TEMA BROJA - hlk.hrzadaća opskrba i izrada lijekova,imaju i bez zadiranja u liječničku struku vrlo odgovornu i značajnuulogu pri pružanjuzdravstveneza-štite. Postavljanjedijagnozei

GODI

NA X

IV •

BRO

J 12

8 •

15. IV

. 201

4IS

SN 1

333-

2775

T E M A B ROJA

Str. 5

Sedmi simpozij Komore u Zagrebu

L I J E Č N I Č K E N O V I N E 1 2 8 • T R A V A N J 2 0 1 4

k a z a l o

L I J E Č N I Č K E N O V I N E 1 2 8 • 1 5 . t r a v n j a 2 0 1 4 .

O R G A N I Z A C I J A I M A R K E T I N G • ” B O N A M A R K ”, A M R U Š E V A 1 0 , Z A G R E Bt e l 0 1 4 8 1 8 6 0 0 • t e l / f a x 0 1 4 9 2 2 9 5 2 • e - m a i l : b o n a m a r k @ b o n a m a r k . h r

2

i m p r e s u mLIJEČNIČKE NOVINE

Glasilo Hrvatske liječničke komoreADRESA UREDNIŠTVA

10000 Zagreb, Tuškanova 37, HrvatskaGLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK

Prof. dr. Željko PoljakVlaška 12, 10000 Zagreb

e-mail:[email protected] REDAKCIJE

Doc. dr. sc. Dražen Pulanić, dr. med.Naklada 19.000 primjeraka

MEDICAL NEWSFOUNDER AND PUBLISHER

The Medical Chamber of CroatiaADDRESS

10000 Zagreb, Tuškanova 37, CroatiaEditor-in-chief Professor Željko Poljak, M.D.

Published in 19.000 copies

Prim. dr. Dražen BorčićNikolina Budić, dipl. iur.

Prof. dr. Nenad IlićProf. dr. Tatjana JerenProf. dr. Vesna Jureša

Dr. Mario MalnarPrim. dr. Vjekoslav Mahovlić

Prim. dr. Hrvoje MinigoDr. sc. Vladimir Mozetič

Dr. Senad MuslićDoc. dr. Ljiljana Perić

Prof. dr. Mirjana Sabljar-MatovinovićPrim. dr. Katarina Sekelj-Kauzlarić

Doc. dr. Hrvoje Šobat

IZDAVAČKI SAVJET

Dražen Borčić • Tomislav BožekNikolina Budić • Egidio Ćepulić

Stella Fatović Ferenčić Franjo Husinec • Josip Jelić

Željko Krznarić • Slavko Lovasić Adrian Lukenda • Vjekoslav Mahovlić

Ingrid Márton • Hrvoje Minigo Matija Prka • Dražen Pulanić

Livija Puljak • Katarina Sekelj Kauzlarić Andreja Šantek • Ivica Vučak

UREDNIČKI ODBOR

Rukopisi se šalju na adresu:“Liječničke novine HLK“, 10000 Zagreb, Tuškanova 37,

e-mail: [email protected] ili izravno uredniku.Članci ne podliježu recenziji i uredništvo se ne mora slagati s mišljenjem autora.

Članci se mogu pretiskati samo uz naznaku izvora.Mali oglasnik je za članove Komore besplatan.

UPUTE SURADNICIMA

Temeljem odluke Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi od 12. prosinca 2005. (Klasa: 612-10/05-01/8. Ur. broj: 534-04-04/10-05/01), za sve oglase lijekova objavljene u ovom broju “Liječničkih novina”, cjelokupni odobreni sažetak svojstava lijeka te cjelokupna odobrena uputa sukladni su člancima 16. i 22. Pravilnika o načinu oglašavanja i obavje-šćivanja o lijekovima, homeopatskim i medicinskim proizvo-dima (NN br. 62/05).

“Liječničke novine“ su glasilo Hrvatske liječničke komore za staleška i društvena pitanja. Članovi ih dobivaju besplatno. Godišnja pretplata: 400,00 kn. Pojedinačni broj 50,00 kn.

Pretplatnička služba HLK-aTel 01/ 45 00 830, Fax 01/ 46 55 465

Redakcija Novinarka Andreja Šantek

01/ 45 00 848, e-mail: [email protected]

Oblikovanje A. Boman Višić Tisak “Mediaprint - Tiskara Hrastić d.o.o.”

LIJEČNIČKA KOMORA NA INTERNETUwww.hlk.hr • e-mail:[email protected]

RIJEČ PREDSJEDNIKA HLK-a ..... 3Simpozij o trajnoj medicinskoj izobrazbi potvrdio je njezinu iznimnu važnost

RIJEČ PREDSJEDNIKA HLZ-a ..... 4Ožujak, iz dana u dan…

IZ KOMORE ..... 5VII. Simpozij Komore: Trajna izobrazba i EU • Ministar Ostojić: Hrvatske bolnice

26. sjednica Izvršnog odbora • Povjerenstvo za ostale liječničke djelatnostiPoložaj liječnika vještaka u osiguranju • Sastanak s liječnicima u Vinkovcima

IZ HRVATSKOG LIJEČNIČKOG ZBORA ..... 15140. obljetnica • 122. skupština

Liječnički bal • Zagrebačka podružnica

IZ UDRUGE POSLODAVACA U ZDRAVSTVU ..... 20Savjetovanje u Opatiji • Ljekarnici i preuzimanje liječničkih poslova

IZ HRVATSKOG ZDRAVSTVA ..... 25„Dan narcisa“ u Zagrebu • Globe-athonom protiv ginekološkog raka

Kongresni ured promovira Zagreb za kongrese • Gerontolozi: međugeneracijski životAlma Mater i ZJZ „A. Štampar“

ZDRAVSTVENA POLITIKA ..... 29Ćorušić: Bolnički liječnici mogli bi raditi još u dvije bolnice

Gabrić: Vlade se boje riješiti problem zdravstva • Goluža: HUBOL želi osnažiti liječnike u pregovorima

ZAGREBAČKI MODEL UTVRĐIVANJA ETIOPATOGENEZE ..... 34Algoritamsko i čvorišno proučavanje

COCHRANE ZANIMLJIVOSTI ..... 37Antibiotici za akutni bronhitis

IZ NAŠIH AKADEMIJA ..... 39Akademik Kusić predstavio AMZH-u HAZU

NOVOSTI IZ MEDICINSKE LITERATURE ..... 41

FARMAKOVIGILANCIJA ..... 55Nove informacije

TEHNOLOGIJA U MEDICINI ..... 57Nuklearna medicina otkriva infekcije

OPSTETRICIJA ..... 58Porođajna perinealna trauma

IZ POVIJESTI HRVATSKE MEDICINE ..... 61Institut za tuberkulozu u Zagrebu

LIJEČNIČKA RATNA PRIČA ..... 65Prgomet: Prvi ranjenici

HRVATSKI LIJEČNICI SPORTAŠI ..... 70Prof. dr. Mladen Štulhofer

PRIJATELJI HRVATSKE U SVIJETU ..... 73Dr. Rolf Grewe i suradnja hrvatskog i njemačkog oftalmološkog društva

LIJEČNICI U SLOBODNO VRIJEME ..... 75Livia Puljak: Tri godine u američkim planinama

PRENOSIMO ..... 78Zar nam nije dovoljan jedan mozak?

IZ UREDNIŠTVA ..... 80In memoriam prim. dr. Vladimiru Dugačkom

KALENDAR STRUČNOG USAVRŠAVANJA ..... 81

Dodatak: Zbornik radova Sedmog simpozija Hrvatske liječničke komore


3

r i j e č p r e d s j e d n i k a h l k - a

• Nakon burne jeseni obilježe-ne štrajkom liječnika i duge zime došlo jeproljećekojenampobuđujenadu zaboljubudućnost. Gospodarsko stanje uHrvatskojidaljejeloše,atoznačajnoutječenazdrav-stvo.Mnogineočekujupoboljšanje,pazatorazmišljajuoodlasku izdomovine.Dokrajaožujkaje417našihčlanovazatražiloidobilodokumentepotrebnezaradudržavamaEU-aiEGP-a.Velikajevjerojatnostdaćeonizai-staotićisaželjomzaboljimuvjetimaživotairada.Nažalost,tosuuglavnommlađispe-cijalisti (višeod60postoodukupnogbrojaonihkojisuzatražilipotrebnudokumentaci-ju).Potencijalno,to jevelikgubitakzanašezdravstvo,ponajviše jersuoni izuzetnovri-jedničlanoviliječničkogkorpusa,odkojihseočekujenapredakmedicinskestrukeunašojdomovini.Naravno,ovakvo„odlijevanjemoz-gova“predstavljaju imaterijalnigubitak, jerje unjihovo školovanjeuloženodostanov-ca poreznih obveznika. Nažalost, odlazakliječnika iz Hrvatske ne možemo spriječitikratkoročnim, već sustavnim mjerama, štoKomorazahtijevajošod2006.godine.Stoganisu opravdani neki prigovori Komori zbogobjavljivanja plaćenih oglasa u Liječničkimnovinama,aukojimasenudiposaonašimliječnicimau inozemstvu.Hrvatska,pa takoi njezinaglasila, trebajupoštivati stečevineEU-a, a u ovom slučaju slobodu poslovnognastana, tržišta rada i samog oglašavanja.Možemobitiponosninanašemedicinskefa-kultete i kvalitetu specijalističkog staža štosuprepoznatljiviuEuropiisvijetu. Iakosmosetrudili,ičinilonamsedasmoutomeuspjeli,nijejošdokrajarije-šenproblem24-satnihdežurstava.Svimajejasnodazasmjenskiiturnusniradnedostajeliječnika, što je, uzostalenedostatke takveorganizacije rada,najveći razlogda sevratimogućnost24-satnogdežurstva.Sadatrebastvoritizatozakonskepretpostavke,narav-no,utemeljenenavažećimpropisimaoraduuEU-u.Vjerujemdaćesetomoratiuskorovrijemeriješiti.

UnajnovijemrebalansuDržavnogproračunasvimsuzdravstvenimkomorama,pa tako inašoj,ukinuta sredstvaza stručninadzor. Osobno sam zbog toga na sjedniciSaborskog odbora za zdravstvo izrazio ne-godovanjejerćesezbogtemjereznačajnosmanjitibrojvećplaniranih,redovitihstruč-nihnadzorauovojgodini.OvaaktivnostnašeKomorevrlojevažna,ausmjerenajenaodr-žavanjeiunapređenjekvalitetezdravstvenezaštite.Mislim da ona puno više vrijedi odnovcakojiseutusvrhuizdvajaoizProračunaRH. Iznenađeni smo i razočarani štonismodobilinikakveslužbeneinformacijeopregovorimaHZZO-asHrvatskomljekarnič-kom komorom. Izmedija smo saznali kakose planira omogućiti ljekarnicima dodatnuzaradu provođenjem nekih postupaka kojinisu definirani Zakonom o ljekarničkoj dje-latnosti.Govoriseomjerenjukrvnogtlaka,glukozeu krvi, cijepljenju i drugimpostup-cima,asvekakobise,navodno,pacijentimaomogućila veća dostupnost zdravstvenezaštite.ZatražilismoslužbenoobjašnjenjeotomeodravnateljaHZZO-a.Mislimdaljekar-nici, kaozdravstveni radnici čija jeosnovnazadaćaopskrbaiizradalijekova,imajuibezzadiranjauliječničkustrukuvrloodgovornuiznačajnuulogupripružanjuzdravstveneza-štite.Postavljanjedijagnozeiliječenjespadaisključivoudomenuliječničkestruke,utomesmosvisuglasni.Žaomijedaseovakvimne-promišljenimaktivnostimanesamozbunjuju

pacijentiijavnost,negosemoženarušitidosadaodličnasuradnjaljekarnikailiječnika. Komora je organizirala i održalajoš jedan svoj simpozij, ovogputana temutrajnemedicinskeizobrazbe.PokazalosedajetemadobroizabranaiiznimnoaktualnajersenaraziniEU-a,posebiceUEMS-a,takođerodržavajusavjetovanjaomogućnostimapro-fesionalnog razvoja i trajne izobrazbe. Tije-komnašegsimpozijaprikazanisusviaspektiove,zaliječnike,izuzetnovažneobveze.Skupje bio dobro posjećen. Prezentacije su biledobro pripremljene i zanimljive, a posebicesmo ponosni i zadovoljni što su predavačibiliglavnitajnikUEMS-adr.EdwinBormaniglavnitajnikWMAdr.OttmarKloiber.Osku-pumožetevišepročitatiuovombrojuLNiu njegovom suplementu. Svim članovimaKomoreomogućilismodaputemnašewebstranicemogubesplatnovidjetisveprezen-tacijeistećibodove.Tojepočetak,auskorojbudućnosti Komora će sukladno europskimtrendovima stvoriti preduvjete za što višemogućnosti on- line edukacije. U cilju štoboljeinformiranostinašihčlanovaoraduKo-morekrenulismosaslanjemnewsletteratestogapozivamsvekojitodosadanisuučinilidanamdostaveadresusvojeelektronskepo-šte. VeselimeštoLiječničkenovineza-istapostajuglasilosvihliječnika.Oneimajuulogumedijakojinasujedinjujeusvimnašimrazličitostima,bilimidoktoriobiteljskeme-dicine,bolničkispecijalisti,privatnici,umirov-ljenici, stranački lijevo ilidesnoorijentirani,članoviHLZ-a ili drugih stručnihdruštava iliječničkihudruga,akademici,nastavnicime-dicinskihfakulteta,političari,ministri,zamje-niciministraitd.Svismomidoktorimedicine,intelektualci, koji ujedinjeni moraju imatisnagu djelovanja za dobrobit svih nas, a ukonačnicizadobrobitnašihpacijenata.Takobismotrebalirazmišljatiidjelovatibezobzi-ranakojemsetrenutnopoložajunalazimo.Imamobogatutradicijuliječničkogudruživa-nja isamouprave,kojasHrvatskimliječnič-kimzboromtraje140godina,asKomoromod1903. (uzprekiddjelovanjaod1946.do1995.).Mnogi nam seu svijetu dive kad točuju,ananamajedataiskustvaiskoristimozadobrobitbudućihgeneracijaliječnikaipa-cijenata. Unadidaćemouspjetizadržatije-dinstvoliječničkogkorpusauHrvatskojželimvama ivašimobiteljimasretan iblagoslov-ljenUskrs,

vaš predsjednik,prim. Hrvoje Minigo, dr. med.

•••••

Simpozijotrajnojmedicinskojizobrazbipotvrdiojenjezinuiznimnuvažnost

r i j e č p r e d s j e d n i k a h l z - a

•Ožujak,mjesecproljeća,buđenjainadanja.Ožujak2014.godine,neočekivanozahtjevan i bogat brojnim zbivanjima kakoglede položaja liječničkog staleža i organi-zacijerada,takoiorganizacijesustavazdrav-stva. Ožujak bremenit otvorenim pitanjimakojatražesvakodnevnapromišljanjaibaremzrncerazuma. Prvog dana ožujka HLZ je bio uosobitosvečarskomruhu.Svakajegodišnjicaradanašihstrukovnihudrugaodvelikazna-čenja, ali 140. godinaHLZ-a zaziva osobitopoštovanje.Usubotnjejutroodržanjeredo-van,aliisvečarskisastanakGlavnogodbora,apotomigodišnja122.izvještajnaSkupšti-na.UzredovneobavezekojeimaSkupština,osobito smo, jubilarnom zlatnom značkomHLZ-apočastilibivšepredsjednikeHLZ-akojisu nazočili zbivanju.U redovitompostupkuusvojenesuizmjeneidopuneStatutaHLZ-a.Istevečeriodržan je tradicionalniLiječničkibal u hotelu Esplanade, uz visoko pokrovi-teljstvo predsjednika Republike Hrvatskegospodina profesora Ive Josipovića. KrcataSmaragdnadvorana,brojnikolegiceikolegete uzvanici i prijatelji uživali su u bogatomprogramutesvakakoiplesu.Baljeprotekaouozračjukojeipriliči140.godišnjiciHrvat-skogliječničkogzbora. NakonnekolikodanaposjetiojeHLZpredsjednikRHprofesorIvoJosipovićuprat-nji profesora Izeta Aganovića, savjetnikapredsjednikaRH.Udužemrazgovoru,uzsu-djelovanječlanovaIO-atenekolicinebivšihpredsjednikaHLZ-a, razgovaralismoobroj-nimaktualnimtemama,aosobitoopoložajuistatusuliječnika. Zaključci prethodnog Stručnog sa-vjeta o organizaciji rada liječnika ili našojreakcijinauvođenjesmjenskogradaproslije-đenisuuMinistarstvozdravlja,uzzamolbuzaštoskorijerješavanjebrojnihproblemanakojesunasupozorilikolegesrazličitihradili-štaiustanova.ZaključkeuoblikuprijedlogapotpisalisučelniciHLZ-a,HLK-a,medicinskihfakultetauZagrebu,Osijeku,SplituiRijeciteAkademije medicinskih znanosti Hrvatske.Natragutihprijedlogaupravosemodificiraorganizacija rada, uzmogućnost povratka inaorganizacijudežurstva,štojebiojedanod

prijedlogaosobitoapostrofiranodinstitucijakojeprovodeedukacijunaraznimrazinama.Kažumudraci da čovjek nikad nije zadovo-ljan, to se pokazuje i u slučaju smjenskogradainjegovamogućegukidanja.Nekolicinakolega,čestobašonikojisunajvišeinajgla-snije zahtijevali ukidanje smjenskog rada,sadaželeostatiutomoblikuradaikritizirajumogućnostprilagodbe. Prije par dana svjedočili smo sa-stankuStručnog savjetaHrvatskog liječnič-kogzborastemom„Nacionalniplanrazvojakliničkihbolničkihcentara,kliničkihbolnica,klinikaiopćihbolnicauRH 2014.-2016.go-dine“ilipopularnozvanogMasterplan.JošjejednombiladobropopunjanadvoranaHLZ-a,došlisukolegeizbrojnihstručnihdruštavaipodružnica,odPuledoDubrovnika,odSpli-ta do Čakovca, Ogulina, Zagreba. Sastankuje nazočio ministar zdravlja RH prof. RajkoOstojićkojijeuuvoduiprikazaoNacionalniplan.Nakon togprikazaNacionalnogplanapokušali smoukonstruktivnoj razmjenimi-šljenjaupozoritinamanjkavostiinejasnoće,ali i na naša promišljanja imoguće načineprilagodePlana lokalnimsredinama ilipro-fesionalniminteresima.Zanimljivarasprava,ponekadzanijansupovišenihtonovabilaje,razumljivo,većimdjelomusmjerenanaprof.Ostojića,kojijenašaodovoljnosnageivoljeda pokuša biti konstruktivnim čimbenikomčitavogskupa.Nitiovogaputanismoočeki-validasenaStručnomsavjetumoguriješiti

sva pitanja, neki odgovori na važna pitanjanisu nas potpuno zadovoljili, ali kao da suseipakpojavileinaznakemogućihrješenja.Ipak,zaključnosusegotovosvisudionicislo-žilispotrebomreorganizacijeiracionalizacijesustava.Ostajuupitninačini,brzinai,svaka-ko,financiranje. HLZjepohodiovisokiuglednik,pro-fesorEdwin Borman,generalnitajnikUEMS-a(UnionEuropéennedesMédecinsSpéciali-stes),kojijeovihdananazočioaktivnostimaHrvatskeliječničkekomore.ProfesorBormanjeprikazao rad i uloguUEMS-auharmoni-ziranju specijalističkih programa, edukacijii komunikaciji s nacionalnim asocijacijamai stručnim društvima. U izuzetno ugodnomi konstruktivnom razgovoru dotaknuli smobrojnapitanja,odmogućegegzodusaliječni-ka izRH,radastručnihdruštava,bodovanjastručnihskupova,budućnostimedicineisu-stavazdravstvauEU-u,mogućemnadiranjuagresivnog kapitala u sklopu budućih trgo-vinskihugovoraEU-a iSAD-a i liberalizacijipružanjazdravstvenihusluga. PrijenekolikodanaopetsepojavilopitanjeodlaskamladihliječnikanaradizvanRH,kaoipravonainformacijegledemoguć-nostizapošljavanjaudrugimzemljama.Radiseostrateškom,aliiizrazitoljudskomiemo-tivnompitanjugledemogućegodlaskaljudiučijusmoedukacijutolikoulagali,ljudikojisunamusustavupotrebni,ljudikojasunašadjeca i sljedbenici,nastavljačimisije zaštitezdravljanaroda. Svi seslažemodaokoovogpita-nja nema dvojbi, trebamo učiniti sve da semladimkolegicama i kolegamaosigurado-stojanstvoprofesijeuvlastitojDomoviniuzpravičnunaknaduzarad.Otomepišemoiotomegovorimoizdanaudan.Ali,nitkoodnasnemapravouskratitispoznajuomoguć-nostima zapošljavanja u drugim zemljamaili prepustiti te informacije ulici ili interne-tu.Upravostrukovneudruge,HLZiHLK,uzpromoviranjeostankamladihkoleganaraduu vlastitoj domovini i zalaganju za njihovaprava,moraju biti izvor i svih drugih njimapotrebnihinformacija.Jernašisukolegeionikojižele,morajuilitrebajutražitiboljipoložajiprihodaiizvanRepublikeHrvatske.Uskratatakvihinformacijabilabizadiranjeutemelj-neljudskeslobode,atonijedopustivo. Zasamkraj, liječnici i farmaceuti,stoljetnasusinergijanakoristsvihnašihpa-cijenata.Pokušavalisedanasunijetirazdormeđuovedvijeugledneistareprofesije?

Prof. dr. Željko Krznarić

•••••

Ožujak,izdanudan...


4

i z k o m o r e


5

• Hrvatska liječnička komora na-stavlja tradiciju organiziranja simpozija po-svećenih aktualnim strukovnim temama pase tako na ovogodišnjem simpoziju s me-đunarodnim sudjelovanjem razgovaralo oorganizaciji trajne izobrazbe liječnikanakonulaskaRepublikeHrvatskeuEuropskuUniju. NaSimpozijukojijeodržan4.travnjauzagrebačkomhoteluTheWestinsudjelova-loje150liječnikaizrazličitihpodručja(bol-nice,primarnazaštita,javnozdravstvo,HZZO,farmaceutska industrija i dr.), predstavniciproizvođača lijekova, ali i predstavnici turi-stičke industrije koji su imali prilike iznijetii svoja razmišljanja i probleme s kojima sesusrećupriorganiziranjustručnihsastanakaikongresazaliječnike.Kaoiprijašnjihgodina,iovogaputadonosimoprezentacijepredava-

VII. Simpozij Komore s međunarodnim sudjelovanjem

OrganizacijatrajneizobrazbeliječnikanakonulaskaRepublikeHrvatskeuEuropskuUniju

Tekst i slike: Andreja Šantek

čauposebnomdodatkuLiječničkihnovina.No,ovegodinekojajezavećinučlanovaKo-moreirelicencna,imamoinovost,atojedaćesvionikojisupropustilisudjelovanjenaSimpozijumoćiuskoropogledatisvapreda-vanjaonline.Naime,Komora jeudogovorustvrtkomDedalKomunikacijeodlučilaomo-gućitisvimsvojimčlanovimaonlinepraćenjekongresaiprikupljanjebodovapotrebnihzalicenciranje. Ove godine ugostili smo i dvoji-cu stranih predavača, dr.Otmara Kloibera,glavnog tajnika World Medical Association(WMA),idr.Edwina Bormana,glavnogtaj-nikaEuroepanUnionofMedicalSpecialists(UEMS). Naime,kaoštojeistaknuopredsjed-nikKomoreprim.dr.Hrvoje Minigo,brojne

promjene u trajnoj izobrazbi događaju seupravouEuropskojUnijiukojojjeHrvatskasada punopravna članica s odgovarajućimobvezama.Utomsmislusvakakoželimopri-hvatitipreporukekrovneeuropskeorganiza-cijemedicinskihspecijalista(UEMS)injenogakreditacijskogtijela(EACCME)skojimapla-niramopotpisatiiposebansporazum,najaviojeprim.Minigo. Kakojenaglasilaprof.dr.Tatjana Jeren Beus, predsjednica Povjerenstva zatrajnumedicinsku izobrazbu,UEMSje izdaonaputakkakoseprijavljujuskupovi,aupitnikkojijepotrebnoispunitisadrži70vrlostrogihpitanja,aodređenjeinovčaniiznoskojior-ganizatormorauplatitiprilikomprijavljivanjaskupa.Prof.JerenBeusreklajedajePovje-renstvoprihvatilonaputaktedodalakakoseuHrvatskojgodišnjeorganiziraizmeđu1800i2000skupova. PrisutneliječnikezanimalojemoželiKomorautjecatinavisinukotizacijeakojesu,premanjihovimriječima,ponekadprevi-soke.O tome ćeočito jošbiti riječi jer nijepostignutkonsenzus.Naime,s jednestranepostavljasepitanjemože li sena tajnačinutjecatinaorganizatoreikosilisetostržiš-nom utakmicom, dok je prvi dopredsjednikKomore dr.Mario Malnarmišljenja da Ko-moratrebaograničitivisinukotizacije. Sudionike Simpozija pozdravili sumnogigosti.Dr.Klobersezahvaliozadosa-dašnjusuradnjuizapozivjersvojimkolega-mauHrvatskojmožepredstaviti novosti izEurope.PredsjednicaAkademijemedicinskihznanostiHrvatskeprof.dr.Jasna Lipozenčićocijenila je Komoru kao dobrog i vrijednogsuradnika u proteklih 30 godina. Naglasilajekakojesadavišenegoikadaslogameđuliječnicima izuzetno važna za unapređenjezdravstva te da bi liječnici i nadalje ostalistupnašegadruštva.DobrusuradnjuizmeđuKomoreiZboraistaknulajeusvompozdrav-nomgovoruipredsjednicaStručnogsavjetaHLZ-a,prof.dr.Adriana Vince. PomoćnicaministrazdravljaLjubi-ca Đukanović,mag.iur.,pozdravilajesudio-nikeispredministrazdravljagovorećikakosusuradnjaikomunikacijaizmeđuMinistarstvaiKomoreizuzetnodobri,štopridonosizajed-ništvuipromicanjuznanja. „Bez svakodnevnog učenja i pro-micanja kompetencija ne može se daleko.Prostor, oprema i kadrovi su izuzetno bitni,ali dok prve dvije stvarimožete kupiti, lju-demoratestvoritiionisunašenajvećebo-gatstvo.NašisuliječnicibarjaktariznanjauEuropiitimeseHrvatskamožeponositi.Prvismonapodručjutransplantacijeinadamsedaćemotakvipostatiiudrugimpodručjima.Hvalavamnasvemuštočinite“,poručilajeLj.

Dr. Otmar Kloiber, glavni tajnik WMA, prof.dr. Zdenko Kovač, Zavod za patofiziologiju, dr. Csaba Dohoczky, Inovativna farmaceutska inicijativa, Ljubica Đukanović, mag.iur, pomoćnica ministra zdravlja

6

i z k o m o r e


Đukanović.Zahvaljujućinovimznanjimaina-pretkutehnologijezdravstvodanaspacijenti-mapružamnogovišenegonekoć,noistovre-menoprimoravaizdravstveneprofesionalcedasesvakodnevnousavršavajuistječunovaznanja.Liječniciuvećinieuropskihzemalja,patakoiuHrvatskoj,imajuizakonskuobve-zukontinuiraneedukacije. Ovaobavezaunekimjezemljamapovezanasaugovorimaoraduiplaćama,aumanjemborju zemalja sa samimpostup-komrelicenciranja.UHrvatskojjeonauvjetzaobnovulicence,najčešćeoneredovitekojaseizdajenašestgodina.Stogajetrajname-dicinskaizobrazba,kaoinjezinaorganizacija,izuzetnovažna,složilisuseprisutninaskupu. Također je važno utvrditi objek-tivnekriterijeiprilagoditiseeuropskimpra-vilima, a to je prije svega ulogaKomore injezinogPovjerenstva za trajnumedicinskuizobrazbu. Prim.dr.Katarina Sekelj Kauzlarić,voditeljica nacionalne delegacije u UEMS-ui nacionalni recenzent za EACCME, nagla-silajeuraspravikakosekvalitetaskupanaraziniUEMS-aocjenjujeprema26kriterija istandarda,teodstranedvapotpunorazličitatijela,odgovarajućesekcijeUEMS-aiodborazaakreditacijuUEMS-aštojereguliranopo-sebnimaktimateorganizacije.

U svompredavanju,dr.EdwinBor-mangovoriojeotomezaštosutrajname-dicinska edukacija i profesionalni razvojvažnizaliječnike,izaštojetopostalopo-litičkopitanjeuSjevernojAmericiiEuropi.Pokazao je ikolikoorganizacijauključenihuCME/CPDradenapodizanjustandarda Iosiguravanju odgovornog etičkog ponaša-nja.Također jegovorio i o kriterijimakojeuedukacijikoristiEACCME,vodećaeurop-skaorganizacijaodgovorna zaakreditacijemeđunarodnogCME/CPDuEuropi.Dr.Bor-manjekaoposebnovažnonaglasioosnovno

liječničkoznanjekojesestalnomoradržatinavisokojrazinijerseliječnicimorajuznatisnaćiuhitnimstanjima. „Trebamo se brinuti kako pomoćiliječnicimadaučeistječunovaznanja.Mora-moimpomoćiidaboljeučejerželimodasuboljeeduciraniijerćetoukonačniciznačitiiboljuskrbzanjihovepacijente“,istaknuojedr.Bormankoji je, kao i jošnekipredavači,naglasiodaliječniciinjihovaedukacijamo-raju biti zaštićeni od utjecaja farmaceutskeindustrije i industrije proizvođača opreme.Uskupinuonihkojimogunarazličitenačineutjecatinaliječnike,primjericepripropisiva-njulijekovaiodređivanjuterapije,moglosečuti, jesu iHZZO,Ministarstvo, ali i udrugepacijenata.Zaključenojedabisetrajname-dicinskaedukacijatrebalatemeljitinamedi-cinskimdokazima,anefinancijskimilinekimdrugiminteresima. Dr.Kloibertakođerjeistaknuodatrebaomogućitištovišeproviderakojinudeeduakciju,ali idasemoraosigurati regula-tornotijelokojećekontroliratikvalitetupo-nuđeneedukacije. Liječnikejezanimaloikakopobolj-šati sustav prijavljivanja bodova, budući dapojedini organizatori neprijavljujuna vrije-mesudionikeskupa.Iakosedanasuglavnomskupoviprijavljujuelektronski,liječnicimasusavjetovali da traže od organizatora pisanupotvrduosudjelovanjukojaćesepriznatizaobnavljanjelicencedotledokorganizatornedovršiposaopremapravilimakojepropisujePravilnik.Prim.MinigoobećaojedaćeseKo-morazalagatidatrajnamedicinskaizobraz-babudedostupnasvakomčlanu,uzobvezupridržavanja odredaba Kodeksa medicinskeetikeideontologije.

•••••

Prim. dr. Hrvoje Minigo, predsjednik Komore na otvorenju simpozija

Dr. Otmar Kloiber, glavni tajnik World

Medical Association

S lijeva: dr. Edwin Borman, glavni tajnik Euroepan Union of Medical Specialists, dr. Csaba Dohoczky, Inovativna farmaceutska inicijativa, Nikolina Budić, dipl. iur., tajnik Komore, prim. dr. Hrvoje Minigo,

predsjednik Komore, prim. dr. sc. Egidio Ćepulić, savjetnik predsjednika Komore

Slika na naslovnici LN 128 iz arhive TZGZ

i z k o m o r e


7

•Ministar zdravljaprof. dr.Rajko Ostojićpredstavioje3.travnjauKomori„Na-cionalniplanrazvojakliničkihbolničkihcen-tara,kliničkihbolnica,klinikaiopćihbolnicauHrvatskojod2014.do2016.“.Nasastankususudjelovalipredsjednicižupanijskihpovje-renstava,članovibolničkogpovjerenstva,tečlanoviizvršnogodbora. Nacionalniplanobuhvaća31bol-nicu koje pružaju najsloženije oblike zdrav-stvenih usluga, zapošljavaju najveći brojzdravstvenihradnika,imajunajvećibrojobra-đenih pacijenata i najviši udjel u ukupnimtroškovimazdravstvenezaštite.Predviđasefunkcionalna integracija bolnica i postupnouvođenjepromjenaurazdobljuodtrigodine,od2014.do2016. Temelji se na četiri regije zdrav-stvenogplaniranjakoje suoperativne ine-maju formalno-pravno značenje, a određe-ne su radi lakšeg planiranja, organizacije ifinanciranjabolničkogsustava,takodabisesmanjilesadašnjerazlikeivelikaodstupanjaubolničkimkapacitetimaimodalitetimalije-čenja.KakojepojasnioministarOstojić,spe-cijalne bolnice i lječilišta nisu obuhvaćeneovimplanomnegosuobuhvaćeneonebol-nicekojeimajunajvećipotencijalzafunkci-onalnuintegracijujeruvećojilimanjojmjeripružaju slične ili istovrsne usluge bolničkezdravstvenezaštite. „Nacionalniplansetemeljinapo-trebidasezdravstveniproblemirješavajunanajnižoj razinipružanja zdravstvenezaštite,nanačelu supsidijarnosti, teuspostavi regi-onalnih bolničkih mreža, restrukturiranje iosuvremenjivanje bolnicananačelu funkci-onalneintegracije“,rekaojeministarOstojić,

dodajućidasusvugdjeusvijetu,patakoiuHrvatskoj,prisutninovitrendoviupodručjuzdravljainačinaživotaljudikojizahtijevajudrugačije modalitete pružanja zdravstvenihusluga. „Jednajeodvažnihčinjenicaubr-zano starenje stanovništva, što će znatnoutjecatinapotražnjuzauslugamazdravstve-nezaštite.Negovoreekonomistiuzaluddajejediniluksuzu21.stoljećustarenje. Nacionalni plan uzima u obzirutvrđene demografske i epidemiološkečimbenike,ali irazličitosti, tespecifičneuv-jete pojedinihregijakaoštosuzemljopisneznačajke, stanje trenutne bolničke mreže imogućnostivertikalnih ihorizontalnih inte-gracija“,pojasniojeministarOstojić.Naglasiojedausustavupostojevelikerazlikeizmeđu

bolnicaistihkategorijauproduktivnostiina-činurada,popunjenostikreveta,prosječnomvremenuboravkaubolniciiprimjenimoda-liteta liječenja, što je indikator nejednakedostupnosti i kvalitete zdravstvenih uslugagrađanima. Odukupnihkapacitetausvimbol-nicama obuhvaćenih Nacionalnim planom,danas je 83 posto akutnih kreveta, 13 po-stostolaca/krevetadnevnebolnice,asvegačetiri postokreveta zadugotrajnokroničnoliječenje i palijativnu skrb.Različita je i za-stupljenost stolaca/kreveta dnevne bolnicemeđubolnicamaistihkategorija. „Trenutno nema ugovorenih kre-vetaproduljenogliječenjaniujednojbolnici,asamoje150ugovorenihkrevetazapalija-tivnuskrb.Primjerice,uGraduZagrebuipo-dručjukojemugravitiradanasnemakrevetazadugotrajnokroničnoliječenjeipalijativnuskrb“,rekaojeministarOstojićdodajućidaćeseukinutisvakitrećiakutnikrevet,dokćesetriputapovećatibrojpalijativnihkreveta.

Rekaojekakosuodustaliodnekihprijedloga francuskih konzultanata, uvaža-vajući naše specifičnosti. Također se vodiloračuna i o preklapanju županija kako bi serazvijalicentriizvrsnostiuonimbolnicamaukojimasupojedinedjelatnostidalekorazvije-nije.Kaoprimjerdosadašnjegrada,ministarje spomenuokako semožepratiti geograf-skadistribucijapacijenataovisnootomegdjepojedinikirurziimajuvikendicepaondapaci-jentiodlazeunjihovebolnice. „Ciljano smodograđivali i objedi-njenehitneprijemeunekimbolnicamakakobismounaprijedilihitnutrijažuiomogućilili-ječnicimadalakšedonesuodlukutrebalipa-cijentostatiutojustanovi,aakone,kamogatrebajuposlati“,rekaojeministarOstojić.Sa-vjetnikpredsjednikaKomoreprof.dr.Mirko

Ministar zdravlja prof. dr. Rajko Ostojić predstavio Nacionalni plan razvoja bolnica

Bolnicesedijeleučetiriregije,ukidasesvakitrećiakutnikrevet,racionalizacijanasvimrazinama

Tekst i slike Andreja Šantek

Ministar zdravlja prof. dr. Rajko Ostojić i predsjednik Komore prim.dr. Hrvoje Minigo

8

i z k o m o r e


Gjurašin pohvalio jeosnivanjeobjedinjenihprijema,alijeupozoriodapostojiproblemukomunikacijisprimarnomzdravstvenomza-štitom. Iako štednja nije prioritet Nacio-nalnogplana,naglasiojeministarOstojić,poprovedbiplanaočekujeseuštedaod400mi-lijunakuna.Pojasniojekakoseuuređenom,racionalnomsustavu,ukojemusetočnoznakojebolnicerazvijajuodređenezdravstvenedjelatnosti,ukojemusetočnoznaukojojćebolnici novi aparat biti najbolje iskorišten,smanjenovcapostiževiše.Najaviojenovougovaranje već tijekom lipnja iako je, kaže,svjestandaćebitiotpora. Oplanujerazgovaraoisprof.dr.An-tom Ćorušićem,HDZ-ovimministromzdravlja

usjeni,paiakojesvjestandaćebitiotporanaglasiojedajehladneglave.Rekaojekakojesvjestandauovomtrenutkunetečemedimlijeko,alidaočekujepomoćodliječnikakojisuusvakodnevnomkontaktuspacijentima. „Tražim pomoć u provedbi ovogplanajerjeovoštoradimodobro,tojeplankoji moji prethodnici nisu proveli upravozbogpružanjaotpora.OvonijepolitičkiplanjerakopogledateprijedlogvidjetćetedajeudviježupanijeukojimajeSDPnavlastipred-viđeno smanjenje kapaciteta za 41 (Zabok)odnosno45posto(Sisak)“,rekaojeministarOstojić. PredsjednikKomoreprim.dr.Hrvo-jeMinigoizraziojezadovoljstvopostizanjemodređenogpolitičkogkompromisa.Prim.Ni-

noslavLeko,predsjednikPovjerenstvaBrod-sko-posavskežupanije, istaknuo jeda planrazvojapalijativnihkrevetaporegijamanijeujednačen.Takođerjeizraziozabrinutostdaće se funkcionalnim spajanjem ukinuti su-bspecijalističkiodjeliuOB-uSlavonskiBrod,našto jeministarodgovoriodaćesepoje-dine djelatnosti raditi unutar objedinjenihinternističkih djelatnosti. Također je dodaodasepripremajuiuniformnistatutiipravil-nicikojićeseprimjenjivatiusvimbolnicama,kaoiidentičniugovorioradu.Dr. Ivan Žokalj,predsjednikPovjerenstvazaMeđimurskužu-paniju,pitaojemogulisebolniceivertikalnopovezivati, akaoprimjer jenaveodosadaš-njuodličnusuradnjunapodručjuradiologijeikardiologijeizmeđubolniceČakoveciKB-aDubrava.Ministar je odgovorio kako će ča-kovečka bolnica ove godine dobiti KATLABvrijedannekolikomilijunakunabudućidatabolnica,unatoč tomeštospadau trećuka-tegorijubolnica, imaodličnerezultate.Prof.dr.Vlado Jukić,predsjednikPovjerenstvazaGrad Zagreb, naglasio je potrebu da javnozdravstvobudepodkontrolomdanamsenebiponovnodogodilodanetkonasvojurukunapravi,primjerice,novukardiokirurgijuuSv.JurjuuTrnju.Govorećiolječilištima,ministarOstojićrekaojedaćesvaostatiuvlasništvudržaveiuokviruzdravstvenogsustava,alidaseznačajnomorajupromijeniti. Prisutne je zanimao i status HZ-ZO-atenajavljeniizlazakizDržavneriznice,aministar je rekaoda jeHZZOtrebao izaćiiznje još2009.godinekadasezabolničkuzdravstvenuzaštituizdvajalonajvišenovaca,tj.8,6milijardikuna.MinistarjeporučiokakosenetrebaplašitinajavljenogizlaskaizRi-znicejerćeseriješitiipitanjeDTS-akojićebiti zakonski regulirani. Naime, kako je pri-mijetiosavjetnikpredsjednikaKomoreprim.dr. Josip Jelić, izlaskom iz Riznice HZZO ćepokušatiplatitištomanjezaštovišeusluga.Takođerjepitaoministrazaštojedinozdrav-stvoudržavnomsustavuidaljenemastavkuamortizacijeucijeniusluge. Mr.sc.Dragutin Juraga,predsjed-nik Povjerenstva za Varaždinsku županiju,rekao je kako bimanji broj kreveta ustvaritrebalogledatiukontekstubolje razvijeno-stibolnice.Takođerjedodaodajeskeptičanpremafunkcionalnomspajanjubolnicaisto-garanga,sčimsesložioiministarOstojić.No,ministarjedodao,dajenajvećiproblempri-likomsanacijeimaoupravounajrazvijenijimžupanijama,sbolnicamaVaraždiniČakovec,kojesujedineimalerevolvingikratkoročnenajskuplje kredite. Ministar Linić i ja smou sanacijiuspjeli vratiti tedugove, rekao jeOstojić,alisambioušokuzbogtoga.No,do-daoje,daseistovremenovodiračunaioljud-

Prim. dr. Ninoslav Leko, predsjednik Povjerenstva za Slavonsko-brodsku županiju, dr. Marino Derosi, predsjednik Povjerenstva za Istarsku županiju, dr. Ivan Žokalj, predsjednik Povjerenstva za Čakovečku

županiju, doc. dc. sc. Vladimir Mozetič, predsjednik Povjerenstva za Primorsko-goransku županiju

Članovi Izvršnog odbora Komore i predsjednici

županijskih povjerenstava pozorno su pratili izlaganje

ministra Ostojića

i z k o m o r e


9

skimresursimapasutakoprošlegodineodo-brene123specijalizacijeizanesteziologije,aposebnojeistaknuološekadrovskestanjeubolniciViroviticazakojujetakođerodobrenvećibrojspecijalizacija. „Pokušao sam za liječnike učinitištojemogućeviše“,rekaojeministarOstojić.Prof.Gjurašinporučiomu jenekaustrajeuovojreformiinekanestanenapolaputanitinekanečeka‘spontanitet’. „Provedite javnu raspravu i usvo-jite sve pametne prijedloge te nakon togaproveditereformu“,poručiomujeprof.Gjura-šin,dokjeministarobećaodaćedioreformizasigurnoprovesti.

Tkosespaja,atkoostajesamostalan

Funkcionalna integracijabolnica ipostupnouvođenjepromjenapredviđaseurazdobljuodtrigodine,od2014.do2016.,atemeljisenačetiriregijezdravstvenogpla-niranja.Od31bolniceobuhvaćeneplanom,funkcionalnaintegracijapredviđenajezanjih21dok sepreostalih10bolnicaneće funk-cionalnopovezivati.Funkcionalneintegracijebolnica,kakojeobjasnioministar,predviđenesuvećinomnaraziniregija,osimudvasluča-jaukojimasefunkcionalnointegrirajubolni-ceizdvijurazličitihregija. Središnja i sjeverna regija s Gra-domZagrebomobuhvaća15bolnica,odko-jihsezapetbolnicauZagrebu(KBCZagreb,KBMerkur,KBSv.Duh,KlinikazainfektivnebolestiiKlinikazadječjebolesti)nepredvi-đafunkcionalnaintegracija.Zapreostalih10bolnicapredviđenajefunkcionalnaintegraci-ja,itoopćihbolnicaKarlovac,ZabokiOgulinsKBC-omSestremilosrdnice;općihbolnica

BjelovariSisaksKBDubrava; OBVaraždiniŽupanijskebolniceČakovec,teOBKopriv-niceiOBVirovitice.Predviđenojesmanjenjebrojaakutnihkrevetaza30,82posto,s7801na 5397, dok bi se broj stolaca/kreveta udnevnojbolnicipovećaliza43,12posto,tj.s1141na1633,azaproduženo,dugotrajnoikroničnoliječenjetepalijativnuskrbza827postelja,tj.na1391. Istočna regija obuhvaća sedambolnica,odkojihsezadvijebolnicenepred-viđa funkcionalna integracija.TosuOB „Dr.JosipBenčević“SlavonskiBrodkojojseodlu-komVlade1.siječnja2014.godinepripojilaOBNovaGradiška, teOpća županijska bol-nicaPožegakojojjetakođerodlukomVlade1. siječnja 2014. pripojenaOpća županijskabolnica Pakrac. Za preostalih pet bolnicapredviđena je funkcionalna integracija, i toKBC-aOsijekiOpćežupanijskebolniceNaši-ce;OpćažupanijskabolnicaVinkovciiOpćažupanijskabolnicaVukovar;OBVirovitica izIstočneregije iOBKoprivnica izSredišnje iSjeverneregije. Ukupni kapaciteti tih bolnica usljedeće bi se tri godine trebali smanjiti za19,26posto.Akutnikrevetismanjitćeseza38,82posto(s3112na1904),krevetiistoliceudnevnojbolnicipovećatćeseza27,91po-sto(s652na834),azadugotrajnoliječenjeipalijativnuskrbza286kreveta(sa79na365). Južnaregija obuhvaćapetbolnica,odkojihsezadvijebolnice,KBCSplit iOBDubrovnik,nepredviđafunkcionalnaintegra-cija. PredviđenojefunkcionalnospajanjeOBZadarizJužneregijeiOBGospićizZapadneregije,teOBŠibensko-kninskežupanijeiOBKnin. Predviđa se smanjenje broja akutnihposteljaza28,23posto(s2692na1932),dokćesepovećatikapacitetidnevnebolniceza66,76posto(s358na597)ibrojkrevetazaproduženoliječenjeipalijativnuskrbza242kreveta(sa185na427). Zapadna regija obuhvaća četiribolnice,odkojihsezaOBPulunepredviđaspajanje dok će se funkcionalno integriratiKBCRijekaiKlinikazaortopedijuLovran,teOBGospić iOBZadar iz Južne regije.Pred-viđeno je smanjenje broja akutnih krevetaza 32,86posto (s1902na1277),dokćeseoniudnevnojbolnicipovećatiza57,41posto(s270na425),kaoikapacitetizaproduženoliječenjeipalijativnuskrbza189kreveta(s0na189).

Kakodoušteda

U Nacionalnom planu navodi sedaliječenjepacijenataudnevnimbolnicamaumjesto u akutnim kapacitetima, uz porast

brojadnevnihpostupakaod15do20postoutrigodine,možerezultiratis50postouštedeza te slučajeve. Posljedično tome, smatrajutvorciplana,mogućajeuštedačakpetdose-damposto uukupnombolničkomproračunu. Drugim riječima, samo obrađi-vanjem većeg broja pacijenata u dnevnimbolnicamamoguseuštedjetidesecimilijunakunaviše. Funkcionalnom integracijom bol-nicapovećat će se imobilnost radnika, štoćeomogućitiučinkovitoupravljanjeljudskimresursima te će se smanjiti potreba za no-vimzapošljavanjem.Omogućitćese iboljeplaniranjepotrebazanabavomnovihmedi-cinsko-tehničkihuređajaiostalemedicinskeopreme. Očekuje se i manji trošak za po-trošnematerijale,lijekove,dijagnostiku,ane-stezijuidrugo.Kraćimboravkompacijenataubolnicismanjitćesemogućnostbolničkihinfekcija,tetimeipotrošnjaskupihrezervnihantibiotika. AutorinavodeuzaključkukakojevažnostNacionalnogplanaponajprijeupo-većanjuučinkovitostiiformiranjuregionalnihcentaraizvrsnostiteskraćivanjulističekanja,atekzatimuuštedamakojećeiztogaproiza-ći,akojesuneupitne.

