Oročeni depoziti“, u koje spa-daju svi pojedinačni računi (svakoga klijen-ta banke), međutim, izvješćivanje o depoziti-ma podrazumijeva i „ročnost“, što će reći da na jednome računu klijenta možete imati više depozita koje će za potrebe izvješćivanja bi-ti potrebno prikupiti na razini pojedinačnoga depozita. Potom slijedi grupiranje pojedinač-nih depozita prema ročnosti… Ako depozite iz navedenoga primjera i popišemo analitički (svaki na zasebnome računu), sigurno posto-ji proizvod u banci koji se tako podrobno ne popisuje. Sve je to za banke koje imaju stari-je i teško prilagodljive sustave pa vrlo zahtjev-no i sve teže udovoljavaju takvim izazovima. Imaju problem s prikupljanjem velikoga bro-ja iscrpnih podataka, koje sve više troši IT re-surse banke.

Banke koje prilagodbu izvješćivanja provo-de na transakcijskome sustavu, suočavaju se s problemima da im se izvješća, koja pokrenu tijekom noćne obradbe, ne uspiju završiti do drugoga jutra, što za posljedicu ima nemoguć-nost redovita servisiranja podružnica…

S druge pak strane imamo banke koje su im-plementirale neko od inozemnih bankarskih rješenja i koja su u trenutku implementacije bila prilagođena tadašnjoj regulativi, ali, zbog stalnih promjena propisa i zahtjeva Hrvatske narodne banke, ti sustavi traže daljnje prila-godbe. Same licence takvoga sustava nisu jef-tine, kao ni njihova početna implementacija, ali na to treba dodati i cijenu stalnih prilagodbi s obzirom na česte promjene propisa.

Kakvo je rješenje prihvatljivo i moguće?

To je, zasigurno, razdvajanje iz-vještajnoga u odnosu na transak-cijski sustav. Uz transakcijski se sustav, na kojem banka bilježi sve svoje transakcije, razvija paralel-ni „izvještajni sustav“ u koji se na kraju dana ti podatci (dnevne ban-čine transakcije) izvlače i sprema-ju s jednom i isključivom funkci-jom – skladištenja tih podataka za potrebe izvješćivanja.

Osnovna je zadaća svake tran-sakcijske baze brzo i točno zapi-sivanje transakcija u tablicama i brzina odziva korisnicima transakcijskoga sustava.

Baza izvještajnoga sustava u koju izdvaja-mo i spremamo podatke iz transakcijske baze, organizirana je na načelima skladišta podata-ka prema određenim (funkcionalnim) područ-jima kao što su klijent, proizvodi, njegovi ra-čuni na koje se vežu konta itd. Na taj se način oslobađa transakcijski sustav od usporavanja zasnovanih na upitima u izvještajne svrhe, a s druge se strane banci osigurava brža i kvalitet-nija prilagodba novim zahtjevima za izvješći-vanjem i HNB-a i menadžmenta banke i stra-nih vlasnika…

Za dohvat podataka iz izgrađenoga izvje-štajnoga sustava postoje kvalitetni alati ko-ji prvenstveno služe poslovnim analitičarima banke i menadžmentu u smislu ad hoc upita odabirom neke ciljane skupine i analize što se s njom događa, zbog čega se nešto dogodilo itd. Takvim alatima razmjerno brzo i lagano, dakle bez programiranja dohvaćate podatke i izrađujete izvješća koja vas zanimaju.

Još jedna bitna značajka razdvajanja tran-sakcijskoga sustava banke od izvještajnoga sustava jest jednostavno u tome da svakod-nevno u izvještajnome sustavu možete pamti-ti određene agregate (npr. salda, prosjeke…), podržati neke zahtjeve koji su stavljeni pred banku, a koje u transakcijskome sustavu nisu predviđene (npr. rastavljanje na dublju analiti-ku i povijest transakcija obuhvaćenih pojedi-nim razdobljima izvješćivanja). Naime, jedan je od zahtjeva HNB-a (kao u pravilu i stranoga vlasnika) da ste izrađeno i proslijeđeno izvje-šće za određeno razdoblje (dekada, mjesec…) uvijek u mogućnosti ponoviti na način da bu-de istovjetan onomu kakav ste poslali. To je u transakcijskome sustavu teško osigurati zbog knjiženja transakcija unatrag (ispravljanje mogućih pogrješaka…).

Kako to mi rješavamo?U pravilu se izvješća rade dekadno, mjeseč-

no, tromjesečno itd. Dakle, svaku transakci-

ju u izvještajnome sustavu pamtimo po to-me u koje su izvještajno razdoblje uključene. Ako postoji potreba za pokretanjem izvješća unatrag nekoliko mjeseci ili godinu dana, na osnovi ćemo dodijeljenoga identifikatora vrlo jednostavno ponoviti izvješće. Banke to rješa-vaju na drugi način - kada završe izradbu iz-vješća, podatke spreme na medij jer transak-cijski sustav ne može čuvati toliko podataka. Ako se naknadno pokaže potreba za ponav-ljanje izvješća, podatci se ponovno učitavaju s medija i pušta se ponovno obradba da bi se provela rekonstrukcija izvješća. Pitanje je ho-ćemo li uspjeti ponoviti isti rezultat.

Ključnu ulogu izvještajnoga sustava ima Dimenzionalni Model, o kojem izravno ovi-se analitičke sposobnosti skladišta podataka i budućega izvještajnoga sustava (to je nešto čemu neki ne pridaju dovoljno pozornosti pa prekasno shvate da nisu obuhvatili sve i da se teško mogu vratiti unatrag – rezultat je izradba nekoliko podsustava koji se teško povezuju).

Na osnovi kvalitetnoga Modela moraju se izgenerirati nad praznom shemom baze, pot-puno sve tablice i polja skladišta podataka no-voga izvještajnoga sustava.

Izvještajni sustav zasnovan na kvalitetnome Modelu mora biti lagano dogradiv, a njegova je najveća prednost vlasništvo i puna ovlast banke nad njim.

Nadalje, benefit izgradnje izvještajnoga su-stava u smislu vlastitoge kreacije nove baze u nazivima je tablica i polja koja ćete imenovati na način da su prepoznatljiva – da nazivi nisu kratice vašega proizvođača bankarskoga su-stava koji potječe s njemačkoga, francuskoga ili engleskoga govornoga područja.

Nakon izgradnje Modela i baze buduće-ga izvještajnoga sustava, mapiraju se podatci iz transakcijskoga sustava, radi se njihov ek-strakt u skladište podataka, nakon čega slije-de određene preobrazbe tih podataka u smislu agregacija, čišćenja, spajanja itd. i tek se na-kon toga kreće s izradbom izvješća.

Darko Režek

Struktura vremena potrebnoga za izradbu i analizu jednoga izvješća bez korištenja izvještajnoga rješenja

Arhitektura Izvještajnoga sustava za banke

180/6/2010 InfoTrend �5

Svakodnevno slušamo ka-ko put prema EU zahtije-va mnoštvo prilagodaba i

usklađivanja koje kao država mo-ramo usvojiti i primijeniti ako že-limo ući u europsku obitelj. Osim države velike će prilagodbe mo-rati napraviti i financijske usta-nove. Rokovi se za promjene skraćuju, a učestalost i intenzitet promjena povećavaju se.

Postojeća rješenja za izvješći-vanje prema regulatornim tije-lima (HNB, HANFA i dr.) obič-no su in house rješenja koja nudi IT odjel (uz eventualni angažman vanjskoga dobavljača) i nisu no-vijega datuma te su kao takva do-sta kruta prema prilagodbama i učestalim promjenama, što je u današnje vrijeme postala sva-kodnevica. Drugi je problem što i najmanje promjene u izvještaji-ma, odnosno sustavima zahtije-vaju znatniji angažman IT odjela, što rezultira velikim troškovima, duljim vremenom potrebnim za promjene i isključenjem IT odje-la iz drugih poslova koje je po-

IT Rješenja tvrtke ALFATEC Groupza izvješćivanje prema regulatornim tijelima

Provjereno u praksiIT rješenje za regulatorno izvješćivanje u budućnosti će zahtijevati stalne promjene

trebno istodobno obavljati. Da bi odgovorile izazovima, fi-

nancijske se ustanove sve više odlučuju na angažiranje IT tvrt-ka koje imaju znanja te moderna i fleksibilna izvještajna rješenja te-meljena na skladištu podataka.

Tvrtka ALFATEC Group u pro-teklome je razdoblju razvila rje-šenja za financijske ustanove koja pokrivaju cjelokupno izvješćiva-nje kako prema regulatornim tije-lima (regulatorno izvješćivanje), tako i prema poslovodstvu i vla-snicima (MIS izvješćivanje) te interno izvješćivanje, tj. opera-tivno izvješćivanje za sve razi-ne analitičara i drugih poslovnih korisnika.

Kao razloge zašto su se opre-dijelili za Alfatecovo izvještajno rješenje, klijenti navode fleksi-bilnost koja im je bila jako bit-na baš zbog čestih promjena, koje sada mogu obaviti malom upora-bom vlastitih resursa i u kratku vremenu te time spriječiti even-tualne kazne koje regulatori pro-pisuju u slučaju kašnjenja. Jed-

nostavnost alata i uporabljivost rješenja omogućili su i poslov-nim korisnicima da sada samo-stalno izrađuju izvještaje. To u biti i jest posao analitičara, ali ga do sada nisu mogli samostalno raditi jer su postojeća rješenja za-htijevala dobro poznavanje pro-gramiranja, što je u domeni IT-a. Time se znatno ubrzava vrijeme potrebno za dohvat podataka jer se nalaze na jednome mjestu – u skladištu podataka.

U postupku izrade skladišta po-dataka (Data Warehouse) podat-ci se vade iz postojećih izvora podataka (transakcijskih baza), prolaze kroz postupke za provje-ru kvalitete podataka i potrebne transformacije te se pune u skla-dište podataka prema strukturi pogodnoj za izvješćivanje. Po-stupak čišćenja podataka vrlo je važan korak jer se u njemu otkri-vaju i ispravljaju pogrješke une-sene u transakcijskim sustavima. Tako pročišćeni podatci koji su preneseni u skladište podataka i organizirani isključivo za potre-

be izvješćivanja, u današnje su vrijeme nužnost svih financijskih ustanova koje žele imati točan i kvalitetan uvid u svoje svakod-nevno poslovanje.

Zaključak: Financijske će usta-nove u sljedećemu razdoblju mo-rati uvesti specijalizirana izvje-štajna rješenja da bi odgovorile zahtjevima regulatornih tijela, ali i riješile potrebu za svim osta-lim oblicima izvješćivanja ko-je iziskuje poslovanje. Kod oda-bira rješenja sigurno će prednost imati rješenja koja su već razvi-jena i dokazana u praksi jer ta-kva IZVJEŠTAJNA RJEŠENJA smanjuju vrijeme uvođenja, a ti-me i cijenu. Alfatecovo rješenje u potpunosti je već razvijeno i pri-

mjenjuje ga već nekoliko f inancijskih ustanova (ban-ke, leasing-ku-će i dr.) u Hr-vatskoj. www.alfatec.hr

Na putu prema EU potrebno će biti usklađivanje postojeće zakonske regulative koja će zahtijevati učestale promjene u dosadašnjemu poslovanju. Financijske će ustanove morati imati fleksibilnija rješenja za izvješćivanje kako bi mogle spremno reagirati na učestale promjene i usklađivanja koje će regulatorna tijela stavljati pred njih. O navedenome problemu razgovarali smo sa stručnjacima zagrebačke tvrtke ALFATEC Group koja se već više od desetljeća bavi rješenjima za izvješćivanje.

Od ključne je važnosti izvještajne sustave odvojiti od izvorišnih sustava, i to tako da se izgradi skladište podataka (odvojena relacijska baza) u koje će se noćnim (ili izvan radnoga vremena) obradama prenositi podatci iz tran-sakcijskih sustava, čime se postiže rasterećenje transakcijskih sustava, što pak omogućuje korisniku brz i nesmetan unos podataka u razne transak-cijske aplikacije. U skladištu podataka podatci se organiziraju drugačije nego kod transak-cijskih sustava baš zato da se omoguće brze i složene analitičke mogućno-sti izvještajnoga sustava.

Arhitektura izvještajnoga rješenja za financijske ustanove

Prip

rem

ljeno

u su

radn

ji s t

vrtk

om

Poslovna inteligencija

180/6/2010 InfoTrend ��

Prip

rem

ljeno

u su

radn

ji s t

vrtk

om

Današnje je poslovanje podložno brzim i čestim promjenama kako na područ-ju organizacije poslovnih procesa ta-

ko i na području upravljanja i rukovođenja tvrtkom. Točne i pravodobne informacije ne-zaobilazan su preduvjet za svaku tvrtku koja danas želi konkurirati na tržištu te su osnov-ni resursi koje svaka organizacija mora ima-ti na raspolaganju.

Omega software d.o.o. nudi poslovno in-formacijski sustav koji pruža cjelovitu infor-matičku infrastrukturu i rješenja za podršku, praćenje i upravljanje poslovanjem. Rješenje

BI – neizostavna potreba svake tržišno orijentirane tvrtke

FokUs poslovne analitikekoje je Omega software razvila tijekom godi-na domaći je proizvod, što je jedna od pred-nosti kojom se diferenciraju na tržištu, a daje im mogućnost da potpuno prilagođavaju su-stav poslovnomu modelu i zahtjevima pojedi-noga korisnika.

Napredak i širenje neke tvrtke svakako će povećati opseg poslovanja i transakcija, koje je potrebno bilježiti i analizirati, a uvođenjem Imperios sustava osigurana je vrhunska infor-matička podloga za rast.

Na što se usredotočiti u poslovnoj analitici?

Imperios je rješenje za upravljanje i nad-zor poslovanja tvrtke koji će povezati poslov-ne funkcije financija, nabave, prodaje, skladi-šta, servisa i ljudskih resursa u cjelinu u kojoj su sve operacije trenutačno vidljive, a izvješća i analize ključnih pokazatelja poslovanja uvi-jek potpuno ažurne.

Potpuna ažurnost i sustavnost unošenja svih bitnih podataka kao posljedica integracije svih dijelova tvrtke daje mogućnost višedi-menzionalnih i prilagodljivih analiza podata-ka koje će bitno olakšati posao pri donošenju novih poslovnih odluka.

Velik broj tvrtki još uvijek koristi nepregled-ne IT sustave na zastarjelim tehnologijama te ih funkcionalnosti koje bi mogli dobiti pomo-ću analitičkoga sustava potiču da ozbiljno raz-misle o promjeni postojećega ERP rješenja.

Najčešće se to događa kada više ne mogu odgovoriti na pitanja poput:

Koji su artikli u našoj ponudi najisplativi-ji – kakav je odnos nabavne cijene, troškova promidžbe te ostvarene prodajne cijene na-kon odbitka?

Kako prepoznati najveće generatore troš-kova, kako usporediti troškove prema po-slovnicama, odjelima i djelatnicima i kako u velikoj količini podataka uočiti troškove koji odstupaju od uobičajenih?

Odgovore na prethodno navedena pa i mno-ga druga pitanja koja se nameću u svakodnev-nome radu više nije potrebno danima ili tjed-nima tražiti i preobličivati u čitljiva izvješća, nego je potrebno dugoročno ulagati u poslov-ni sustav koji će omogućiti da se odgovori do-biju trenutačno... jednim klikom mišem!

Analitički centar kao rješenje za poslovnu analitiku je okruženje koje korisnicima pruža ujedinjen pogled na sve izvore poslovnih po-dataka dostupne kroz cijeli informacijski su-stav i ključni je dio Imperios informacijsko-ga rješenja za tvrtke usredotočene na trgovinu, distribuciju ili pružanje usluga.

Najbitnije prednosti u odnosu na uobičajen izvještajni podsustav su interaktivnost i pri-lagodljivost – usredotočenost je potpuno na pripremi podataka koje korisnici žele ana-lizirati, a ne na unaprijed zadanim preinaka-ma izvješća. Poslovna je analitika prije sve-ga namijenjena onim mjerodavnim osobama koje su ključni donositelji poslovnih odluka u svojem svakodnevnom okruženju. Prilagod-ljivost, odnosno jednostavnost kojom je mo-guće prilagođavati poglede na podatke omo-gućuje pravodobnu obaviještenost djelatnika na ključnim funkcijama (voditelji odjela, me-nadžeri tvrtke).

Velika količina podataka pohranjenih u ERP sustavu mora biti pravilno organizirana i filtri-rana kako bi mogli uočiti iznimke – bitne po-kazatelje koji bi mogli lako promaknuti u ne-preglednim izvješćima.

