Tema broja Hrastova mrežasta stjenica - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/239.pdf · d.o.o., Bistranska 19, Zagreb | Naklada: ... priča u kojoj uzgajivači autohtone crne slavonske

Časopis za popularizaci ju šumarstva | Broj 239 | Godina XX. | zagreb, studeni 2016. | issN 1330 – 6480

Jesen u LiciAmbienta Forest Europe

Hrastova mrežasta stjenica

Projekt Dravska šumaKonferencija o potkornjakuObaveze HŠ u zaštiti šume

Izdvajamo...

Tema broja

2 HRVATSKE ŠUME bRoj 239 l STUDENI 2016.

sadržaj 3 Žirenje svinja u šumi je moguće, ali pod određenim uvjetima

4 alarm za spačvanski bazen

7 Forest Europe nastavlja proces jačanja održivog gospodarenja šumama Europe

8 Glifosati odlaze u povijest

10 varaždince vratiti u Dravsku šumu

14 svijetli obraz šumara i struke

16 varaždinski sajam nudi raznolikost svim ljubiteljima prirode

18 Hrvatske šume nude konkretno rješenje

Mjesečnik »Hrvatske šume« | izdavač: »Hrvatske šume« d.o.o. Zagreb | predsjednik uprave: Ivan Pavelić | Glavni urednik: Goran Vincenc | Novinari: mr. sc. Irena Devčić, Marija Glavaš i Goran Vincenc | uređivački odbor: predsjednik Branko Meštrić, Ivan Hodić, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, Čedomir Križmanić, Željka Bakran | adresa redakcije: Ul. kneza Branimira 1, Zagreb; tel. 01 4804 169; faks 01 4804 101 | e-mail: [email protected]; [email protected] | Uredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjem autora teksta. | Naslovna stranica: Goran Dorić, sunce s Desna 1 | zadnja stranica: Goran Dorić, psunjski potok 3 | Grafičko oblikovanje: Stjepan Laća | lektura i tisak: Intergrafika TTŽ d.o.o., Bistranska 19, Zagreb | Naklada: 6200 kom |

CJENIK OGLASNOG PROSTORA Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; trećina stranice (1/3) 1200 kn; četvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn. | Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije moguće dijeliti). | U ovu cijenu nije uračunat PDV koji plaća oglašivač. |

20 omiljena lička manifestacija doživjela punoljetnost

22 obveze Hrvatskih šuma u zaštiti klime

29 za prvo pošumljavanje zaslužan je Franjo josip i.

32 Norveška uredbama spašava tropske šume

34 rogač (Ceratonia siliqua L.)

35 lijek, otrov ili pesticid?

36 za rudbekijom se poseže kada je najgore

38 od sićušne spore do najvećeg organizma

40 Najškolovaniji hrvatski šumar 19. stoljeća

HRVATSKE ŠUME bRoj 239 l STUdEni 2016. 3

Tekst ■ Foto: Goran Vincenc

Žirenje svinja u šumi je moguće, ali pod određenim uvjetima

AktualnoSlavonska crna svinja

Krajem rujna se po tko zna koji puta u medijima pojavila priča u kojoj uzgajivači autohtone crne slavonske svinje, tzv. Fajferice, traže razgovor sa predstavnicima Ministar-

stva poljoprivrede i Hrvatskih šuma o mogućnostima žirenja u državnim šumama. Pod žirenje podrazumijevamo nekoć tra-dicionalni način pašarenja gdje su uzgajivači svinje dovodili u šumu kako bi one same tražile hranu, nadasve žir. Uzgajivači tvrde kako je riječ o ekološkoj proizvodnji te da proizvode od svinja uzgojenih na ovaj način mogu plasirati po povlaštenim cijenama. Sve zvuči prekrasno i javnost se s pravom pita zašto postoje tolike zabrane za ovaj vrlo unosan posao.

Kao i kod svake priče postoji lice, a postoji i naličje, stoga je važno kako javnost, radi ispravnoga suda, mora poznavati i drugu stranu medalje.

Kao prvo, žirenje svinja uopće nije zabranjeno, čak štoviše, članak 7 Cjenika nedrvnih šumskih proizvoda, govori kako je dozvoljeno korištenje šume i šumskih površina za pašarenje, žirenje i brst, ali pod uvjetima koje propisuje Pravilnik o ne-drvnim šumskim proizvodima te po cijenama iz spomenutog Cjenika, a propisano je 10,00 kuna po grlu u sezoni. Pravilnik o nedrvnim šumskim proizvodima u članku 19 propisuje uvjete u kojima se zabranjuje pašarenje, žirenje i brštenje, dok su u članku 20 propisani uvjeti pod kojima je ono dozvoljeno. Vrlo je važno navesti uvjete kako bi se problem bolje razumio: - Pašarenje i žirenje vršit će se isključivo uz stalnu prisutnost pastira uz stoku- stoka se u tijeku noći ne smije zadržavati u šumi- u šumi i na šumskom zemljištu ne smiju se podizati ograde,

potrebno je graditi objekti za smještaj i zatvaranje stoke- sprječavati rovanje svinja po kanalima, bankinama cesta te

na neki drugi način oštećivanje i prljanje objekata u šumi- zabranjeno je u šumu ulaziti konjima, traktorima ili kamionima- eventualnu štetu na stoci, a koja je nastala uslijed napada div-

ljih životinja ili napuštenih kućnih životinja, snosi vlasnik stoke.

Iz ovoga možemo vidjeti kako je jako važno da se sto-ka jutrom dovodi u šumu, a predvečer izvozi van. Glavni razlog tomu jest sprječavanje širenja bolesti između domaćih i divljih svinja. Naime, domaće svinje koje se nalaze u svinjcu veterinar lako pregleda u slučaju zaraze ili ne daj bože epidemije. Dom divlje svinje je cijela šuma i teško je u slučaju zaraze kontrolirati bolest pa je opasnost od epidemije u slučaju kontakta domaće i divlje svinje vrlo velika. A upravo preko domaće svinje prijeti najveća opasnost od širenja zaraze, stoga je lovačkim udrugama itekako stalo minimalizirati kontakt sa domaćom svinjom. Oz-biljna epidemija neke opasnije bolesti može itekako uzdrmati cijeli ekosustav u šumi, tako da je u tom slučaju upitan i naglasak o ekološkoj poljoprivredi. Proizvod je možda ekološki uzgojen, no posljedice tog uzgoja mogu biti sve samo ne ekološke.

Nadalje, treba uzeti u obzir kako domaće svinje žirenjem oduzimaju dio hrane divljim svinjama koje nemaju drugu op-ciju ishrane od hrane koju nađu rovanjem po tlu. Istina je kako lovačka društva troše znatan dio sredstava za pomoćnu ishra-nu divljači, pogotovo zimi, no svinje ipak veći dio svoje hrane temelje upravo na žiru kojeg nađu rujući po tlu.

Pod dodatnim upitnikom jest mir koji je potreban divljim životinjama, a koji se nepovratno narušava svakodnevnim ži-renjem stoke u šumi. Samim time jasno je zbog čega ne smije doći u obzir podizanje objekata i zbog čega je jako važno svinje izvesti iz šume tijekom noći.

Pod tako postavljenim uvjetima uzgajivači moraju svakod-nevno, uz pratnju pastira, goniti jutrom stoku u šumu, da bi je predvečer morali istjerati van šume. Kako to nije moguće raditi s kamionima, traktorima i drugom mehanizacijom, svinje bi, prema svemu sudeći, trebale pješice do dijela šume gdje je ži-renje moguće. Uzgajivači bi trebali dobro razmisliti o isplativo-sti takvog načina uzgoja. Istina, nekada su naši stari baš tako u žirovanje išli, ali vremena su se promijenila, kao i tržište. Pitanje je koje su to količine mesa koje je moguće plasirati na tržište, a da se zadovolje svi gore navedeni kriteriji, te da se još i ostvari određeni profit.

nedavno se u medijima ponovno aktualizirala tema tradicionalnog žirenja, tj. ispaše autohtonih pasmina svinja u šumi. S obzirom da su objavljene neke poluinformacije, smatramo, kako je u redu objaviti cijelu priču vezanu za tu aktivnost. Kao što to obično i biva, priča nije niti crna niti bijela, stoga bi bilo pošteno objaviti je u potpunosti.

ISpaša u šumI

4 HRVATSKE ŠUME bRoj 239 l STUdEni 2016.

Aktualno

Mjesec kolovoz predstavlja vrhunac vegetacijske periode za šumsko bilje i drveće. Period je to kada većina vrsta plodonosi i stvara uvjete za stvaranje

sjemena kojim će nastaviti svoju vrstu. Tako je i s hrastom lužnjakom, ponosom hrvatskoga šumarstva, čije lišće u tom razdoblju poprimi tamnozelenu boju kako bi klorofili mogli proizvesti što je više moguće hranjiva i pripremiti vrstu za prekid vegetacijske periode koji će se dogoditi otpadanjem lista.

Na žalost, spačvanske šume već treću godinu nemaju zelenu, već žutu boju. Uzrok je hrastova mrežasta stjenica (Corythucha arcuata) koja je zahvatila cjelokupni spačvan-ski bazen i proširila se do Slavonskog Broda. Riječ je o štetni-ku velikog biološkog potencijala koji ima mogućnost širiti se na svim područjima Republike Hrvatske gdje pridolaze hra-stovi, a pronađen je i na vrstama poput nizinskoga brijesta, običnoga graba, divlje jabuke te kupine.

Rod Corythuca obuhvaća 49 vrsta mrežastih stjenica au-tohtonih na području Sjeverne Amerike gdje ne rade znatni-ju štetu. U svome prirodnom arealu napadaju stabla Quercus

muehlenbergii, Q. alba, Q. macrocarpa, Q. prinoides, Q. pri-nus te Q rubra, a možemo ga naći i na lišću vrsta Castanea, Acer, Pyrus, Malus i Rosa. U Europi je prvi puta zabilježena 2000. godine u Italiji, na području Lombardije i Piedmonta, a 2003. godine zamijećena je u Turskoj, da bi 2005. godine bila pronađena u Švicarskoj. Uslijedilo je razdoblje bez no-vih informacija o širenju, da bi 2012. godine bila otkrivena u Bugarskoj te u proljeće 2013. godine i u Mađarskoj, a napo-sljetku i u Hrvatskoj. Na europskom kontinentu napada vrste Quercus petraea, Q. robur, Q. pubescens, Q. cerris, Q. rubra, Rubus idaeus, R. ulmifolius, Castanea sativa i Rosa canina. Za pretpostaviti je kako će širenjem ovog štetnika u Europi ova vrsta tražiti niz sporednih domaćina, a ta je pojava već zabi-lježena u nekim europskim zemljama, posebice u Bugarskoj.

S obzirom da je hrastova mrežasta stjenica prisutna na europskome kontinentu već petnaestak godina, čineći veću ili manju štetu, do sada ipak nije zabilježen slučaj primjene neposrednih mjera zaštite. No, radi se uglavnom o područ-jima gdje ova vrsta ne stvara više od dvije generacije godiš-nje. U Hrvatskoj stvara najmanje četiri generacije, a u svega

NoVa pošaSt

alarm za spačvanski bazendok se mediji i struka bave potkornjakom u Gorskome kotaru, nova opasnost stiže na drugome kraju države i ugrožava najvrjedniji šumski kompleks u ovome dijelu Europe. Riječ je o hrastovoj mrežastoj stjenici koja je prvi puta registrirana u spačvanskoj šumi 2013. godine i do sada se već masovno proširila sve do Slavon-skog broda, a pojedinačno je primijećena i na širem području Zagreba. Zahvaćen je cijeli spačvanski bazen koji spada u područje nature 2000, što predstavlja veliki problem u određivanju mjera sprječavanja zaraze.

požutjelo lišće u klonskoj sjemenskoj plantaži petkovac

Tekst: Goran Vincenc ■ Foto: Goran Vincenc, Darko posarić


Aktualnočetiri godine od zabilježene pojave ostvarila je iznimno jak negativan utjecaj na hrastova stabla. Stručnjaci procjenjuju da je ovaj štetnik izravno odgovoran za ranije odbacivanje žira 2014. te gotovo potpuni izostanak uroda 2015. i 2016. godine u Spačvi, za smanjenje prirasta stabala i za njihovo stalno slabljenje. Ako se izostanci uroda nastave dovest će u pitanje obnovu i izvršenje propisa Osnova gospodarenja. No, sve ovo tek treba potvrditi istraživanjima.

Kada govorimo o hrastovoj mrežastoj stjenici mo-ramo napomenuti kako to nije prva fitofagna stjenica za-bilježena na području Hrvatske, ali je sigurno predstavnik te vrste koji predstavlja najveću potencijalnu prijetnju upravo iz razloga što naša zemlja obiluje hrastovim kompleksima (za razliku od platanine mrežaste stjenice Corythuca ciliata, slične vrste koja napada stabla platane, a koja u nas pridolazi samo kao ukrasna vrsta). Hrastova mrežasta stjenica se po izgledu razlikuje od platanine mrežaste stjenice po tome što pored dvije središnje krilne pjege ima još i dvije jasno izraže-ne ramene i dvije slabije izražene vršne krilne pjege. Osim toga platanina stjenica se doima svjetlijom i nešto krupni-jom od hrastove.

Razvojni stadiji hrastove mrežaste stjenice, uključujući jajašca, ličinke i imaga, u pravilu nalazimo na donjoj strani lista, djelomično i na kori lužnjakovih stabala. Razlog tomu je što ovaj kukac ne voli direktnu izloženost suncu te ga uvijek nalazimo u sjeni.

Morfologija i biologija ovih dviju vrsta također je vrlo slič-na, stoga su slične i posljedice djelovanja, jer se obje vrste hrane biljnim sokovima na lišću drveća i grmlja uzrokujući preuranjeno žućenje lista koje se javlja već ljeti kada bi tre-bao biti vrhunac vegetacijskoga razdoblja. Hrastova mreža-sta stjenica u Hrvatskoj je prvi puta zamijećena 2013. godine upravo na području spačvanskog bazena, gdje je vrlo vjero-jatno došla kamionskim transportom sa obližnje autoceste. Sama vrsta najvjerojatnije nema mogućnost prelaska velikih udaljenosti, jer je riječ o insektu slabih letnih sposobnosti.

Te iste 2013. godine došlo je do prve zabilježene pojave ljetnih simptoma točkastoga gubitka zelene boje lišća koje je s vremenom postajalo sve intenzivnije. Prof. dr. sc. Boris Hra-šovec s kolegama iz vinkovačke podružnice Hrvatskih šuma utvrdio je terenskim obilaskom i sabiranjem uzoraka nagla-šeno blijedog, klorotičnog lišća razvojne stadije stjenice koji, uz crne točkaste ekskremente i svlakove, uključuju grupice crnih jajašaca, žive ličinke te naposljetku imaga. Na pet lo-kacija pronađeno je ukupno 137 odraslih jedinki i 30 ličinki.

Već u rujnu ove godine ukazala se potreba za odr-žavanjem radnog sastanka s temom pojave, širenja i štet-nosti hrastove mrežaste stjenice, stoga je u Šumariji Otok, 13. rujna, organiziran sastanak kojem je cilj bio objediniti dosadašnje spoznaje i djelovanja. Sastanku su nazočili pred-stavnici Šumarskog fakulteta, Hrvatskog šumarskog instituta te predstavnici Hrvatskih šuma d.o.o. iz Direkcije i UŠP-a Vin-kovci pred kojima su održane dvije prezentacije.

Prvom je predstavljeno širenje i štetnost stjenice od za-bilježene pojave 2013. godine do sada s predviđanjem bu-dućega stanja, dok je u drugoj pobliže predstavljen štetnik, njegova biologija, usporedba s plataninom mrežastom stje-nicom te vjerojatni budući utjecaj na šumu ilustriran preko primjera iz drugih zemalja.

Nakon šire rasprave, doneseni su idući zaključci:- Hrastova mrežasta stjenica uneseni je štetnik sa sjeverno-

američkog kontinenta koji u domovini ne pravi veće štete. U Hrvatskoj je od prvoga nalaza 2013. godine napravio go-leme štete koje se ogledaju u uništavanju klorofila u listovi-ma, posljedično onemogućavanju ishrane stabala, njihovom slabljenju i vjerojatnom gubitku prirasta, prijevremenom od-bacivanju plodova i izrazitom narušavanju estetske funkcije šume.

Sudionici radnog sastanka prilikom terenskog obilaska

Velika brojnost uočena na naličju lista


Aktualno

- Dosadašnji razvoj događaja upućuje na potrebu brzog i sveobuhvatnog djelovanja u proučavanju štetnika i moguć-nostima njegova suzbijanja, u što se moraju uključiti sve re-levantne institucije.- Nastojati osigurati sredstva za istraživanje štetnika u pla-

novima znanstvenoistraživačke djelatnosti hrvatskih šuma, bilo u postojećim ili novim projektima od iduće godine pa nadalje. - Pronaći moguće načine suzbijanja ili potencijalne prirod-

ne neprijatelje štetnika. - Utvrditi stvarni pad fotosinteze u listovima te prirast na-

padnutih stabala od vremena napada štetnika. - utvrditi točan broj generacija koje se mogu godišnje izni-

jeti te optimalno vrijeme tretiranja. - Već u 2017. godini otpočeti pokusna tretiranja dopušte-

nim insekticidima koje propisuju hrvatski zakoni i FSC certi-fikat, što je potrebno uvrstiti u poslovni plan Hrvatskih šuma. - Pratiti dinamiku širenja štetnika, vrste koje napada i štetu

koju čini. - Štetnik je također i potencijalni javnozdravstveni problem

jer ubada ljude vrlo neugodnim ubodom, a lako je moguće da je dio ljudske populacije alergičan na ovoga kukca, stoga je važno kontaktirati Zavod za javno zdravstvo RH, upoznati ih s problemom i koordinirati aktivnosti s njima. - Najkasnije u rujnu iduće godine organizirati okrugli stol

uz sudjelovanje predstavnika svih relevantnih institucija iz RH te susjednih zemalja kako bi se raspravilo o zajedničkom načinu rada na proučavanju i obrani od ovog štetnika.

Sudionici sastanka opsežnim su se terenskim obilaskom mogli uvjeriti u iznimno jak napad hrastove mrežaste stje-nice te u golemu brojnost svih razvojnih stadija ovoga kuk-

ca što je posebno dobro bilo vidljivo u klonskoj sjemenskoj plantaži hrasta lužnjaka Petkovac.

Dogovorenim mjerama bit će učinjene maksimalne ak-tivnosti kako bi se pokušao pronaći način smanjivanja šteta od ovog novog štetnika.

Crna jajašca hrastove mrežaste stjenice

Vidljiva razlika između „zelenog“ jasena i „požutjelog“ hrasta


Aktualno

Bukova šuma

Prije više od dvadeset godina, na prvoj zajedničkoj kon-ferenciji ministara iz sektora šumarstva, stvoren je na-ziv FOREST EUROPE. Danas je to brand, ime ministar-

skih konferencija iz područja zaštite šuma Europe. To je Pan europska dobrovoljna platforma za dijalog i suradnju koja se bavi politikama vezanim uz šumarstvo. Ova platforma razvija zajedničke strategije za 47 zemalja potpisnica (46 europskih zemalja i Europska unija kao 47 zemlja potpisnica), o tome na koji način zaštititi šume i njima održivo gospodariti. Za-jednička suradnja ministara zaduženih za resor šumarstva, koja je započela još 1990. godine, imala je veliki ekonomski, socijalni i okolišni utjecaj kako na nacionalnom tako i na me-đunarodnom nivou. Tada su se po prvi puta sastali resorni ministri kako bi iznijeli zabrinutost za zdravstveno stanje šuma Europe te pokušali naći zajedničke odgovore. Od tada su do danas konferencije koje se sada nazivaju FOREST EU-ROPE postale snažne platforme za podjelu mišljenja, isku-stva i praksi, ali i mjesto razvijanja novih pristupa upravljanja šumskim resursima s naglaskom na unaprijeđenje održivog gospodarenja šumama.