•••••

Ministar zdravlja prof. dr. Rajko Ostojić

Dr Mira Mlinac Lucijanić, predsjednica Povjerenstva za Karlovačku županiju

10

i z k o m o r e


•Na26.sjednici Izvršnogodbora3. travnja raspravljalo se, među ostalim, oodluci Saborada se izDržavnogproračunavišenefinanciraobavljanjestručnognadzorakojiKomora,temeljemjavnihovlasti,provodiujavnimiprivatnimzdravstvenimustanova-ma.ObvezajeKomoredadoneseplanobav-ljanjastručnognadzoratemeljemkojegaseprovodiojedannadzormjesečno.DosadašnjapraksabilajedaseugovorsMinistarstvomzdravlja,kojimseKomoriodobravaonovaczastručninadzor,potpisivaokrajemožujka.Ko-morajeiovegodinezapočelasprovođenjemstručnog nadzora, te su do sada obavljenadvanadzora,atrećijeutijeku.SobziromdajerebalansomuDržavnomproračunuukinu-tastavkazastručninadzor,pitanjejehoćeliKomoranastavitisastručnimnadzoromitkoćetoplatiti.Savjetnikpredsjednikazastruč-napitanjaistručninadzorprof.dr.Mirko Gju-rašinrekaojedanadzorpomažeonimakodkojihseprovodijerimjetopoticajzaujedna-čavanjekvalitetezdravstvenezaštite. „Nadzorjepozitivaninijemusvr-hakažnjavanjenegopoticajdasepostignerazinanakojoj trebajubiti sviuHrvatskoj“,rekaojeprof.Gjurašin.Prim.Minigorekaojedasenovacpredviđenzaobavljanjenadzorasmanjivao,itosneštovišeod300.000kuna,

dabidanasbilopotpunoukinutofinancira-nje. Govorećioaktivnostimauvremenuizmeđudvijusjednica,prim.Minigojerekaoda je Komora uputila Ministarstvu zdravljaprijedlog izmjena i dopuna Zakona o liječ-ništvu.Osvrnuoseinanedavneistuperav-natelja Hrvatskog zavoda za zdravstvenoosiguranje prim.Siniše Varge o tomeda biljekarniciuapotekamamoglipružatiiuslugucijepljenja.PodsjetiojeinapreporukuHZZO-aoprepisivanjunajjeftinijihgeneričkihlijeko-vaističućikakojetoizravnousmjerenoprotivliječničkestruke. „Svatkosemoradržatipropisa.Znasešto je liječnička,a što ljekarničkadjelat-nostištoječijiposao.Akobiljekarnicicijepiliuapotekama,zaštoliječnicitadanebiimalidepoe s lijekovimau svojimordinacijama?“,pitaprim.Minigo.DodaojedauHrvatskojjošuvijeknepostojitask-shifting,tj.podjelapo-slakaoštojeto,primjerice,uVelikojBritaniji,ijošdugonitinećebiti. PredsjednikPovjerenstvazaprimar-nu zdravstvenu zaštitu dr. Senad Muslić supozoriojestimuvezidaljekarnicinemoguvoditibriguonjegovimkroničnimpacijenti-ma,primjerice,dijabetičarima.Takođerjeza-tražiodapravnaslužbaKomoreprovjerišto

je s rečenicom „Za savjet i kontraindikacijeupitajtesvogliječnikaililjekarnika“kojomsena televiziji reklamirajuOTCproizvodi.Držidatrebaizbacitiriječliječnikjerljekarnicitre-bajuodgovaratinatakvapitanjapacijenata.SavjetnikpredsjednikazaodnosesHZZO-omprim.dr.Josip Jelićpodsjetiojedasenikakvepromjeneusustavunemoguraditibezsu-djelovanjaKomore. Doc.Mozetič upozorio je da većdugo nije bilo pripremnog sastanka s HZ-ZO-om, ali da se sjednice Upravnog vijećaHZZO-aurednoodržavajuiodlukedonose,adaKomorunitkoništanepita.DodaojedabiKomoratrebalasudjelovatiuraduUV-ailikaopromatračilikaočlan.

Govoreći o izlasku HZZO-a iz Dr-žavneriznice,dr.MuslićjecitiraoravnateljaVargukakoćeodmahpoizlaskuriješitilistečekanja.NatojepredsjednikPovjerenstvazameđunarodnusuradnjudoc.dr.HrvojeŠobatupozoriodalistečekanjanisuništanegativ-noidaprisutnesuučitavomsvijetujer,uzparticipacije,predstavljajufinnačinodbijanjapacijenata.

Iz rada povjerenstva PredsjednicaPovjerenstvazame-dicinskuizobrazbuliječnikaprof.dr.Tatjana Jeren Beus najavilajepredstavljanjeprijed-loganovogPravilnikanasimpozijuKomore.Dodalajedajeupravilnikuposebnapažnjaposvećenaliječnicimakojiživeiradenaoto-cimakakobi imseomogućiloda ibezod-laskasradnogmjestasudjelujuuedukacijiiprikupljajubodovezarelicenciranje. Doc.Mozetičrekaojedajeuočljivnovi trendotvaranja trgovačkih društava, anezdravstvenihustanova.Takođerjedodaoda se situacija s ugovornim izvanbolničkimspecijalistima,nakongubitkaugovorasHZ-ZO-om,smirilananačindasusepriklonilido-movimazdravljainatajnačinosiguralisvojuegzistenciju.Zatim je rekaodaMinistarstvo

26. sjednica Izvršnog odbora

RebalansomDržavnogproračunakomoramaukinutnovaczastručninadzorTekst i slike Andreja Šantek

i z k o m o r e


11

jošuvijeknijeodgovorilonapitanjekakori-ješitiradnistatusumirovljenihliječnikaiakosusenekiodnjihvećizaposlili,tedaseovapitanjatrebajuštoprijeriješiti jer jetodje-lomičnoodgovor inaproblemnedovoljnogbrojaliječnikauHrvatskoj. OdMinistarstvasetakođeročeku-jedaseočitujeionaplatiupravnepristojbeod 70 kuna koliko bi, naime, svaki liječniktrebaoplatitizabiljegeprilikomobnavljanjalicence.TajnicaKomoreNikolina Budić,dipl.iur.,reklajedasuodgovornatopitanjeupu-tiliMinistarstvuuprave,kojejeodgovornostprebacilo naMinistarstvo zdravlja od kojegsejošuvijekočekujeodgovor.Lliječnicikojivećimajuuvjeteiželeobnovitilicencukojaistječeuprosincuovegodinetrebajupriče-kati odluku Ministarstva zdravlja. Ponovnoseotvoriloipitanjeprikupljanjabodova,od-nosnodaorganizatoriskupovaneprijavljujusudionikečimesuonizakinutizabodove.Kaoomogućemrješenjuraspravljaloseomoguć-nostidaliječnicipotpišu izjavudasuprisu-stvovaliodređenomskupu. PredsjednicaPovjerenstvazaosta-le liječničke djelatnosti prim. dr. Katarina Sekelj Kauzlarić izvijestila je o sastanku scenzorima(očemumožetečitatinaslijede-ćimstranicamaLN-a),tejenajavilaovogodiš-njuMotovunskuljetnuškolukojaseodržavaod3.do5.srpnjausuorganizacijiKomore,ne-kolikostručnihdruštavaHLZ-aisuradnicimaizŠNZAndrijaŠtampar. Ovogodišnja je tema škole, kojuje podržalo i Povjerenstvo za bolničku dje-latnost, „Valorizacija rada u sustavu zdrav-stva– stručne, organizacijske, ekonomske ipravnedimenzije“.RečenojeidajeusvojennoviPravilnikostalnimsudskimvještacimaukojemjenovostdavještakmedicinskestrukenemoraimatiliječničkulicencu.Izpravilnikasuizostavljeneistručnekomorepaispadadasvakastrukovnaudrugamožeorganiziratite-čajzasudskevještake.

Dr.Muslićjerekaodanakonodlu-keUstavnogsudaonaplatikoncesijemnogidomovizdravljarazmišljajuouvođenjueko-nomskecijenezanajamsvojihprostora.ZbogtogasehitnomoraorganiziratisastanasMi-nistarstvomzdravlja. Zamjenik predsjednice Povjeren-stva za bolnički djelatnost prim. dr.DanijelMrazovacrekaojedasuprikupilipodatkeizbolnicakojisupokazalidasečaknitiuveli-kimbolnicamanemožeorganiziratismjenskirad. Povjerenstvo očekuje da Ministarstvouskorodoneseodlukuodaljnjojsudbiniova-kvogoblikarada,aumeđuvremenusuvraće-naidežurstva.No,otegotnoještoHrvatskiliječničkisindikatnesudjelujeupregovorima.Prim.JelićrekaojedabiKomoratrebalaMi-nistarstvuposlatisvojprijedlogotomekakourediti rad u bolnicama, a posebice dežur-stva.

Ostale odluke Izvršniodborraspravljaojeomno-gim rješenjima izdavanja kopije rješenja oobavljanju liječničke djelatnosti. Prema po-

stojećempravilniku200kunasenaplaćujeiz-davanjekopije(duplikata)licence,aprijedlogćeseuputitiVijećuKomorenaodlučivanje. ČlanovisuobaviještenidaćeseVIIsimpozijKomore,kojijeodržan4.travnja,sni-matikakobisenaknadnoomogućilonjegovopraćenjeonlineliječnicimakojinisuosobnomoglinanjemusudjelovati.Posaosnimanja,montažeipripremezaonlineplatformupo-vjerenjetvrtkiDedalkomunikacije,kojajetoučinilabeznaknade. Zaključenojedaćeseliječnicimakojićepogledatiodređenukoličinupredava-njaomogućitidazatodobijuibodovezareli-cenciranje,akolikoćebodovadobitiodreditće Povjerenstvo za trajnu medicinsku izo-brazbunasvojojsljedećojsjednici.N.Budićpodsjetilajekakojee-learningsvjetskitrendidasetomeiKomoramoraprilagođavati,štoznačidaćebitipotrebneizmjeneuPravilnikuomedicinskojizobrazbiliječnika.Prim.Mini-gojedodaodaseuKomoriozbiljnorazmišljao organiziranju online tečajeva za članoveKomore. Komorajenastavilasuradnjusfar-maceutskom tvrtkom Pliva započetu 2003.godineu izobrazbi liječnikaputemtečajevaitestovanawebstranicamaPlive.Brojliječ-nikakojisudjelujustalnoraste,anaposljed-njemihjebilo1279.NovimugovoromPlivaseobvezujeorganiziratičetiritečajagodišnje,ačlanovimaKomorenatajjenačinomogu-ćena dostupnija edukacija i dodatno priku-pljanjebodova. Članovisuizvješteniidaje10.000kunakojejeKomoradoniralazaLiječničkibalkojijeorganiziraoHLZpoklonjeniSOSDječ-jemseluLekenik.

•••••

Prim. doc. dr. sc. Hrvoje Šobat, predsjednik Povjerenstva za međunarodnu suradnju, prof. dr. sc. Mirjana Sabljar-Matovinović, predsjednica Povjerenstva za medicinsku etiku i deontologiju,

prof. dr. Mirko Gjurašin, savjetnik predsjednika

Prim. dr. Vjekoslav Mahovlić, rizničar Komore, prof. dr. sc. Tatjana Jeren Beus, predsjednica Povjerenstva za medicinsku izobrazbu liječnika, prim. dr. Dražen Borčić, drugi dopredsjednik Komore, doc. dc. sc. Vladimir Mozetič, predsjednik Povjerenstva za privatnu praksu i ugovornu specijalističku izvanbolničku djelatnost,

prim.dr. Katarina Sekelj Kauzlarić, predsjednica Povjerenstva za ostale liječničke djelatnosti

12

i z k o m o r e


•Povjerenstvozaostaleliječničkedjelatnosti na sjednici održanoj 14. ožujkaraspravljalo jeopoložaju istatusuliječnikavještakauosiguranju.Nasjednicusupozva-nibrojničlanoviKomore,licenciranidoktorimedicine,vještaciuosiguranju,kojisusekaozaposlenici osiguravajućih kućapoprvi putnašliuprilicidapredsvojomorganizacijompojasnesvojeprofesionalnodjelovanjeiulo-guliječnikacenzorausloženomsustavuosi-guranja. Zamjenica predsjednice Povjeren-stva,dr.sc.Vesna Sitar-Strebočan,istaknulajeusvomuvodnomizlaganjudajekaospe-cijalisticamedicineradazaposlenauCroatiaosiguranjuveć18godina,autujeosigura-vateljskukućudošlautrenutkukadasupo-slodavcipočeliobaveznoosiguravatiradnikezaozljedenaraduizaprofesionalnebolesti.DanasuHrvatskojpostoji20osiguravajućihdruštavakojasebavezdravstvenimosigura-njimaikojazapošljavajuliječnikeiliustalniradniodnosilinaugovorodjelu.„Kaospojosiguranjaimedicinerodilasegranakojasezoveosigurateljnamedicina,atojezapravo

medicinskastruka.UtemeljiteljuHrvatskojjeMihajlo Pražić,azanajvećirazvojzaslužnajeprim.dr.Viktorija Bradić“,reklajedr.Si-tar-Strebočan dodajući da je službeni nazivliječnikauosiguranjukojimedicinskustruku

ugrađujeuosigurateljnezakonitosti-liječnikcenzortj.procjenitelj. „Poželjnojedaliječnikcenzorimaspecijalizaciju.Takođermoradobropoznava-tiosigurateljnepojmoveiuvjeteosiguranja,kaoičlankeipojmoveizZakonaoobveznimodnosimakojiseodnosenavještačenje,po-sebicekadavještačineimovinskuštetu“,po-jasnilaje.Uosiguranjusudvaosnovnatipaposla: ocjenjivanje zdravstvenog stanja po-nuditelja, teocjenjivanjeposljedicanastalihozljeda.Pritomeliječnikcenzormoravoditiračuna o specifičnostima svakog osigura-nogslučajakaoiovrstiosiguranja.Također,cenzori moraju biti upoznati i s tehničkimokolnostimaštetnogdogađaja,anajčešćejeriječoprometnimnezgodamaprikojimasetrebautvrditijesuliozljedeprezentiranekrozmedicinsku dokumentacijumogle nastati utakvomštetnomdogađaju.Uovakvimsluča-jevimavažnajeisudskamedicinskapraksa,apravniciiliječnicidobroznajuštonasudumože‘proći’,aštone. „Nadalje, procijenjuje se i uzorkozljedaiposljedice,arezultattogajemulti-disciplinarnipristupštoznačidasuuključenei tehnička, pravna imedicinska znanost, teosiguranje.Drugimriječima,liječnikcenzorjeustvarivještak“,pojasnilajedr.Sitar-Strebo-čan.Pojedina osiguravajućadruštvausvo-jimpravilnicimapropisujudabudućiliječnicicenzorimorajubitieduciranisudskivještaci.„Važnojerećidaliječnikcenzormoraobjek-tivnoopažatiiutvrđivatičinjenice,kritičkihihocijenitiisjednakompažnjomrazmatratizahtjev svih subjekata, nepristrano izvestizaključak, te biti korektan prema drugimsuradnicimavještacima.Ovoproizlaziizeti-kesudskogvještaka i jednakoseodnosinacenzora kao i na sudskogvještaka. S jedne

8. sjednica Povjerenstva za ostale liječničke djelatnosti

PoložajliječnikavještakauosiguranjuTekst i slike Andreja Šantek

Dr. Željka Russo, dr. Darko Dogan i dr. Ante Županović

Dr. sc. Vesna Sitar-Srebočan i prim. Katarina Sekelj Kauzlarić, predsjednica Povjerenstva

i z k o m o r e


13

straneimajuosiguranikakojiimasvoježelje,asdrugestraneimajuosiguravajućedruštvo.Adobarcenzorjeonajkojiuspijepomirititedvijestrane“,objasnilajedr.Sitar-Strebočan.Uovimslučajevimaizuzetnojevažnaime-dicinskadokumentacijazakojumorajupro-cijeniti vjerodostojnost i objektivnost i bitidovoljnokritičnidarazlučeštodoistapripadauslučaj,aštone. „Osobnosamdoživjeladasuliječ-niciužurbipogrešnonapisaliozlijedulijeveruke umjesto desne. I tek kada se liječnicinađu u ovom poslu shvate koliko je važansvaki detalj u medicinskoj dokumentaciji“,reklajedr.Sitar-Strebočan.Postojiisličnosturadusostalimcenzorimakaoštoje,primje-rice,timskiradipotrebazastalnimusavrša-vanjem.Prednostiuodnosunaneposrednuliječničkustrukusuštosepreglediunaprijeddogovaraju, štonijenužnopromptno reagi-rati,teseosvakomslučajumožerazmislitiikonzultiratiskolegama. Nedostataksepakogledauodma-kuodosnovnestrukeštoseipaknadomještaodlascima na sastanke raznih stručnih dru-štava.Ponekadodlazeinaedukacijuiz,pri-mjerice, onkologije, kakobiproširili spektarznanja.Kaonedostacisejošjavljajuisitua-cijekadajeuosiguravajućemdruštvuzapo-

slensamojedanliječnikpanemamogućnostikonzultacijeunutartvrtke,kaoičinjenicadasuimpretpostavljenivrločestopravnici,eko-nomistiiinženjeriodnosnoosobesrazličitimedukacijama od medicinske što ponekadmožedovestidonerazumijevanja. „Zaključilabidajeposaozanimljividajeustvaririječonadogradnjiznanja,go-tovokaojošjednaspecijalizacija“,reklajedr.Sitar-Strebočan. Predsjednicupovjerenstvaprim.dr.Katarinu Sekelj-Kauzlarić zanimalo je kojijeuvjetepotrebnozadovoljitikakobiliječnikpostaocenzor. „Ukolikouosiguravajućojkućipo-stojipotreba,liječnikasešaljenatečajzavje-štake“,pojasnilajedr.Sitar-Strebočan. Nedostaci rada liječnika u osiguravajućem društvu*Odmakodosnovneliječničkestruke*Akojesamojedanliječnikuosiguravajućemdruštvunemamogućnostikonzultacijesko-legama* Pretpostavljeni sudrugih struka (pravnici,ekonomisti, inženjeri) različiteedukacijeodcenzor,padolazidomogućegnerazumijeva-nja

Prednosti rada liječnika u osiguravajućem društvu•Upravilunemahitnihstanja•Pregledisedogovaraju•Nijenužnopromptnoreagiranje•Osvakomslučajusemožerazmisliti,kon-zultiratisesakolegama

Motovunskaljetnaškola

Prim. Sekelj Kauzlarić informiralajeprisutneoorganizacijitradicionalnogteča-jauokviruMotovunskeljetneškolekojićeseodržatiod3.do5.srpnjaovegodine.Udogo-vorusdr.sc.Aleksandrom Džakulom,pri-jedlogjedatemaovogodišnjegtečajabude„Valorizacijaradaliječnika“kojasenebiod-nosilasamonanovčanuvalorizacijunegonaishode liječenja,kvalitetu istandarde inor-mativerada,načemujevećzapočeloraditiPovjerenstvozabolničkudjelatnostKomore. Zaključeno jedase Izvršnomod-borupredložidaKomoraiovegodinebudesuorganizatorMotovunskeljetneškolezajed-nosPovjerenstvomzabolničkudjelatnost.

•••••

Stručni sastanak u Vinkovcima

LiječniciupozorilinalošeevidentiranjebodovazatrajnumedicinskuizobrazbuTekst i slike: Andreja Šantek

•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

• U organizaciji predsjednice Po-vjerenstvazaVukovarsko-srijemskužupanijudr.Marije ŠvageljuVinkovcimaje20.ožujkaodržansastanaknakojemsutajnicaKomoreNikolina Budić, dipl. iur., i članica Izvršnogodbora prim. dr.Katarina Sekelj Kauzlarić predstavile novosti u licenciranju i novostiu sustavu zdravstva nakon pristupanja Hr-vatske Europskoj Uniji. U Gradskoj vijećnicisastankujeprisustvovalo90-akliječnikaizVinkovacaiokolnihgradovaimjesta,atom

suprigodommogličuti inovostivezaneuzobaveznoosiguranjeodprofesionalneodgo-vornostikojejezasveliječnikeobveznood1.listopadaprošlegodine.Otomeštojeosigu-ranje,kakoseosiguratiinaštotrebaobratitiposebnupozornostpripotpisivanjuugovoras nekom od osiguravajućih kuća govorio jeAndrija StojanovićiztvrtkeCertitudo. Govorećiotrenutnomstanjuzdrav-stva,prim.SekeljKauzlarićreklajedauHr-vatskojopadabroj liječnikaspecijalistadok

istovremenorastebroj licenciranih liječnikaumirovini.Dodalajekakoječinjenicadasva-kegodineizmeđu400i450liječnikasnašihfakulteta uđe u sustav zdravstva, ali da tonijedovoljnosobziromnastarenjeliječnič-kepopulacije.Dodatnoseotvara iproblemzbogodlaskaliječnikanaraduinozemstvo,jer,dokjeu2012.godiniukupno44liječnikazatražilo potvrdu za odlazak u inozemstvo,od1.srpnja2013.do28.veljače2014.toihjeučinilo374. „Tojeizmeđu30i77potvrdamje-sečno.Prosječnadob tih liječnika je37go-dina,azaposlenisuvećinomubolnicama ihitnojmedicinskojpomoćiilisunezaposleni.Uglavnomnemajuznanstvenenitistručneti-tule“,reklajeprim.SekeljKauzlarić,dodajućikakosuzemljeinteresaidaljeiste(Njemačka,VelikaBritanija,ŠvedskaiNorveška),osimštoje‘ispala’Kanada,budućidajesadapunojed-nostavnijeućinaeuropskotržišterada. Urazdobljuod1.srpnja2013.do28.veljače2014.odKomoeje58liječnikaza-tražilopriznavanjeinozemnihstručnihkvali-fikacija,odkojihsunjih52postodržavljaniHrvatske,devetpostoihjeizdržavaEurop-skeUnije,aostalidolazeizRusije,Srbije,CrneGoreiMakedonije.Uglavnomjeriječoliječ-nicimamlađimod30godina, rekla jeprim.SekeljKauzlarić,itobezspecijalizacije.

14

i z k o m o r e


Liječnicisuimalinizpitanja,poputonoganakojinačinseobračunavačlanarinaKomori, budući da liječnici plaćaju različiteiznose.N.Budićjepojasniladavisinačlanari-neovisiostatusuliječnikaikrećeseodmini-malno40kunamjesečno(zaumirovljenike),0,2postoodplaće za liječnikeuprimarnojzdravstvenojzaštitido0,4postozaliječnikekojisuzaposleniubolnicamaionikojiradekodposlodavaca. Najskupljučlanarinuplaćajuliječ-nicizaposleniufarmaceutskojindustriji(itooko2200kuna),kojima jevisinaplaćetajnipodatak,teliječnicikojiživeuinozemstvujeroniodlukomSkupštineKomoreplaćajugo-dišnjeprotuvrijednostod300eura. Liječnici su skrenuli i pažnju naloše evidentiranje prikupljenih bodova zatrajnu medicinsku izobrazbu, a N. Budić jepojasnila kako će, nažalost, toga vjerojatnobitiijošsobziromnatodajeovorelicencnagodina. „Organizatorisubilidužniprijavitivašebodove,aproblemjenastaovjerojatnoizatoštojeKomorabilaprevišeblagonaklo-napremaorganizatorimaskupovakojisutoiskoristiliinisusepridržavalipravila“,kazalajeN.Budić. PrvidopredsjednikKomoredr.Mario Malnarpredložiojedasezatakveorganiza-torepredvideprimjerenekazne,tedaseobja-vi‘listasrama’kakobiliječniciunaprijedznalii mogli odlučiti hoće li ići na stručni skuptakvih organizatora. Kao jedan od modelaboljeevidencijespominjaloseielektronskobilježenjeprisutnostinaskupu,očemućeri-ječibitiinaovogodišnjemSimpozijuKomoreposvećenomorganizacijitrajneizobrazbeli-ječnika. Prisutni članovi Povjerenstva zamedicinsku izobrazbuliječnika,dr.Ninoslav Leko,inačezamjenikpredsjednikaSkupštine

HLK-a i predsjednik županijskog povjeren-stva HLK-a za Brodsko-posavsku županiju,idr.Švageljprimilisunaznanjesveopaskekojeseodnosenatrajnuizobrazbuliječnika. Liječnike je zanimalo i osiguranjeod profesionalne odgovornosti, a posebicekolikoiznoseodštetnizahtjevi.Premariječi-maA.Stojanovića,uprosjekuodštetasren-tamaiznosiizmeđučetiriipetmilijunakuna,anaveojeikakojenedavnoBaslerosigura-nje isplatiloodštetuu iznosuod675tisućakunaplus100tisućakunazanastaluštetui

Dr. Marija Švagelj (na slici krajnje desno), predsjednica Povjerenstva za Vukovarsku županiju

dodatnih100tisućakunazasudsketroškove.Stojanovićjerekaodajezaliječnikeuprimar-nojzdravstvenojzaštitiminimalnaosiguranasvota 500 tisuća kuna po jednom štetnomdogađaju,dokjetajiznosubolnicamadvo-strukoviši,tj.milijunkuna. Jedanodprisutnihliječnikarekaojejedabiseradliječnikatrebaovrednova-tiproporcionalnovisiniodštetnihzahtjeva ipremija.

•••••

Liječnici su sa zanimanjem pratili izlaganja o novostima u pravnoj regulativi nakon ulaska Hrvatske u EU

•••••

Izgubljene, otuđene i uništene iskaznice • Sukladno članku 23. Pra-vilnikaojavnimknjigamaievidencija-maHrvatske liječničke komore objav-ljujemo da su dr. Marica Teskera, dr.Dušanka Martinović – Kaliterna, dr.Žana Stanić, dr. Ivana Zanchi i dr. Jakša ZanchiprijaviligubitakliječničkeiskazniceHLK-a.Urokuod30danaodobjavegubitka,otuđenjailiuništenjali-ječničkeiskazniceuslužbenomglasiluLiječničkim novinama, Komora, odno-sno izdavatelj iskaznice, liječnicimaćeizdatinovuiskaznicu.

Prim. Katarina Sekelj Kauzlarić, dr. Mario Malnar, prvi dopredsjednik Komore i tajnik HLK-a Nikolina Budić

i z h r v a t s k o g l i j e č n i č k o g z b o r a


15

•Hrvatskiliječničkizborovegodi-neslavi140.obljetnicupostojanjaidjelova-nja. Usklopuovevažneobljetniceodr-žanjeupetak28.veljačeSimpozijHLZ-apodnazivom „Akademici uHrvatskome liječnič-komzboru“.Simpozijjeorganiziranusuradnjis Hrvatskom akademijom znanosti i umjet-nosti,anaprogramusubilapredavanjaaka-demkinje Vide Demarinpodnazivom„Naj-novijespoznajeoočuvanjuzdravljamozga“(predavanjejetiskanonastr.…uovombroju),akademika Josipa Madićapodnazivom„Eko-logijavirusainfluence“teakademikaMarka Pećinepodnazivom:„Koštanimorfogenetskiproteiniuliječenjunesraslihprijelomakosti“.Simpozijusunazočilebrojnekolegiceikole-ge,apozavršetkusunastaviliugodnodruže-njeuLiječnikomklubuHLZ-a. Usubotu,dana1.ožujka,održanajesjednicaGlavnogodborateredovitaGodiš-njaskupštinaHLZ-a,aposlijenjejeHLZorga-niziraotradicionalnihumanitarni„Liječničkibal“uSmaragdnojdvoranihotela„Esplana-de“.

122. Skupština Hrvatskoga liječničkog zbora Svečana122.Skupštinapočela jeu 12 sati u subotu 1. ožujka.Otvorili su jeZagrebački liječnici pjevači izvođenjem hr-vatske himne te Carmen medicorum, himnehrvatskihliječnikakojujeskladaonjihovprvidirigent,prof.Rudolf Matz. Prije početka službenog progra-mauslijedilajeminutašutnjezasvečlanoveZbora koji supreminuli u razdoblju izmeđudvijuskupština. Nakon toga se uvodnom riječjuSkupštiniobratiopredsjednikHLZ-a,prof.dr.Željko Krznarić,osvrnuvšisenaosnivanjei

140.obljetnicaHrvatskogaliječničkogzbora

početakdjelovanjaZboradavne1874.godi-ne.Odtadapasvedodanasaktivnosedružei surađujubrojni doktorimedicine i doktoridentalnemedicinerazvijajućisvojustručnuiznanstvenudjelatnost.Krozsvetešketrenut-kemisaovodiljabilaimjejednakakaoionadanas–brigazasvekolikočlanstvo,aliibo-ljitakzdravstvenogsustava.Prof.Krznarićjeistaknuodajeovaobljetnicavažantrenutakzakulturu,znanostimedicinusvihgrađanaRepublikeHrvatske. Posebnapažnjaposvećenaje„Li-ječničkomvjesniku“,stručnomglasiluZbora.Tiskan na hrvatskom jeziku, oduvijek je uslužbi edukacije svojih čitatelja, ali i struč-

Zagrebački liječnici pjevači

S desna: predsjednik HLZ-a prof. Krznarić, predsjednik RH prof. dr. sc. Ivo Josipović, savjetnih predsjednika RH prof. dr. Izet Aganović, bivši predsjednici HLZ-a prof. dr. Andrija Pavić i prof. dr. Mirko Gjurašin

16



nom i znanstvenom napredovanju brojnihliječnika.Prof.Krznarić jenaglasioda jehr-vatskimliječnicimaupravouovomtrenutkunužnozajedništvoimeđusobnorazumijeva-nje,složnodjelovanjezaočuvanjestruke. Nakon uvodnog govora uruče-ne su zlatne spomen-značke HLZ-a bivšimpredsjednicima Zbora, a primili su ih: doc.dr.Hrvoje Šobat,prof.dr.Dubravko Orlić iprof.dr.Andrija Pavić.Prof.Pavićsenakrat-ko obratio nazočnim kolegama osvrnuvšisenapromjenekojetrebapoduzeti,kakoudruštvu,takoiucijelomsustavuzdravstvenezaštite.Spomenuojebrojneproblemezbogkojih liječnicinapuštajuzemljuupotrazizaboljimživotom.KakobiseodlazakliječnikausporionužnajeaktivnostkakoHLZ-a,takoiHrvatskeliječničkekomoreiAkademijeme-dicinskihznanostiHrvatske,uzstalandijalogsVladomRH. Zatim se kolegama obratio pred-sjednikHrvatskogliječničkogsindikataprim.dr. Ivica Babić,napominjućikakosepitanjeliječništva ne može i ne smije rješavati umandatu samo jedne vlade te da se vara-ju svionikojimislekako tomoguučinitiutako kratkomvremenskom razdoblju. Štrajkliječnikakojijesadaufaziobustave,nastavitćesenedođelidoznačajnijihpromjenana-spramliječništva.Svojgovorzaključiojena-pomenomdase liječnici trebajupridržavatizakonaipravilastrukekakobiseizbjeglipro-blemi,aomogućilanekanova iprihvatljivarješenja.SvojeizlaganjezavršiojepoznatimstihompjesnikaA.B.Šimića:„Čovječepazidaneidešmalenispodzvijezda“. Potomjenazočnepozdraviopred-sjednikHrvatske liječničkekomoreprim.dr.Hrvoje Minigo,započevšiosvrtomnateškimprilikamauzemljiinaodlazakmladihliječ-nikauinozemstvo.Oniodlazenesamozbogpremalihplaća,većizboglošihuvjetaradailošegpostupanjapremanjima.Hrvatskasvo-jim liječnicimanenudidovoljno tesezbogtoganinemožeuspoređivatisostalimeu-ropskimzemljama.Hrvatskaliječničkakomo-ranijepostojalapolastoljeća,jerjeukinuta1946.godine,izbogtogaHrvatskazaostajezaostalimzemljama.Apeliraojenasveliječ-nikekoji suotišli izHrvatskenekasevrates novim znanjima, vještinama i iskustvima,nekaobogateliječničkustrukuirazvijudobreidejeupregovorimasVladomRH.Napome-nuojedaseivlastiliječnicimorajupotruditiizajednostvaratiodrživizdravstvenisustav. Pročelnicagradskoguredazazdrav-stvo,prof.dr.Mirna Šitum,iznijelajepodat-keo7,500zaposlenihzdravstvenihdjelatnikau20ustanovauZagrebu.Proračunpredvi-đenzateustanoveiznosioje,kaoisvihovihgodina,preko250milijunakuna,kojesudije-

lomuloženeusanacijustarihigradnjunovihzdravstvenihkapaciteta.IstaknulajepotporugradonačelnikaMilana Bandića liječnicimaisustavuzdravstvu.„GradonačelniktakođerželinastavitisuradnjusaHLZ-om,podupiregakaoidosadatemučestita140godinane-prekinutogpostojanja“,izjavilajeprof.Šitum. Zamjenik ministra zdravlja prim.dr.Marijan Cesarik osvrnuo se na početkusvogaosvrnuosenateškostanjeuzemlji,alijenaglasiokakoZborbezobziranasvetoimaznačajnu ulogu kao konstruktivan partnerzdravstvene administracije. Izrazio je nadudaliječniciipaknećeuvećembrojunapuštatidomovinutedaćeostatiunjojnadobrobitnjenihgrađana. Nakontogasejegovorioministarradaimirovinskogsustavaprof.dr.Mirando MrsićiistaknuoznačenjeHLZ-akojiveć140godina uspijeva očuvati medicinsko znanjei struku. „UlogaZbora je tadasekroznje-govodjelovanjeiaktivnostiprepoznaulogaliječništva i struke,a todobro radiveć140godina“,naglasioje.Osvrnuoseinauštedeirezoveuzdravstvu,rekavšidasenadaopo-ravkuekonomije iočuvanjuzdravstvenogsustava.Svikojisudjelujuusocijalnomdija-logutrebalibipružitikonstruktivnupodrškuiomogućitištobržioporavak.„Trebaizostavitiemocije, razmisliti hladnomglavom ipoče-ti rješavati stvari kakobi se izašlo iz krize“,izjavioje.OsvrnuoseinaodlazakliječnikaizHrvatsketenapomenuodasemorapovećatibrojstudenatamedicinekakobiseizbjegaomanjakliječnika. NakonusvajanjaPoslovnikaSkup-štine, izbora radnog predsjedništva, verifi-kacijskogpovjerenstva,zapisničara iovjero-viteljazapisnika,na red jedošla raspravaoizvješćimaoraduuproteklomerazdoblju.UopsežnomizlaganjupredsjednikHLZ-ajepri-

kazaojednogodišnjeaktivnostiHLZ-a,nagla-sioprobleme,aliiistaknuorezultateukon-solidiranjuorganizacijeHLZ-a,usklađivanjesaktualnimpozitivnimzakonskimnormamatestabiliziranjufinancijskogstanja.IstaknuojeulogaLiječničkogvjesnikaupromocijistrukeiznanostinanarodnomjeziku,apotvrđenajeodlukaopripajanjuLiječničkihnovinaHLZ-aLiječničkim novinama HLK-a kao predmni-jevanomzajedničkomglasilu svihhrvatskihliječnika.Važnojespomenutiizvještajrizni-čarkeHLZ-aprim.dr.Viktorije Bradić, kojanaglašavakakojeHLZunovu,2014.Godinu,ušaospozitivnimposlovanjem,dokneznat-na negativna bilanca Liječničkog vjesnikateretikonačanprihodsredišnjiceZbora.Na-konprihvaćanja izloženih izvješćabio jenadnevnomreduprijedlogzadobitnikeodličjaHLZZ-a.IzniogajepredsjednikPovjerenstvazaodličje dr.Petar Matijašević. Predloženisuzačasničlanovi,dobitniciodličja„LadislavRakovac“,dobitnicipovelje,diplome,posebnezahvalnice, spomen-zahvalnice i zahvalnice.Zatimjeuslijediloglasovanje,kojimsupred-loženiodličnicipotvrđeni.Nakrajusupred-loženeizmjeneStatuta,kojesu,nakonkratkerasprave,jednoglasnoprihvaćene.

Liječnički bal 2014. godine •Usubotu,1.ožujka,uSmaragdnojdvorani hotela „Esplanade“ održan je tradi-cionalnihumanitarniliječničkibalpodviso-kimpokroviteljstvompredsjednikaRepublikeHrvatske prof. dr. Ive Josipovića. Programovogodišnjegliječničkogbalavodilisugos-pođicaIva ŠulentićigospodinMirko Fodor,kojisusešarmantnimiduhovitimdosjetka-

Plesni ugođaj na balu


17


masjajnoodržavalisvečarskiugođaj.Uvod-nuriječodržaojepredsjednikHLZ-aprof.dr.Željko Krznarić,pozdravivšisvenazočneko-legeisuradniketeosvrnuvšisenaosnutakipovijesni razvojZbora. Iako jekrozpovijestbilo dobrih i loših trenutaka, teških situaci-ja i ratova,Zborseuspioodržati idjelovati

nanajboljimogućinačin,čuvajućiliječničkustrukuibrinućiseonarodu.Hrvatskiseliječ-nici,kakokrozpovijest,takoidanas,morajudržatizajedno,ujedinitiseidoprinijetiboljit-kuzdravstvenogsustava. Raznovrstanprogram,odmladihple-sača izPlesnog centraZagrebdomagičara

Luke Vidovića,azakrajineočekivanogna-stupagospodinaDavoraŠterna,održavaojeugođajproslavenazavidnojrazini.Atmosferajebilaopuštenaiugodna,adragigosti,ko-legiceikolege,uživalisuudruženju,plesuiugodizabave. Kaoiprethodnihgodinaiovejego-dine bal bio humanitarnog karaktera. Osimdobrezabave,održanajehumanitarnatom-bolaukojojsuuzvanicisradošćusudjelovali.Bogatenagrade,odeuropskihputovanjadoslikarenomiranihhrvatskihumjetnika,obra-dovalesusretnedobitnike. Prikupljena financijska sredstvabitćedoniranaSOSDječjemseluLekenik,abalujenazočilaipredsjednicaUdrugeDječ-jeg sela Lekenik, prof. dr. Mariza Katavić,kojasezahvalilanaovojlijepojiplemenitojgesti.Plemenitomgestomprikupljanjanov-čanihsredstavazaonenajpotrebitijeZborjejošjednomdokazaokakouvijekstojiuslužbisvoganaroda. Radujemo se sljedećem liječnič-kombaluisnestrpljenjemgaočekujemo.Po-punjenabalskadvorana, traženjekartevišekaoizadovoljnisudionicibalaobavezuju.

•••••

Predsjednik HLZ-a prof. Krznarić uručuje donaciju od 20 000 kuna predstavnicima SOS dječjeg sela Lekenik

Radni sastanak s predsjednikom RH. S desna: prof. Ž. Krznarić, prof. I. Josipović, prof. M. Gjurašin, prof. A. Pavić i prof. B. Brkljačić

Predsjednik RH prof. Josipović posjetio HLZ •Dana12.ožujka Zbor jeposje-tiopredsjednikRepublikeHrvatske,prof.dr.sc. Ivo Josipović, pod čijim je visokim po-kroviteljstvom1.ožujkaodržanhumanitarniliječnički bal prigodom proslave jubilarne140.obljetnicepostojanjaHLZ-a.Biojetoprvislužbeni posjet Zboru predsjednika RH odnastanka samostalne i suverene RepublikeHrvatske. Srdačno su ga dočekali predsjed-nikHLZ-aprof.dr.sc.Željko Krznarić,članoviIzvršnogodboratebivšipredsjedniciZbora.PredsjednikJosipovićseuvelikojdvoraniHr-

vatskogliječničkogdomaupoznaosčlanovi-mastudentskesekcijeHLZ-a idjelatnicamaHLZ-a. Prof. Krznarić je izrazio veliko zado-voljstvoičastuimesvihčlanovaidjelatnikaZboranaovomeizrazitovažnomposjetutese osvrnuona dosadašnju potporu i surad-njukojuZborostvarujespredsjednikomJo-sipovićem.SvojgovorzaključiojemišljukakoZboruovimteškimtrenucimaidaljeobavljasvojuprimarnudužnost,unapređenjezaštitezdravljanaroda,stručnogiznanstvenograda,njegovanjaliječničkeetikeizaštitestaleškihinteresatesejošjednomzahvalionanese-bičnoj podršci predsjednika Josipovića. Na-kontoga jeglavnitajnikZboradr.Tomislav BožekpredsjednikuJosipovićuukratkopred-stavio povijest i djelovanje Zbora. Osvrnuo

senaosnutakZboradaleke1874.godine,naprvogpredsjednikaZboradr.Franju Miličićaiostalenajvažnijepredsjednike.Izniomujepodatak da Zbor danas djeluje preko svo-jih26podružnica i131stručnogdruštva,aostvarujesuradnjusmnogimvrlovažnimin-stitucijama.„Uzto,važnojenapomenutiiiz-davačkudjelatnostZbora,časopiseLiječničkivjesnik,LiječničkenovineiActastomatologi-caCroatica“zaključiojedr.Božek. Uslijedio je posjet knjižnici Zboraiostalihprostorija,uzposebanosvrtnaga-lerijuslikabivšihpredsjednikaHLZ-akojesenalazeupredsjedničkojsobi. Potom se predsjednik Josipović uSalonu HLZ-a sastao s članovima IzvršnogodboraHLZ-a,gdjesunjemuiprof.dr.Izetu Aganoviću uručeni su primjerci knjige „Hr-vatskiliječničkizborod1874.-2014.“tepri-godnaspomen-značkaHLZ-a. Natomusastankuraspravljaliioaktualnomstanjuhrvatskogzdravstva,polo-žajuliječnikadanasteoaktivnostimaiper-spektivama HLZ-a. Bivši predsjednik HLZ-aAndrija PavićupoznaojepredsjednikaJosi-povićasprijekompotrebomosnivanjadomazaumirovljeneliječnike. NakrajusepredsjednikIvoJosipo-vićzahvalionapozivu, iskazaovelikučast ipotporuHLZ-utevećnajaviosljedećiposjet.

•••••

•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••


18


• Dana 24. veljače održana je uVelikoj predavaonici Hrvatskog liječničkogdomaRedovnagodišnjaskupštinaZagrebačkepodružnice, najveće podružnice ove krovnestručneudrugehrvatskihliječnika. Prošla jegodinadanaod Izborneskupštine i bilo je vrijemeda članovenašePodružniceupoznamosonimštojeUpravniodboruprvojgodininovogmandataučinioištonamjeravajošučiniti.Tražilismoioče-kivali objektivnu ocjenu učinjenog, a iznadsvega aktivnost članova Podružnice gledeuključivanjauradudruge.Uvijekjeistipoziv–uključitese,predlažite ipomozitedabu-demobolji,dabudemoudrugakakvučlanoviželeitrebaju. Prvoiznenađenje,ugodno,biojeoda-zivdelegata. Iako „samo“ izvještajna,proble-ma s kvorumomnismo imali i skupština jenastavljenaza takveprigode suobičajenimdnevnimredom. Svasuizvješća(predsjednikaitaj-nika,rizničara,SudačastiiNadzornogodbo-ra)jednoglasnoprihvaćena,aodsvihspome-nutihosvrćemoseposebnonaonopredsjed-nikaitajnikaPodružnicesobziromnatodasuunjemusadržaneaktivnostioveudrugetijekomgodinedana. Prenosimo:„Hrvatskiliječničkizborove godine slavi impozantni jubilej – 140godina postojanja i rada – i kao jedna odnajstarijih liječničkih udruga u Europi i svi-jetuzahtijevadužnopoštovanje…Proteklajegodinabilaopterećenanizomproblema–teškoćamauraduliječnikaštosubileodrazlošihekonomskihprilikauzemlji,aliinedo-rečenostizdravstvenogsustava. Položaj liječničkog korpusa u na-šem društvu nije dobar. Dok nas službenavlast naziva „preplaćenim neradnicima“, anaši pacijenti korumpiranim državnim služ-benicima,javljajuseiunutarvlastitihredovanegativna zbivanja često uzrokovana nera-

zumijevanjem ili partikularnim interesima.U takvimuvjetimazasigurno je teško raditiidjelovati,noupoštivanjuvisokihmoralnihietičkihnačelaprofesijei jestenašasnaga.Vrhunacnezadovoljstvaiodrazprilikaukojojživimo i radimo jeste i liječnički štrajk, po-sljednjesredstvodasesveodgovornečim-benikeudržaviupozorinanemogućeuvjetenašegopstojanja.Krajnji je ishodoveakcijeneizvjestan imožebitnukoristtekjemogućeočekivati. Moramoposebnonaglasiti,pogo-tovo zbog nekih drugačijih mišljenja, da jeHLZ(a iHrvatskaliječničkakomora ) izrije-kompodržaosva legitimnasredstva inači-nezapoboljšanjestatusaliječnikaitojavnoiskazao.U suštini svognačinadjelovanja, anitivažećimpravnimaktima,niZborniKo-moranisu tijelasasindikalnimfunkcijama itimejeograničenopodručjeinačinnjihovogdjelovanja.Nezaobilazni subili iproblemi inegativnereperkusije„afereHipokrat“,djelo-vanjasuprotnogmoralnimnačelimazakojasezalažemo. UmandatnomrazdobljunakojeseodnosiovoizvješćeUpravnijeodborodržao9sjednicanakojimasurazmatranapitanjaiakcijekojesmosmatralivažnimzanašečlan-stvo (pripreme Izborne i Izvještajne skup-štinePodružnice, aktivnosti Podružnice, štoćepoimencejoš bitispomenuto,suradnjasliječničkomudrugomgradaMainza,suradnjasUredomzazdravstvogradaZagreba,orga-nizacijastručnihpredavanja,aktualnitrenuci–„aferaHipokrat“,štrajkliječnikaitd.). Zadovoljni smo prisustvovanjemi sudjelovanjem u radu članova Upravnogodbora, a sposebnimzadovoljstvom ističe-močinjenicudasuod20članovaUpravnogodbora sada 8mladi kolege, što osiguravakontinuitet djelovanja i obećanje je za bu-dućnost. Kaoiranije,jednostavnomoramo

opetnaglasitidajeradZagrebačkepodruž-nicespecifičan.Neprijepornojedamanjepo-družnice imaju veću unutarnju povezanost,nounas poredbrojnosti postojiiodređenainertnost,akakojeZagrebsjedišteupravnihstruktura većine stručnih društava HLZ-a(višeod90),kroznjihovseradodvijaisaturi-raiaktivnostznatnogbrojanašihčlanova. Predsjednik Zagrebačke podruž-nice član je i Glavnog odboraHLZ-a, pa jetimeiznačajannašdoprinosipotporaradutoga visokog tijela. Istovremeno sudjelo-vanjem predsjednikaHLZ-a, prof. dr.Željka KrznarićanasastancimaiuraduUpravnogodboraPodružnice,kaoidodatnimupozna-vanjemsaktualnostimaidjelovanjimanašeudruge, stavom i zaključcima Glavnog od-bora,kompletirasehvalevrijednapovratnavezaznačajnazaobaupravnatijelaudruge. Štosetičeodnosasdrugimliječ-ničkimudrugama,možemo istaknuti i daljedobrusuradnjusKomorom,čijijepredsjed-nik(prim.dr.Hrvoje Minigo)članUpravnogodbora naše Podružnice, a predsjednik Po-družnice dugogodišnji je rizničar Komore.Neko vrijeme, posebnouoči i tijekomštraj-ka,paiuovomtrenutku,moramotokazati,nemamovezesHrvatskimliječničkimsindi-katomi jedinanamsaznanjaozbivanjimaiaktualnomtrenutkutemeljesenainformaci-jamaizsredstavajavnoginformiranja.Zaštojetotako–neznamo,možemojedinokazatidatoneovisionama. Na zadnjem sastanku Upravnogodbora, ne prejudicirajući ni na koji načinpravnipostupakkoji jeutijeku, izrazilismosvojenezadovoljstvosponovnimteatralnimvođenjem liječnikau lisicama.Kako jeHLZzajednička udruga i s doktorima dentalnemedicine, u Upravnom odboru zastupljenisus4člana(uključujućii1.dopredsjednikaPodružnice),aodržavajuseikontaktisHrvat-skomkomoromdentalnemedicine. Navest ćemo (plural jer su dvapotpisnika) samo neke od aktualnosti raz-matranih na sastancima Upravnog odboraPodružnice: zaprimanje u članstvo osobas VSS-om, a koje nisu liječnici, na zamolbupojedinihstručnihdruštava,suradnjasliječ-ničkom udrugom grada Mainza, „afera Hi-pokrat“,štrajkbolničkihliječnika,suradnjasHrvatskimdruštvomzahospicijipalijativnuskrbnanjihovprijedlog,pitanjevezeioba-vještavanja članova Podružnice, izvješća sasjednica Glavnog odbora HLZ-a, izvješća oaktivnostimaKomoregledepriznavanjaino-zemnih stručnih kvalifikacija, kao i odlazaknašihliječnikanaraduzemljeEU-aidolaskaunašuzemljuliječnikaizokruženja,prijedlozizaodličjaHLZ-aidrugo,odčegaćenekeak-tivnostibitiposebnonavedene.