Iznimno je bitna stalna prisutnost vremen-ske dimenzije u svim pregledima Analitič-koga centra. Svaki je podatak zabilježen vre-menskom oznakom kako bi korisniku bila dostupna analiza promjene vrijednosti poka-zatelja kroz vrijeme.

Takav sustav nije preduvjet za opstanak, ali je nužan za kvalitetan i stalan rast tvrtke.

tel + 385 1 6659 780fax + 385 1 6659 781info@omega-software.hrwww.omega-software.hr

Omega software je hrvatska tvrtka osnovana 2001. te od samoga početka svoje poslovanje zasniva na razvoju i integraciji cjelovitih poslovnih IT rješenja. Svim svojim klijentima nudi cjelovito rješenje i svu prateću uslugu koja je nužna da bi isporučili poslovno rješenje koje je potpuno prilagođeno poslova-nju korisnika. Prodajni proces te projekt implementacije uključuju iscrpnu analizu stanja svih poslov-nih procesa u tvrtki pojedinoga klijenta, implementaciju poslovnoga rješenja po mjeri, razvoj specifič-nih komponenti, izobrazbu korisnika programa i, naravno, stalnu podršku. Cilj je Omege software sa svakim klijentom ostvariti onu razinu partnerstva kojom obje strane dobiva-ju win-win situaciju. Svojim je dosadašnjim radom Omega software stekla veliko iskustvo te je glavna značajka koja se danas ističe velika koncentracija znanja na području poslovnih procesa obuhvaćenih Imperios poslovnim rješenjem namijenjenim za tvrtke koje se bave trgovinom, distribucijom i pruža-njem usluga. Trenutačno u Omegi software radi više poslovnih savjetnika nego razvojnih inženjera, što odražava potrebe njihovih klijenata - softverska podloga i tehnologija neupotrebljivi su alati ako nisu usklađeni s poslovnim procesima i ciljevima korisnika. Tržišni je uspjeh i rast u proteklim godina-ma dokaz da je početna predodžba tvrtke, koja će nuditi složena IT rješenja potpuno prilagođena ko-risnicima, bila ispravna i isplativa.

Prikaz je primjer kako uprava tvrtke, na dnevnoj bazi, može pratiti neke od ključnih pokazatelja koje sama definira, ovisno o prioritetima poslovanja

Omega Analitički centar jeprimjer kako se na kvalitetnoposlovno rješenje nadograđuje sustav za poslovnu analitiku

Poslovna inteligencija

�8 InfoTrend 180/6/2010

InfoTrend: Tvrtka RECRO-NET, ia-

ko razmjerno mlada, već je do-bro poznata na hrvatskome, a i regionalnome tržištu ICT proi-zvoda i usluga. Posluje li tvrtka i danas u skladu s osnivačkom zamisli ili je, pod utjecajem tr-žišnih uvjeta, promijenila svoje prvotne ciljeve?

Radovan Rusan: RECRO-NET je osnovan 2001. s misijom - kroz inovativnost i optimizaci-ju stalno stvarati nove vrijedno-sti za svoje korisnike, poslovne partnere, zaposlenike, vlasnike i društvo u cjelini. I u tome nema promjena, a zadovoljni korisnici, motivirani i obrazovani zaposle-nici osnova su našega djelovanja u prošlosti, sadašnjosti i buduć-nosti.Naša je poslovna filozofija:

biti fokusirani partner koji omogućuje svojim korisnicima koncentriranje na vlastito poslo-vanje i podizanje djelotvornosti poslovanja uz smanjivanje troš-kova,

biti pouzdan partner koji prati svoje korisnike tijekom cijeloga životnoga ciklusa implementira-nih ICT proizvoda, usluga i rješe-

Poslovna filozofija tvrtke RECRO-NET

Zagrebački je RECRO-NET jedna od hrvatskih informatičkih tvrtki koja se uspješno nosi s nedaćama recesije te je i ove godine visoko na popisu TOP100 informatičke industrije. Direktora Radovana Rusana zamolili smo da nam opiše djelovanje tvrtke RECRO-NET na tržištu i pristup unaprjeđenju poslovanja u teškim uvjetima recesije

nja, stalno težeći poslovnoj izvr-snosti,

biti inovativan partner koji stalno prati tehnološke i poslov-ne trendove kako bi pravodobno primijenio nova dostignuća kod svojih korisnika,

biti kvalitetan partner koji za razvoj, implementaciju, podršku i optimizaciju svojih ICT rješenja primjenjuje odgovarajuće i kvali-tetne proizvode i tehnologije vo-dećih svjetskih proizvođača, a u skladu s propisanim tehničkim standardima i pravilima struke.

Da bismo tomu mogli udovolji-ti potrebno je stalno stručno obra-zovanje pa smo do sada postigli statuse Cisco Gold Certified Par-tner, Microsoft Gold Certified Partner i Hewlett-Packard Gold Preferred Partner. Osim Cisca, Microsofta i HP-a, naši tehnološ-ki partneri su: IBM, Compuware, Arbor Networks, Tandberg, Nets-cout. Naš je glavni partner Cisco Systems kojemu smo već više od 6 godina najviše certificirani par-tner u regiji.

Od ukupno 120 naših djelat-nika, njih 90 posto ima visoku stručnu spremu, nosioci su više

certifikata, a od toga imamo 12 CCIE, 14 CCNP, 29 CCNA cer-tificiranih inženjera. Uz Cisco i kod ostalih ponuđača IT opreme imamo najviše certifikate.

Zahvaljujući takvim kompeten-cijama, naše se tržište širi pa uz sjedište u Zagrebu imamo regio-nalne urede u Sarajevu, Beogra-du i Dubaiu. Uskoro planiramo otvoriti ured i u Albaniji, u Tira-ni.

IT: RECRO-NET je jed-na od onih IT tvrtki ko-

je, usprkos gospodarskoj krizi, ostvaruje bolje rezultate u odno-su na prethodno razdoblje, a da pritom niste smanjivali broj za-poslenih. Kako to postižete?

Rusan: Osnovna postavka na-še strategije, koju vjerno pre-slikavamo u praksu, zasniva se na znanju naših ljudi i visokim standardima korporativne kultu-re. Pozorno pratimo trendove tr-žišta i razvitak konkurencije, ali ne na način da mijenjamo stajali-šta i smjer na svaki „šum“ izvana. Držimo da jedino prepoznatljivo

Fair-play i oštra konkurencija

Radovan Rusan, direktor RECRO-NETA

ICT rješenja za uspješnije poslovanje

180/6/2010 InfoTrend ��

stajalište i karakter tvrtke može osigurati dugoročan uspjeh. Ka-rakter i stav tvrtke oblikuju njezi-ni djelatnici, a njihovo su znanje, iskustvo i kultura osnovni resursi koje ni trenutačna kriza ne može dovesti u pitanje. Ti resursi imaju ključnu ulogu u oblikovanju pri-rode našega odnosa s korisnicima i u tome je smislu naša „čarobna formula“ vrlo jednostavna. Samo je treba znati primijeniti i osvje-žavati kroz vrijeme.

Na svim se područjima ljud-skoga djelovanja kroz povijest pokazuje kako su krizama odo-lijevale i iz njih izlazile kao po-bjednici samo homogene skupi-ne čvrsto povezanih jedinki koje su zajedničkim djelovanjem teži-le jasno definiranomu cilju. A naš je cilj uvijek isti - biti najbolji u segmentima kojima se bavimo, razvijati čvrste odnose s korisni-cima i pošten odnos s konkuren-cijom. Kriza nas stavlja na kušnju i prisiljava na trajno preispitiva-nje alata i metoda kojima plani-ramo postići cilj. Nastavit ćemo snažno nastupati u tehnološkim segmentima u koji-ma smo prepoznati (mrežne tehnologi-je, sigurnosna rješe-nja, video tehnolo-gije, obrazovanje), pojačati segmente za koje smatramo da imaju perspek-tivu (podatkovni centri, IT poslovna rješenja i usluge) te, ovisno o razvoju si-tuacije, uvesti neke bitne novosti u ponudu.

Ključ je prolaska kroz krizu jak i zdrav organizam, a RECRO-NET je upravo takav.

IT: Kako prilagođavate strategiju poslovanja dje-

lovanju konkurencije?Rusan: Konkurencija je jedan

od bitnih čimbenika poslovnoga okruženja u kojem tvrtke djelu-ju. No prije procjene konkurenci-je tvrtke treba jasno razumjeti tre-nutačne zahtjeve i trendove tržišta te ih znati dovesti u odnos s vla-stitim snagama i slabostima. Jed-na je od ključnih stvari prilikom praćenja konkurencije prepozna-

vanje je li riječ o kratkotrajnome izazovu koji treba zanemariti ili

ozbiljnome trendu koji će dugoročni-je utjecati na tržište pa će, sukladno to-mu, trebati prilago-diti i vlastitu strate-giju poslovanja.

Kod te se dvoj-be češće događa da tvrtke zbog nedo-statka kvalitetne in-formacije, a u strahu od kašnjenja, pogr-

ješno procijene da treba uzvrati-ti na neki potez konkurenta koji se kasnije pokaže lošim. U tome je smislu informaciju o konku-renciji nužno pravilno smjestiti u ukupan kontekst tržišta (korisni-ci, tehnologija, vlastite mogućno-sti, konkurencija, regulativa) i tek tada se može očekivati donoše-nje odluke koja će biti dobra u to-me trenutku. U svakome slučaju informacije dobivene praćenjem aktivnosti konkurencije trebaju biti sastavnim dijelom strategije poslovanja, odnosno njezinih ka-snijih prilagodbi.

IT: U prošloj se godini zbog globalne krize najče-

šće govorilo o uštedama. Čak su i najveća IT poduzeća smanjila ulaganja za promidžbu i razvoj. S obzirom na to da se te katego-rije ubrajaju u osnovne predu-vjete napretka svake tvrtke, mo-lim Vas, kažite nam kakve ste mjere poduzeli na tome područ-ju i kakve daljnje mjere predvi-đate za prevladavanje recesij-skoga razdoblja?

Rusan: O uštedama se uvijek razmišlja i govori. Vrijeme krize samo dovodi do krajnjih situaci-ja. Unatoč iznimnoj vrijednosti marketinga moje je stajalište da je kvaliteta tvrtke, njezinih pro-izvoda, usluga i rješenja najbo-lji marketing. U tome se smislu RECRO-NET nikad ne presta-je ‘marketirati’. Uvijek pokuša-vamo biti najkvalitetniji, najbrži i najpouzdaniji. Tu nikad ne pre-stajemo ulagati.

Ulaganja u razvoj u našem po-slu znače prvenstveno ulaganje u ljude i njihovo znanje. Zaustav-ljanje je tih ulaganja, dugoročno gledano, mnogo opasnije od tre-nutačnih problema uzrokovanih krizom. Zbog toga smo razloga uštede uvijek tražili u drugim se-gmentima našega poslovanja, a ne u razvoju.

Naši stručnjaci neprekidno rade na kreiranju inovativnih rješenja stvarajući, našim znanjem i stručnošću, dodanu vrijednost proizvodima naših partnera.Mogu izdvojiti nekoliko takvih rješenja, kao što su:

automatsko upravljanje parkiralištima koje podrazumijeva kombinaciju triju potpuno različitih proizvoda naših partnera i razvoj softvera koji ih po-vezuje u funkcionalnu cjelinu.

rješenje digitalnoga oglašavanja koje omogućuje prilagođavanje pro-midžbene poruke na digitalnome oglasu strukturi publike koja se trenutač-no nalazi pred oglasom. S takvom se integracijom pozicioniramo kod naših partnera i na globalnoj razini kao jedinstven partner koji vlastitim inovacijama oplemenjuje njiho-ve proizvode. Takvim pristupom postižemo da se naša rješenja nude na tr-žištima regije i Bliskoga Istoka.Novosti će još biti u tehnološkome smislu, prvenstveno u našoj orijentaciji na IT poslovne sustave, rješenja i usluge. O nekim namjerama, iz strateških razloga, ne mogu podrobnije govoriti, ali vjerujem da će biti i iznenađenja za naše konkurente. Sukladno našoj misiji ta će iznenađenja biti isključivo u smislu nastupa na tržištu i novih tehnologija. Poslovni fair-play ni u jedno-me trenutku ne dolazi u pitanje.Neke se postavke neće mijenjati – nastavak razvoja iskrenih i kvalitetnih od-nosa s našim korisnicima, nastavak ulaganja u stručni razvoj i zadovoljstvo naših ljudi te stjecanje novih znanja i ovladavanje novim tehnologijama uz postizanje međunarodnih poslovnih standarda. Poseban naglasak na obli-kovanje odnosa s korisnicima trebao bi rezultirati značajnijom sposobno-šću predviđanja i planiranja njihovih razvojnih potreba.

Osvrt

Rad , kreativnost i Fair-play – i u 2010.

Naš je cilj uvijek isti - biti najbolji u segmentima kojima se bavimo, razvijati čvrste odnose s korisnicima i pošten odnos s konkurencijom

Prikupljanje pravovremenih, točnih i ažurnih informacija samo po sebi nije dovoljno. Informacije je potrebno povezati, staviti u adekvatan kontekst i na temelju njih generirati zaključke, odnosno INTELLIGENCE koji će omogućiti akciju i u konačnici generiranje profita. Ove aktivnosti u ekonomskoj znanosti, a sve više i praksi prepoznatljive su pod pojmom BUSINESS (Competitive) INTELLIGENCE. Poduzeća i pojedinci koji su uspješni primjenjuju Business Intelligence manje ili više organizirano, koordinirano i svjesno. U Hrvatskoj poduzeća poput Plive, Adrisa i HT-a imaju odjele koji se i formalno bave Business Intelligence-om. S druge strane, uspješni poduzetnici u malim poduzećima danas pravo su vrelo primjera kreativnosti u uočavanju, prikupljanju i korištenju informacija i INTELLIGENCE-a.Na Poslijediplomskom specijali-stičkom studiju Poduzetništvo na Ekonomskom fakultetu u Osijeku Business Intelligence je izborni kolegij kojeg poslijediplomci rado i redovito odabiru i slušaju. Tijekom kolegija, kroz brojne primjere iz prakse i timske projektne zadatke u kojima se pred studente stavlja zadatak primjene naučenog, kod studenata se razvija kapacitet za pravovremeno prepoznavanje, prikupljanje i korištenje informacija iz okruženja. Korist od primjene Business Intelligence aktivnosti studenti pronalaze u obavljanju svog posla, bez obzira na područje i razinu djelovanja, ali i u privatnom životu. U uvjetima pretrpanosti informacijama koji karakteriziraju današnje tržište, pojedinci i poduzeća trebaju radar koji im omogućuje pravovremeno uočavanje relevantnih informacija, te sprječavanje gubitka vremena i zadržavanje na onome što nam dugoročno ne donosi dobitak.

Izvor: www.pspefos.hr · Autor: Dr.sc Mirela Alpeza, PS Poduzetništvo

Radar za uočavanjeprijetnji

�0 InfoTrend 180/6/2010

Vrijednost pravodobne i točne informacije je ne-upitna i stalna potreba

za unaprjeđenjem procesa pri-kupljanja, pohrane, organizacije, distribucije i predstavljanja infor-macija stalno postavlja nove za-htjeve prema razvoju informatič-kih sustava.

Planiranje, rukovođenje ljudi-ma, nadzor, poticanje na rad i or-ganiziranje svih funkcija jedne poslovne organizacije danas mo-raju biti potpuno oslonjeni na in-formacijske procese i tijekove iz-vješćivanja.

Potreba za kvalitetnim sustavi-ma za podršku poslovnomu od-lučivanju proizlazi iz činjenice da su standardni ERP sustavi pr-venstveno usmjereni na praće-

Podrška u poslovnomu odlučivanju

Cjelovita infrastruktura za poslovnu inteligenciju

E-Times rješenje

nje poslovnih procesa pojedinih funkcija poslovne organizacije i zakonodavno izvješćivanje, a kvaliteta poslovnoga izvješćiva-nja ovisi od rješenja do rješenja. Najčešće se radi o standardizira-nim ERP rješenjima za obradu transakcijskih podataka kreira-nim u skladu sa standardnim po-slovnim procesima koja je tek u manjoj mjeri moguće prilagoditi specifičnim potrebama korisnika jer je razvoj i kasnije održavanje specifičnih rješenja jednostavno preskupo, pogotovo na područ-ju ERP sustava za manje i srednje poduzetnike gdje je naglasak na cijeni rješenja najveći.