Šume Europe pokrivaju veliki raspon ekoloških uvjeta u kojima se nalaze, od borealnih do mediteranskih šuma, od visokih alpskih predjela do močvarnih krajobraza. Ove šume dugi niz stoljeća nalaze se pod jakim antropološkim utjeca-jem; područja šuma krčila su se za naselja, šuma se koristila, i još uvijek koristi, kao izvor drvne građe, proširivala su se po-

ljoprivredna zemljišta i u konačnici sadile umjetne plantaže monokultura koje i danas prekrivaju dobar dio Europe.

Zajednički dijalog unutar FoRESt EuRopE doveo je do postignuća kao što su smjernice, kriteriji i indikatori za održi-vo gospodarenje šumama. Iako, iz naše perspektive 250-go-dišnjeg organiziranog i održivog gospodarenja šumama ovi uspjesi ne zvuče toliko značajno, ne zaboravimo da brojne druge zemlje našeg kontinenta do nedavno nisu bile upozna-te s terminom održivog gospodarenja te su svoje šume ne-milice sjekle i iskorištavale ne razmišljajući o posljedicama ne-stanka šumskog pokrova. U Hrvatskoj je održivo gospodarenje definirano kao temeljno načelo planiranja i gospodarenja šu-mama kojim se nastoji ostvariti trajna ravnoteža između sve-ukupne proizvodnje biomase i općih koristi od šuma te sve-ukupnog korištenja. Potrajno gospodarenje definira se i kao korištenje šuma i šumskih zemljišta na način i u takvoj mjeri da se održi njihova biološka raznolikost, produktivnost, spo-sobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal, te da ispune sada i u budućnosti bitne gospodarske, ekološke i socijalne funkcije na lokalnoj i globalnoj razini, a da to ne šteti drugim ekosusta-vima. Temeljna načela hrvatskog šumarstva su potrajno gos-podarenje s očuvanjem prirodne strukture i raznolikosti šuma, te trajno povećanje stabilnosti i kakvoće gospodarskih i opće-korisnih funkcija šume. Zadnjih dvadeset godina na tome radi i FOREST EUROPE periodično održavajući ministarske konfe-rencije na kojima se donose smjernice unaprjeđenja upravlja-

EuRopSKo šumaRStVo

Forest Europe nastavlja proces jačanja održivog gospodarenja šumama Europe

Hrvatska je članica ove organizacije, a zemlje potpisnice godišnje se izmjenjuju kao domaćini zbivanja i pružanja logističke potpore za-jedničkoj platformi. Trenutno je to Slovačka koja je ovu zadaću pret-hodno preuzela od Španjolske. Stoga nije čudno da su se upravo u bratislavi 12. i 13. listopada ove godine, sastali vlasnici šuma te uprav-ljačke strukture šumarskog i drvnog sektora na prvom sastanku rad-ne skupine za izradu budućih smjernica platforme FoREST EURoPE.

Tekst: Irena Devčić ■ Foto: Goran Vincenc


Aktualno

nja šumskim resursima. Hrvatska je članica ove, nazovimo to, organizacije, a zemlje potpisnice godišnje se izmjenjuju kao „domaćini“ zbivanja i pružanja logističke potpore zajedničkoj platformi. Trenutno je to Slovačka koja je ovu zadaću prethod-no preuzela od Španjolske. Stoga nije čudno da su se upravo u Bratislavi 12. i 13. listopada ove godine sastali vlasnici šuma te upravljačke strukture šumarskog i drvnog sektora na prvom sastanku radne skupine za izradu budućih smjernica platfor-me FOREST EUROPE.

tijekom godina brojna očitovanja i rezolucije, koje su bile rezultat rada zajedničke platforme, naglašavale su važ-nost novih izazova i socijalnih potreba šumarskog sektora u cross sektoralnoj suradnji, zatim ekonomsku održivost potrajnog gospodarenja, zaštitu šumske bioraznolikosti, očuvanje tla i voda te važnost korištenja šumske biomase za energetske potrebe. Što je najbitnije, ovaj proces uspio je otvoriti potpuno novo poglavlje po pitanju zakonski obve-zujućih okvira za šume i šumarstvo Europe. No, naglašavaju u svom zajedničkom priopćenju, potrebno je učiniti mnogo više, posebno kada je praktična primjena u pitanju. Teoriju je sada potrebno prevesti u praksu i na nacionalnom i na eu-ropskom nivou. Šumarstvo se danas susreće sa možda ni-kada težim izazovima. Šumarstvo i na šumi baziran sektor kompleksniji je i zahtjevniji nego ikad. Novi izazovi kao što su klimatske promjene, ali i nove prilike u vidu bio- i cirkularne ekonomije traže nove pristupe u šumarstvu. Jačanje procesa unutar postojeće FOREST EUROPE platforme te donošenje ključnih odluka osigurat će daljnji razvoj održivog gospo-darenja europskim šumama, njihovu multifunkcionalnost i opću dobrobit za sve.

mediteranska šuma crnoga bora

Ovom Odlukom ministarstva s hrvatskog se tržišta po-vlače herbicidi komecijalnih naziva: CIDOKOR, CLEA-NESS, CLINIC, DOMINATOR, GALAXIA, GALLUP 360,

GLYFONOVA, GLYFOS, HERKULES SUPER, ROSATE 36, SHY-FO, TOTAL 480 SL i WEEDMASTER, obzirom da u svom sa-stavu sadrže spomenuti dodatak polietoksilirani lojev amin. Konkretno, nakon 01. listopada 2016. godine zabranjuje se prodaja, distribucija i primjena postojećih zaliha navedenih sredstava za zaštitu bilja. Odluka je izazvala dosta negodo-vanja kod zastupnika i distributera ovih sredstava, obzirom da je donijeta na način koji nije uobičajen kada se sa trži-šta povlače određena sredstva za zaštitu bilja. Uobičajena je praksa u takovim situacijama da se ostavlja rok od 6 mjeseci za prodaju i distribuciju, te još 12 mjeseci za potrošnju po-stojećih zaliha za krajnje korisnike. Ipak, ova odluka ministar-stva ima uporište u mišljenju Europske agencije za sigurnost hrane koja je 30. listopada 2015. godine dostavila izvješće o toksikološkoj ocjeni polietoksiliranog lojeva amina, tvari koja se često upotrebljava kao koformulant u sredstvima za zašti-tu bilja koja sadržavaju glifosat. U njemu je navela zaključak da je u odnosu na glifosat, u svim izmjerenim parametrima utvrđeno značajno toksično djelovanje polietoksiliranog lo-jeva amina. Daljnji problemi istaknuti su u pogledu mogu-ćeg negativnog utjecaja polietoksiliranog lojeva amina na ljudsko zdravlje pri njegovoj uporabi u sredstvima za zaštitu bilja koja sadržavaju glifosat. Agencija je navela i da se me-dicinski podatci za ljude u pogledu sredstava za zaštitu bilja koja sadržavaju glifosat vjerojatno mogu objasniti činjeni-com da je toksično djelovanje većinom uzrokovano kompo-nentom polietoksiliranog lojeva amina u formulaciji.

ZaštIta BIlja

Glifosati odlaze u povijest

Povlačenje, s tržišta Republike Hrvatske, sredstva za zaštitu bilja na osnovi aktivne tvari glifosat, koja sadrži koformulant polietoksilirani lojev amin.

Tekst: Darko pleskalt ■ Foto: arhiva


Aktualno

šumarstvo je zanemarivo u usporedbi s poljoprivredom

Činjenica je da se o glifosatu već godinama piše kao o jednom od pesticida najopasnijih za ljudsko zdravlje, obzi-rom da su njegovi ostatci pronađeni u mnogim namirnica-ma koje svakodnevno jedemo, a također se utvrđeni i u urinu većine stanovnika Europske unije. Na tom nezahvalnom po-pisu nalaze se u velikom postotku i stanovnici Hrvatske. Pri tome ga se spominje kao potencijalno kancerogenog sred-stva, uzročnika neplodnosti kod muškaraca i žena, uzročni-kom preranog puberteta, što za posljedicu ima niz kasnijih zdravstvenih problema itd. U ovom trenutku, već više puta spominjani koformulant polietoksilirani lojev amin prepo-znat je kao taj najopasniji sastojak, odnosno dodatak koji glifosat čini tako opasnim za ljudsko zdravlje. Vrijeme, od-nosno daljnja istraživanja pokazat će je li to istina ili će her-bicid koji je do sada izazvao toliko kontoverze u svijetu biti trajno povučen sa tržišta. Usput spominjemo kako je glifosat patentiran 1973. godine od strane farmacetskog diva Mon-santo i postao je, zbog svoje učinkovitosti u uništavanju ko-rova, najprodavaniji pesticid u povijesti. Nakon isteka zaštite patenta 2000. godine, nakon Monsanta počele su ga proi-zvoditi i ostale farmaceutske kuće koje se bave ovom vrstom proizvodnje. Često ga se spominje u kontekstu proizvodnje GMO hrane, obzirom da su GMO biljke često patentirane tako da su otporne na upotrebu glifosata, pa je samim time i proizvodnja hrane jeftinija. Možda je najopasnija upotreba glifosata u konvencionalnoj proizvodnji hrane i kada ne go-vorimo o GMO-u, u postupku desikacije, kada se biljke treti-raju ovim herbicidom neposredno prije berbe (cca 3 dana) kako bi se ubrzalo ili ujednačilo dozrijevanje, kao i dovelo do sušenja preostalih korova koji nisu uništeni ranije (npr. prisil-

no sušenje nadzemne stabljike krumpira, tretiranje korova u žitaricama i sl.). Na taj način kemijski spojevi direktno ulaze u biljne dijelove namijenjene prehrani.

postavljamo si pitanje koliko mi u šumarstvu prido-nosimo onečišćenju okoliša upotrebom glifosata. Sigurno to ne činimo niti u približnoj mjeri kao što je to u poljoprivred-noj praksi, obzirom da ga koristimo samo na ograničenim površinama prilikom radova u pripremi staništa ili u izvođe-nju tzv. kemijske njege mladih sastojina, kada uništavamo nepoželjne vrste. Pri tome, naravno, uvijek moramo paziti da nam sredstvo ne dospije u vodotokove, te se moramo pridržavati i svih ostalih mjera za sigurnu upotrebu SZB-a. Ostaje činjenica da smo u našoj praksi veoma oslonjeni na upotrebu herbicida, uglavnom glifosata, u pripremi staništa, te će nam velik problem u budućnosti predstavljati eventu-alna potpuna zabrana ovog sredstva.

Trenutno na našim skladištima imamo određene zalihe herbicida-glifosata Total 480 SL i u manjoj mjeri Cidokor, koji se nalaze na popisu zabranjenih od 01. listopada. Tome je ve-oma pridonijela činjenica da je ove godine bio prilično skro-man urod žira, tako da su izostali i mnogi planirani radovi na pripremi staništa, a shodno tome i upotreba herbicida. Za kraj valja napomenuti kako su distributeri dužni do 31. pro-sinca 2016. godine zbrinuti sve količine neupotrijebljenih, a zabranjenih glifosata koji se nalaze na području Hrvatske, pa će u tom smislu i HŠ biti obeštećene. Trenutno se vode raz-govori sa dobavljačima o načinu obeštećenja, tako da ćemo dobiti zamjenske dozvoljene herbicide koji su do daljnjega dozvoljeni za upotrebu, ili povrat novca. O tome će obavijest na vrijeme biti poslana svim podružnicama.


Aktualno

pRojEKt uREđENja DRaVSKE šumE

Varaždince vratiti u Dravsku šumuU sjevernom dijelu grada Varaždina, na samoj obali rijeke drave, nalazi se područje predviđeno za rekre-aciju koje već dugi niz godina vapi za obnovom i osmišljavanjem sadržaja koji će dravu i postojeću šumu vratiti građanima kako je bilo sve do kraja 60-ih godina 20. stoljeća. Tada je grad živio na dravi i sa dravom.

Gospodarsku jedinicu Park-šume grada Varaždina, kojom gospodari Šumarija Varaždin, UŠP Koprivnica čine 3 odjela i 12 odsjeka državnih šuma površine

102,15 ha i nalazi se na području grada Varaždina. Prostorno, gospodarska jedinica Park šume grada Varaždina nalazi se u porječju rijeke Drave, a njome su obuhvaćene tri šumske cjeline duž desne obale rijeke Drave. Današnja gospodarska jedinica nastala je spajanjem površina kod izrade Šumsko-gospodarske osnove područja iz 2006. godine. Tom su osno-vom spojene Park-šuma „Dravska šuma u Varaždinu“ površi-ne 82,67 ha te šuma Jelačićka površine 19,48 ha.

Krajem 19. i početkom 20. stoljeća na tom su se području nalazila tri kupališta na rijeci Dravi. Prvo kupalište dao je iz-graditi Ferdo Štebih kod gradske šume Sisak, drugo je 1895. godine uredio Henrik Schwartz kraj glavnog mosta, za što mu je gradsko zastupstvo dodijelilo potporu od 350 forinti. Treće kupalište je uredio Janko Bengeri na lijevoj obali Drave.

Poslije Drugog svjetskog rata u lokalnom su tisku sve češće fotografije s kupanja na Dravi. Varaždinske vijesti su 1959. godine objavile članak o uređenju šumskog parka kod Drave. Na istočnom dijelu otoka uz dravsko kupalište tada je već postojao Izviđački dom, a 1960. godine je počelo ure-đenje dječjeg igrališta u šumi i kopanje umjetnog jezera. Nakon dovršenja dječjeg igrališta i nekih objekata na kupa-lištu, radovi su tijekom vremena zamrli, a građani su nakon

izgradnje hidrocentrale sve slabije dolazili u Dravsku šumu. Izgradnjom nasipa nestale su i dravske plaže koje su u ljet-nim mjesecima predstavljale omiljeno okupljalište Varaždi-naca. Dravska šuma malo po malo tonula je u zapuštenost.

U posljednjih nekoliko desetljeća u Park-šumi „Dravska šuma u Varaždinu“ je izgrađeno još nekoliko objekata: trim staza sa spravama za vježbanje, spremište za čamce veslač-kog kluba, te Ribički dom. Ipak, Dravska šuma i dalje se sma-tra divljim i zapuštenim mjestom koje zbog loše infrastruk-ture posjećuje sve manje ljudi.

Danas je jedno do najuočljivijih krajobraznih obilježja tog područja niski stupanj očuvanosti autohtonih vrsta bilja, pogotovo onog šumskog. Čestim administrativnim promje-nama, urbanizacijom i industrijskim razvojem stalno su se smanjivale površine pod šumom, a njihovo uništavanje i bio-loško osiromašivanje traje i danas. Od svih šumskih područja u Županiji najveće su štete u posljednjim desetljećima nani-jete autohtonim nizinskim šumama uz Dravu, čije su površi-ne značajno smanjivane u vrijeme izgradnje akumulacijskih jezera HE Varaždin, HE Čakovec (625 ha) i HE Dubrava (900 ha). I nakon puštanja u rad spomenutih hidroenergetskih objekata negativni se utjecaj na šumske ekosustave nastavio velikim poremećajima vodnog režima i protoka rijeke Drave, te promjenama u razini podzemnih voda.


točka gdje se spajaju staro korito i odvodni kanal


AktualnoDravska šuma pored Varaždina oduvijek je bila mje-

sto rekreacije te se u posljednje vrijeme javila inicijativa da joj se vrati nekadašnji izgled i vrijednost. Kao inicijator po-kretanja projekta koji bi Varaždincima vratio omiljeno izleti-šte nametnuo se grad Varaždin koji u suradnji sa Hrvatskim šumama, Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim područjima Varaždinske županije, Hrvatskom elektroprivre-dom, Hrvatskim vodama ima za cilj urediti rekreativno-edu-kacijski centar sa brojnim sadržajima, čime bi se građanstvo ponovno vratilo na omiljeno mjesto odmora i rekreacije. Pre-ma mišljenju čelnih ljudi grada, Drava je lokalnom stanovniš-tvu postala prepreka, dok bi po svemu trebala biti poveznica i mjesto druženja.

Grad Varaždin izdvojio je sredstva za projektnu dokumen-taciju, a zamišljeno je kako će cijela obnova teći u tri faze. Za prvu fazu, koja će započeti 2017. godine, u kojoj će se urediti prvih 35 ha tzv. zone A, grad će izdvojiti sredstva iz državnog proračuna, dok će se za druge dvije faze, kojom se planira ure-diti zona B i C, pripremiti projekt kako bi se mogli koristiti fon-dovi EU. Cijeli bi projekt trebao ukupno trajati 3 godine.

Projektom bi se obuhvatili svi već postojeći sadržaji koji-ma bi se dao novi sjaj te bi se cijeli prostor pripremio kako bi mogao primiti veći broj ljudi, a riješio bi se i problem komu-nikacija. Sadržaja neće nedostajati, a on se odnosi na: - Objedinjavanje svih trenutno prisutnih vodenih sportova i

rekreacija poput Kajak – kanu kluba, ribičke udruge, rafting kluba te ronilačkog kluba. Također bi se osnovala i HGSS služ-ba na vodenim površinama.- Izgradnju pontonskog ili plivajućeg mola za korištenje svih

udruga vodenih aktivnosti na tom području. Nabavit će se i plovila koja će se koristiti za turističke ture po vodenim po-vršinama- Uređenje parkirnog prostora- Uređenje prostora za piknik gdje bi se uredili javni tereni,

rekreacijski tereni te poboljšala trenutna infrastruktura i ko-munikacija i izgradnjom i osvjetljenjem pješačkih staza- Postojeći botanički spomenik prirode Bijele topole treba

zaštitit kako bi se dodatno istaknula važnost prostora.- Posadit će se botanički vrt sa autohtonim vrstama kraja- Osigurat će se prostor za ugostiteljske objekte- Dodatno će se urediti prostor za edukaciju i javno kulturna

događanja.- Prema planu gradit će se brojni sadržaji poput kampa za

izviđače, tri viseća pješačka mosta (jedan na starom koritu, a dva na odvodnom kanalu, dok će se na postojećoj trim stazi postaviti i poučna staza. Ono najzanimljivije je svakako ponovno uređenje plaže na sprudu koji se nalazi na starom koritu rijeke Drave, na što mnogi stariji Varaždinci sigurno gledaju sa sjetom.

u cijeli projekt su uključene i Hrvatske šume koje cije-lim ovim područjem gospodare od 2014. godine, nakon što je nekoliko institucija imalo ingerenciju nad tim područjem. Od tada je i krenuo dijalog koji bi Dravsku šumu vratio građa-nima grada Varaždina. U rujnu ove godine predstavnici svih navedenih institucija dali su potporu projektu koji je trenut-no na usklađivanju kako ne bi došlo do kolizije u poslovanju institucija uključenih u projekt.

Biološki spomenik prirode Bijele topole

prostor će se urediti kao mjesto za rekreaciju

uredit će se i infrastruktura


Aktualno

- Hrvatske šume su preko Šumarije Varaždin aktivno po-čele pripremne radnje na ovome projektu. Do sada je već izvađeno oko 1500 m³ bruto drvne mase, a redovito se radi i na čišćenju područja od komunalnog smeća koje ostavljaju nesavjesni pojedinci. Samo u zadnjoj akciji čišćenja izvukli smo tri kontejnera smeća, - rekao nam je upravitelj Šumarije Varaždin, Ivan Krašek.

Kako područje ima poseban status Park – šume važno je za naglasiti kako je gospodarenje ograničeno, te se gospoda-ri prema posebnom programu.

- Sve mora biti u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode te sa Generalnim urbanističkim planom grada Varaždina. Na ža-lost, o šumi nitko nije vodio brigu sve dok područje nije pre-uzela Šumarija Varaždin i sada se već vide pozitivni pomaci. Izrađen je Program gospodarenja te je u suradnji sa Hrvat-skim šumarskim institutom napravljen prijedlog projekta pod nazivom „Živjeti zDravo-m“. Cilj je postojeće šume vrbe i topole urediti kako ne bi predstavljale opasnost za građan-stvo, vratiti autohtone vrste, a botanički spomenik prirode „Bijele topole“ zaštititi i naglasiti spomeničku važnost za ovaj krajobraz, - rekao nam je dr. sc. Miroslav Benko sa Zavoda za uređivanje šuma i šumarsku ekonomiku HŠI-a.