GodišnjaskupštinaZagrebačkepodružnice

Prim. Vjekoslav Mahovlić, dr. med. – predsjednikPrim. dr. sc. Rok Čivljak, dr. med. - tajnik



19

Kontakti s liječničkom udrugomgrada Mainza koji ulaze u hvale vrijednuobljetnicu (39godina )odvijajusenaizmje-nično u Hrvatskoj i Njemačkoj i sastoje seod stručnog i društvenog dijela. Godine2013. boravili smo četiri dana uNjemačkoj(Dresden) i upoznali taj lijepi grad bogatestručneikulturnepovijesti,noitragičnihzbi-vanjatijekomDrugogasvjetskograta.Našisukolegeodržaliuprostorimapokrajinskeliječ-ničkekomore(velikačetverokatnazgradasasvimsadržajimakojisesamomoguzamisliti)petizuzetnokvalitetnihstručnihpredavanja(oduševljenjenisu krili niti domaćini) - poi-mence (bez titula)Krznarić, Marta Čivljak, Alajbeg, Ćuk, Minigo. Tijekom boravka predsjednik Po-družniceZagreb(prim.dr.V. Mahovlić )pri-miojeDiplomuzadosadašnjiradnaodrža-vanju iunapređivanjuvezeZagreb -Mainz,a ujedno je i proglašen počasnim članomliječničkeudrugegradaMainza. Pokrenuta je aktivnost za obnav-ljanje suradnje i razmjene među medicin-skimistomatološkimfakultetimaZagreba iMainzasmogućnostimarazmjenestudenataimladih liječnika, studijskih boravaka, sub/specijalizacija i drugo (prof. Krznarić, prof.Alajbeg, prim. Čivljak, dekani ili izaslanicimedicinskih i stomatoloških fakulteta obagrada), a svakako treba uključiti i Hrvatskuliječničkukomoru(prim.Minigo)iHrvatskukomoru dentalne medicine (dr. dent. med.Pezo). Sudjelovalismo,nadalje,usljede-ćimaktivnostima: •obilježavanjedana sv.Apolonije,zaštitnicepacijenata identalnemedicine,uorganizacijiHrvatskekomoredentalnemedi-cine •„Zdravizubizazdravživot“po-vodomSvjetskogdanaoralnogzdravlja •Svjetskitjedansvjesnostiokarci-nomimausta,glaveivrata •ažuriranjebazečlanovase-adre-samaiformiranjeWeb-stranicanašePodruž-nice(nawww.hlz.hr)(doc.Vodanovićidr.D.Mrazovac). • proslava 110. obljetnice Hrvat-skogstomatološkogdruštvaHLZ-a •obilježavanje(prof.Z.Kaić,M.Pe-rušić,dipl.ing.arh.)80.godišnjiceizgradnjeHrvatskogliječničkogdomauŠubićevojulici •XIIIProljetnisimpozijmedicinskeetikeHLZ–a„Imalikorupcijeuzdravstvu?“ •sastanakStručnogsavjetaHLZ-anatemu„Radniodnosiliječnika“ •Božičnidomjenakidruženje. Itijekomproteklegodinedanaodr-žavanasu,uokvirimasadavećpoznate„Prvesrijedeumjesecu“,predavanjaprilagođenaa

zanimanjunašihčlanova;predavalisupozna-tiipriznatimedicinskistručnjaci.Navodimo:

Prof. dr. Vera Vlahović-Palčevski: Prehladailigripa–recineantibioticima!

Prof. dr. Igor Francetić: Najčešćedvojbeuprimjeniantimikrobnih

lijekovauobiteljskojmediciniDoc. dr. Marija Vrca Botica:

PropisivanjeantibiotikazainfekcijegornjegrespiratornogtraktauHrvatskoj,Nepotreb-

nopropisivanjezatonzilofaringitisTomislav Božek, dr. med.:

TroškoviliječenjašećernebolestiDr. sc. Maja Baretić, dr. med.:

SmjerniceuliječenjušećernebolestitipaIIIvan Cizelj, dipl. ing. agr.,

prim. mr. sc.Tomislav Maretić,dr. med.: PoznateinoveotrovneživotinjeuHrvatskoj

iliječenjeugriženeosobeDr. sc. Marta Čivljak, dr. med.:

UčinkovitostjavnozdravstvenihintervencijazaprestanakpušenjauHrvatskoj

Dr. sc. Iva Pejnović Franelić, dr. med.: Predstavljanjeprograma

„Postaninepušač–ostaninepušač“Prof. dr. Vlado Jukić, dr. med.: Psihijatrijskibolesnici,psihijatrijaidrugemedicinskediscipline

Doc. dr. Marin Vodanović, dr. dent. med.: Stomatoloziiznutra

Andrija Stojanović , dipl. oecc.: Obveznoosiguranjeodprofesionalneodgo-

vornosti–nejasnoće–dileme-pitanjaDoc. dr. Marija Jelušić, dr. med.:

Komplikacijeipogreškeupedijatrijskojreumatologiji–biološkaiimunosupresivna

terapijaMarijan Frković , dr. med.:

Novostiudijagnosticiiliječenjujuvenilnogdermatomiozitisa

Od posebnog nam je značenja su-radnja s Gradskim uredom za zdravstvoGradaZagreba.Novoimenovanojpročelnici,prof.dr.Mirni Šitum,dr.med.,čestitalismoodmah po postavljenju i poželjeli susret usvezisasuradnjom.Delegacijuusastavu(beztitula –Krznarić, Fattorini, Čivljak, Minigo iMahovlić)lijeposuprimilipročelnicainje-zinipomoćnici (dr.Redžepi,dr.Antolić).UugodnomrazgovorupredstavniciPodružniceHLZ-aiHLK-aiznijelisusvojeprijedlogezabudućusuradnju. Prof. Šitum prihvatila je poziv nasuradnjuiobećalauključitiseidatipodrškunašimaktivnostima.Podržanojeizajedničkodjelovanjeuodržanjuiunapređenjuzdravljanaših sugrađana, kao i suradnja koja bi seodnosilanafunkcioniranjezdravstvenogsu-stavaGrada.FinancijskojestanjePodružnice

zadovoljavajuće, uz razumno gospodarenjesredstvima.SobziromnatodasePodružnicafinanciraidijelomčlanarinatojesamorazlogviše(brojnisuidrugi)da članoviurednopod-mirujusvojeobveze. Opetovanovalja istaknutidapla-ćanje članarine u svom stručnom društvuHLZ-anijeiplaćanječlanarineHLZ-u(premaStatutu,tkoniječlanHLZ-anemožebitičlannitistručnogdruštvaHLZ-a!).Zbognepošti-vanjaovečinjenicenerijetkoizrastajunespo-razumi(dužinačlanstvazaodličjailislično). Dio financijskih sredstava potječeizdonacija(Gradskiuredzazdravstvo,HLK,manje HKDM), a istovremeno, koliko namsredstvadozvoljavaju,pomognemoimidru-gima(prvenstvenoHrvatskomdruštvuumi-rovljenihliječnikaHLZ-a, štosuioniistaknu-linasvojojgodišnjojskupštini). PozivnaLiječničkibalbiojeujed-noipozivnaobilježavanjepoštovanjavrijed-neobljetniceHLZ-a-impozantnih140godi-na. Nakraju,trudilismosevoditiovunajvećupodružnicunašeugledneudrugenazadovoljstvo svih članova, a na delegatimaSkupštine je konačna ocjena koliko smo utomeuspjeli.Alinezaboravitedainamatre-bapodrškaipomoć. Očekujemovassrijedomu18satiu Biblioteci Hrvatskog liječničkog doma –dođitenasjednicuUpravnogodboraipomo-gniteidejom,savjetomidiskusijom,apotomidemo svi u 19 sati u Veliku predavaonicuna uvijek zanimljivo predavanje. (Komentarmjesecdanaposlije–zadovoljnismo,ovajjepozivpočeodavatiprverezultate.) OsobnoiuimečlanovaUpravnogodbora,NadzornogodboraičlanovaSudača-stiidrugihdjelatnikahvalanadosadapru-ženojpomoćiipovjerenju,uzmolbudanasidaljepodržavate.“

•••••

20

i z u d r u g e p o s l o d a v a c a u z d r a v s t v u


• Poslovanje zdravstvenih usta-novau2013.godininepovoljnije jenegou2012.godinizaoko900milijunakuna,zna-čajnosmanjenjeprihodabolničkihustanovanadmašilojepovećanjeprihodaostalihgru-pacija,terezultiraloukupnimsmanjenjemod1,16milijardikuna,asmanjenjerashodaod262milijuna kuna (prvenstveno prisutno ubolničkimustanovama)nijeuspjelokompen-ziratiznačajanpadprihodau2013.godini. Ovo su neki od zaključaka izne-senih na savjetovanju Udruge poslodavacau zdravstvu (UPUZ) na temu „Ekonomska ipravnapitanjaposlovanjazdravstvenihusta-nova i HZZO-a s konceptom reorganizacijeobveznog zdravstvenog osiguranja“ koje jeodržano27.i28.ožujkauOpatiji. EkonomskisavjetnikuUPUZ-uBo-ris Lukovnjak,mag.oec.,rekaoje,analizira-jućiposlovanjezdravstvenihustanova,dauprošloj godini nije bilo osigurano dovoljnonovacazadirektnuzdravstvenuzaštitu,abilismo,međuostalim,suočeniisasmanjenimlimitimabolnica,novimmodelomfinancira-njaPZZ-a,značajnimsmanjenjemcijenaDTSpostupakaikorekcijamacijenauSKZZ-u.

Savjetovanje u Opatiji

Tekst i slike Andreja Šantek

Zdravstveneustanovesuu2013.stvorilenovih1,26milijardikunaduga

Ipak,ustanovePZZ-azabilježilesupozitivantrendposlovanja,štojebiorezultatpovećanogizdvajanjazatunamjenu,dodaoje,tenovognačinaugovaranja. „Najočitijirezultatuspješnostino-vogmodelaugovaranja vidljiv jeuprihodugrupacijedomovazdravljakojisuu2013.go-dinioko85milijunakunavećinegou2012. Od49ustanovagrupacijedomovazdravljasamosutriustanoveu2013.nepo-

voljnoposlovale“,rekaojeLukovnjak.Dodaojeidazavodimazahitnumedicinurastupri-hodi,aliirashodi,itoponajvišezbogosniva-njanovihzavoda,zbogčegajeteškoocijenitiiposlovanjeovegrupacije. Štosetičeposlovanjabolnica,ne-gativnijiposlovnirezultatu2013.godinepo-sljedicajeznačajnogsmanjenjaprihoda,oko13postomanjenegou2012.godini. Smanjenje cijene DTS-a i DTP-a,tevrijednostikoeficijenta1DTSsmanjilojeprihododdopunskogosiguranjaispriječilofakturiranje maksimalnog iznosa novca zaznačajanbrojbolničkihustanova. „Smanjenjemrashodaod2,8postobolničkesuustanovetekdjelomičnoneutra-liziralesmanjenjeprihoda.

Sobziromnaprosječanpadlimitaodčak17posto,uzmemoliuobzirprosinac2012. i prosinac 2013., te prosječnoučešćerashoda za zaposlene u bolničkim limitimaodčak104postouprosincu2013.godine,nijeseu2012.godinimoglopoboljšatipo-slovanje“,rekaojeLukovnjak. Poliklinikesuu2013.godiniboljeposlovale zbog povećanja prihoda od čak16 posto i smanjenja rashoda, pa su sve uprotekloj godini poslovale pozitivno. Sličnojestanjeiugrupacijizavoda,gdjesusvegadvijeustanoveposlovalenegativno,itozbogpovećanih rashoda za investicije. Činjenicadasve23ljekarničkeustanoveu2013.godinipozitivnoposluju,naglasiojeLukovnjak,neoslikavarealnostanjeutojdjelatnosti.Nai-me,prihodi ljekarničkihustanova manji sunegou2012.godinuzbogsmanjenjaprora-čunskognovcazatusvrhuu2013.godini. „Stanje ukupnih obveza i potra-živanjanadan31.prosinca2013.uvelikejeposljedicasanacijekliničkihbolnicau2013.godiniiotpisaobvezabolničkihustanovazamanjeobavljenradpremaHZZO-u.Podatakosmanjenjuukupnihobvezabolničkihusta-novaza770milijunakunajeknjigovodstve-noispravan,alineprikazujerealnostanje.

Dopredsjednik predsjedništva UPUZ-a prof. dr. Vlado Jukić, Davor Katavić, dipl.oec, pomoćnik ravnatelja HZZO-a, prim. Siniša Varga, ravnatelj HZZO-a, Tatjana Prenđa Trupec, mag. ing. el. zamjenica ravnatelja HZZO-a

Vedran Katavić, dipl.oec, pomoćnik ravnatelja HZZO-a za ekonomske poslove i Boris Lukovnjak, mag.oec., savjetnik u UPUZ-u



21

Naime,sukladnoprovedenojsana-ciji(kojajeutjecalanastanjeobveza),kliničkebolnicesuznačajnosmanjilesvojapotraživa-njazbogotpisapotraživanja,takodaseista-njepotraživanjanemožesagledatirealno. Izuzmemo li sanacijska sredstvaiotpisaneobveze,vidimoda jenovonastalidugzdravstvenihustanovauHrvatskojoko1,26milijardikuna“,rekaojeLukovnjak.Do-daojekakozabrinjavačinjenicadazdravstve-neustanoveidanasbilježevišeodmilijardukunaobvezastarijihod180dana. „Uzmemoliuobzirkumuliranipo-slovnirezultatzdravstvenihustanova,obve-zesuvećeodpotraživanjazaneštovišeodtrimilijardekuna“,zaključiojeLukovnjak.

Varga i Prenđa Trupec: o izlasku HZZO-a iz Riznice Na savjetovanju su, među ostali-ma,sudjelovaliravnateljHZZO-aprim.Siniša Varga i njegova zamjenicaTatjana Prenđa Trupec,mag.ing.el. Govorili su o pretpostavkama zaizlazakHZZO-aizDržavneriznice,oproble-mimaskojimabisemoglisusrestiiposlovi-makojijošpotrebniprije1.srpnjazakadajepredviđenodaHZZOpostaneizvanproračun-skifond. „Kada HZZO postane samostalanfondmoćićeučinkovitijeupravljatiraspolo-živim novcem u zdravstvu, bolje će prego-varati kao kupac zdravstvenih usluga,moćićeuspješnije ugovarati s partnerima i povi-sit će se razina usluge za raspoloživ novac

prikupljenodosiguranika“,kazala jePrenđaTrupec,dodajućidaćesesizlaskomizRizniceponištitiinedostataktrenutnopogrešnoghi-bridaBismarckovogiBeveridgeovogmodela. Uz to će biti potaknuta učinkovi-tostikonkurentnostpružateljausluga,moćićeseaktivnoupravljatilistamačekanja,ob-veze će se plaćati u zakonskim rokovima ijasnoćesedefiniratipravapacijenata. Kao trenutne nedostatke posto-jećegstanja,PrenđaTrupecjenavelatoštonije moguće upravljati proračunom (jer sezasvakumanjuilivećupromjenučekareba-lans)tj.nesamostalnosturadu,kratkoročnoplaniranje,plaćanjebolnicapremaunaprijedzadanom (povijesnom) budžetu umjesto poučinku,tenetransparentnostprihodairasho-da.

„Trenutno je u svim segmentimazdravstvenog sustava potrošnja neracional-na, ne možemo stvarno utjecati na nužnezakonskeizmjene,nijeutvrđenaulogaglav-nihupravljačausustavu,nemogusestvarnoprovestinužnereformskemjereinemožesepregovaratispružateljimauslugakakobido-bilinajvišezaosiguranikeodnovcakojijenaraspolaganju“,kazalajePrenđaTrupec. RiziciskojimabiseHZZOmogaosuočitinakonizlaskaizriznicejesunesigur-nostprihoda,utjecajsocio-ekonomskihipo-litičkihprilika,daljnjeinzistiranjenafiksnimbudžetima bolnica, neprovođenje Nacional-nogplanarazvojabolnica,izmjenezakonskihpropisabezutjecajaHZZO-a,aliiulazakpri-vatnihosiguravateljauobveznozdravstvenoosiguranje. RavnateljVarga,govorećiodosa-dašnjemposlovanjuHZZO-a, rekao jeda jeu 2014. godini zdravstveni proračun trebaoiznositi 23,5milijardi kuna, a iznosi 3,5mi-lijardemanje.PodsjetiojedaseHZZO-uneuplaćujesavnovackoji jeDržavniproračundužanuplatiti.Naime,uZakonuoobveznomzdravstvenomosiguranjuučl.72. i82.,kojigovore o izvorima financiranja zdravstva,stoji da je Proračun dužan uplatiti na ra-čunHZZO-anovaczaosobeoslobođeneodplaćanjadoprinosaidionovcaprikupljenizopćegporeza(primjerice,naduhanskeproi-zvode).Vargajegovorioioizdvajanjudopun-skogzdravstvenogosiguranjaizRiznicekojetrenutnoimagodišnjiprihododoko2,5mili-jardekuna. „Dopunsko osiguranje već danasposlujekaozasebnopoduzeće.Uzto,postojeidrukčijinačinioplemenjivanjanovcakojida-nasležinastavciDržavnogproračuna“,rekaojeVarga.

Prim. Siniša Varga, ravnatelj HZZO-a

Boris Lukovnjak, mag. oec., savjetnik u UPUZ-u i Mile Klepo, dipl .iur., ravnatelj UPUZ-a

Prof. dr. Stipe Orešković, MEF Zagreb, održao je predavanje putem skypa

22



Orešković: o teorijskim osnovama Master plana bolnica •TeritorijalniustrojHrvatskeključ-nojepitanjesvihreformi,patakoireformezdravstva,rekaojeprof.dr.Stipe Orešković sazagrebačkogMEF-anaSavjetovanjuudru-geposlodavacauzdravstvugovorećioteo-rijskimosnovamaMasterplanabolnicakaouporištu za izradu nacionalnih modela re-strukturiranjabolničkogsustava. Prof.Oreškovićjeusporediostan-dardekojivrijedeurazvijenomsvijetushr-vatskimNacionalnimplanomrazvojabolnicaod 2014. do 2016. godine. Postavlja se pi-tanje,naglasioje, jesmolisposobniotomevoditi poštenu, konstruktivnu i ozbiljnu, aliznalačku raspravu i zanemariti strasti kojesmo imaliprilikevidjetiukomentarimana-konobjaveNacionalnogplana.Unjima,do-daoje,nekigovoreoprevišepromjena,anekionužnostijošvišenovacausustavukojimćesveriješiti. “Dr.Damir Novotny smatradasupromjenetrebalebitihrabrijeiradikalnije,adrugibaratajutvrdnjamaonašemzdravstvuili njegovim dijelovima kao ponajboljima usvijetu. Istina je, neke kliničke djelatnostipoput transplanatacijske medicine na vrhusu svjetske medicinske kvalitete. Nažalost,jedanodnašihnajvećihproblemajestupravoto što Hrvatska nema odgovarajućih poda-taka,analizaipokazateljakojebibiletemeljstvarne procjene stanja zdravstva u Hrvat-skoj”,naglasiojeprof.Orešković.SmatradabiHrvatskatrebalaučitioddrugihakoželikva-litetan i učinkovit zdravstveni sustav, a po-sebnojeistaknuotriinstitucijeiosobe:Picke-rovinstitutkojizagovarapacijentausredištusustava, tvrdnju koja se kod nas doživljavakaopolitičkafrazaimarketinškiukrasjersedosadnijedosljednoprovela.ZatimjetuAve-disDonabedian,otackoncepatakliničkeizvr-snosti,uključujućismjernice,strategijeialateupravljanja kvalitetom zdravstvene zaštite.Također, smatra prof. Orešković, nužna je ihitnauspostavasuradnjasNICEinstitutomuLondonu. “Niz jeeksperata i institucijakojeimaju velika i korisna iskustva o pacijentuu središtu sustava, medicinski i ekonomskiučinkovitom sustavu zdravlja i upravljanjukvalitetom u procesima i ishodima kad jezdravljeupitanju, amiupornobaratamo snekimodpoznatihzdravstvenihmitova.Pri-mjerice,dabisesmalovišenovacasveriješi-lo,dasužupanijenajboljiokvirzarješavanjeregionalnih interesa, da je bolnički sustav

najbolji dio zdravstvenog sustava i slično. Iodlukeozdravstvudonosimonamitovima,anenastvarnimpokazateljimajerihnemamo”,smatraprof.Orešković.TakođerseosvrnuoinaprimjedbekakosunaizradiNacionalnogplanaradilistranistručnjaci,rekavšidapita-njenijejesuliangažiranistraniekspertinegojesuliangažiraninajbolji.Filozofijabolničkogplaniranja,rekaoje,usvijetujevrlorazvijenadisciplinakojasebavipitanjemštojeuopćebolnica21.stoljećaištoonatrebabiti2040.ili2050.godine.Ubrzajsveštoradiš,povežisvakog sa svima, personaliziraj intervencijui brojna druga pravila dramatično mijenja-ju koncept i strukturu bolnice, smatra prof.Orešković.Dodaojedaseobrasciupravljanjadramatičnomijenjaju,dabolničkisustavnijesamodiozdravstvanegodionacionalneeko-nomije tedazdravstvonijesamopotrošnjanego investicija u zdravlje i produktivnost.Smatradaumjestoogromnogiskupoguvo-znogsektora,zdravstvomožepostatisnažanizvoznihrvatskisektoridajejedanodnaju-tjecajnijihekonomistasvijeta,MichaelPorter,svodećegsvjetskogInstitutazastrategiju ikonkurentnostnaHarwardu,objavioanalizuotomezaštojeklasterzdravljauHrvatskojpotencijalno najkonkurentniji dio hrvatskeekonomije. “Analizirajućiniz“masterplanova”usvijetu,odniskorazvijeneMongolijeprekoizvrsneDanske,Estonije,KanadeiNovogZe-landa,doekstremnorazvijenogSingaporea,uHrvatskoj se kao strateški važna namećetemačetiriregijekojesusadauMasterpla-nuvirtualne,alijetopočetaksvihpočetaka.Sve reforme nacionalnih ekonomija koje suuspješno prošle krizu u Europi, poput Polj-ske,Estonije,NizozemskeiDanske,potvrđujutakavpristup”, rekao jeprof.Orešković.KaoprimjerjenaveoDanskukojajes5,5miliju-nastanovnika,nizomotokaivelikimbrojemadministrativnih jedinica prije reforme, vrlosličnaHrvatskoj,aukojojsebrojbolnicauproteklih70-akgodinasmanjiosa165na40. “Teritorijalna organizacija Hrvat-skeključ jebilokakvenacionalneekonom-ske i političke reforme, pa tako naravno izdravstvene. Bez upravljanja cjelinama čijajeveličinaokomilijunstanovnika,nemaefi-

kasnosti”,smatraprof.Orešković.Podsjetiojei na Poljsku, uspješnu europsku ekonomiju,kojajedinauproteklih20godinaimastalanrastodoko4,5posto,aključnuuloguutomuspjehu odigrala je upravo reforma zdrav-stva.Nakonreformi,dodaoje,poljskozdrav-stvonije teretnegovelikpoticajekonomiji.Uspoređujućieuropskoihrvatskozdravstvo,prof.Oreškovićnaveojedajeeuropskipro-sjekudaljenostimeđubolnicama77kilome-tara,auHrvatskoj36.Zaostajemoiuudjeluprivatnihbolnicauukupnojbolničkojponudiu usporedbi s državama u kojima dominirajavno zdravstveno osiguranje. Primjerice, uNjemačkojjeto52posto,značajanudiopri-vatnihbolnicaimajuAustrija,Belgija,Kanada,ŠvicarskaiFrancuska,dokjeuHrvatskojtosvegasedamposto.Prof.Oreškovićpozitiv-nimjeocijeniociljeveNacionalnogplana,alismatrakako jeonnastaoprvenstvenozatojerpostojidiktatsmanjenjanovaca. “U troškovima zdravstvene skrbieksponencijalno rastu i troškovi lijekova ibolničkeskrbi,doksveostalouzdravstvura-stemnogoskromnijimritmom.TosusvjetskitrendoviiHrvatskaseunjihposveuklapa,ausrcuproblemazdravstvenihsustavasubol-ničkitroškoviinjihovrast.Moramoznatidaje upravljanje listama čekanja znanost, istotakokaoiupravljanjetehnologijama”,rekaojeprof.Orešković.Zadobru reformuzdrav-stvenogsustava,smatra,dasunužniodgo-vori na pet ključnih pitanja: kako osiguratikontinuitet reformi; što bi trebalo napravitipozavršetkujavneraspraveoMasterplanu;koja je uloga četiri glavna institucionalnapartnera(Sabor,Ministarstvozdravlja,HZZO,HZJZ)idvapotporna,aliobaveznapartnera(udrugepacijenataiUPUZ):te,nakoncu,kakobitrebaoizgledatiizvještajotomeuprosincu2016.godinekadajedefiniranrokzaproved-bu restrukturiranja bolnica. Ukoliko želimoizvještajkojićepokazatirastkvalitetesusta-vaanesamopoboljšanjestrukturailiuštedesvakakotrebauključitinizpokazateljaishodazdravstvenihintervencijakojisesadanepra-teuHrvatskojaminimalnisustandardura-zvijenimzdravstvenimsustavima.Započetaktrebalo bi izdvojiti desetak standardiziranihrizika kojima ćemo mjeriti uzroke ponovnehospitalizacija,komplikacijaismrtnosti. “Tonijeposaozasmojednuinsti-tucijujerMinistarstvozdravljakaoinicijatorinositeljtogprojektanemožetosvesamonapraviti.MislimdajenužnodaSaborformi-raposebnotijeloiliodborzapraćenjereali-zacijeprojektaMasterplanaidabiizvješćeozdravstvenomstanjunacijenakrajusvakegodinetrebalobitinaparlamentarnojraspra-vi,uključujućiirealizacijuMasterplana”,za-ključujeprof.Orešković.

•••••



23

••• Među liječnicima, ali i u općoj javnosti, izazvala je prilično nezadovoljstvo izjava ravnatelja HZZO-a da bi ljekarnici mogli pružati i usluge cijepljenja. Kakav je stav Komo-re o tome? •Hrvatskaljekarničkakomora(HLJK)većduginizgodinaupozoravaMinistarstvozdravlja i HZZO na neodgovarajući položajljekarništvauzdravstvenomsustavu,poseb-nonamjestoiuloguljekarnika.Ljekarništvojezdravstvenadjelatnostkojemujeprimarnazadaćaosiguratistanovništvuopskrbu,izda-vanjeiizradulijekova. Postojećisustavfinanciranjaljekarniuhrvatskomzdravstvenomsustavuusmjera-valjekarneufinancijskuovisnostoprihodi-madobavljačaiproizvođača. HLJKjepotpunoprihvatilastrateš-kidokumentPGEU(PharmaceuticalGroupoftheEuropeanUnion)podnazivom‹Strategijuza optimizaciju zdravstvenih ishoda svakogpacijenta i povećanje vrijednosti zdravstve-nih sustava› koja predstavlja strategiju eu-ropskih javnih ljekarni i odražavaželju lje-karnikazaunaprjeđivanjeljekarničkestrukeiprakseujavnimljekarnamakakobizadovolji-lepotrebepacijenataisuočilesesaktualnimizazovimauzdravstvenojskrbi. Europskevladenastojeoptimizira-tiuporabulijekova,postićiboljuiučinkovitijufarmakoterapijuismanjiticjelokupnetroško-vezdravstveneskrbi.Boljomuporabomzna-njaivještinaeuropskihljekarnikamoguselakšepostićiticiljevi. Kako bi se povećao doprinos lje-karni u djelotvornosti i učinkovitosti zdrav-stvenihsustava,ljekarnicimorajuimatiaktiv-nuuloguutimuprimarnezdravstveneskrbi,podržati primjene eZdravstvenih rješenja uljekarniirazvitinacionalnestrategijezatzv.

upravljanjelijekovima. Mrežaljekarni,kaoiznimnavrijed-nost, treba biti bolje iskorištena. HLJK nijerazgovaralauHZZO-uopreuzimanjuposlo-va liječnika i financiranjunovih ljekarničkihuslugaumanjivanjemglavarinaodliječnika.Vijestikojeseposljednjihdanaobjavljujuumedijima plod su uglavnom „bujne mašte“urednika inovinara,stogasunas jakoizne-nadile neke negativne izjave i komentari oljekarničkimuslugama,adaseprijetoganijeprovjerilookakvomjetonovommodeluri-ječ. Podrškaijasanstavopotrebivećesuradnje između liječnika i ljekarnika kojujeujavnostiizniodopredsjednikKomoredr.Mario Malnar mnogo nam znači. VjerujemdaćeuskoropredstavnicinašihdvijuKomoranazajedničkomsastankurazjasnitisveneja-snoćeinesporazumenastalezbogobjavaumedijima.

••• S obzirom na zakonske odredbe ovaj prijedlog HZZO-a ne može se provesti.

Kako vam HZZO onda može nadoknaditi ono što su vam uzeli kroz marže? I u konačnici, kako mogu popraviti vaš status u zdravstvenom su-stavu a da ne postanete, kao što to kaže ravna-telj HZZO-a Varga, samo izdavači lijekova? •Unašojzemljiljekarnicigotovoucjelinisvogaradnogavremenaobavljajukla-sičnu uslugu izdavanja lijekova i savjetova-nja.Uslugaizdavanjalijekaiubudućnostićeostatitemeljnauslugaljekarništva.Međutim,našdoprinoszdravljuzajednicemogaobibitimnogoveći,kakojetovećvidljivounekimeuropskimzemljama. U srpnju ove godine na zajed-ničkom je sastanku HKLJ s predstavnicimaHZZO-a o vrednovanju ljekarničke usluge,ravnatelj HZZO-a je izrazio spremnost zadogovaranje novog vrednovanja ljekarnič-kogradakojimće ljekarnicivišepridonositizdravstvenomsustavu. Suvremenafarmakoterapijajesvesloženijazbograzvojanovih,čestosnažnihidiferentnih lijekova,povećanjabrojakronič-nihbolesnikaipovećanjaudjelastarijihosobau populaciji. Suvremena farmakoterapija senužnosuočavasasvevećimstručnimizazo-vimaiproblemimakaoštojepolipragmazija,medikacijske pogreške i interakcije lijekova,kojemoguizazvatineželjenekomplikacijepozdravljebolesnikaidodatnopovećatiionakorastuće ukupne troškove zdravstva. Svrhaje novogmodela ugovaranja za ljekarničkudjelatnostpoticanje ljekarnikanapromjenuobrazacaponašanja,ausmjeruučinkovitostiikvaliteteljekarničkeusluge,teusmjerenostipacijentu. Bolesnici,uztoštoželeodljekarni-kadobitištovišestručnihinformacija,čestoželeidodatnesadržajeiuslugeuljekarniradiprovjeresvogzdravstvenogstanja,njegovogpoboljšanja ili radi dodatnih informacija osvojojbolesti,lijekovimakojeuzimaju,pravil-nojprehraniteopćenitoozdravljuinjegovuočuvanju. Sve su to razlozi zbog kojih se uljekarničkupraksu trebajuuvoditipromjenerazvojemnovih,specifičnihuslugakojećebitivrednovane iplaćene, a koje se temeljenaZakonuoljekarništvu.Ljekarničkaskrbpred-stavljanovopodručjedjelovanjaljekarnikauzdravstvenojskrbiukojemljekarnik,koristećisvojeznanjeiiskustvo,otkrivapotrebepaci-jenata ipreuzimaodgovornost zapozitivanishodterapijelijekovima. Tuodgovornostdijelisliječnikomkojijepostaviodijagnozuipropisaoterapiju,aisasamimpacijentom,potičućiganasu-radljivost,čestekontrole,razgovorisamosvi-jest o odgovornom liječenju. Danasmnogezemlje nastoje uklopiti taj novi koncept usvoj sustav zdravstvene zaštite, no iako su

Mag. pharm. Mate Portolan, predsjednik Hrvatske ljekarničke komore

Mr. pharm. Mate Portolan, predsjednik Hrvatske ljekarničke komore

LjekarnicinisurazgovaralisHZZO-omopreuzimanjuposlovaliječnika


24


takvipokušajiodvelikog interesanacional-nihimeđunarodnihljekarničkihorganizacija,čestosepojavljujupoteškoćeunjegovojpri-mjeni.Nekeodpoteškoćamogubiti:stavoviimišljenjadrugihzdravstvenihprofesionalca,nedostatak suradnje i neprimjerena komu-nikacijameđunjima,nedovoljanbroj ljekar-nika,prostorailiopremezapružanjeljekar-ničkeskrbi,paisamastrukturaiorganizacijazdravstvenezaštite. Ljekarničkaskrb,dakle,naglašavaneposrednuinterakciju ljekarnika, liječnika ipacijenta,aprimarnisujojciljevibrigaopa-cijentovimpotrebamazalijekom,interpreta-cijainformacija,davanjesavjetapacijentimaiedukacijaomogućimučincima,aliirizicimaterapije.Stogajeiznimnovažnodaljekarnikkomunicirasliječnikomipacijentomsciljemsigurneiučinkoviteprimjenelijekovaunje-govihpacijenata.

••• Kakvo je trenutno stanje u lje-karništvu? Koliki su rokovi plaćanja i kolika su potraživanja? Prijeti li zatvaranje ljekarni? • Uvjeti poslovanja ljekarni u hr-vatskom zdravstvenom sustavu svake sugodinesvetežiinestabilniji.Onisu,kaoiuostalim zdravstvenim ustanovama u 2013.među najsloženijima u posljednjih petnae-stakgodina,atosenastavljaiu2014. To jenajvećimdijelomposljedicavelikogdugovanjaHZZO-aljekarnama,rokaplaćanjakojijeu2013.dosegaovišeod280dana (trenutno je rok plaćanja 210 dana) imalevrijednostiljekarničkenaknadezaizda-vanjelijekovanarecept. Sredinom lipnja 2013., kad je rokplaćanja prema ljekarnama dosegao kritič-nih 280 dana, ljekarnama je uplaćeno oko1.716milijardikuna,arokplaćanjasmanjenjena110dana.HZZOjeudogovorusMini-starstvomfinancijaubrzanimpovlačenjemizdržavnogproračunaosiguraonovaczapla-ćanjeljekarnama,aliipotrošiosavplaniraniproračunski novac u stavci „Lijekovi na re-cept“uiznosuod2.856milijardikuna. LjekarnesunakontogapotpisaleAneksugovorakojiod15.lipnja2013.utvr-đujerokplaćanjaod60danasukladnoZako-nuofinancijskomposlovanju.Očekivalismodaćedržavaosiguratinovaczaredovitopla-ćanjesukladnopotpisanomugovoruiAneksuugovora. UnatočtomuštojeHZZOnajavioredovito plaćanje lijekova, ljekarnama nijeplaćennitijedanračunduljeod4,5mjesecipa su rokoviplaćanjaponovnodosegli250dana. NakonrebalansaDržavnogprora-čunau studenom2013. ponovno su ljekar-namauplaćena830milijunakuna,ali jedo

krajagodinerokplaćanjaostaona210dana,aukupandugiznosiojeprekodvijemilijardekuna.

••• Koliko se godišnje troši na lijeko-ve? •Ukupnapotrošnjalijekovanare-ceptu2013.iznosilajeoko3,5milijardikuna,auProračunuza2014.godinuosiguranoje2.856milijardikuna,atajestavkanakonre-balansaProračunauveljači2014.smanjenaza135milijunakuna.NovaLista lijekovausvibnju2013.donijelajesmanjenjecijeneli-jekovazaosamposto. Sredinom kolovoza 2013. HZZOobjavljujepreporukudase,kadgodjetomo-guće,propisujunajjeftinijeparalelesosnov-nelistelijekova,tj.lijeksdopunskelistelije-kovauzsuglasnostbolesnika.Tajepreporukaizazvalaneprilikeuopskrbilijekovima,kaoinezadovoljstvobolesnikailjekarnika. Tada je uslijedila nova Lista lije-kovauveljačiinovihprosječnihdevetpostosmanjenja cijena.SveovemjerekojeHZZOpoduzima radi smanjenjapotrošnje lijekovaznatnoutječunauvjeteposlovanjaljekarni.Ugroženojeposlovanjeiopstanaknatržištudijelaljekarni.

••• Kako se na ljekarne odrazila od-luka HZZO-a o diferenciranim maržama? Što to znači za ljekarne? • Prijedlog HZZO-a Ministarstvuzdravljada seuvedediferencirana velepro-dajnamarža na lijekove nov je udar i opa-snost za poslovanje ljekarni, a posebno zamaleljekarnekojevećinuprihodaostvarujutemeljem ugovora sHZZO-om, a tekmanjidiopružanjemusluganatržištu. Tosuvećinomljekarneururalnim,slabonaseljenimpodručjima,područjimaodposebnedržavneskrbiilinaotocima,kojesuiposebnovažnetstanovništvunatimpodruč-jima.Naime,ljekarnese,zarazlikuodostalogdijela zdravstvenog sustava, financiraju odprihodakojeostvarenatržištu,tj.zaizvršeneusluge(izdanerecepte).Ljekarnenemajupri-hodeodglavarineilihladnogpogona. Donedavnosmozaljekarneuru-ralnimpodručjimainaotocimaimali‹pose-banstandard›,kojijeznačiodo30postovećuljekarničkuuslugu,ali jeHZZO i tou2013.ukinuo. Prosječnaljekarna30postosvojihnetoprihodailizaradeostvarujeodnaknadeHZZO-a za izdavanje lijekovana recept, 30postoodslobodneprodajebezreceptnihlije-kovaiostalihproizvodazazaštituzdravlja,avisokih40postojeprihodostvarenposlov-nimugovorimasdobavljačimaiproizvođači-ma(rabati,bonifikacije,cassasconta).

Prihodikojeljekarneostvarujuodobavljanjaosnovnedjelatnostinisudostatnisuzapokrivanjeosnovnihmaterijalnihtroš-kovaposlovanjaiplaćedjelatnika. Pozitivno poslovanje svih ljekar-niuHrvatskojtemeljisevelikimdijelomnaovimizvanrednimprihodimaoddobavljača.Ljekarne vode računovodstvo kao podu-zetnici,aneproračunskikorisnici.Kadbiseposlovanje ljekarni temeljilo na naplaćenojrealizaciji, kao što je to slučaj s ostalima uzdravstvu,svebiljekarneuHrvatskojbileugubitku. VeleprodajnamaržanalijekovepodosadašnjemPravilnikuomjerilimainačinuodređivanjacijenalijekovanavelikoiznosilesunajvišedo8,5postoičinilesusastavnidiocijenelijekanaveliko. IzmjenomPravilnikauvodisedife-renciranamaržaurasponuodjedanpostozalijekovečijajecijenaiznad1000kunado8,5postozalijekovedo19,99kuna.PrimjenomovogPravilnikazaočekivatijedaćesepriho-diodrabatadobavljačasvestinaminimum,štoćeugrozitiposlovanjesvihljekarniiiza-zvati opasnost od potencijalnog zatvaranjavišeod300ljekarni. PrimjenomPravilnikasdiferencira-nommaržomdobavljačivišenemogufinan-ciratizdravstvenisustav,asamimtimebitćeionemogućenoplaćanjeproizvođačima,čimesedovodiupitanjedaljnjaopskrbalijekovi-ma.Prosječneveleprodajnemaržekrećuseuokvirimaodpetdoosamposto.

••• Koliko je ljekarni danas u vlasniš-tvu veledrogerija? • Tri veledrogerije imaju oko150ljekarni,dvaproizvođačalijekovavlasnicisu50ljekarniaoko60ihjeuvlasništvuAtlan-ticgruped.d.UkupnojejednačetvrtinasvihljekarniuHrvatskojuvlasništvuvelikihlje-karničkihlanaca.

Andreja Šantek•••••

i z h r v a t s k o g z d r a v s t v a


25

•••••••••••••••••Narcise na Cvjetnom trgu u Zagrebu •NakrajuzimezagrebačkiCvjetnitrgzlatioseodmnoštvagrančicamimoza,a22.ožujka,nasamompočetkuproljeća,biojeprepunnarcisakojesuprodavalepoznateosobeizjavnogipolitičkogživotaZagrebaiHrvatske. GradonačelnikZagrebaMilanBan-dić,nesamoda jeprodavaonarcise,već jekupivšimnoštvo stručaka ili, zagrebački re-čeno„pušleka“,prolaznicamaiposjetiteljimajednostavnodarivao. Dr.Damir Eljuga,jedanodinicija-torapokretanjaDananarcisa,biojediskretandomaćinnašojpoznatojhumanitarkidr.Neli SršenizPadove,ravnateljiciKBC-aSestremi-losrdniceprof.dr.Vesni ŠerićipredsjednikuHAZU-aZvonku Kusiću,kojijetakođerkaoimnogidrugiprodavaonarcise.Prihvativšisepunim srcem uloge domaćina ovogodišnje18. javno-zdravstvene kampanje, dr. Eljugaje brojne podupiratelje počastio odličnimesspresom izaparatagđe.Silverije Prodan iz Buzeta. Novac prikupljen humanitarnomprodajom narcisa i kave namijenjen je po-trebamaKlubaženaoboljelihodrakadojke„Zagreb“.

Žuticvjetovinarcisapomoglisuak-cijiprikupljanjasredstavazakupnjuaparatazajednokratnuintraoperativnuradioterapijukojiomogućujejednokratnozračenjeodmahpooperacijiiuklanjanjutumora,čimesepo-stižemaksimalanefektisigurnostodeven-tualnogrecidiva.Ovakveakcijesuodiznimnevažnosti,riječisupredsjednikaRHIveJosi-povića,kojijeaktivnosudjelovaouovojple-menitojkampanjiibiojojpokroviteljzajednosMinistarstvomzdravlja,gradomZagrebomiZagrebačkimholdingom. Proljećejeiprocvastćejošmno-gicvjetovi.Nekesadimo,drugesijemo,trećepaknazivamosamoniklima,premdaseništasamoposebinedogađa.Potrebanjebaremkakavvjetardaodnesesjeme,pčelailibub-mardaoprašecvijet,nečijamisaoštosvepo-kreće.Nanamajedaprepoznamotrenutakidasepridružimo. Mirjana Sačer Bobanac

•••••••••••••••••Pridružite se 27. travnja šetnji „Liječničkom planinarskom stazom“ na Medvednicu

HrvatskaligaprotivrakaiPKHLZ-aorganizirajuhrvatskiGlobe-athon:Planinarenjemprotivginekološkograka

•OvegodineGradZagrebiHrvat-ska priključuju se svjetskoj Globhe-athonjavnozdravstvenojkampanjikojusuprijene-

kolikogodinapokrenuliginekološkionkoloziu Washingtonu, a ima za cilj senzibiliziratijavnostopotrebiprevencijerakaspolnogsu-stavaužena.Prošlejegodine„Globe-athon:toendwomen’scancer“održanuvišeod60zemaljasvijetaiu130gradova. Planinarski klub Hrvatskog liječ-ničkogzboraiLigaprotivrakapozivajuvastimpovodomnaXV.pohodLiječničkompla-ninarskomstazomnaMedvednicukojiseovegodine tradicionalno održava u subotu 27.travnja.Sastanaku9,15ispredprodavaoniceDIONAkodškoleuGračanima.Dotletramva-jembroj14doMihaljevca,zatimtristanicebrojem15premaTuneluiodstanicedoDi-one2min.Polazaku9,30sati,vrijemehodado cilja - nadstrešnice kod izvrsnog izvoraSnopljaka-2 ipolsatastazombr.55(cije-limputemješumskihlad).Naizvorućemoseodmoritiiobjedovati.Pratitćenasgorskivo-diči.Podobromstaromobičaju,nazavršetkupohodamjeritćemokrvnitlaksvimakojitožele.Povratak:silazdotramvajauGračanima(75minstazombr.57)iliautobusomsaSlje-mena(dostaniceje40minuspona).Potrebnajedobraobuća.Info:dr.Berislav Banek,mob.0914100216. Ovomjavnozdravstvenomkampa-njomželimopromoviratizdravnačinživota,podizatirazinusvijestiženaopotrebiodlaskana redovite ginekološke preglede, amjere-njemtlakaišećeraukrviotkrivamonesamodvavažnapokazateljazdravstvenogstanjaveć i rizične faktore u nastanku raka trupamaternice.Pridružitenamse!

Prof. dr. Damir Eljuga, dr. med.,predsjednik Hrvatske lige protiv raka

Berislav Banek, dr. med.,predsjednik Planinarskog kluba HLZ-a

Predsjednik HAZU-a Zvonko Kusić prodaje sunovra-te za „Dan narcisa“ u Zagrebu



26

•••••••••••••••••Kongresni ured Turističke zajednice grada Zagreba promovira grad kao kongresnu destinacijuBesplatnapomoćorganizatorimamedicinskihkongresa

•Kongresniured,kaospecijalizira-niodjelu sklopuTurističkezajednicegradaZagreba, već godinama nudi besplatnu po-moćorganizatorimarazličitihkongresa,tenatajnačinpromoviragradZagrebkaoidealnudestinaciju za međunarodne skupove (kon-grese,konferencije,simpozijeisastanke). Ured pruža nepristranu i savjeto-davnu potporu svim liječničkim stručnimdruštvima, organizatorima domaćih i me-đunarodnih kongresa, te pomaže prilikomprocesakandidature,odpomoćiprilikompri-premedokumentacije- izradetzv.bidbookdokumenta i,premapotrebi, sudjelovanjaupripremi posebne prezentacije. Osim togaosiguravapromotivnematerijalepredstavni-cimanacionalnihudruga,kojiimajunamjerupodnijeti kandidaturu, kao i odgovarajućepromotivnematerijalezasudionikeskupovakojiseodržavajuuZagrebu,aliišire. „Našajeprednostštoimamopre-gledsvihsadržajaugraduZagrebu,počevšiodhotela, agencija, prijevoznika.Naš je ciljpovezatisvedionikekojisudjelujuupripremiiorganizacijiskupaipritomimdatinepristra-neinformacije“,kažeZlatan Muftić,direktorKongresnogureda.DodajedajeZagrebpo-sljednjihgodinapostaovrlozanimljivoodre-dištezaorgaizatorestručnihskupova,teseunjemuodržavačak51postosvihskupovakojiseorganizirajuuHrvatskoj. „Razlogajenekoliko.Prijesvega,Za-greb je lako dostupan i dobro povezan seuropskimmetropolama,aprednostjeištojeaerodromsvega20minutaodgrada.Ta-kođerimaidobruinfrastrukturu,hotele,kaoiponuduzakojegostikoristetermin‘dobravrijednostzanovac’.Onoštojegostimaizu-zetnobitno jest i sigurnost što znači da semogukretatigradomsigurnobezobziranadobadanailinoći“,objašnjavaMuftić.ZagrebjedodatnodobionavažnostiizbogčinjenicedajeodljetaprošlegodineukruguEUme-tropola.Strancisuzadovoljniiljubaznošćui

susretljivošuZagrepčana,kaoičinjenicomdavećinagovoriengleski jezik.Uponuduspa-dajuirazličitikulturniobilascikojihuZagre-buimaokopedeset,ali i jednodnevni izletido,primjerice,Plitvičkih jezerakojespadajuujedanodnajljepšihnacionalnihparkovauEuropi. „Budući da se zbog ritma života,ali i svemanje vremena, sastanci i stručniskupovi pokušavaju ugurati u što jemanjemogućedana,Zagreb je idealandaupauziprošetatecentromilidaipakuspijeteneštovidjetiodkulturnebaštineiakonematepre-viševremena“,kažeMuftić. Kongresni ured organizira i pro-gramboravka za stručneorganizatore kon-gresa ipredstavnikemeđunarodnihasocija-cija-tzv.inspekcijskiposjet(siteinspection)kojijeustvarinajvažnijidiopomoćiprigodomkandidature.Budućidasunacionalneudrugenositelji i organizatori svakog međunarod-nog(europskogilisvjetskog)skupa,nanjihovpoziv iuzstručnu ifinancijskupomoćKon-gresnoguredadolazepredstavniciodređenekrovnemeđunarodne asocijacije.Obično sutoosobeilidelegacijekojemorajuprovjeritivjerodostojnostsvihponuđenihmjestadoga-đanjanavedenihukandidaturiičijaprosudbajako utječe na konačan odabir destinacije.Tijekom boravka obilaze kongresne hotele,dvorane, posebne prostore (kako modernetako i atraktivnepovijesneprostore koje jemoguće koristiti zaodržavanje skupova), teprovjeravaju njihove kapacitete, kvalitetu irazinuusluge.Usvrhukreiranjadruštvenogprogramaupoznajusesturističkimatrakcija-maZagreba,muzejimaigalerijama.PosebnupažnjuuUredupridaju i suradnji snovinari-ma specijaliziranim za kongresno-incentivemogućnostiodređenihdestinacija,teorgani-zacijunjihovihposjetaZagrebu.Osimštoseupoznaju s kongresnim kapacitetima i razi-nomuslugakojekoristekongresniorganiza-tori,novinarimasepružaidoživljajugođajanaulicamaitrgovimagrada,kojipredstavljaposebanšarmZagreba.