Menadžmentu su za kvalitetno odlučivanje potrebna točna i pra-vodobna izvješća. Često se u da-našnjim poslovnim organizacija-ma zbog nedostataka postojećih ERP rješenja upotrebljavaju ra-zličite druge evidencije, najče-šće excel datoteke u koje djelatni-ci upisuju i organiziraju podatke na danas već neprihvatljiv način, tj. ručno. Osim značajnog anga-žmana djelatnika na unosu, or-ganizaciji i na kraju, prikazu po-dataka, velik je problem i upitna kvaliteta (točnost) takvih podata-ka, a samim tim i izvješća.

Sukladno navedenomu potreb-no je uvođenje kvalitetnoga BI rješenja jer ERP sustavi sami po

sebi nisu dovoljni za kvalitetnu podršku poslovnom odlučivanju koje je po vokaciji analitički pro-ces i zahtijeva drukčiji sustav ko-ji je potpuno usmjeren na pravo-dobno poslovno izvješćivanje i potpuno prilagodljiv prema spe-cifičnim potrebama korisnika.

Suvremen BI sustav nakon im-plementacije omogućit će kori-sniku napredno korištenje poda-taka prikupljenih iz više izvora i grupiranih na prethodno definira-ne načine u smislu prilagodljivo-ga izvješćivanja, provedbe stati-stičkih i kvantitativnih analiza, ad hoc upita, konsolidacije podataka i implementacije sustava ranoga upozorenja.

Rješenje e-Times kao cjelovi-to i integrirano rješenje za po-slovno izvješćivanje zasnovano na Oracle BI platformi može od-govoriti navedenim zahtjevima i pružiti kvalitetnu podršku po-slovnomu odlučivanju. Bitno je napomenuti da je e-Times ska-labilno rješenje koje omogućava linearno širenje sukladno širenju poslovanja tvrtke.

Osim kvalitetne BI platforme od velike je vrijednosti i kvaliteta implementacije koja u slučaju e- Times rješenja prati visoke stan-darde s projektnim pristupom i osigurava rješenje koje, osim što integrira poslovne aplikacije s ostalim sustavima, nudi i moguć-nost prilagodbe prema potreba-ma pojedinih korisnika. Upravo se tijekom implementacije zbi-vaju i najbitnije prilagodbe, stva-ra skladište podataka u koje će bi-ti pohranjeni podaci iz različitih

izvora, a u nekim slučajevima na osnovi zadanih mjerila i prilago-đavani prije samoga pohranjiva-nja u sustav.

Rješenje e-Times je jednostav-no za upotrebu i može osigurati kvalitetno izvješćivanje na svim razinama menadžmenta od ope-rativnoga do strateškoga. U sklo-pu je rješenja sadržan moćan me-hanizam za

izračune koristeći različite ma-tematičke i statističke funkcije na podacima iz različitih izvora: ERP, druge analitičke baze poda-taka, različite vrste datoteka i sl. Na primjer, usporedba poslovnih podataka iz ERP sustava s plan-skim vrijednostima koje su pre-uzete iz excel datoteke s podaci-ma. Podatke je moguće obraditi i predstaviti u obliku tablica, ra-zličitih grafikona, zaokretnih ta-blica (pivot), mjerača, ljevkastih grafikona, a svi prikazi su prila-godljivi, tj. podložni promjena-ma od strane korisnika. Ujedno su dostupne i „drill down“ (du-binsko izvješćivanje) mogućno-sti. Posebno su zanimljive mo-gućnosti ABC i što-ako analiza, praćenje promjene rangova tije-kom vremena, usporedbe reali-zacije s planom i prilagođavanja mjerača (kalibratora) s ciljem us-postave sustava ranoga upozore-

„Nikad ne donosite važnu odluku ako niste razmotrili barem dvije mogućnosti izbora“

Lee Iacocca Kontrolna ploča poslovanja tvrtke

Izvješće promjena za određeno razdoblje

180/6/2010 InfoTrend �1

Osvrt

nja na odstupanjima od zadanih vrijednosti u poslovanju.

Rješenje e-Times je višejezič-no s mogućnošću odabira na ra-zini korisnika koji se prijavljuje u sustav, a na odabranome će se jeziku prikazivati i opsežni kori-snički priručnik koji je ugrađen u samo rješenje.

Rješenju e-Times moguće je pristupiti preko internetskoga preglednika (web-sučelja) pri če-mu se odmah prikazuje odabrani skup izvješća na nadzornim plo-

čama, a dostupan je sadržaj de-finiran na razini korisnika, oso-be koja se prijavljuje u sustav. Poslovni korisnici mogu jedno-stavno i brzo stvarati vlastite upi-te, potom odabirati, raščlanjivati, predočavati i ugraditi rezultate u novu prilagođenu nadzornu plo-ču ili ih generirati u različite obli-ke izvješća i proslijediti svima kojima su informacije potrebne.

Uz osiguravanje svega što vam je potrebno e-Times je osmišljen za prilagodljivu implementaci-ju. Tvrtke mogu odabrati s kojim

obuhvatom projekta žele početi te kasnije nadograđivati sustav ka-ko poslovne potrebe budu zahti-jevale. Razvoj se rješenja zasniva na filozofiji da poslovni korisnici mogu složene upite i analize po-dataka samostalno obavljati na sustavu predstavljajući sučelje za poslovne korisnike koje ne zahti-jeva kodiranje ili druge tehničke vještine, a sve u smjeru poveća-nja poslovne vrijednosti i smanji-vanja ovisnosti o IT stručnjacima za potrebe izvješćivanja i analize podataka.

Uspješno implementiran sustav e-Times izravno utječe na poslo-vanje tvrtke i poslovne rezultate. Razlog tomu je njegova integrira-nost sa samim vrhom postojećih poslovnih veza u organizacijskoj strukturi tvrtke čime se postiže veća uspješnost i djelotvornost poslovanja, dostupan tijek infor-macija (neposredan pristup po-dacima) te omogućuje donošenje odluka na osnovi kvalitetnih i po-uzdanih informacija.

Komu je rješenje namijenjeno? Namijenjeno je menadžerima koji ga pretvaraju u kapital koji omogućuje tvrtki biti boljom od

konkurencije. I kao što kaže Ari-stotel Onassis „Tajna je svakoga biznisa u tome da znate nešto što nitko drugi ne zna.“

Klaudio Panić

Autor Klaudio Panić, voditelj projekata impleme-ntacije ICT poslovnih sustava i certificirani SAP konzultant, u tvrtki Times Computers obavlja poslove širokoga raspona od voditelja odjela podrške programskim rješenjima do konzultanta za specifična rješenja, a intenzivno se bavi sustavima za podršku poslovnomu odlučivanju. Na osnovi dosadašnjega iskustva predlaže poslovnim korisnicima optimalna rješenja za praćenje poslovnih procesa sa svrhom postizanja što većega učinka ICT tehnologije na cjelokupno poslovanje.

Izvješće praćenja trenda rezultata poslovanja

01/233 9999, fax 01/233 8800

�2 InfoTrend 180/6/2010

Nakon 10 godina popularnosti SOA kreće prema zrelosti?

soA IT arhitektura budućnosti

IT arhitektura

Korijeni su SOE brojni. Zanimljivo je da posljednjih godina dolazi do određena pada zanimanja za SOU. To se može uočiti i promatranjem Googleove statistike učestalosti pretrage pojma SOA.

SOA (Service Oriented Architecture, tj. ser-

visno orijentirana arhitektura) nesumnjivo je popularan IT po-jam. Kao jedan od apstraktnijih IT pojmova prirodno je prošao karakterističan put od maglovitih početaka, kada su razni ljudi po-drazumijevali razne stvari govo-reći o SOI, pa do današnjice, ka-da je vrlo jasno što SOA jest, a što nije.

Čini se da SOA, polako, ali si-gurno, kreće prema svojoj zre-

losti. Moglo bi se reći, pravi je trenutak podvući crtu, napravi-ti presjek kroz saznanja koja su evoluirala zahvaljujući doprino-sima mnogih svjetskih stručnja-ka i iskazati suvremena gledišta o tome što je SOA, koje probleme ima ambiciju riješiti i koje pred-nosti pritom nudi.

Iz poštovanja prema toj kratici koja postoji već gotovo 15 godina u IT svijetu, dobro je početi krat-kim povijesnim pregledom.

SOA – povijestTermin SOA nastao je godi-

ne 1996., prvi su ga put uporabi-li analitičari kompanije Gartner. Svoju popularnost stječe iza go-dine 2000., ponajviše zahvaljuju-ći velikom uspjehu web- servisa, tehnologije uz koju je neraskidi-vo vezan. U osnovi je web-servisa ideja da se internet učini progra-mibilnim, na način da se interne-tom omogući poziv programsko-ga koda na nekome udaljenom serveru. To je omogućio SOAP protokol, koji nastaje u Micro-softu. Potom se pridružuju IBM, SUN i drugi te SOAP postaje otvoreni standard.

Upravo ta otvorenost, upora-

ba XML standarda i interopera-bilnost koja iz toga proizlazi, bi-li su ključna novost u usporedbi s postojećim protokolima koja je učinila web-servise tako popu-larnima. Naime, postojeći binar-ni protokoli poput RPC (Remote Procedure Call) ili protokoli dis-tribuiranih sastavnica čvrsto su se vezali uz dobavljača tehnolo-gije – što je osobito problematič-no za B2B (Business To Busine-ss) scenarije.

Nakon toga SOA se razvija za-sebno od web-servisa, ali poveza-nost ostaje velika. Treba istaknu-ti, web-servisi nisu isto što i SOA. SOA je općenitiji pojam. Web-servisi samo su jedna od mogu-ćih primjena SOE. Međutim od-mah se mora reći, web-servisi su toliko važna primjena SOE da se smatraju njezinim kamenom te-meljcem.

Vjerojatno je to posljedica stan-

Autor HrvojeStanekovićima deseto-godišnje iskustvo rada u informacijskoj tehnologiji na poslovima projektiranja i razvoja složenih poslovnih informacijskih sustava, vođenja projekata te raščlambe i prikupljanja korisničkih zahtjeva i uvođenja informacijskih sustava u rad. U zagrebačkoj tvrtki Infodom voditelj je sektora za SOA arhitekture i ESB. www.infodom.hr

Googleova statistika učestalosti pretrage pojma SOA (2004. – 2010.)

dardnoga životnog ciklusa teh-nologije koji obuhvaća faze od pretjerana entuzijazma, kada se očekuje da će se svi problemi jed-nostavno riješiti uporabom no-ve tehnologije, razočaranja koje uslijedi zbog nerealnih očekiva-nja, i prosvjetljenja, kada se teh-nologija stavi u svoje prave okvire i time dosegne svoju zrelost.

SOA – definicija i opsegNajkraće rečeno, SOA je arhi-

tekturalni stil. Naravno, u smislu IT arhitekture. Kao što možemo razlikovati arhitekturalni stil go-tičke ili romaničke crkve, i ovisno o uporabljenim arhitekturalnim načelima, gradivnim elementi-ma itd. arhitekturu neke crkve svrstati u jedan ili drugi arhitek-turalni stil, tako možemo i za IT arhitekturu reći da je, ili nije, za-snovana na SOA arhitekturalno-me stilu.

Za detaljniju definiciju poslužit će dva (prevedena) citata.

Prvi je iz knjige skupine auto-ra: Mike Rosen, Boris Lublinsky, Kevin T. Smith, Marc J. Balcer: Applied SOA and Design Strate-gies: „SOA je arhitekturalni stil za izgradnju enterprise rješenja baziranih na servisima. Detalj-nije, SOA se bavi konstruiranjem neovisnih servisa, podređenih poslovanju, a koji se kombiniraju u smislene poslovne procese više razine i rješenja unutar enterpri-se konteksta.”

Drugi je iz knjige autora Eri-ca Newcomera i Grega Lomowa Understanding SOA with Web Services: „SOA je stil dizajna ko-ji upravlja svim aspektima krei-ranja i korištenja poslovnih ser-visa kroz njihov životni ciklus (od koncepta do povlačenja iz upo-rabe), kao i definiranjem i plani-ranjem IT infrastrukture koja će omogućiti različitim aplikacija-ma da razmjenjuju podatke i su-djeluju u poslovnim procesima,

180/6/2010 InfoTrend ��

Osvrt

bez obzira na različite operativ-ne sustave ili programske jezike ispod tih aplikacija.”

Izdvojimo li ključne riječi iz tih dvaju citata, saznat ćemo najvaž-nija svojstva SOA arhitekture:Arhitekturalni stil – SOA je ar-hitekturalni stil, tj. skup odredni-ca za IT arhitekturu koja će za-dovoljavati zahtjeve postavljene sada i u budućnostiEnterprise – doseg je SOE cije-

li enterprise tj. cijelo poduzeće ili državno tijeloServisi – gradivni su elementi SOE servisiKombiniranje – primjena po-slovnih procesa ostvaruje se kombiniranjem (orkestracija i ko-reografija) servisa i njihovom vi-šekratnom uporabom, u skladu s osnovnom premisom SOE da jednom kada razvijemo kvalite-tan skup servisa, trud potreban za primjenu poslovnih procesa dra-stično se smanjujePodređenost poslovanju – SOA, kao IT arhitektura, mora biti po-dređena poslovnoj arhitekturiŽivotni ciklus – servisi imaju međusobno neovisne životne ci-kluse i verzioniranje kojima je potrebno upravljatiRazmjena podataka – SOA se redovito pojavljuje u scenarijima razmjene podataka između apli-kacijskih sustava, unutar poduze-ća (Enterprise Application Inte-gration, EAI) ili izvan njegovih granica (B2B) te između istovr-snih ili heterogenih tehnologija.

Potrebno je uočiti da razmje-na podataka između aplika-cijskih sustava nije ono prema čemu SOA teži, nego je to stvar-nost s kojom se mora nositi. Nai-me, unutar svakoga složenijeg IT okružja već postoji veći broj spe-cijaliziranih aplikacijskih susta-va. Razlozi su za takvu situaci-

ju, dakako, povijesni. Dobavljači su proizvodili specijalizirane su-stave koji su podržavali pojedine poslovne procese, a poduzeća su ih kupovala. Ako i nisu kupljeni, nego proizvedeni vlastitim sna-gama, bili su to odvojeni projek-ti. Loše je u takvoj situaciji udvo-stručenje napora. Mnogi gradivni elementi, proizvedeni za primje-nu određenih poslovnih procesa, proizvode se, plaćaju i održava-ju opet iznova za potrebu primje-ne drugih poslovnih procesa. Što je još gore, ti duplikati nisu nikad jednaki jer su ih proizveli različiti ljudi, u različitim vremenima, uz različite pretpostavke, rabe razli-čite strukture podataka itd. To je razlog zašto EAI projekti mogu biti vrlo složeni.

SOA nastoji riješiti taj problem uvođenjem servisa dizajniranih za ponovnu uporabu, u smislu da se mogu uvijek ponovno rabiti za potrebe primjene bilo kojega po-slovnog procesa. Naravno, pri-tom ne zagovara ukidanje posto-jećih aplikacijskih sustava, već identificiranje ponovno iskoristi-vih funkcionalnosti u sustavima i eksponiranje funkcionalnosti kao servisa.

SOA – ciljevi i koristiŽelimo li izdvojiti nekoliko

osnovnih ciljeva koje ima SOA, onda su to: agilnost poslovanja, poravnanje poslovanja i informa-tike te povećan povrat investici-ja u IT.

Opstanak u današnjem svije-tu od poduzeća zahtijeva sposob-nost brze prilagodbe promjenama i/ili brzoga kreiranja novoga pro-izvoda ili usluge. Ta se osobina naziva agilnost poslovanja. SOA pridonosi agilnosti poslovanja prije svega kroz načela labavoga povezivanja (loose coupling) i po-

novne uporabljivosti. Labavo povezivanje servisa

uklanja čvrste veze između IT sa-stavnica koje uzrokuju progresiv-no širenje promjena te ih time us-poravaju.

Ponovna uporabljivost servisa zasniva se na krilatici „napravi jedanput i upotrijebi puno puta” u smislu da se jedanput napravljen servis rabi za primjenu raznih po-slovnih procesa. Time se postiže i veća konzistentnost primjene po-slovnih procesa.

Prema IBM jedan je od osnov-nih ciljeva SOE poravnanje iz-među poslovnoga svijeta i svijeta informacijske tehnologije na na-čin koji će povećati učinkovitost obaju svjetova. Znamo da preče-sto postoji određeno nerazumije-vanje između tih dvaju svjetova. Tomu pridonosi i tradicionalni pristup projektima razvoja apli-kacijskih sustava u kojemu po-slovni analitičar, uz malu ili ni-kakvu uključenost IT arhitekta, izrađuje svoje zahtjeve i poslovne modele i predaje ih IT arhitektu, koji dalje modelira detaljnije su-stav, uz malu ili nikakvu uključe-nost poslovnog analitičara. SOA, naravno, podrazumijeva postoja-nje poslovne arhitekture i njome je vođena, ali teži prema iskazi-vanju poslovne arhitekture kroz skup centraliziranih i ponovno iskoristivih poslovnih funkcija

(koje će se primijeniti kao servi-si). Time je pitanje ponovne isko-ristivosti, kojim se tradicionalno bave isključivo IT arhitekti, pro-movirano na višu razinu, razi-nu poslovnih modela. Zbog toga SOA zahtijeva stalnu kvalitet-nu suradnju poslovnih analitiča-ra i IT arhitekta u procesu u koje-mu oni zajednički promišljaju što je specifično za poslovni proces (jednokratno iskoristivo), što ima potencijal ponovne iskoristivosti, što se može komponirati s pomo-ću postojećega itd.