Na području današnje Park-šume „Dravska šuma u Va-raždinu“ je prije Drugog svjetskog rata posađen veći broj primjeraka alohtonih vrsta drveća, kao npr. smreka, azijska platana, divlji kesten i dr., koji se i danas nalaze u dijelu Park-

c

b

a

a

b

b

a

de

f

c

gg

OB

OBOB

1

2

3

G.J. PARK ŠUME GRADA VARAŽDINA

0 200 400100 m

µ

PREGLEDNA KARTA

Šuma Jelačićka

Dravska park šuma

Regionalni park Mura - Drava

šume južno od kanala HE „Varaždin“. U tom dijelu Park-šu-me do danas su ostale sačuvane i bijele topole (najvjerojat-nije samonikle), kojih se još sjećaju i najstariji Varaždinci. Na području između kanala i Drave dobrim se dijelom zadržala autohtona šuma s većim brojem očuvanih starih primjeraka crne i bijele topole, hrasta lužnjaka i veza.

Treba napomenuti kako je čitavo područje uz rijeku Dra-vu od međunarodnog značaja i postalo je sastavnim dijelom Nacionalne ekološke mreže Republike Hrvatske. Donoše-njem Uredbe o ekološkoj mreži, Park-šuma Dravska šuma u Varaždinu i šuma Jelačićka postale su sastavni dio ekološke mreže NATURA 2000.

Cijela se gospodarska jedinica također nalazi unutar granica Regionalnoga parka Mura – Drava. Prekogranični UNESCO MAB rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav progla-šen je na 24. sjednici Međunarodnog koordinacijskog vijeća Programa „Čovjek i biosfera“ pri UNESCO-u održanoj od 09. – 13. srpnja 2012. godine u sjedištu UNESCO-a u Parizu.

Raznovrsnost flore i faune glavno je bogatstvo Park-šume „Dravska šuma u Varaždinu“ i čini je zanimljivom i atraktiv-nom tijekom čitave godine. U okolici grada ne postoji bolje mjesto za rekreaciju i boravak u prirodi, pogotovo za obitelji sa malom djecom, stoga je od iznimne važnosti vratiti gra-đanima ovo područje kako bi ono postalo ono što je oduvijek i bilo - posljednja oaza mira i zelenila za ljude željne odmora i opuštanja od gradske užurbanosti i buke.

Karta područja obuhvaćenog projektom



Događaji

Ovogodišnja 43. Ambienta svečano je otvorena na Za-grebačkom velesajmu 13. listopada. Visoke je uzva-nike, među kojima se nalazila njezina ekselencija

veleposlanica Narodne Republike Kine Deng Jing, najprije pozdravila voditeljica podružnice Zagrebačkog Holdinga, Zagrebačkog velesajma Dina Tomšić. Najavila je ovogodiš-nju Ambientu kao sasvim novu, koncepcijski i komunikacijski redizajniranu priču, nazvanu prema ideji, dizajnu, arhitekturi i hrvatskoj proizvodnji.

Tijekom otvaranja iznesene su određene, zanimljive in-formacije vezane uz drvnoprerađivački sektor. Tako je pred-sjednik Hrvatske gospodarske komore, Luka Burilović, uka-zao prisutnima na činjenicu kako drvni sektor ostvaruje 10 % od ukupnog izvoza Republike Hrvatske. Zaključio je kako drvnoprerađivačka industrija s 20.000 izravno zaposlenih uvelike doprinosi lokalnom i regionalnom razvoju te kako je u ruralnom prostoru stabilan izvor prihoda. Kazao je i kako sektor u narednih pet godina planira zaposliti gotovo 1.000 radnika, kako je lani u razvoj poslovanja uloženo 360 miliju-na kuna, a u narednih pet godina namjera je uložiti dodatnih 550 milijuna kuna. Napomenuo je kako drvnoprerađivačka

HRVatSKE šumE D.o.o. Na 43. amBIENtI

Svijetli obraz šumara i struke Hrvatske šume d.o.o. odavno imaju svoje mjesto na, kako je kazano na svečanom otvorenju, najvažnijem poslovnom događaju u Republici Hrvatskoj. Svoje umijeće uređenja prostora, znanje o širokoj šumarskoj struci i susretljivost radnici Uprave šuma Podružnice Zagreb pokazali su još jednom, na 43. Ambienti. Me-đunarodni sajam namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije ove je godine otvoren pod geslom Ambienta … ona prava, napokon.

industrija s oko 35 tvrtki na ovogodišnjem sajmu prezentira svoje proizvode uz potporu Hrvatskih šuma d. o. o. i Hrvatske gospodarske komore.

Na podatke koje je iznio o 2015. godini ostvarenom vanj-skom trgovinskom suficitu od 542 milijuna € i povećanju izvoza za 5 % u odnosu na lanjsku godinu, nadovezao se mi-nistar poljoprivrede, dr. sc. Davor Romić. Ministar je pojasnio kako je pozitivnu bilancu kroz preradu drva i proizvodnju na-mještaja, drvni sektor ostvario isporukom roba u vrijednosti od 1 milijarde i 45 milijuna €. Romić je naglasio kako prerada drva i proizvodnja namještaja predstavljaju strateške grane nacionalnog gospodarstva. Obavijestio je prisutne kako je Ministarstvo poljoprivrede izradilo prijedlog strategije razvo-ja prerade drva i proizvodnje namještaja Republike Hrvatske za razdoblje od 2016. do 2020. godine te kako se čeka saziv Sabora nakon čega započinje procedura.

Pomoćnica ministra poduzetništva i obrta, Ana Mandac, pozdravila je prisutne u svoje i u ime ministra Darka Horvata. Govorila je o poduzetim mjerama od strane ministarstva u svrhu pojednostavljenja povlačenja sredstava iz EU fondova za drvnoprerađivače.

Tekst ■ Foto: marija Glavaš

Zadovoljstvo viđenim


Događajiovogodišnja 43. ambijenta počela je u vedrom ras-

položenju jer su se tijekom otvorenja gosti dobro zabavili uz voditelje Jelenu Pajić i Miroslava Škoru koji je u jednom trenutku najavio samoga sebe. Otpjevao je svoju pjesmu po-svećenu javoru, čime kao da je pozvao posjetitelje posjetiti prostor na kojem su izlagale Hrvatske šume d.o.o. i podružiti se sa živim stablima. Među prvima koji su se nakon sveča-nog otvaranja zadržali pokraj izložbenog prostora Hrvatskih šuma bili su predsjednik Uprave, mr. Ivan Pavelić, predsjed-nik Udruženja drvnoprerađivačke industrije HGK-a, Ivić Paša-lić, i ministar poljoprivrede, dr. sc. Davor Romić.

Iskusni tim Uprave šuma Podružnice Zagreb još je jednom pokazao koga i što sve predstavljaju Hrvatske šume. U sklopu predstavljanja šumske rasadničke proizvodnje bilo je izloženo dosta sjemena. Vreće pune žira koji ljudi sakupljaju u prizna-tim šumskim sjemenskim sastojinama i donose u rasadnike početak su uzgoja budućih šumskih sastojina. Izložene mlade hrastove sadnice pristigle iz rasadnika u kojima im punu pa-žnju posvećuju radnici radne jedinice Rasadnici Zagreb pred-stavljali su nastavak priče o šumskoj rasadničkoj proizvodnji. U sklopu iste bile su izložene i sadnice divljih trešanja od kojih se pridobiva osobito lijepo drvo zagasito crvene boje.

Rasadnička proizvodnja posvećena uzgoju hortikulturnih biljaka bila je prikazana na način da se dobije pravi jesenji ugođaj. Tako su pogled upravo plijenile drvene žardinijere s thumbergovim žutikama zahvaljujući njihovu žuto, zeleno i crveno obojenom lišću, a ugođaju je pridonosila i sadnica crvenoga hrasta. Umirujući učinak zelene davale su lovor viš-nje, smreka, šaševi i dr. izložene biljke koje je i ove godine po-mno odabrala upraviteljica Rasadnika Zagreb, Nives Salopek.

Umješnost rada s drvetom, što također predstavlja jed-nu od djelatnosti Hrvatskih šuma, predstavljena je masivnim namještajem, žardinjerama i drvenim mostićem koji je bio postavljen kao ulaz na izloženi prostor Hrvatskih šuma, a koji je radi domaćeg ugođaja bio ograđen ogradom od granja. Žardinjere, mostić i dio drvenih masivnih klupa i stolova djela su radnika zaposlenih u UŠP Zgreb, a dio izloženog masivnog namještaja za odmor u prirodi na Velesajam je stigao iz UŠP Požega.

još izloženih rukotvorina od drveta imalo je zada-ću prikazati, drugi, umjetničko – edukacijski pristup obradi drveta. Riječ je o umijeću mr. Damira Pavelića, zaposlenog u Proizvodnom odjelu UŠP Zagreb, koji je slobodno vrijeme posvetio izradi skulptura od drveta. Izložen je bio njegov predimenzionirani drveni proklijali žir koji inače krasi radni prostor Šumarije Velika Gorica. Prikazana s korjenčićem i supkama s dva za hrast tipična lista, ova je drvena skulptura imala edukacijsku ulogu i kao takva se savršeno uklopila u ovogodišnju priču o šumskom sjemenu. Drugo njegovo izlo-ženo djelo koje jako plijeni pozornost najmlađih posjetitelja bila je Šumska slagalica. Osmišljena je na način da djeca ski-daju dijelove sa slike i tako otkrivaju kakva se živa bića kriju u krošnji, pod korom drveta ili pod zemljom.

Drugi je vid umjetnosti prikazan bio kroz fotografije na-ših kolega koje su nastale na njihovom radnom mjestu, tj. u šumskom okruženju i koje su u sklopu izložaba Šuma okom šumara proputovale cijelom našom domovinom.

Umjetničke i organizacijske sposobnosti i ovaj je puta iskazala stručna suradnica za odnose s javnošću u UŠP Za-greb Tatjana Đuričić Kuric. Još jednom se pobrinula da naš izložbeni prostor na vrijeme izgleda prirodno, privlačno i ujedno logično.

Pobrinula se i za promidžbene materijale koji pružaju potrebne informacije o biljnom materijalu naših rasadnika, a ovim putem se na Ambienti predstavio i Planinarski dom Jankovac. Tako iz UŠP Našice pozivaju izletnike na opušta-nje u prirodnom okruženju uz ukusan zalogaj, kao i posjetu obližnjem čuvenom arboretumu Lisičine koji Hrvatske šume održavaju još od 1963. godine. UŠP Karlovac putem svog promidžbenog materijala pozivala je u posjet Lovačkom domu Muljava na Petrovoj gori koji također pruža moguć-nost opuštanja uz vrsnu hranu, korištenje konferencijske dvorane, kao i šetnju po poučnim stazama koje su osmislili i postavili radnici Hrvatskih šuma.

Za sva ostala pitanja posjetiteljima su na usluzi bili dežur-ni radnici UŠP Zagreb koji su im rado izlazili u susret.

u četiri dana, koliko je trajala izložba, Hrvatske šume predstavile su šumarstvo kao struku koja u sebi nosi ekološ-ke, menadžerske, ugostiteljske, komunikacijske, edukacijske i umjetničke potencijale. Odaslana je poruka da je šumarstvo daleko više od iskorištavanja drvne mase i poruka kako sve di-zajnerske kreacije namještaja viđene na Ambienti svoj početak imaju u sjemenki koja je nekoć stala između palca i kažiprsta.

Prepoznatljivi zeleno - smeđi kutak koji predstavlja pret-hodnicu drvnoprerađivačke industrije, odnosno sveg namje-štaja viđenog na Ambienti, naši su radnici s ponosom izložili među 323 izlagača i 25 zemalja, koliko je ove godine sudje-lovalo na ovom međunarodnom sajmu.

jesenji ugođaj

Stručnost i susretljivost za svakog posjetitelja


Događaji

Na 21. izdanju Sajma lova, ribolova, prirode i turizma okupili su se izlagači iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Austri-je, Njemačke, Češke, Slovačke, Rumunjske, Bugarske i Italije, što je svojevrstan rekord i dovoljno govori o veličini i važnosti ovoga sajma. Pored gospodarskih sadržaja, sajam je posjeti-teljima ponudio čitav niz edukativnih događanja, na što se u posljednje vrijeme stavlja poseban naglasak. Sve to dovoljna je pozivnica brojnim građanima, ljubiteljima boravka na otvo-renome, pogotovo u segmentu lova i ribolova, da pohode ovaj sajam u velikome broju. Samim time, odgovornost je Hrvat-skih šuma, kojima je lovstvo jedna od temeljnih djelatnosti, da prisustvuju ovome događaju te izlože ponudu svojih lovačkih objekata. Tu dužnost već godinama vrlo uspješno obavlja UŠP Koprivnica, točnije Odjel za lovstvo kojim rukovodi Miroslav Brnica. Stoga smo mu postavili nekoliko pitanja o koristima prezentiranja ponuda na ovakvim događanjima.

Na varaždinskom Sajmu lova, ribolova, prirode i tu-rizma Hrvatske šume predstavljaju svoju ponudu od sa-moga osnutka Sajma i uz osječki SaloRI sigurno je naj-važnije mjesto predstavljanja ponude koju lovcima nude Hrvatske šume. pojasnite nam malo važnost predstavlja-nja ponude na ovakvim događanjima?

UŠP Koprivnica na ovom sajmu reklamira sva lovišta ko-jima gospodare Hrvatske šume d.o.o. Zagreb. Reklamni ma-terijali koje dijelimo lovcima (katalog lovišta, cjenici odstrela i usluga u lovu) i usmene obavijesti odnose se na sva naša lovišta, a normalno je da najviše informacija dajemo lovcima za lovišta: broj VI/6 –„PESKI“ i broj VI/9 – „REPAŠ“ jer o tim lovištima imamo najviše saznanja.

Kakav je interes za lovstvo s obzirom na proteklo raz-doblje od prvoga sajma? Da li je on u stagnaciji? opada? Raste?

Određene promjene na sajmu se događaju. Prvih godina veći je bio interes za sajam kod proizvođača i trgovaca lovač-kom i ribičkom opremom. Zadnjih godina taj interes opada, a sve više se reklamiraju lovišta i putničke agencije koje se bave lovstvom. Primjećuje se veća ponuda opreme za boravak u prirodi u slobodno vrijeme.

Koliko se ponuda i potražnja na tržištu lovnih usluga mijenja? Koji su novi trendovi?

U ponudi divljači ništa se značajno ne mijenja jer se nudi divljač koja obitava u našim lovištima. Osjeća se veća potražnja za krupnom divljači, nego za sitnom. Trendovi se ipak mijenjaju,

21. Sajam loVa, RIBoloVa, pRIRoDE I tuRIZma

Varaždinski sajam nudi raznolikost svim ljubiteljima prirodeVaraždinski Sajam lova, ribolova, prirode i turizma već 21 godinu predstavlja centralno mjesto okupljanja proizvođača i ponuđača usluga vezanih za tradicionalni turistički boravak na otvorenome. na ovome po-tentnome turističkom tržištu nalaze se i Hrvatske šume koje od samoga početka Sajma organiziraju štand na kojemu nude svoje proizvode iz usluga lovnoga turizma.

Velika ponuda opreme za boravak u prirodi



Događajisve više lovaca kraće borave u lovištima, 1 ili 2 dana, za razliku od prijašnjih vremena kada su lovci boravili u lovištima 4 ili 5 dana. Ti trendovi odnose se na domaće i na strane lovce. Razlozi nisu cijene usluga, kako lovnih tako i ugostiteljskih, već manjak slobodnog vremena. Velika većina lovaca je radno aktivna i oba-veze prema poslu su takove da se malo može odvojiti za lov. Ti trendovi iziskuju veće napore zaposlenika u lovištima, brojnost divljači u lovištu mora biti veća kako bi ulov željene divljači za-dovoljio lovce, a i lovišta koja žive od lovnog turizma.

Pored Hrvatskih šuma, svoj štand su imale brojne udruge bliske lovu i ribolovu, kao i boravku na otvorenom. Među njima je bila i izložba Lovačkog muzeja, Hrvatskog lovačkog saveza, kao i izložba gljiva Gljivarskoga društva iz Čakovca. Hrvatski sokolarski klub donio je sedam živih ptica grabljivica među kojima je bila velika sova ušara koja je izazivala najviše pažnje. Već tradicionalno natjecanje u gađanju letećih meta održano je u sklopu sajma u Ljubeščici i redovito privuče brojne ekipe lovačkih udruga iz cijele Hrvatske. Ljubitelji pasa imaju prilike uživati u rasnim lovačkim pasminama na reviji koju organizira Hrvatski kinološki savez. Naravno, kako to obično na sajmo-vima biva, posjetitelji su mogli uživati u brojnim delicijama i proizvodima iz prirode.

Ipak, kao što je i Brnica rekao, posjetitelji uglavnom dolaze radi kupovine opreme te radi dogovaranja aranžmana veza-nih za lov, ribolov ili boravak u prirodi, što je u skladu s trendo-vima i u drugim europskim zemljama, gdje se zbog stresnog načina života sve više ljudi odlučuje na poneki vid aktivnosti na otvorenome, po mogućnosti što prirodnijem ambijentu. Sigurni smo da će taj vid turizma u budućnosti sve više rasti, a Hrvatske šume d.o.o. će imati priliku da na svojim već pri-znatim objektima ponude što većem broju posjetitelja odmor kakav će pamtiti cijeli život.

uvijek prepoznatljiv na lovačkim sajmovima

štand Hrvatskih šuma bio je mjesto okupljanja i razmjena informacija

Živa sova ušara bila je atrakcija sajma


Događaji

Problem potkornjaka sve više zaokuplja hrvatski medij-ski prostor, ali malo se toga do sada napravilo kako bi se problem riješio, a potkornjak stavio pod kontrolu.

Tim povodom Hrvatski drvni klaster u suradnji s Udrugom Eko Kvarner organizirali su Okrugli stol na koji su pozvali sve važne institucije koje bi mogle pridonijeti rješavanju ovoga problema. Okrugli stol održan je 21. listopada u Novinarskom domu u Zagrebu, a na njemu su sudjelovali predstavnici Mi-nistarstva poljoprivrede, Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Hrvatskog šumarskog instituta, Savjetodavne službe za poljo-privredu i šumarstvo, zatim predstavnici lokalne samouprave, predstavnici šumovlasnika te naravno, predstavnici Hrvatskih šuma koje je predvodio član Uprave, Ivan Ištok.

Već na samom otvaranju, Vjeran Piršić, predsjednik Udru-ge Eko-Kvarner pozvao je sudionike da ne upiru prstom jed-ni na druge, nego da iskoriste ovu raspravu kako bi donijeli konkretna i konstruktivna rješenja za rješavanje problema potkornjaka u Gorskom kotaru. Marjan Kavran, predsjednik Hrvatskog drvnog klastera, naglasio je alarmantnost stanja te je napomenuo kako je HDK digao uzbunu sve do EU Par-lamenta, gdje se već raspravljalo o potkornjaku, dok Hrvatski sabor za to vrijeme šuti i ignorira problem. Uslijedila je i video izjava europarlamentarca Ivana Jakovčića koji je pozdravio od-luku da se otvoreno priča o ovome problemu. On smatra kako je potrebno otvoreno se posvetiti ruralnome prostoru jer će u protivnom ruralni dijelovi poput Gorskog kotara uskoro ostati bez stanovništva.