•••••••••••••••••Bayer edukacijski kutak • Farmaceutska tvrtka Bayer obi-lježilajeprošlegodine150godinapostojanjatejetomprigodompokrenulanekolikozna-čajnihprojekatavezanihzaedukacijuliječni-ka. NaovajnačinBayertakođerželiuka-zatinavažnostkvalitetnekontinuiraneedu-kacije. Jedanodprojekataje“Bayeredu-kacijski kutak” (http://ecme.bayer.hr) krozkojićese,usuradnjispojedinimklinikama,bolnicama,udrugamaliječnika,paipojedin-cima,snimati različitikongresi iseminari tesenatajnačinomogućitiedukacijaizraznihspecijalnostizasveliječnikeuzemljikojićeseregistriratinaportal.Nekeodponuđenihedukacija bodovat će i Komora, temeljemPravilnika o trajnoj izobrazbi liječnika. Naportalućese,međuostalim,moćipronaći ineketemekojećebrendiratitvrtka. Bayerjepočetkomožujkaovegodi-ne,na115.rođendanlijekaAspirin,pokrenuoi‚Aspirinprotectakademiju‘sciljem‚zbliža-vanja‘,tj.boljegpovezivanjaliječnikaizbol-nicasliječnicimaispecijalistimauprimarnojzaštiti.Idejajedasezajedničkirješavajudile-meislučajeveizrealneprakse.Akademijaćetrajaticijelugodinu,aliječnicimaćebitiomo-gućenodakrozmodularni sistemedukacijarješavajuslučajeveskojimasesvakodnevnosusrećuupraksi,dakomentirajuipostavljajupitanja,tedarazmjenjujuiskustva. Bayer je kao ‚zaštitni znak‘ uzeoAspirin,jedanodnajstarijihlijekovanatržištukoji,kažuutvrtki,nanekinačinpredstavlja‚simbol‘inovacijeiodrživosti,itoprijesvegazahvaljujućikontinuiranomulaganjuuistra-živanja. Naime, znanstvenici diljem svijetasmatraju kako se, usprkos njegovoj bogatojpovijesti,prednjimnalazijošbogatijabuduć-nostsbrojnimnovimotkrićima.Potkrijepljujeto ipodatakdasesvakegodineobjavivišeod3500istraživanjaoacetilsalicilnojkiselini,djelatnojtvariovogalijeka,zakojusestalnootkrivajunovemogućnostiuporabe,štotako-đerpredstavljasvojevrstansvjetskirekord. UBayeruističukakoznajudauda-našnjedobauspjehnijedonijelasamoizra-dalijekavećinjegovnazivpajetakodiljemsvijetaAspirindanasjednostavnosinonimzaborbu protiv boli. Iako na tržištima postojerazličiti proizvodi drugih tvrtki koje koristeistudjelatnutvar,originalniAspirinidanda-nasjetolikoneodvojivodimenaBayer,kaošto jebio iprije115godina.LijekAspirinu

ZasveobavijestiikonkretnupomoćzainteresiraniorganizatoriskupovamoguseobratitiuKongresniuredTurističkezajednice

gradaZagreba,10000Zagreb,Kaptol5.Zlatan Muftić,01/4898555,

[email protected],Aleksandra Mandić-Kauzlarić,01/4898520,

[email protected] Csiffarry, 01/4898521,[email protected]

Jadranka Čubrić Drnjević,01/4898523,[email protected]žitena

www.zagreb-convention.hr

28



međuvremenujeregistriranuvišeod100dr-žavadiljemsvijeta. Bayeroviizumiuproteklihsu150godinauvelikepomoglipoboljšanjukvaliteteživotaljudi,autvrtci ističudajeupravotavelikaivažnatradicijanjihovoopredjeljenjeiubudućnosti,tejepotpunouskladusnjiho-vommisijom‘ScienceForABetterLife’.

•••••••••••••••••Izazovi međugeneracijskog života •Okruglomstolu13.ožujkauZdrav-stvenomVeleučilištuuZagrebuprisustvovalisuvodećistručnjaciizpodručjazdravstvenei socijalne gerontologije. Dobrodošlicu jepoželio dekan Aleksandar Ract, a uvodnopredavanjeodržalajeprim.dr.sc.Spomenka Tomek-Roksandićukojemjeobjasnilazna-čajaktivnog,zdravogstarenjahrvatskogpu-čanstvateukazalanaprogramgerontološkojavnozdravstvene djelatnosti od Centara zagerontologijuZavodazajavnozdravstvodoizvaninstitucijskeskrbizastarije-Gerontološ-kihcentara. Zaštitazdravljastarijihljudijeglav-nipokazateljnapretka ilipropustauzaštitizdravljacjelokupnogpučanstva.Zatimjemr.Romana Galić objasnila Zagrebački modelskrbi za starije građane. Prema popisu sta-novništvaRHje2011.imala4284889sta-novnika,odtogaZagreb790017,audiosta-rijihod65godinauZagrebuje17,3%.Prof.dr.Marija Ovsenikpredstavila jedemografskuslikuEU-akojanajavljujeporaststarijepopu-lacijeza25-30%. Predviđasedaće2020.populacija65+bitisocijalnoaktivnajošvišeod15godi-na,životćeimseprodužitiza20%,polovinaće biti bez kroničnih bolesti a zdravstvenostanje80-godišnjakadopuštat će imsamo-stalanživotusvojojokolinijošnajmanje10godina.Napodručjustarijepopulacijetreba-monovukulturustarenjakojadonosipoticajza ovladavanje problema i radost u zajed-ničkoj budućnosti.Marica Lukić, dipl.med.techn., govorila je programu Četiri stupnjagerijatrijske zdravstvene njege s gerijatrij-skomsestrinskomdokumentacijomudomo-vimazastarije.Uraspravi jepotvrđenapo-trebazastalnomedukacijomizgerontologijeigerijatrije.

Manuela Maltarić, dipl. ing. preh. techn., Centar za gerontologiju ZJZ-a

„Dr. Andrija Štampar”

•••••••••••••••••Suradnja između „Alma Mater Europaea“ i Centra za gerontologiju ZJZ-a „Dr. Andrija Štampar“ •UZavoduzajavnozdravstvo„Dr.AndrijaŠtampar“potpisanje13.ožujkaSpo-razumoznanstvenojistručnojsuradnjiizme-đuAlmaMaterEuropaea–EuropskogcentraMaribor (ECM) iReferentnogcentraMZRHzazaštituzdravljastarijihosoba–CentrazagerontologijuZavodazajavnozdravstvo„Dr.AndrijaŠtampar“.Potpisivanjusunazočilidr.Zvonimir Šostar (ravnateljZJZ-a„Dr.AndrijaŠtampar“),prof.dr.Ludvik Toplak (predsjed-nikAlmaMaterEuropaea),prim.dr.sc.Spo-menka Tomek-Roksandić(voditeljicaCentra

za gerontologiju), prof. dr.Danica Železnik (dekanicaVisokešolezazdravstvenevede),dipl.iur.Mirsad Srebreniković(zamjenikrav-nateljazapravne,gospodarskeiopćeposlo-ve) imag.Alexandra Julia Lechner (volon-terkaizAustrije). Dr. Šostar je napomenuo kako jetasuradnjabitnazarazvojgerontološkejav-nozdravstvenedjelatnostizaZagrebiHrvat-sku,aistotakozaMariboriSloveniju,svedoSalzburga.Tomsuradnjomtigradoviodsadanisu samopovezani kao prijateljski gradovivećikaopartneri. Prof. Toplak predložio je izradbudoktorskog programa za „društvenu geron-tologiju“irekaodajedobrakombinacijaza-jedničkogosmišljavanjadobrihgerontološkihprograma.

Alexandra Julia Lechner, mag., Centar za gerontologiju ZJZ-a

„Dr. Andrija Štampar”

•••••

Dr. Zvonimir Šostar i prof. dr. Ludvik Toplak

••••••••••••••••••••••••••••••••••Važna odluka Hrvatskog liječničkog zbora •NagodišnjojskupštiniHLZ-a1.ožujkaposebnajepažnjaposvećenaLiječnič-kimnovinama,društvenomglasiluZbora.SkupštinajepotvrdilaodlukuGlavnogodboraopripajanjuLiječničkihnovinaZboraLiječničkimnovinamaKomorekaopredmnijevanomzajedničkomglasilusvihhrvatskihliječnika.IzvršniodborKomorejevećprijetogaimeno-vaouuredničkiodborsvogaglasilapredsjednikaZboraprof.dr.Željka Krznarića,glavnogtajnikaZboradr.Tomislava BožekaiurednikaZborovihnovinaprof.dr.Franju Husinca.FormalnosjedinjenjetrebajošpotvrditiidućaSkupštinaKomore.PredsjednikZboraprof.ŽeljkoKrznarićnaglasiojenaSkupštinidajehrvatskimliječnicimaupravouovomtrenut-kunužnozajedništvo,međusobnorazumijevanjeisložnodjelovanjezaočuvanjestruke.PodsjetimodasuLiječničkenovinebilevećdo1.svibnja2001.(broj161)zajedničkoglasiloidatadanijebiloobjektivnihrazlogazarazdvajanje.

z d r a v s t v e n a p o l i t i k a


29

• Predsjednik HDZ-ovog Odborazazdravstvoprof.dr.Ante Ćorušić,dr.med.,zajedno sa svojim timompripremio je stra-tegiju razvoja zdravstvenog sustava kojuposljednjih tjedana javno promovira budućidajezdravstvoponovnodospjelousredištepažnje javnosti zbog sve lošijih informacijakojestižuizzdravstvenihustanova.Prof.Ćo-rušićkažedajetoprogramkojićeprovestiudjelokadadođunavlast,akojijenapravljenpouzorunaNjemačkuiAustrijuitemeljisenatriglavnastupasolidarnosti.

••• Kako ocjenjujete dosadašnje re-formske poteze trenutne Vlade? •Smanjivanjemzdravstvenihdoprino-sas15na13postotesmanjivanjemprihodaodautoosiguravateljasasedamnačetiripo-sto,zdravstvenisustavizgubioje2,5milijardikuna.Zdravstveniproračunza2012.godinuiznosioje20,9milijardikuna,asadje2,5mili-jardimanji.ZdravstvenisustavuHrvatskojjeukolapsu,abolnicemjesečnogenerirajuoko150milijunakunaduga.

••• Kako postići da zdravstveni su-stav bude financijski održiv i stabilan? •Dabiseprovelazdravstvenarefor-ma potrebno je promijeniti Zakon o zdrav-stvenoj zaštiti i Zakono zdravstvenomosi-guranju.Hrvatskizavodzazdravstvenoosi-guranjetrebaupotpunostireformiratikaoisustavosiguranja.Državabiplaćalatemeljnizdravstvenipaketzačetirikategorijegrađa-na: invalide,branitelje,djecuiumirovljenike,alibiioni,kaoisviostali,moraliplaćati do-punskoosiguranje.Ljudikojiželevišeulaga-tiusvojezdravljemoćićeuplaćivatitržišnimodel zdravstvenog osiguranja preko osi-guravateljskihkuća,ashodnotomeimalibipravoizborabolniceukojojćeseliječiti,aliiliječnika.Krozprivatnoosiguranjepokrivalobise15do20postousluga.Uzvećposto-jećusolidarnostpoplaćanjuisolidarnostpo

Osimusvojojbolnici,liječnicibimogliimatiugovorsjošdvijebolnice

Prof. dr. Ante Ćorušić, predsjednik HDZ-ovog Odbora za zdravstvo

zdravljuuvelibismoitrećistup,solidarnostpoodgovornosti,štoznačibidapacijentkojijenaručenzaodređenupretragu,ananjune-opravdanonedođe,idućiputtajpregledmo-raoplatitisam.Listečekanjaveliksuproblemhrvatskogzdravstva,anijerijedakslučajdasepacijentinaodređenimpretragamanepo-jave,anetkodrugikomejeonanužnačekadanimailimjesecimadadođenared. Dodatnim porezom na alkohol icigarete te uvođenjem poreza na nezdravuhranu (coca-cola, hamburger, čips, cheese-burger), koji bi donosili 1,5 do 1,8milijardikunagodišnje,financiralobiseliječenjebo-lestiizazvanihalkoholom,pušenjemipreti-losti.Našbimodelzdravstvugodišnjedono-sio3,5dočetirimilijardekunaviše,štobibilodostatnozastabilnofinanciranjesustava. ••• Koje bi ključne promjene trebalo provesti u bolničkom sektoru i kako ocjenjujete nacionalni plan reforme bolnica koji je trenutno u javnoj raspravi?

•Ovakav„Masterplanbolnica”nijeprihvatljiv jer je napisan nestručno i nee-primjereno našim današnjim prilikama. Zakvalitetan redizajnbolničkemrežeuHrvat-skojpotrebna jeanalizapostojećegstanja iprijedlogrealnih,provedivihmjeraiciljeva,sizravnomvezomnaProračun. Nositelj izrade Master plana hr-vatskihbolnicabilajefrancuskaagencija,alisukonzultantibiliiznamasusjednihdržava.Baremdvojicaodkonzultanatasupodistra-gomnjihovihnacionalnihpravosudnihsusta-va.Bezuvrede,uHrvatskojimapunoboljihstručnjaka od onih koji su pisali tajMasterplan.U lipnjuprošlegodine je izDržavnogproračunauzdravstvenisustavubačeno3,3

milijardekunazaplaćanjedospjelihobveza,a od te svote za sanaciju dugova deveterodržavnih bolnica isplaćeno je 1,3 milijardekuna. Unatoč tome, sanacijska vijeća nisuuspjela zaustaviti stvaranje novih dugova,štoviše dugovi državnih bolnica dobavljači-maod lipnja lani rastubrženegoproteklihgodina.Sasvimjejasnodasupromjenene-ophodne, ali se protivimo ukidanju bolnicaradiozdravljenjasustavaipredlažemoredi-zajnbolničkemreže.Takođerbismoposebnupozornostpridalipalijativnojskrbi,itoprijesvega kroz suradnju liječnika u primarnoji bolničkoj zdravstvenoj zaštiti. Također jepotrebno razvijati i privatni sektor, koji jedanaskodnaszastupljensasvega2,3postozarazlikuod,primjerice,Češkegdje jeudioprivatnogusustavujavnogzdravstvasedamdo osam posto, ili Njemačke gdje je 10 do11 posto. Trebalo bi osnovati i nacionalnezdravstveneservisepomodeluklasteriranjana razinipet ili šesthrvatskih regijakojibipružaouslugekuhanja,čišćenja, informatič-

30



ko-tehničkeslužbe.Diokrevetaubolnicamatrebalobiosposobitiizazdravstveniturizamkojiimaogromanpotencijal. ••• Što mislite o najavljenom izdva-janju HZZO-a iz Državne riznice? Je li to dobar prijedlog, koji su argumenti za, a koji protiv? •JošprijedvijegodinesamjavnokazaodabiHZZOtrebaloizdvojitiizDržavneriznicekakobizdravstvenisustavimaosigur-niji i kvalitetniji način financiranja. Svakakopozdravljam ovu odluku, ali moramo bitisvjesni činjenice da semože dogoditi neli-kvidnostHZZO-a.Naime,stalnopadaBDPistalno raste nezaposlenost. Premapostoje-ćemzakonodavstvu isplataplaćau javnomsektorujedo15.umjesecu,aurealnomsek-toruod10.do25.umjesecu.Stogasemože

dogoditi da desetak dana umjesecuHZZOpostanenelikvidan,štobimoraonadoknaditikratkoročnimbankovnimzajmovima.Onisuna tržištunovca vrlo skupi, što u konačniciopetstvaramanjakublagajni. ••• Kako postići da u kriznom vre-menu liječnici budu zadovoljni svojim primanji-ma, ali i statusom u društvu? •Uvelibismomodel liječnika sa-mostalnihdjelatnika,štoznačidabiliječnici,osim u svojoj bolnici, mogli imati ugovores još najviše dvije zdravstvene ustanove sakreditacijom za odgovarajuće medicinskepostupke.Liječnicibi trebalibitiplaćenipopruženojusluzi,štoznačidanemoguimatiistuplaćukirurgkojiima100operacijagodiš-njeionajs40operacija,ilijednakoonajkoji

raditransplantacijeionajkojioperirakile. ••• Treba li zdravstvo biti nadstra-načko pitanje i može li jedna vlada sama prove-sti reformu u jednom mandatu? •Zdravstvo, kaouostalom i škol-stvo,znanost i socijalnaskrb, širokopojasnesunacionalnepolitike.Stogajezadruštvenoprihvatljivrazvojtihpolitikanužannacional-nikonsenzus.Beztogkonsenzusanitijednavladanemožereformiratizdravstvenisustav.Ovakve “revolucionarne” reforme zdravstvakojeprovodiVladaZorana Milanovićauni-štavajusustavjavnogazdravstvatesmanjujuobujamidostupnostzdravstvenezaštitehr-vatskihgrađana.

Razgovarala Andreja Šantek •••••

•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

Prof. dr. Nikica Gabrić, predsjednik Nacionalnog foruma

Nijednavladanijebiladovoljnohrabradasustavnoriješiproblemzdravstva

•Trenutnaizrazitonepovoljnasitua-cijauzdravstvenomsektorutesvečešće ne-suglasice liječnika, sindikata i MinistarstvazdravljapotaknulesupredsjednikaNacional-nogforumaprof.dr.Nikicu, Gabrića,dr.med.,daiznesesvojemišljenjeo„rakranama“hr-vatskogzdravstva.Zaprof.Gabrićatosuneu-činkovitereforme,lobijiipartikularniinteresi,nelikvidnostcjelokupnogsustavaiposljedicekojetekslijede. Onističedajeliječničkozanimanječasnozvanjetekakoliječniciutrenutkuula-skauliječničkuprofesijuipolaganjaHipokra-toveprisegesvojživotstavljajuuslužbuhu-manosti.No,kakobiliječnicimogliuspješnoobavljatisvojposaopotrebanjefunkcionalanistrukturiranzdravstvenisustav. ••• Kako postići da zdravstveni su-stav bude financijski održiv i stabilan? •Natopitanjeodgovortražego-tovo sve vlade razvijenog svijeta. Nema ihpunokojesemogupohvalitipozitivnimod-

govorom.Prviuvjetjeosigurativisokurazinuzaposlenosti, dakle onih koji plaćaju dopri-nosezazdravstvo.UBismarckovommodelufinanciranja zdravstva kakav je dominantanu Hrvatskoj, ali i većini zemlja EU-a, krizafinanciranja počinje s padom zaposlenosti.Njemačkajepriješestgodinaimalaozbiljanrastdeficitauzdravstvuzbograstanezapo-slenosti. Ako raste nezaposlenostmora sepovećatikomponentafinanciranjaizporezneosnove.Tajprihodtrebausmjeravatiusnaž-nupreventivu,promocijuijačanjeobiteljskemedicine.Hrvatskajeimalajedanodnajbo-ljih modela primarne zaštite u svijetu, doknisudošlineki„stručnjaci“sredinomdevede-setihgodinairasturiliga.Rješavanjevelikogbrojaproblema(do80posto)uprimarnojza-štitiikrozpromocijuzdravljaglavnijealatzakontrolutroškova. Politikalijekova,dobrokoordinira-nasklinikomiprimarnomzaštitom(kaonpr.

uJapanu),dajevelikeuštedeiodličnerezul-tate kada je riječ o pokazateljima zdravljastanovništva.Nijeprihvatljivodasutroškovizalijekove,zaPZZizaklinikuvisoki,apoka-zateljiloši. Kliničkamedicinamorabitivrhun-skaibavitisesamoonimštosenemožerje-šavatifarmakoterapijomiprevencijom,odno-snopromocijomzdravlja.Bolnicemorajubitihorizontalnoivertikalnoumrežene.Važnajeipolitikaplaćazazdravstvenoosoblje,kojamorabitipovezanaskoličinomirezultatimarada. I na kraju, bez konkurencije nit-ko nikada nije uspio srušiti skupe i rasipnesustave i postići financijsku stabilnost. Hr-vatskamoraimatiudioprivatnogzdravstvaidentičanjednojČeškoj,Austriji,Poljskoj,Ma-đarskoj,daklezemljamasrednjeEurope.Automedalekozaostajemo,panemamopritisaknakonkurentnost.Zbogtogadijelovizdrav-stvauHrvatskojkojisunasvjetskojrazininemogudoćidoizražaja,nemoguniostvaritiprihodekojebimoglisobziromnakvalitetukojuimamo. ••• Kako ocjenjujete dosadašnje re-formske poteze trenutne Vlade? • Reforma zdravstva je reformakoju je najteže provesti i nijedna Vlada dosadanijeimaladovoljnohrabrostiisnagedatosustavnoriješi.Inakonposljednjihpokuša-jasanacijetajsustavgeneriravišeodmilijar-dukunagubitakagodišnje,alistečekanjasusveduže. DokVlada i oporbane sjednu zazajedničkistolkakobiraspraviliovopitanje,rezultatanećebiti.MinistarOstojićjedobrozapočeo,napraviojenekepozitivnestvariutransplantacijskoj medicini, a postigao je inajnižecijenelijekovauregiji,međutim,zbogkampanjezazagrebačkoggradonačelnikaiz-gubiojetempoureformama.



31

••• Koje su ključne promjene koje je potrebno provesti u bolničkom sektoru i kako ocjenjujete predstavljeni nacionalni plan re-forme bolnica o kojem se trenutno vodi javna rasprava? •Nacionalniplanbolnica,ilipopu-larno«masterplan»,projektjekojijetrebaloprovestivećsredinom90-ihgodinaprošlogstoljeća.Dakleuvremenukadasusvedru-gezemljeEU-arestrukturiralebolničkisek-tor.Zbogpolitičkihotporaiotporažupanija,propustilismotoučinitiipočetkomprošlogdesetljeća. Ipak, nikad nije kasno za dobarposao.Predloženiprojektnijelošaosnovazatemeljitijeplaniranje,kojetrebauključitiipa-ketzagrebačkihbolnica.Uprojektusvakakotrebaojačatiplanupravljanjatehnologijamailjudskimresursimajermedicinabudućnostinisuzgradeodcigleilibetona,većpersonali-ziranamedicinaigenetičkaepidemiologija. Ključnojedaseuvedepraćenje ivrednovanje svakog pojedinog liječnika, daseanalizirakoličinaposlakojuobavi,aliibrojisloženostterapijskihikirurškihzahvatatefi-nancijskaisplativost.Natemeljutogatrebalebiseiisplaćivatiplaćemedicinskimdjelatni-cima. Također, medicinske sestre i teh-ničari trebalibi imativeću i jasnijuuloguuprocesu liječenja. Potrebna je edukacija idavanjeprilikezaafirmacijumladimliječni-cimateliječnicimasrednjedobikojinemogudobitiprilikuzasamostalanrad,daprimajuioperirajupacijentejer ihutomesprečavajunjihovinadređenikojineželeprenijetisvojeznanjenamladeljude. Također,nemapotrebedapacijentidanimaležeubolnicidokčekajunekepretra-ge.Trebamorazvijatimodernuhitnuslužbu,dnevnebolniceijednodnevnukirurgijugdjesepacijentirješavajuujednomdanu,poza-

hvatu idukući ine ležeubolnicidabibilikontrolirani.Edukacijaliječnikauinozemstvujeključnastvar.Liječnicitrebajuićinabora-vakuinozemstvo,nakonferencijeikongrese,alinedatakodaihsponzorirajufarmaceut-sketvrtkekojimaćeposlijedugovatiuslugu,većuzpotporueuropskihisvjetskihzemalja,odkojihmnogenuderazličiteobliketehničkeitehnološkepomoći,akojeminekoristimodovoljno. ••• Što mislite o najavljenom izlasku HZZOo-a iz Riznice? Je li to dobra ili loša odlu-ka? •UBismarckovommodeluzdrav-stva nacionalno osiguranje nema što raditiudržavnojriznici.Tojedobarsmjerodluke.Vidjetćemokakoćetećiprovedba,kolikoćedosljednabitiodlukaoautonomijiupravlja-nja financijama HZZO-a. Naravno, sve sku-panemasmislauzovakavbastardnisustavupravljanja bolnicama istovremeno iz trijucentara:Ministarstva,HZZO-aižupanija.Sviupravljaju,svitroše,asamoporezniobvezniciplaćaju. ••• Kako postići da liječnici budu za-dovoljni sa svojim primanjima, ali i statusom u društvu, u kriznom vremenu? • Ključno je shvatiti da ne radesviliječnici jednako,takodanemoguimatiniistaprimanja.Svatkobitrebaobitiplaćenpremaposlukojiobavi. Javodimevidencijuradasvojihliječnika,brojpregledaioperacijakojeobaveipratimnjihovuučinkovitost. Nitkoneprati rad liječnikau jav-nomsektoru,nepratisefinancijskaučinko-vitostliječnikadaseviditkozaradi,atkonezaradisvojuplaću,aistotakosenegledaninevrednujerazličitokvalitetaradapojedinogliječnika–broj,složenostiuspješnostpopo-jedinimzahvatima. Velikproblemjeiprivatizacijajav-

nogzdravstva,prilikomčegapojediniliječni-ciujutroradeubolnici,apopodneusvojojprivatnoj ordinaciji. Duge liste čekanja nisuposljedicanedostatkanovca,ljudskihkapaci-tetailiopreme,većpokušajakreiranja„uskihvrata“krozkoja senemožeproćibezvezeilinovaca,amnogipacijentikoji senađuujavnoj bolnici, često završavajuuprivatnimordinacijama liječnika koji su ih sami tamouputili. ••• Treba li zdravstvo biti nadstra-načko pitanje i može li jedna vlada sama prove-sti reformu u jednom mandatu? •Zdravstvojeapsolutnonadstra-načkopitanje,zaprovedbutemeljitihreformipotreban je konsenzus vladajućih i oporbe,ali i svih društvenih segmenata. Liječnici imedicinskoosobljenajvažnijisučimbenikjeroninajboljepoznajusustaviznutra,svenje-goveprednostiimane. Bezotvorenejavneraspraveuko-jojćesudjelovatinesamobolnički,negosviliječniciimedicinskoosoblje,kaoivladajućiioporba,nećemouspjetisireformom.Akraj-nje je vrijeme da se krene u rekonstrukcijuzdravstvenog sustava jer će se ovakav vrlobrzo urušiti. Vlast i oporbamoraju u ovompitanjudjelovati zajednički,udružiti snage ipostićidogovorekakobisezapočetareformanastavilainakonizmjenevlasti. Ovakosezbogigara,gdjesuuvijekjedni protiv drugih, ne rješavaju strukturniproblemi. Primjerice,ministarOstojić je bioprotivHDZ-ovaspajanjabolnicauHrvatskoj,asadakadonsamspajabolniceuHrvatskoj,HDZseprotivitome. ••• HUBOL je protiv vas podnio pri-tužbu Etičkom povjerenstvu K. Što možete reći o tom slučaju? •Mogu reći da sam Etičkom po-vjerenstvuposlaodetaljnoobjašnjenjesvojihstavovaoproblemimakojiseunašemzdrav-stvuvukuvećdvadesetakgodina.

Razgovarala Andreja Šantek•••••

i z l i j e č n i č k i h u d r u g a


32

••• Kada je i zašto osnovana Hrvat-ska udruga bolničkih liječnika? •Hrvatskuudrugubolničkihliječ-nika (HUBOL) osnovali smo na Silvestrovo2013. godine. No, sve je počelo prije polagodinekadseformiraoinicijativniodborkojijesačinjavalonasdesetakkolegicaikolegau najboljim godinama, zaposlenih u svimzagrebačkim klinikama. Nezadovoljni aktu-alnimstanjemuhrvatskomzdravstvu,punosmorazgovarali.Zaključilismodajefunkcio-niranjepostojećegzdravstvenogsustavaoz-biljnougroženo,tedaseVladaiMinistarstvozdravljateškonosesaktualnomkrizom. Ocijenili smo da se krovne liječ-ničke udruge u Hrvatskoj nisu u dovoljnojmjeri uspjele nametnuti kao važan partnerdržavniminstitucijamaukreiranjuformalnihineformalnihpretpostavkizaprimjerenopo-zicioniranje liječnika i liječništva u društvu.Usuglasili smo se da se javila potreba zaproširenjem institucionalnog okvira, koji ćeomogućitidaseosmišljenimipredanimra-domunaprijedinesamostatusliječnikavećizdravljetepravasvihsudionikauprocesuzdravstvenezaštite. Svjesnidanamnitkonećepomoćiakosamisebinepomognemo,odlučilismoseaktiviratiteodpukogobjektapostativa-žan subjekt na svim institucionalnim, ali iizvaninstitucionalnimrazinamanakojimasekreira zdravstvena politika. Uz uvažavanjerada kolega iz našeKomore, našegZbora inašegSindikata,želimopojačatistupanjza-štite profesionalnog dostojanstva i stručneneovisnostiliječnika.

••• Kako ćete postići da budete udru-ga koja će sudjelovati u kreiranju zdravstvene politike?

• To je dug i zahtjevan put kojipodrazumijeva stalan, promišljen, principi-jelanivjerodostojanrad.Siguransamdaćetakavradprepoznatinesamokolegevećiuširadruštvenazajednica.DasmonadobromputusvjedočislužbenisastanaksvodstvomHZZO-a,napoticajravnateljaHZZO-adr.Si-niše Varge, ta da je uspostavljena suradnjasHrvatskimliječničkimzboromiHrvatskimliječničkimsindikatom,alisuuspostavljeniineformalnikontakti saznačajnim ljudimauMinistarstvuzdravlja.

••• Koji su osnovni ciljevi Udruge i tko su ljudi koji vode HUBOL? •Prvenstvenijeciljsvakogliječni-kauHrvatskojunaprijeditizdravljekorisnikazdravstveneuslugeuHrvatskoj.Uzto,želi-mopodićiopćidruštveniugled ipoboljšatiekonomski položaj liječnika, ojačati među-liječničku solidarnost i kolegijalnost, te for-malno-pravnoosnažitipregovaračkipoložajliječnikaupregovorimasposlodavcem.Po-stizanjem zdravog partnerskog odnosa sasvimznačajnimdržavnim institucijamakoje

skrbeozdravstvenomsustavudjelovatćemona unapređenju kvalitete, sadržaja i vrstezdravstveneuslugeubolničkimustanovama.Učinit ćemosvešto jepotrebnodabi seujavnostistvorilaobjektivnaslikaodruštvenojuloziiznačenjuliječnika. HUBOLćevjerodostojnoidosljed-no zastupati interese liječnika u Hrvatskoj,prvenstveno vodeći brigu o zaštiti prava iunapređenju statusa liječnika zaposlenih ubolničkimustanovama.Promicatćemoiza-lagatćemosezavrijednostikojećepridonije-tipoboljšanjuukupnogzdravstvenogstanjanacije. Namjeravamo djelovati na razinicijeledržave.Zatouževodstvoudrugečinepredstavnici iz svakog kliničkog bolničkogcentraudržavi,predstavnicisvakezagrebač-kekliničkebolnicetepredstavniciiznekolikovećih općih bolnica iz Slavonije i središnjeHrvatske.Uzmene,unajužemvodstvuudru-gesutajnikdr.sc.Krešimir Luetić,gastroen-terologizKB-aSvetiDuh,tedopredsjednicaidopredsjednikdr.Ada Barić,anesteziologinjaizKB-aDubrava,idr.Pavo Kostopeč,abdo-minalnikirurgizKB-aMerkur.

••• Kažete da želite sudjelovati u pregovorima s poslodavcem, ali to izravno ulazi u područje rada sindikata. •Naravnodaneželimo,nitimislimodabismotrebalisudjelovatiupregovorimasposlodavcem, to je isključivo u nadležnostisindikata.Međutim,smatramodasveudrugeliječnikauHrvatskoj,patakoiHUBOL,mogupromišljenimdjelovanjemznačajnoosnažitipregovaračkipoložajnaših legitimnihpred-stavnika,odnosnoHrvatskogliječničkogsin-dikata. Neprihvatljivojedasenadliječni-cimauHrvatskoj većdvijegodine,provodipravnonasilje,adanitkoizkrovnihliječnič-kihudrugaotomejavnoneizustinitijednujedinu riječ. Hrvatski liječnički sindikat načelu s dr. Ivicom Babićem zaslužuje najve-ćupodršku svih liječnikauHrvatskoj.Mi izHUBOL-asigurnoćemoimjepružiti.

••• Koliko se liječnika do sada učla-nilo u Udrugu i jeste li zadovoljni odazivom, jesu li vas kolege prepoznali? • Rekao bih da kolege prate našradivećnaspostupnoprepoznaju.Sdanaš-njim danom HUBOL ima 338 dragovoljnihčlanova. Budući da za sad nismo pokretališiru kampanjuučlanjivanja u udrugu, zado-voljnismobrojnošćučlanstva.Onoštoželi-mojestmaksimalnoaktiviratičlanstvo,omo-gućitimudaartikulirasvojeproblemeiidejetedadjelatnosudjelujeuraduudruge.Cije-nimodajeintelektualnikapacitetliječnikau

Razgovor s mr. sc. Trpimirom Golužom, dr. med., predsjednikom Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL-a)

HUBOLželipodićidruštveniugled,poboljšatiekonomskipoložajliječnikateihosnažitiupregovorimasposlodavcem

i z l i j e č n i č k i h u d r u g a


33

Hrvatskojogroman,alinažalostnipribližnoiskorištenpopitanjustaleškogpozicioniranjaliječništvaudruštvu.Tosvakakotrebapromi-jeniti.

••• Kakav je ustroj HUBOL-a? Tko sve može postati član, koja su tijela Udruge i kako se bira vodstvo, koja su prava i obveze članstva, koliko iznosi članarina, kako planirate djelovati? •HUBOLjeustrojenkaostrukov-načlanskaorganizacija.Redovitičlanudrugemožepostatisvakiposlovnosposobandok-tormedicinesodobrenjemzasamostalanraduHrvatskoj,apodupirućičlansvakafizičkaipravnaosobakojasvojimradom,materijalnoilinadruginačinpomažeprovođenjudjelat-nostiiostvarivanjuciljevaudruge. Vodstvo udruge bira se na skup-štini udruge, biraju ga svi redoviti članovinamandatodčetirigodine.Članoviudrugeimajupravosudjelovatiuprogramimaiaktiv-nostimaudruge,mogupredlagatiipokretatiraspravu o pitanjima iz djelatnosti udruge,tražitiobjašnjenjausvezisnjezinimradom.Redovitičlanimapravo,uskladusaStatutomudruge, birati i biti biranu tijela udruge tesudjelovatiuupravljanjuposlovimaudruge.Mjesečna članarina za specijalizante iznosi15kuna,azaspecijaliste20kuna;možeseuplatiti jednokratno ili mjesečno uskratomodplaće. Djelujemo preko radnih odborakojisustalnaradnatijelaudrugeiradnihsku-pinakojeimajujasnodefiniranekratkoročneilisrednjoročneciljevedjelovanja.Takvaor-ganizacija djelovanja daje nam mogućnoststudioznogipromišljenograda,alipopotrebii brze i uspješne reakcijena svadogađanjakojaseodnosenazdravstvenisustav.

••• Planirate li uskoro skupštinu ili ćete zajedno sa spomenutim kolegama voditi HUBOL u naredne četiri godine? •Jedanjeoduvjetazaregistracijuudrugeiodržanaosnivačkaskupštinanako-jojjedonijetstatutudrugeiizabranasvasta-tutom predviđena tijela udruge. OsnivačkaskupštinaHUBOL-a održana je 31. prosinca2013.godine.Vodstvokojejenanjojizabra-noimamandatodčetirigodine.

••• Iz svih vaših istupa vidljivo je ne-zadovoljstvo s postojećim stanjem u hrvatskom zdravstvu. Što trenutno vidite kao najveći pro-blem i kako biste ga riješili? •Pomenijetrenutnonajvećipro-blemhrvatskogzdravstva,zapravosistemskagreškaaktualnezdravstveneadministracijeupristupu rješavanjaproblemakojioptereću-juhrvatski zdravstveni sustav.Ministarstvo,odnosnoministarzdravlja,nemapovjerenja

u hrvatske liječnike.Ono nas ne doživljavakao partnere kojima je stalo do sustava ukojemradimo.Ministarnasvidi,akonenepri-jateljimaondatekpukimizvršiteljimasvojihzamisli,kojesučestoneprovediveurealnomživotu.Zatoseidogađajutakvegreškeufi-nancijskomplaniranju,nabavidijagnostičkihiterapijskihaparata,organizacijinačinarada,kadrovskojpolitici... Osobnomislimdaćenajvećipro-blemuhrvatskomzdravstvupostatinedosta-takstručnogkadrainatomesemoraozbiljnoiodgovornoraditi.Deficitsemožekratkoroč-noriješitimotivacijomonihkojirade,takodaseprekovremeniradpoštenoplati.Dugoroč-no rješenje jest povećanje broja izvršiteljaili smanjenje opsega pružene zdravstveneusluge.Skloniji samprvomrješenju.Narav-no,dabisetomoglonapravitipotrebnojefinancijski stabilizirati sustav, maksimalnoracionaliziratinjegovoposlovanje, alinenaštetu primanja onih ljudi zahvaljujući čijemodricanjusustavopstaje.Uprotivnomostatćemobezljudi,asustavćeseurušiti.

••• Prošloga tjedna započela je javna rasprava o Nacionalnom planu razvoja bolnica. Kako ocijenjujete taj plan i planirate li poslati svoje primjedbe? •Nacionalniplanreformebolnič-kog sustava daje dobru analizu sadašnjegstanjaiorganizacijebolničkogzdravstvenogsustavauHrvatskoj,alinemakvalitetudoku-mentanaosnovikojegsemožerazraditinje-govacjelovitareforma.Osimbitnogsmanji-vanjakapacitetabolničkihpostelja i organ-skogifunkcionalnogspajanjanekihbolničkihustanovaiustrojstvenihjedinica,Masterplanne donosi bitnije promjene u organizacijibolničkog sustava.Ozbiljan nedostatakNa-cionalnogplanajenedostatakoperacionali-zacije, odnosno pojašnjenja načina njegoveprovedbe. Način na koji se planira ostvari-ti financijska ušteda pobuđuje opravdanusumnjuda će seu značajnojmjeri uskratitiodređena prava zdravstvenih osiguranika upogledukvalitete,učinkovitostiidostupnostizdravstvenihbolničkihusluga.Financijskias-pektMasterplanapočivananerealnojosnovii imaginarnim, teškoostvarivim izvorimafi-nanciranjanjegoveprimjene. Reforme pri čijem se osmišljava-njuneuvažavakriterij iskustva izprakse,učijemsekreiranjunetražipodrškaonihkojiihtrebajuprovestiikojenisuutemeljenenazdravim financijskim osnovama i sigurnimizvorima financiranja, nemaju velike šansezauspjeh.Oneobičnoostanumrtvoslovonapapiru,konglomeratnačelnihidejabezreali-zacijeupraksi.

HUBOL je prvi među liječničkimudrugama i institucijama javnosti predočiotemeljitu analizu Nacionalnog plana. Kon-struktivni smo i naravnoda ćemou okvirujavne raspraveMinistarstvu zdravljaposlatisvojeprimjedbe,jersmatramodajereformabolničkogsustavavrlovažnasastavnicauna-pređenjazdravstvenogsustavaucjelini.

••• Kakav je vaš trenutni status u Kli-nici za ženske bolesti i porode u Petrovoj nakon što vam je sanacijski upravitelj KBC-a Zagreb doc. dr. Zlatko Giljević uručio opomenu pred ot-kaz zbog, kako on tvrdi, neovlaštenog iznošenja u javnost podataka o radu Klinike za neuroki-rurgiju KBC-a Zagreb? U kojoj fazi je trenutno taj slučaj, što ste do sada poduzeli i kako očekujete da će se taj slučaj razriješiti? •Moj status uKlinici potpuno jejednakonomekojisamimaoprijenoštomijeupućenoUpozorenjeomogućnostiotkazaugovoraoradu.RadimkaoodjelniliječnikuZavoduzaperinatalnumedicinuiasistentnaMedicinskomfakultetuSveučilištauZagrebu.Optužbekojemi sanacijskiupraviteljKBC-aZagrebstavljanateretnisuutemeljeneiap-surdnesu. Naime, u emisiji ‘Hrvatska uživo’,nisam‘putemmedijadavaopodatke’,većsamsamo ponovio podatke koje je na sastankuStručnogsavjetaHLZ-a,6.veljače,daklešestdanaranije,iznioprof.dr.Miroslav Vukić,vo-diteljzavodaKlinikezaneurokirurgijuKBC-aZagreb.Daapsurdbudeveći,natomsusku-pubiliiministarzdravlja,predsjednikHLK-a,predsjednikHLZa,dekanzagrebačkogMedi-cinskogfakulteta,tejoš70-akkolegaineko-licinanovinara.Zanimljivo,jediniodnjihjeumojuobranustaopredsjednikHLZ-a.Uosta-lom,ivistetepodatkeobjaviliuLiječničkimnovinama,itodoslovnicitatonogazaštomeseoptužuje. Angažiraosamodvjetnika.PredložilismoupraviKBC-aZagrebdaspornoUpozore-njestaviizvansnage,odnosnodagaponišti.Jošnismodobilinjihovodgovor,no jošuvi-jekimavremenadaseizbjegnesudskispor.Vjerujemdaćesesveriješitinamirannačin,jertojeuinteresusvihnas.Svatkomožepo-griješiti,novažnojedagreškanijeučinjenauzlojnamjeriidapostojidobraželjadasenesporazumkorektnoriješi.

••• Jeste li tražili pravnu pomoć Ko-more? •Ne.Imampunopovjerenjeusvogodvjetnika.

Razgovarala Andreja Šantek

•••••

z a g r e b a č k i m o d e l u t v r đ i v a n j a e t i o p a t o g e n e z e

34


• Sredinom prošlog stoljeća zagre-bačka je medicina stjecajem okolnosti počela zaostajati za svjetskom medicinom, na što sam nekoliko puta skrenuo pozornost javnosti. Bilo je tome nekoliko uzroka. S jedne strane, objektivno, poslijerat-na oskudica i velik pritisak kandidata za upis na medicinu (1945. godine preko 1300!), a s druge intelektualna „željezna zavjesa“ prema Zapadu i hipertrofirana pretklinička nastava na račun kliničke. Izrazita kočnica bila je, primjerice, pre-vaga morfologije (anatomija i patološka morfo-logija) nad fiziologijom, općom patofiziologijom, a osobito kliničkom patofiziologijom, koja je bila doslovno rudimentarna. Prema indeksu iz tog doba koji čuvam imao sam 1948. godine 10 sati patofiziologije, ali ne kliničke, jer je preda-vač bio farmakolog (prof. Ivo Ivančević). Nakon apsolviranja bilo je liječnicima praktički gotovo nemoguće nadoknaditi taj nedostatak, tako da su ga tadašnji naraštaji osjećali do kraja radnog vijeka. Zanimljivo je da su taj nedostatak bolje zapažali studenti gladni znanja nego uprava fakulteta, tako da su jednom prilikom studentski predstavnici u fakultetskom vijeću postavili veto na reizbor nastavnika iz kliničke patofiziologije jer se katedra nije pobrinula za udžbenik. (Istini za volju, u to vrijeme niti neke druge katedre također nisu imale udžbenik). Stanje nije uspio promijeniti ni vrstan klinički patofiziolog Pavle Sokolić, koji je unatoč pe-dagoškoj stručnosti stekao na svom fakultetu samo naslov docenta, a koji mu je potom bio

Algoritamskoičvorišnoproučavanjeiprepoznavanjefiziologijebolesti

Uvod u novu rubrikuProf. dr. Zdenko Kovač

oduzet (možda i zbog „nepodobnosti“ jer je za vrijeme rata liječio neke vlastodršce). Sokolićevi nasljednici s vremenom su ipak uspjeli kliničkoj patofiziologiji izboriti mjesto koje joj pripada u praktičnoj izobrazbi budućih liječnika i danas je ona ne samo na svjetskoj razini nego se ističe svojim inovacijama. Ilustrativan primjer je algo-ritamsko i čvorišno proučavanje i prepoznavanje etiopatogeneze – metoda koju sam zbog svoje originalnosti nazvao „Zagrebačkim modelom utvrđivanja etiopatogeneze“. Evo u čemu je bit! U kliničkoj se me-dicini suzuje djelokrug specijalizacija i pojačan je zahtjev za medicinom temeljenom na doka-zima, a translacijski pokret nameće zahtjev za ubrzanu primjenu spoznaja. Liječnici se “uda-ljavaju” od bolesnika i sve više se bave “virtu-aliziranim” podatcima jer moćni informatički i dijagnostički postupci donose nove vrste infor-macija, a i njihovu interpretaciju. S druge pak strane, u biomedicini se neprestano stvara ekscesivno mnogo novih “točkastih” podataka. Oni su tehnički obilježeni i liječniku je za njihovo ispravno razumijevanje potrebno poznavanje tehničkih postupaka koji mu nisu uvijek razumljivi sami po sebi, a pone-kad izazivaju i konfuziju. Ti novi trendovi su u stanovitoj mjeri proturječni a budući da medici-na zahtijeva cjelovito sagledavanje, zagrebačka patofiziološka škola razvila je spomenute meto-de - etiopatogenetske čvorove i algoritamsku razradu - koje uspješno objedinjuju suvremene spoznaje i bazične i kliničke znanosti. One liječ-niku olakšavaju da premosti trenutan rascjep u

medicini te daju pouzdanu osnovu za racional-nu dijagnostiku i liječenje. Metode su okrunjene originalnim i omašnim priručnicima, od kojih su neki prevedeni i na svjetske jezike. Evo što su o novom metodičkom pristupu napisali kliniča-ri. Prof. A. Včev, internist i dekan, navodi da “…čini se da je to ono što su (…) kliničari-rutineri, dugo očekivali kao najrealniji teorijsko-praktič-ni oslonac u razumijevanju i rješavanju kliničkih problema” te naglašava da je tim metodama “osiguran put prema izravnoj referentoj etiopa-togenezi temeljem prepoznavanja dominantnih disfunkcija u bolesnika”. Akademik Z. Kusić (on-kolog i nuklearac) vidi snagu u ovim pristupima jer nude „…kliničku patofiziologiju kroz etiopa-togenetske čvorove (…) koji predstavljaju kritič-ne točke razvoja procesa. EP-čvorovi su mjesta integracije i račvanja putova i načina reagira-nja, a često i pokretači novih procesa…”. Zamolili smo sadašnjeg protagonista zagrebačke patofiziološke škole prof. dr. Zdenka Kovača da za „Liječničke novine“ priredi u neko-liko nastavaka ogledne teme toga originalnog noviteta. One bi mogle poslužiti i za permanen-tnu edukaciju na sličan način kojim Komora su-rađuje s časopisom „Medix“. U ovom broju prof. Kovač započinje s obrazloženjem nove rubrike, a u idućim brojevima slijede pojedinačni primjeri upotrebljivi u svakodnevnoj liječničkoj praksi. U ovom tekstu i sažetku predavanja u HLK Zborni-ku (str. 20-21) ukratko su opisana opća svojstva i bit metodičke novosti u proučavanju etiopato-geneze.