SOA obećava povećan povrat ulaganja u IT kroz ponovnu isko-ristivost servisa. Dobro dizaj-niran inventar servisa trebao bi, kako vrijeme prolazi, sve više vraćati ulaganja u njega.

SOA – kada da, a kada ne

SOA, dakako, nije rješenje za sve probleme. Postoje scenariji za koje je SOA prirodno dobar oda-bir, a postoje scenariji kada SOA nije dobar izbor.

Razvijeno je SOA rješenje elek-troničke dostave dopisa izme-đu ministarstava koja rabe Info-domov informacijski sustav za uredsko poslovanje. Kao dio šire plaforme za elektroničko poslo-vanje u javnome sektoru.

Takvo rješenje ima veliki po-vrat investicije za korisnika. Bu-dući da dopisi koje kreiraju re-ferenti, nastaju u elektroničkom obliku, umjesto da se tiskaju na papir ili umnažaju i šalju u papir-natom obliku, mogu se, upora-bom suvremenih tehnologija kao što su digitalni potpis i enkripcija, dostaviti elektronički uz istovjet-nu autentičnost i sigurnost, ali uz zanemarljive troškove.

Hrvoje Staneković

SOA – scenariji da i ne

Rješenje za elektroničku dostavu

�� InfoTrend 180/6/2010

600 milijuna ekranaPrema rezultatima DisplaySearcha prošle je godine u svijetu isporučeno preko 600 milijuna ekrana osjetljivih na dodir. Unatoč kriznoj godini rezultati su bili za 29% bolji nego u 2008.Od ukupno 606 milijuna ekrana, rezistivnih je bilo 50%, a kapacitivnih 31%, no analitička kuća očekuje kako će već ove godine kapacitivni ekrani preuzeti prvenstvo na tržištu.Za proboj ekrana osjetljivih na dodir najzaslužniji su mobiteli, a u manjoj mjeri i PMP-ovi te uređaji za navigaciju. U sljedećih će se nekoliko godina ekrani osjetljivi na dodir naveliko koristiti i na većim uređajima, primjerice, all-in-one računalima te tabletima.

Istraživanja o korištenju računala U organizaciji Algebre i Visoke škole za primijenjeno računarstvo i ove je godine provedeno istraživanje o korištenju informacijskih tehnologija, stajališta ljudi prema

cjeloživotnome obrazovanju, ali i najbitnijim aspektima za pronalaženje (boljega) posla. Riječ je o istraživanju koje u sedam hrvatskih regija već petu godinu za Algebru provodi Prizma – centar za poslovna istraživanja i to na uzorku radno sposobnoga stanovništa, većemu od 1600 ispitanika. Istraživanje se provodi na zagrebačkoj, splitskoj, riječkoj, osječkoj, istarskoj, zadarskoj i bjelovarskoj regiji. U skladu s gospodarskim događanjima u Republici Hrvatskoj i aktivnostima koje predviđaju aktivnosti Programa gospodarskoga oporavka Republike Hrvatske ovogodišnje je istraživanje, osim uzorka radno najaktivnijega stanovništva u dobi od 17 do 40 godina koje se prati posljednjih godina, prošireno i s cjelokupnom radno aktivnom populacijom. Kako je istaknuto, nastavio se trend opadanja informatičke nepismenosti, tj. nekorištenja računala, tako da je u promatranoj skupini uočen pad s prošlogodišnjih 10 na 9 posto ispitanika koji se uopće ne koriste osobnim računalom. S druge strane, s porastom dobi ispitanika primjećuje se eksponencijalni rast udjela osoba koje se uopće ne koriste računalom. Gledano po regijama, postotak osoba koje se ne koriste osobnim računalom u toj se skupini ispitanika kreće od 24 posto računalno neosviještenih ljudi u bjelovarskoj regiji do tek 3 posto u zagrebačkoj regiji. Također, primjećuju se velike razlike i u namjeni korištenja računala – samo u zagrebačkoj regiji računalo se koristi dominantno za poslovne svrhe, a u ostalima je primarna namjena zabava. Velika je razlika po regijama i u odnosu prema usavršavanju, gdje se u prosjeku tek 24 posto odraslih u proteklih godinu dana uključilo u bilo kakav oblik školovanja, a taj postotak varira od 13 do 33 posto. Promatrano samo u kategoriji osoba u dobi od 17 do 40 godina, uočen je značajan pad s 44 na 33 posto uključenosti osoba u bilo kakve oblike školovanja.

VijestiVolkswagen i iPadVolkswagen je prvi proizvođač automobila koji je razvio digitalni magazin za kupce u obliku specijalne aplikacije za iPad, a pojavit će se u vrijeme uvođenja novog Appleovog proizvoda u Europi. Ovaj inovativni digitalni proizvod nosi naziv DAS., što je kratica za „Digital Automotive Space“. Magazin će se objavljivati kvartalno na pet jezika i bit će raspoloživ u cijeloj Europi. Kako kažu u Volkswagenu, aplikacija razvijena specijalno za iPad prebacuje korisnika u ulogu aktera koji pojedine teme magazina uz pomoć funkcija poznatih još od iPhonea može doživjeti u novoj virtualnoj realnosti. U pet rubrika iznose se priče iz Volkswagenovog svijeta, kojom prilikom Volkswagen uvelike koristi digitalne mogućnosti iPada. Tako korisnik zahvaljujući ponuđenim pregledima u 360 stupnjeva stječe realističan dojam tehničkih značajki Volkswagen Touarega, primjerice u „area view“ režimu rada. DAS. će se krajem lipnja pojaviti i u internetskoj verziji. Sadržaji će se tada moći integrirati i u socijalne mreže kao primjerice u Facebook.

Ukraden softver od44 milijuna računaStručnjaci tvrtke Symantec, specijalizirane za sigurnost računala, nedavno su otkrili bazu podataka s golemim brojem ukradenih računa za igranje mrežnih igara. Ako pretpostavimo da jedan račun pripada jednoj osobi, broj bi igrača čiji su računi ukradeni premašio broj stanovnika Argentine. Baza je podataka popunjena računima kineskih igrača mrežnih igara čiji su podatci ukradeni upotrebom softvera za razbijanje lozinki. Ukradenih 44 milijuna računa zauzima oko 17 GB prostora, a nalozi potječu s najmanje 18 igračkih lokacija. Među četiri igre s najviše ukradenih računa nalaze se Aion sa 60.000 naloga, World of Warcraft sa oko 210 tisuća računa, PlayNC sustav tvrtke NCsoft s oko 2 milijuna i Wayi Entertainment sa 16 milijuna ukradenih računa.Zbog njihove je sumnjive legalnosti teško reći kolika je vrijednost ukradenih računa. Međutim, na pojedinim aukcijskim lokacijama na Internetu cijene se tih računa kreću od 6 dolara za PlayNC račun do čak 28.000 dolara za račun za igranje igre World of Warcraft.

Samosastavljajući leteći robotiZnanstvenici švicarskog saveznog instituta za tehnologiju razvili su leteću robotsku platformu koja se sastoji od nekoliko nezavisnih robota koji se sami povezuju u veću konstrukciju. Uređaj nazvan Distributed Flight Array sastoji se od jednostavnih samostalnih robota koji imaju kotače za kretanje na zemlji, propeler, računalo, te infracrvene senzore. Roboti se sami spajaju uz pomoć magnetskih veza u veće konstrukcije, te se zatim zajedno kreću u prostoru.

180/6/2010 InfoTrend �5

Tijekom 70-ih godina proš-log stoljeća u naftnoj indu-striji se pojavila moda di-

versifikacije poslovanja (ne samo u naftnoj industriji!). No, počet-kom 80-ih unutar grupacije She-ll pojavile su se ozbiljne sumnje u mudrost odmicanja poslovnog portfelja od temeljnog biznisa - nafte i plina. Jednako tako su se pojavile i sumnje o dugoročnoj budućnosti tih prirodnih resur-sa. Postavilo se pitanje: “Postoji li doista život nakon što sva naf-ta bude iscrpljena, ili ćemo u tom trenutku tvrtku jednostavno vra-titi dioničarima?”

Stoga su upravo početkom 80-ih godina Shellovi planeri odlu-čili (opet iznova) provesti istra-živanje kako bi doznali na koji način druge kompanije upravlja-ju sa svojim poslovnim portfe-ljima. U to vrijeme ste na tržištu mogli pronaći veliki broj kom-panija u različitim industrijama koje su na lagan način unapređi-vale svoje račune dobiti i gubita-ka tako što su temeljnim poslovi-

BirotrendBirotrend

Kompanije: Tko su one zapravo? (1)

Poseban prilog InfotrendaPoseban prilog Infotrenda

ma jednostavno pridodavali nove biznise. Studija planera u Shellu zabilježila je niz takvih slučaje-va, o čemu je izvješten predsjed-nik uprave.

Pokazalo se da ga nalazi nisu impresionirali: “Tvrtke o koji-ma pišete u ovom izvješću po ve-ličini se ne mogu mjeriti s našom grupacijom; primjeri su još su-više ‘mladi’ - strategija diversifi-kacije još uvijek nije prošla ‘test vremena’.” Naglasio je da bi ga mnogo više dojmilo kada bi mu Shellovi planeri ukazali na pri-mjere tvrtki starijih od Shella, re-lativno jednako značajnih u svo-joj industriji kao što je to Shell u svojoj, te tvrtki koje su, kroz svo-ju povijest, uspješno prebrodile fundamentalne promjene u svo-joj okolini nakon kojih je nji-hov korporativni identitet ostao netaknutim.

Velike tvrtke To je bilo doista zanimljivo pi-

tanje. Koje su to tvrtke? Kompa-nije Royal Dutch i Shell T&T sta-

VAŠ POSAO

VAŠ NOVAC

VAŠ ODMOR

53

55

56PUTOVANJA

Temeljne promjene u vanjskom okruženju zahtijevaju i temeljite promjene unutarnje strukture kompanije kako bi ona ostala usklađena s tim okruženjem. Povijest svake od njih pokazuje da su one upravo to i radile. U suradnji i dozvolom Quantum21.net u cijelosti vam prenosimo predavanje Arie de Geusa na Royal Society of Arts u Londonu, kojeg će čitatelji InfoTrenda moći pročitati u dva nastavka

re su oko stotinu godina. Stoga smo započeli potragu za relativno velikim tvrtkama koje su osnova-ne najkasnije u posljednjoj četvr-tini 19. stoljeća kada su u svijetu već postojali deseci tisuća tvrtki. No, koje od njih posluju i danas? Koje od njih su uspjele sve vrije-me održati korporativni identitet netaknutim? Neke od njih su po-stojale samo u obliku brenda ili uredskih zgrada, kao ostaci bli-stave prošlosti.

Nakon provedenog istraživanja počeli smo pronalaziti tvrtke ko-je su zadovoljavale postavljene kriterije: Dupont, Hudson Bay, W. R. Grace, Kodak. Nekolici-na japanskih tvrtki osnovanih još u 17. i 18. stoljeću uspješno po-sluje i danas: Mitsui, Sumitomo, robna kuća Daimaru. Mitsubishi i Suzuki su nešto mlađi - osnova-ni su sredinom 19. stoljeća. Eu-

ropska tvrtka koja je zadovoljila uvjete iz Shellovog istraživanja je vodeći proizvođač papira Stora iz Švedske koji je pravi “metuza-lem” sa životnim vijekom dužim od 700 godina. Sveukupno je pro-nađeno oko 40-ak tvrtki od kojih je 27 odabrano za detaljnije pro-učavanje. Ovdje su se postavila ključna pitanja:

1. Zašto je tako malo kompani-ja preživjelo od 19. stoljeća? 2. Što su to drugačije činile one koje su opstale?

Grupa koja je vodila istraživa-nje ustanovila je da su se kompa-nije obuhvaćene istraživanjem bolje prilagođavale promjenji-vim društvenim, ekonomskim i političkim uvjetima te potrebama potrošača. Svaka od njih je proš-la kroz mnoge promjene uvje-

�6 InfoTrend 180/6/2010

BirotrendBirotrendta poslovanja. Spomenimo samo vremenska razdoblja u kojima je Stora postojala: od srednjeg vi-jeka do reformacije, ratova u 17. stoljeću, industrijske revolucije i dva svjetska rata u 20. stoljeću.

Temeljite promjeneTemeljne promjene u vanjskom

okruženju zahtijevaju i temelji-te promjene unutarnje struktu-re kompanije kako bi ona osta-la usklađena s tim okruženjem. Povijest svake od njih pokazuje da su one upravo to i radile. Čini se kako su se unutarnje promje-ne kod ovih uspješnih tvrtki po-stepeno odvijale, kao odaziv na priliku, ili točnije, kroz isprav-no anticipiranje zahtjeva klijena-ta. Ovo može značiti samo jedno: da su bile sposobne reagirati rani-je od drugih te da ih je na reakciju navodilo predviđanje, radije ne-goli kriza. Objasnimo li to na mo-deran način, ove su kompanije uspješno provodile “upravljanje promjenama” (change manage-ment). Pitanje koje se tada posta-vilo je sljedeće:

Mogu li se u tim kompanijama pronaći zajednička obilježja koja bi nam pojasnila razloge njihove postojanosti?

Iako je uzorak u istraživanju bio malen, a dokumentacija u veli-koj mjeri nepouzdana, istraživač-ka skupina je uspjela izolirati ka-rakteristike na koje je naišla više puta:

1 Konzervativne financije. Ove su kompanije novcu pri-

stupale na tradicionalan način; znale su pravu vrijednost ušte-đenog novca u “kasici”. Nisu se bavile čarobnjaštvom tj. zamrše-nim financijskim transakcijama s novcem drugih. Znale su da im vlastita likvidna sredstva otvara-ju opcije u trenucima koji su nji-ma odgovarali. Dostupnost kapi-tala osigurava fleksibilnost.

2Osjetljivost prema okoli-ni. Lideri ovih kompanija pa-

žljivo su pratili što se događa u okolini, u svijetu koji ih okru-žuje. Posljedično tome, razvili su posebnu vrstu osjetljivosti na promjene. Promovirali su razu-

mijevanje i učenje koji su osigu-ravali usklađenost organizacije s tim promjenama.

3 Osjećaj kohezije i privrže-nosti identitetu tvrtke. U po-

priličnom broju slučajeva Shello-vi istraživači su naišli na veliku brigu i interes za ljude unutar tvrt-ke što je predstavljalo svojevrsno iznenađenje s obzi-rom na teška vreme-na u kojima su dje-lovale. Čini se kako su u njima i djelatni-ci i menadžment ja-ko dobro znali “Što tvrtka predstavlja” i “Čime se tvrtka ba-vi”. Također se čini kako su se svi zajed-no radosno poisto-vjećivali s misijom (“čime se tvrtka bavi”). Često se događalo da je opisani sustav vrijednosti u kompaniju donosio osnivač, te ga ponekad čak i for-malizirao u obliku neke vrste sta-tuta.

4Tolerancija. Shellova istraži-vačka grupa je posljednje obi-

lježje formulirala neočekivano modernim riječima: “Tvrtke ko-je su se tijekom vremena uspješno mijenjale maksimalno su koristi-le decentralizirane organizacij-ske strukture i delegiranje ovla-sti. Nisu inzistirale na temeljnom biznisu kao kriteriju za odabir novih poslovnih prilika, kao ni na centralnoj kontroli nad odluka-ma o diversifikaciji biznisa.”

Treba imati na umu da su te kompanije poslovale u 17., 18. i 19. stoljeću te da su već tada kori-stile navedene vrijednosti i orga-nizacijska načela. Dakle, termi-ni kao što su “decentralizacija” i “diversifikacija” kojima se opi-suju ta načela relativno su novi, što nas navodi na pogrešnu po-misao kako u prošlosti “decentra-lizacija” i “diversifikacija” nisu postojale. Pokušao sam razmi-šljati o tome na koji su način lide-ri, vlasnici i menadžeri u prošlim stoljećima razmišljali o politici poslovanja svojih tvrtki. Jedan od mogućih načina preformuliranja posljednje karakteristike mogao

bi biti: Bili su tolerantni prema aktivnostima na margini organi-zacije.