Krajem listopada u Zagrebu je održan okrugli stol na temu potkornjaka u Gorskom kotaru. organizator je okupio sve relevantne institucije čiji su predstavnici javno sjeli te pokušali iskomunicirati rješenje za postojeći problem kako bi se on što prije počeo rješavati.

oKRuGlI Stol o potKoRNjaKu

Hrvatske šume nude konkretno rješenje

Na samome početku razvila se žustra rasprava u kojoj je sudjelovala pomoćnica ministra zaštite okoliša i prirode, Irina Zupan, koja je naglasila kako je potkornjak sastavni dio ekosustava Gorskog kotara te da njegova trenutačna grada-cija ne znači da će taj ekosustav biti ugrožen. Smatra kako u Hrvatskoj ne može biti katastrofalnih posljedica jer je udio smreke u ukupnom ekosustavu mali, te da je potkornjak učinio više štete u onim područjima gdje je smreka sađena. Kontrirao joj je Marjan Kavran koji smatra kako je primjerice u Prezidu, gdje je u sastavu šuma 60 % udjela smreke, mi-krolokacijski gledano, moguća itekakva katastrofa. Piršić je pitao Zupan bi li kemijsko tretiranje imalo negativan utjecaj na okoliš.

- Apsolutno – odgovorila je, dodavši pri tome kako se dje-latnici njezina ministarstva bave zaštitom prirode, a ne ljudi, te da ne može dati drugo mišljenje od onoga koje je upravo dala, a ono je temeljeno na znanstvenim činjenicama.

pojedinci su istaknuli problem demografskog iseljava-nja Gorskog kotara koji je opće prisutan, no zbog straha da bi šuma mogla odumrijeti, taj bi problem mogao biti još i veći. Zamjenik župana Primorsko goranske županije, Petar Mamu-la, izjavio je kako će se Županija ponašati prema naputcima relevantnih tijela poput ministarstava, no zadržat će pravo na davanja sugestija pri rješavanju problema. Županija će tražiti i izmjene Zakona o šumama, gdje bi se trebale ugraditi odred-nice za ponašanje u ovakvim kriznim situacijama.


predstavnici Hrvatskih šuma


DogađajiUslijedila je prezentacija Hrvatskih šuma o podatcima

vezanim za napad potkornjaka i do sada učinjenog posla koji je učinjen u državnim šumama, a nju je prisutnima pojasnio Denis Štimac, voditelj Uprave šuma Delnice. On je potvrdio kako smreka u ukupnoj drvnoj masi sudjeluje sa 9-9,5 % te da samo tri gospodarske jedinice imaju povećani udjel smre-kovih stabala. Nadalje, ponovio je kako Hrvatske šume kon-stantno rade na sanaciji, no to neće riješiti problem Gorskog kotara sa potkornjakom jer će se on opetovano širiti sa pri-vatnih šuma i područja Nacionalnog parka Risnjak. Hrvatske šume su znale da će se ovo dogoditi i na to su upozoravali javnost još od veljače 2014. kada se ledolom dogodio. Od tada i traju sanitarni radovi dok tri šumarije; Tršće, Gerovo i Prezid cijele godine rade isključivo sanitarnu sječu. Rebalan-sirani plan za ovu godinu već je posječen, a do kraja godine on će iznositi 100.000 kubika. Kako ne bi netko krivo shvatio, riječ je o rebalansiranome planu za smreku na kojoj je plan povećan, dok je za jelu smanjen za isti iznos, upravo kako ne bi došlo do devastacije i uništenja ekosustava.

Član Uprave Hrvatskih šuma d.o.o., Ivan Ištok, također je naglasio kako čekanje i odugovlačenje ne koristi nikome. Uredbe i zakoni moraju se donijeti jer bez toga Hrvatske šume ne mogu reagirati i rješavati problem. Naglasio je kako HŠ d.o.o. ima i kapaciteta i ljudi kvalitetno sanirati problem, ali kako neće ulaziti u privatno vlasništvo dok god se za to ne stvore zakonski uvjeti. Pri tome je iznio i konkretni model sanacije gdje će Hrvatske šume sa privatnih šumskih parce-la izvući svu zaraženu drvnu masu te sirovinu prodati, a od naplaćene svote će uzeti samo cijenu troškova rada, dok će ostatak uplatiti vlasniku šume.

Organizatori Okruglog stola iskazali su zadovoljstvo što je ponuđena konkretna mjera za rješenje problema potkornjaka.

Iako je Ministarstvo poljoprivrede bilo najviše na udaru kri-tika, Marko Tomljanović je pojasnio kako je upravo ministar-stvo podnijelo niz mjera i radnji dok se na Pravilniku o sekve-staciji ubrzano radi te će i on biti uskoro gotov. Naredba će biti takva da će se ukloniti sva zaražena stabla na zahvaćenom području. Sa predstavnicima privatnih šumovlasnika održan je krajem rujna radni sastanak gdje su detaljizirane sve proble-matične točke akcijskoga plana sanacije zaraženih površina.

Svoje viđenje ove situacije dao je i milan pernek ispred Hrvatskog šumarskog instituta. Naglasio je kako u situacijama poput elementarnih nepogoda nije moguće spriječiti ovakav razvoj situacije. Nisu to uspjele niti mnogo bogatije zemlje po-put Njemačke ili Austrije te da se uspoređujući sa drugima u Hrvatskoj ne sprema katastrofalni scenarij. Važno je da se mje-re odrade na vrijeme te da sanacija bude sveobuhvatna, jer će u protivnom biti mala korist od svih do sada učinjenih radova.

Također je naglasio kako je potkornjak prirodan ukoliko je sekundaran štetnik, no kada se u ekstremnim uvjetima ra-zvije u primarnog štetnika onda je i njegovo prisustvo u NP Risnjak neprirodno.

Maja Bukovac iz Savjetodavne službe istaknula je kako je struka u privatnim šumama premalo zastupljena te da se za normalno funkcioniranje moraju mijenjati zakoni koji regulira-ju imovinsko-pravne odnose, a pored toga ujednačiti katastar sa gruntovnicom te promijeniti način nasljeđivanja. Istaknula je kako je isplativost bavljenja šumom moguća ukoliko vlasnik posjeduje više od 20 ha u komadu, što mnoge odvraća od bav-ljenja šumarstvom jer je većinom riječ o malim parcelama.

U raspravi se, nažalost, pokazalo kako javnost još uvijek nema dovoljno informacija koje bi mogli koristiti kao argu-mente, stoga ne bi bilo loše učiniti nešto i na tome polju.

Kao zaključci su se nametnuli javna mobilizacija svih relevantnih institucija, zahtjev za saborskom sjednicom na temu problema potkornjaka te model za rješavanje ovoga problema kojeg su ponudile Hrvatske šume kao jedini kon-kretni prijedlog na Okruglome stolu.

Za temu potkornjaka vlada velika zainteresiranost

okrugli stol u Novinarskom domu okupio je predstavnike relevantnih institucija


Događaji

Osamnaesta po redu tradicijska izložba “Jesen u Lici” održana je u organizaciji Razvojne agenci-

je Ličko-senjske županije - LIRA-e, Lič-ko-senjske županije i Grada Gospića, a održana je od 30. rujna – 02. listopada 2016. godine na Trgu Stjepana Radića u Gospiću. Manifestaciju je svečano otvo-rio župan Ličko-senjske županije Mi-lan Kolić. Izložba je privukla pozornost mnoštva uzvanika i posjetitelja iz cijele Hrvatske. Otvorenju su također nazočili i predstavnici stranih veleposlanstava iz 19 zemalja akreditiranih u Republici Hrvatskoj, specijalizirani za gospodar-sko – diplomatske poslove. Na 4.000 m² izložbenog prostora predstavljeno je 260 izlagača iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Makedo-nije. Na izložbi su prikazani autohtoni poljoprivredni, prehrambeni, uporabni i ukrasni predmeti karakteristični za

ničkih društava. I na ovogodišnjoj „Jeseni u Lici“ održane su prezen-tacije starih zanata i demonstracije tradicionalnog načina pečenja rakije. U sklopu manifestacije organizirana je i izložba autohtonog ličkog goveda – ličke buše, te izložba ličke pramenke. Organizirano je i ocjenjivanje najboljih proizvođača meda, sira i rakije. Najbo-ljim proizvođačima su dodijeljena pri-znanja i nagrade. U sklopu večernjeg programa dodijeljene su i nagrade za najbolji etno nastup proizvođača, na-grada za najboljeg gostujućeg izlagača te nagrada za najboljeg proizvođača. Potičući daljnji razvoj i povećanu kvali-tetu autohtonih proizvoda Like, manife-stacija “Jesen u Lici” od velikog je zna-čaja za Ličko-senjsku županiju te kao takva ima značajnu ulogu u poticanju razvoja kontinentalnog turizma. Izlož-bu je posjetilo 35.000 posjetitelja.

jESEN u lICI

omiljena lička manifestacija doživjela punoljetnost

jedan od najvećih i najljepše uređenih izložbenih prostora bio je i onaj Hrvatskih šuma. Uređivali su ga djelatnici rasadnika i radne jedinice građevinarstvo i transport.

krajeve iz kojih izlagači dolaze. Izlagači su bili obiteljska poljoprivredna gospo-darstva, obrti i mala trgovačka društva i udruge.

jedan od najvećih i najljepše ure-đenih izložbenih prostora bio je i onaj Hrvatskih šuma. Uređivali su ga djelat-nici rasadnika i radne jedinice građevi-narstvo i transport. Površina izložbenog prostora iznosila je oko 30 metara kva-dratnih, a čitav je prostor bio prekriven sječkom. Izložen je sadni materijal iz rasadnika te slike šume iz ličkih krajeva. Čitav ambijent su popunjavali uređeni panjevi i dijelovi drveća koji su dodat-no stvarali ugođaj šume. Postavljeni su i izlošci drvenih klupa i stolova gdje su se posjetitelji mogli odmoriti i podružiti.

Osim izložbeno-prodajnog di-jela održan je i bogat kulturni pro-gram uz nastup 16 kulturno umjet-

Tekst: Irena DevčićFoto: mandica Dasović


Događaji


Mr. sp. Goran Kovač iz Službe uređivanja šuma u Di-rekciji održao je predavanje na temu Promjene u Pravilniku o uređivanju šuma – označavanje šum-

skog zemljišta prema odredbama međunarodnih propisa te problematika izvješćivanja prema Okvirnoj konferenciji UN-a o promjeni klime i Kyoto protokolu. Na početku preda-vanja dao je kratak povijesni pregled o aktivnostima u okvi-ru UN-a vezano za pitanja okoliša koji su prethodili prvom i najznačajnijem međunarodnom sporazumu postignutom s ciljem zaštite klimatskog sustava, usvojenom na konferenciji UN-a u Rio de Janeiru 1992. godine. Sporazum je poznat pod nazivom Okvirna Konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime. Kod nas je potvrđena Zakonom o potvrđivanju Okvir-ne Konvencije o promjeni klime 1996. godine (Narodne no-vine, Međunarodni ugovori broj 2/1996).

Prvo stajalište oko kojega su se usuglasile članice UN–a u Sporazumu jest da su promjena klime na Zemlji i njene negativne promjene zajednička briga čovječanstva. Poveća-nju atmosferskih koncentracija stakleničkih plinova znatno su doprinijele ljudske aktivnosti. To pojačava prirodni efekt staklenika i rezultira postupnim zagrijavanjem Zemljine površine i atmosfere, što može loše djelovati na prirodne ekosustave i čovječanstvo. Također je usuglašeno da najveći dio prijašnjih i sadašnjih emitiranja stakleničkih plinova do-

lazi iz razvijenih zemalja, da je emisija po glavi stanovnika u zemljama u razvoju još uvijek razmjerno niska i da će udio u sveopćoj emisiji koja dolazi iz zemalja u razvoju sve više rasti kako se budu udovoljavale njihove razvojne potrebe. Na Konvenciji je naglašena važnost uloge spremišta i odlagali-šta stakleničkih plinova u kopnenim i morskim ekosustavi-ma. Znanstvenici procjenjuju da je od predindustrijskog raz-doblja koncentracija stakleničkih plinova porasla za otprilike 35 %. Zbog toga je temeljni cilj Konvencije postići stabiliza-ciju koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi na razinu koja će spriječiti opasno antropogeno djelovanje na klimat-ski sustav. Kina proizvodi najviše, 28 %, a Hrvatska sudjeluje s 0,08% u ukupnim svjetskim emisijama stakleničkih plinova.

obaveze i dužnosti definirane 1992. godine nalažu izradu popisa antropogenih emisija iz izvora i uklanjanje u odlagališta svih stakleničkih plinova. Inventar stakleničkih plinova se radi svake godine i šalje revizorskom timu UN–a na pregled. Što se tiče šumarstva, prema čl. 4. obvezni smo promicati održivo gospodarenje i promicati i surađivati na očuvanju i unaprjeđenju odlagališta i spremnika svih stakle-ničkih plinova koji nisu pod nadzorom Montrealskog proto-kola, uključujući biomasu, šume i oceane kao i druge kopne-ne, obalne i morske ekosustave.

od inicijative pa do realizacije KP-a proteklo je osam godina, a već za manje od godinu dana stvoreni su uvjeti za stupanje na snagu Pariškog sporazuma. Hrvatska će, prema informacijama iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode, ratificirati sporazum tijekom 2017. godine. određene obaveze imat će i Hrvatske šume

IZlaGaNjE o KyotSKom pRotoKolu mR. GoRaNa KoVača

obveze Hrvatskih šuma u zaštiti klime

Događajipredavač mr. sp. Goran KovačTekst ■ Foto: marija Glavaš


izrađuje licencirani ovlaštenik. U Republici Hrvatskoj je to tvrtka EKONERG d.o.o. Inventar obuhvaća praćenje emisija stakleničkih plinova koji se pojavljuju kao posljedica ljudskih djelatnosti, a to su: ugljikov dioksid (CO2), metan (CH4), di-dušikov oksid (N2O), fluorirani ugljikovodični spojevi (HFC-i, PFC-i) i sumporov heksafluorid (SF6).

Sektori za praćenje emisija i odliva stakleničkih plino-va su: energetika, industrijski procesi, korištenja otapala, poljoprivreda, korištenje zemljišta, promjene u korištenju zemljišta i šumarstvo, odnosno land use, land use change and forestry (LULUCF) i gospodarenje otpadom. Izrada in-ventara mora se raditi prema smjernicama Međunarodnog panela o promjeni klime koje sadrže opsežan skup propisa, pravila i preporuka. U sektoru LULUCF postoji šest kategorija zemljišta i prema tome se vrši inventarizacija. To su: šumsko zemljište, zemljište pod usjevima, travnjaci, močvarno ze-mljište, naseljena područja i ostalo zemljište.

To je bitno pratiti jer promjene u određenim kategorija-ma zemljišta uslijed promjene namjene korištenja, rezultira-ju ili povećanjem uklanjanja CO2 iz atmosfere ili povećanjem emisija. Uzroci koji dovode do povećanja emisija su krčenje šuma, odnosno, smanjenje površina pod šumom i prena-mjena u neku drugu kategoriju, kao i obratno. Zato je važno voditi bilancu zemljišta na godišnjoj razini.

Definicija šumskoga zemljišta prema Kp-u je sve ono obraslo šumsko zemljište koje u doba zrelosti naraste više od dva metra u visinu, što znači da u ovu kategoriju ne ulazi sve šumsko zemljište koje je kao takvo definirano Zakonom o šumama. Zbog toga su kod nas, radi pojednostavljenja, iz-bačeni garig i šibljak iz šumskog zemljišta prema odredbama KP-a te se vode u kategoriji travnjaka. Iz grafičkog prikaza, koji je prisutnima pokazao Kovač, za zemljišta razvrstana prema LULUCF podjeli, za 1990., 2000. i 2010. godinu u Hrvatskoj bilo je vidljivo progresivno povećanje površine šumskog zemljišta.

Obaveze Republike Hrvatske prema EU koja vodi zajed-nički obračun, prati i raspodjeljuje terete po zemljama, sadr-žane su u Odluci br. 529 EU parlamenta i Vijeća o pravilima za obračun emisija i uklanjanja stakleničkih plinova koji na-staju iz djelatnosti povezanih s LULUCF-om iz 2013. godine. Članak 3 ove odluke obvezuje svaku zemlju članicu na pri-premu i vođenje LULUCF obračuna.

Dodatno pojašnjavajući mjere u šumarskom sektoru, Kovač je kazao kako se pojam pošumljavanje odnosi na iz-vršenja ostvarena nakon 1990. godine na prostorima gdje do tada nije bilo šume. Ponovno pošumljavanje odnosi se na duži period gdje je došlo do prekida, odnosno prenamjene iz šumskog zemljišta u neko drugo, pa ponovno u šumsko metodom pošumljavanja. Pojam odšumljavanja odnosi se na trajnu promjenu namjene, a provodi se krčenjem šuma u svrhu prenamjene zemljišta u poljoprivredno, infrastrukturu i dr. Pozitivne mjere koje djeluju ublažavajuće na klimatske promjene su: pošumljavanje, ponovno pošumljavanje, oču-vanje ugljika u postojećim šumama, povećanje proizvodnje u postojećim šumama i dr., a mogli bismo reći i svi radovi biološke obnove šuma (BOŠ).

Konkretne obaveze definirane KP-om, koji je stupio na snagu 2005. godine, mogle su se početi provoditi tek kada ga je potpisalo 55 zemalja koje stvaraju više od 55 % ukupne količine stakleničkih plinova. Cilj postavljen u prvom razdo-blju odnosio se na smanjenje emisija stakleničkih plinova na svjetskoj razini od 2008. do 2012. godine za 5 % u odnosu na 1990. godinu. Pri tome se išlo na ruku siromašnijim zemlja-ma pa se obaveze u raznim zemljama razlikuju. U nekim je zemljama čak bilo dozvoljeno povećanje do maksimalnih 10 %. Za Hrvatsku, koja tada još nije bila članica EU, određeno je smanjenje od - 5%, a za cijelu EU - 8%. Hrvatska je potpisala Kyoto protokol 1999. godine, a 2007. godine ga je ratificirala u Hrvatskom saboru Zakonom o potvrđivanju KP-a (Narodne novine, Međunarodni ugovori br. 5/2007).

Nakon 2012. godine došlo je do krize u politici pre-ma klimatskim promjenama kada su iz prvog razdoblja KP-a izašli Kanada, Novi Zeland, Japan i Rusija. Time je broj sudio-nica pao ispod 55 i protokol se više nije odnosio na 55 % uku-pne svjetske proizvodnje plinova. Situacija se ponovno pro-mijenila nakon konferencije u Dohi. EU je preuzela vodstvo, a dogovoreno je da će se do 2020. godine emisije smanjiti za 20 % u odnosu na 1990. godinu. Također je dogovoreno da će se udio obnovljivih izvora energije povećati za 20 %, kao i energetska učinkovitost, dok se udio biogoriva u prometu treba povećati za 10 %. Realizaciju KP-a moguće je ostvariti kroz tri fleksibilna mehanizma, a to su: mehanizam zajednič-ke provedbe, mehanizam čistog razvoja i trgovanje emisija-ma. Navedeno je regulirano Uredbom o provedbi fleksibilnih mehanizama KP-a, a objavljeno je u Narodnim novinama br. 142/02.

Zadnja održana konferencija UN-a o promjeni klime odr-žana je u Parizu 2015. godine na kojem su zemlje članice uspjele postići novi sporazum, poznat pod nazivom Pariški sporazum. On vjerojatno predstavlja najsnažniji dogovor do sada, a tijekom istog je dogovoreno da će se globalni porast temperature ograničiti na manje od 2o C do 2100. godine, a krajnji je cilj doći do izjednačenja s uvjetima kakvi su vladali prije industrijske revolucije. Prema Pariškom sporazumu je do 2050. godine neophodno smanjiti emisije stakleničkih plinova između 40 % i 70 % u odnosu na one zabilježene 2010. godine, a do 2100. godine doći do nulte stope.