Prof. dr. Željko Poljak

•Lavovskidiosuvremenespoznajeiinformacijeumediciniuovomiprethodnomstoljeću dolazi iz biomedicinskih znanosti,dakle to su znanja ustanovljena kvantita-tivnimredukcionističkimpristupom.Uosno-vi znanstveni postupak teži kontroliranomtestiranju učinaka postavljenih pokusnihuvjetanaishode,abrojčanimjerenipodatcisepotomuspoređujusočekivanimishodom(pretpostavka,hipoteza).Usvrhupostizanjaštovećegstupnjakontroliranosti i reprodu-cibilnosti istraživanja, znanstveni pristupičesto pribjegavaju pojednostavljenim mo-delima(primjerice, in vitro, in silico,životinjski

in vivoisličnimodeli).Takvaseistraživanjaietičkilakšeodobravaju.Svaznanjaproizašlaiztakvihmodelaobilježenasuvlastitimkon-tekstom,daklepokusnimuvjetimaukojimasu pokazana i dokazana. Stoga se takvimznanjimatrebapridodatiprimjerenomjestouintegralnomsagledavanjuprocesauetiopa-togenezibolesnogastanja. Zasvrhuzornogaoslikavanjasloženo-stiintegracije,uslici1Aprikazanaježeljeznagrađevinarska konstrukcija koja se slikovitomožezamislitikaokonstrukcijaznanja, teo-rija,koncepataivizija(itd.).Fizičkakonstruk-cija sedrži cjelovitozahvaljujući tisućama i

tisućama sitnih vijaka, stezača, poveznica,kontrolnihstruktura(itd.).Moglobiserećidatočkasta znanstvena znanjana sličannačinsudjelujuucjelovitojinterpretacijifiziologijetijela. Materia medica jesazdanaodteš-kosagledivekoličinetočkastihinformacija.Uposljednjih30-akgodinadodatnosepromi-jenilanaravpokusa.Humanigenomirazvojmolekularnemetodologije(uključnoproteo-mike,transkriptomike,metabolomikeidrugihomics-pristupa) zajedno s bioinformatikomomogućavajuboljukvantitativnuraščlambubiološkoga reagiranja.Otvaraju se korjenito



35

novevizijeiotkrivajuelementizatumačenjeiprovjeruprocesa.Čovjekjeum,ubavljenjumnoštvom podataka, sklon pronalaženjuopćih obrazaca (teorije, okvirna tumačenja,koncepti)kojimapokušavaobuhvatitipletoruiraznolikostpodataka.Pritomumupomažustatističkaiinformatičkaobradba,kaomate-matičkopojednostavnjenjeipredodžba. S druge strane, mnogo je starijiizvorspoznajeumediciniliječnikovrad,kli-ničkozbrinjavanjebolesnika,kojekrozstolje-ća,atakođeridanas,punimedicinskeknjigeikojeseprenosinanovenaraštaje.Kolektivnakliničkaempirijajedinstvenjesklopopažanja,prepoznavanjazakonitostiipovezivanjapri-rodnogatokabolestiubolesnika.Usvimgra-namapraktičnemedicinekliničkoiskustvoivještinedominantansuipouzdanoslonac.Usvojoj osnovi liječnikovpristupdominantnojekvalitativnaanaliza isinteza. Onauklju-čujeosimobjektivnihimjerljivihpodatakaivrijednosnaobilježjapojedinca-bolesnika.Udijagnostičkim i terapijskim zahvatima, kojiuključuju i kvantitativna obilježja, otkriva-ju se individualne varijabilnosti očitovanjai reaktivnosti, toka i ishoda bolesti. Dnevniklinički je rad jednakovažan izvorspoznajeoetiopatogenezi,iakonajčešćenijeformalnorađenumaniriznanstvenogaistraživanja.Nadnuslike1Ashematskijeistaknutodasuje-dinstvena,praktičnaikliničkitemeljenazna-njadrugivelikizvormedicinskihznanja. Taznanjauosnoviimajudrugačijaobilježja i proizvod sudrugačijegpostupka.Uodnosunaznanstvenumedicinupraktičkiliječnikov rad se razlikuje u više aspekata.Vremenski imperativpostupanja liječnika jeokvirnozadandinamikomrazvojabolesti.Ciljliječnikovaradajezdravstveniboljitakipro-duženje životabolesnika. Liječnikov „objektrada“ jecjelovitbolesniks tjelesnim,psiho-loškimiduhovnimsadržajem(koječineme-dicinsko jedinstvo „bolest-bolesnik-liječnik“).Liječidbeni postupci i dinamika rješavanjaregulirani su i vođeni deontološkim načeli-ma. S druge strane, znanstvenoistraživačkipostupakuosnovinijevremenskiograničen,ima puno veću eksperimentalnu slobodu,kontroliranjepostupak,aciljjeznanstveno-gaistraživanjaznanstvenaspoznaja. Izmeđutihdvajutemeljnihpristu-pa i skupina znanja umedicini (čisto znan-stvenoga i čisto kliničkoga), postoje brojnimješoviti pristupi i pokušaji integracije naspoznajnojinainterpretativnojrazini.Uslici1Bistaknutasutrimeđusobnokomplemen-tarna pristupa koji integriraju. Integracija„odozgo“ (engl. top-down approach) teži sa-gledavanjuuzrokaiprocesabolestisgledištaznanstvene metodologije (sistematizacija,deduktivno-hipotetička raščlamba) i daje

Slika 1A. Interpretacija etiopatogeneze bolesti čini složenu konstrukciju koja obuhvaća množinu podataka i zakonitosti. Dva su temeljna vrela spoznaja i podataka: klinička medicina i biomedicinske znanosti. One načelno polaze sa različitih razina proučavanja, a razlikuju se metodologijski i uvjetima promatranja/testiranja. Liječnici i znanstvenici, slikovito prikazani tamnim siluetama na fizičkoj konstrukciji, pokušavaju unutar svojega vidokruga spoznati i prepoznati procese bolesti.



36

čvrstokviripregledprocesa(engl.framework of reference). U matričnome algoritamskompristupu,čitačjepostavljenuaktivnupozicijuslaganja„vlastitogaviđenja“etiopatogeneze.Podatciuzadanometekstuslužekaorealnekomponenteiorijentiriintegracije(engl.con-textual bench-mark approach).Utrećojraziniintegracijaseosnivaizravnonapodatcimaopojedinačnimstanjima,bašonakokakoseonipojavljujuusvakodnevnoj liječničkojpraksi.Procesisegrupirajuokočvorištaprirodnogamodularnoga reagiranja tijela. Etiopatoge-netskičvorovi(EPČ)su,dakle,prirodniinte-gratori etiopatogenetskih zbivanja. EPČ-ovipredstavljaju zajedničke točke, čvorišta, nakojimasečestoheterogeniputoviumrežava-ju.Unjihsebrojniputovislijevajuteiznjihizvirunoviprocesi. Čovjekovo tijelo, kao biološki su-stav, uodgovoruna različiteetiološke čim-benikekoristivlastiteobrascepatogenetskihtokova,modulereagiranja,kojiuključujuEPČ-ove.Uknjizijeobrađen91EPČuvijekkroz10iliviše(uprosjeku12,8)stvarnihstanjakodbolesnika.Svakiseopisstanjasastojioddi-jelova:Povijestibolesti,Napomenesciljanimtumačenjimaspecifičnihdetalja,Etiopatoge-netskogaalgoritma,RazvrstavanjateRješe-nja. Često isticani problem redundan-cije i preopterećenosti pletorom podatakau EPČ-ima je sveden naminimum. Zahtjevintegrativnoga razumijevanja bolesniko-va stanja stavljen jeuprviplan liječnikoveobrade problema.Obrađeno je 1165 stanjabolesnika,čimejesačinjenajedinstvenazbir-kapogodnazastudijmedicinekrozstvarneprobleme.Pritomemodeljeisamorješavačproblemajersadržirješenjasvihalgoritamairazvrstavanja(engl.problem solver).Stogatazbirkamožebitipogodnazasamoedukacijustudenatailiječnika. U slici 1C slikovito je naznačenaje komplementarnost trijupristupa, koji za-jedničkidajuzreliju ipotpuniju integraciju irazumijevanjeetiopatogeneze,kaopouzdaneosnovekliničkoga rada.Stanoviteprednostiovih pristupa su prepoznate i opisane kaoznačajanpomak. Strukturirani trojni pristupmotiviračitačai“drži“gauokvirukliničkere-alnostispomoćizadanematrice,aistodobnokoristi relevantnespoznaje izdrugih izvora.Vertikalna, horizontalna i longitudinalnaintegracija izravno vodi premamedicini te-meljenojnadokazima (engl.evidence based medicine)izahtjevimatranslacijskemedicine.Sustavjeotvorenzanovespoznaje,kojesejednostavno pridodaju postojećem kosturuetiopatogenetskihodnosa.Koherentanicje-lovit prikaz hijerarhijskih odnosa uključujenelinearnost i redundanciju reagiranja, a u

razmatranjusekoristekvantitativniikvalita-tivnipodatci. Zaključno potrebno je naglasitida,načelnogledajući, zdravlje i bolest činebiološkikontinuum.Manja ilivećastruktur-na i/ili funkcijska odstupanja te promjeneregulacijske hijerarhije pokreću bolest. Učovjekovusetijeluostvarujuživotniprocesikrozreguliranigenomskiizražaj,složenuin-terakcijusokolišnimčimbenicima,izgradnjuirazgradnjustruktura,održavanjemgradijena-ta, brojnim samo-popravnimmehanizmima,neprestanimenergijskimobrtajem(itd.). Usvojojnaravitisuživotniprocesikvalitativnoikvantitativnopromjenljivi,štoje osnova promjena reaktivnosti. Reaktivnasevarijabilnostmožepromatratinarazličitim

razinama,odorganizmične,prekofunkcijskihsustava,pojedinačnihorganaimakromoleku-ladonanomolekularnogasvijetaelektrolita,protonaimolekulavode,itd.).Algoritamskoičvorišnorazmatranjeicjelovitosagledavanjeetiopatogeneze može biti korisno u svakojgranimedicine.Posebice je tovažnouovovrijeme sustavnoga „sužavanja“ djelokrugapojedinih specijalizacija i grana medicine.Ovim pristupom se potiče cjelovito proma-tranje bolesti, tako poželjno za integralnuobradubolesnikovastanja.

•••••

Usljedećembroju:Poremećaji hidracije i elektrolita u tijelu

Prof.dr.ZDENKO KOVAČgimnazijujezavršiouVinkovcima1975.,astudijmedi-cineuZagrebu1980.Radio je kao asistentnaFiziologiji.Nakonstudijaalergologijebioje1982.-1984.napostdoktorskomstudiju izimunologijenaNationalInstitutesofHealth(NIH),Bethesda,SAD. Doktorirao je izpodručju imuno-logije1984.Od1985. radinaPatofiziologijiKBC-a Zagreb (Rebro). Specijalist je internemedicine i redoviti profesor patofiziologije.Godine1987.-1989. radio kaoVisitingAsso-ciatenaNIH-uBethesdi. Dobitnikjevišestipendijaipotpo-ra:Utilitas,Fulbright,Fogarty,FEAS,stipendi-jaJapanskevlade,WHO,UNESCO. Od1998.pročelnik jeKatedrezapatofiziologiju,a1998.-2002.biojeprorektorSveučilištauZagrebu.U InternationalSoci-ety forPathophysiology (www.isp.org).članjeVijećaipredsjednikEdukacijskogaodbora,a od 2010. potpredsjednik. Predstavnik jeHrvatskeuEMBO-u1995.-1998.,aod2007.ERASMUS-koordinatorSveučilištauZagrebu. Objavioje30-akznanstvenih,40-akstručnihi20-akdrugihradova.Mentorje6doktorata,voditelj6projekatai4poslijedi-plomskapredmeta.22godineodržavatjednitutorijalniseminarColloquia pathophysiologi-ca zaliječnikeidoktorande.(5.ožujkaodržanje 856. kolokvij „Etiopatogenetska uloga

sastava,metabolizmaipresadbecrijevneflo-re“).Suurednikjetrijuizdanja„Patofiziologije“a2014.godineuredio jedvotomniprijevodsedmogaizdanjanaengleskomjeziku. Posebnopodručjeakademskogaipraktičnogainteresajenačinusvajanja,pove-zivanjaiintegriranjaznanjauodraslih.Razviojedvijemetodespomoćukojihpojednostav-njuje razumijevanje i povećavamotivaciju iobjesupobudilemeđunarodniinteres.Algo-ritamska re-sinteza problemajeuugrađenaumetodologijukojasedanasstandardnokori-stiuseminarskomeradu. Kodčitačauzanalitičko-raščlambe-nipristuppotičecjelovitosagledavanjesta-njaubolesniku, odmolekularne i genetskerazinedosimptomaidisfunkcija. Knjiga o matričnoj metodologijiPatofitiziologija-Zadatcizaproblemskese-minare (Medicinska naklada Zagreb), objav-ljena u tri izdanja, sadrži sva rješenja te jepogodnazasamoedukaciju.Većsekoristiunastavi patofiziologije na šest sveučilišta.Engleski prijevod knjige objavljen je 2014.Metodajemoćnooruđezasvladavanjekom-pleksnosti. U etiopatogenetskim čvorovima sekrozkazuističkoinduktivnumetodučitačuvodiusvijetprirodnemodularnostičovjeko-vaodgovorananoksu.U91etiopatogenet-skomčvorufunkcijskiseslijevajuetiopatoge-netskiputovi1165pojedinačnihstanjaubo-lesnika. Svaki opis bolesnikova stanja krećeodrealnepovijestibolesti,dijagnostičkogaiterapijskoga postupka, a re-sinteza je foku-sirana na zajedničke točke reagiranja (engl.etipathogeneticclusters). Pojedinačnitekstovisesastojeodprikaznogairazradnogadijela,krozkoječitačdobiva presjek suvremenoga razumijevanjaetiopatogenezestanja.Knjigajestpriručnikpisanzadnevnuuporabuliječnikaipogodnajezasamoedukacijuisamoprovjeruvlastito-garazumijevanjaprocesaipostupanja.

c o c h r a n e z a n i m l j i v o s t i

Prof. dr. sc. Livia PuljakMedicinski fakultet u Splitu

[email protected]

Cochrane knjižnica objavljuje sustavne pregledne članke koji se bave procjenom djelotvornosti intervencija u medicini. Na mrežnoj stranici www.thecochranelibrary.org mogu se pretraživati sažetci ovih članka. Pristup punim tekstovima Cochrane članaka u Hrvatskoj osigurava Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa korisnicima iz biomedicinskog konzorcija na mrežnoj stranici Centra za online baze podataka: www.online-baze.hr. Na ovoj stranici potrebno je izabrati pretraživačko sučelje Ovid SP, unutar kojeg se nalazi poveznica na Cochrane Database of Systematic Reviews. Kad u tražilici ove baze pronađete članak koji vas zanima, punom tekstu pristupate preko poveznice EBM Topic Review.

••••

37


Antibiotici za akutni bronhitis

Sažetak

•Koristiirizicipovezanisdavanjemantibiotika kod akutnog bronhitisa i daljenisujasni,iakoseradiojednojodnajčešćihbolestiuprimarnojskrbi.StogajenapravljenCochranesustavnipregledkakobiseproci-jenilaučinkovitostisigurnostantibiotskete-rapijekodpacijenataskliničkomdijagnozomakutnogbronhitisa.Autorisupretražiličetiribazemedicinske literature kako bi pronašlirandomiziranekontroliranestudijeukojimaje uspoređena antibiotska terapija s place-bom ili bez liječenja akutnog bronhitisa iliakutnog produktivnog kašlja u pacijenatabezistovremeneplućnebolesti. Autorisustavnogpregledapronaš-lisu17kliničkihstudijasukupno3936ispita-nika.Kvalitetastudijabilajeopćenitodobra.Pronađenisuograničenidokazizakoristoduporabeantibiotikakodakutnogbronhitisa. Nakon definiranog razdoblja pra-ćenjaispitanikanijenađenarazlikauklinič-kom poboljšanju između bolesnika koji suprimaliantibiotikeionihkojisuprimalipla-cebo.Pacijentikojisudobiliantibiotik imali

sumanjuvjerojatnostrazvojakašlja(rezultatiiz 4 studije s 275 ispitanika), noćnogkašlja(4 studije s 538 ispitanika) i kraće trajanjekašlja (7studijas2776 ispitanika)pričemusetrajanjekašljaprosječnoskratilozamanjeodpoladana.Nijeutvrđenaznačajnarazlikaizmeđuantibiotikaiplacebauproduktivnomkašlju.Kodpacijenataliječenihantibiotikomutvrđenajevećavjerojatnostdaliječniknećezabilježiti kliničko poboljšanje, da će imatipatološkinalaznaplućimatedaćeimsezaotprilikepoladanaskratiti subjektivno lošeosjećanje iograničenje svakodnevnihaktiv-nosti.Uskupini liječenojantibioticimazabi-lježenojepovećanjebrojanuspojava. Autorizaključujudapostojeogra-ničeni dokazi za uporabu antibiotika kodakutnogbronhitisa.Antibioticimoždamoguimatiumjerenblagotvorniučinakuodređe-nih skupinapacijenatakao što sunemoćni,starijiljudismultimorbiditetom,kojidosadanisunužnouključivaniukliničkaistraživanja.Međutim,svakakoristoddavanjaantibiotikazaakutnibronhitistrebaserazmotritiuširemkontekstuiuzetiuobzirmogućnostnuspo-java, nepotrebnog liječenja bolesti koja jesamo-ograničavajućeprirode,povećanerezi-stencijerespiratornihpatogenanabakterijeitroškoveliječenjaantibioticima.

Akutnibronhitis

Akutnibronhitisčestajebolest,obi-lježena vrućicom i kašljem, pri čemu kašaljmože,aliinemorabitiproduktivan.Akutnibronhitissejavljakadupalazahvatibronhe.Možebitiuzrokovanavirusimaibakterijama.Simptomiobičnotrajudvatjedna,alikašaljpovezansbronhitisommožetrajatiidoosamtjedana.USAD-ujeakutnibronhitisdevetanajčešćabolestzbogkojesepacijentijavljajuobiteljskomliječniku,apetanajčešćabolestkojuviđajuobiteljskiliječniciuAustraliji. UVelikojBritaniji sebrojantibio-tika propisanih za akutni bronhitis smanjiood1995.do2000.godine,alisenakontogataj broj stabilizirao. Prema podatcima koji-maraspolažeEuropski centar zaprevencijuikontrolubolesti(engl.EuropeanCentreforDisease Prevention and Control) potrošnjaantimikrobnihlijekovauEuropivarira,aliseuvećinizemaljapovećalaizmeđu1997.i2010(ECDC,2013). Pacijentiprosječnoizostajusposla2-3danapojednojepizodiakutnogbronhiti-sa.Zavećinuseepizodaakutnogbronhitisapretpostavljadasuvirusneetiologije. Istra-živanja provedena među stanovništvom uzajedniciizoliralasuviruseu8do23%slu-čajeva.Drugipatogenipovezanisnastankom

akutnog bronhitisa suMycoplasma pneumo-niae, Chlamydia pneumoniae iBordetella per-tussis.Svakaodovihbakterijapronađenajeumanjeod25%slučajevaurazličitimpopula-cijama.

Opisintervencije

Uporaba antibiotika kod pacije-natasakutniminfekcijamabronhaidaljejekontroverznopitanjeuprimarnojzdravstve-nojskrbi.Izsputuma45%oboljelihizoliranisu Streptococcus pneumoniae, Haemophilus influenzae iMoraxella catarrhalis, alinjihovujeuloguteškoprocijenitijersepotencijalnomože raditi o orofaringealnoj kolonizaciji uzdravihosoba. Nažalost, nema klinički korisnihkriterija koji bi precizno razlikovali bakterij-skeodvirusnihupalabronha.Stoganekiau-toripozivajuliječnikedaprestanupropisivatiantibiotike kod akutnogbronhitisa.Usprkostome,antibioticisepropisujuza60-83%paci-jenatakojisejavljajuliječnikuzbogtebolesti.

Kakobiintervencijamogladjelovati

Antibioticimogupoboljšatiishodekod akutnog bronhitisa ako je bolest uzro-kovana bakterijskom infekcijom. Antibioticinemajuprotuvirusnuaktivnosttestoganisuučinkoviti kod virusnog bronhitisa. Osimtoga, antibiotici mogu imati štetne učinkezbognegativnogdjelovanjanabakterijekojenormalnokolonizirajucrijeva. Nuspojave antibiotika najčešćeuključuju probavne simptome kao što sumučninaiproljev,aliantibioticimoguuzro-kovatiiozbiljnijereakcijekaoštojeanafilak-sijakodpreosjetljivihosoba.

Zaštojevažanovajsustavnipregled

Akutnibronhitistolikosečestojav-ljadajevažnoimatiprocjenuučinkovitostiisigurnostiantibiotsketerapijezatuindikaci-ju.Akosuučinkoviti,antibioticibimogliskra-tititrajanjebolestiismanjitibrojdanabolo-vanja.Međutim, svaka korist od antibiotikamoraseodvagnutinasprammogućnostidaćepretjeranopropisivanjeantibiotikadovestidovećihtroškovaipobolapacijenata,kaoirazvojarezistentnihsojevačestihmikroorga-nizamainepotrebnogliječenjabolesnikakojiimaju samo-ograničavajuću bolest. Ako suantibioticineučinkoviti,ondanjihovopropisi-vanjetrebazaustaviti.

ne.Sobziromnaovunejasnoću,zakliničarejeosobitovažnodaspacijentomzajedničkiodlučeodavanjuantibiotika,pričemusepa-cijentu objasni kolika je očekivana veličinaefektaidajeeventualnoskraćenjeodređenihsimptomakraćeodpoladana,adapostojiniznegativnihposljedicauzimanjaantibiotika. A kad se govori o intervencijamakojesuosmišljenesciljemdasesmanjine-potrebnopropisivanja antibiotika, određeneorganizacijske i edukativne strategije poka-zalesuseuspješne. Korištenjeodgođenogpropisivanjaantibiotikamožebitikorisno,dodušepostojenaznakedasupacijentimanjezadovoljnita-kvimpropisivanjem,kadimliječnicikažudaantibiotikpredignunakontjedandanaakoimnebudebolje(Dowell2001). Informativni letak za pacijente sakutnimbronhitisom,zakojeliječnicismatra-judaimnetrebaantibiotik,smanjiojeuzima-njeantibiotika(Macfarlane2002).Nedavnijepregledpokazaodasloženeintervencijekojeuključuju edukaciju liječnika najvjerojatnijesmanjujupropisivanjeantibiotikauprimarnojskrbi(vanderVelden2012).

Porukezaistraživanja

Među liječnicima i pacijentimapostojiproširenovjerovanjedasuantibioticiučinkovitlijekzaakutnibronhitis.Stručnjacipakuglavnomvjerujudaantibiotskaterapijazatostanjenijepotrebna. Rezultati ovog Cochrane sustav-nogpregledapokazujudaunajboljem slu-čaju antibiotici imaju vrlo ograničen blago-tvorniučinakkodakutnogbronhitisaidasemorajuimatinaumupotencijalnenegativneposljedice uzimanja antibiotika. Također jemogućedasunekiodnavodnihblagotvornihučinakaantibiotikaprecijenjeni. Buduća istraživanja trebala bi seposvetiti podskupinama pacijenata koji bieventualno mogli imati koristi od antibiot-ske terapije za akutni bronhitis. S obziromnamizeranučinak antibiotikana simptomeoboljelihodakutnogbronhitisa,istraživačibitrebaliidaljetražitidrugeučinkoviteterapijezaublažavanjesimptomatebolesti.

Cochrane sustavni pregled:SmithSM,FaheyT,SmucnyJ,BeckerLA.Anti-bioticsforacutebronchitis.CochraneDatabaseofSystematicReviews2014, Issue3.Art.No.:CD000245.DOI:10.1002/14651858.CD000245.pub3.

Ostala literatura:EuropeanCentre forDiseaseControl. Trend ofantimicrobial consumptionby country.Dostu-

pnona:http://www.ecdc.europa.eu/en/health-topics/antimicrobial_resistance/esac-net-da-tabase/pages/trend-consumption-by-country.aspx.Datumzadnjegpristupa:20.ožujka2014.Little P, Stuart B,MooreM, Coenen S, ButlerCB,Godyscki-Cwirko M, et al.Amoxicillin foracute lowerrespiratory-tract infection whenpneumoniaisnotsuspected:a12country,ran-domised,placebo-controlledtrial.LancetInfec-tiousDiseaes2013;13:123–9.Nduba VN, Mwachari CW, Magaret AS, ParkDR, Kigo A, Hooton TM, et al.Placebo foundequivalent to amoxicillin for treatment ofacute bronchitis in Nairobi, Kenya: a tripleblind, randomised equivalence study. Thorax2008;63:999–1005.HermanJM.Patients’willingnesstotakerisksin themanagementof pharyngitis. Journal ofFamilyPractice1984;6:767–72.PetersenI,JohnsonAM,IslamA,DuckworthG,LivermoreDM,HaywardAC.Protectiveeffectof antibiotics against serious complicationsof common respiratory tract infections: re-trospectivecohortstudywiththeUKGeneralPracticeResearchDatabase.BMJ2007;335:982.[DOI:10.1136/bmj.39345.405243.BE]Coenen S, Goossens H. Antibiotics for respi-ratory tract infections in primary care. BMJ2007;335:946–7.Dowell J,PitkethlyM,Bain J,MartinS.A ran-domised controlled trial of delayed antibioticprescribing as a strategy for managing un-complicated respiratory tract infection in pri-mary care. British Journal of General Practice2001;51:200–5.Macfarlane J, HolmesW, Gard P, Thornhill D,MacfarlaneR,HubbardR.Reducingantibioticuse foracutebronchitis inprimarycare:blin-ded,randomisedcontrolledtrialofpatientin-formationleaflet.BMJ2002;324:91–4.vanderVeldenA,PijpersEJ,KuyvenhovenM,Tonkin-Crine SKG, Little P, Verheij TJM. Effec-tiveness of physician-targeted interventionsto improveantibioticuse for respiratory tractinfections. British Journal of General Practice2012;62(605):e801–7.

•••••

38

c o c h r a n e z a n i m l j i v o s t i


Preporukezapraksu

Ovaj sustavni pregled literaturepotvrđuje dojmove kliničara da antibioticiimajuograničeno,akouopće i imaju ikakvoblagotvornodjelovanjekodakutnogbronhi-tisa.Tamogdjesečinidaimanekihkorisnihučinaka,tisuučincimaleni–naprimjertraja-njekašljaskraćujesezamanjeodpoladanaimožeimatiupitankliničkiznačaj.Najnovijaplacebo-kontrolirana randomizirana studijakojajeprovedenau12zemaljapotvrđujuterezultateipokazujedaserezultatiovogsu-stavnogpregledamogugeneralizirati(Little2013). Randomizirani kontrolirani pokuskojisuobjaviliNduba i suradnici2008.go-dine,akojipokazujedanemarazlikeudjelo-vanjuamoksicilinaiplacebanaakutnibron-hitis, vrlo je važan jer jeprovedenu zemljiniskihprihodapamožepovećatimogućnostgeneralizacijeovihrezultata. Iako ovaj sustavni pregled poka-zujedajekoristodantibiotika,akojeiima,vrlo ograničena, neki autori smatraju da tonijenužno razlogzaprestanakpropisivanjaantibiotika jerdiopacijenatačak i skromneučinkesmatravažnima(Herman1984),anu-spojavepovezanesantibioticimasuobičnoblageinestajukadseprestaneuzimatilijek. Sdrugestrane,rezultatiovogsu-stavnogpregledadobarsuargumentprotivpropisivanja antibiotika za akutni bronhitisjerskromniučinciantibiotikanemorajubitivažnijiodnjihovecijene,neželjenihučinaka,negativnihposljedicaantibiotskerezistencijeiočekivanjapacijenata. Kao ikoddrugihrespiratornih in-fekcija, postoji mogućnost da su antibioticikorisnisamozajedanmanjidiopacijenatasakutnimbronhitisom.Činisedapacijentikojiimajudrugetipičnesimptomeupalegornjihrespiratornihputovaionikojisubolesnima-njeodtjedandanaimajunajmanjekoristiodantibiotika. Nedavno je velika kohortna stu-dija,provedenauprimarnojpraksiuVelikojBritaniji,pokazaladaserizikodupaleplućakaokomplikacijeinfekcijedonjihdišnihputo-vaznačajnosmanjujekodstarijihbolesnikakojima jeodmahpropisanantibiotik (Peter-sen2007). Međutim, potencijalni zbunjujućičimbenikkodtogistraživanjaječinjenicadasebolesnijimpacijentimaionimakojiimajuveću vjerojatnost od razvoja komplikacijaobično odmah nude antibiotici, što je po-tencijalnapristranostuistraživanju(Coenen2007). Istraživanja koja su do danas prove-denanenudejasanodgovornapitanjekojimpacijentima bi koristili antibiotici, a kojima

Hrvatski Cochrane ogranak sada je na Twitteru.

Pratite Cochrane zdravlje @HRCochrane za informacije o medicini utemeljenoj

na dokazima i rezultatima kvalitetnih istraživanja.

Facebook na stranici Hrvatski Cochrane ogranak. Isto tako na stranici Cochrane

sazetci (http://summaries.cochrane.org/hr) možete pratiti kako se redovito

prevode laički sažetci Cochrane sustavnih pregleda.

39

i z n a š i h a k a d e m i j a


•NapozovAkademijemedicinskihznanostiHrvatskepredstavio jepredsjednikHrvatske akademije znanosti i umjetnostiakademikZvonko25.ožujkanjezineaktivno-stinatribiniodržanojuHrvatskomliječnič-komdomuuZagrebu.GovoriojeopovijestiiustrojstvuAkademijeipredstavionjenraduprošlojgodiniukojojjeostvarenaiznimnaaktivnostusvimpodručjimadjelovanja.„Hr-vatskaakademijaznanostiiumjetnostidanasje otvorena javnosti, okrenuta budućnosti iuključenau rješavanjeaktualnihdruštvenihpitanja tako što okuplja najkompetentnijestručnjake i znanstvenike, ne samo iz Aka-demije, te predlaže stajališta temeljena naznanstvenim,stručnimietičkimpostavkamakakobibilaprepoznatakaoreferentnomje-sto u društvu“, poručio je akademik Kusić,a pojasnio je i odnos Akademije i politike.Premanjegovimriječima,Akademijadjelujedugoročnoizagovaratrajnevrijednosti,dokpolitika djeluje na dnevnoj bazi pa Akade-mijine stavove ne može odmah primijeniti.„NostajalištaAkademijeipakkapilarnoulazeudruštvo iugrađujuseupraksu“,dodao jeakademikKusić. Istaknuojedajezdravstvojošuvijeknajboljeorganizirani sustavuHr-vatskojkojijeunatočrelativizacijidruštvenihvrijednostiiinstitucijaipakzadržaosvojuvje-rodostojnost. U2013.jeuHAZU-ubiloukupno399događaja,uprosjekudvadogađajadnev-no,ito114znanstvenihskupova,savjetova-nja i okruglih stolova, 23 svečane sjednice,dodjele nagrada i koncerta, 9 skupštinskihzasjedanja,19posjetastranihdelegacija,95predavanja,74predstavljanjaknjiga,prezen-tacija programa i prikazivanja filmova, 56izložabai9komemoracija.Akademija jeor-ganiziralavišeod40predavanjaiznanstve-no-stručnih skupova o liječenju i prevencijibolestiteozdravstvenimproblemima. Od skupova s područja zdravstvakojimajeHAZUbioorganizatorilipokroviteljističuse23.Znanstvenisastanakobolestimadojke,PrvimeđunarodnikongresiDrugihr-vatskisimpozijoprevencijiiliječenjupočet-nogarakamaterničnogvrata,Tjedanmozga

2013., XI. znanstveni skup o poremećajimamozgaMozak i moždani udar u 21. stolje-ću,ZnanstveniskupupovoduobilježavanjaSvjetskogdanamoždanogudara,7.Hrvatskikongres farmakologije smeđunarodnim su-djelovanjem,53. Internacionalnineuropsihi-jatrijskikongresDepressionandpain-whatisthelink?,4.Hrvatskikongresneuroznano-sti,znanstvenisimpozijTransplantacijarožni-ce iočnobankarstvo,Simpozijoglaukomu,međunarodni simpozij Klinička endokrino-logija, znanstveni skup VonWillerbrandovabolest,znanstvenisastanakPrevencijaatero-skleroze-kroničnabubrežnabolestkaočim-benik rizika,obilježavanjedesetegodišnjiceneurointervencijskih zahvata u Hrvatskoj,

2. interdisciplinarniznanstvenisimpozijSo-cijalni, kulturni iekonomskiuzrocidebljine,4.Kongresokliničkojprehrani,1.znanstve-nisastanaksmeđunarodnimsudjelovanjemTumoriprostate, te10. znanstveni simpozijKomplikacije,nuspojaveipogreškeuderma-tološkojterapiji. Među HAZU-ovim aktivnostimaističu se tradicionalni Dani otvorenih vratasa145manifestacija,kada jeHAZU injenejediniceuZagrebuijoš14hrvatskihgrado-vaposjetilovišeod8000građana.HAZUjeosnovala Zavod za znanstvenoistraživački iumjetničkiraduKriževcimateZavodzakli-ničkuitransplantacijskuimunologijuimole-kularnumedicinuuRijeci,asradomjezapo-čeoiOdborzazaštitudobaraodnacionalnoginteresa. UočiulaskaHrvatskeuEUodrža-nesučetiritematsketribineuPalačiHAZU-atenizpredavanjavezanihuzEUudrugimgradovima.HAZUjeorganiziralaitelekonfe-rencijuoeuropskomistraživačkomprostoruihrvatskojistraživačkojstrategijikojajepu-temvideolinkaodržanauosamgradova,apoprviputsuodržanapredavanjaodobitnicimaNobelovihnagrada.Održanjeinizokruglihstolovaposvećenihtemamaizprava,radnogzakonodavstva, o nafti, energiji, ekologiji ivodnomgospodarstvu.Više javnih skupovaodržano jeuHAZU-ovim jedinicamadiljemHrvatskeo lokalnimtemama,npr.o revita-lizaciji industrije u Vukovaru, o proizvodnjihraneuOsijeku,opoljoprivrednomzemljištuuVaraždinu. HAZU je međunarodnim znan-stvenimskupom,prigodnomizložbomisve-čanomakademijomobilježila70.godišnjicusmrtiNikoleTesle,održanajeimeđunarod-na znanstvena konferencija povodom stotegodišnjiceČudnovatihzgodašegrtaHlapićaIvaneBrlićMažuranić,međunarodnisimpozijpovodomstotegodišnjicerođenjaakademi-kaPetraGuberine temultimedijska izložbaoMiroslavuKrležipovodom120.godišnjiceKrležinarođenja. HAZU je laniobjavila114važnihpublikacija–24knjige,19zbornikaradova,43 sveska časopisa, 10 kataloga izložbi, 2knjigesažetaka,2rječnika,1pretisaksknji-gom komentara, 3 partiture i 9 spomenicapreminulimakademicima.PotporomZakladeHAZU-atiskanoje65publikacija,aakademi-cisuizvanHAZU-aobjavilijoš21knjigu,štoukupnočini200publikacija. Strossmayerova galerija postalajebogatija zadvadesetakumjetničkih slikaistaknutih hrvatskih slikara iz donacije po-znateliječničkeobiteljiGottlieb.

•••••

AkademikZvonkoKusićpredstavioradHAZU-ačlanovimaAMZH-a

Akademik Zvonko Kusić

Reprogramiranje cirkadijalnog ritma – izazov za nutricioniste•

Telemedicina je sigurna za pojedina postoperativna praćenja•

Koncentrat protrombinskog kompleksa bolji od svježe smrznute plazme kod hitne konverzije učinaka varfarina•

U SAD-u je broj velikih operacija kirurških specijalizanata zadnje godine specijalizacije sve manji•

Inhibitori protonske crpke ne preveniraju displaziju visokog stupnja i adenokarcinom kod Barrettovog jednjaka•

Metformin smanjuje rizik za karcinom želuca kod dijabetesa tipa 2 bez inzulinske terapije•

Povezanost kroničnog kliconoštva za Salmonellu typhi i karcinoma žučnog mjehura: meta - analiza•

Smanjenje rizika za kolorektalni karcinom kod pacijenata s ulceroznim kolitisom•

Tromboprofilaksa kod hospitaliziranih pacijenata s teškim ulceroznim kolitisom•

Konzumacija mesa i rizik za hepatocelularni karcinom: meta-analiza•

Kontroverze oko informiranog pristanka za vaginalni porođaj nakon carskog reza•

Prediktori uspješnosti vanjskog okreta kod stava zatkom•

Tri četvrtine zaraženih virusom gripe nema simptome•

Obinutuzumab i klorambucil kod pacijenata s kroničnom limfocitnom leukemijom•

Idelalizib i rituksimab u relapsu kronične limfocitne leukemije •

Inhibicija PI3Kδ idelalizibom kod pacijenata u relapsu indolentnog limfoma•

Testiranje DNA iz stolice u službi probira za kolorektalni karcinom•

Radikalna prostatektomija ili oprezno čekanje u ranom raku prostate•

Radovi hrvatskih liječnika objavljeni u inozemstvu

42

n o v o s t i i z m e d i c i n s k e l i t e r a t u r e


•Reprogramiranje cirkadijalnog ritma – izazov za nutricioniste •Većinafiziološkihprocesaunašemorganizmu - poput spavanja, hranjenja, se-krecije hormona i neurotransmitera, kao iuspješno obavljanje kognitivnih zadataka- temelji senacirkadijalnomritmu.Nasta-ničnojrazinijetajritamkontrolirantranskrip-cijskompovratnomspregomizmeđudnevnopromjenjivihproteinaigenakojiteproteinekodiraju.Ovacelularnakoordinacijapredu-vjetjezatkivno-specifičnednevneoscilacijekoje kontroliraju cirkadijalnu fiziologiju, nonačinnakojisetasuradnjaostvarujejošuvi-jeknijeistražen. Skupina znanstvenika iz CentrazaepigenetikuimetabolizamKalifornijskogsveučilištau Irvinu, SAD, istražila jeutjecajprehranebogatemastimana sastav stanič-nihmetabolitatenastaničnisastavmRNA,odnosnotranskriptom.Miševisukonzumiralihranu bogatu mastima tijekom 10 tjedananakon čega su znanstvenici analizirali me-taboliteitranskriptomehepatocitateihus-poredili s kontrolnom skupinom. Masenomspektrometrijom detektirali su 306 meta-bolita,odkojih je141oscilirao.Nekiodtihdnevno oscilirajućih metabolita prestali suosciliratinakonprelaskanaprehranubogatumastima,dokjetakvaprehranapotaklaosci-lacijenovih27%metabolitakojidotadanisupokazivali cirkadijalne promjene u koncen-traciji. Analizom transkriptoma pomoćuDNA mikročipova dobili su sličan rezultat.Jedanoddetektiranihmetabolitasodgova-rajućimgenomkojigakodira,ačijeoscilaci-je prestaju pod utjecajem prehrane bogatemastima, je nikotinamid adenin dinukleotid(NAD),kojiigravažnuuloguuprocesustanič-nogdisanja. Sdrugestrane,metabolitkojipo-činjecirkadijalnoosciliratiusvojojekspresijitijekommastimabogateprehrane jeS-ade-nozilmetionin,važandonormetilneskupineumetabolizmustanice.Povezivanjemdobi-venihrezultatadošlisudozaključkadajezareprogramiranje cirkadijalnog ritma važankako gubitak oscilacije velikog broja gena,takoiaktivacijaoscilacijenovihgena.Dobrajevijestdasuovepromjenereverzibilnetedasegenskaekspresija,kaoistrukturakro-

matinanakondvatjednanormalneprehrane,vratilauprvotnostanje. Autori istraživanja idu ikorakda-lje shipotezomo „zdravom“molekularnomokolišu, koji semožepostići energetskiba-lansiranimunosomhrane,akojiondautječenesamonakontrolu transkripcijegenavećinačitavepigenetskistatusstanice.Rever-zibilna priroda ovih promjena istovremenodajepoticajzarazvojnovihprehrambenih ifarmaceutskihstrategijaupreveniranjunizapromjena koje nastaju u našem organizmukaoposljedicalošeprehrane.(Cell.2013;155(7):1464-78.)

Prof. dr. sc. Ljiljana Šerman, dr. med.

•Telemedicina je sigurna za pojedina postoperativna praćenja •Ambulantnu(jednodnevnu)kirurgijuunekimslučajevimamoguslijeditiprocjeneputem telemedicine (telezdravlja - telehe-alth)kodpostoperativnogpraćenjapacijena-ta,navodi seuprospektivnoj studiji koju jeanaliziraoPaloAltoVeteransAdministrationHealthSystemsjeverneKalifornije.Ovastu-dija,kojusuvodiliHwa iWren (Općakirur-gija,MedicinskifakultetStanford,Kalifornija,SAD),sugeriradatelemedicinasigurnomožezamijenitistandardnepostoperativneposje-teliječnikuunekimslučajevima,uzodržanjevisokog stupnja pacijentovog zadovoljstva.Studija objavljena u JAMA Surgery dobive-ne rezultate temelji na kliničkom iskustvu115pacijenatakojisupodvrgnutielektivnojotvorenojhernioplastici i26pacijenatakojisu podvrgnuti laparoskopskoj kolecistekto-mijinaVAPaloAltoHospital. Objesuskupinepostoperativnopra-ćene telefonom oko tri tjedna nakon ope-racije. Procjenjivale su medicinske sestrepomoću pisanog predloška koji je pokrivaonajčešće postoperativne komplikacije zasvakipostupak.Ukupnogledajući,78%(110)bolesnikauspješnosukontaktirana.Odtogaje70,8%(63)bolesnikanakonhernoplastikei 90,5% (19) nakon kolecistektomijeprihva-tilo telemedicinu kao jedini mehanizam zapraćenje. Medicinska sestra identificirala je4,8%postoperativnihkomplikacijakodbole-snikapodvrgnutihhernioplastici.Dvijemanjekomplikacijebilesuvezanezaranuurokuod30danaodoperacije.Jednaozbiljnakompli-

kacijabiojehematomzakojisubilepotreb-netriintervencijeusklopuZavodazahitnumedicinu, unatoč praćenju u samoj Klinici.Medicinska sestra nije zabilježila niti jednukomplikacijuputemtelefonskihkonzultacijakolecistektomiranihpacijenata.Autoripotvr-đujudasugotovosvipacijentiizrazilivelikozadovoljstvotelefonskimpraćenjem. Onojezaslužnozaušteduvreme-nabolesnikaismanjenjenjihovihputnihtroš-kova,aliječnicimaomogućujeušteduvreme-nakojumoguposvetitidrugimbolesnicima.Autorinavodeda suohrabrujući rezultati upogledusigurnostiiprikladnostipostopera-tivnog telefonskog praćenja zabilježeni i uranijimstudijamakojesuocijenilenjihovoko-rištenjekodkroničnihmedicinskihikirurškihstanjazaambulantneanorektalneoperacije,ambulantnu laparoskopskukolecistektomijui pedijatrijske adenotonzilektomije.Ovaj pi-lotprojektvrlojepozitivnoocijenilokirurškoosobljeiuvjerljivoimjepokazaodaseveli-kavećinaodabranihambulantnihpacijenatamožepratitiputemtelefona,uzupućivanjenakliniku,ovisnootelefonskojprocjeni,pišuautori. U popratnom uvodniku, Glenn T.Ault(izvanredniprofesorkolorektalnekirur-gijeUniversityofSouthernCaliforniaNorrisCancerCenterandHospital inLosAngeles,SAD)staviojestudijuukontekstpredstoje-ćihfinancijskih‘rezova’MedicareaiMedicai-dapremabolnicama.Studijajetakođerpra-vodobnoprovedenazbogmogućegpomakaod sadašnjeg globalnog sustava plaćanjaoperacija.Telezdravstvenopraćenjemoglobipostatidobarnačinzasmanjenjetroškova,uzodržavanjeodgovarajućesigurnosti,kodpa-cijenatanakonambulantneoperacije.(JAMASurg.2013;148:823-7.)

Dr. sc. Goran Augustin, dr. med.

•Koncentrat protrombinskog kompleksa bolji od svježe smrznute plazme kod hitne konverzije učinaka varfarina •Octaplex,koncentratprotrombin-skogkompleksa,poništavaučinkevarfarinabrže od svježe smrznute plazme (SSP) i s



43

manjenuspojava,tvrdePerryisur.(OttawaHospital, Ontario, Kanada). Također ističuda jeovajproizvodkao i ostali koncentratiprotrombinskogkompleksaširokodostupan.Gotovo 7% pacijenata koji uzimaju varfarinsuočavajusespoživotopasnimkrvarenjemzbog uskog terapijskog prozora. Većina kli-ničara vjeruje da je potrebna brza i potpu-nakonverzijavarfarinakadavrijednosti INRprijeđu sigurnosnu razinu. Iako je koncen-trat protrombinskog kompleksa standard umnogim institucijama za hitne konverzijevarfarinakojiuzrokujekoagulopatiju,njegovsigurnosniprofilostajenepotpun.Autori suusporedili SSP i Octaplex - protrombinskikoncentratkoji se sastojiodčetiri faktora ikoji jebiodostupanunjihovojhitnojslužbitijekompromatranograzdoblja. Njihova retrospektivna kohortnastudija uključivala je 149 hitnih pacijenatakojisuprimiliSSPi165kojisuprimiliOcta-plex.PotpunakonverzijabilajeznatnobržakorištenjemOctaplexanegoSSP-a(medijan11,8satiprema5,7sati,p<0,0001),apotrebeza transfuzijom koncentrata eritrocita bilesuznačajnonižeuOctaplexskupini(srednjavrijednost1,4prema3,2jedinice,p<0,0001).ZnačajnovišepacijenatauSSPgrupi imalojeozbiljnenuspojave(19,5%prema9,7%),aznatnovišebolesnikauSSPskupini razvilojezatajenjasrcanakonliječenja(2,7%prema0%). Ozbiljne nuspojave znatno su češće uSSPskupininakonprilagodbezaanamnezuzatajenjasrca,vensketromboembolije,ishe-mijskebolestisrcaiindikacijezakonverziju.Duljinahospitalizacijenijese razlikovala iz-međudvijegrupe.Iakosuidrugikoncentratiprotrombinskog kompleksa dostupni, ovoistraživanjeograničenojenaOctaplex. Autoriobjašnjavajudaserezultatinemogugeneraliziratidoksedodatnestudi-jeneprovedu.Mark Blostein (McGillUniver-sity,Montreal,Quebec,Kanada),rekaojedaovaj radpodupirenjegovevlastiteobjavlje-nepodatke ipreporukeodstraneCanadianNationalAdvisoryCommitteeonBloodPro-ducts.Idr.Jeffrey A. Switzer(MedicalColle-geofGeorgia,SAD)rekaojedajeFDA(theU.S.FoodandDrugAdministration)odobrilaKCentra (CLS Behring), protrombinski kon-centratčetirifaktorazahitnoponištenjeuči-nakavarfarina.Prospektivnestudije,osobitovezanezaintracerebralnokrvarenje,steškimkliničkimishodima,pomoćićedefiniratirizik/koristodkoncentrataprotrombinskogkom-pleksa s četiri faktora u usporedbi sa SSP-om.Brian Baird,kliničkifarmakolog(VirginiaCommonwealth University Medical Center,Richmond, Virginia, SAD)ne misli tako. OnvjerujedavitaminK,SSPidrugikoncentratiprotrombinskogkompleksazasadzadržavaju

svojuopstojnostuzOctaplexproizvod.Zasadneznamotriključnestvariokoncentratimaprotrombinskog kompleksa i varfarinskojkonverziji:1)postojilistvarnokliničkarazlikaizmeđukompleksas3i4faktora,2)kojajeoptimalnadozazabilokojiproizvodzaovuindikaciju i 3) je li INR najbolji pokazateljobnovenormalnogzgrušavanja?Dr.Bairdjezaključio da jeOctaplexu dozi od1500 ili1000jedinicarazumanizborzahitnukonver-zijuINR-a.Zaostalekoncentrateprotrombin-skogkompleksastriičetirifaktoraočekujesesličanodgovorpriekvivalentnimdozama.IdealnadozaikliničkoznačenjeINR-anakonadministracije koncentrata protrombinskogkompleksaidaljenisupoznati.(Circulation.2013;128:360-4.)