Na ovom mjestu bi sada mo-gli započeti raspravu o tome ko-ja je prava mjera uspjeha neke korporacije. Kriteriji koji se da-nas obično koriste jesu razne li-ste poput Fortune 500 liste ili pak druge mjere poput povrata na

ukupno angažira-ni kapital. Osobno smatram kako op-stanak u okrutnom svijetu tijekom više stoljeća također za-služuje visoko mje-sto na tzv. league tables, listama naj-uspješnijih. Među-tim, Shellovi pla-neri su korporacije koje su opstale opi-

sali neočekivano blagim riječi-ma: “Financijski konzervativne, s osobljem koje se poistovjećuje s tvrtkom i menadžmentom koji je tolerantan i osjetljiv na svijet u kojem živi.”

U njihovom opisu nema ni ri-ječi o nisko-budžetnom marke-tingu, najnovijim tehnologijama, niti o proizvodnji s visokom do-danom vrijednošću. Domišlja-tost u financiranju čak je izričito isključena! Sve je to u priličnoj mjeri drugačije od definicije ko-ju sam prihvatio na Sveučilištu Erasmus u Rotterdamu ranih 50-ih: “Proizvodnja dobara i uslu-ga”, rečeno je studentima, “od-vija se u organizacijama koje se u okviru našeg društva nazivaju kompanijama. Kompanije proi-zvode dobra za koja su drugi lju-di voljni platiti određenu cijenu. Dobra proizvode tako što nastoje pronaći optimalnu kombinaciju triju čimbenika proizvodnje - ra-da, kapitala i zemlje. Ti se čimbe-nici mogu međusobno zamijeniti, npr. rad se može zamijeniti kapi-talom. Optimalna kombinacija proizvodnih čimbenika je ona pri kojoj tvrtka uz minimalne troško-ve proizvodi proizvode koje pro-daje po maksimalnoj cijeni i time ostvaruje maksimalni profit.”

Nas studente je navedena de-finicija smirivala. Kompanija je prema njoj bila racionalni en-

titet: Ekonomska kompanija. Ekvivalent Homo economicusa. Proizvodnja je pitanje troškova i cijene. To su kategorije koje su brojčano iskazive, koje možete smjestiti u razne formule i s njima raditi razne kalkulacije. Troško-vi se obično sastoje od troškova rada i kapitala - međusobno za-mjenjivih čimbenika proizvod-nje. Navedena definicija sugerira kako je kompaniju ustvari jedno-stavno kontrolirati: imate li pro-blema s radnom snagom, zami-jenite ju kapitalnom imovinom. Navedeni je opis budućeg radnog mjesta mlade korporativne lide-re, kako je većina studenata na Erasmusu sebe vidjela, smirivao i tješio. Kompanija je za sve nas bila racionalna, podložna kalku-liranju i kontrolabilna.

Kada sam nekoliko godina ka-snije došao na svoje prvo rad-no mjesto, u Shellovu rafineriju blizu Rotterdama, u meni se br-zo pojavio blagi osjećaj nelago-de. Iako su teorije na Erasmusu spominjale radnu snagu, iako mi se činilo kako je stvarni svijet u rafineriji ispunjen ljudima, o tom “proizvodnom čimbeniku” se na poslu nije razgovaralo. Upravo zbog toga, zbog te “ispunjenosti ljudima”, sve mi je bilo sumnji-vo, ta racionalnost, proračunatost i kontrolabilnost kompanija.

Studija Shellovih planera

Tada je, nekih 20 godina kasni-je, studija Shellovih planera pri-kazala kompanije na potpuno drugačiji način: “Borba za opsta-nak, preživljavanje institucije u svijetu koji se stalno mijenja, po-treba da se učine temeljne prila-godbe tom svijetu.” Naravno, na-vedene tvrtke su, kako bi opstale, morale kontrolirati troškove, pro-izvoditi i plasirati svoje proizvo-de na tržište i modernizirati teh-nologiju. No, sve to nije zvučalo kao suština njihovog korpora-tivnog bića, već više kao neka-kav temeljni preduvjet u mnogo važnijim razmatranjima o živo-tu i smrti. U kompanijama iz She-llove studije radili su ljudi koje se ponekad nije moglo kontrolira-ti i koji su ponekad bili iracional-

nast

avak

na

48. s

trani

Početkom 80-ih godina Shellovi planeri odlučili provesti istraživanje da bi doznali kako kompanije upravljaju sa svojim poslovnim portfeljima

180/6/2010 InfoTrend ��

Istarske toplice

Lječilište Istarske Toplice sla-vi 15. godina svojega po-

slovanja u okviru tvrtke Miame-dica-Istra, koja je uložila mnogo novaca i truda i preobrazila ga u suvremeno lječilište i odmarali-šte s poliklinikom i wellness cen-trom, s vrhunskim stručnjacima i opremom.

Bili smo i mi. Prijatno smo se iznenadili, kada smo vidjeli ob-novljene pa i nove objekte, sre-đen okoliš i travnjake te prekra-snu prirodu. Cijeli se tjedan od 31.svibnja do 7. lipnja 2010., osim stručnih predavanja, od-vijao bogat kulturno-zabavni i sportski program za goste i uzva-nike, a nudili su se i specijaliteti s roštilja u Eko baru.

Istarske su se Toplice smjesti-le u srcu Istre, u dolini Mirne. Taj

„Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku 2009“

je kraj poznat po crnim i bijelim tartufima i dobrome vinu i raki-ji. Organiziraju se izleti i degu-stacije, a obvezno treba posjetiti obližnji Motovun, najmanji grad na svijetu Hum te grad umjetnika Grožnjan.

Ljekovita vodaPodno stijene Gorostas izvire

jedinstvena radioaktivna ljeko-vita voda koja je obogaćena s če-trnaest različitih minerala od ko-jih najviše ima sumpora. Poznata je još iz doba Grka i Rimljana, a stručnjaci smatraju da je po kva-liteti i svojim ljekovitim svojstvi-ma na trećem mjestu u Europi. Iz-vrsna je za liječenje reumatskih i kožnih bolesti, a uspješno poma-že u liječenju poslijeoperativnih stanja kralježnice, kostiju i zglo-

bova, ginekoloških bolesti kao što je sekundarni sterilitet, bolesti gornjih dišnih putova te poveća-va cirkulaciju i ubrzava metabo-lizam. Poznati su i tretmani ljeko-vitim blatom fango. U okviru su lječilišta unutarnji i vanjski bazen s ljekovitom vodom.

Zdravstveni turizamIstarske su Toplice 2008. otvo-

rile polikliniku Sv.Stjepan, opre-mljenu s najsuvremenijom opre-mom koja nudi medicinske usluge estetske kirurgije, oto-rinolaringologije, stomatologi-je i ostale specijalističke pregle-de. Lječilište prima i pacijente s uputnicama za fizikalnu terapiju HZZO-a.

Wellness centar i Medicinski centar ljepote

Kao dodatak fizikalnoj terapi-ji i tretmanima u poliklinici u su-vremenome wellness centru je 5 vrsta sauna, treći 25 metarski ba-zen s običnom vodom, dječji ba-zen, fitness studio, frizerski sa-lon, te sadržava različite prostore za masažu i opuštanje. Beauty centar nudi različite tretmane i li-ječenje kože lica, tijela, ruku i no-gu, uz savjete dermatologa.

Kongresni i sportsko-rekreativni turizam

Istarske Toplice raspolažu s 270 soba u dvama objektima (Sveti Stjepan 4* a Mirna 3*). Sve sobe imaju SAT TV i telefon, dok je u Svetome Stjepanu bežični Inter-net i Mini bar. Za održavanje se-minara postoji dvorana s 50 sje-dećih mjesta sa svom potrebnom opremom na raspolaganju (LCD projektor, grafoskop,flipchart).

Sportsko rekreacijska ponuda je mini golf, stolni tenis, ruko-met, veliki i mali nogomet, bo-ćanje, vožnje biciklom ili šetnje netaknutom prirodom. Mogu se organizirati i različiti pustolovni programi poput trekkinga, kaja-ka, brdskoga biciklizma, penja-nja, planinarenja i team buildinge uz različite natjecateljske igre.

Zabava je, uz živu glazbu i vese-le večeri, često upotpunjena igra-ma uz vođenje animatora.

Ne zaboravimo: ovo su najbolje toplice u akciji „Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku 2009“.

Zgrada poliklinike Sv. Stjepan

�8 InfoTrend 180/6/2010

BirotrendBirotrend Upravljanje poslovanjem pomoću metodologije 20 ključevaUpravljanje poslovanjem pomoću metodologije 20 ključeva

ni; dok su se one same ponašale kao da su živa bića, nešto puno vi-še od pukog ekonomskog sustava koji proizvodi dobra i usluge sa svrhom maksimiziranja profita.

Promotrimo li pažljivo različite pristupe, vjerojatno ćemo se zapi-tati jesu li kompanije “živući su-stavi” ili pak puki instrumenti za proizvodnju dobara i usluga?

Što bi se promijenilo kada bi formulirali ova-kvu hipotezu: “Ne-ke ili sve kompani-je se ponašaju poput živih bića”? Bi li to promijenilo našu paradigmu koja nas vodi dok upravlja-mo tvrtkama? Da li bi nam ova hipoteza pomogla da shvati-mo zašto neke tvrt-ke opstaju, dok to-like druge umiru mlade?

Navedena hipoteza, značajno odmaknuta od tradicionalne defi-nicije, prisiljava nas da opet izno-va preispitamo funkcioniranje kompanija što nas može dove-sti do novih uvida. Štoviše, taj bi nam proces mogao osigurati no-ve spoznaje o fenomenima za ko-je menadžeri već dugo znaju. Pri tome nikako ne mislim da su sve kompanije jednake. Menadžeri se u nekima od njih i dalje pona-šaju kao da proizvodnja dobara i usluga doista jest isključivi eko-nomski problem. Druge se pak u većoj mjeri ponašaju kao živa bi-ća i bore se za opstanak u nepo-voljnim uvjetima.

Ono što ću pokušati dokazati jest teza da menadžment mora bi-ti apsolutno svjestan kojim tipom tvrtke upravlja. Praksa menadže-ra koja je prikladna za vođenje jednog tipa tvrtke u nekoj drugoj može uzrokovati velike štete. Na-glašavam da hipoteza o “kompa-nijama kao živim bićima” unosi potpuno novu dimenziju u tradi-cionalne koncepcije koje govo-re o: 1. Ulozi profita i imovine,2. Razmjerima upravljanja i kontrole s vrha,3. Načinu stvaranja i oblikova-nja ljudske zajednice (što kom-

panije u suštini i jesu), 4. Ulozi moći kod donošenja odluka.

Uloga profita i imovine

Shellovom studijom je obuhva-ćeno 27 tvrtki u kojima je glavna pokretačka sila bila, i još uvijek jest, “želja za opstankom” i “ra-zvoj vlastitih potencijala”. Nji-

hova povijest, koja varira u granicama između 100 i 700 godina, nam ukazu-je da su ove kompa-nije ostajale unutar nekog biznisa sve dok su “osjećale” vitalnost radne za-jednice. Kroz svoj životni vijek, sva-ka od njih je promi-jenila svoj poslovni portfelj barem je-danput, a neke i vi-

še puta. Tvrtka Dupont de Nemours,

osnovana da bi se bavila proi-zvodnjom baruta, 30-ih godina prošlog stoljeća je postala najveći dioničar General Motorsa, a da-nas se uglavnom bavi proizvod-njom specijaliziranih kemikalija.

Osnivač Mitsuija je 1673. godi-ne otvorio trgovinu tekstilne robe u Tokyju (tada Edou). Nakon to-ga tvrtka je pretvorena u mjenjač-nicu, a zatim u banku. Kasnije se počela baviti i rudarstvom, a tek krajem 19. stoljeća krenula u pro-izvodnju.

Prvi pisani trag u kojem se spo-minje Stora iz središnje Švedske datira iz 1288. godine. U to vrije-me je Stora upravljala rudnikom bakra. Tijekom sljedećih 700 go-dina temeljnom biznisu su prido-dane nove djelatnosti koje su po-stepeno zamijenile stari. Tvrtka je pomalo napustila eksploataciju bakra i prešla na eksploataciju šu-ma, taljenje željeza, hidroenergi-ju, a danas na proizvodnju papira, drvne mase i kemikalija.

Iako se na prvi pogled čini ka-ko su promjene portfelja bile izni-mno teško ostvarive, vrlo je vje-rojatno da su za menadžere tog vremena one bile same po sebi ra-zumljive, postepene i na početku

gotovo neprimjetne. Pa ipak, one nam ukazuju na posebnu fleksi-bilnost u odnosu na temeljni bi-znis kojim se tvrtka bavi u bilo kojem trenutku vremena. U poje-dinoj fazi razvoja možda su ove tvrtke sebe vidjele i smatrale ban-karima, da bi se tek naredna ge-neracija počela baviti proizvod-njom. Do opisanih promjena u poslovanju može doći samo u prisustvu stava koji imovinu vidi “sredstvom za život”, radije ne-goli suštinom svog biznisa.

Svaka kompanija, u datom tre-nutku vremena, mora ostvariva-ti profit od poslovanja kojim se u tom trenutku bavi kako bi uspjela opstati. Međutim, temeljni biznis i profit iz tog biznisa u kompanija-ma iz Shellove studije nisu glav-na pokretačka sila. Tvrtke trebaju profit na isti način na koji svako živo biće treba kisik. Iako je ki-sik nužan za preživljavanje, on nije svrha življenja. “Ekonomske tvrtke” se bave specifičnim bizni-som iz kojeg crpe profit i maksi-miziraju vrijednost dioničarima. Za “ekonomsku tvrtku” biznis je temelj života, a profit je njego-va svrha: ona “postoji zato da bi iznajmljivala automobile”.

Maksimizacija profita i vrijed-nosti kapitalne imovine navo-di na razmišljanje kako trenutna imovinska baza čini temelje tvrt-ke, te da se svrha postojanja tvrtke odnosi isključivo na iskorištava-nje te imovine. Dođe li do krize, one radije posežu za likvidaci-jom ljudi nego imovine, samo ka-ko bi spasile svoju bilancu (koja primjereno bilježi samo materi-jalnu imovinu!). Logičan slijed opisanog načina promišljanja na-vodi nas na zaključak, u slučaju Shella, da u situaciji iscrpljivanja svih naftnih izvorišta treba “li-kvidirati kompaniju i vratiti pre-ostalu vrijednost dioničarima”. Međutim, kompanije se rijetko kada vraćaju dioničarima. “Kor-porativno samoubojstvo” rijetka je pojava među živućim tvrtkama jer je njihova prava svrha postoja-nja opstanak i razvoj vlastitih po-tencijala. Takve organizacije ne mogu prihvatiti da imovina odlu-čuje o njihovom životu ili smrti.

Kraj prvog dijela

Temeljne promjene u vanjskom okruženju zahtijevaju i temeljite promjene unutarnje strukture kompanije kako bi ona ostala usklađena s tim okruženjem

nast

avak

sa 4

6. st

rane

Implementacijski alati Primjena metodologije „20

ključeva“ jest „putovanje“ tvrtke koja implementira metodologiju od svojega današnjega položaja k svjetskoj razini poslovanja. Za svaki od ključeva/tema definira-no je pet razina napredovanja (sli-ka), u rasponu od početne razine (1) do razine „svjetske klase“ (5), gdje se jednostavno može prepo-znati razina same tvrtke, kao i što je potrebno učiniti za napredova-nje. Razine se sažeto opisuju slje-dećim značajkama:

RAZINA 1: označava najnižu moguću ocjenu, a organizaciju te razine karakterizira vrlo tradici-onalan, „starinski“ način razmi-šljanja;

RAZINA 2: u organizacijama razine 2 zaposlenici su potpuno izobraženi o konceptima pojedi-noga ključa; način je razmišljanja promijenjen; pokreću se pojedi-načno usmjerene (razmjerno ne-povezane) inicijative za pobolj-šanja;

RAZINA 3: ostvaruju se pozi-tivni rezultati uz značajan napre-

Značajke imp lementacije metodologije:

20 ključeva(2)

180/6/2010 InfoTrend ��

Upravljanje poslovanjem pomoću metodologije 20 ključevaUpravljanje poslovanjem pomoću metodologije 20 ključeva

Značajke imp lementacije metodologije:

20 ključeva(2)

Metodologija „20 ključeva“, sveobuhvatan i pragmatičan sustav usmjeren na neprekidna poboljšanja poslovnih rezultata poduzeća, sažeto je predstavljena u prethodnome broju InfoTrenda. U ovome nastavku kratkim prikazom predstavljamo osobitosti u pristupu implementaciji metodologije

dak motiviranosti, proizvodnosti, kakvoće, troškova i brzine ispo-ruke proizvoda/usluga;

RAZINA 4: potreban je tim-ski rad širom organizacije za do-sezanje te razine; dodatno, tvrtka obično mora uvesti i nove tehno-logije; kroz sve se aktivnosti do-daje vrijednost;

RAZINA 5: tvrtka je svjetski lider u svojem području, visoko prilagodljiva, pouzdana, inova-tivna, proizvodna i konkurentna, sposobna neprekidno se pobolj-šavati.