Od inicijative pa do realizacije KP-a proteklo je osam go-dina, a već za manje od godinu dana stvoreni su uvjeti za stupanje na snagu Pariškog sporazuma. Određeno je da će se to desiti 4. studenog 2016. godine, a omogućeno je či-njenicom da su sporazum ratificirale 74 zemlje koje zajedno proizvode 58,82 % ukupnih emisija stakleničkih plinova (sta-nje 6.10.2016.). Najznačajnije je, pojasnio je Kovač, da su 3. rujna ove godine Pariški sporazum ratificirale SAD i Kina, a 5. listopada se pridružila i EU. Hrvatska će, prema informacija-ma iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode, ratificirati spora-zum tijekom 2017. godine.

Što se tiče obveze izrade godišnjeg izvješća o emisija-ma i odlivima stakleničkih plinova nadležno je Ministarstvo za zaštitu okoliša i prirode. Agencija za prirodu i okoliš sa-kuplja sve informacije potrebne za obračun emisija i odliva, a Nacionalno izvješće o inventaru stakleničkih plinova (NIR)

Događaji


Kategorija luluCF–a, koja se odnosi na gospodare-nje šumama, obuhvaća šume koje su to bile i prije 1990. godine, a zahtijeva praćenje prirasta, sječa, drvnih zaliha i dr. po čl. 10 koji je sadržan u odluci 529, Hrvatske šume su obvezne dostavljati Europskoj komisiji sve informacije o trenutnim i budućim LULUCF aktivnostima vezanim za ograničenje ili smanjenje emisija i dr. Tako je prvi akcijski plan već izrađen i odaslan EU u okviru niskougljične stra-tegije razvoja.

U dodatku Odluke se nalaze referentne razine gos-podarenja šumama za svaku zemlju članicu. Za Hrvatsku ona iznosi – 6.289 Gg CO2 / god., što predstavlja godišnji ekvivalent uklanjanja CO2 kojim smo zaduženi, što otprilike odgovara akumulaciji od oko 4 mil. m3 drvne zalihe, a odre-đena je prema povijesnim trendovima prirasta i sječe. Ra-zina je određena temeljem smanjenog intenziteta sječe ispod 50 % prirasta, kakva je bila devedesetih godina proš-loga stoljeća. Kovač je informirao prisutne o mogućnosti tehničke korekcije te kako je Hrvatska zatražila da se ista napravi za razdoblje do 2020. godine, nakon čega je uvr-štena u inventar stakleničkih plinova (NIR) za 2016. godinu, a iznosi – 5.384 Gg CO2. Cijena jedne tone CO2 u sustavu trgovanja emisijama na dan predavanja, tj. 6. listopada, iznosila je 5 € i 45 c ili 3,7 €/m3 drvne zalihe. Prema tome, godišnja vrijednost uklanjanja CO2 prema višoj referentnoj razini iznosi 34,5 milijuna € godišnje, odnosno 29,5 mili-juna € prema nižoj razini, što zapravo predstavlja tržišnu vrijednost jedne od OKFŠ-a na godišnjoj razini, pojasnio je Kovač, a spominje se u Zakonu o šumama, u članku 3., sta-vak 2 kao ublažavanje učinka atmosfere vezivanjem uglji-ka te obogaćivanje okoliša kisikom.

DogađajiSljedeći propis koji definira obveze šumarskog sekto-

ra je Zakon o zaštiti zraka (NN, 130/11, 47/14). Prema čl. 77 iz ovog Zakona, Hrvatske šume su obvezne godišnje, uz druge institucije, sve potrebne podatke za izradu inventara stakle-ničkih plinova dostavljati nadležnoj Agenciji za okoliš i prirodu, bez naknade, do 30. lipnja prema dostavljenom programu prikupljanja podataka za NIR. Programom se prikupljaju po-datci prema čl. 3.3 KP - a o pošumljavanju sjetvom i sadnjom, podatci o prirodnom širenju šuma, opožarenim površinama i odšumljavanju. Prema članku 3.4 traže se podatci o drvnoj zalihi, prirastu, posječenoj drvnoj zalihi, izvučenoj drvnoj zali-hi, površinama razvrstanim po uzgojnim oblicima i opožare-nim površinama prema KP kategorijama zemljišta. Kovač je prisutnima pokazao primjer obrasca za pošumljavanje kakve ispunjava svaka zemlja članica. Naglasio je kako je obveza sva-ke zemlje rad na stalnom poboljšanju inventara stakleničkih plinova kako bi bio što točniji, precizniji i vjerodostojniji.

Buduće obveze ugrađene su u novi Pravilnik o uređivanju šuma koji je na snagu stupio 2015. godine u svrhu pojedno-stavljenja izvješćivanja.

Prema Prilogu 5 Pravilnika sastojine u O-2 i O-3 obrascima trebat će se označavati prema navedenim kategorijama KP – a oznakama A1, A2, F1, F2 i R.

Kao novost je naveo i nove ŠGO-20 i O-19 obrasce. Pro-mjena se odnosi na obavezu godišnjeg praćenja promjene korištenja šumskog zemljišta na razini područja kao i na razini Osnove gospodarenja. Na kraju je spomenuta obveza iz čl. 97, prema kojoj su sve pravne osobe koje gospodare šumama i Savjetodavna služba, dužne dostavljati Hrvatskim šumama sve podatke potrebne za izvršavanje međunarodnih obveza kao i evidencija izvršenih radova radi evidentiranja u ŠGOP.

pozorno se slušalo

Vijestice iz podružnica


ušp Koprivnica Tijekom mjeseca rujna realizacija

sječe i izrade na području UŠP Kopriv-nica iznosi 7.807 m³ oblovine i 16.220 m³ prostornog drva, što ukupno iznosi 23.093 m³.

Od uzgojnih radova tijekom rujna rađene su pripreme staništa, njege pod zastorom, njege pomlatka i mladika te čišćenja na površini od 784 ha.

U tijeku je otkup sjemena te je pre-uzeto 387 kg sjemena hrasta lužnjaka, 5095 kg sjemena hrasta kitnjaka i 2206 kg sjemena bukve.

Održana je javna rasprava za izradu Programa gospodarenja šumama šu-moposjednika za gospodarsku jedinicu Paške šume na području UŠP Senj.

Na području lovišta VI/6 Peski i VI/9 Repaš uspješno je započela lovna sezo-na u lovu na jelena običnog odstrelom devet grla, od kojih je jedno u vrijedno-sti zlatne medalje te pet u srebru i tri u bronci.

U tijeku je utvrđivanje brojnosti jaj-nih legala gubara i veličine populacije mišolikih glodavaca.

ušp osijekNa području UŠP Osijek izvršeni su

radovi kemijske pripreme u odsjecima gdje se planira sjetva žira, a u tijeku su radovi pripreme staništa strojno u odsjecima na kojima se planira sadnja sadnica. Završavaju se radovi njege mladika i čišćenja sastojina te radovi na podizanju zaštitnih ograda. U tijeku je i sakupljanje žira.

U rasadnicima se obavljaju zdrav-stveni i stručni pregledi.

ušp NašiceOd uzgojnih radova izvode se radovi

na podizanju ograde, otkup žira te sje-tve žira hrasta lužnjaka i kitnjaka. Uku-pne potrebe za žirom hrasta lužnjaka su 328.779 kg, a hrasta kitnjaka 51.906 kg.

Tijekom sječe i izrade F1 izvršeno je 33.339 m3. Privlačenje F2 je realizirano s 20.627 m3. Tijekom otpreme F3 izvrše-no je ukupno 34.633 m3. Vanjski izvođa-či realizirali su 29.187 m3.

Izvršenje prodaje u rujnu realizirano je s 12.227 m3 trupaca i naplaćeno je s 5,12 milijuna kn. Višemetrica je realizi-rana s 193 m3 i naplaćeno je 40.000 kn,

a kroz samoizradu je realizirano 21.530 m3 i naplaćeno 3,2 milijuna kuna, što ukupno iznosi 33.956 m3 i naplaćeno je ukupno 8,4 milijuna kuna. Do sada je sveukupno realizirano 343.913 m3 i na-plaćeno je 110,1 milijuna kuna.

ušp BuzetŠumarija Opatija-Matulji trenutno

intenzivno radi na proizvodnim procesima sječe i vuče u tri gospodarske jedinice i to Lisina, Učka-Opatija i Vepri-načke šume. Aktualno je i šest šumskih radilišta uključujući šumarijske radnike u GJ Lisina. Vrše se i radovi na popu-njavanju sadnicama bijelog bora u GJ Liburnija, s vlastitim kapacitetima i rad-nicima Agencije.

Od 20. listopada kreće akcija saku-pljanja sjemena bukve u sjemenskoj sastojini na području GJ Lisina pomoću prostirki u šumi i uz pomoć radnika iz rasadnika Frančeskija.

U proteklom razdoblju radnici Šu-marije Poreč bili su angažirani na ra-dovima podizanja ograde i čišćenja šuma u GJ Dubrava. Uz to radilo se na radovima čišćenja šuma u AC Lanterna za investitora Valamar Riviera.

ušp Nova GradiškaS današnjim danom ostvarena je

proizvodnja od 271.393,78 m³, što je 73,95 % od planiranog.

Na području cijele Podružnice pri-vode se završetku radovi sječe i izra-de (F1) i privlačenja (F2) za III. kvartal 2016. što se tiče prethodnog redovnog i slučajnog prihoda (sušci). Istovremeno su na dijelu šumarija započeli radovi sječe i izrade (F1) i privlačenja (F2) koji su dinamičkim planom proizvodnje pla-nirani za realizaciju u IV. kvartalu.

Tijekom rujna na području Uprave šuma Podružnica Nova Gradiška izvr-šeni su sljedeći uzgojni radovi: njega mladih sastojina na 373 ha, priprema staništa na 174 ha i sanacija i obnova šuma na 22 ha, kao i redovni poslovi ču-vanja šuma i osmatračke protupožarne službe.

Izvršen je stručni i zdravstveni pre-gled rasadnika Cernik od strane Hrvat-skog šumarskog instituta.

Na teren su plasirane sadnice polj-skog jasena starosti 3+0 i 2+1.

Lokalno stanovništvo sakuplja sjeme hrasta lužnjaka, hrasta kitnjaka te obič-ne bukve za potrebe rasadničke proi-zvodnje, te za sjetvu u sastojine.

U rujnu je izgrađeno 1,5 km gornjeg stroja šumske ceste Gradac I-Gradac II na području Šumarije Slavonski Brod te 0,97 km gornjeg stroja šumske ceste Dragovci 2 na području Šumarije Nova Kapela. U Šumariji Slavonski Brod izgra-đeno je i 2 km donjeg stroja na šumskoj cesti Vratolom - sveta Petka. Od radova na objektima visokogradnje završava se obnova dvorišne zgrade u Šumariji Ori-ovac.

U kamenolomima UŠP Nova Gradiš-ka u rujnu je proizvedeno 5.000 m³ tu-canika i otpremljeno ukupno 1.872 m³ mineralnih sirovina.

U tijeku su uređivački terenski ra-dovi na području gospodarske jedinice Gradiška brda i završni u gospodarskoj jedinici Južni Dilj Šumarije Nova Gra-diška te radovi na izvanrednoj reviziji za gospodarsku jedinicu Međustrugovi Šumarije Stara Gradiška.

ušp ogulinTijekom rujna na radovima pri-

dobivanja drvnih sortimenata reali-zirano je 23.501,89 m³ drvne mase, što s prethodnim mjesecima ove go-dine daje ukupnu sumu izvršenja od 148.751,13 m³ (71,63 % realizacije pla-na). Ukoliko do kraja godine vremenske prilike budu išle na ruku izvoditeljima radova, UŠP Ogulin bi u ovoj poslovnoj godini plan proizvodnje trebala izvršiti u potpunosti.

Tijekom mjeseca rujna nastavljeni su radovi na njezi i podizanju novih sastoji-na, a započinju i radovi sadnje. Na terenu će se saditi šumske sadnice autohtonih vrsta četinjača. Realizacija za devet mje-seci ove poslovne godine iznosi 64,25 % odobrenog plana, a također se očekuje izvršenje plana u cijelosti.

U rasadniku Oštarije provođeni su radovi na žetvi korovske vegetacije u svrhu podizanja školovanih šumskih i hortikulturnih biljaka, a krajem rujna počelo je vađenje prvih biljaka za sad-nju na terenu. Uz šumske sadnice, u rasadniku Oštarije još se uvijek nalaze u ponudi i mnoge hortikulturne vrste, a posebno su interesantne sadnice za proizvodnju božićnih drvaca i to kultiva-


Vijestice iz podružnicaVijestice iz podružnicari bodljikave smreke (Kaibab, San Juan) i nordijska jela.

Na području UŠP Ogulin u mjesecu rujnu izvođeni su radovi na izgradnji i održavanju šumskih prometnica, dok je nekoliko građevinskih strojeva na području podružnica Sisak, Zagreb i Ko-privnica, gdje izvode građevinske rado-ve izgradnje šumskih cesta.

ušp ZagrebU tijeku je sakupljanje šumskog sje-

mena, prvenstveno žira hrasta kitnja-ka i hrasta lužnjaka, bukvice i sjemena poljskog jasena. Bukvica je ove godine izuzetno dobro urodila. Dio će po prvi puta biti uskladišten u hladnjači Hrvat-skog šumarskog instituta. Poljski jasen ove godine je slabije rodio. Nastavljaju se sakupljanje, otkup, unošenje i sadnja sadnica i sjemena.

Od početka godine do 18. listopada izrađeno je 287.252,28 m³ drvnih sorti-menata, a privučeno 206 634,11 m³.

Iz Šumarije Lipovljani ukazuju na povećanu brojnost glodavaca (37 - 89%), uglavnom miševa. Urod žira je dobar, planira se unijeti u odsjeke koji

su obnovi još oko 40 tona (na oko 100 ha), ali već sada je svaki peti žir oštećen. Zbog FSC-a rodenticid Sorexa cebo više nema dozvolu za korištenje, a nemamo drugo sredstvo kao zamjenu. Štete su već sada utvrđene i na oko 30 % posa-đenih kontejnerskih sadnica poljskog jasena. U šumarji još traje otkup žira, njegov unos u sastojine, postavljanje ograda, pripreme staništa i sadnje kon-tejnerskih sadnica.

Radi se popisna inventura drvnog materijala i rasadničarske proizvodnje sa stanjem na dan 30. rujna.

U tijeku su terenski radovi izmjere šuma na Macelju u svrhu izrade Osnove gospodarenja za tu gospodarsku jedini-cu. Terenski radovi na Garjevici su obav-ljeni, te je u tijeku njihova kancelarijska obrada.

Učenici drugih razreda Osnovne ško-le Remete prošetali su novouređenom poučnom stazom Dubravkina puta. Usput su djeca sakupljala jesenske plo-dove i raznobojno lišće kojim će ukrasiti školske panoe. Pomoću slika sa interpre-tacijskih panela pokušali su prepoznati različite vrste drveća i grmlja. Planiran je

posjet djece Dječjeg vrtića Siget Šumariji Velika Gorica, obilazak staze Šumarica i kraća radionica u objektu Krušaku te te-renska nastava trećih razreda OŠ Voltino, također u Krušaku.

Osim djece dolaze nam i studenti. Planirana je terenska nastava studenata Šumarskog fakulteta na područje Šu-marija Remetinec i Velika Gorica.

Sjedište Uprave šuma podružnice Zagreb je preseljeno te se sada nalazi u Savskoj cesti 41/VI.

ušp VinkovciTijekom mjeseca rujna, u potpu-

nosti je izvršen dinamički plan sječe i izrade za prva tri kvartala, a proizvodnja za taj mjesec iznosi 28.857 m3. Ukupna proizvodnja drvnih sortimenata za prvih devet mjeseci iznosi 274.415 m3. Privla-čenje je izvršeno u količini od 162.623 m3 ukupno, od čega je 96 % izvršeno vlastitim kapacitetima. Zalihe na kraju devetog mjeseca iznose 41.186 m3.

Realizacija BOŠ-a izvršena je s 51,4 % od plana, odnosno 22. 460.552,82 kn, a od planiranih investicija realizirano je 2. 349.420 kn koje se odnose uglavnom


Vijestice iz podružnicana strojeve i opremu te informatičku opremu i lovačke ograde.

Od radova proizvodnje, osim pret-hodnog prihoda, započela je i sječa glavnog prihoda, uglavnom dovršni sijek, a izostat će naplodni zbog lošeg uroda žira. Započela je sjetva crnog oraha, a od ostalih uzgojnih radova pro-vode se kemijske njege premazivanjem panjeva ili hvataljkama.

Radovi na zaštiti šuma usmjereni su na prikupljanje podataka o zarazama šumskim štetnicima i bolestima pa iako je vidljivo da za sada nema opasnosti od gradacije gubara, pojava hrastove mre-žaste stjenice, sušenje jasena izazvano gljivičnim oboljenjem Chalara fraxinea te nemogućnost primjene insekticida i rodenticida za suzbijanje glodavaca, predstavljaju ozbiljan i sve veći problem u podizanju i očuvanju sastojina spa-čvanskog bazena.

I ove je jeseni nastavljena suradnja sa osnovnim školama kroz projekt Ško-la u šumi – šuma u školi te je održano desetak terenskih nastava, a osobiti je interes za posjet Šumarskom muzeju u Bošnjacima.

ušp SplitU tijeku je realizacija radova BOŠ-

a s tri ugovorene firme te se nastoji ostvariti plan. Do mjeseca rujna izvrše-no je 88,02 ha njege mladih sastojina, prorjeđivanje je obavljeno na 54,93 ha, sanacija paljevina na 251,19 ha, pošu-mljavanje i podizanje na 95,00 ha, na pripremu staništa utrošeno je 17,52 ha, a sanacija i obnova šuma izvršena je na 175,99 ha. Što se tiče šumske infra-strukture uređeno je 69,15 km šumskih prometnica i to održavanje PP pruga s elementima ceste na 16,65 km i prosi-jecanja na 52,50 km.

Ukupna realizacija BOŠ-a s naslova OKFŠ-a, a po čl. 64 iznosi 33.606.958,47 kn, što je 70,95% od planiranog.

Trenutno je u tijeku biokemijsko tretiranje borova četnjaka na 404 ha te uklanjanje zapredaka mehaničkim putem na površini od 104,83 ha. Jedan od najaktivnijih odjela je Odjel ekologi-je koji je u zadnja dva mjeseca obradio i proslijedio 120 predmeta (očitovanja na zakupe, prostorne planove, potvrde gl. projekata, izrada posebnih uvjeta i dr.). Samo prema Agenciji za poljopri-

vredno zemljište proslijeđen je 31 obra-đen predmet, a predmeti se odnose na površine (poljoprivredne!!) kojima AZP i raspolaže.

Odjel za uređivanje formirao je šest povjerenstava za redovite revizije pro-grama gospodarenja (Zadarski otoci, Lo-vinac, Novigrad, Šćadin, Dravenik-Plana, Pupnatska Luka) i jedno povjerenstvo za izvanrednu reviziju (zbog požara) za GJ Šaknja rat, Šumarija Korčula.

Ove se godine očekuje dobar urod maslina i u tijeku su pripreme za početak branja (nedostatak radnika) u masliniku Vlake, Šumarija Šibenik. Na području Šu-marije Dubrovnik, u tijeku je sakupljanje sporednih šumskih proizvoda – lempri-ke, mirte i tršlje koje je ugovorom regu-lirano i do sada se otpremilo 1.300 kg. Sakupljene su količine češera alepskog bora (1400 kg), pinije (66 kg), primor-skog bora (30 kg) i čempresa (125 kg).

ušp SisakOtkupljeno je 90 tona žira za unos

u sastojine. Priprema zemljišta za unos žira izvršena je na 85 ha. Njega mladih sastojina izvršena je na 368 ha. Održa-


vanje ograda u dužini od 31 km, održa-vanje prosjeka na 47 ha i svijetlih pruga na 116 km.

Realizirana sječa u razdoblju od 15.09.–18.10. ove godine iznosi 33.102,00 m³. Privlačenje trupaca u navedenom periodu iznosi ukupno 22.045,00 m³.

Od Povjerenstva Ministarstva poljo-privrede pregledan je Program gospo-darenja za šume šumoposjednika za GJ Sisačke šume i GJ Lijeva Luka – Gušće te Šumskogospodarska osnova područja Sava Sisak-Novska.