•U SAD-u je broj velikih operacija kirurških specijalizanata zadnje godine specijalizacije sve manji •Pregledkirurškihspecijalizantskihportfolijaposljednje23godineotkrio jedaiakoseukupanbroj‘većih’operacijakodspe-cijalizanataopćekirurgijepovećao,utomsuserazdobljubrojiraznolikostoperacijakodnajstarijih „glavnih“ specijalizanata (eng.„chief resident“) smanjili. Rezultati su pre-uzeti iz Accreditation Council for GraduateMedicalEducation(ACGME),kojiobjedinjujegodišnji broj zahvata specijalizanata općekirurgijeSAD-a.Drakeisur.željelisuvidjetikakoje80-satniradnitjedanutjecaonaobimkaoinabrojpojedinihzahvatatijekomgodi-na.Periodjepodijeljenupetrazdobljauko-jemjevišeod23.000specijalizanatazavršilopetogodišnjitreningopćekirurgije. Prosječan broj velikih slučajevaznatno se smanjio nakon uvođenja 80-sat-nogradnogtjednapokrenutog2003.(četvrtorazdoblje),alijeznačajnoporastaosnajviših980 slučajeva na kraju 2011.-2012. (petorazdoblje). Broj operacija starijih „glavnih“specijalizanata značajno se smanjio nakonuvođenjarestrikcijeradnihsati.Dokrajape-tograzdobljabrojoperacijasevratiogotovonarazinuodprije2003.,alijošuvijekznatnonižeod ranih1990-ih.Odpočetkadokrajapromatranog razdoblja,udiooperacija sma-njiosezagotovopetposto(s30,0na25,5%,p<0,001).Vrsteoperacijatakođersusepro-

mijenile tijekomgodina.Gastrointestinalni idrugiabdominalnipostupciuvijeksudomini-rali,alisepostotaktihoperacijapovećaood47,1% svih većih specijalizantskih operacijaunajranijemrazdobljuna65,2%uzadnjemrazdoblju (p <0,001). Broj traumatološkihoperacijasesmanjiozavišeod50%-s8,6na3,4%.Također,statističkiznačajno,postotakvaskularnih operacija se smanjio s 21,8 na11,7%(p<0.001). Ova smanjenja proizlaze iz pro-mjenaunačinuzbrinjavanjatraumatološkihslučajeva, kao i uvođenja endovaskularnihpostupaka. Laparoskopskekolektomije, kojenijenibiloupočetnomrazdoblju,sadaupro-sjekuiznose9,3slučajevapojednomstarijemspecijalizantu.Ukupanbrojslučajevanijeje-diniproblemskojimsesuočavajutijekomki-rurškespecijalizacije.Istraživačitakođeruka-zujunakoncept“nadziraneneovisnosti”.Tajjeproblemmnogosloženijiodbrojaslučaje-vailiautonomije.Naprimjer,ukupanbrojslu-čajevasadase ‘razrjeđuje’nalaparoskopskeirobotskeoperacije.Umjestodaučine1000otvorenihoperacija,sadaspecijalizantimogunapraviti600otvorenih,300laparoskopskihi100robotskih,štorezultiramanjekoncentri-ranimiskustvomubilokojempodručju. No,autorivjerujudasudanašnjispe-cijalizanti puno bolje obučeni nego prije udrugimvažnimpodručjima,kaoštosusigur-nost,kvaliteta,palijativnaskrbietika.Zapo-boljšanjespecijalizacija,autorismatrajudaćeključankorakbitiponovnodefiniranjeciljevakirurškespecijalizacije,priznajućidaticiljevivjerojatnonećebitiistizasvespecijalizanteiliprogrametedasuseticiljevivjerojatnopromijenilioddanakadasuspecijalizantiuprethodnimrazdobljimatreniraniupojedinimustanovama. Mary E. Klingensmith (MaryCulverDistinguishedProfessorofSurgeryatWashingtonUniversity, St. Louis) vjeruje daje rješenje u omogućavanju najvećemogu-će fleksibilnosti od strane American BoardofSurgery iprestankupretvaranjadasvakispecijalizant želi biti osposobljen da budeopćikirurg,odnosnodajedruštvosposobnotrenirati sve specijalizante prema tom cilju.Postojirealnaivrlovažnapotrebatreniranjanadležnihopćihkirurgaimorasenaćinačindasetoučini,dodalajedr.Klingensmith,kojanijebilauključenauovoistraživanje. No, ne smatrada ima smisla tre-nirati buduće plastične kirurge za dojku ilikardijalnekirurgeusvimaspektimaopćeki-rurgije.Njezinjeplandasespecijalizantimanapočetkuspecijalizacijedopustiprovesti12mjeseciunjihovimpodručjimainteresa,čimebiseoslobodilislučajeviiedukativnimateri-jaliutradicionalnoširokimpodručjimaopćekirurgijezaonekojitrebajuiželepristuptim

•Metformin smanjuje rizik za karcinom želuca kod dijabetesa tipa 2 bez inzulinske terapije •Terapijametforminompovezanajesasmanjenomincidencijomimortalitetomzarazličitekarcinome.KolegaKim Yi sasu-radnicimaizKoreje,CenterforGastricCancer,National Cancer Center, Goyang, metodomslučajnog odabira u istraživanje je uključio100000ispitanikasašećernombolestitipa2iznacionalnezdravstvenebazepodatakaod2004.do2010.godine te jeanalizirao inci-dencijuželučanogkarcinomaizmeđu39989dijabetičara (životnedobi od30-97godina)kojisuredovitouzimaliperoralnehipoglike-mike.Sumirajućipodatke,26690pacijenatasuliječenametforminomod32978dijabe-tičarakojinisuregularnouzimaliinzulin,dokje5855dijabetičarakoristilometforminod7011ispitanikakojusuliječeniinzulinom. Rezultati istraživanja su pokazalinižuincidencijukarcinomaželucameđuispi-tanicimaliječenimametforminomukompa-raciji sdijabetičarimakojinisu liječenimet-forminom,aliuskupinidijabetičarakojinisuliječeni inzulinom (p=0,047). Međutim, kodpacijenatanainzulinskojterapijinijeuočenarazlika u incidenciji karcinoma želuca ovi-snooabuzusumetformina.Trajanjeterapijemetforminombilojepovezanosredukcijomrizikazaželučanikarcinom,posebnoakosudijabetičariliječenimetforminomduljeod3godine. Autori istraživanja zaključuju dapacijenti sa šećernom bolesti tipa 2 imajuznačajno reduciran rizikzakarcinomželucaakokoristeterapijumetforminomduljeod3godine,bezkorištenjainzulinsketerapije.(Aliment Pharmacol Ther. 2014Feb20.doi:10.1111/apt.12660.[Epubaheadofprint])

Ivana Rosenzweig Jukić, dr. med.•••••••••••

•Povezanost kroničnog kliconoštva za Salmonellu typhi i karcinoma žučnog mjehura: meta - analiza •Karcinomžučnogmjehurapetijenajčešćikarcinomgastrointestinalnogtraktaiunekimzemljamapokazujeendemskupo-javnost.PovezanostkroničnogkliconoštvazaSalmonellu typhiikarcinomažučnogmjehurapoznatajeumedicinskojliteraturi. CiljjeovogistraživanjabioutvrditiirazjasnitipovezanostmalignomažučnjakaikroničnognositeljstvabakterijeSalmonelle.KolegaNagaraja V.sasuradnicimaizAustra-lije (the Whiteley-Martin Research Centre,Discipline of Surgery, The Sydney MedicalSchool Nepean, Penrith, NSW) pretražio jesve medicinske baze podataka MEDLINE,PubMed,EMBASE,CurrentContents,Cochra-ne library, Google Scholar, Science DirectiWeb of Science na ovu temu, od čega jesamo17studijazadovoljiloinkluzijskekrite-rije.VećinaistraživanjabilajeizjužneAzije,posebnoIndijeiKine.Povezanostkroničnognositeljstva S. typhi s karcinomom žučnogmjehurase temeljilanadetekciji razinean-titijelazaS. typhi,aunekimslučajevimainamikrobiološkoj izolaciji. Povezanost je bilaznačajnijauskupinibezkolelitijaze,nego liuskupinisnjom(OR:2,71,95%CI:1,92-3,83,p<0,01). AutoriistraživanjazaključujudajekroničnonositeljstvoS. typhivažančimbenikrizika kod pacijenata s karcinomom žučnogmjehura. Imajući u vidu ovu činjenicu, sva-kakosesavjetujeelektivnakolecistektomijaili redovitomonitoriranje iultrasonografskopraćenjekroničnihnositeljaS. typhi.(Aliment Pharmacol Ther. 2014Feb20.doi:10.1111/apt.12655.[Epubaheadofprint])

Ivana Rosenzweig Jukić, dr. med.••••••••••

44


slučajevima.Onavodikonzorcijoddevetspe-cijalizacijakojeprospektivnoanalizirajuovajkonceptinadasedaćeimatipodatkekojipo-kazujudatorezultiraboljimobrazovnim‘pro-izvodom’zaonekojiiduusubspecijalnostiionekojiiduširokojopćojkirurškojpraksi.(JAMASurgery.2013;148:841-7.)


•Inhibitori protonske crpke ne preveniraju displaziju visokog stupnja i adenokarcinom kod Barrettovog jednjaka • Inhibitori protonske crpke (IPC)mogu modificirati i smanjiti rizik za razvojadenokarcinoma jednjaka kod Barrettovogjednjaka. Hvid-Jensen F. sa suradnicima izDanske,Odjel zagastroenterologiju,AarhusUniversityHospital,Aarhus,publiciraojeveli-kokliničkoistraživanjegledeutjecajaterapijesainhibitorimaprotonskecrpkenapojavnostezofagealnog karcinoma kod ispitanika sBerrettovimjednjakom.Unacionalnoistraži-vanjeuključenasu9883ispitanikasnovodi-jagnosticiranimBarrettovimjednjakomtejepraćenapojavnostdisplazijevisokogstupnjai ezofagealnog karcinoma. Identificirano je140 slučajeva adenokarcinoma jednjaka i/ili displazije visokog stupnja, s medijanompraćenja od 10,2 godina. Relativni rizik zaadenokarcinomjednjakailidisplazijuvisokogstupnjajebio2,2(0,7-6,7)i3,4(95%CI:1,1-10,5)koddugotrajnogpraćenjaispitanikakojisuredovitouzimaliterapiju. Autori istraživanja su zaključilikakonijeuočenprotektivanučinakIPC-agle-depojavnostikarcinoma.Nasuprot,dugotraj-nairedovitaterapijaIPC-abilajepovezanasaznačajnopovišenimrizikomzaadenokar-cinom ili displaziju visokog stupnja, što sedjelomično može objasniti pitanjem sameindikacijeiliuistinunedjelotvornošćuinega-tivnimučinkomIPC-a.Zasigurnosupotrebnadaljnjaistraživanjakojabirazjasnilanedou-mice,adotadaseIPC-imogusmatratiučin-kovitomterapijomglederedukcijesimptomabolesti, dakle simptomatskom i pomoćnomterapijom.(Aliment Pharmacol Ther. 2014Mar11.doi:10.1111/apt.12693.[Epubaheadofprint])

Ivana Rosenzweig Jukić, dr. med.


•Tromboprofilaksa kod hospitaliziranih pacijenata s teškim ulceroznim kolitisom • Hospitalizirani pacijenti s upal-nimbolestimacrijevaimaju1,5-3,5većuvje-rojatnostrazvojavenskihtromboembolijskihincidenataukomparacijiskontrolnimispita-nicima.Kliničkesmjernicesavjetujufarmako-lošku profilaksu. Cilj ovog istraživanja kojejepredvodioPleet JLizSAD-a(DepartmentofMedicine,Beth-IsraelDeaconessMedicalCenter,Boston,MA)biojeispitatistopupre-skripcijeiprimjenefarmakološkeprofilakseusvrhuprevencijevenskihtromboembolizamakod hospitaliziranih pacijenata s aktivnimulceroznimkolitisomteškogstupnja.Provelisuretrospektivnoistraživanjeukojesuuklju-čili ispitanikeodsiječnja2005.dokolovoza2012.godinekoji suupućenina liječenjeutercijarnimedicinskicentar.Adekvatnatrom-boprofilaksadefiniranajeovako:niskadozanefrakcioniranogheparina2-3putadnevno;niskomolekularni heparin 40 mg dnevnos.c.ilifondaparinuks2,5mgdnevno.Premarezultatima istraživanja 336 pacijenata jehospitaliziranosteškimaktivnimulceroznimkolitisom. Liječnici su propisali adekvatnutromboprofilaksuprvih48satikodsamo37%pacijenata.Odnavedenih,medicinskesestresuapliciralepropisanuterapijukod18%slu-čajeva.Samo7%pacijenata jeprimiloade-kvatnu farmakološkuprofilaksu.Hematoke-zija,trombocitoza,muškispolmlađeživotnedobiiprimjenabiološketerapijebilisupre-diktorineuspjehapreskripcijeprofilakse. Autorizaključujudahospitaliziranipacijentisteškimaktivnimulceroznimkoliti-somneprimajuzadovoljavajućuprofilaksuusvrhuprevencijevenskihtromboembolijskihincidenata.Rezultatistudijesuzabrinjavaju-ći,stogasvakikliničarnesmijezaboravitinapropisivanjetromboprofilaksekodovihbole-snika.(Aliment Pharmacol Ther. 2014Mar10.doi:10.1111/apt.12691.[Epubaheadofprint])

Ivana Rosenzweig Jukić, dr. med.••••••••

•Konzumacija mesa i rizik za hepatocelularni karcinom: meta-analiza • Povezanost između konzumaci-jemesa i rizika za razvoj hepatocelularnogkarcinoma(HCC)jošjeproturječnatenemajedinstvenogzaključka. Kolega Luo J. sa suradnicima izKine(DepartmentofRadiationTherapy,Zhe-jiangCancerHospital,Hangzhou)publiciraojepregledni članak imeta-analizuna temupovezanosti rizika za HCC i konzumacijemesa.Pretražilisurelevantnebazepodata-kado lipnja2013.godine,PubMed,WebofScience and EMBASE, te je naposljetku 17istraživanja zadovoljilo inkluzijske kriterije.RelativanrizikzarazvojHCC-abioje1,10uslučajukonzumacijecrnogmesa(95%CI,CI:0,85-1,42),1,01(95%CI:0,79-1,28)zamesneprerađevinei0,97(95%CI:0,85-1,11)zasvevrstemesa.Takođerjeuočenodabijelomesoikonzumacija ribe smanjuju rizikzapojav-nost karcinoma jetre te je njihov relativanrizikbio0,6(95%CI:0,58-0,81)i0,78(95%CI:0,67-0,90). Rezultatiovemeta-analizeupuću-junačinjenicudakonzumacijabijelogmesairibeuvećimkoličinamamogureduciratirizikzahepatocelulernikarcinom,dokunoscrve-nogmesaimesnihprerađevinanisupoveza-ni s rizikom za ovaj karcinom.Ovi rezultatisugerirajudadijetetskemjere imodifikacijeuprehranimogupomoćiuprevencijiHCC-a,međutim,svakakosupotrebnadaljnja,dobrodizajnirana prospektivna istraživanja te ek-sperimentalnestudije.(Aliment Pharmacol Ther. 2014Mar3.doi:10.1111/apt.12678.[Epubaheadofprint])

Ivana Rosenzweig Jukić, dr. med.

•Kontroverze oko informiranog pristanka za vaginalni porođaj nakon carskog reza •U siječnju ove godine izašao jetematski broj uglednog časopisa „BritishJournalofObstetricsandGynaecology“opo-stupanjustrudnoćomnakonprethodnogcar-skog reza. Izvršniurednik tog časopisaEric

45


•Smanjenje rizika za kolorektalni karcinom kod pacijenata s ulceroznim kolitisom •Poznataječinjenicadabolesnicis ulceroznim kolitisom imaju povećan rizikobolijevanja od kolorektalnog karcinoma.Kolegagastroenterologdr.Castaño-Milla C. izŠpanjolske(GastroenterologyUnit,Hospi-talUniversitariodeLaPrincesa,InstitutodeInvestigaciónSanitariaPrincesa(IP),Madrid)publicirao jepregledni članak imeta-anali-zu s pretraživanjem literature do studenog2013.Odabrane su sve studije na temu in-cidencije i prevalencije kolorektalnogkarci-nomakodpacijenatasulceroznimkolitisom.Uklupnoje81studijazadovoljilainkluzijskekriterijesukupnoispitanika181923ispitani-ka. Stopa incidencije za kolorektalnikarcinomkod ispitanikasulceroznimkoliti-som je bila 1,58/1000 pacijenata godišnje.Stopaincidencijebilaje4,02/1000godišnjeu istraživanjimakoja suuključivalapacijen-tesekstenzivnimkolitisom, te1,24/1000upopulacijskimstudijama.Stopaincidencijejebila0,91/1000godišnjeuprvomdesetljećubolesti, 4,07/1000 u drugom desetljeću, a4,55/1000godišnjeutrećemdesetljećubo-lesti.Stopaincidencijejeopalasa4,29/1000godišnjeu istraživanjimapubliciranim50-ihgodina20.stoljećana2,1/1000ustudijamaobjavljenimuzadnjemdesetljeću. Autori ovog preglednog članka imeta-analizezaključujudajerizikpacijena-tasulceroznimkolitisomzarazvojkolorek-talnog karcinoma u opadanju posljednjih 6desetljeća, međutim, trajanje i proširenostbolestipovečavajurizikzakarcinom.(Aliment Pharmacol Ther. 2014Feb9.doi:10.1111/apt.12651.[Epubaheadofprint])

Ivana Rosenzweig Jukić, dr. med.•••••••••••••


nicama o informiranom pristanku za VBAC,uključujući i mogućnost da pacijentica tajpristanakopozovetijekomporođaja.(BJOG.2014;121:223.)

Matija Prka, dr. med.

•Prediktori uspješnosti vanjskog okreta kod stava zatkom •Vanjskiokret(engl.externalcepha-licversion,ECV)ješirokoprihvaćenaporod-nička operacija sa svrhom sniženja stopecarskogrezazbogstavazatkom.UspješnostECV-ausvjetskojliteraturikrećeseod35%do86%. KakobiodrediliprediktoreistopuuspješnostiECV-a,Alex MowatiGlenn Gar-dener izMaterCentreforMaternalFetalMe-dicine,MaterHealthServices,Brisbane,Au-stralia,provelisuosmogodišnjeprospektivnoistraživanje(2001.-2008.)napacijenticamasdjetetomustavuzatkomkojesubilepodvr-gnuteECV-uod36.tjednatrudnoće.Kriterijiisključenjabilisu:malformacijauterusa,više-plodnatrudnoća,IUGR,prethodnicarskirezuanamnezi,prsnućeplodovihovoja,„major“kongenitalna anomalija ploda, oligohidra-mnij, abnormalni CTG zapis. SedamnaestrazličitihopstetričaraizvodilojeECVuistra-živanomrazdoblju. Kodukupno355pacijentica(52%nu-lipara, 48%multipara) učinjen je ECV zbogstava zatkom. Intravenska tokoliza salbu-tamolomprilikomECV-akorištenajeu84%slučajeva. Ukupna stopa uspješnosti ECV-abilaje66%(57%kodnulipara,76%kodmul-tipara).OdsvihpacijenticapodvrgnutihECV-u46%ih je rodilovaginalno (165/355),dokjenakonuspješnogECV-astopavaginalnograđanjaiznosila70%(164/234). Regresijskom analizom dokaza-no je da multiparitet povisuje vjerojatnostuspjehaECV-avišenegodvostruko(OR2,18)tedasvakopovećanjeindeksaplodovevode(engl.amnioticfluidindex,AFI)zajednuje-dinicuvrijednostipovisujevjerojatnostuspje-haECV-aza18% (OR1,18). Indeks tjelesnetežinenije uključenunavedenu regresijskuanalizu, jer je kao podatak nedostajao kod36%pacijenticauključenihuistraživanje,štopredstavljanjegovnedostatak. Uzaključkuautoriističudasupa-ritetiAFIkliničkevarijablepovezanesuspje-

homECV-a,štojesukladnosrezultatimajošdvijunedavnoobjavljenihprospektivnihstu-dijaoovojproblematici.(AustNZJObstetGynaecol.2014;54:59-63.)

Matija Prka, dr. med.

•Tri četvrtine zaraženih virusom gripe nema simptome •Iakostručnjacivećduževrijemepretpostavljajuda jebrojprijavljenihsluča-jevagripesamovrhledenogbrijegazaraže-nihvirusomgripe,nedostajalojekvalitetnihprospektivnih istraživanja koja bi potvrdilastvarnerazmjere iposljedicegripe.Skupinaznanstvenika pod vodstvom dr. Andrewa Haywarda sa Sveučilišta UCL iz Londonaprovela je veliko prospektivno istraživanjepoznatokao „FluWatch“ukojemsupratilikohorte slučajno odabranih kućanstava uEngleskojtijekom6uzastopnihrazdobljapo-jave sezonske ili pandemijske gripe između2006.i2011.godine. Članovikućanstavastarijiod5go-dinatrebalisudatiuzorkezaserologijugripeprijeinakonsvakepojedinesezoneteodgo-voritinatjedneupiteopostojanjukašlja,gr-loboljetedrugihsimptomaprehladeigripe.Kodpotvrdnihodgovorasudionicibiposlalibris nosa u laboratorij gdje bi se eventual-nopostojanjevirusagripedokazaloRT-PCRpostupkom.Osim seroloških imolekularnihmetoda, kvaliteti istraživanja pridonijela jei povezanost s podacima iz ordinacija općemedicine te odlična suradljivost sudionikaovoga detaljnog istraživanja od čak 85%.Glavno ograničenje istraživanja bila jema-lena reprezentativnost uzorka u odnosu nacijelu englesku populaciju zbog samo 10%slučajnoodabranihkućanstavakojasudalapristanaknaovajzahtjevnipostupak. Serološkinalazipokazali suda jevirusgripesvakesezonezaraziopetinune-cijepljenihosoba. Postotak zaraženihbio jeočekivanonajvećikoddjeceod5do15go-dinaismanjivaosdobi.Velikavećinazaraza,njih oko 75%, bile su asimptomatske ili susimptomibilitolikoblagidaihsenijezabi-lježiloaktivnimtjednimpraćenjem.Uprosje-kuje17%osobakodkojihjezarazavirusomdokazanaPCR-omzatražilopomoćliječnika,dokjekodsamo8%zaraženih,kojisuzatra-žilipomoć,dijagnosticiranagripailibolestposimptomimanalikgripi. Zanimljivjepodatakdasusimpto-



49

Jauniauxnapisaojezanimljivosvrtotemiiznaslova. Stope carskog reza diljem svijetabilesustabilneiiznosilesu≤10%svedo80-ihgodinaprošlogstoljeća.Tadaonepočinjunezaustavljivorasti,tesuuposljednjemde-setljeću dosegnule 30% umnogim razvije-nimzemljamasvijeta.Predviđasedabido2020.godine stopacarskih rezovauSAD-umoglabitivišaod50%.Takavtrendrastasto-pecarskihrezovauzrokjepovišeneučesta-lostinasjeleposteljice,kaoiprirasle/urasle/prorasle posteljice, te posljedičnog visokogmaternalnogmorbiditetaimortaliteta. Glavni rizik vaginalnog rađanjanakoncarskogreza(engl.vaginalbirthaftercesarean, VBAC) je ruptura uterusa tijekomporođaja, stoga profesionalna udruženjapreporučuju VBAC isključivo u bolnicama sosobljemkojemožepružitihitnuopstetričkuskrb.Opisuje se primjer iz američke sudskeprakseiz1999.godine,kadajepacijenticasdvaprethodnacarskareza(jednimzbogza-stojaporođaja,tedrugimelektivnim)predvi-đenazaVBAC. Četirisatanakonpočetkaspontanogporođaja,pacijentica je reklasvojemopste-tričarudajepromijenilamišljenje,tj.daodu-stajeodVBAC-aidaželiroditicarskimrezom.Usprkos tome i činjenici da je pacijenticaosjećala jake bolove u abdomenu, opstetri-čarjenastaviosVBAC-om.Otprilike12satinakonprijemaučinjenjezbogabnormalnogCTGzapisahitnicarskirezpričemujeintra-operacijskinađenarupturauterusa.Dijetejerođeno živo, ali je poslije postavljena dija-gnozacerebralneparalize(spastičkakvadri-plegija). Sudjezaključio:a)prvo,dajeop-stetričarprekršiopravopacijenticenainfor-miranipristanakodbijajućislijeditinjenjasnoizrečeni izbor liječenja tijekom porođaja, b)drugo,datužiteljimapravonaodštetuzbogliječničkogpropustadaprovedenovipostu-pakinformiranogpristanka. Informirani pristanak za porođajcarskim rezom, koji uključuje detaljan opisčestih i ozbiljnih komplikacija povezanih sazahvatom,jasnojeutvrđen.Međutim,sličaninformiranipristanakzaVBACnijedostupan.Rizikodoperacijskihkomplikacijapovezanihselektivnimcarskimrezomovisitćeoindika-ciji,npr.nasjelaposteljicanosipunovećirizikperipartalnihkomplikacijanegostavzatkom.Slično, kodVBAC-a rizikod ruptureuterusamoževariratiovisnooindikacijizaprethodnicarskirez,tesemožemijenjatiintrapartalnoovisnoonapredovanjuporođajaistimulacijitrudova(prostaglandini,oksitocin). Ovimosvrtomsenaglašavapotre-ba za nacionalnim i međunarodnim smjer-


50

jenjenajeučinkovitostisigurnostidelaliziba,oralnoginhibitoradeltaizoformefosfatidili-nozitol 3-kinaze, u kombinaciji s rituksima-bom,uusporedbiskombinacijomrituksima-baiplaceba.Metodomslučajnogodabira220pacijenatasasmanjenombubrežnomfunkci-jom,mijelosupresijominduciranomprethod-nomterapijom,iliozbiljnijimkoegzistirajućimbolestimapodijeljenojeu2skupine,odkojihće jedna dobivati rituksimab i idelalizib (udozi od 150mg), a druga rituksimab i pla-cebo, sve dva puta dnevno. Vrednovalo sepreživljenjebezprogresijebolesti.Priprvojanalizistudija jezaustavljena, i toranijeodpredviđenog,premasugestiji vidljivoj iz sa-mihpodatakaipreporucimonitoringodborazasigurnost,azahvaljujućiizrazitojučinkovi-tostiistraživanoglijeka.Medijanpreživljenjabezprogresijebolestizaskupinunarituksi-mabuiplacebubioje5,5mjeseci,auskupininarituksimabuiidelalizibutajnijedosegnut.Skupinanaidelalizibu,uusporedbisonomnaplacebu, imala jepoboljšanestopesveuku-pnogodgovora(81%prema13%),kaoisveu-kupnopreživljenjenakon12mjeseci(92%uusporedbis80%).Ozbiljnijenuspojavejavilesuseu40%pacijenatanaidelalizibuirituk-simabu,au35%pacijenatanarituksimabuiplacebu. Dakle,kombinacijaidelalizibairituk-simaba, u usporedbi s rituksimabom i pla-cebom,značajnoprodužujepreživljenjebezprogresijebolesti,povećavastopuodgovorana terapiju, kao i sveukupno preživljenjemeđupacijentimau relapsuKLL-a, smalimizgledimadaćepodnijetistandardnukemo-terapiju.(NEnglJMed.2014;370:997-1007.)

Ana Tečić Vuger, dr. med.

•Inhibicija PI3Kδ idelalizibom kod pacijenata u relapsu indolentnog limfoma •Fosfatidilinozitol3-kinazadelta(PI3Kδ) posreduje u signalizaciji B-staničnihreceptora i mikrookolišnim suportivnim si-gnalimakojipotičurastiodržavanjemalignihBlimfocita. Ufazi1istraživanjaGopalaisurad-nikaoralniselektivniinhibitorPI3Kδidelali-zibpokazaojeantitumorskuaktivnostupa-cijenata s prethodno liječenim indolentnimnon-Hodgkinovimlimfomom(nHL). Ufazi2studije, jednojskupiniod


miprisutnikodpandemijskegripeA(H1N1),poznatije kao svinjska gripa, bili značajnoblažinegokodsezonskegripeH3N2.Iakojepandemijskagripaizazvalapunovećuzabri-nutostu javnosti zbogvećesmrtnostimla-dihosoba,ovoistraživanjejepokazalodajepovećan broj oboljelih, a ne težina bolesti,glavni uzrok povećanogmortaliteta i brojaliječničkihintervencijakodtrećegvalapan-demijskegripe2011.godine. Jasno je da dosadašnji načini pri-javljivanjaipraćenjamogudatinepouzdanepodatkeovremenu,intenzitetuinačinupri-jenosa gripe. Primjena suvremenih metodaupraćenju kohorti u različitimgeografskimregijama trebalabiubudućnostiomogućitikvalitetnijepraćenjeiadekvatnijeodgovorenaširenjerazličitihsojevagripe.(Lancet RespirMed. 2014Mar; doi:10.1016/S2213-2600(14)70034-7)

Adrian Lukenda, dr. med.

•Obinutuzumab i klorambucil kod pacijenata s kroničnom limfocitnom leukemijom •Monoklonalnoanti-CD20protu-tijelo rituksimab u kombinaciji s kemotera-pijskimagensimapokazaloseučinkovitimuprolongiranju sveukupnog preživljenja kodpacijenata koji su u dobroj fizičkoj formi, sranije neliječenom kroničnom limfatičnomleukemijom(KLL),alineikodonihskoegzi-stirajućimstanjima. Studijom V. Goede, K. Fischerai suradnika istražena je učinkovitost tipa 2glikoinženjeringu podvrgnutog protutijela,obinutuzumaba (poznatog i kao GA101), uusporedbisonomrituksimaba,obojeukom-binaciji s klorambucilom, kod pacijenata sprethodnonetretiranimKLL-om i koegzisti-rajućimstanjima. Metodom slučajnog odabira 781pacijent s prethodno neliječenim KLL-omi skorom>6naCIRS ljestvici (CummulativeIllnessRatingScale,raspona0-56),nakojojvećebrojkegovorezatežizdravstvenistatus,iliprocijenjenimklirensomkreatinina30-69ml/min,raspoređenisuutriskupine,odkojihje prvoj dodijeljena terapija klorambucilom,drugoj terapija klorambucilom i obinutuzu-mabomitrećojkombinacijarituksimabaiklo-rambucila.Primarniizlaznipodatakdefiniranjekaopreživljenjebezprogresijebolesti,oci-

jenjenoodistraživača.Pacijentiobuhvaćenistudijom imali su medijan dobi 73 godine,klirenskreatinina62ml/miniCIRSskor8napočetku. Tretmankombinacijomklorambu-cil-obinutuzumaba i kombinacijom kloram-bucil-rituksimabauusporedbisklorambuci-lomumonoterapijipovećaojestopeodgo-voranaterapijuiprolongiraopreživljenjebezprogresije bolesti (medijan preživljenja bezpogoršanjabolesti za terapijsku kombinaci-juklorambucil-obinutuzumabiznosioje26,7mjeseci,azakombinacijuklorambucil-rituk-simab16,3mjeseca,uusporedbis11,1mje-seczaklorambucilumonoterapiji).Liječenjekombinacijomklorambucilaiobinutuzumabau usporedbi sa samim klorambucilom pro-longiralo je sveukupnopreživljenje, auus-poredbisterapijskomkombinacijomkloram-bucil-rituksimabaprolongiralojesveukupnopreživljenjebezprogresijebolestiipokazalovišestopekompletnogodgovoranaterapiju(20,7%uusporedbisa7%),kaoimolekular-nogodgovora. Reakcijevezaneuzprimjenutera-pije(infuziju)ineutropenijačešćesusejavileu terapiji kombinacije klorambucil-obinutu-zumaba,negouterapijikombinacijerituksi-mab-klorambucila,alirizikinfekcijenijepo-rastao. Dakle,kombinacijaanti-CD20pro-tutijelaskemoterapijompoboljšalajeishodu pacijenata s KLL-om i koegzistirajućimstanjima.Uovojpopulacijipacijenataobinu-tuzumabsepokazaonadmoćnimnadrituksi-mabom,uslučajukadasuobalijekakombini-ranasklorambucilom.(NEnglJMed.2014;370:1101-1110.)


•Idelalizib i rituksimab u relapsu kronične limfocitne leukemije •Pacijentiskroničnomlimfocitnomleukemijom(KLL)urelapsubolestiiskoeg-zistirajućim medicinskim stanjima značajnotežepodnosestandardnekemoterapijeima-njejevjerojatnodaćeimbitipodvrgnuti.Zaovupopulacijupacijenatapotrebnojeprona-ćiučinkovituterapijusprihvatljivimnuspoja-vama. Umulticentričnoj, randomiziranoj,dvostruko slijepoj, placebom kontroliranojfazi3istraživanjaFurmanaisuradnikaproci-

ne-izdanju časopisaNew England Journal of Medicine opisuje istraživanjeukojem jeus-poređenneinvazivnidivergentnitestDNAizstolice, s fekalnim imunokemijskim testom(FIT)kodosobasprosječnimrizikomzaobo-ljenjeodkolorektalnogkarcinoma.DNAtestobuhvaća kvantitativne molekularne esejezaK-RASmutacije,aberantneNDRG4iBMP3metilacije, β-aktin i hemoglobinski imunoe-sej.Rezultati sugeneriraniuzkorištenjeal-goritma logističke regresije, s vrijednostimaod 183 ili više definiranim kao pozitivne.FITvrijednostivećeod100nghemoglobinapomililitrupuferasmatranesupozitivnima.Testovisuprovedeniivrednovanineovisnoonalazukolonoskopije. Od9989sudionikakojesemogloevaluiratinjih65(0,7%)imalojekolorektal-nikarcinom,a757(7,6%) imalo jeuznapre-dovalu prekanceroznu leziju (uznapredovaliadenom ili sesilni pilasti polip, najvećegpromjera≥1cm)nakolonoskopiji.Osjetljivostdetektiranja kolorektalnog karcinoma bilaje 92,3%DNA testiranjem, a 73,8%FIT-om.Osjetljivostdetektiranjauznapredovalihpre-kanceroznihlezijabilaje42,4%DNAtestom,a23,8%FIT-om.Stopadetekcijepolipasviso-kimstupnjemdisplazijebilaje69,2%uDNAtestu i 46,2% u FIT-u, a stope detektiranjapilastihsesilnihpolipapromjera1cmilivišebilesu42,4%DNAtestomi5,1%FIT-om.Spe-cifičnostjebila86,6%zaDNAtesti94,9%zaFITmeđupacijentimasneuznapredovalimilinegativnimnalazimate89,8%i96,4%međuonima s negativnim kolonoskopskim nala-zom.Brojosobakoje jebilopotrebnopod-vrgnuti probiru kakobi se detektirao jedankarcinom iznosio je kod kolonoskopije 154,kodDNAtesta166,akodFIT-a208. Zaključeno je, dakle, da je kodasimptomatskihosoba,sprosječnimrizikomobolijevanjaodkolorektalnogkarcinomatestDNAizstolicedetektiraoznačajnovišekarci-nomanegoFIT,alidajetajtestimaoivišelažnopozitivnihrezultata.(N Engl J Med. 19.3.2014., DOI: 10.1056/ NEJMoa1311194)


•Radikalna prostatektomija ili oprezno čekanje u ranom raku prostate • Radikalna prostatektomija defini-tivno reducira smrtnost među muškarcimas lokaliziranim rakom prostate, međutim,


125 pacijenata s indolentnim nHL-om, kojinisudaliodgovoranaterapijurituksimabomialkilirajućimagensom,ilisuušliurelapspr-vih6mjeseciodprimanjateterapije,admini-striranjeidelalizibudoziod150mgdvaputadnevno,svedokbolestnijeuznapredovalailisepacijentpovukaoizstudije.Primarniizla-zni podatak bila je sveukupna stopa odgo-voranaterapiju,asekundarnisuobuhvaćalitrajanjeodgovora,preživljenjebezprogresijebolesti i element sigurnosti. Medijan dobiuključenih pacijenata iznosio je 64 godine(rasponod33do87),sprosječno4prethodnoprimljeneterapije(od2do12). Podtipovi indolentnog nHL-a za-stupljeni u studiji bili su folikularni limfom(kod72pacijenta),limfommalihstanica(kod28pacijenata),limfommarginalnezone(kod15pacijenata) i limfoplazmatski limfom, sailibezWaldenströmovemakroglobulinemije(10pacijenata).Sveukupnastopaodgovoranaterapijubilaje57%(71od125pacijena-ta), s njih6%koji supotpuno zadovoljavalikriterije kompletnog odgovora. Medijan vre-menapotrebnogdasepostigneodgovornaterapiju bio je 1,9mjeseci,medijan trajanjaodgovoranaterapijuiznosioje12,5mjeseci,amedijanpreživljenjabezprogresijebolesti11mjeseci.Sličnestopeodgovoranaterapijuzapaženesumeđusvimnavedenimpodtipo-vima indolentnog nHL-a, iako su apsolutnebrojke bile premale u nekim kategorijama.Najučestalijenuspojavestupnja3ilivišebilesuneutropenija(u27%pacijenata),porastra-zineaminotransferaza(13%),dijareja(13%)ipneumonija(7%). Uovojstudijiidelalizibjepokazaoantitumorskuaktivnostsprihvatljivimsigur-nosnim profilom kod pacijenata s indolen-tnimnHL-om,kojisuprethodnobilipodvrga-vaniekstenzivnimtretmanimabolesti.(NEnglJMed.2014;370:1008-1018.)


•Testiranje DNA iz stolice u službi probira za kolorektalni karcinom •Unatočpostojećimdokazima,pre-porukamaidostupnostirazličitihtestovazaprobir za kolorektalni karcinom, značajanudiopopulacijenepodvrgavaseprogramimaprobira.Jasnojedabijednostavanaprecizanineinvazivantestmogaopospješitiučinkovi-tostprobira. Tekstobjavljen19.3.2014.uonli-


51

ostajudvojbeokodugoročnekoristiovakvogterapijskogpristupa. Anna Bill-Axelson iz Sveučilišnebolnice u švedskoj Uppsali sa suradnicimaje istražila dva navedena pristupa slučaju,radikalnuprostatektomiju ilidugoročnuop-servacijubezoperacije,njihovommeđusob-nomusporedbom.Između1989.i1999.me-todomslučaja695pacijenatasranimrakomprostate raspoređeni suudvije skupine,odkojih je jedna podvrgnuta konzervativnompristupu opreznog čekanja i opservacije, adruga radikalnoj prostatektomiji, i tako supraćenidokraja2012.godine. Skandinavskaskupinazaistraživa-njerakaprostatebroj4(SPCG-4),zaprimarneizlaznepodatkeuzelajesmrtniishododbilokojeguzroka,smrtodkarcinomaprostateterizikmetastaza. Sekundarni izlazni podatakbiojepotrebauvođenjaandrogen-deprivacij-sketerapije. Tijekom23godinei2mjesecapra-ćenjaumrloje200od347pacijenatausku-pinipodvrgnutoj operaciji,a247od348izskupinekojajesamoopservirana.Međutimsmrtnimishodima,njih63izoperiranesku-pine i 99 iz opservirane skupine preminulisuzbograkaprostate. Brojpacijenatakojetrebaliječitidabisepreveniraojedansmrtniishod(«numberneededtotreat»)iznosioje8.Jedanpacijentpreminuojenakonoperacijeuskupini podvrgnutoj radikalnoj prostatekto-miji. Androgen-deprivacijskaterapijako-ristilasekodmanjepacijenatauskupinipod-vrgnutojprostatektomiji.Koristodoperacije,sobziromnasmrtodrakaprostate,pokazalasenajvećomzapacijentemlađeod65godinaikodonihsrakomprostateintermedijarnogrizika. Međutim, radikalna prostatektomijaudruženajesasmanjenimrizikommetastazameđustarijimpacijentima. Dakle,dugotrajnopraćenjepotvr-dilo je znatnu redukciju mortaliteta nakonradikalneprostatektomije, a broj pacijenatakoje jepotrebno liječiti zaprevenciju jednesmrti kontinuirano se smanjivao usporednos prilagodbom tretmana dobi pacijenta utrenutkudijagnoze i rizičnosti tumora.Velikudiopacijenatakojisudugoročnopreživjeliuskupinipodvrgnutojsamoopservacijinijeiziskivaonikakavpalijativnitretman.(NEnglJMed.2014;370:932-942.)


•••••


52


Radovi hrvatskih liječnika objavljeni u inozemstvu •UsuradnjisčasopisomCroatianMedicalJournaldonosimopopisrecentnihpublikacijahrvatskihautoraobjavljenihuuglednimino-zemnimznanstvenimistručnimmedicinskimčasopisimaindeksiranimuCC,SCIiliSSCI.

Knezevic N, Kulis T, Maric M, Grkovic MT, Krhen I, Kastelan Z. Laparoscopic partial nephrectomy with diode laser: a promising technique. Photomed Laser Surg. 2014;32:101-5.DepartmentofUrology,UniversityHospitalCenterZagreb,UniversityofZagrebSchoolofMedicine,Zagreb,Croatia.

Patrk I, Morović M, Markulin A, Patrk J. Cutaneous reactions in patients with chronic hepatitis C treated with peginterferon and ribavirin. Dermatology. 2014;228:42-6.DepartmentofDermatology,ZadarGeneralHospital,Zadar,Croatia.

Saraga M, Vukojević K, Krželj V, Puretić Z, Bočina I, Durdov MG, Weber S, Dworniczak B, Ljubanović DG, Saraga-Babić M. Mechanism of cystogenesis in nephrotic kidneys: a histopathological study. BMC Nephrol. 2014;15:3.DepartmentofAnatomy,HistologyandEmbryology,SchoolofMedicine,UniversityofSplit,Split,Croatia.

Pletikos M, Sousa AM, Sedmak G, Meyer KA, Zhu Y, Cheng F, Li M, Kawasawa YI, Sestan N. Temporal specification and bilaterality of human neocortical topographic gene expression. Neuron. 2014;81:321-32.GraduatePrograminNeuroscience,SchoolofMedicine,UniversityofZagreb,Zagreb,Croatia.

Boban M, Persic V, Jovanovic Z, Brozina A, Miletic B, Rotim A, Drinkovic N Jr, Manola S, Laskarin G, Boban L. Obesity dilemma in the global burden of cardiovascular diseases. Int J Clin Pract. 2014;68:173-9.DepartmentofCardiology,UniversityHospitalThalassotherapiaOpatija,MedicalSchoolUniversityofRijeka,Opatija,Croatia.

Boban M, Crnac P, Junaković A, Garami Z, Malojčić B. Blood flow velocity changes in anterior cerebral arteries during cognitive tasks perfor-mance. Brain Cogn. 2014;84:26-33.SchoolofMedicine,UniversityofZagreb,Zagreb,Croatia;DepartmentofNeurology,UniversityHospitalCentreZagreb,Zagreb,Croatia.

Zigman T, Davila S, Dobric I, Antoljak T, Augustin G, Rajacic D, Kovac T, Ehrenfreund T. Intraoperative measurement of bone electrical po-tential: a piece in the puzzle of nderstanding fracture healing. Injury. 2013;44 Suppl 3:S16-9.UniversityHospitalCenterZagrebandSchoolofMedicineUniversityofZagreb

Dr. Zora Zakanj

razmjenuznanja,iskustavaidobrihpraksiizmeđuzemaljačlanicaEU-a.UokviruprojektaPaSQdosadajeizsvihzemaljačlanicaEU-aukupnopri-kupljeno i validirano 100 dobrih organizacijskihpraksi(GOP,odengl.goodorganisationalpracti-ce),kojeseodnosenasigurnostbolesnikanarazi-nisustava.

HALMED obilježio Međunarodni dan rijetkih bolesti •HALMEDseovegodinepridružioHr-vatskomsavezuzarijetkebolestiuobilježavanjuMeđunarodnogdanarijetkihbolesti.Predstavni-ciHALMED-asuusklopuovogobilježavanjazapacijenteistudentemedicineifarmacijeodržaliradionice o važnosti prijavljivanja nuspojava uOsijeku,Rijeci,Puli,Splitu,Dubrovniku,Bjelovaru,KriževcimaiZagrebu,adodatno jeuZagrebuusklopu3.Hrvatskogsimpozijainacionalnekonfe-rencijeorijetkimbolestimasmeđunarodnimsu-djelovanjemodržanoizlaganjeouloziHALMED-au dostupnosti „orphan“ lijekova nakon ulaska uEuropskuuniju. Rijetkebolestidefiniranesukaopoži-votopasnastanjailibolestikojevodedokroničneslabosti,aodkojihbolujenajvišepetod10000osobauEU-u.ProcjenjujesedauzemljamaEU-aoko30milijunaljudipatiodrijetkebolesti.Me-đunarodnidanrijetkihbolestiobilježavasesvakegodineposljednjegdanauveljačiradipodizanjasvijestiširejavnostiorijetkimbolestimateolak-šavanjadostupnostiterapijskihmogućnostipaci-jentima.

Hrvatska ove godine domaćin dvaju međunarodnih farmakovigilancijskih skupova •IntenzivnimzalaganjemHALMEDjeovegodineosiguraodomaćinstvodvajuuvaženihmeđunarodnih farmakovigilancijskih skupova.Prviskuppodnazivom“Proaktivnafarmakovigi-lancijaiupravljanjerizicimaurazdobljuindividu-aliziraneterapije”održavase3.i4.travnjauZa-grebu.SuorganizatorjeMeđunarodnodruštvozafarmakovigilanciju(InternationalSocietyofPhar-macovigilance, ISoP),aedukacija jenamijenjenapredstavnicimaregulatornihtijela, farmaceutskeindustrije iakademskezajednice.Dodatne infor-macije:www.halmed.hr. Dana22.i23.svibnjauDubrovnikućeseodržatineformalnisastanakPovjerenstvazaocje-nu rizika na području farmakovigilancije (PRAC)Europskeagencijezalijekove.Skupućeprisustvo-vatipozvanisudioniciiznadležnihtijelazalijeko-vezemaljačlanicaEU-a,atemeskupauključujuaktualnapitanjaueuropskojfarmakovigilanciji.