Primjenom jednostavnoga mul-ti industrijskoga međunarodnoga sustava ocjenjivanja i uspoređi-vanja (benchmarking) s pet razi-na moguće je ocijeniti svaki od dvadeset ključeva i odrediti uku-

pnu ocjenu. Prosječna se vrijed-nost za tvrtku uspješno utvrđuje uključivanjem većega broja za-poslenika. Najniža je vrijednost 20, a najviša 100. Na taj se način tvrtka uspoređuje sa svjetskom razinom poslovanja i određuje početna točka u odnosu na koju se mjeri napredovanje. Kroz ne-prekidna poboljšanja u svih dva-deset tema tvrtka može dosegnu-ti razinu svjetske klase te zadržati i unaprijediti tržišni udio, konku-rentnost, isplativost i zadovolj-stvo kupaca. Cjelovita primje-na metodologije „20 ključeva“ upravo to i omogućava.

Autor metodologije prof. Ko-bayashi upozorava na bitnost re-doslijeda uvođenja iskustava najbolje svjetske prakse u orga-

nizaciju jer tvrtke u pravilu nisu spremne za primjenu istančanih tehnika bez prethodnih priprema organizacije za implementaci-ju istih. Stoga su definirane kon-kretne preporuke o tome kako prijeći s niže razine na sljedeću, tj. višu. Autor metodologije ističe i potrebu za ovladavanjem vješti-nom prepoznavanja kada je, tije-kom uvođenja pristupa neprekid-nih poboljšanja, moguće krenuti naprijed k sljedećoj razini, a ka-da je uputno zastati i konsolidira-ti aktualne napore.

Dodatno, katkad se čini da za-misli opisane u metodologiji ne ćemo nikada moći implementira-ti u vlastitoj organizaciji. Vjero-jatno je ipak riječ samo o tome da organizacija jednostavno još nije

spremna za primjenu tih zamisli. U tome je smislu osobito ilustra-tivna analogija sa slikovitim pri-kazom niza planina: kao što veli-ka planina može biti skrivena iza maloga brijega (ako stojimo ne-posredno pod njim), tako se i na-predni koncepti mogu činiti mo-gućim samo ako se organizacija „uspne na manji brijeg“. Osobito je bitno ne odustati od zamisli sa-mo zato što izgledaju nemoguće u danome trenutku – kako orga-nizacija sazrijeva, tako se razvi-ja i potreba za sljedećom razi-nom. Stoga je preporuka autora: ne ostati „zarobljen“ u budućim očekivanjima, nego usmjeriti na-pore k podizanju organizacije na najočitiju, sljedeću razinu.

Potrebno je napomenuti da je za svaki pojedini ključ na raspolaga-nju opsežan niz smjernica, uputa i preporuka, koji sadržava iscr-pne opise kritičnih koncepata te pojedinačnih alata i tehnika, upo-zorava na korisne učinke primje-ne i predlaže mjerila za praćenje napretka. Uz navedeno, za svaki je ključ slikovitim, karikatural-nim ilustracijama opisana svaka od pet razina napredovanja, a uz to su i posebnim matricama defi-nirane međusobne veze svih klju-čeva.

Stadij implementacijeU neposrednoj se provedbi im-

plementacija metodologije uo-bičajeno zbiva uz usredotočenje aktivnosti u dvama smjerovima – k izgradnji kulture neprekidnih poboljšanja te korištenju projeka-ta izravnoga utjecaja za postiza-nje brzih učinaka. U pokušaju se kronološkoga definiranja slijeda implementacije u pravilu govori o pet stadija implementacije.

1 Faza pripreme i uvođenja: Taj stadij tipično opisuje prvu

godinu primjene metodologije. Usredotočenost je na razumije-vanju i prihvaćanju te pojedinač-no usmjerenoj implementaciji. Aktivnosti su usmjerene na po-četnu izobrazbu o metodologiji i komuniciranje o njezinim osnov-nim načelima i primjenjivosti. Rezultati se ostvaruju i tijekom te

50 InfoTrend 180/6/2010

faze, ali naglasak je na izgradnji osnove za stvarna poboljšanja u drugoj, ali i u sljedećim fazama.

2Faza integrirane impleme-ntacije: U pravilu taj stu-

panj obuhvaća drugu i treću go-dinu implementacije, a u središtu je ostvarivanje rezultata kroz si-nergije različitih ključeva. Raz-doblje je karakterizirano integra-cijom planova aktivnosti u sustav poslovnoga planiranja. Zaposle-nici razumiju snagu metodolo-gije i njezine moguće učinke pa se tijekom ovoga razdoblja „služ-beno“ (svečano) obilježava poče-tak intenzivne implementacije. Tipičan je cilj 20%-tno poveća-nje proizvodnosti, potpomognu-to značajnim poboljšanjima kva-litete, troškovne djelotvornosti i brzine isporuke.

3Faza promidžbe i šire pri-mjene: Taj se stadij tipično

odnosi na četvrtu i petu godinu primjene metodologije. Usredo-točenost je na ostvarivanju rezul-tata kroz intenzivniju implemen-taciju. Stadij je karakteriziran poduzetnijim ciljevima u smislu poboljšanja kvalitete, troškovne djelotvornosti i brzine isporuke te s daljnjih 20% – 30% poveća-nja proizvodnosti.

4Faza institucionalizacije i stabilizacije: Taj stupanj naj-

češće obuhvaća šestu i sedmu go-dinu implementacije, a u središtu je održivost dobrih poslovnih re-zultata i udvostručenje proizvod-nosti. Sama metodologija „20 ključeva“ postaje sastavnim dije-lom organizacijske kulture omo-gućavajući veću stalnost procesa.

5Faza rasta i ekspanzije: Tu fazu tvrtke tipično dosežu u

osmoj i sljedećim godinama pri-mjene metodologije. Usredoto-čenost je na sučeljavanju s izazo-vom dosezanja uloge tržišnoga lidera i utrostručenju proizvod-nosti. Prisutan je stalno napredu-jući proces neprekidnoga učenja i poboljšavanja. Taj je razvoj-ni stadij ispravno promatrati kao „putovanje“, a ne kao „konačno odredište“.

Kritični čimbenici uspjeha

Prema iskazima samih pred-stavnika tvrtki uključenih u pri-mjenu metodologije, a na osnovi njihovih osobnih izravnih isku-stava iz vlastitih radnih sredina, najznačajnijim koracima (prak-tički – preduvjetima) za uspješnu implementaciju smatraju se:

predanost rukovoditelja naj-više razine u smislu osobne oba-viještenosti, osposobljenosti, neposredne uključenosti i spre-mnosti za vođenje vlastitim pri-mjerom;

predanost rukovodeće struk-ture svih razina, uz izravno uključivanje voditelja u ključne aktivnosti implementacije te pri-mjenjujući mjerilo uspješnosti primjene metodologije kao mje-rilo u ocjenjivanju njihove vodi-teljske uspješnosti;

imenovanje i uključivanje po-trebnih ljudskih potencijala na sve ključne položaje u okviru projekta implementacije;

uključivanje svih zainteresira-nih strana u cilju osiguranja pra-vodobna preuzimanja vlasništva

i odgovornosti za proces imple-mentacije;

uključivanje inicijative „20 ključeva“ u poslovne procese u smislu intregracije implementa-cije metodologije s drugim (us-porednim, istodobnim) progra-mima i inicijativama;

pravodobna provedba progra-ma izobrazbe u cilju poboljšanja razumijevanja, motiviranosti i entuzijazma u pristupu;

provedba redovitoga ocjenji-vanja i uspoređivanja kroz inter-ni benchmarking sustav, u cilju strukturiranja, usredotočivanja i osnaživanja inicijative za nepre-kidna poboljšanja;

razvitak prve (najniže) uprav-ljačke razine, kao pokretača i no-sitelja novoga načina razmišlja-nja (novoga pristupa) te ključne karike u lancu neprekidnih po-boljšanja;

primjena široke razmjene in-formacija među svim zainteresi-ranim stranama kroz organizira-ni sustav djelotvorne verbalne i vizualne komunikacije;

pravodobna provedba prila-godbi organizacijske strukture kako se metodologija „20 klju-

čeva“, koja je zapravo „fitne-ss program za zdrave, a ne lijek za bolesne“, ne bi neželjeno po-istovjetila s mogućim potreb-nim zahvatima i rezovima u or-ganizaciji.

Istodobno se, kao najčešće po-grješke koje bi u implementaciji metodologije bilo nužno izbjeći, navode:

nedostatak uključenosti i predanosti rukovoditelja najviše razine,

izostanak uključenosti svih zainteresiranih strana,

izostanak izobrazbe primjerenoga opsega,

izostanak integriranja implementacije metodologije s drugim poslovnim inicijativama,

prebrzi pomaci u prekratkome vremenu,

zakašnjeli razvitak najniže rukovodeće razine.

Brz je napredak u implemen-taciji metodologije u pravilu bio obilježen sljedećim značajkama:

odluke i postupci najviše ruko-vodeće razine izražavaju prepo-znatljiv pozitivan odnos prema novim inicijativama – izgradnje kulture neprekidnih poboljšanja;

primjenjuju se svi ključevi te tako stvaraju sinergijski učin-ci i osigurava međusobna potpo-ra ključeva;

ciljevi su tvrtke i ciljevi „20 ključeva“ potpuno usklađeni;

više rukovodeće razine redovi-to ocjenjuju status primjene me-todologije, a koraci koji iz toga slijede sprječavaju kašnjenja u implementaciji;

višerazinska komunikacija osigurava da zaposlenici potpu-no razumiju ciljeve tvrtke te da je jasno što se, kada i gdje imple-mentira;

CAP-Do (ili PDCA) ciklus metodologije „20 ključeva“ uspješno se „vrti“;

postoji snažno vjerovanje da će tvrtka postići izvrsne rezultate primjenom metodologije, a pri-sutno je i razumijevanje da će za to biti potrebno vrijeme.

Žarko Jakovljević

BirotrendBirotrend Upravljanje poslovanjem pomoću metodologije 20 ključevaUpravljanje poslovanjem pomoću metodologije 20 ključeva

NARUDŽBENICAkojom neopozivo naručujem godišnju pretplatu na časopis poslovni savjetnik (12 brojeva godišnje) po cijeni od 395,00 kn (PDV uračunat).

Naziv tvrtke/obrta:

Adresa:

Matični (porezni) broj:

Odjel ili ime osobe na koju se šalje:

Količina:

Tel./fax: E-mail:

U dana Pečat i potpis odgovorne osobe:

Dragutina Golika 109, 10000 Zagreb, Hrvatskatel. +385 1 - 49 217 42 fax. +385 1 - 49 217 43e-mail: poslovnisavjetnik@ripup.hr www.poslovni-savjetnik.com

Centar za management i savjetovanje d.o.o.

INFO

TRE

ND

06

/10

Upravljanje poslovanjem pomoću metodologije 20 ključevaUpravljanje poslovanjem pomoću metodologije 20 ključeva

180/6/2010 eHRVATSKA InfoTrend 1

e uredsko poslovanje

Strategija razvoja elektroničke uprave u RH

Posebni prilog časopisa infoTrendeGovernment

e-obrazovanjeProgram za osobe s invaliditetom

e-Račun

Financijska agencija na

tržište plasira novi servis

2 InfoTrend eHRVATSKA 180/6/2010

Strategija razvoja elektroničke uprave u Hrvatskoj za razdoblje od 2009. do 2012.

e-uprava po mjeri građana

Uredsko je poslovanje svo-jevrstan „krvotok“ u na-činu funkcioniranja javne

uprave. Njega čini skup pravi-la kojima se određuje način po-stupanja i upravljanja s pisme-nima (podnescima i aktima) u svim javnopravnim tijelima. Taj je skup pravila jasno uređen i pro-pisan Uredbom o uredskome po-slovanju. Od 1. siječnja 2010. na snagu je stupila nova Uredba (»NN« 7/09) koja je zamijenila dotadašnju uredbu iz 1987. Njo-me je uvedeno da građani i po-slovni subjekti, kao osnovni kori-snici usluga javne uprave, mogu u komunikaciji s javnom upra-vom osim papirnatih dokume-nata koristiti i elektroničke do-kumente, odnosno isprave. Tako je pred sva javnopravna tijela po-stavljena zadaća da, osim klasič-noga načina rada s pismenima u papirnatome obliku, što prije uvedu i odgovarajuće informa-tičke sustave za elektroničku po-dršku svojemu uredskomu poslo-vanju.

Elektroničko uredsko poslovanje

Elektroničko je uredsko poslo-vanje jedinstven model za raz-mjenu, upravljanje i čuvanje elektroničkih dokumenata uz po-dršku informacijsko-komunika-cijske tehnologije.

E-UredAko elektroničko uredsko po-

slovanje promatramo u nešto ši-rem kontekstu, tada dolazimo do koncepta koji smo kolokvijalno nazvali e-Ured. On je u biti mo-dularno rješenje zasnovano na suvremenim konceptima ICT rje-šenja za upravljanje elektronič-kim dokumentima (DMS - Do-cument Management System) i upravljanje elektroničkim zapisi-ma (ERMS - Electronic Records Management System) u skladu sa zahtjevima koje je preporuči-la Europska komisija u specifika-ciji MoReq2 [EC 2008c]. Njega čini još i prošireni skup različitih

funkcija ili modula koji su potreb-ni da bi državni službenici mogli potpuno obavljati svoje poslove elektroničkim putem, kao što su:

autentifikacija i autorizacija službenika, elektronička komunikaci-ja s korisnicima usluga javne uprave, elektronička naplata upravnih pristojbi, elektroničko potpisivanje aka-ta, sigurna elektronička razmjena pismena i predmeta, elektroničko arhiviranje, suradnja, automatiziran dohvat podata-ka iz dostupnih e-registara, povezivanje s drugim infor-macijskim sustavima…

Središnji je državni ured za e-Hrvatsku u sklopu toga projek-ta pokrenuo inicijativu Forum za elektroničko uredsko poslovanje. Stručnjaci bi iz javnoga i privat-

SPEUP - Standardni projekt elektroničkoga uredskoga poslovanja

euredsko poslovanjeeuredsko poslovanje

noga sektora kroz Forum e-Ured trebali zajednički oblikovati i ra-zraditi pojedine dodatne funkci-je ili module. To bismo koristili kao osnovu pri izradbi tehničke dokumentacije za izradbu ili na-bavu pojedinih funkcionalnih di-jelova e-Ureda koji su zajednički svim javnopravnim tijelima i čiju bismo realizaciju stoga zasnivali na politici otvorenoga koda.

Standardni projekt elektroničkoga uredskoga poslovanja

Standardni projekt elektro-ničkoga uredskoga poslovanja (SPEUP) jedan je od projeka-ta e-Ureda kojim se žele uspo-staviti određeni standardi u su-stavima za elektroničku podršku uredskomu poslovanju u javnoj upravi. Središnji je državni ured za e-Hrvatsku pokrenuo izrad-bu Standardnoga projekta radi ostvarivanja ciljeva postavljenih Strategijom razvoja elektronič-ke uprave u razdoblju od 2009. do 2012., a sam je projekt izra-đen u skladu s novom Uredbom o uredskome poslovanju. SPE-UP sadržava pregled s opisima i dijagramima aktivnosti svih po-slovnih procesa uredskoga poslo-vanja (slike 1. i 2.). Za svaki od procesa podrobno su specificira-ni različiti funkcionalni i nefunk-cionalni zahtjevi s opisima obve-znih i dodatnih mogućnosti koje mora zadovoljiti svaki sustav za elektroničko uredsko poslovanje. Kroz specifikaciju podatkovne XML strukture za e-Dokument, e-Pismeno, e-Predmet i e-Pošilj-ku (slika 3.) dana je svojevrsna standardizacija koja treba omo-gućiti da javnopravna tijela, pu-tem svojih informatičkih sustava, mogu međusobno razmjenjiva-ti pismena i predmete na za njih razumljiv način, bez obzira na to od kojega proizvođača i koje pro-gramsko rješenje to pojedino ti-

180/6/2010 eHRVATSKA InfoTrend �

jelo koristilo u svojem uredskom poslovanju.