Za velike površine šuma, na područ-ju Šumarije Lekenik, zatražen je povrat od strane obitelji Thurn i Taxis.

ušp GospićU Šumariji Otočac, gospodarska

jedinica „Svilaruša – Kalčevac“ odsjek 1a (priznata sjemenska sastojina obič-ne bukve) vrši se sakupljanje sjemena obične bukve kao i vađenje prirodnog pomlatka obične bukve za potrebe po-punjavanja u Šumariji Donji Lapac.

U gospodarskoj jedinici „Laudonov gaj“ – Šumarija Korenica, vrši se vađe-nje prirodnog pomlatka hrasta lužnjaka (iz sjemenskog izvora koji je u postupku odobrenja za upis u priznatu sjemensku sastojinu) i sadnja istog u sklopu popu-njavanja na površinama gdje je prošle jeseni izvršena obnova sjetvom žira hrasta lužnjaka pod motiku.

U tijeku su također i obuhvatni ra-dovi na odabiru novih šumskih sjemen-skih objekata crnog bora (10 sastojina na području Šumarija Gračac, Gospić, Perušić i Korenica), te na bonitiranju sjemenskog objekta hrasta lužnjaka u gospodarskoj jedinici Laudonov gaj u Šumariji Korenica radi uvrštavanja u viši rang (iz „Sjemenskog izvora“ u „Pri-znatu sjemensku sastojinu“). Razlozi su sve izraženija potreba za kvalitetnim sjemenom i sadnim materijalom u na-rednim godinama.

Proizvodnja drvnih sortimenata iz-vršena je u količini od 355.520 m³ ili 65 % planirane proizvodnje.

Uprava šuma sudjelovala je i ove go-dine kao jedan od pokrovitelja tradicio-nalne manifestacije Jesen u Lici. Štand Hrvatskih šuma uređivali su djelatnici rasadnika i radne jedinice građevinar-

stvo i transport. Površina izložbenog prostora iznosila je oko 30 metara kva-dratnih, a čitav prostor bio je prekriven sječkom. Izložen je sadni materijal iz rasadnika te slike šume iz ličkih krajeva.

ušp BjelovarU devet mjeseci 2016. godine posje-

čeno je i izrađeno 507.324 m3 drvnih sor-timenata te je prema Planu proizvodnje za 2016. godinu izvršenje 71 %.

Tijekom listopada, osim redovne proizvodnje, na području UŠP Bjelovar održana je terenska nastava iz pred-meta Pridobivanje drva II, Mehanizacije pridobivanja drva za studente prvog se-mestra diplomskog studija Šumarstvo i predmeta Šumarske tehnike i teh-nologije za studente trećeg semestra diplomskog studija Šumarstvo, smjer Uzgajanja i uređivanja šuma s lovnim gospodarenjem.

Terenska nastava obuhvatila je slje-deće sadržaje: organizacija pridobi-vanja drva primjenom skupnog rada, tehničke i druge karakteristike strojeva u skupnom radu i izgradnja gornjeg stroja šumske prometnice.

ušp požegaIzvršenje sječe i izrade u rujnu izvr-

šeno je u količini od 17.592 m3. Otpre-ma drvnih sortimenata kupcu u rujnu je ostvarena s 18.415 m3.

Proizvodnja tucanika i ostalih frakcija u rujnu ostvarena je u količini od 11.750 m3. Otpremljeno je iz vlastitih kameno-loma u ovom periodu 12.740 m3. Zalihe tucanika u vlastitim kamenolomima na dan 30. rujna iznosile su 7.965 m3.

Izgradnja donjeg stroja šumske ce-ste izvršena je u dužini od 1,00 km. Iz-gradnja gornjeg stroja šumske ceste iz-vršena je u dužini od 5,29 km. Izgradnja i održavanje šumskih traktorskih vlaka izvršeni su na dužini od 4,36 km.

Od uzgojnih radova u rujnu su izvr-šeni: njega pod zastorom stare sastoji-ne na površini od 85,20 ha, pripremni radovi na površini od 35,97 ha, njega pomlatka na površini od 33,27 ha, njega mladika na površini od 39,16 ha, dozna-ka stabala glavnog prihoda u količini od 11.810 m3, doznaka stabala prethodnog prihoda u količini od 5.263 m3 i doznaka stabala slučajnog prihoda u količini od 15.456 m3.

ušp KarlovacProizvodnja drvnih sortimenata u

devetom mjesecu iznosila je 26.645 m3, a sveukupno za devet mjeseci 242.615 m3 ili 66 % godišnjeg plana. Privlačenje drvnih sortimenata od početka godine iznosilo je 172.437 m3.

Radovi biološke obnove šuma od po-četka godine ostvareni su u vrijednosti od 10,1 milijuna kuna ili 36 % od godiš-njeg plana. Najviše je uloženo u radove njege mladih sastojina, odabir i obilježa-vanje stabala za sječu te izradu šumsko-gospodarskih planova. U tijeku je otkup žira za radove obnove sastojina.

Odjel za uređivanje šuma poslao je Ministarstvu poljoprivrede na odobre-nje izvanrednu reviziju za GJ Draganič-ki lugovi i Osnovu gospodarenja za GJ Kozarac. U tijeku su terenski radovi na izradi Osnova gospodarenja za GJ Petro-va gora-Petrovac, GJ Petrova gora-Bu-blen, GJ Petrova gora-Bistra, GJ Stražnji Vrh i GJ Suhi Slunj.

U lovištima kojima gospodari UŠP Karlovac u tijeku su pripreme za pred-stojeću sezonu skupnih lovova na divlje svinje: dopremljena je zrnata hrana, iz-vršeno je tarupiranje prosjeka na kojima će biti stajališna mjesta lovaca, intenziv-no se obilaze tereni za skupne lovove i obilježavaju stajališna mjesta lovaca. Na području lovišta Petrova gora ponovno su prisutni vukovi koji uznemiravaju krupnu divljač koja je migrirala u rubne dijelove lovišta – blizu naselja.

Tijekom listopada na područje Pe-trove gore i Karlovca održano je više ak-tivnosti u sklopu projekta Škola u šumi, šuma u školi. U projektu su sudjelovali učenici i nastavnici OŠ Vladimir Nazor iz Duge Rese te OŠ Grabrik iz Karlovca.

Gljivarsko društvo Karlovac sakupilo je petstotinjak sudionika na svojoj tradi-cionalnoj gljivarijadi prve subote u listo-padu na području Petrove gore te kori-stilo usluge Lovačkog doma Muljava.

Profesori Šumarskog fakulteta Sve-učilišta u Zagrebu, Ivica Tikvić i Joso Vukelić, održali su 18. listopada 2016. terensku nastavu iz predmeta Opća i krajobrazna ekologija te Šumska vege-tacija za studente prve godine diplom-skog studija Šumarstva.

Vijestice iz podružnica


Šumska razglednica

Šumarija Biograd nalazi se u sastavu Uprave šuma podružnice Split. Na zapadu graniči sa Šumarijom Zadar, na sjeveru sa Šumarijom Benkovac, na istoku sa

Šumarijom Šibenik, a na jugu… pa, s morem. Ukupne je po-vršine nešto malo manje od 10.000 hektara od čega je 9.162 hektara obraslih površina. Raspoređena je na četiri gospo-darske jedinice: Biograd, Turanj, Vrana i Pašman, ova poto-nja ujedno je i otočna gospodarska jedinica sa svim svojim posebnostima i osobitostima. Na ulazu u Šumariju Biograd dočekali su me upravitelj Dario Peraić i revirnik Milan Marti-nović. Zagužvalo se malo u upraviteljevom uredu taj dan, jer su jedni od posljednjih šumskih radnika ove Šumarije upra-vo potpisivali ugovore za prijevremeni odlazak u mirovinu, s njihovim odlaskom Šumarija je ostala s jednim šumskim

radnikom. Problem je očit, no dodatna otegotna okolnost je što šumski radnik ne može sam na radilište pa uz njega mora biti prisutan i jedan od postojeća dva lugara. No, snalaze se nekako, dodaje Peraić i nastavlja s redovnim obvezama prije nego krenemo u obilazak terena.

Krećemo prvo prema gospodarskoj jedinici Vrana, usput stajemo uz ornitološki rezervat istoimenog naziva - Vrana. Nalazi se u sklopu Parka prirode Vransko jezero, a čini ga močvarno područje od oko 9 kilometara kvadratnih, što je ostatak nekadašnjeg deseterostruko većeg Vranskog blata isušenog u 18. stoljeću prokopom kanala Prosika. Područje je jedno od ornitološki najvrjednijih područja u Hrvatskoj te je stoga još 1983. godine proglašeno posebnim ornitološkim rezervatom. Ovdje povremeno ili stalno boravi čak 256 vr-

Šumske prosjeke sve se više koriste kao dodana vrijednost šume. do sada su isključivo služile šumarima i vatrogascima za obranu šuma od požara i provođenje radova u šumi, te naravno, lokalnom stanovništvu kao idealno mjesto odlaganja otpada, no situacija se pomalo mijenja. Prosjekama se ljeti služe turisti, za šetnju ili bicikliranje, pa je lokalni narod shvatio da odlaganjem otpada uz šumske ceste rade gotovo jedna-ku štetu kao da su smeće izokrenuli u vlastitom dvorištu.

Za prvo pošumljavanje zaslužan je Franjo josip I. Tekst ■ Foto: Irena Devčić

Borovi posađeni u čast Franje josipa I. 1898. godine

šumaRIja BIoGRaD, ušp SplIt


Šumska razglednica

sta ptica, što čini više od 60 % svih ptičjih vrsta u Hrvatskoj. Pticama tršćak služi kao idealno sklonište pri gniježđenju, ovdje nalaze hranu, skrivaju se od kiše, vjetra i grabežljivaca. Ornitološki rezervat odnedavno je opremljen i novom dr-venom šetnicom koja će vas provesti najljepšim dijelovima ornitološkog rezervata, a u šetnju ne krećite bez fotoaparata. Naš obilazak Šumarije nastavio se odlaskom na požarište. U neposrednoj blizini rezervata, svega par kilometara južnije prema magistrali koja se proteže u pravcu Biograd Pakošta-ne, izgorjelo je preko 6.000 metara kvadratnih borove sasto-jine. Požar je buknuo početkom kolovoza, a sumnja se da je

podmetnut. U popodnevnim satima vatra je krenula s tri ra-zličita mjesta u razmaku od nekoliko desetaka minuta. Jedna osoba je osumnjičena, no istraga još traje. Šteta od požara je ogromna, posebno što se radi o staroj borovoj sastojini tik uz magistralu koja je davala zelenu vizuru čitavome kraju. Sada je od šume ostalo crno zgarište. Ukupna šteta iznosi 6 miliju-na i 810 tisuća kuna. Šteta za ovaj kraj i njegov turizam još je i veća. Požar je zaustavljen na šumskim prosjekama, da nije bilo njih i glavne magistralne ceste ugrožena bi bila i sama naselja uz more. Razmišljalo se i o evakuaciji, ali na sreću va-trogasci su na prosjekama uspjeli zaustaviti vatru.

Šumske prosjeke sve se više koriste kao dodana vrijed-nost šume. Do sada su isključivo služile šumarima i vatro-gascima za obranu šuma od požara i provođenje radova u šumi, te naravno, lokalnom stanovništvu kao idealno mjesto odlaganja otpada, no situacija se pomalo mijenja. Upravitelj Šumarije, Peraić, zadovoljno govori kako je divljih odlagališta sve manje. Prosjekama se ljeti služe turisti, za šetnju ili bici-kliranje, pa je lokalni narod shvatio da odlaganjem otpada uz šumske ceste rade gotovo jednaku štetu kao da su smeće izokrenuli u vlastitom dvorištu. Odlazimo na položaj koji je godinama služio kao mjesto divljeg odlaganja otpada. Na jednoj od posljednjih Zelenih čistki lokalna zajednica udru-žila je snage, a Šumarija pružila pomoć i strojeve, i nakon jednog dana otpad je uklonjen. Danas stoji tabla upozorenja o zabrani odlaganja otpada. Izgleda da se ljudi zabrane pridr-žavaju. No, na žalost, deset metara dalje, tik uz šumu s jedne strane i maslinika s druge strane, niknula je nova hrpica. Za-brana ovdje nije istaknuta pa logika valjda nalaže kako je tu još uvijek dozvoljeno iskrenuti hrpu smeća. Nadamo se da će ovaj (ne)kulturni običaj uskoro potpuno iščeznuti.

Prolazimo kroz šumu alepskog bora i izbijamo na uzvisi-nu obraslu makijom. Planika u punom rodu svuda dokle po-gled seže. Tipičan mediteranski krajolik. Makija i garig prekri-vaju preko 6.000 hektara Šumarije Biograd, šikara je na oko 1.500 ha, a visoke šume, uglavnom alepskog bora, prekrivaju 890 hektara. Zaustavljamo se radi fotografiranja i okrjepe pr-vom, domaći naziv za planiku, te nastavljamo dalje prema protupožarnoj promatračnici smještenoj na području Tur-nja, predio Crni krug. Ovo je najviša promatračnica na po-dručju Šumarije i visina joj doseže devet metara. Vidljivost s nje je izvrsna pa se na vrijeme uoči svaki eventualni početak požara. Divim se pogledu, ali i opojnim mirisima začinskog mediteranskog bilja koji čitav kraj pretvaraju u idealno pod-ručje za aromaterapiju. Uokolo promatračnice većina zemlje je obrađena, padina na sjever zasađena je smiljem, na zapad maslinama. Ovo je samo jedan od višegodišnjih nasada koji je na ovom prostoru priveden svrsi. Do sada je predano 180 zahtjeva za podizanje trajnih nasada, a realizirano ih je oko 70, za sve njih izdvojeno je oko 400 hektara površina.

Prvi gospodarski program za ovo područje izrađen je za razdoblje 1982.-1991. godine, a izradio ga je dr. sc. Vlado To-pić iz Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita. Program je rađen za čitavo područje Šumarije Biograd. Prvo poznato pošumljavanje na biogradskom području izvedeno je 1898. godine prilikom proslave pedesetogodišnjice vla-davine cara Franje Josipa I., i to na području Solina. Ponosni

protupožarne prosjeke postale su sastavni dio turističke ponude

Završni radovi njege i prorede u sastojini

Zaprašivanje protiv borovog četnjaka


Šumska razglednicaalepski borovi i danas krase trg ispred gradske uprave zasa-đeni u njegovu čast. Spominjući Biograd nikako ne smijemo zaboraviti činjenicu da se radi o kraljevskom gradu. Naju-tjecajniji vladar, Petar Krešimir IV., okrunjen je ovdje 1059. godine. Pod njegovom vladavinom Hrvatsko Kraljevstvo zauzimalo je najveći teritorij u svojoj povijesti. Krunidbom kralja Kolomana 1102. godine, također u Biogradu, stvoreno je Hrvatsko – Ugarsko Kraljevstvo koje će trajati stoljećima. Godine 1125. Biograd pada u ruke Mlecima, koji su nakon osvajanja porušili cijeli grad. To je bio prvi, od ukupno tri puta kada će grad biti u potpunosti porušen. Godine 1202., križari su u svom pohodu razorili Zadar, odnosno Zaru, čiji su se stanovnici sklonili u Biograd kojem tada daju ime Zara Nova. Nakon obnavljanja Zadra, njegovi stanovnici se vraćaju u grad, pa tada Zadar preuzima naziv Zara Nova, a Biograd dobiva novo ime – Zara Vecchia.

Stihijsko iskorištavanje šuma ovoga područja bez reda i nadzora tijekom stoljeća, dovelo je do njihove devastacije. Najčešće je to bilo zbog prekomjerne sječe i ispaše, paleži i krčenja. Tek prije tridesetak godina kada se počelo s kori-štenjem drugih izvora energije, prvenstveno struja i plin, i kada je zbog zabrane držanja koza došlo do smanjenja broja stoke, smanjen je i pritisak na šume. No, posljedice se vide i danas. Kao što je već spomenuto, najveće površine prekri-vene su makijom, garigom, šikarom i šmrikom. Šumari se ovdje uglavnom bave radovima njege i prorede te čuvanjem šuma, propisa za sječu nema osim sanitarnih sječa, tj. vjetro-izvala. Šumsko uzgojnih radova izvrši se 8 hektara godišnje, a od postojećih 92 kilometra šumskih cesta i protupožarnih prosjeka godišnje se održava dva do tri kilometra. Najvećih problema, navodi Peraić, imaju sa uzurpacijama zemljišta

koje je ovdje duboko ukorijenjeno među stanovništvom. No, malo po malo, izbore se oni sa svim nedaćama, pa i onim katastrofalnim kakva ih je zadesila prije dvije godine. Naime upravo su Biograd i Sv. Filip i Jakov bili epicentar pojave izni-mno opasne azijske strizibube. Bila je to akcija na državnom nivou, a Šumarija Biograd odradila je lavovski posao. Nakon rušenja i uklanjanja svih zaraženih stabala ovaj opasni štet-nik nije ponovno uočen ali se i dalje, preventivno, vrši moni-toring. U gradu Biogradu završavamo obilazak ove malene mediteranske Šumarije, uz žaljenje što nismo stigli obići otočnu gospodarsku jedinicu Pašman-Vrgada. No, odmah pada i dogovor, već nadaleko poznati škramping održava se upravo na prostoru gospodarske jedinice Pašman pa je to ujedno i najbolja prilika da se upoznamo s ovim preostalim djelićem Šumarije Biograd.

požarište uz magistralu. sumnja se na podmetnuti požar

upravitelj peraić i revirnik martinović ispred zgrade šumarije


Europsko šumarstvo

Norveška je zahvaljujući vrlo sposobnoj Vladi koja vodi tu zemlju postala svjetski lider u donošenju mjera usmjerenih prema zaštiti prirode, nadasve šuma. To ne

bi bio uopće zanimljiv podatak da norveška Vlada nije došla do rješenja kako zaustaviti ilegalne sječe i u drugim dijelovima svijeta, a ne samo na svome teritoriju.

Naime, još 2011. godine Norveška je uložila gotovo mili-jardu dolara koje je raspodijelila zemljama u razvoju kako bi donijele programe zaštite tropskih šuma koje predstavljaju jedan od najugroženijih ekosustava na planeti. Samo za pro-vođenje Sporazuma o prevenciji šuma u Brazilu, Norveška je Vlada izdvojila još milijardu dolara, dok je u zaštitu šuma u Gvajani izdvojeno 250 milijuna dolara. No kako te mjere očito nisu bile dovoljne da se stvari oko zaštite tropskih šuma po-maknu sa mrtve točke, Norvežani su se odlučili za radikalne mjere koje će imati direktan utjecaj na tržište.

Norveška je ove godine postala prva zemlja na svijetu koja je zakonom zabranila sječu šuma. Odluku je donio norveški parlament krajem svibnja 2016. godine, a primarni cilj nove regulative jest zaštita biodiverziteta kroz sprječavanje bilo koje vrste negativnog utjecaja na ekosustav.

No kako ne bi sve ostalo samo na norveškim šumama, nji-hova Vlada potrudila se ugraditi i dodatne mjere koje se tiču šuma tropskog pojasa diljem svijeta. U navedenoj odluci tako stoji kako se u Norveškoj neće više moći kupiti niti jedan proi-zvod povezan s uništavanjem tropskih šuma. Što to znači?

Palmino ulje, soja i drvena građa bili su u 40 posto sluča-jeva uzrok uništavanja šuma u periodu od 2010. do 2011. go-dine u mnogim zemljama, pogotovo Argentini i Brazilu. Svi vole sandalovinu i ebanovinu te ružino drvo, no činjenica je kako su upravo te šume na izdisaju zbog prekomjern,ih sječa a samim time ugroženi su i životinjski organizmi koji su životno vezani za tropske ekosustave. Tropske šume danas pokrivaju oko 6 posto Zemljine površine, no istovremeno predstavljaju stanište za više od polovine svjetske flore i faune.