Dr. sc. Viola Macolić Šarinić, dr. med., spec. kliničke farmakologije i toksikologije

Adriana Andrić, dr. med., mag. javnog zdravstva

f a r m a k o v i g i l a n c i j a


55

Nove informacije o sigurnosti primjene lijekova koji sadrže zolpidem, domperidon i diacerein

• Povjerenstvo za ocjenu rizika na po-dručjufarmakovigilancije(PRAC)Europskeagen-cijezalijekove(EMA),učijemraduaktivnosudje-lujuipredstavniciHALMED-a,nasjedniciuožujku2014. preporučilo je uvrštavanje novih sigurno-snihinformacijauinformacijeolijekuzalijekovekojisadržezolpidem.Onesuusmjerenenadodat-noumanjivanjeranijepoznatihrizikaodutjecajanasposobnostupravljanjavozilimairadanastro-jevimasljedećejutronakonuzimanjaovoglijekakojisekoristizakratkoročnoublaživanjenesanice.Novesigurnosneinformacijeosigurnostiprimje-nezolpidemabitćeunajkraćemrokuuvršteneusažetkeopisasvojstavalijekaiuputeolijekulije-kovakojisadržezolpidemodobrenihuRepubliciHrvatskoj.OdobrenjezastavljanjeuprometuRHimaju lijekoviLunata,Sanval,Zolsana iZonadin,dokjezalijekZolpidemPfizerrješenjezastavlja-njeuprometukinutonazahtjevnositeljaodobre-njaurujnu2013.,nakončegaselijekmoženalazitiuprometujoš18mjeseci. PRACjenaistojsjednicizaključioop-širnuocjenusigurnostiprimjenelijekovakojisadr-žedomperidon,kojajezapočetazbogkardijalnihnuspojavaovihlijekova.PRACjepreporučioogra-ničavanjeprimjenenavedenihlijekovauzemljamačlanicamaEU-a,kojeseodnosinaprimjenuovihlijekovasamozaublažavanjesimptomamučnineipovraćanja,ograničavanjedozeipažljivuprila-godbudozeprematjelesnojtežinidjetetauonimzemljamaukojimajeodobrenaprimjenaudjece.UHrvatskojnemaodobrenihlijekovakojisadržeovudjelatnutvartesezapotrebeliječenjahrvat-skih pacijenata lijek osigurava postupkom inter-ventnogunosa. PRACjepreporučiodalijekovikojisa-držediacereinostanudostupniuzemljamačlani-camaEU-aukojimasuodobreni,aliuzdodatnaograničenjazbogrizikaodteškihdijarejaiučinakana jetru. Preporuka je uslijedila nakon ponov-ne procjene ovog sigurnosnog pitanja, za kojejePRAC inicijalnou studenom2013.preporučioprivremenooduzimanjeodobrenjazastavljanjeuprometlijekovakojisadržediacerein.UHrvatskojnemaodobrenihlijekovakojisadržeovudjelatnutvar.Višeonoviminformacijamaosigurnosti pri-mjenenavedenihlijekovamožetepročitatinain-ternetskimstranicamaEMA-e(www.ema.europa.eu).Projekt SCOPE: HALMED predvodi unapređenje sustava spontanog prijavljivanja nuspojava na razini Europske unije •HALMEDjeuokviruprojektaEurop-skekomisijepodnazivom„JointActiononStren-gtheningCollaborationforOperatingPharmaco-

Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) donosi nove informacije o sigurnosti primjene lijekova i pregled ostalih novosti iz područja farmakovigilancije

vigilanceinEurope“(SCOPE)izabranzavoditeljaradnogpaketakojiseodnosinaspontanoprijav-ljivanje nuspojava. Glavni ciljevi HALMED-ovogradnog paketa uključuju identificiranje najboljihpraksi vezanih uz sustave spontanogprijavljiva-njanuspojava, razvijanjenacionalnihplanovazaspontanoprijavljivanje nuspojava lijekova te ra-zvijanjealataimetodologijazapodizanjerazinesvijestiimotivacijezdravstvenihradnikaipacije-natazaprijavunuspojavanadležnimtijelima. Ciljcjelokupnogprojektajepoboljša-njezdravstvenesigurnostigrađanazemaljačlani-caEU-akrozunapređenjeučinkovitostifarmako-vigilancijskihsustavauEU-u.Projektjezapočeo1.studenog2013.,aplaniranotrajanjejetrigodine.Sastoji seodosamtzv. radnihpaketazakoje jeodređena po jedna zemlja članica kao voditelj.OstalezemljevoditeljiradnihpaketasuVelikaBri-tanija, Španjolska, Portugal,Nizozemska,Mađar-skaiItalija.OdabirHALMED-a,kaopredstavnikanajmlađe zemlje članice, za voditelja jednog odpaketa pokazuje da je hrvatsko iskustvo na po-dručjufarmakovigilancijevrlodobroprepoznato.UEU-usecijeniHALMED-ovoiskustvoupraćenjunuspojavacjepivakrozuspješnuikontinuiranusu-radnjusHrvatskimzavodomzajavnozdravstvo,kao i općenito vrlo proaktivan pristup farmako-vigilanciji.Tajpristupočitujeseučinjenicida jeHALMED još 2012. prvi u svijetu počeo koristition-lineaplikacijuUMC-a,suradnogcentraSZO-a,za nuspojave koje prijavljuju pacijenti. Dodatno,Hrvatskajepremabrojuprijavanuspojavanami-lijunstanovnikatrenutnonavisokom14.mjestuod ukupno 117 zemalja svijeta koje sudjeluju uprogramupraćenjasigurnostilijekovaSZO-a.

Projekt PaSQ: HALMED jedina ustanova u RH s dobrom organizacijskom praksom za sigurnost bolesnika •PraksaHALMED-akojaseodnosinaprijavljivanjenuspojavalijekovaicjepivajedinajedobraorganizacijskapraksaizRepublikeHrvatskedosadaprihvaćenausklopuprojektaPASQ(„Eu-ropeanUnionNetworkforPatientSafetyandQu-alityofCare“),kojiseuRHprovodipodvodstvomAgencijezakvalitetu iakreditacijuuzdravstvu isocijalnojskrbi.CiljHALMED-oveprakse jeuna-prjeđenjesigurnostiprimjenelijekovaubolesnika.Prijavljivanjenuspojavadio je kontinuiteta skrbizabolesnika,anavedeniciljsepostižekrozedu-ciranjeliječnikailjekarnikaonuspojavama,kaoikrozpoticanjeprijavljivanjanuspojava.Edukacijaliječnika i ljekarnika provodi se pisanim putem,slanjem individualnogodgovoraprijaviteljunus-pojave.PoticanjeprijavljivanjanuspojavapostižesebodovanjemprijavljivanjaodstraneHrvatskeliječničkekomore iHrvatske ljekarničkekomore,sobziromnatodasupisaniodgovorinaprijavenuspojavakojeHALMEDšaljeprihvaćenikaoobliktrajneizobrazbeliječnikailjekarnika.CiljprojektaPaSQ je unaprjeđenje sigurnosti pacijenata kroz


57

PETsradioaktivnomglukozom(F-18FDG)ukombinaciji s kompjutoriziranom tomografi-jom(CT)omogućujebrzo,neinvazivnoipre-ciznootkrivanjeinfekcije.

Uočavanjeskrivenihfokusa FDGPET/CT jenaročitoprikladanzapacijentesasloženimmedicinskimproble-mima:nakonkirurškogzahvataje,primjerice,dijagnostika pomoćuMR-a ili CT-a otežanajerzahvatvećsamposebiotežavainterpre-tacijunalaza.Utakvimslučajevimanuklear-namedicinanudialternativu:nedavnoprove-

denastudijajepokazaladaseugotovo90%pacijenata, koji imaju suspektnu infekciju uokolici trajnog srčanog elektrostimulatora,fokusimogupronaćiuzpomoćFDGPET/CT-a1.Udrugojstudiji,FDGPET/CTdijagnostikajepokazalauspješnostupronalaženjuupal-nih fokusa u području spinalnih fiksatora2:metodamožeidentificiratiupalnefokusekojise nemogu naći standardnimmorfološkimmetodamakaoštosuCTiliMR. Kombinacija PET i CT snimanjaomogućujeuviduljudskotijeloistovremenonadvanačina:PETufunkciju,aCTustruk-turu organa. PET/CT je široko prihvaćenadijagnostičkametodauonkologijiimnogim

drugimmedicinskimpodručjima,aodnedav-noseprimjenjujeizaotkrivanjeinfekcije. Druga skupina pacijenata kojamožeznačajnoprofitiratiodnuklearnemedi-cinejesuoboljeliodvrućicenepoznatogpori-jeklakojatrajedvailivišetjedana.Unedavnoprovedenimstudijama3,4ustanovljenojedasekodtihpacijenatapomoćuCT-a,MR-apačakibiopsijomnijeuspjeladobitiodgovara-jućadijagnostičkainformacija,adajeuzrokpovišenetemperatureu50-68%pacijenataustanovljenFDGPET/CTpretragom. Potencijal nuklearne medicine, aposebno PET/CT tehnologije, očigledno jošuvijeknijepotpunoiskorišten.Radidaljnjegpromicanja nuklearno medicinske dijagno-stikekodinfekcije,sastavljenesuzajedničkesmjerniceEuropskog iAmeričkogudruženjanuklearnemedicine(EANMiSNM)zaprimje-nu18FFDGPET/CTudijagnosticiinfekcije5.Smjernicesupreduvjetdaovametodaposta-nedostupnasvimpacijentima.

•••••

LiteraturaCaurtelaJetal.Europace2013;15(„):252-257BagroskyBM,etal.Pediatrradiol2013Mar2(eprint)TewariA,etal.AnnIndAcadNeurol2012;15:336-338KimYJ,etal.InternMedJ2012;42:834-837Jamar F. et al. http://www.eanm.org/publications/guidelines/2013

t e h n o l o g i j a u m e d i c i n i

•Nuklearnomedicinskedijagnostič-kemetode, inačevrloefikasneuotkrivanjutumora,pokazalesusekorisneiuotkrivanjuinfekcija. Pozitronska emisijska tomografija(PET) može dati preciznu dijagnostičku in-formacijuinfekcijeuslučajevimagdjeuspjehdrugihmetodaizostaje,posebnokodpacije-natakojibolujuodvišebolestiistovremeno. Prof.Alberto Signore,predsjednikPovjerenstvazaupalu i infekcijuEuropskogudruženjanuklearnemedicine(EANM),sma-tradaćeširenjenuklearnemedicine,poseb-noPET/CTpretragenanovakliničkapodruč-ja,značajnopoboljšatizdravstvenuskrb.

Prema istraživanjima provedenimna sveučilištu u Lyonu, infekcija je glavniuzrokčakdesetpostosvihbolničkihprijemauEuropi,štoobuhvaćagotovo5milijunapa-cijenatagodišnje,atroškoviseprocjenjujuna24milijardeeura.Otkrivanjeilociranjeupal-nihfokusadugotrajanjepostupak,ponekadizrazitootežan,primjericenakonoperacijeiliupacijenatasvisokomvrućicomkodkojihseunatoč provedenim brojnim dijagnostičkimpostupcimanemožepronaćisijeloinfekcije.Načindasetimpacijentimapomogne,aindi-rektnoizdravstvenombudžetu,jestprimjenanuklearno medicinske dijagnostike. Naime,istraživanjakojasuutijekupokazujudaFDG

NuklearnamedicinaomogućujeotkrivanjeinfekcijeDoc. dr. Neva Girotto,Klinički zavod za nuklearnu medicinu KBC-a Rijeka

Slika 1. 18F-FDG-PET/CT kod pacijenta sa sumnjom na infekciju trajnog srčanog elektrostimulatora. Lijevo su PET snimke, u sredini CT, a desno fuzijske PET/CT tomografske snimke koje pokazuju intenzivnu

akumulaciju 18F-FDG u području ležišta baterije elektrostimulatora (gornji red) i duž intravaskularnog segmenta elektroda (donji red).

Slika 2. 18F-FDG-PET/CT kod pacijenta s vrućicom nepoznatog porijekla pokazuje mjesta

pojačane akumulacije 18F-FDG u perikardu; dokazan je perikarditis uzrokovan

citomegalovirusom. Lijevo su PET snimke, u sredini CT, a desno fuzijske PET/CT snimke.

Slikesupreuzeteiz:PAErbaetal.FDG-PETinCardiacIn-fectionsSeminNuclMed2013.43:377-395ljubaznošćuautorice,dr.medPaolaAErba,PhD,NuclearMedicineDepartmentofTranslationalResearchandNewTech-nologyinMedicine,UniversityofPisa

58


•Porođajnaperinealnatraumaza-postavljena je temauhrvatskojopstetriciji.Nasuprottome,uposljednjihtridesetakgodi-nanaglobalnojrazinirastebrojpublikacijaizovogpodručja,osobitokadjeriječoepizioto-miji.UHrvatskojserodiljejošuvijekrutinskipodvrgavajuepiziotomijisamozatoštorađa-juprviput,a to jenedopustivo iodbačenopremasvimvodećimsmjernicama,metaana-lizamaimrežnimpregledima(ACOG,RCOG,Cochrane Database, UpToDate®). Potpunuafirmaciju doživjela je restriktivna epizioto-mija,kojaseizvodiisključivouzmedicinskuindikaciju i individualnu procjenu (Prka M, Habek D.Epiziotomija-novespoznaje.Gyna-ecolPerinatol2011;20:134-9). Danasseznadarutinskaepizioto-mijanemaprotektivnuulogukadsuupitanjuopstetričke ozljede analnog sfinktera (engl.obstetricanalsphincterinjuries,OASIS),ošte-ćenjezdjeličnogdnainepovoljanneonatal-niishod.Dapače,onaještetnajerznačajnonarušavakvalitetuživotažene injenumaj-činskuulogu jeruzrokujenpr. širenje incizi-jeiposljedičniOASIS,povećangubitakkrvi,postporođajnuperinealnubol,seksualnudis-funkciju. Uukupnombrojurodiljaudioprvo-rotki jepribližno45-50%,štoznačidarodi-lište s rutinskom epiziotomijom ima barem60% epiziotomija računajući i višerodilje. Asvjetski konsenzus je da ukupna stopa re-striktivneepiziotomijene smijebiti višaod30%utercijarnimperinatalnimcentrima,dokbiumanjimrodilištimatastopatrebalabitiiosjetnoniža. Primjeraradi,urodilištutercijarnerazines4000porođajai20%carskihrezovagodišnje,ukupnastopaepiziotomijeod60%rezultiras1920epiziotomija,astopaod30%

o p s t e t r i c i j a

s njih 960. Razlika je čak 960 epiziotomija!Kodovakvogscenarija,osimvećspomenutogpovišenog maternalnog morbiditeta, važanje iekonomskiaspekt:nepotrebnopotroše-nihminimalno960kirurškihniti (realno tajbrojmožebitisamoveći),natisućeampulalokalnihanestetika,nebrojenekoličinesteril-nogmaterijala,adaosuvišnomliječničkomiprimaljskomradunegovorimo.Očitoseepi-ziotomija kao porodnička operacija - druganajčešća kirurška intervencija uopće nakonpodvezivanjairezanjapupkovine-neoprav-danopodcjenjuje. PovodomPEERSWorkshopa(Peri-nealTrauma-Prevention,Education,Evalua-

Porođajnaperinealnatrauma-svjetskitrendovi

Intervju sa suosnivačem PEERS grupe

prim. Vladimirom Kališem iz Plzeňa

Pitanja postavljali: dr. Matija Prka i dr. sc. Ingrid Márton

tion,RepairandScanning)kojićeseodržati23.i24.svibnjauHotelu„DvoracGjalski“uZaboku,obavilismoonlineintervjusprim.dr.sc.Vladimirom Kališem, zamjenikompred-stojnikaKlinikezaginekologijuiporodništvouPlzeňu,RepublikaČeška. Prim.Kališjesubspecijalisturogi-nekologijedanodvodećihsvjetskihekspe-rata za porođajnu perinealnu traumu. Lanije kaogost predavač uKB-u „SvetiDuh“ uZagrebuboraviood26.do28.rujnaiodržaoizvrsnopredavanjezaliječnikeiprimaljepodnazivom„Episiotomyfromtheurogynecolo-gicalperspective“.

Dr. Matija Prka

••• Zašto i koliko dugo istražujete porođajnu perinealnu traumu? •Vaginalniporođaj iepiziotomijačesto su prve dvije opstetričke intervenci-jekoje izvodimladi liječniknakondiplome.Oduvijeksambioznanstvenousmjerenatajopstetrički rad pri samomkraju vaginalnogporođajabilojeprvoštosammogaoprouča-vati.Osimtoga,odpočetkasvojeprofesional-nekarijerefokusiransamnauroginekologiju.Perinealnatraumadioješiregproblemaiztesubspecijalnosti:traumezdjeličnogdna. ••• Zašto je važno odbaciti rutinsku epiziotomiju i prednost dati restriktivnom pri-stupu? •Svakakirurškaintervencijapove-zanajesmogućimkasnijimkomplikacijama.Kodepiziotomijetoseodnosinadodatnupe-rinealnutrauma,komplikacijecijeljenja (he-matom,infekcija,dehiscijencija),kratkoročnui dugoročnu postporođajnu perinealnu bol,te narušavanje kvalitete seksualnog života.Postporođajnabolvezanauzepiziotomijuza-hvaćado97%ženaprvogdanapoporođajuado71%žena7-10danapoporođaju. Epiziotomija jeznačajnijepoveza-naskratkoročnompostporođajnomdispare-unijomuusporedbisaspontanimrazdorimameđicebezopstetričkihozljedaanalnogsfin-ktera(engl.obstetricanalsphincterinjuries,OASIS). Žene podvrgnute epiziotomijiosjećajuvećubolnosttijekomprvogspolnogodnosanakonporođaja.Također,dugoročnasuhoćarodniceučestalijajekodtakvihžena.Usprkosprimjerenomkirurškomzbrinjavanjuepiziotomije, kod jedne od 25 žena nastajedispareunija zbog suženja introitusa nakonzbrinjavanja. Zbogsvegatogatrebakodsvakogvaginalnog porođaja prihvatiti opstetričkepostupke koji smanjuju učestalost epizioto-mije.

Prim. Vladimir Kališ



59

Bolnica Al hekma

••• Koja je preporučena ukupna sto-pa epiziotomije, odnosno koje se stope preporu-čuju kod prvorodilja i višerodilja? •Znanstvenojedokazanodasto-parestriktivneepiziotomije (epiziotomije is-ključivouzmedicinskuindikaciju)iznad30%nijekliničkiopravdana.PrimiparitetjejedanodnajznačajnijihrizičnihčimbenikazaOASIS.Stogastopeepiziotomijemorajuvariratiovi-snooparitetu. Kodpokušajadefinicijedonjegra-nice„sigurne“stopeepizitomijevažnojeuze-tiuobzirtipepiziotomijekojisekoristi,azaprocjenu uspješnosti restriktivnog pristupanajčešće primijenjeni indikator kvalitete jestopaOASIS. Premanajnovijimsaznanjima,op-timalne stope epiziotomije (spontani + in-strumentalniporođaji)su:ukupno≤30%,kodprimipara50%,tekodmultipara<10%.

••• U časopisu BJOG predložili ste 2012. klasifikaciju epiziotomije. Zašto takva kla-sifikacija nije objavljena puno ranije? • Proučavajući radoveo epizioto-mijiopaziosamdasestalnospominjusamodvatipa:medijanaimediolateralna. Štoviše,biosamiznenađenneskla-domrezultatameđustudijamaomediolate-ralnojepiziotomiji. Općenito gledajući, u britanskim,francuskim i švedskim studijama mediola-teralna epiziotomija predstavljala je rizičančimbenik zaOASIS, dok jeunizozemskim i

finskimstudijamaimalaprotektivnuulogu. Spomenuta klasifikacija epizioto-mije bila je kruna naših prethodnih istraži-vanjaukojimasmotestiralioptimalnuloka-cijuepiziotomijenameđici.Utvrdilismodapostojevelikerazlikemeđuprofesionalcima,institucijama,kaoidržavamakadjeupitanjupoložajepiziotomije. U kombinaciji s Tincellovim i Eo-ganovim istraživanjima dokazali smo da jepažljivo smještanje epiziotomije jedan odpresudnih čimbenika koji određuju rizik zaOASIS.Ova jeklasifikacijavažnazabudućuvjerodostojnu usporedbu različitih studija oepiziotomiji. Naime, epiziotomija treba bitipažljivodefiniranaiizvedenauskladustomdefinicijomkakobinjeniučincipostalirepro-ducibilni. Pitalistemezaštosličnaklasifika-cijanijeobjavljenaranije?Tosipitanjeisampostavljam. Vjerojatno se problem krije utomedaakovrednujemoučinaknekeopste-tričke intervencije, ta intervencijamora bitiprocijenjena u trenutku izvedbe. U slučajuepiziotomijetojezavršnafazaII.porođajnogdoba.Pritomgovorimooključnomrazdobljukoje traje svega nekoliko sekundi. Tijekomtakokratkogvremenakompliciranojeizvestiispravnuprocjenu. To je razlog zašto su gotovo sveprethodnestudijeprocijenjivaleepiziotomijuretrospektivno,tj.nakonrođenjadjeteta.Me-đutim, neposredno pred porođaj djetetoveglavicestanjejenaizbočenojmeđici(defor-

macijameđiceutridimenzije)potpunodru-gačije. ••• Kojoj epiziotomiji treba dati prednost, mediolateralnoj ili lateralnoj? Koliko je važan kut izvođenja epiziotomije? • Samo dvije studije (norveška ičeška) prospektivno su istraživale peripar-talni učinak ovih dvaju tipova epiziotomije,dokjenekolikofinskihretrospektivnihstudijautvrdilodobaručinaklateralneepiziotomijenaanatomskucjelovitostmeđice.Trenutno,činiseda jenjihovučinakusporedivako jemediolateralna epizotomija prikladno izve-dena. Lateralizacija epiziotomije je ključankorak.Mjestopočetkaepiziotomije,kuture-zaepiziotomije(nemanjiod45%,preporukaje 60%), njena dužina, te vrijeme izvođenjačetiri suneovisnaobilježjaepiziotomijekojidefinirajuishodeintervencije.

••• Što se danas smatra zlatnim stan-dardom u kirurškom zbrinjavanju epiziotomije? •Zlatnistandardpredstavljakon-tinuirani„non-locking“šavepiziotomije(sin-tetskom kirurškom niti ubrzane apsorpcije)koji počinje u rodnici, te se nastavlja naperinealnu muskulaturu, a potom se vraćasupkutanoprema introitusu i završavačvo-romtik iznadhimena.Takavšavminimalnopodražuježivčaneokončinezabolukoži,aujednoimadobarestetskiifunkcionalnire-zultat.

••• U posljednje vrijeme bavite se istraživanjem manualne perinealne protekcije. Možete li nam ukratko pojasniti o čemu je riječ? • Uzimajući u obzir principe me-hanike,četirisunačinasmanjenjanapetostimeđice:smanjenjesilatrenja,povećanjeela-stičnostimeđice,smanjenjepromjeravodećečesti ipreraspodjelanapetostimeđice.Ovoposljednje odnosi se na smanjenje lokalizi-rane napetosti stražnje međice prijenosomtočkemaksimumanapetostinaširepodruč-jemeđice,štojeiosnovnismisaomanualneperinealneprotekcije.Natajnačinznačajnosesmanjujestresperinealnogtijela, spozi-tivnimučinkomnaprevencijuisniženjestopeporođajneperinealnetraume. Manualna perinealna protekcijau kliničkom smislu predstavlja potencijalnojeftinuilakoprimjenjivutehnikukojaneza-htijevavelikafinancijskaulaganja,većsamoprikladantrening.

••• Koji su rizici za OASIS-a? Zašto je toliko važna njihova rana dijagnoza i način kirurškog zbrinjavanja? • Postoje neki neizmjenjivi rizičničimbenici zaOASIS: paritet, fetalnamakro-

Kut ureza mediolateralne epiziotomije potrebno je povećati s 45° na 60°, radi sprječavanja ozljede dilatiranog analnog sfinktera.

(preuzeto iz Prka M, Habek D. Epiziotomija - nove spoznaje. Gynaecol Perinatol 2011;20:134-9)

Prilika za karijeru u Danskoj

Danska traži liječnice/liječnike obiteljske medicine

Iskoristite priliku i postanite obiteljska liječnica/obiteljski liječnik u Danskoj.

Danska praksa u medicini odlikuje se visokom stručnosti, izvrsnim uvjetima rada i osposobljenim osobljem. Radni zadaci su mnogostrani i postoje široke

mogućnosti stručnog usavršavanja.

Opširnije informacije o ponuđenim radnim mjestima i zahtjevima koje kandidati trebaju ispuniti možete pronaći na mrežnoj stranici

www.workindenmark.dk ili preko ovog barkoda.

Obavjesti o radu i životu u Danskoj, kao i druga ponuđena radna mjesta, naći ćete na našoj mrežnoj stranici www.workindenmark.dk.

Radujemo se Vašoj prijavi! Molimo Vas da prijave pošaljete elektroničkom poštom na adresu [email protected].

Na sva vaša pitanja rado će odgovoriti naš referent za Hrvatsku Lewe Kuhn, tel ++45 72 22 33 51.

Workindenmark povezuje danske kompanije i državljane drugih zemalja zainteresirane za rad u Danskoj. Tvrtku je osnovala danska Vlada i povezana je s EU službom za zapošljavanje EURES-om, a nudi širok spektar usluga. Na našoj mrežnoj stranici možete pronaći iscrpne informacije i poslati svoj životopis ili molbu za posao. U naša tri Workindenmark centra u Copenhagenu, Odenseu i Aarhusu naši stručni timovi stoje Vam na raspolaganju. Potražite opširnije na

www.workindenmark.dk.

60



somija, instrumentalni porođaj, distocija ra-mena,indukcijaporođaja,stimulacijatrudovaoksitocinom,epiduralnaanalgezija. Sdrugestrane,nekedrugevarija-blepovezanesOASIS-ompodložnesupro-mjeni: tip epiziotomije, ispravno izvođenjemanualne perinealne protekcije, sklonostvakuumskoj ekstrakciji (a ne forcepsu) kodinstrumentalnog porođaja, dobra suradnjas rodiljom itd.OASISspadajumeđunajtežematernalneozljedeuporođaju.Rizikkasnijeanalne inkontinencije oscilira između 1/3 i2/3.Stogasuispravnadijagnostikaiprimje-reno zbrinjavanje OASIS-a neposredno poporođaju od temeljne važnosti. Odgođenozbrinjavanjeuvijekpokazujelošijiishod.

••• Može li u dijagnostici OASIS-a pomoći endoanalni ultrazvuk? •Endoanalniultrazvukmoženampomoći kod kompliciranih slučajeva gdjeoštećenirubovianalnogsfinkteranisuvidlji-vigolimokom.Takođernammožekoristitiuslučajukadanismosigurnijelijeozlijeđenapodležećastrukturaanalnisfinkteriliperine-alnamuskulatura.

••• Kao jedan od osnivača PEERS grupe možete li nam reći tko su njeni članovi i koji su joj glavni ciljevi?

•PEERSgrupaosnovanajeustu-denom2011.uBirminghamu,UK,ipredstav-lja interdisciplinarni, međunarodni tim kojiobuhvaća različite specijalnosti: perinatolo-giju,primaljstvo,uroginekologiju,tetemeljneznanosti(npr.biomehaniku). Istaknuti članovi su prof.Khaled Ismail, BirminghamWomen’sHospital,Uni-versity of Birmingham, UK; Sari Räisänen, EmoryUniversityofAtlanta,USA,UniversityofEasternFinland,Kuopio, Finland;Katha-rina Jundt, Ludwig-Maximilians-University,Munich, Germany; prof.Renaud de Tayrac,CaremeauUniversityHospital,Nimes, Fran-

ce;Katariina Laine,OsloUniversityHospital,Norway; Jan Willem de Leeuw,IkaziaHospi-tal,Rotterdam,Netherlands. Ciljevi su fokusiraninaporođajnuperinealnu traumu: donošenje novih znan-stvenihinadokazimautemeljenihinforma-cija,unaprijeđenjekvaliteterutinskekliničkeskrbitemeđunarodnoširenjeznanjapomoćuradionica,seminaraiudžbenika.

••• Na samom kraju ukratko nam predstavite PEERS Workshop koji će se održati 23. i 24. svibnja ove godine u Zaboku. •Taradionicasadrži4tečaja(po-dijeljenau2dana),atemesumanualnaperi-nealnaprotekcijaiendoanalniultrazvuk(prvidanradionice)tekirurškozbrinjavanjeepizio-tomijeiOASIS(drugidan). Svi tečajevi sastoje se od teoret-skogipraktičnogdijela,akoncipiranisunanačinkakosetakvaedukacijaprovodiuze-mljamaEuropskeUnije. Predavačesamvećnabrojaouod-govorunaprethodnopitanje,međunjimaćubitiija.JakoseveselimponovnomdolaskuudragumiHrvatsku.

•••••

i z p o v i j e s t i h r v a t s k e m e d i c i n e


61

• Prije 80 godina, u lipnju 1934.,uZagrebu jeutemeljen Institutzatuberku-lozu. Nova je ustanova nastala spajanjemAntituberkuloznog dispanzera koji je zapo-čeoradom1921.iBolnicezatuberkulozuuRockefellerovojuliciotvorene1933.Objedi-njavanjem preventivne djelatnosti ATD-a ikurativnedjelatnostiBolnicezatuberkulozu(90postelja)stvorenesupretpostavkesvrsis-hodnije borbe protiv tuberkuloze. Šesnaestposteljanamijenjenihzadjecučinili suprviodjelzadjecuoboljeluodtuberkulozeuZa-grebu. Obje sastavnice novonastalogaInstituta su od početka svoga djelovanjabile pod stručnim vodstvom dr. Vladimira ĆepulićakojemjepovjerenoivodstvoInsti-tuta.Onje1928.postaoizvanredniprofesornaKatedriinternemedicinezagrebačkogme-dicinskogfakultetazapredmet“Ftizeologija”,aosimtogajeistegodineutemeljioDruštvozasuzbijanjetuberkulozeuZagrebukojemujesjedištesmještenou InstitutnaZelenombrijegu.Uredovitimsvakogodišnjimakcijama“Danaprotutuberkulozneborbe”održavalisubrojnesastankeipredavanjazaširokesloje-venarodauciljuširenjaznanjaotuberkulozi.Društvo je tiskalo popularno pisane knjige,plakate, novčano pomagalo tuberkuloznebolesnike injihoveobitelji, posebicevodećiračunaodjeci.ĆepulićevimpoticajemDruš-tvo je novcem građana Zagreba dogradiloprizemnicunaZelenombrijegu i takoPavi-ljonpretvorilouBolnicuzatuberkulozu. UdispanzerskomsuraduporedĆe-pulićasudjelovali ftizeolozidr.Marija Rojc-Marchesi(1897.-1976.),dr.Kornelija Sertić Ibler(1897.-1988.),dr.Stanko Ibler(1901.-1993.)idr.Špiro Janović (1902.-1987.).Uizvanbolničkomsuzbijanjutuberkulozeliječ-niciInstitutauskosusurađivaliisaSredištemzasocijalnomedicinskiradsestarapomoćni-cauZagrebu.Poredasistentadr.Vatroslava

InstitutzatuberkulozuuZagrebu

Uz 50. obljetnicu smrti Vladimira Ćepulića

(23. 3. 1891. – 23. 3. 1964.)

Ivica Vučak

Sokolovića (1890.-1964.)tepomoćneliječ-nicedr.Drage Ciganovićkojajevolontirala,naodjelusuĆepulićupomagale i tri sestrepomoćnice te četiri časnesestrebolničarkekojesudiplomustekleuprvojŠkolizasestrepomoćniceuZagrebukojujeĆepulićuteme-ljio15.siječnja1921.ivodiodo1925. Institutjeraspolagaospotrebnimkliničkimlaboratorijima.Nabavljenisujedanprenosiviidvastabilnarendgenskauređaja.Odstabilnihjejedanstarijislužiozadijasko-piju. Operacijska dvorana bolnice, uređenazamanjezahvate,služilajeikaodvoranazapredavanjastudentimamedicinskogfakulte-ta.Zavećekirurškezahvatebolesnicisuupu-ćivaninakirurškeodjelezagrebačkihbolnica.U Institutu jeuređenafizikalnadezinfekcijaiskašljaja.Svudasenastojaloprovestizaštitubolesnika iosobljaodzaraze,au rendgen-skimlaboratorijimaiodštetnogučinkazra-čenja. Nakon što je službu rendgenologa u

Institutupreuzeodr.Silvije Kadrnka (1902.–1965.)nabavljenje1936.drugirendgenskiuređaj“Quadralix”tvrtke«Philips».Biojetostabilanuređajsrotirajućomanodom,prvitevrstenabavljenuHrvatskoj. Na Konferenciji o BCG-u Ćepulićje10.siječnja1935.,napozivZdravstvenogodjelaBanskeuprave,izvijestiootehniciina-činimavakcinacijeteodotadašnjemuspjehucijepljenjaurazličitimzemljama.Svisudioni-cisusesložiliopotpunojbezopasnostiBCGvakcine. Ćepulić je predložio dobrovoljnooralno cijepljenje BCG-om za cijelu Savskubanovinu. Zaključeno je da se akciju moračimprijezapočeti,itonajprijeuZagrebu,azatimudrugimgradovima,nopedijatrinisubiliuvjereniuučinkovitostcijepljenja.Ura-spravinasastankupedijatričkesekcijeZbora15.veljače1935.nakonpredavanjaukojemjedr.Branko Dragišić(1895.–1947.)pono-viorazlogeprotivljenjupedijataracijepljenjuprotivtuberkulozepoCalmetteu,najavilisuĆepulićiJanovićdobrovoljno–fakultativnocijepljenje u Institutu za tuberkulozu koddojenčadi iosoba iztuberkuloznesredine. IostalimposjetitelimaATD-akojineživeutu-berkuloznojsredinipreporučitćesecijeplje-njeakojevakcinacijaindicirana. UInstitutsudolaziliradiusavrša-vanjailiječniciizdrugihbolnica.Zanjihovunaobrazbu izaznanstveni radzavodskih li-ječnika služila je i biblioteka veoma dobrosnabdjevenaknjigamaičasopisimaotuber-kulozi, ali i svim graničnim područjima. UInstitutujedvadesetakliječnikasteklospeci-jalizacijuizftizeologije.MeđugostimaInsti-tutabio je isplitski ftizeologdr.Rafo Ferri (1899.–1969.)voditeljDispanzerazagrudnebolestiuSplitu,kojijeučlankuobjavljenom“Liječničkomvjesniku”opisaosvojboravakuInstitutu tijekom kojega je ovladao primje-nompneumotoraksauliječenjutuberkuloze.Institut je raspolagaozbirkomdijapozitiva iprojekcijskimaparatompotrebnimzanasta-vu.U razdoblju1934. -1940.u Institutu jeodržanozaliječnikedevettečajevaotuber-kulozi.Poseban tečaj iz ftizeologijeu traja-nju6tjedanazaliječnikeujavnojslužbibiojeorganiziran1939.uInstitutuusuradnjisaŠkolomnarodnogzdravljauZagrebu,premanastavnomprogramupropisanomposebnimpravilnikomMinistarstva socijalnepolitike inarodnogzdravlja. Godine1937.,1938.,1939. i1940.Institutjenastaviosasistematskimpregledi-maposebnoodabranihskupinaupučanstvugradaZagreba,očemusuĆepulićiRojc-Mar-chesi referiraliu “Liječničkomvjesniku”.Bioje to nastavak istraživanja koje je započeoĆepulić1924.organiziranjemsustavnihpre-gledaškolskedjeceprikojimajedijaskopski

Dr. Vladimir Ćepulić

privremenog upravnika Instituta za tuber-kulozu u Zagrebu postavljena je dr.Ljuba Vučak (1893.–1967.),nekadašnjadjelatnicaInstituta. Ćepulić je bio kažnjen gubitkommjestaravnateljaInstituta,auklonjenjeismedicinskogfakultetatesmjestapredsjed-nikaHrvatskogliječničkogzbora. Odjel za tuberkulozu dotadašnjeZakladnebolnicenaRebrukojijedo1945.vodioprof.dr.Mile Budak(1903.–1961.)po-staojedijelomKlinikezainternebolestipre-seljeneizzgradeuDraškovićevojulici1946.

Dr.Ibler,koji jedoodlaskaupar-tizane1943.godine radiou Institutuza tu-berkulozuteunastavnojgodini1945/1946.preuzeonastavuftizeologijenamedicinskomfakultetu, postavljen je voditeljem odjelaiz kojega će 1947. izrasti Bolnica za tuber-kulozu na Jordanovcu. I Iblerov asistent dr.Ivo Drinković (1908. – 1990.). poslije pro-fesoruKlinicizaplućnebolestiJordanovac,proveojediospecijalizacije izftizeologijeuInstitutu za tuberkulozu u Rockefellerovojulici. Nekadašnji suradnik Ćepulićev dr. Ja-


pregledao519djeceKrajiškeškoleuZagre-bu.Odosnutkadokoncasrpnja1940.uInsti-tutujeliječenosveukupno7.460bolesnika. Godine1940.Bilojeuzpredstojni-kajoš5ftizeologa,1rendgenologi3pomoć-naliječnika. Djelatnici Institutasu redovito iz-vještavaliosvomeradunasastancimaZboraliječnika,godišnjimsastancimaFtizeološkogdruštva. Ćepulić i suradnici su objavili višeknjiga i stotinjak članakao svimaspektimaborbeprotivtuberkuloze. Odlukom Ministarstva narodnogzdravljavladeHrvatskeod13.svibnja1945.stavljenjeV.Ćepulić«naraspoloženje»,aza


63


64

masovnefluorografije,cijepljenjadjeceimla-dihvakcinomBCGtenabavkomiprimjenomkombinacijedjelotvornihantituberkulotika. U svemu tomeznačajan jedopri-nosĆepulićainjegovihsuradnikaizInstitutazatuberkulozuuZagrebu.

•••••


novićpostaoje1947.prviprofesorftizeolo-gije na medicinskom fakultetu u Sarajevu.

Epilog

Nakon ukinuća Instituta u lipnju1945. i kratkotrajnog samostalnog opstoja-njabilisu,odsrpnja1946.dokoncasiječnja1949.,BolničkiodjeliATDpripojenisusjednojBolnicizazaraznebolesti. Ponovnoje,od1.veljače1949.,uprizemljuzgradeuRockefellerovoj3biono-voutemeljeniCentralniantituberkuloznidis-panzergradaZagreba. Vodiogaje,od1.rujna1950.,prof.dr.Ćepulić,politički rehabilitiransvojiman-gažmanomuorganizacijicijepljenjaBCG-omu Hrvatskoj, zakonski obveznog od 1948. IBolničkiodjelnakatuzgradeponovnojeus-postavljen,a1950.pripojenomuje120po-steljaDanjegsanatorijauJurkovićevojul.14.nastalogodObdaništaSocijalnogosiguranjauspostavljenog1927. Osim toga pripojenamu je 1952.zgrada uMirogojskoj ulici br. 11 sa 75 po-stelja i središnjombolničkomkuhinjom.Od1. siječnja 1954. objekt uRockefellerovoj 3ponovnosenazivaBolnicazatuberkulozu,avodiogaje,nakonpovratkasodsluženjaza-tvorskekazne,prof.dr.MileBudakdosvojepreranesmrti1961.Bolnicajeimalaukupno150 postelja, a nakon adaptacije objekta uJurkovićevojuliciubolničkiodjel1960.pove-

ćanjeukupanbrojposteljana210. PriBolničkomodjeluje1952.ute-meljenCentarzaliječenjebolesnikastuber-kuloznimmeningitisom. Tu je bilo liječeno,tijekom26godina, više od650bolesnika stimoblikomtuberkuloze,čestosmrtonosnim,izčitaveHrvatsketeizBosneiHercegovine.Konzilijarnasuradnjabilajeostvarenasliječ-nicimaKlinikezaneurologiju,KlinikezaočnebolestiiZavodazapatologiju. Od1953.počelisuseorganiziratiseminari pod naslovom “Izabrana poglavljaiz ftizeologije”.Nanjima su sudjelovali naj-ugledniji stručnjaci i iz drugih ustanova, atekstovipredavanjasuobjavljeniumonogra-fijama. U okviru bolnice utemeljen je1956.Odsjekzarehabilitacijutuberkuloznihbolesnikausmjerennaštoranijeipotpunijevraćanjebolesnikastuberkulozom,aliidru-gim bolestima dišnog sustava, u normalnuradnusredinu. Uradionicamasuodržavani teča-jevizaosposobljavanje,aiprodajneizložberadova izrađenih u Odjelu za okupacijskuterapiju.OdCentrazafizikalnuterapijuire-habilitaciju plućnih bolesnika utemeljenoga1958.razvioseposlijeKabinetzarespirator-nufizioterapiju. Usvomzadnjemčlanku“Dvaraz-doblja u borbi protiv tuberkuloze” objavlje-nom1961.Ćepulićjepokazaokolikojeborbaprotiv tuberkuloze postala učinkovitija na-konDrugogsvjetskog rata, i tozbog ranogotkrivanja oboljelih provođenjem kampanje

Institut za tuberkulozu Zagreb

l i j e č n i č k a r a t n a p r i č a


65

Utovrijemesmomotorolamaodr-žavalivezusasuborcimaurovovima.Biojetomilicijski,predratnisustavveze.Koristilisuihioni.Takosmotihdanaratajošuvijeknapojedinimkanalimamogliuhvatiti razgovorsrpskemilicije.Naravno,ioninas.Uskorosusekanalipomiješali,pasmomoglimeđusob-nolijepodivaniti. „Čedooooo!“, bio bi uobičajeni ju-tarnjipozdrav. „Ujoooooo!“,odjekivalobiiznašihmotorla. „Jebemvammater“,praštalobinaobje strane.Ondabi seupsovkama redomnašleširaobitelj,političari,misice,LepaBre-na,Tajči…. Nerijetkobisenaveziprepoznalibivšisumještani.

„Nikola,jesilitoti?“ Nakon kratkotrajnogmuka, sugo-vornicibisepodsjetilinazajedničkedane.Ipodijelilimuke. „Tetkamijeostalanavašojstrani,malojeobiđiipripazi“. Kakoseratzahuktavao,motorolesunestajale,ajedinirazgovorsevodioonakokakotoneprijateljiradeusvakomratu-prekonišana. I kako toobičnobiva, kada tražišvraga,onidođe.Motorolomjestigaopoziv.„Imamoranjenika.“Gdje?Tonamnisu rekli.Tomožebitisamnaprijed.Tamosmoikrenu-li.Gigoniježaliomotorkombija.Rovovisusenalaziliuzcestukojajenastavljalamostompreko potoka koji je ujedno bio i crta raz-dvajanja.Predsamimmostombilajemanjakrivina, takodasmomoglidoći tik izarovaadabudemokoliko-tolikosigurni.Prijesamekrivine,ukanalu,stajaojenašboracipokazi-vaodauđemodesnoizapolurazrušenekuće.Ogradenitikapijevećodavnonijebilo.Gigojeskrenuonaglo,anjegovredusanitetune-staojeutrenoka.Iskočilismo.Uzazidkuće,podlomačomvinoveloze,nanosilimajele-žaoranjenik.Mladac,priličnokrupan.Blijed.Jedva čujnog, nerazumljivog glasa. Krvavamrlja na prsima. Lijeva noga bez stopala,previjenaprvimzavojem,natopljenimkrvlju.

• „Dakle, koji smo vrag dolazili?“iznenadaupitaMrđa. „Četvrtidansmoovdje,anitkonasnezove.Gdjesutiranjenici?“ „Dajzačepi.Budisretandanasnetrebaju“. Gigo je šutio. Vjerojatno se i onosjećaobeskorisnim.Vrijemejekratiouređi-vanjemkombija.Posredinikombijajeposta-violežaj,navisinuokometra.Uobližnjojšupijenašaostaradječjakolica.Skinuojekotačeipostavionanogeležaja.Takojepostaopo-mičanibezproblemasmogamogliizbacitiiubacitiusanitet.Okoležajapoliceslijekovi-ma,zavoji, infuzije…Urednoposloženo.K›oapoteka. Jedinomu nije bilo jasno zašto jeMrđoinzistiraodamaskazadisanjevisiskro-vakombija,itovezananekakvimkomadomžicekojagajestrašnoživcirala,apritomeikvariladojamurednosti.NakojujeGigobiojako ponosan. Akonije bio u kombiju, Gigose zabavljao puškom. Naime, dečki iz našebrigade su pri pretresu okolnih kuća našlipuškutakozvanutandžaru. Nakundakujeimalaugravirangrbkraljevine Jugoslavije. Ipoklonili jeGigi.On jebiodovoljnostardaznakakoseupotrebljava.Prvoštojenapra-viobilojeskidanjestaroggrba.Nanjegovommjestu džepnim je nožićem pokušao izrez-baritihrvatski,alinebašuspješno.Prijepu-canjatrebalojeupuškuubacitisvakimetakposebno.Kakvelivelikekoristiuborbi.Čakizasanitet!ZamisliteGigukakojurikombijem,jednomrukomdrživolan,audrugojpuškakojomkrozotvoreniprozorneumoljivoskidačetnike.Pojedinačno.KakavJohnWayne!Nidokoljena! Ubiti,Mrđajebioupravu.Poma-losmosedosađivali,nestrpljivočekajućidauletimoukreševorata,spasimoranjenesu-borce,pokažemosvojeznanje.Idase,osimgelerima,pohvalimoiponekimspašenimži-votom.Nadvladavalitoavanturizamdomo-ljublje?

DragoPrgomet

*Odlomciizknjige„Sakupljačigelera“(Večernjilist,Zagreb, 2014.) čiji je autorski honorar namijenjendomuzadjecubezroditeljskeskrbi“Kućaljubavi”uZagrebu.

Prvi ranjenici *

66



ljezničkimpragovimaiskočilisudečkiikrozulaznavrataunijeliranjenikauhitnu.Spustilisuganapod.Dežurnidoktorsesagnuo,sta-vioprstnakarotiduinakonnekolikosekundirekao:„Gotovje.Mrtav“ „Mrtav“,ponoviosam. Dečkasuprekrilibijelomplahtom.Sjedilismopostrani,šutke.Jeliumronama?Ilikadasmogapredalibolničkomliječniku?Utomtrenutkutomijejedinobilovažno.Usko-rojestigaojedanodnjegovihzapovjednika.Rekoše nam prezime poginulog. Zaboraviosam.ZapamtiosamdajeizZagreba. Prijepolaskauzeli smonešto za-voja iz ambulante i krenuli prema našempodrumu.OvajputjeGigovoziopolako.Putjebiodug.Beskonačnodug.Bezijedneizgo-voreneriječi.Čakjeimotorolašutjela.Gigojeparkiraosanitetnasredinudvorišta.Otvoriozadnjavratakombija, izbaciovankrvavi le-žaj.Urednojepreslagivaostvaripokombiju.Kaodaseupravovratiokući,nakonzavrše-nesmjene.Imoraočistitikombiipripremitigazasutrašnjiradnidan.Sjedećinaklupici,oslonjennazid,počeosamosjećatihladnoćuudesnomstopalu.Nanogavicisasušenakrv,odkoljenadočizme,malo inanjoj.Skinuosamčizmu.Krvavačarapa.Baciosamje.Ski-nuosamihlače.Hodaosamdvorištemuga-

ćama,tražećigdjeihmoguoprati.Gigomijepružiokantukojuvišenijetrebao.Hlačesampotopiouvodu.Gigojenašaonekakavlimenilavorkojimjepolijevaovodudoksamispiraokrvizčizme.Svesmotočinilišuteći,mirno,bezžurbe.Šutnjusmonastaviliupodrumu.U jednomtrenutku,Mrđa jerekao: „Jebiga.Napravilismosveštosmomogli“. „Kreten“,pomisliosam. Samomijetotrebalo.Iakotovje-rojatnojedinopametnoimožešreći.Odšutiosam.Ovdjesamdaspasimživot.Sveostalojemanjebitno.Nanekibolestannačinradovaosamsesvomprvomranjeniku.Kojegćuspa-siti.Idočekalismoga.Aonjeumro!Nanašimrukama.Namojimrukama.