Postoji više razloga za njegovo donošenje:1. Svim će obveznicima primje-ne Uredbe o uredskome poslova-nju olakšati postupak planiranja, uvođenja i primjene elektronič-koga uredskoga poslovanja;2. Ujednačit će se i standardizira-ti funkcionalne značajke različi-tih programskih rješenja za elek-troničko uredsko poslovanje, što će rezultirati podizanjem ukupne razine kvalitete cijeloga ured-skoga poslovanja u svim javno-pravnim tijelima;3. ICT tržištu osigurat će iste po-četne pozicije i time ravnoprav-niju tržišnu utakmicu u tome segmentu primjene ICT tehno-logije;

Standardnoga projekta elektro-ničkoga uredskoga poslovanja.

Naime, smatrali smo kako po-stojeća rješenja nije potrebno od-mah zamijeniti novima, nego ih je potrebno samo uskladiti s jav-no dostupnim specifikacijama

4. Konkretan je korak u proved-bi Strategije razvoja elektronič-ke javne uprave u RH i jedan od mehanizama u složenome pro-cesu preobrazbe javne uprave u servis usmjeren građanima i gos-podarstvu i prilagođen njihovim današnjim potrebama kroz mo-gućnosti koje pruža suvremena ICT tehnologija.

Scenariji primjene SPEUP-a

Imajući u vidu činjenicu kako brojna javnopravna tijela već po-sjeduju određena informatička rješenja kojima su informatizira-ni procesi njihovoga uredskoga poslovanja, željeli smo zaštititi većinu dosadašnjih ulaganja u to-me segmentu. Stoga smo javno-pravnim tijelima ponudili razli-čite scenarije u načinu primjene

Autor Dražen Božić, dipl.ing.el., pridružio se 2009. Središnjemu državnomu uredu za e-Hrvatsku te u sklopu provedbe ‘Strategije razvoja elektroničke uprave za razdoblje 2009. - 2012. godine’ vodi više projekata, kao što je Standardni projekt elektronič-koga uredskoga poslovanja, Program e-Ured, pro-jekt integriranoga sustava za upravljanje znanjem, projektima i IT resursima, projekt uspostavljanja su-stava za kvalitetu e-Uprave, a sudjeluje u radu i ko-ordinaciji brojnih drugih aktivnosti koje su vezane uz razvoj ili primjenu elektroničkoga poslovanja u tijelima državne uprave. Završio je Fakultet elektrotehnike i računalstva u Zagrebu gdje je 1987. diplomirao na područ-ju Računarska tehnika. Tijekom cijele svoje profesionalne i menadžerske karijere, dakle već više od dvadeset godina bavi se isključivo projektima iz područja informacijsko-komunikacijske tehnologije.

i jasno definiranim zahtjevima iz Standardnoga projekta. Time bi se postojeća rješenja trebala s vremenom nadograđivati i u ko-načnici međusobno povezati u jednu funkcionalnu cjelinu.

Dražen Božić

E-RačunDa bismo doznali više informacija o novome servisu i otkrili kako će se njegova implementacija odraziti na kvalitetu poslovanja među poduzetnicima, razgovarali smo s Dragutinom Kovačićem, direktorom grupe proizvoda u Financijskoj agenciji

Financijska agencija na tržište plasira novi servis

InfoTrend: Fina posljed-njih godina razvija različite

elektroničke servise. Kako to da ste se odlučili na takav zaokret u poslovanju? Naime do 2002. bili ste monopolist u pružanju uslu-ga platnoga prometa.

Dragutin Kovačić: Promjena regulative je uvjetovala da tržišna orijentacija zamijeni monopoli-stički položaj. Iako je infrastruk-

tura za razmjenu platnih transak-cija i njihov obračun u drugim zemljama nastala na povijesno različitim osnovama, vrlo je lako identificirati zajednički nazivnik u razvoju svih popratnih usluga ili usluga s dodanom vrijednošću jer se on zasniva na racionalizaci-ji poslovanja.

Fina već godinama prati i aktiv-no je uključena u razmjenu isku-

Naš sugovornik, Dragutin Kovačić

� InfoTrend eHRVATSKA 180/6/2010

eGovernment

stava s drugim pružateljima uslu-ga platnoga prometa u europskim zemljama i okruženju.

Oko osnovne usluge razmje-ne platnih transakcija, što podra-zumijeva postojanje zajednič-ke informatičko-komunikacijske infrastrukture na koju su priklju-čene sve banke, kao i središnje mjesto za različite servise po-slovnim subjektima, razvijale su se dodatne usluge s mogućno-šću komercijalizacije. Primjeri-ce, dugogodišnja je usluga pohra-njivanja obrazaca platnih naloga prerasla u servis arhiviranja svih vrsta dokumenata te su brojne mogućnosti za proširenje portfe-lja registara, a primjena digitalnih certifikata u elektroničkome pot-pisu koji je obvezan u razmjeni datoteka u svim klirinškim susta-vima prerastao je u servis Regi-stra digitalnih certifikata i uspo-stavu nacionalnoga CA. Logično je da su se svi ti servisi, i u nas i u drugim zemljama, prvenstve-no razvijali na postojećoj, zajed-ničkoj infrastrukturi, što narav-no ne isključuje druge pružatelje istih usluga.

Kada su trendovi razvoja poka-zali da je Internet budućnost, a s njime i različiti elektronički ser-visi i usluge, napravili smo isko-rak u tome smjeru. U posljednjih smo nekoliko godina razvili ser-vise koji omogućuju elektronički pristup različitim uslugama, a po-sljednji je u nizu e-Račun.

IT: Što je e-Račun i koje će promjene donijeti?

Kovačić: E-Račun je internet-ski servis za elektroničku raz-mjenu računa između dobavljača i kupaca te upravljanje cjeloku-pnim poslovnim procesom izda-vanja, zaprimanja te pohranjiva-nja računa. Elektronički je račun dokument potpuno istovjetan pa-pirnatomu, a uz njega je moguće priložiti različite dokumente (na-stale elektronički ili skenirane) poput popratnih dopisa, priloga,

obrazaca, ugovora i ostalih doku-menata koji se prilažu računu ka-da se šalje u papirnatome obliku. Komunikacija je između dobav-ljača i kupca putem servisa e-Ra-čun znatno djelotvornija i jefti-nija u odnosu na klasičan način poslovanja jer ćete elektronički račun poslati upravo osobi koja ga treba zaprimiti, odnosno koja je za to ovlaštena. Brža će ispo-ruka računa svakako ubrzati na-platu te omogućiti bolji financij-ski nadzor.

IT: Spomenuli ste da e-Ra-čun omogućuje upravlja-

nje cjelokupnim procesom izda-vanja i zaprimanja računa pa možete li nam podrobnije obja-sniti na koji način servis funk-cionira?

Kovačić: Cjelokupan je proces slanja i primanja računa zapravo vrlo jednostavan. Servis funkci-onira na sljedeći način: dobav-ljač popunjava račun, potpisuje

ga elektroničkim potpisom i ša-lje kupcu kroz sustav; sustav za-prima račun, provjerava potpis i prava pošiljatelja i prosljeđu-je kupcu; kupac zaprima račun, prihvaća ga i plaća, ili odbija. Dobavljač automatski zaprima potvrdu o isporuci te nakon što kupac račun prihvati, plati ili od-bije, dobavljač dobiva potvrdu o statusu računa. Svi računi, i po-slani i zaprimljeni, automatski se pohranjuju u sustavu.

Osim razmjene elektroničko-ga računa taj servis nudi i dodat-ne funkcionalnosti poput javnoga registra korisnika i sigurne elek-troničke arhive, a povezan je i s internetskim bankarstvom bana-ka.

IT: Je li Registar korisni-ka e-Računa još jedan re-

gistar koji vodi Fina?Kovačić: Registar je korisni-

ka e-Računa registar poslovnih subjekata i pripadajućih poslov-

nih jedinica, odnosno lokacija za primanje i slanje e-računa koji su registrirani na servis e-Račun. Svaki korisnik servisa mora zna-ti komu može takav račun posla-ti, odnosno da li poslovni subjekt kojemu želi poslati elektronič-ki račun može takav račun i pri-miti. Jedan od preduvjeta za elek-troničku razmjenu računa jest pristanak, odnosno suglasnost i primatelja i pošiljatelja da doku-mente razmjenjuju u elektronič-kome obliku, što je u takvome modelu riješeno prijavom u Re-gistar korisnika e-Računa.

S obzirom na činjenicu da po-stoji više sustava koji će ponudi-ti servis za elektroničku razmjenu računa, treba imati na umu da bi radi mogućnosti široke primjene elektroničke razmjene računa tre-balo standardizirati jedan takav registar kako bi korisnici razli-čitih sustava za razmjenu računa mogli međusobno razmjenjivati račune. Registar korisnika e-Ra-

Opis funkcionalnosti e-Računa

180/6/2010 eHRVATSKA InfoTrend �

čuna koji je prvenstveno razvijen za potrebe Fininog servisa e-Ra-čun može postati Javni registar koji će koristiti i drugi sustavi.

IT: Koje su prednosti ser-visa e-Račun u odnosu na

klasičan način razmjene raču-na? Zašto bi netko odlučio pa-pirnati način slanja ili primanja računa zamijeniti elektronič-kim?

Kovačić: Znamo da je elektro-ničko poslovanje znatno ekono-mičnije i djelotvornije od klasič-noga načina poslovanja. Slanje i primanje računa osnova je poslo-vanja svakoga poduzeća, a račun najraširenija isprava koja sva-kodnevno zahtijeva rad određe-noga broja ljudi i procesiranja dokumentacije te time uzrokuje visoke manipulativne i operativ-ne troškove.

Stoga je prva i najbitnija pred-nost elektroničke razmjene raču-na sniženje troškova. Korištenje servisa dovodi do bolje raspodje-le resursa, a time i veće proizvod-

nosti. Upotreba papira i skenera, pro-

cesne pogrješke, ponovni unos podataka, ponovno izdavanje ra-čuna i pogrješna plaćanja svede-na su na minimum. S obzirom na to da se komunikacija odvi-ja elektroničkim putem, štedi se na tiskanju papira, a troškovi se poštarine i klasičnoga pohranji-vanja zamjenjuju novim, znat-no nižim kategorijama troškova. Svi računi, i poslani i zaprimlje-ni, pohranjeni su u elektroničkoj arhivi sustava što skraćuje vrijeme pretraživanja ra-čuna.

Kupac i dobav-ljač u svakome trenutku imaju in-formaciju o statu-su poslanih i zaprimljenih računa, što isključuje mogućnost gubitka računa na putu od dobavljača do kupca.

Bitno je napomenuti kako je e-Račun potpuno siguran način razmjene računa jer račun može

poslati i zaprimiti isključivo oso-ba koja ima to pravo, a primjena elektroničkoga potpisa osigurava integritet podataka unutar e-Ra-čuna jer se sustav zasniva na PKI tehnologiji.

IT: Spomenuli ste da je ser-vis povezan s internetskim

bankarstvom banaka. Možete li nam pojasniti o čem je riječ?

Kovačić: U rujnu 2008. Fina i Hrvatska udruga banaka potpi-sali su Sporazum o poslovnoj su-

radnji na projek-tu e-Računa. Cilj je toga sporazu-ma bio potaknu-ti što veći broj subjekata na ko-rištenje servisa e-Račun kroz in-

tegraciju servisa Fine i internet-skoga bankarstva banaka. Nai-me, servis e-Račun dizajniran je da se vrlo lako može povezati s internetskim bankarstvom bana-ka s kojima Fina sklopi ugovor o poslovnoj suradnji, što omoguća-

va automatsko slanje e-računa u sustav internetskoga bankarstva i pripremu naloga za plaćanje ku-pljenih roba i usluga. Drugim ri-ječima, to znači da kupac ne mora prepisivati podatke s računa i po-sebno popunjavati nalog za pla-ćanje, nego sustav automatski prosljeđuje sve podatke s računa u e-HUB obrazac spreman za pla-ćanje. Cilj je sporazuma također nastojanje da cijena servisa e-Ra-čun bude jednaka za sve korisni-ke, bez obzira na to hoće li uslugu ugovarati s Finom ili jednom od ugovornih banaka.

Prva banka s kojom je Fina pot-pisala sporazum o poslovnoj su-radnji je Zagrebačka banka d.d..

IT: Koje preduvjete tvrt-ka mora imati da bi postala

korisnikom e-Računa?Kovačić: Jedini je preduvjet za

korištenje servisa e-Račun da po-slovni subjekt ima Finine poslov-ne certifikate na FINA e-karti-ci ili CoBranded kartici/tokenu banke s kojom Fina ima ugovor o poslovnoj suradnji i pristup In-ternetu.

IT: Kako je uopće došlo do ideje za razvoj e-Računa?

Kovačić: Fina se kroz proteklih nekoliko godina uspješno pozi-cionirala u pružanju B2G uslu-ga te je ujedno i lider u pružanju elektroničkih usluga zasnovanih na PKI tehnologiji. Razmatra-njem novih mogućih elektronič-kih usluga na B2B tržištu te pra-teći razvoj usluga na europskome tržištu, uvidjeli smo mogućnosti unaprjeđenja međusobne razmje-ne dokumenata dvaju subjeka-ta u segmentu dobavnoga lanca. Račun je danas najzastupljeni-ja isprava u dobavnome lancu i proces na koji se nadovezuju svi ostali procesi u lancu. Upravo bi se zbog toga pretvaranjem klasič-noga procesa u elektronički do-stigli najbrojniji pozitivni učinci u financijskim i administrativnim

••• Osim razmjene elektroničkoga računa servis nudi i dodatne funkcionalnosti

e-Račun,prikaz ekrana

6 InfoTrend eHRVATSKA 180/6/2010

eGovernment

uštedama. Ujedno je pretvaranje fakturiranja u elektronički pro-ces značajan korak u elektronič-ko poslovanje.

Razvoj je ideje započeo 2006., a poslovna i tehnološka istraži-vanja traju od 2007. Prvi smo put najavili uslugu 2007. kada je osmišljen koncept. Reakcije su bile izrazito pozitivne, što nas je dalje potaknulo na nastavak u to-me smjeru.

Moram spomenuti da je Finin e-Račun u sklopu VIDI AWARDS 2008, u kategoriji «velike tvrtke» dobio nagradu Zlatno Teslino ja-je za najbolju inovaciju u visokim tehnologijama.

IT: Na hrvatskome tržištu već postoje slične usluge.

Po čem je Finin servis e-Račun drukčiji?

Kovačić: Na tržištu se nude određene mogućnosti kolanja elektroničkih računa između za-tvorenih grupa korisnika. Takav se oblik zasniva na određenim ERP sustavima koji generiraju elektronički račun. No takvi raču-ni nisu standardizirani, nisu ovje-reni elektroničkim potpisom, ni-ti su otvoreni za javno korištenje. Prednost je ‘zvjezdastoga’ mode-la u tome da nije potrebna uspo-stava bilateralnih ugovornih od-nosa ni sporazuma između svih strana u sustavu, nego je dovoljna registracija u sustavu. Stoga sma-tramo da će Finin servis e-Račun označiti znatan napredak u po-dručju elektroničkoga poslova-nja s tendencijom proširenja na e-Procurement, a u skladu s na-putcima Europske unije.

IT: Postoje li slične usluge na europskome tržištu? S

obzirom na to da je Hrvatska na putu postati punopravnom čla-nicom Europske unije, je li ovaj servis u skladu s preporukama i standardima Europske unije?

Kovačić: Takvi su servisi pri-sutni na inozemnome tržištu, ali ih svaka zemlja razvija zasebno,

sukladno vlastitoj vrijedećoj za-konskoj regulativi. Koncept se e-Računa i zasniva na koncep-tu e-Invoice, sukladnom naput-ku Europske unije, a prihvatilo ga je Povjerenstvo za e-Račun osnovano od strane Ministar-stva gospodarstva, rada i poduzetniš-tva. Tijekom cije-loga projekta pred-stavnici su Fine kao članovi Povjeren-stva sudjelovali u njegovome radu te implementirali pri-hvaćeni standard. Naravno, kako se zahtjevi, sheme i tehnologija budu mijenjali, i mi ćemo dograđivati servis u skladu s preporukama. Mogućnosti uslu-ge e-Račun zasnivaju se na tome što je razvijan u skladu s preporu-kama EU-a i što će kao takav bi-ti podudaran sa sličnim rješenji-ma na inozemnome tržištu. To je vrlo bitno zbog rješavanja pitanja interoperabilnosti između zema-lja EU-a, a ujedno i zemalja kan-didatkinja.

IT: Dosta se govori o tome kolike bi bile uštede za gos-

podarstvo od primjene e-Raču-na. O kojim je iznosima zapra-vo riječ?