Zanimljiva je situacija sa palminim uljem zbog kojeg su uništene velike šumske površine jugozapadne Azije, a da-nas je palmino ulje sastani dio velike palete proizvoda poput Nutelle ili čokoladica Mars i Twix, brojnih komercijalnih slado-leda, čipseva i dr. Iako je riječ o nezdravim proizvodima, oni svakako imaju poklonike među širokim pučanstvom te će biti zanimljivo vidjeti kako će se Norvežani prilagoditi nedostatku ovih proizvoda na policama supermarketa.

dok većina država gleda kako svoje prirodne resurse maksimalno iskoristiti, zbog čega se granica iskori-štenosti godišnjih prirodnih resursa u roku jedne godine spustila već na početak kolovoza, norveška Vlada vuče poteze kojima bi svoje šume zaštitila od devastacije. no nisu samo stali na svojim šumama, već vuku poteze koji bi mogli napraviti značajni iskorak u borbi protiv ilegalnih sječa na globalnoj razini.

GloBalNI lIDER u ZaštItI plaNEta

Norveška uredbama spašava tropske šume

tipičan norveški krajolik

Tekst: Goran VincencFoto: Goran Vincenc, Vladimir Ivezić


Europsko šumarstvoČinjenica je kako proizvodnja palminog ulja nastavlja stre-

lovito rasti te se širi iz područja jugoistočne Azije prema ame-ričkim tropima i suptropskoj Africi, čime se dodatno povećava rizik za lokalne šume i ugrožene vrste. Koristeći materijale do-bivene uz pomoć Google Eartha i satelita Landsat, znanstve-nici su dokumentirali opseg sječe šuma u četiri regije svijeta: jugoistočnoj Aziji, Africi, Južnoj i Srednjoj Americi. Radi se o područjima velike koncentracije sisavaca i ptica kojima prijeti izumiranje te u kojima je potrebno znatno pojačati napore za očuvanje okoliša.

Ista priča je sa sojom. Pogledate li deklaracije proizvoda, shvatit ćete kako je danas gotovo nemoguće naći prehram-beni proizvod bez ovog sastojka u nekome od oblika u kojima se koristi.

Do sada su pojedine tvrtke ugradile ovo pravilo u svoje po-slovne politike, no ovo je prvi puta da se jedna država odlučila na ovako značajan potez. Prema odluci norveškog Parlamen-ta, državni ugovori neće se više moći dodjeljivati kompanija-ma koje koriste spomenute produkte koji dolaze iz tropskih šuma. Norvežani su također pozvali i ostale države da slijede njihov primjer, nadasve Veliku Britaniju i Njemačku. Smatraju kako je ugroženost tropskih šuma tolika da bi u slučaju izo-stanka odgovarajućih akcija zaštite došlo do njihovog potpu-nog uništenja za manje od sto godina.

Kako god ova inicijativa završila, pozitivna stvar koja budi nadu u spas Planeta jest da postoje vlade koje ozbiljno razmi-šljaju o ovome globalnome problemu. Prva se pojavila, sada ostaje na drugima da slijede njihov primjer.

Novi nasadi palmine uljarice na Borneu


Mala enciklopedija šumarstva

Vazdazeleno drvo, rasprostranjeno u Španjolskoj, Portu-galu, Grčkoj, Italiji, Alžiru, Tunisu i drugim mediteran-skim zemljama. Kod nas uspijeva u zoni hrasta crnike u

južnom i srednjem dijelu Dalmacije, a uzgaja se na Visu, Hva-ru, Šolti, Korčuli i u okolici Dubrovnika. Otok Šolta je posebno poznat po rogaču gdje postoji i mjesto imena Rogač. Stablo dostiže visinu osam do deset metara, guste je i razgranate krošnje. Deblo stoljetnih primjeraka može doseći opseg i tri metra. Kora debla u mladosti je glatka, tanka i pepeljaste boje, a kasnije hrapava, crvenkasta ili siva. Drvo rogača je velike gusto-će, uteže se srednje, na pritisak je čvrsto, a lako se cijepa i do-bro polira. Drvo se doduše rijetko upotrebljava u stolarstvu jer je srž često trula. Listovi su parno perasti, sastavljeni od tri do pet pari kožastih, široko jajolikih, tamnozelenih i sjajnih listića cijela ruba. Cvjetovi su dvospolni ili jednospolni, tamni, izbijaju postrance iz grana i tanjih dijelova debla, u grozdastim cvato-vima. Čaška je kratka, a vjenčića nema. Muški cvijet sastavljen je iz plodišta lećastog oblika iz kojeg izlazi pet prašnika raspo-ređenih u obliku krune, sa po jednim kratkim pestićem crven-kasto narančaste boje. Cvatnja počinje u kolovozu dok još nisu obrani plodovi tekuće godine, a završava tek krajem studenog.

plod je mahuna, duga do 20 cm, a široka do 3 cm, mesnata i slatka, tamnosmeđe boje, više ili manje povijena u luk. Sjemenke su tamno smeđe, sjajne, sitne, tvrde i eliptične. Plodovi rogača jedu se sirovi i melju u brašno koje se, u smjesi sa pšeničnim, iskorištava za kruh. Također se prerađuju u al-kohol i močilo za duhan. Iz sjemenki se dobiva lijepak mano-

galaktan, koji zbog svoje želatinoznosti ima široku uporabu (sirarstvo, slatkiši, kozmetički proizvodi, kožarstvo, farmace-utika i sl.). Plod rogača sadrži i do 60 % šećera, točnije 13 % jednostavnih šećera (fruktoza, maltoza i glukoza), 20 % saha-roze, 2-3 % pektina, 4 % bjelančevina, 3 % sluznih polisaharida i 35 % škroba. Od mineralnih tvari sadrži 36 % kalcija, 24 % kalija, 29 % bakra, a od vitamina najviše ima riboflavina (28 %). Rogač ima mali udio masti, ne sadrži kofein i teobromin, te rijetko djeluje kao alergen. Studija provedena na zdravim dobrovoljcima potvrdila je učinak polifenola i netopivih vla-kana rogača na sniženje razine lipida u krvi. Konzumiranjem 15 grama rogača dnevno u razdoblju od 4 tjedna zabilježeno je sniženje od 7.1 % ukupnog kolesterola i 10.6 % LDL kole-sterola (loš kolesterol). Zanimljivo je i otkriće antidijaroičkog učinka rogača u dječjoj praksi. Španjolski liječnik Ramos za-pazio je 1941. godine da su u Španjolskoj gladna djeca koja su se hranila rogačem rjeđe imala probavne tegobe od ostale djece. To ga je potaklo da u dječju praksu uvede rogač u slu-čajevima proljeva, enteritisa i dispepsije.

Rogač traži toplije položaje uz morsku obalu, a osjetljiv je na niske temperature i oštre hladne vjetrove.

Ono što gotovo sigurno niste znali o rogaču jest da mjerna jedinica karat dolazi upravo od rogača, točnije njegovog grč-kog naziva (keration). Naime, sjeme rogača bez obzira na veli-činu i uvjete čuvanja uvijek ima jednaku masu od 0,18 grama. Jedna sjemenka rogača jednaka je jednom karatu zlata.

ono što gotovo sigurno niste znali o rogaču jest da mjerna jedinica karat do-lazi upravo od rogača, točnije njegovog grčkog naziva (keration). naime, sje-me rogača bez obzira na veličinu i uvjete čuvanja, uvijek ima jednaku masu od 0,18 grama. jedna sjemenka rogača jednaka je jednom karatu zlata.

mEDItERaNSKE VRStE

Rogač (Ceratonia siliqua L.)

Drvo rogača

Tekst: Irena DevčićFoto: arhiva


Gljive naših krajeva

Prema nekim izvorima maglenka je uvjetno jestiva gljiva, a prema drugima otrovna jer sadrži prirodni nu-kleozid nebularin što je potvrđeno još 1954. godine. nebularin se s jedne strane smatra otrovom, a s druge strane kao antibiotik djeluje na bakteriju Mycobacterium tuberculosis, uzročnicu tuberkuloze.

jESEN DoNoSI maGlENKE

lijek, otrov ili pesticid?

Maglenku je prvi opisao i imenovao njemački priro-doslovac August Johann Georg Karl Batsch 1789. godine. Smjestio ju je u rod Agaricus, a potom su

je nakon dugog razmatranja mikolozi smjestili u rodove Le-pista i Gymnopus. U rod Clitocybe smjestili su je poštujući stroga pravila Međunarodnog kodeksa botaničke nomen-klature (ICBN) 1871. godine. Danas se za maglenku koriste znanstveni nazivi Clitocybe nebularis i Lepista nebularis. Ime roda Clitocybe znači nagnuta glava, a ime vrste nebula se odnosi na izmaglicu, što se odnosi na boju klobuka. Lepi-sta dolazi od latinske riječi koja označava pehar, a odnosi se na zrelu formu klobuka.

Rasprostiranje i stanište: pojavljuje se na trulom lišću u šumama četinjača i miješanim šumama Europe i Sjeverne Amerike. To je gljiva koja često dolazi u grupama, a nerijetko stvara i vilina kola, češće pod četinjačama.

opis: maglenka je stapčara s listićima, klobuka promjera od 5 do 25 cm. Klobuk je u početku konveksan ili koničan, kasnije se izravnava i stvara se plitko uleknuće u središtu, a rub postaje valovit. Boja je kod većine primjeraka sivkasta do svijetlo smećkastosiva, a u središtu je obojenje koje podsjeća na tmurni oblak. Klobuci mladih primjeraka su često prekri-veni tvorevinom nalik na bjeličasto brašno. Listići su bijeli, gusti i spuštaju se niz stapku. Stapka je visine od 6 do 12 cm i promjera od 2 do 3 cm. Glatka je, nešto malo svjetlije boje od klobuka, savijena na bazi, a vremenom postaje šuplja i

lako lomljiva. Meso je bijelo, vrlo gusto i vodenasto. Spore su elipsoidne i glatke, a otisak spora je kremastobijele do blije-do žute boje. Clitocybe nebularis var. alba rijetki je varijetet bijelog klobuka.

Kemijski sastav i moguća primjena: iz plodnih tijela izolirani su nebularin, feniloacetna kiselina, purin, uridin, adenin, uracil, benzojeva kiselina i manitol. Prema južno-korejskim znanstvenicima nebularin je pokazao antifun-gicidnu aktivnost na gljivama vrsta Magnaphorthe grisea,

često tvori vilina kola

Bijeli listići se spuštaju niz stapku

Tekst: marija GlavašFoto: arhiva


Gljive naših krajevaTrichophyton menta i Trichophyton mentagrophytes, a fe-nilacetilna kiselina potencijalno inhibira rast vrste Phytium ultiumand i prokazuje umjerenu antifagnu aktivnost na vr-stama Megnaphorthe grisea, Botrytis cinerea i Trichophyton mentagrophytes. Nebularin i još neke komponente antibi-otski djeluju na određene bakterije roda Mycobacterium. U Odjelu za biotehnologiju, koji djeluje u sklopu Instituta Jožef Štefan u Ljubljani, znanstvenici proučavaju mogućnosti pri-mjene ove gljive kao potencijalnog pesticida, insekticida, pu-žomora, fungicida i baktericida.

miris i okus: imaju sladak voćni miris, premda neke lju-de podsjeća na miris repe, a neke čak na jak miris mačjeg urina. Okus nije izražen.

Vrijeme sabiranja: od rujna do studenog. jestivost: ne smatra se osobito kvalitetnom. Uvjetno je

jestiva, što znači da se mora termički obraditi prije konzuma-cije, tj. kuhati u slanoj vodi oko 20 minuta. Ne preporučuje se ljudima osjetljivog želuca jer je teško probavljiva i uzrokovat će probavne smetnje. Neki je stručnjaci uopće ne prepo-ručuju, budući da sakuplja teške metale zbog čega je bilo i slučajeva otežanog disanja. Oni koji se odlučuju pripremiti je kao obrok mogu soliti i marinirati mlade primjerke ili spraviti juhu.

Slične vrste: dosta joj je slična olovasta rudoliska, znan-stvenog naziva Entoloma sinnuata, ali kod nje su listići naj-prije bijele, a na kraju crvenkaste i sive boje sa svilenkastim odsjajem i ne spuštaju se niz stručak.

češće se nalazi pod četinjačama

Cvijet rudbekije

Većina indijanskih plemena Sjeverne Amerike ovu je biljku koristila u borbi protiv ugriza zmije, povišene temperature, tretiranja rana koje ne prolaze, opeklina,

natečenih limfnih čvorova i ugriza kukaca. Rani bijeli kolo-nizatori brzo su prihvatili rudbekiju kao lijek za prehladu i gripu te je u 17. st. prenijeli u Europu. Rudbekiju, ehinaceau ili slamnjak, znanstvenog naziva Echinacea angustifolia, nje-mački botaničar Conrad Moench je u 18. st. smjestio u rod Echinacea, jer ga je suhi plod neodoljivo podsjetio na ježa čije je znanstveno ime roda Erinaceus.

opis: višegodišnja je zeljanica koja naraste između 40 i 70 cm. Korijen je vretenasta žila srčanica. Stabljika i lišće su rijetko do gusto čekinjasti. Na dugim stapkama je po osam do 21 ružičastih ili ljubičastih latica s 200 do 300 lapova. Cva-te od kasnog proljeća do sredine ljeta.

Rasprostranjenost i stanište: vrlo je proširena po Veli-kim ravnicama središnje Kanade i SAD – a te u susjednim re-gijama. Dolazi po suhim prerijama i na slabo plodnoj zemlji. U Europi se uzgaja.

Sjevernoamerički indijanci dobro su poznavali rud-bekiju i koristili je za tretiranje raznih zdravstvenih tegoba poput ublažavanja prehlade ili zubobolje. Pleme Hidatsa bilo je poznato po žvakanju korije-na, a što je djelovalo kao stimulans koji mu je po-magao izdržati cjelonoćna putovanja. Godinama je postojala zabrinutost zbog pretjeranog branja ove najpopularnije ljekovite biljke u SAd – u pa je u mnogim područjima proglašena zaštićenom.

Tekst: marija GlavašFoto: arhiva


Ljekovito bilje

čaj od rudbekije

uzgaja se u Europi

Kemijski sastav: amidi, poliacetileni, glikozidi poput deri-vata kafeinske kiseline i kininske kiseline, flavonoidi, ugljikohi-drati kao što je inulin, esencijalna ulja, minerali i vitamini, oso-bito krom, željezo, mangan, niacin, riboflavin, selen i vitamin C.

ljekovitost: koriste se svježi korijen i cvjetne glavice. Dje-luje kao: antibiotik, antialergenik, baktericid, zaštitnik kolage-na, citokinski stimulans koji ima antitumorski i antimikrobni učinak, stimulans imunosustava i limfatički tonik. Znanstve-no je potvrđeno da pomaže proizvodnju leukocita i pomaže fagocitima u borbi protiv infekcija i pripremi za izbacivanje toksina iz organizma. Uz to, primjenom rudbekije dolazi do iz-bacivanja oštećenih stanica i sveg drugog otpada iz krvotoka.

Tradicionalno se koristi za tretiranje prijetećih infekcija po-put prehlade i bronhitisa i simptoma poput kašlja i povišene temperature, za tretiranje infekcija urinarnog trakta, upala usne šupljine i ždrijela, za jačanje imuniteta i za tretiranje rana i opeklina. Smanjuje intenzitet i trajanje prehlade i gripe i po-maže tijelu u borbi protiv opetovanih infekcija, osobito dišnog sustava, srednjeg uha, urinarnog trakta i vaginalnih infekcija uzrokovanih Candidom. Antibiotski djeluje protiv bakterija vrsta Streptococcus i Staphyloccocus aureus. Ublažava umor i glavobolje. Eksterno se koristi za tretiranje rana koje teško zacjeljuju i upalnih stanja koja se manifestiraju čirevima. Kao melem se primjenjuje u slučaju potrganih ligamenata.

Učinci rudbekije su relativno kratkotrajni pa je najbolje uzimati je dva ili tri sata nakon pojave simptoma i potom tri puta dnevno da se osigura potpuni oporavak i optimalna funkcija imunosustava.

Ovisno o prirodi tegobe, rudbekija se uzima dva, tri ili osam tjedana, a nakon toga je nužno napraviti jednomjeseč-nu pauzu.

Kontradiktorne su informacije o utjecaju na osobe obo-ljele od side pa je negdje preporučuju, a negdje naprotiv smatraju da nije dobro dodatno poticati već poremećen imunosustav. Do sada nijedna znanstvena studija nije po-tvrdila štetnost rudbekije za osobe oboljele od side. Neki je ne preporučuju oboljelima od autoimunih bolesti poput reumatoidnog artritisa ili lupusa i kroničnih infekcija poput tuberkuloze i leukemije.

utjEloVljENjE ljEpotE I ljEKoVItoStI

Za rudbekijom se poseže kada je najgore


Zanimljivosti

Najveći živući organizam na Zemlji je gljiva, naravno ne najveća stapčara vrste Makrocybe titan pronađe-na u Meksiku, visine 70 cm i mase 20 kg, već kolonija

koja se prostire na 9,6 km2. Za razliku od Great Barrier gre-bena u Australiji koji se proteže 2.000 km i koji se sastoji od brojnih vrsta, kolonija medne gljive u državnoj šumi Malheur na Plavim planinama u Saveznoj Američkoj Državi Oregon genetski je jedinstven organizam. Šumu je osnovao pred-sjednik SAD–a Theodore Roosevelt 13. lipnja 1908. godine, a svrha je bila zaštita vodenih tokova i kontinuirana opskrba drvnom građom. Proročanski je imenovana po rijeci Malhe-ur, što na francuskom znači nesreća.

mEGaKoloNIja mEDNE GljIVE

od sićušne spore do najvećeg organizma Medna gljiva inače je prirodno rasprostranjena u većem

dijelu Europe, dijelovima Azije i Sjevernoj Americi, a prisutna je i u Australiji i na Novome Zelandu. Danas nosi znanstveni naziv Armillaria solidipes, a starije ime Armillaria ostoyae još je uvelike prisutno u literaturi. Prepoznatljiva je po izrazito konveksnom klobuku promjera od 5 do 15 cm, crvenosme-đe boje sa smeđim ljuskama. Fakultativni je saprofit i ujedno parazit koji uzrokuje bijelu trulež četinjača. U domaćinu se u principu širi putem rizomorfi, a infekcija sporama je rijetka.

u šumi malheur prvi je simptome koje je uzrokovala uočio zaposlenik Državne šumarske službe Greg Whipple 1998. godine. Ne samo da je primijetio da se stabla suše, nego je i predosjetio da se događa nešto neobično i upozo-rio nadređene. Članovi tima koji su otišli izvidjeti stanje na terenu ubrzo su shvatili da prevaljuju dugi put i da je za-hvaćena površina puno veća od oko 160 ha koliko je proci-jenio Whipple. Istraživanjem je ustanovljeno da zahvaćena površina iznosi 965 ha ili 9,6 km2 od ukupnih 0,7 milijuna ha na koliko se rasprostire Malheur. To znači da bi kolonija medne gljive prekrila nešto manju površinu od one našeg otoka Plavnika koji se nalazi između Krka i Cresa, poznatog po muflonima ili nešto veću od Vatikana, Monaka i Gibraltara zajedno. Do tada se smatralo da svjetski rekord drži kolonija proširena na 607 ha ili 6,7 km2. Prostire se na jugozapadu Savezne Američke Države Washington na planini Mount Adams, pronađena je 1992. godine, starosti je oko 1.000 go-

najveći poznati živi organizam na Zemlji veličinom premašuje najveće živuće stablo General Sherman i najviše stablo Hyperion, ali Amerikanci time ne gube kada su u pitanju svjetski rekordi ovog tipa. Kolonija bijele truležnice medne gljive (Armillaria solidipes) dužinom premašuje plavetnog kita koji je dug oko 30 m za otprilike 200 puta. Koliko ih to ispunjava zadovoljstvom, upitno je, jer gljive šireći se u prosjeku 0,7 m godišnje uništavaju jele ore-gonske nacionalne šume.

plodna tijela medne gljive

Rizomorfi

Tekst: marija Glavaš ■ Foto: arhiva


Zanimljivostidina i također se radi o zarazi mednom gljivom. Prije ove, iste je godine pronađena kolonija gomoljaste ili galske puze (A. gallica) starosti 1.500 godina, veličine 15 ha u Saveznoj Američkoj Državi Michigan nedaleko od grada Crystal Falls. Medna gljiva je očito iznimno uspješan kolonizator među gljivama jer kolonija pronađena 2004. godine u Švicarskoj nosi titulu najvećeg poznatog živućeg organizma na na-šem kontinentu. Prostire se na daleko manjoj površini od američke rekorderke, zauzima oko 35 ha izdužene udoline u Nacionalnom parku Engadin, tj. području koje je UNESCO uvrstio u svjetsku prirodnu baštinu. Park se prostire klancem Ofenpass koji se nalazi u istočnim Alpama. Procjenjuje se da je stara oko 1.000 do 2.000 godina. Starost kolonije u Melhe-uru procijenjena je na temelju činjenice da se širi od 30 do 100 cm godišnje na od oko 2.000 do 8.000 godina. Obzirom na biomasu u koju su uračunati korijenje, micelij i rizomorfi organizam je procijenjen na između 7.567 i 35.000 tona. U SAD–u su ovakve kolonije nazvali Humongous Fungus.

Dokaz da je riječ o genetski jedinstvenom organiz-mu podastrla je ekologinja Catherine Parks iz Sjevernopaci-fičke istraživačke stanice La Grande Oregon. Koristeći snim-ke iz zraka sakupila je 112 uzoraka korijenja sa zahvaćenih stabala. Iz svih uzoraka je u laboratorijskim uvjetima uzgojila kulture gljiva u petrijevim zdjelicama i provela DNK testira-nja. Usporedivši ih međusobno ustanovila je da 61 od 112 uzoraka gljiva potječe od jedinstvenog organizma.

Kolonija se proširila na toliku površinu zahvaljujući spo-sobnosti širenja razgranatog oblika micelija nazvanog ri-zomorf. Organizam najveće biomase na svijetu proširio se od jedne sićušne spore, od mrtvih, preko zaraženih pa do novozaraženih stabala. Gljive se razvijaju uz korijenje te uz pomoć crnih nitastih rizomorfa iz njega crpe vodu i hranjiva i međusobno komuniciraju. U službenom izvještaju fitopato-loga Craiga L. Schmitta i znanstvenika specijaliziranog za šu-marstvo, Michaela L. Tatuma, stoji da su današnja struktura

šume i uvjeti drukčiji i pogodniji za širenje ove puze nego što je to bilo prije nekoliko stotina godina kada je Malheur podli-jegala režimima požara. Dodatno, rast vjerojatno pospješuje i suha klima. Ipak, znanstvenicima još nije sasvim poznato kako je ova gljiva uspjela dosegnuti baš tolike razmjere. Pret-postavljaju da su se rizomorfi najprije počeli širiti oko velikih stabala koja nisu rasla u gustim sastojinama.

Najvidljiviji dijelovi ovog diva su plodna tijela, ali se ona se ne zadržavaju dugo. Razvijaju se na bazi živih i netom odumrlih stabala ujesen nakon prvih kiša. Drugi, vidljivi i po nekoliko godina, dijelovi ovog megaorganizma su miceliji, prisutni na donjem dijelu stabla na mjestima gdje je otpala kora. Podsjećaju na skorup mlijeka zbog svoje mliječno bije-le boje i filma koji stvaraju, a iz stabla crpe vodu i ugljikohi-drate, odnosno ometaju normalnu transpiraciju stabla. Pod korom koja se odvojila ponekad je moguće vidjeti crne, plo-snate rizomorfe koji dosežu dužinu i veću od 300 cm. Kako se oni međusobno povezuju tako se kolonija širi, a na stablo djeluju isto kao i film bijelih micelija. Budući da zahvaćaju korijenje, najlakše ih je uočiti nakon što se izvali neko stablo. Najveći dio ovog enormnog organizma je nevidljiv.

Ono što je dobro uočljivo su promjene na zaraženim stablima. Živa stabla mogu pokazivati simptome poput bezbojnosti ili žutozelene boje iglica i imaju bogat urod če-šera. Takva oslabljena stabla napadnu potkornjaci, a budući da im je narušena statika bivaju vrlo podložna vjetroizvala-ma. Na mrtvim stablima odsutne su grane, iglice ostaju go-dinu ili dvije crvene, a kora je oljuštena. U Melheuru je osobi-to stradala gorostasna jela (Abies grandis), a najotpornijim se pokazao zapadnoamerički ariš (Larix occidentalis).

Sedamdesetih godina prošloga stoljeća istraživači su pokušavali riješiti se zaraze ovom gljivom na privatnim posjedima. Pokušali su metodom sanitarne sječe praćene vađenjem panjeva. U nekim su šumama pokušali metodu fizičkog uklanjanja korijenja i to je dalo najbolji rezultat. Po-kazalo se da se broj gljiva smanjio, a više borova preživjelo, ali se to pokazalo vrlo skupom metodom. Pokušalo se i s kemij-skim tretiranjima. Uključivala su petnaestak sredstava kao što su modra i zelena galica, ali ni jedno nije dalo zadovo-ljavajuće rezultate. Nakon studije, koja je trajala više o četiri desetljeća, odlučili su primijeniti zamjensku sadnju vrstama koje su najotpornije na mednu gljivu. U tu su svrhu odabrali običnu američku duglaziju (Pseudotsuga menziesii) i ame-rički borovac (Pinus strobus).

Fitopatolog Greg Filip, profesor s Oregonskog državnog sveučilišta, ekspert za gljive roda Armillaria iz istočnog Ore-gona koji je pratio stanje u Malheur šumi smatra da je riječ o prirodnom procesu kod kojega priroda pomaže prirodi. Ti-jekom procesa gljive ubijaju drveće, razlažu ga i recikliraju, a nastale duplje koriste ptice. Po njemu takvo kruženje u priro-di koje traje milijunima godina svakako ima svrhu.

U Michiganu su odlučili svoju veliku koloniju gomoljaste puze iskoristiti za veliku zabavu uz dobar zalogaj. Svakog ko-lovoza prirede festival na kojem svoje uvjetno jestive puze obrade tako što ispeku pizzu veličine 3 x 3 m. Medna puza je također jestiva, ali oregonski šumari ne preporučuju ulazak u šumu Malheur zbog narušene statike stabala i mogućih izvala.micelij pod korom


Feljton

Šumarski stručnjak Bogoslav Kosović rođen je 1. siječnja u Donjem Lapcu. Njegov je otac kao učitelj često bio službeno premještan pa je Kosović osnovnu školu

pohađao u Gospiću, Petrinji, Slunju i Novoj Gradiški. Takvi će premještaji kasnije obilježiti njegov radni vijek. Razlozi su ponajprije potreba za njegovom stručnošću, ali i Kosovićeva neustrašiva i nezaustavljiva borba za pošten i transparentan sustav u šumarstvu, zbog čega je mnogima smetao.

Nakon što je maturirao u Realnoj gimnaziji u Zagrebu 1888. godine, Bogoslav Kosović uputio se na četverogodišnji studij u Visoku školu za kulturu tla u Beč. Položio je sve ispite koji su bili propisani za obavljanje državne šumarske službe 1891. godine. Uz njih je uspješno položio i bujičarstvo i tako postao najobrazovaniji šumarski stručnjak svoga vremena.

Po povratku u domovinu lako je dobio vježbeničko mje-sto u Zagrebu u Gospodarsko – šumarskom odjelu Zemalj-ske vlade. Ubrzo zatim, 1. studenog 1892. godine, dakle ni godinu dana nakon završetka studija dodjeljeno mu je rad-no mjesto protustavnika Slunjske imovne općine u Rakovcu kraj Karlovca. To je za ono vrijeme značilo drugorangirano mjesto u šumarskoj hijerarhiji. Podrazumijevalo se da pro-tustavnik ili računovođa kod gospodarstvenih ureda mora imati položen šumarski državni ispit. Protustavnik je u slu-čaju odsutnosti zamjenjivao nadšumara. Nadšumar je bio prvi u rangu tadašnjih šumarskih stručnjaka i odgovarao je za stanje u dodijeljenoj mu imovno – općinskoj šumi. Gleda-no iz današnje točke to bi bio voditelj koji odgovara za svoju Upravu šuma podružnicu, a tadašnji treći po rangu kotarski šumar odgovarao bi današnjem rangu upravitelja šumarije.

u tom je razdoblju Kosović bio na pet mjeseci postav-ljen i za provizornog kotarskog šumara, odnosno upravitelja šumarije u Vališ – selu, današnjem Cetingradu smještenom na jugoistoku Karlovačke županije. Bogoslav Kosović je bio osoba vrlo predana svojem poslu i zato je neprestano ulagao u svoje znanje kako bi ga mogao kasnije primjenjivati i izgra-đivati šumarsku struku. Tako je 1894. godine položio državni ispit za samostalno vođenje šumskoga gospodarstva. Samo dvije godine kasnije odlazi na vršenje šumarske službe kod političke uprave u Đakovu, a već u jesen iste godine odlazi u Varaždin gdje je postavljen na mjesto vršitelja dužnosti šumarskog nadzornika kod županijske oblasti. Zahvaljujući njegovom logičkom i stručnom obrazlaganju, sve su šume na Ivančici i drugim velikim strminama oko Varaždina proglašene zaštitnima. Kosović iz Varaždina odlazi u Zagreb gdje od 1898. godine djeluje na Šumarskom odsjeku Kraljevske zemaljske vlade. Tu ostaje svega tri godine, nakon čega ga njegova, nomadskim stilom obilježena karijera vodi u Požegu. Tu je 1901. godine postavljen za županijskog šumarskog nadzornika, a istu funkciju nešto kasnije obnaša u Gospiću kamo odlazi na svoj zahtjev, očito vođen željom povratka u zavičaj. Tamo ne ostaje dugo jer je kao vrhunski stručnjak pozvan u Zagreb, nazad na Šumarski odsjek Kraljevske zemaljske vlade već 1905. godine. Iste godine pozvan je kako bi od profesora Ivana Partaša, jednog od osnivača šumarske nastave na akademskoj razini, preuzeo nastavni predmet uređenje šuma na zagrebačkoj Šumarskoj akademiji. Za to se vrijeme zalagao da se šumarski stručnjaci rasterete na način da se na akademiji zaposli više profesora i asistenata. Cilj mu je bio da kolege dobiju više vremena za znanstvena istraživanja i pisanje stručne literature.

Kosović je i sam puno vremena posvetio pisanju stručnih članaka, a iznimno vrijednim povijesnim šumar-skim dokumentom se smatra njegov Prvi šumarski stručni opis i nacrt šuma na Velebitu, Velikoj Kapeli od dalmatinske medje do Mrkoplja i Ogulina iz 1914. godine. Opis predstav-lja svojevrsni povijesni dokument jer daje uvid o samome

BoGoSlaV KoSoVIć, VItEZ šumaRStVa

Najškolovaniji hrvatski šumar 19. stoljeća

Usprkos trnovitom poslovnom putu koji je Kosovi-ća zasigurno često dovodio u vrlo stresne situacije, iskazao se kao vrhunski stručnjak čija je ostavština za šumarstvo neosporna. bio je operativac, a koliko je jednostavno i logički obrazlagao svoje spoznaje imamo uvid i danas zahvaljujući brojnim člancima koje je napisao. Zahvaljujući njegovom logičkom i stručnom obrazlaganju sve su šume na ivančici i drugim velikim strminama oko Varaždina progla-šene zaštitnima. Tekst: marija Glavaš ■ Foto: arhiva

Velikan šumarstva, Bogoslav Kosović


Feljtonpočetku uređivanja šuma u Hrvatskoj. Kosović opisuje kako su povijesne prilike za vrijeme Austro-Ugarske utjecale na šume Vojne krajine, naročito one uz more. Pisao je kako je austrijska kruna bacila oko na njih, budući da su joj blagaj-ne, nakon dugih ratova bile dobrano ispražnjene. Iz tog je razloga izdano naređenje nakon kojega je započelo ure-đivanje šuma u Hrvatskoj, a započelo je izradom šumskih karata. Kosovića se osobito dojmila jedna od prvih, točnije karta šuma ličke pukovnije koju opisuje kao vrlo preglednu, a koja se smatra jednom od najstarijih vegetacijskih karata na svijetu. U daljnjem tekstu stručno, a istodobno vrlo jedno-stavno, pojašnjava zbog čega Mletačka Republika nije mogla biti uzrokom devastacije primorske strane Velebita. Pisao je kako na njoj nije moglo biti debelih slojeva zemlje, pa tako ni šume, jer vapnenac, od kojega je sastavljen veliki dio ove planine, za razliku od drugih vrsta podloga ne stvara plodnu zemlju. Zato savjetuje kolegama neka ne slušaju slijepo sa-vjete austrijskih šumara čiji je cilj podizanje visoke šume te preporučuje uzgoj brstika.

Svoje stručno znanje o pošumljavanju u praksu je pretočio posvetivši se pošumljavanju ličkih vriština. U tu je svrhu najpri-je izradio inventarizaciju vegetacije područja, a kasnije u svrhu proizvodnje sadnica osnovao rasadnik nazvan Kasumovićevo biljevište na mjestu kojega se danas nalazi zgrada u Gospiću.

Zanimljiv je i njegov članak iz 1915. godine pod naslo-vom Urbar vinodolskih imanja knezova Zrinjskih u kojem navodi za šumare zanimljive su odredbe iz toga doba glede plaćanja pšarine i odredbe glede onih kmetovskih podava-nja, koja se odnose na dovoz i izradbu građe iz šume.

Kosovićev nepokolebljivi osjećaj za pravdu i aktivno učestvovanje u sukobima donijelo mu je ponovni premještaj 1916. godine, ovaj puta Županijskoj oblasti u Ogulin. Razlog, točnije najveća od zamjerki pretpostavljenih, bilo je njegovo odbijanje potpisivanja neispravne isprave u korist nekog tr-govca drvima.

Takav životni stav obilježio je ostatak njegovog vijeka, a prijelomni trenutak doživljava 1918. godine, kada je pono-vo premješten, ovaj puta po zadatku, na novo radno mjesto. Nakon što je preuzeo, do tada pod mađarskom upravom vođenu Direkciju šuma u Sušaku, biva sudionikom sudskog procesa koji se vodio protiv danas velikana hrvatske povije-sti, političara i književnika Stjepana Radića. Kosović je, zna-jući da Stjepanu Radiću pripisuju šurovanje s talijanskim časnicima Steve Radića, svjedočio u korist Stjepana Radića. Zahvaljujući njegovom svjedočenju Stjepan Radić je bio pot-puno oslobođen, ali je Bogoslav Kosović ponovo pao u ne-milost. Ovaj puta od strane tadašnjih vlasti te se ponovno, ne svojom voljom, vraća u Šumarski odsjek u Zagrebu gdje

Spomen ploča u Gospiću


Feljton

je k tome degradiran iz četvrtog u peti činovnički razred. To vlastima očito nije bilo dovoljno pa su šumarskog stručnjaka koji neprestano tjera pravdu prisilno umirovili 1923. godine. Kosović je podnio žalbu koja na žalost nije bila usvojena. Tri godine kasnije doživio je svoje drugo umirovljenje, a u me-đuvremenu je zahvaljujući uspostavi Pašić – Radićeve vlasti obnašao dužnost pomoćnika ministra šuma i ruda Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca sve do ponovne promjene vlasti.

potreba za njegovim stručnim znanjem ipak je pre-vladala politička stremljenja pa ga je nakon drugog umirov-ljenja Ministarstvo odlučilo postaviti za člana uprave tvrtke Šipad u BiH, kasnije za predsjednika i zatim predsjednika Fa-brike celuloze u Drvaru. Nepokolebljivog karaktera, Kosović se povukao zbog uplitanja ministarstva koje je bez njegovog znanja izdavalo odredbe s kojima nije bio suglasan.

Usprkos trnovitom poslovnom putu koji je Kosovića zasi-gurno često dovodio u vrlo stresne situacije, iskazao se kao vrhunski stručnjak čija je ostavština za šumarstvo neospor-na. Bio je operativac, a koliko je jednostavno i logički obrazla-gao svoje spoznaje imamo uvid i danas zahvaljujući brojnim člancima koje je napisao.

Zanimao se poviješću i pravnim aspektima šumarstva, bio je veliki praktičar, veliki stručnjak, najobrazovaniji šumar svoga vremena i prije svega veliki pravednik. Preminuo je 28. ožujka 1949. godine u Zagrebu. Bogoslavu Kosoviću je na zgradi Uprave šuma podružnice Gospić 30. rujna ove godine svečano otkrivena spomen ploča.

Krasio ga je logički i jednostavan stil pisanja

„... mililo se Kosjenki ovo strelovito jašenje. Trče oni kao vjetar ukraj polja, ukraj rijeka, ukraj livada i

brda, ukraj dolina i brda. Bože mili, koliko li stvari zemlja nosi” pomisli Kosjenka radosno, gledajući ove ljepote. No, najviše joj se svidjelo, kad projuriše ukraj jednog kraja, gdje bijaše gora, a na njoj divna šuma, pod gorom dva zlatna polja kao dvije zlatne marame, na njima dva bijela sela kao dva bijela goluba, a malo podalje velika voda.

ali vranac ne će da stane ni ovdje ni nigdje, nego on juri kao bijesan dalje i dalje...“ (Brlić-Mažuranić, 2011:64)

„... uzjahale vile konje vrane pa pojurile kroz šume, grane. Svog je konja kosjenka odvojila i od vila odjahala...“ (Ivković, 2004: 13)

DjEčjI KutaK REGoč

Himna djetinjstvu i najljepšim vrlinama

DV „joSIpDol“Nacrtao: Nicole turkalj, 5,3 god.Komentar: „Kad je Regoč stupnuo s nogom propali su u zemlju. tamo je bilo zlato. ja sam mislila da je ispod zemlje voda.“Odgajateljice: maja marinić i Darinka Salopek

HRVATSKE ŠUME bRoj 239 l STUDENI 2016. 43

DJEČJI KUTAK

DV „PLOČE“Nacrtao: Jure Karamatić, 6 god.Komentar: “Kosjenka me podsjeća na malu Palčicu, koja čini čuda i ima veliku moć, valjda zato što je dobra”.odgajateljice: Zagorka Radonić Burić, Snježana Merdžan

DV „BUKOVAC“Nacrtao: Karin Gombač, 6,4 god.odgojna skupina: „Die Bienen“odgajateljice: Sanja Carević, Sanja Vuković

DV „GUSTAV KRKLEC“ KRAPINANacrtao: Fran Gregurović, 6,6 god.Komentar: „Kosjenka juri na vrancu kroz šumu - tu je puteljak, a ispod njega malo jezero.“odgajateljice: Milica Petek i Biserka Vešligaj

DV „ZAPRUđE“Nacrtao: Roko Topić, 6,2 god.odgojna skupina: „Visibabe“Komentar: „ Jedna vila pada u ponor, a druga se pretvorila u prah i pala u kamen.“odgajateljice: Katarina Matić Stanić, Iris Glamuzina

DV „ZLATNA RIBICA“, KOSTRENANacrtao: Ramona Radosavac i Maro Šoić, 6.god.odgojna skupina: „Visibabe“Komentar: „Najviše mi se svidjelo kad su se vile pretvorile u sivi kamen, crveni plamen i šarenu prašinu.“odgajateljice: Dragana Soldatić Petrović, Anna Novak

Documents

Tema broja Hrastova mrežasta stjenica - casopis.hrsume.hrcasopis.hrsume.hr/pdf/239.pdf · d.o.o., Bistranska 19, Zagreb | Naklada: ... priča u kojoj uzgajivači autohtone crne slavonske