Kovačić: Kako smo već prije spomenuli, slanje i primanje pa-pirnatih računa najzastupljeniji je način razmjene dokumenata. Pre-laskom s klasičnoga na e-poslo-vanje ostvarila bi se znatna ušteda kako interno za svakoga sudioni-ka tako i za cjelokupno gospo-darstvo. Procjene ušteda, kao i informacije Ministarstva gospo-darstva, rada i poduzetništva go-vore da bi se samo u javnome sek-toru uštedjelo 40 do 50 mil. eura godišnje, dok uštede u gospodar-stvu Republike Hrvatske dosežu do 850 mil. eura.

IT: Tko su primarni korisnici toga servisa?

Kovačić: Primarni su korisnici toga servisa svi poslovni subjekti zainteresirani za elektroničko po-slovanje te za postizanje financij-skih ušteda, kao i ušteda realnoga

utrošenoga vreme-na i funkcionalniju raspodjelu fizičko-ga prostora pohra-ne računa u papir-natome obliku. Naslanjajući se na segment poslovnih korisnika, bitnu ulogu imaju i tije-la državne uprave. Uvođenjem elek-troničkoga raču-

na u javnu upravu omogućila bi se široka primjena e-Računa za poslovni sektor, a to bi osigura-lo znatne uštede za državu i gos-podarstvo. Kao primjer može-mo istaknuti primjer Danske, čija je Vlada 2003. donijela Zakon o plaćanjima u javnome sektoru kojim je propisala obveznu upo-trebu elektroničkih računa pri iz-davanju računa za danski jav-ni sektor. Danska je na taj način postala glavni europski primjer uspješne provedbe elektroničke trgovine između tvrtki i javnoga sektora.

IT: Kada možemo očekivati početak

primjene e- Računa? Kovačić: Tijekom lipnja Fi-

na će u suradnji sa Zagrebačkom bankom plasirati servis e-Račun na tržište. Svjesni smo činjenice da će mnogim tvrtkama trebati vremena kako bi se priviknule na nov način razmjene računa. Sto-ga, u početnoj fazi, a kako bi se postignuo inicijalni zamah, uslu-gu ne ćemo naplaćivati. Promo-tivno razdoblje bez naplate slanja računa trajat će do 31.12.2010. Bitno je napomenuti da će Fi-na također slati i primati račune u elektroničkome obliku jer že-limo svojim primjerom pokaza-ti da vjerujemo u prednosti toga servisa.

••• Posljednjih godina razvili smo servise za elektronički pristup različitim uslugama, a posljednji je u nizu e-Račun

U sklopu “Dana stipendi-ja”, na kojem su se pred-stavile mogućnosti fi-

nanciranja studiranja na Visokoj školi za primijenjeno računar-stvo Algebra u Zagrebu, izme-đu nekoliko različitih stipendij-skih programa predstavljena je i do sada jedinstvena suradnja tvrt-ke, obrazovne ustanove i udru-ga osoba s invaliditetom. Kako je pojašnjeno na konferenciji, to je prvi projekt takve vrste i organi-zatori su najavili da će se stipen-diranju i zapošljavanju pridružiti još nekoliko IT tvrtki, za što po-stoje čvrste naznake. Projekt se provodi uz podršku Zajednice sa-veza udruga osoba s invalidite-tom Hrvatske (SOIH). Natječaj je otvoren do 2. srpnja 2010. do kada se sve zainteresirane osobe s invaliditetom mogu prijaviti na natječaj za dodjelu jedne potpu-ne stipendije za trogodišnji stu-dij primijenjenoga računarstva u vrijednosti od 91.000,00 kn. Sti-pendiju dodjeljuje jedna od vode-

U prostorijama je Algebre predstavljen projekt stipendiranja i zapošljavanja osoba s invaliditetom u području inženjerskih IT zanimanja. Inici-jativa, čiji su nositelji APIS IT i Visoka škola za primijenjeno računarstvo Algebra, uključuje selekciju, studij računarstva te zapošlja-vanje odabranoga kandidata, tada već diplomiranoga softverskoga inženjera, u tvrtki APIS IT

180/6/2010 eHRVATSKA InfoTrend �

Program za osobe s invaliditetom

ćih hrvatskih IT tvrtki – APIS IT d.o.o. iz Zagreba, koja će uz po-krivanje troškova studija po nje-govome uspješnome završetku stipendistu ponuditi i radno mje-sto softverskoga inženjera.

Nazočnima se na početku skupa obratila Dunja Jurica, predsjed-nica uprave tvrtke APIS IT: “Već dugi niz godina održavamo kva-litetnu suradnju s obrazovnom grupom Algebra u cilju promi-canja različitih programa obra-zovanja i stjecanja novih vještina nužnih za osobe koje žele unapri-jediti svoje mogućnosti na tržištu rada. Iznimno nam je drago što smo jedan od inicijatora toga pro-jekta, čime će se doprinijeti inte-graciji osoba s invaliditetom u re-doviti život. Podržavamo svaku inicijativu koja potiče zapošlja-vanje osoba s invaliditetom zato što vjerujemo u društvo jednakih mogućnosti te želimo doprinijeti stvaranju okruženja u kojem svi građani ravnopravno imaju pri-like za razvojem svojih potenci-

računarstva i 180 ECTS bodova. Za trajanja studija studentima je omogućeno i stjecanje najbitnijih međunarodno priznatih IT certifi-kata, tako da su diplomirani inže-njeri primijenjenoga računarstva spremni odmah po završetku stu-dija konkurirati za zapošljavanje na domaćem i stranom tržištu ra-da ili pak nastaviti specijalistički studij. Visoka je škola za primi-jenjeno računarstvo Algebra jedi-na visokoškolska ustanova u Re-publici Hrvatskoj koja je za svoj nastavni program i kvalitetu izve-dene nastave dobila akreditaciju Fakulteta elektrotehnike i raču-narstva Sveučilišta u Zagrebu.

Mislav Balković, dekan Vi-soke škole za primijenjeno ra-čunarstvo Algebra, do danas je sudjelovao u nizu strateških pro-jekata koji uključuju tržište rada i obrazovanje te je stoga napravio osvrt na projekt upravo s te stra-ne: “Pronaći svoje mjesto na trži-štu rada danas nije lako ni zdra-vim osobama, dok je to za osobe sa invaliditetom poseban izazov. Njihova zapošljivost ovisi prije svega o znanju i vještinama ko-je mogu ponuditi tržištu pa im je u tome smislu izbor karijere i obrazovanja doslovno najzna-čajnija odluka koju donose u ži-votu. Prepoznajući s jedne stra-ne IT kao najpropulzivniji sektor hrvatskoga gospodarstva i, s dru-ge strane, IT karijere koje osoba-ma s invaliditetom omogućuju gotovo jednaku radnu djelotvor-nost i proizvodnost kao i zdravim osobama, potaknuli smo taj pro-jekt. Istinska podrška i prihvaća-nje ideje stipendiranja studenata s invaliditetom koju je dao prije svega APIS IT, ali i drugi partne-

ri, dokazuju kako postoji dobra perspektiva za osobe s invalidite-tom. Vjerujem da će ta inicijativa potaknuti i druge poslodavce da krenu u sličnome smjeru, ali još više da će osobama s invalidite-tom služiti kao ohrabrenje i poti-caj za izgradnju vlastite zapošlji-vosti i karijere.”

Projekt su podržali i Dorica Ni-kolić, državna tajnica za socijal-nu skrb Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi te Igor Lučić, dr-žavni tajnik Središnjega držav-noga ureda za e-Hrvatsku.

Igor Lučić, državni tajnik Sre-dišnjega državnoga ureda za e-Hrvatsku, izjavio je: “Riječ je o projektu koji nudi priliku za no-ve početke – za život ispunjeni-ji optimizmom. Ujedno, riječ je o projektu koji osobama s invalidi-tetom otvara vrata za ravnoprav-nijim sudjelovanjem na tržištu rada te smo korak bliže e-uključi-voj Hrvatskoj. Uvjeren sam da će tu vrijednu inicijativu prepozna-ti i druge ICT tvrtke i edukacijski centri u cijeloj Hrvatskoj, poku-šati na isti način pristupiti obra-zovanju te, posljedično, pomoći uključivanju osoba s invalidite-tom na tržište rada.”

Zatvarajući današnju konferen-ciju za medije, državna je tajni-ca za socijalnu skrb Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Dorica Nikolić istaknula: “Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi pro-velo je u suradnji s Algebrom u proteklim dvjema godinama pri-lično velik projekt prekvalifikaci-ja osoba s invaliditetom u sedam županijskih centara, kojim smo postigli izvrsne rezultate po pita-nju lakšega i bržega zapošljava-nja.” Još se samo kratko osvrnu-la: “No inicijativa koja se danas predstavlja zaslužuje dodatnu po-zornost i našu podršku jer je riječ o visokoškolskome obrazovanju osoba s invaliditetom, a činjenica je da je u populaciji osoba s inva-liditetom udio visokoobrazova-nih tek nešto veći od 2 posto.”

jala”, i nastavila: “APIS IT ulaže u kontinuirano školovanje svojih zaposlenika u skladu s razvojem informatičke tehnologije pa mi je stoga posebno drago što Visoka škola pri Algebri upisuje već tre-ću generaciju budućih inženjera računarstva i informatike. U slje-deće će tri godine APIS IT finan-cirati studij primijenjenoga ra-čunarstva osobi s invaliditetom kojoj će, po uspješnome zavr-šetku studija, biti ponuđeno rad-no mjesto softverskoga inženje-ra u APIS IT-u. Na taj ćemo način kandidatu pružiti priliku da ra-di u timu visokoobrazovanih in-formatičara i primjenjuje stečena tehnološka znanja.” MN: Tržište rada

Studij računarstva za koji se do-djeljuje stipendija izvodi se uz dopusnicu Ministarstva znano-sti obrazovanja i športa Republi-ke Hrvatske i to na dodiplomskoj razini kroz tri godine čime stu-denti stječu naziv stručni prvo-stupnik, inženjer primijenjenoga

8 InfoTrend eHRVATSKA 180/6/2010

eGovernment

Okvir za interoperabilnostOd 26. svibnja do 2. lipnja 2010. u Središnjem su državnom uredu za e-Hrvatsku održane radionice na kojima su predstavnicima javnoga i gospodarskoga sektora predstavljeni radni dokumenti Hrvatskoga okvira za interoperabilnost.Riječ je o Prijedlogu Odluke Vlade Republike Hrvatske o uspostavljanju Vijeća za informatizaciju državne uprave i Prijedlogu Odrednica Hrvatskoga okvira za interoperabilnost, koji će se u prvoj polovini lipnja ove godine proslijediti Vladi Republike Hrvatske na prihvaćanje. Hrvatski je okvir za interoperabilnost jedna od provedbenih aktivnosti Strategije razvoja elektroničke uprave te Programa gospodarskoga oporavka unutar mjere “Nastavak outsourcinga informatičkih aktivnosti uz koordinaciju s jednoga mjesta”. Cilj je definirati smjernice i pravila koje će omogućiti povezivanje različitih informacijskih sustava tijela državne uprave u jednu logičnu i povezanu cjelinu - umreženu upravu. Primjena Hrvatskoga okvira za interoperabilnost treba olakšati dosadašnje poslovanje javnoga i gospodarskoga sektora i omogućiti ravnopravno i uočljivo sudjelovanje ICT tvrtki u tržišnome nadmetanju. U idućem će razdoblju Središnji državni ured za e-Hrvatsku nastaviti s organizacijom radionica za javni i privatni sektor kako bi i dalje poticao javnu raspravu i konstruktivan razgovor svih sudionika u izgradnji sustava elektroničke umrežene uprave.

Vijesti

Jubilarna 50. emisija o novim tehnologijama ‘’e-HRVATSKA’’Kako bi promovirao domaću ICT industriju i predstavio postojeće elektroničke projekte, tehnološke novitete i trendove, Središnji državni ured za e-Hrvatsku osmislio je i pokrenuo emisiju o novim tehnologijama ‘’e-HRVATSKA’’.Emisija je osmišljena kao tridesetminutni kolaž reportaža o novostima iz ICT svijeta koja gledateljima na zanimljiv i razumljiv način približava informacijsko-komunikacijsku tehnologiju u svakodnevnom životu. Emitira se od 6. svibnja 2009. godine na drugom programu Hrvatske televizije, srijedom u poslijepodnevnim satima, a reprizira u programu televizije Kapital Network i K5.Danas se emitira jubilarna, pedeseta, emisija ‘’e-HRVATSKA’’, koja donosi priču o robotičkoj alci, natjecanju u organizaciji Osnovne škole Dobriše Cesarića iz Zagreba, Hrvatskog društva za robotiku i Hrvatske zajednice tehničke kulture, savjete za odabir antivirusnog softvera, predstavlja domaće tehnološko rješenje Bee Smart, namijenjeno pčelarima. Povodom pedesete emisije, zahvaljujemo svima koji su svojim projektima, idejama i vijestima doprinijeli aktualnosti i zanimljivosti jedine emisije o informacijsko-komunikacijskim tehnologijama u programu nacionalnih televizija. Zainteresirani to mogu pogledati na Facebooku, Twitteru ili YouTube-u i doznaju više o e-Hrvatskoj.

Pokrenuta cro.ict akademijaU mnoštvu komercijalnih ponuda usavršavanja i edukacija za IT specijaliste na području Republike Hrvatske, Savez Hrvatskih ICT Udruga – cro.ict pokreće cro.ict akademiju, s bitno različitim, nekomercijalnim ciljem: približiti najbolju svjetsku praksu hrvatskim IT stručnjacima i poduzetnicima, kako bi primjenom svjetskih iskustava povećali konkurentnost na europskom i svjetskom tržištu.Cro.ict akademija je zamišljena kao zbirka predavanja na aktualne teme iz struke i poduzetništva, koje vrhunski IT stručnjaci iz prakse u formi dnevnih radionica prezentiraju auditoriju (IT specijalistima, poduzetnicima, menadžerima IT tvrtki). Pokretanjem cro.ict akademije želi se omogućiti svim sudionicima bolje razumijevanje principa osnovne djelatnosti kao i unaprjeđenje procesa upravljanja te povećanje učinkovitosti u IT tvrtkama.Radionice se provode regionalno, u organizaciji saveza cro.ict, uz logističku pomoć regionalnih IT klastera, te uz potporu Njemačkog društva za tehničku suradnju (GTZ). Tijekom travnja ove godine u okviru cro.ict akademije proveo se prvi ciklus od četiri radionice, u ukupnom trajanju od pet dana, za tvrtke GRIT ICT regionalnog klastera Primorsko-goranske županije. Ovaj inicijalni ciklus radionica cro.ict akademije održan je u prostorima Znanstveno-tehnologijskog parka Sveučilišta u Rijeci -STeP, u Rijeci.

Digitalna televizija u Hrvatskoj - gdje smo i kako dalje?Imajući u vidu kako se MIPRO kroz 33 godine svojeg održavanja nametnuo kao mjesto rasprave o aktualnim zbivanjima u svijetu tehnologije, u programu ovogodišnjeg MIPRO-a svoje je zasluženo mjesto pronašao i okrugli stol o digitalnoj televiziji u Hrvatskoj, održan u organizaciji Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije i MIPRO hrvatske udruge.Cilj je ovog okruglog stola bio objasniti Strategiju prelaska s analognog na digitalno emitiranje televizijskih programa u Republici Hrvatskoj, stečena iskustva te najaviti sljedeće korake u provedbi Strategije. Pritom su sudionici istoga bili: Igor Lučić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku, Krešo Antonović, ravnatelj Uprave elektroničkih komunikacija i pošte Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Denis Nikola Kulišić, predsjednik uprave Odašiljači i veze d.o.o. te Željko Tabaković, pomoćnik ravnatelja Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije. Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku, zaduženog za koordinaciju provedbe svih aktivnosti u provedbi Strategije, tom je prilikom istaknuo kako je do danas ukupno pet gitalnih regija, odnosno deset županija, uspješno prešlo na prijam digitalnog televizijskog signala. Time je uspješno digitalizirano preko 626.523 kućanstava, od ukupno 1.477.377 u Republici Hrvatskoj. Sudionici okruglog stola podsjetili su prisutne kako se na današnji datum navršava točno četiri mjeseca od gašenja analognog televizijskog signala u prvoj digitalnoj regiji D5, upravo na području u kojem je i Opatija, u kojoj se održava MIPRO. Ujedno, istaknuli su kako proces prelaska na digitalnu televiziju ima svoju osmogodišnju povijest, koja je započela 2002. godine početkom eksperimentalnog emitiranja digitalnog signala s odašiljača Sljeme.