•••

Sredinarujna.Zadnjadva-tridananabojištujekratkozatišje,pasmogaodmahiskoristilizaobuku.Ovajputjesnamamedi-cinskitehničarDario.ZaMrđusmoočiglednobilidosadniipretihipajeotišaoutopništvo.Dario je pozvao bolničare bojne, od kojihnekevidimprviput.Nisusvioduševljenioni-meštomorajuraditi.Nekakoljepšezvučibitiizviđač,tenkist,čakilogističar,anenekakav„grobar“,kakosuihnekinazivali.Doduše,jed-

Mrđojepreuzeoinicijativu. „Ubacitegausanitet“! Prebacilismoborcasnosilananašležaj.Mrđajerazderaorukavkošuljetražećivenu,pokušavajućistavitiinfuziju. „Navucifortral“viknuojenamene. Spetljaosamse.Nisammogaopo-goditiulazuampuluiglom. „Dajmeni“!viknuoje.„Vidištojesnogom“. Pokušaosamstisnutiprvizavojnapotkoljenici, ali je još jače krvarilo. Tamna,toplakrvsecijedilanizstol.Naranusamna-bacionovezavoje.Idaljejekrvarilo.Razrezaosamnogavicu, postavio stezaljku na bedro.Krenuli smo prema bolnici, istom brzinomkojomsmo ipristigli.Mrđa jevikaoGigidauspori.Nemoženaćivenu.Fortalmujedaounadlakticu. „Kako se zoveš? Kako se zoveš?“vikaojeMrđa. Odgovoranijebilo.Mrđojeopso-vao Boga. Stajao sam šutke, oslanjajući sejednom rukomna ranjenika,drugomnazidkombija, gledajući malo prema ranjeniku,malopremaMrđi.Beskoristanibespomoćan.Ranavišenijekrvarila. Brzosmostigliubolnicu.Izprija-mnogodjelaobloženavrećamapijeskaiže-



protutenkovskimminama.Silazimoukanal.Nasčetvorica.Minenevidimo.Štoneznačidaihnema.Valjdasmoodabralidobrustranuceste.Četnicisnjihovecrtebojištaprimijetilisudaseneštodešava.Nisupokazivalivoljudaspasesvojedrugove.Puštajunasnamiru,iakonasvjerojatno imajuk›onadlanu.Tekponeki pucanj. Preskačemo cestu i završa-vamoudrugomkanalu.Obaranjenikasuunjemu.Puzeći,izvlačimoih,Gigoijajednog,Darioionajbolničardrugog.Izvlačimoihnacestupausuprotnikanal.Sadajevećlakše.Na sigurnom smo. Zaklonjeni smo visokim

nogodnjihzovudoktorom.Vjerojatnojerjenajstariji.Osjećamorespektjedanpremadru-gom.Onakokakotosamokolegeznaju. Nanastavinitkoneprekidamojeuvodnoslovoiteorijskopredavanje.Darioimspunovoljepokazujesvemogućeinemogu-ćetehnikeprevijanjarana.Gigo,žrtvenijaracobuke, sve više nalikuje egipatskoj mumiji.Jedinomubrkoviostajuizvandohvatazavo-ja.Bolničariponeštozapitkuju.Višeredaradi.Napoloviciobuke,pozivnamotoroli. «Hitno,dečki,dvaranjena!» Evoga.Sadaćebolničarimnoštvonovih medicinskih spoznaja stečenih u za-dnjihsatvremenaiprimijeniti. «Četniciupaliuminskopolje»,sli-jedinovainformacija. Istog trenutka nestaje entuzijaz-ma.AkratkizastojprekidaGigo. «Šta se čeka !» viknu uskačući usanitetskakola,analijevojmunoziostaliza-vojijošsnastave!Radijemuseišlouminskopoljenegodastradakaožrtvamaltretiranjanasanitetskojobuci. Dario ubacuje u kombi dodatnogsanitetskogmaterijalaipozivasnamabolni-čara:“Idešsnama.Tinajvišeznaš“. Nisamstekaotakavdojam.Dapa-če,činimisedajetajnajvišezabušavao.Bitićedajerazlogpozivabiotoštojenajboljenaoružan. Nakon nekoliko minuta standar-dne Gigine turbovožnje, koja se za suvoza-čenarubuslomaživacapretvaraupokušaj

67

izbjegavanjamorskebolesti ihvatanjabocainfuzijepokombiju,stižemodonašihrovova.«Doljesu,oko tristometara isprednas,na-gazilisunamine.Njihovinedolazeponjih.» «Zaštoihnisteizvukli?»pitam. «Izvuciihti,jebaliteoni.Hoćešdaizginemo!?» K vragu. Čupava situacija. Baš damiseide,neide!Aliihnemožešniostavi-ti.Gigo,kojiupraviluostajeuzkombi,reče:«Idemo,Dok.» Vozimosejošstotinjakmetara,po-tompješice.Cestajevećimdijelomminirana



69

bajerom.Ranjenicizapomažu,obojicauuni-formamajugo-vojske.Rezervisti. Kleknempokrajnjega.Teškodiše. «Nož!»vičem. «Nemoj mene, nisam nikog ubio.Imamženu,djecu!» «Dajušuti!»prekidamkuknjavu. Nožstiže.Oficirzatvaraoči. Nožmi dobro leži u ruci. Jednimpotezom režem remenje i oslobađam gaodjeće.Umjestodesnenoge–rastočenakr-vavoprljavamasamesa.Nilijevaneizgledaljepše.Zavoji,longete,fortral,infuzija...Puc-njavaumeđuvremenuupotpunostiprestaje. Stiženekolikonašihdečki.Pognuti,kanalomodnoseranjenikedosaniteta.Usputimpokojiputkresnuiocaimajkučetničku.Nosveostajenaverbalnojprijetnji.Gigopaliauto.Stižemopredbolnicu.Nahitnomprije-mukolegaanesteziolog.Kojipovremenopišepjesme.Predajemoranjenike.Onibimumo-glibitidobra inspiracija.Skupljaseosoblje,propitkuju.Ovakvi imgostinedolazesvakidan.Izpodrumaseizvukošeivojnipolicajci.«Vidi,vidi.Iovajrodvojskeimamo»,zajedlji-voprimjećujeGigo.Kaodamunijedovoljnoproblemazajedandan. Vraćamosenatrag,nabojište.Gigousputstajekodlogističara.Pokušavasedo-moćikojegpiva.Bezuspjeha.Bijesanje.Naostatkuputanisamuspiodokučititkomujevećineprijatelj,četniciilinašilogističari. Stižemo do našeg skloništa. Bol-ničariučenici se raspršili.Škole jezadanasdovoljno. Sjedimo pred podrumom. Razmi-šljam o današnjem danu. Što smo učinili?Spasili dva ljudska života. Samo to. Moždaiviše. Iakoznamnekekojisenebisložilisonim-ljudska. Zapisujem u protokol podatke ospašenimranjenicima.Onajštosepozvaonaženuidjecudičnogjeprezimena.Kukavica.E,mojjunače.Govorimtodečkima.Smijemosenjegovojreakcijikadasamviknuo:„Nož“.Gigokažedajeponekadboljedoćipodnožnegokasnonoćuvlastitojženi.Ontodobrozna.Jedinijemeđunamaoženjen. Zabilješke prekida zapovjednik.Donosinamtrimalapivaizsvojezalihe.Gigonevoljkouzimajedno,odlazidovozila.Usputgunđasebineštoubrk.Razumijemga.Malopivoinijebogznašto.

••• Prof.dr.DRAGO PRGOMET jero-đen1965.uDerventi.DiplomiraonaMedicin-skomfakultetuuBanjaluci,potomuZagrebu. Specijalist otorinolaringolog, su-bspecijalistizplastičnekirurgijeglaveivrata.Profesor jenaMedicinskomfakultetuuZa-

grebuiOsijeku.PročelnikKatedrezaotorino-laringologijusaudiologijomifonijatrijomMFuZagrebu. PredstojnikKlinikezabolestiuha,nosaigrlaikirurgijuglaveivrataKBC-aZa-greb.Autorjepreko50stručnihiznanstvenihradova objavljenih u indeksiranim časopisi-ma. Mentor je deset doktorskih diser-tacijainizadiplomskihradova,voditeljior-ganizatorvišemeđunarodnihtečajevaikon-gresa,autor,koautoriliurednik9udžbenikaimonografija.OsnivačjeipredsjednikHrvat-skogdruštvazavojnumedicinu.Osnivač je

i predsjednik Hrvatskog društva za tumoreglaveivrata. Sudionik Domovinskog rata odljeta1991.nabojištimaSlavonijeiPosavine.Pričuvni brigadir Hrvatske vojske. Oženjen,dvojedjece.

Književna kritika o Prgometu

Trinaest ratnih priča Drage Prgo-meta, liječnika i dragovoljca Domovinskograta,činiovuvrlozanimljivuzbirkupripovi-jetki koju je sam autor nazvao «Sakupljačigelera!»Zaštobaštoime,upitaosamautora? - Na početku rata, u svojoj naivi,skupljali smogelere iodnosili ihdomakaosuvenire.No,kako jeratpostajaobrutalniji,teistegelerepočelismosakupljativadećiihiztijelanašihprijatelja-kažePrgomet. Njegove priče iz ove zbirke nisuopisijunačkihdjela,negosamoonihsituaci-jakojepokazujudaponekadljudskaželjazaživotomiljudskiduhmogubitijačiodsvakesileisvakogzla.Svakaodtihpričaispričanajemaniromrutiniranogpripovjedačakojiizasebeimamnoštvonapisanihpriča. Utimpričama,krozraznezgodeinezgodekojesusedogađaleudramatičnimsituacijama, Drago je kao svjedok pokušaoocrtatikarakterljudinaratištukojisupoka-zalidajenjihovavoljadaodržesvojprijerat-ninormalniživotjačaodsvakeneprijateljskegranateimetka.Utomejeiuspio.Pročitajte,nećetepožaliti...!

Petar Grubišić

Većmeprvapričaovezbirke,kojuvaljačitatikaocjelinu,povuklatakodasamihsvepročitalaudahu.GlavnajetemaDo-movinski rat, glavni lik jedan od njegovihsudionikainjegovikolege,suborci.No,nemaovdjepatetike,nemaovdjevelikogajunače-nja,nitionetipičnohrvatskerezigniranosti. Autor govori iz vlastitoga isku-stva,ovlastitimdoživljajima, izsvogakuta,odogađajimakojimoždanisumijenjaliratnusituaciju,alijesumijenjaliljude.Rečenicaječestokratka,čakkrnja,bezpretjeranihopisailamentiranja,alijasnaidinamična. Nadogađaje i osobe,pa čak i nasebe, autor/pripovjedač gleda s dozom hu-mora.Istina,ratjebioiružanitežakigrozan,aliprisjetimosedasmogauspijevaliprihva-titiipreživjetiupravostomdozomhumora,koja je u onim teškim vremenima zapravobilasvijetlitračakljudskosti. Pitkoijasno,simpatično,iskričavo,ponekadijetko,alineimaliciozno.

Dunja Vanić

h r v a t s k i l i j e č n i c i s p o r t a š i


70

•Istaknutizagrebačkikirurgisvo-jedobnopredsjednikSavjeta»Liječničkihno-vina«Mladen Štulhofer rođenje2.svibnja1924.uZagrebuuuglednojpravničkojobi-telji.NjegovdjedDragutin Štulhofer(1858-1929), rodom iz Osijeka, bio je sudac StolasedmoricezavrijemeAustro-Ugarske. U Zemunu, gdje mu je djed kaomladi sudac službovao, rođen je MladenovotacAleksandar Štulhoferkojijebiozagre-bački odvjetnik amajka Helena rođ. Bauerbila je kućanica. Odrastao je u građanskojobitelji liberalne orijentacije kojoj je svakitotalitarizam bio stran. Iako je njegov otacbio uspješan odvjetnik nije se obogatio jerječestobesplatnozastupaoklijenteslabijegimovinskog stanja. Obitelj Štulhofer živjelajeizmeđudvasvjetskaratamirnimgrađan-skimživotomuZagrebukojijetadaimaooko200.000stanovnika ibiotipičansrednjoeu-ropskigrad. Nakonzavršetkaosnovneškolepo-hađao je Klasičnu gimnaziju u Križanićevojulicigdjejematurirao1943.Zavrijemeško-lovanja uspješno se bavio sportom. Nakon

Prof.dr.MladenŠtulhofer,kirurgiatletičar(1924-2010)

položenemalematureotišaojenaljetovanjeuKutjevo,gdjejenjegovtetakbioupraviteljergele, poznate pod nazivom ‘’Državna pa-stuharnaKutjevo’’.Tujestekaoosnovejaha-nja.Kasnije jedo izbijanja II. svjetskog rataradoodlaziouKutjevo. Uvišimrazredimagimnazijepočeosebavitiatletikomirukometomkojisutadabili popularni sportovi među zagrebačkimsrednjoškolcima.Njegovrazredimaojeruko-metnumomčadkojajebilameđunajboljimaugimnaziji.Ulipnju1939.roditeljisugapo-slalizavrijemeškolskihpraznikaudječačkiInstitutušvicarskomSt.Gallenu.UtomIn-stitutusuglavneobvezebileučenjestranihjezika i sportske aktivnosti. Pobijedio je uskokuuvisnasportskomprvenstvuInstitu-taidobiojepobjedničkumedalju.OzbiljnijesepočeobavitiatletikomkaočlanŠportskogkluba(ŠK)Marathonosnovanog1913.uZa-grebukojijesvojesjedišteimaokrajSave.Bioječlanlakoatletskesekcije,kakosetadanazi-valaatletika.Utovrijemebavljenjesportombilojepotpunoamaterskoatreniralosedvadotriputatjedno.

Krajem1930-ihgodinaulakoatlet-skoj sekciji Marathona pojavila se izuzetnotalentiranajuniorskageneracija.Međunjimanaročito su se isticaliMarijan Urbić (1923-1982), jedan od najvećih talenata hrvatskeatletike koji je sa 16 godina već nastupaoza seniorsku reprezentaciju Jugoslavije, iDavorin Marčelja(1924-2011),kasniječuvenidesetobojaciolimpijacizLondona1948. Međuneštostarijimjuniorimatre-baistaknutiBorisa Urbića(1921-2002),Jane-za Lušickog (1922-2013) i Maria Velčeka (1922-1985),svetadašnjeikasnijereprezen-tativce.JedanodmecenaŠKMarathonbiojeAnton Urbić,otacBorisaiMarijana Urbića,veletrgovacgrađevinskogmaterijalaizMak-simira. Juniori Marathona vodili su velikuborbu za prevlast u Zagrebu protiv junioraHAŠK-aiHŠKConcordije.KodjunioraHAŠK-a isticao se skakač u dalj Ivan Šimonović (1924-2004), poslije ugledni stručnjak zanuklearnumedicinu,dokjeuConcordijisvo-juatletskukarijeruzapočeobudućihrvatskirekorderna100mRadovan Medved(1926-2010),poslijeratavodećihrvatskistručnjakzasportskumedicinu. MladenŠtulhofer jeprveatletskeuspjeheostvario1940.naPrvenstvuZagrebaukategorijijunioraod14do16godina.Na-tjecanje se održavalo na ‘’Srednjoškolskomigralištu’’izadanašnjegmuzejaMimara.Pobi-jediojeuskokuuvisadrugomjestojeosvo-jiouskokuudaljitrčanjuna60m.UekipnojkonkurencijibilisujunioriMarathonanajboljiiosvojilipobjedničkipehar. Već sljedeće godine došlo je dovelikih društveno-političkih promjena. Nje-mačkavojskajeokupiralaJugoslavijuiutrav-nju 1941. proglašena je Nezavisna DržavaHrvatska.ZaobiteljŠtulhoferdošlasunesi-gurnavremena.Početkomljeta1941.policija

Dvoboj atletičara Concordije i Zagreba za Pokal Hrvatskog atlet-skog saveza, održan 8. VII. 1944. u

Zagrebu. S lijeva u tamnim dre-sovima atletičari Concordije: Jan Botka, Zdravko Berdnt, Adalbert

Derniković, Dragutin Puhović, Bojan Stranić i Ivo Buratović. S

lijeva u bijelim dresovima atletiča-ri Zagreba: Marjan Skušek, Mladen Štulhofer, Zoran Poljšak, Miroslav

Gal i Duško Katunarić

Eduard Hemar



71

jeuhapsilaMladenovogocaisprovelagauzatvoruPetrinjsku.Razlogzahapšenjebilajeosvetanekihvrloutjecajnihpolitičkihoso-baonogavremenaskojimasenijepolitičkislagaoaiodbiojeparticipiratiunovojvla-sti.Nonasreću,njegovotacjedo1941.biopočasnipredsjednikjednenjemačketvrtkeizFrankfurtakojajeimalapredstavništvouZa-grebu.UzintervencijuizNjemačkepuštenjeizzatvora.Noiposlijetijekomratapolicijajevišeputaradilapremetačineunjihovomsta-nu.Mladensenastaviobavitisasportomiupromijenjenimokolnostima.UNDHjedošlodopreustrojasporta.ZapovjerenikaDržav-nog vodstva tjelesnog odgoja i športa iza-bran jeMiško Zebić (1898-1947), predratničlanHAŠK-a.Sportskiklubovilijeveorijenta-cijebilisuzabranjeni,nekimajepromijenjenoimeasvisuklubovidobilipovjerenikekojejenametnulanovavlast. Ukolovozu1941.došlodospajanjaŠKMaraton iZagrebačkogplivačkogkluba,poznatijeg kao ZPK. Razlog za spajanje tadvaklubabilojeplivanje.NaimeŠKMarat-honimaojeuvlasništvuplivačkibazenkojije sagrađen 1940. prema olimpijskim stan-dardima,alislabuplivačkumomčad,dokZPKnije imao vlastiti bazen ali je imaoodličnuplivačku momčad. Ispočetka se novi klubzvaoHrvatskiplivačkišportskiklubZagreb,alijeubrzoriječplivačkiispalaizupotrebeidokrajarataklubsezvaoHŠKZagreb. Unovomklubu,kojijeimaoatlet-sku, plivačku, kajakašku, skijašku i još nekesekcije, tih su godina uz Štulhofera nastu-pala još tri buduća liječnika. Predratni članMarathonaHenrik Kumar(1924-1987)istu-dentizSplitaDuško Katunarić(1923-1986),bilisuodličnivaterpolistiičlanovihrvatskereprezentacijeaatletikaimjebiladopunskisport. Obojica su nakon rata završiliMEF ispecijalizirali radiologiju. Slovenac Zoran Poljšak(1919-1992)studiraojeuZagrebu,alijedo1942.nastupaozakluboveizSlovenije.Krajem1942.pristupiojekaoatletičaruHŠKZagrebanakonratadiplomiraojenaMEF-u1947.USloveniji jespecijaliziraokirurgijuiposlijebiopredstojnikkirurškogodjelaidi-rektorbolniceuŠempetrukodNoveGorice. MladensezavrijemeNDHrazviou kvalitetnog atletičara, iako je po uzrastujošbiojunior.Najvećeuspjeheostvariojeutroskokuineštomanjeuskokuuvis.Utro-skoku je vodio borbu s ponajboljim atleti-čarom za vrijemeNDHMiroslavom Galom (1921-1985),kojijeuztroskokbiodržavnipr-vakna100i200m;nakonratajeemigriraoizzemlje.Već1941.Štulhoferjepostigaonizzapaženihrezultata.PostaojeprvakZagrebauskokuuvis,dokjeutroskokubiodrugiizaGala,noGaljekaotadaosječkiatletičarna-

stupaoizvankonkurencije.Uztojesaštafe-tomZagrebana4x100m(Marčelja–Štulho-fer–David-M.Urbić)osvojiotrećemjesto.Tritjednaposlije,naPrvenstvuHrvatske,bioje opet drugi u troskoku, izaGala, i treći uskokuuvis.NaosnovitihrezultatauvrštenjeuHrvatskureprezentacijukojaje21.rujna1941.nastupilauBratislaviprotivSlovačke.Nastupiojeutroskokuiosvojio2.mjestoiza

Galaaispreddvojiceslovačkihatletičara.NaPrvenstvu Zagreba 1942. ponovo je u tro-skokubiodrugiizaGala,kojijejošuvijekbiočlanZrinjskogizOsijekapajenastupioizvankonkurencije,štoznačidajeŠtulhoferpostaoprvaksvogagrada. Sudjelovao je u brojnoj hrvatskojreprezentacijinaPrvimsportskimigramaEu-ropskemladežikojesuodržaneurujnu1942.uMilanu,alinijepostigaozapaženijirezultat.NaPrvenstvuHrvatske1943.uZagrebubiojejošjednomdrugiutroskokuizanepobjedi-vogaGala.UvrštenjeureprezentacijuZagre-baprotivokružjaBudimpešte,alijezbogbo-lestimoraootkazati.Nakonštojematuriraounovačenjeuhrvatskodomobranstvoipro-pustiogotovocijeluatletskusezonu1944.aposlijevišeinijebiloprilikazanastupezbogkrajarata.Nagodišnjimtablicamanajboljihhrvatskihatletičarazauzeojeutroskokudru-gomjesto1941.i1942.atrećemjesto1943. Najboljirezultatutroskoku(13,54m)ostvarioje1942.Otomekakvajebilavrijed-nosttogarezultatadovoljnogovoripodatakdasuprvaci Jugoslavijeu troskokunaprvadva poslijeratna državna prvenstva 1945. i1946.postiglislabijerezultate.NjegovvelikikonkurentMiroslavGal 1945.jeemigriraouFrancusku,gdjejebiostudenskiprvakune-kolikoatletskihdisciplinaapotomjeotišaouArgentinugdje jebioprvakdržaveu tro-skokuinastupaonaPrvenstvuJužneAmeri-

Mladen Štulhofer kao atletičar

‘’Uoči atletskog dvoboja Concordie i Zagreba za Pokal HAS-a, 8. VII. 1944. u Zagrebu predstavnik Concordie dodjeljuje prigodni pehar Ivi Buratoviću povodom 20-godišnjice atletske karijere. Stoje s lijeva Bojan Stranić, Ivo Buratović, Marjan Skušek, Mladen Štulhofer, Zoran Poljšak, zaklonjen Miroslav Gal i Duško Katunarić.


72

ke.ImnogidrugiatletičarikojisunastupalizavrijemeNDHemigriralisunakon1945.uinozemstvo ili su bili prisiljeni otići u beo-gradskiPartizan,takodajehrvatskaatletikabilaznatnoosiromašena,svedoknisustasalenovegeneracije. Štulhofer se nakon završetka II.svjetskog rata zbog obaveza na fakultetuvišesenijebaviosasportom.Svojuprofesio-nalnukarijeruposvetiojemediciniiposebnokirurgiji.Biojedemonstratoričlansekcijede-monstratoraNarodnesocijalističkeomladineMedicinskog fakulteta. Na sastanku sekcijedemonstratora Štulhofer je referirao o bo-lesnicima oboljelim od pappataci groznice.KadsustudentimedicineuZagrebupokre-nuli potkraj 1946. godine studentski časo-pis“Medicinar”biojeŠtulhoferčlanprvogauredništva.Uprvombrojunovoutemeljenogčasopisaobjavljenječlanak“Pappatacigro-znica” kojemsu kaoautori Štulhofer iEmil Freundlich. Kao student bio je pomoćni,a nakon diplomiranja na MEF-u u Zagrebu1951.asistentnaAnatomskominstitutu. KirurgijuspecijaliziranakirurškimklinikamauZagrebu,SkopljuiLjubljani.Spe-cijalističkiispitpolaže1957.naKirurškojkli-niciuLjubljanikodprofesoraBožidaraLavri-ča(1899-1961).Pratećiprofesionalniiživotniputsvogaučitelja,prof.Branka Oberhofera (1913-1985),utemeljiteljatorakalneikardio-vaskularneuHrvatskoj,udanašnjojKliničkojbolniciMerkur,posvećujesetorakalnojikar-diovaskularnojkirurgiji. Kao stipendist Pariza 1959. radi naKirurškoj klinici prof. F. D’Allainesa i Ch. Dubosta te u laboratoriju za eksperimen-talnu kirurgiju. Znanstveno se usavršavao iuMünchenu i Strassbourgu. Po povratku uZagreb radi kaokirurgnaKirurškomodjeluKB-a „Dr. Ozren Novosel“ (danas „Merkur“).Selektroničarima InstitutaRuđerBoškovićizrađuje baterijski pace-maker za direktnuelektričnu kontrolu jatrogeno uzrokovanog

A-V bloka (prvi takav u Jugoslaviji). Na tutemubranidoktorskutezui1961.objavljujenizradovaudomaćimiinozemnimčasopisi-ma.Bio jepredstojnikKirurške službeKB-a“Dr. Ozren Novosel” do odlaska umirovinu1990. Stručni i znanstveni interes usmjerioje kirurškoj patologiji probavnih organa tepostao začetnikom suvremeno koncipiranevagotomije na našem području. Radio je ikao izvanredni te redovitiprofesorkirurgijezapotrebepostdiplomskenastavenaMEF-uuZagrebu.Uzkirurškistručnirad,radiojenapodručjueksperimentalnekirurgijetestvoriotemeljenovommedicinsko-tehničkomdosti-gnuću koje je omogućilo razvoj suvremenekardijalnekirurgije.Udomaćimistranimča-sopisimaobjavioje152stručnaiznanstvenačlankatebioglavniautoruknjigama“Dige-stivnakirurgija”(726stranica)1985.i“Kirur-gijaprobavnogsustava”(850stranica)1992.

i1999.Drugo, izmijenjeno izdanjedobilo jenagradu HAZU “Josip Juraj Strossmajer” zanajboljeznanstvenodjeloizpodručjamedici-ne1999.godine.Objaviojeknjiguuspomenapodnaslovom“Sjećanjajednogkirurga”(267stranica)2004. Od11.3.1986.članjesuradnikJAZU(HAZU) u Razredu za medicinske znanosti.Bio je član Akademije medicinskih znano-stiHrvatske,od1993.člannjezinogSenata,1999.Laureat,od1988.članpredsjedništva,od1992.–2000.predsjednikiod2000.do2004.prvidopredsjednik.Bioječlanombroj-nihsvjetskihkirurškihdruštavaiakademijatepredsjednikHrvatsko-njemačkogadruštvazapromicanje kulturnih i znanstvenih odnosa.OdlikovanjeKrižemzazaslugeSRNjemačke1995.

ČlanjeZboraliječnikaod1952.,nje-govjepočasničlanidobitnikpoveljezado-prinosmedicinskojznanosti.Dobitnikjeipri-znanja “Zlatni skalpel” Hrvatskog kirurškogdruštva.Zaznanstvenidoprinoskomparativ-nojpatologijiprimiojenagradu“LjudevitJu-rak”,azaznanstvenumeđunarodnusuradnjuodličje“RedknezaBranimirasogrlicom”. BiojeubrakusučiteljicomVerom, rođ. Krckoska,skojomjeimaodvojedjece.Njegov sin prof. dr. Aleksandar Štulhofer (1962),ugledanjehrvatskisociologiprofe-sornaFilozofskomfakultetuuZagrebu,kćidr.med.Daška Štulhofer-Buzina(1970)na-slijedila jeočev liječničkipoziv i specijalizi-raladermatovenerologiju.MladenŠtulhoferpreminuoje3.rujna2010.u87.godiniživotaipokopanjenazagrebačkomgrobljuMirogoj.

•••••Izv.:ArhivaautoraLit.:TkojetkouHrvatskojWhoiswhoinCroatia,Zagreb,1992;TkojetkouHrvatskojmediciniWhoiswhoinCroatianmedicine,Zagreb,1994;MladenŠtulhofer,Sjećanjejednogkirurga,Zagreb,2004;OzrenKaramata,AtletikanatluJugo-slavijeugodinamarata1941–1945,Beograd,2013.

Poziv čitateljima Upozoritenasnaimenaistaknutihliječnikasportašaipomogućnostinasuputi-tenaizvorinformacijaiilustracija. Utusvrhuotvorenajeposebnae-adresa:[email protected]

Članovi ŠK Marathon na igralištu HAŠK-a 27. srpnja 1941. S lijeva stoje: Davorin Marčelja, Marijan Urbić, Boranić i Mladen Štulhofer


p r i j a t e l j i h r v a t s k e u s v i j e t u


73

• Kao što smo izvijestili u broju126(str.24),predsjednikRHdr.Ivo Josipović odlikovao je 6. prosinca 2013. počasnogčlanaNjemačkog i Hrvatskog oftalmološkogdruštvadr.Rolfa Grewea redomDanicehrvat-skezaznanost«zaosobitezaslugezarazvojmedicinskeznanostiioftalmologijeteosobitdoprinos promicanju veza između RH i SRNjemačke» jer je «poticanjem zajedničkihprojekata,studijaistručnihskupovapridonio

Dr.RolfGreweisuradnjahrvatskoginjemačkogoftalmološkogdruštva

bliskoj suradnji Hrvatskog (HOD) i Njemač-kogoftalmološkogdruštva(DOG)usegmen-tustručne,nastavneiznanstveneaktivnostinapodručjuoftalmologije». Svečanostisuprisustvovaliprof.dr.ChristianOhrloff,predstavnikpredsjedništvaDOG-a;gosp.Valentin Gescher,predstavnikVeleposlanstvaSRNjemačkeuZagrebu;aka-demikMilan Moguš, predsjednik državnogpovjerenstvazaodlikovanjainagrade;prof.

dr.Zoran Vatavuk,predsjednikHOD-a i svičlanovipredsjedništvaHOD-a. IstogadanajeuZagrebu10.Znan-stvenisimpozijHOD-a«Suvremenouoftal-mologiji» i tom prigodom održana i lauda-cijadr.Grewepovodomodlikovanja.Bila jetoprilikadasečlanstvoupoznasnjegovimudjelomuvišegodišnjojsuradnjiizmeđunje-mačkihihrvatskihoftalmologa. KadjeDOGod1996.do2003.or-ganiziraoiprovodioveliku,dvostrukoslijepumulticentričnustudijuodjelovanjukalcijevadobesilata na pojavu oftalmoloških retinal-nihkomplikacijakoddijabetičara,dr.Grewejeinašeoftalmologepozvaonasuradnju. Projektjeobuhvatio11europskihzemaljai40centaraitakosusepridružiliinaši stručnjaci iz 5 hrvatskih klinika. Našeklinikedobilesukaopoklonizvrsnestereo-skopskekamerezasnimanjeočnepozadine,azatimiposebantonometarzamjerenjeoč-nogtlakaudjece. TojeomogućiloiizravnusuradnjuskolegamaizNjemačkeiafirmacijunašeof-talmologijepajetako,uzpotporudr.Greweau okviru 99. Godišnjeg kongresaDOG-a od29. 9. do2. 10. 2001. uBerlinuorganiziran

Dr. Vjekoslav Dorn

Sudionici odlikovanja dr. Rolfa Grewea; s lijeva stoje: mr. sc. Ivan Krković, Osijek, prim. mr. sc. Nikola Sušić, Šibenik, prof. dr. Mladen Bušić, Zagreb, prof. dr. Katia Novak Lauš, Zagreb, prof. dr. Kajo Bućan, Split, prof. dr. Renata Iveković, Zagreb, prof. dr. Milan Ivanišević, Split,

predsjednik RH prof. dr. Ivo Josipović, prof. dr. Christian Ohrloff, član predsjedništva NOD-a, prof. dr. Rolf Grewe, Münster, g. Valentin Gescher, predstavnik veleposlanstva SR Njemačke u Zagrebu, prof. dr. Zoran Vatavuk, predsjednik HOD-a, Zagreb, dr. sc. Miro Kalauz, Zagreb, prof. dr. Vjekoslav Dorn, Zagreb,

prof. dr. Zdravko Mandić, Zagreb, prof. dr. Damir Kovačević, Rijeka, prof. dr. Rajko Kordić, Zagreb, prim. dr. Bojan Gračner, Maribor, doc. dr. Nenad Vukojević, Zagreb

p r i j a t e l j i h r v a t s k e u s v i j e t u


74

prvinjemačko-hrvatskioftalmološkisimpozij,nakojesujednakopravnosudjelovalihrvatskiinjemačkioftalmolozi.Održanoje6refera-taizvodećihnašihustanovakojisuprikazaliaktualno,stručnoiznanstvenostanjeoftal-mologijeunas.Nakontogasunašimladiof-talmolozidobilidesetstipendijaibesplatnojednomjesečniboravaknapojedinimočnimklinikamadiljemNjemačke. Drugitakavsimpozijbiojeposve-ćenglaukomu,aodržanjeuZadruod15.-18.VI.2006.,asudjelovalisuiugledninjemačkioftalmolozi. I u tome je bila velika zaslugadr.Grewea jer ih jeonangažirao idoveouHrvatsku. Kroz gotovo deset godina takvihkontaktaostvarenajenesamosolidnapove-zanostdvijustručnihdruštava,nego jevišenašihkolegapostaločlanovimameđunarod-

nihoftalmološkihdruštava(EGS,Euroretina,ESCRS,ESOPRS). Dr.Grewebiojevišeputapozva-ni predavač na kongresima HOD-a. U nizupredavanja, npr. “Oftalmologija u Europskojunijipočetkom21.stoljećainjezinootvara-njepremaIstočnojEuropi”i“Štoočekujehr-vatskogaliječnikauEuropskojUniji?”tetakoupoznaojenašeoftalmologesmogućnosti-makojepružajuraznifondovizaedukacijuitekakostećiliječničkediplomeuEU-u. Prilikomizradbeprijedlogaprogra-mazaspecijalizacijuizoftalmologijesavjetidr.Greweabilisunamodznatnepomoći,timvišešto je imao iskustvos legislativom zaNjemačkuiAustriju. KaočlanUEMS-adr.Grewejepo-mogaodaHrvatskapostanepridruženičlan

Radno predsjedništvo Prvog simpozija Njemačkog i Hrvatskog oftalmološkog društva, Berlin, 29. 9. -2. 10. 2001. S lijeva na desno: dr.Rolf Grewe, prof. dr. Željko Dužanec,

prof. dr. Zdravko Mandić, prof. dr. Vjekoslav Dorn

Drugi Hrvatsko-njemački simpozij o glaukomu, Zadar, 15.-17. 6. 2006. Predavači na simpoziju (s lijeva): prof. dr. Lovre Bojić, dr. med. Rainer Guthoff, prof. dr. Franz Grehn, prof. dr. Smiljka Popović-Suić, dr. med. Davor Dobutović, dr. med. Rolf Grewe, doc. dr. Wido Budde, prof. dr. Lutz Pillunat,

doc. dr. Suzana Kovačević, prof. dr. Fritz Dannheim, prof. dr. Günter Krieglstein, prof. dr. Zdravko Mandić, prof. dr. Christian Vorwerk, prof. dr Željko Dužanec, prof. dr. Norbert Pfeiffer, doc. dr. Katija Novak Lauš, prof. dr. Vjekoslav Dorn, prof. dr. Dušica Pahor, prim. dr. Aldo Valković

uEuropeanBoardofOphthalmologu(EBO)idobijesvogapredstavnikautometijelu.Timsučinomeminentnihrvatskioftalmoloziveć5 godina uključeni kaomeđunarodni ispiti-vači za specijalisteoftalmologena ispitimauParizuzazemljeEuropskeunije.Početkomstudenog2013.PostalismoistalančlanEu-ropskogodborazaoftalmologiju. HODjestogaipotaknuopostupakdasedr.Greweudodijelinašedržavnoodli-kovanje.

Dr.Rolf Grewe jerođenuHanno-veru 1932. Kao oftalmolog privatne prakseradio jeuMünsteru34godineaprije togakaonadliječniknaSveučilišnojočnojkliniciizatimkaopredstojnikOčnogodjelaClemens-hospitalauMünsteru.Od1983.ječlanpred-sjedništva i glasnogovornik DOG-a. Godine1986/87. bio je njegov predsjednik i 1987.organizatorglavnoggodišnjegkongresa.Od1995. do 1998. bio je povjerenik DOG-a zazemljesrednje i istočneEurope.Postao je istalančlanSekcijezaoftalmologijuUEMS-a.Osobitoseistaknuoistraživanjemglaukoma.Kaopovjerenikzasrednjeiistočnoeuropskezemljeposebnoseangažiraonarazvojuof-talmologijeutimzemljama.

•••••

l i j e č n i c i u s l o b o d n o v r i j e m e


75

• Nikad nisam bila neki sportskitip. Dapače, moglo bi se slobodno reći dasambilanespretnodijete,idavaljdaposto-jeobjektivnirazlozizaštomemojibašnikadnisu poslali na treniranje nekakvog sporta.Nasatovimatjelesnogodgojasamseuvijekbojaladaćeme loptaudaritiuglavu ikadbisenetkoslučajnoprevarioibacioloptuumomsmjeru,jabihsemaknulaustranu,štodaljeodlopte.Kadsudjecabiralasvojetimo-vezaigranjegraničara,menebiuvijekzadnjupridodalijednojodekipa,jersumorali,jersunastavniciinzistiralidasvadjecamorajubitiuključena. U kasnoj adolescenciji sam se upotrazi zamanekenskim stasomupisala nastep-aerobik,alinitomenijeišlo.Nakonparmjesecivježbanjajavilisuseboloviukolje-nima. Ortoped je rekao da mi je oštećenahrskavica i preporučio prestanak bavljenjaaerobikom. Nijemi ta preporuka baš teškopala.Sadsamimalaimedicinskoopravdanjezasedentarninačinživota. NastudijumedicineupoznalasamprijateljicuZvjezdanu,strastvenuplaninarkukoja je svaki slobodan trenutak boravila uplanini.Vjerujemdajeispavalasruksakom.Ona me neprestano nagovarala da s njomkrenem u planinske visine, a ja sam uvijekimalaizgovorzaštonemogu,osobitonakonepizode „oštećenahrskavica“.NoZvjezdanajebilaupornaiunekodoba,napetojgodi-ni studija, u trenutku neke pomrčine uma,japristanemotići snjomnaplaninarenje, iotadanisamprestalaplaninariti.Koljenasuviše-manje u redu, a ispostavilo se i da sumojemotoričkevještineza tuaktivnostsa-svimdovoljne–naime,uplaninarstvučovjeksamotrebahodatiiuglavnomnemaloptenavidiku. Tobibilapričao tomekakosampočelaplaninariti.ApričaoodlaskuuAmeri-kujezapravotužnastorijaoobrazovanjustu-

Trigodineuameričkimplaninama

Livia Puljak, Split*

*Prof.dr. LiviaPuljak,Medicinski fakultetuSplitu,članicauredničkogodboraLiječničkihnovina,ured-nicarubrikeCochranezanimljivosti

denatamedicine.Naprvetrigodinestudijasvejebilogotovosavršeno.Nastavnicisubilidostupni,nastavaseuvijekodvijalapoplanu,ispiti susepolagaliprekoparcijalnih ispita,sve uredno i korektno. Nakon treće godinestudijasituacijasepotpunopromijenila.Do-laskomnaklinikukolegeijasmosesuočilisaprezaposlenimnastavnicima,kliničarimakojiradeiuambulanti,inaodjelu,iimajudežur-stva,ikojiseobičnonisunitrudiliskrivatidaimstudenti samosmetnja.Čast iznimkama,ali uglavnom je scenarij na kliničkim vjež-bamabiovrlopredvidljiv–mentorbineštokratkoispričao,ostavionassuputomdauzi-mamostatuseianamnezeinestao.Ponekadbinaspovjerilistažistimaispecijalizantima.Jednomnam jementor rekaoda jeprezau-zetidaonamje30kndaodemonakavuzavrijeme vježbi. Drugomprilikom smo se navježbamaizkirurgijepojavilesamojaiZvjez-dana,dokjetrojeostalihkolegaizgrupebilouočljivoodsutno.Šefkirurgijenasjepitao:„Azaštostevasdvije,jadne,došlenavježbe?Bitćedanematedečka?“Najednomusmenomispitumijenakon15minutaprofesorrekaodaseispričava,alidatrebaotićirazgovara-tispotencijalnimdonatoromzakliniku,ida

gapričekam.Vratiosenakon5sati.Ponekadprofesorinanastavuilinaispituopćenebidošli,nitibiposlalizamjenu. Podučavanjekliničkihvještinabiloje na studiju vrlomanjkavo i osim vječnoguzimanjastatusaianamneza,studentimasenudilovrlomaloprilikazavježbanjepraktič-nihstvari.Prikrajustudijanisamseosjećalaspremnompreuzetiodgovornostzaživotpa-cijenta.KadseukazalaprilikazaodlazakuAmerikuiradulaboratorijunaznanstvenomprojektu,prilikusamobjeručkeprihvatila. PolagodinenakondiplomepočelasamraditiuDenveru,glavnomgradudržaveColorado, okruženom planinama, idealnommjestuzaplaninarenje.Alikakopočetiplani-naritinegdjegdjenemašprijatelja?Planina-renjenijeaktivnostukojubisečovjektrebaoupuštatisam,zbognizaobjektivnihisubjek-tivnihopasnosti.Stogasamspomenulasvo-jimdvjema cimericamada želimplaninaritiizamolila ihdameupoznajus ljudimakojiplaninare.JednaodnjihodmahmijedonijelaprospektorganizacijeVolunteersforOutdoorColorado,kojaorganiziraradneakcijepopla-ninama,ipredložiladabitomoglabitidobraprilika za planinarenje i upoznavanje novihljudi.Nainternetusampronašlainformacijeojošjednojtakvojudruzi,ColoradoFourtee-nersInitiativekojaokupljavolonterekojipakradneakcijeorganizirajuisključivonaplani-namavišimod14000stopa(4267m).Colo-radoima54takvavrhaiiznimnosuposjećenijersvakiplaninarkojidržidosebeželi„osvo-jiti“svenjih.Budućijeekosustavnavelikimvisinamaveomaosjetljivivegetacijasespo-rooporavlja,iznimnaposjećenosttihvrhovadovodidobrzograzaranjaprirodeiplaninar-skihputovapasunužnibrojniprojektiirad-neakcijekakobiseumanjilaštetakojučineljudi.Odmahsamsekaovolonterkaprijavilaobjemaorganizacijamaiuslijedilisupozivina

Izgradnja nove planinarske staze u planinama blizu grada Buena Vista, Colorado


76

vikenderadno-aktivnogplaninarenjakojisuseodržavalipocijelomColoradu.Takosamdobila priliku planinariti i upoznavati noveljude,aliiraditi,nekaditeškefizičkeposlo-ve,uprirodi.Nekadsmogradiliposvenovestaze,dvaput smouništavali korovkojinijepripadao autohtonoj vegetaciji, a najčešćesmopopravljalivećpostojećestazekojesubileoštećeneilipotpunouništenezbogveli-kogbrojaposjetiteljailivodeneerozije.Tesumiplaninskeradneakcijebilepredivnoisku-stvo.Častjeupoznatitolikoljudikojisuspre-mnivolontiratinateškimfizičkimposlovimau prirodi, samo zato jer vole prirodu i želejeočuvati.Nakonposlabiuslijedilazabava,pjesmaidruženje,uzorganiziranuhranuzasvevolontere.Svetoodvijaloseuneopisivolijepomplaninskomokruženju. Kultura planinarenja i odlazakaupriroduinačejeuColoraduvrloraširena.Co-loradoprivlačiljudekojivoleaktivanživotpasečestoidoseleutudržavudabiimaliprilikubavitiserekreacijomuprirodi,bilodaseradioplaninarenju,skijanjuilidrugimsportovimai vrstama rekreacije. Kroz Colorado prolazeStjenovite planine (engl. Rocky Mountains)idržava imapreko6000planinskihvrhova.Pravirajzaljubiteljeplaninskeprirode.ZbogvelikoginteresazaživljenjeuColoraducijenenekretninatusuveomavisoke.SportskiduhstanovnikaColoradavidljivjeiugradovima.PoDenverusesvugdjemoguvidjetiljudikoji

trčeilivozebicikl,agradimaodličnumrežupješačkihibiciklističkihstaza. Nakon14mjeseciplaninarskeidileuColoradu,mojlaboratorijijasnjimpreselilismoseuDallas,udržaviTeksas,gradkojijesuštasuprotnostDenveru.Naulici se tamonemoguvidjetiljudikojihodajunitikojivozebicikl.OsimuužemcentrugradauDallasuuopćenepostojepločnicipačovjekninemagdjehodatiuzcestu,osimakoćehodatipotravnjacimakojiokružujukućenaprivatnimposjedima. A u Americi su svi osjetljivi nasvojeprivatneposjedepavamjeboljedanehodateponjihovimtravnjacima.VećinaTek-sasaravnajekaopalačinka,aDallasnažalostnije u onommalom dijelu Teksasa gdje suplanine.Unedostatkuplaninaiplaninarskihorganizacija,prijavilasamseuDallasuzavo-lontiranjeukuhinjuzabeskućnike iupisalanasvemogućeaktivnostikojesusenudileusportskomcentrunasveučilišnomkampusunakojemsamradila,atojebilazaistačudno-vata kolekcija sportskih aktivnosti: aerobik,joga,salsa,pilates,kenpokarateitaekwondo.Čaksamdošladožutogpojasaukarateu(prvinakonpočetničkogbijelog)pa samsenakon tog neviđenog uspjeha, na vrhuncusvojesportskeslave,odlučilaprestatibavititimsportom,kakoipriličivrhunskomsporta-šu. Planinarenja jeuDallasubilone-usporedivo manje nego u Denveru jer su

planinesadbilevrlo,vrlodaleko.NajvišivrhTeksasazoveseGuadalupepeakiodDallasajeudaljen8hvožnje.NatuvožnjukrenulasamjedanvikendsprijateljicomSvetlanom.Vožnjajepriličnoneuzbudljivajercestavodikroz pustinju. Nije to ona pustinja koju miobično zamišljamo, s gomilom pijeska, po-nekomdevomioazom.Tateksaškapustinjaimaneštovegetacije,kaktusaidrugihbiljakadebelihlistova.Punajestijenaiprašine.Ivrloravna. Zapravo dosadna. Tek nakonmnogosatiukažusenekeizbočineutojravnici,prveplanineunacionalnomparkuGuadalupemo-untains.Danisutamopaklenovrući,anoćihladne.Kampovi su lijepouređeni, a cijenezaposjetiteljepovoljne.Jednaulaznicauna-cionalniparkkoštalajetada10dolara,aza50dolaramoglasekupitigodišnjakartakojaomogućujeulazakusvih58nacionalnihpar-kovauSAD-u.VrloblizuGuadalupeplaninanalazeseCarlsbadovešpilje(engl.CarlsbadCaverns)udržaviNoviMeksiko,krškišpiljskisustavkojisesastojiod81povezanešpilje,jedinstveneposvojojveličini,ljepotiimine-ralnim tvorevinama zbog čega senalazi naUNESCO-vompopisusvjetskebaštine.Špiljesupoznateipotomeštoseunjimanalazešišmišikojiupredvečerjeizlazeizšpiljapaseposjetiociusutonokupeispredulazaušpiljuičekajudacrnioblaknagrneizutrobezemlje.SvetlanaijasmoistražileusputiCarlsbado-vešpiljetesenatomputuzabavljale„slaveći

Na vr

hu G

uada

lupe

Mou

ntai

ns, n

ajvi

šem

vrhu

Teks

asa




77

rođendan“svakuvečer.Naime,uameričkimrestoranimajeobičajdasvikonobariljudimakoji slave rođendan u zboru pjevajuHappyBirthdaykadstignedesert.ZanjuizRusijeimeneizHrvatske,tojebiloneopisivozabav-no,pasmourestoranimanaizmjenceslavilerođendaneonapaja,itakosvakidan. DrugomprilikomsamsdruštvomotišlaudržavuArkansas,uparkprirodeQue-enWilhelmina u planinamaOuachita. Parkjedobio imeponizozemskojkraljici koja jeokrunjena1898.godine,bašuvrijemekadsunizozemskiinvestitorigradiliželjeznicuiod-maralištakrozOuachitaplaninepasujedanvrhnazvaliposvojojvladarici.Tojebrežulj-kastopodručjebujnevegetacijeijošbujnijihpadalina.Nasvimfotografijamaparkakojesemogunaćinainternetuprikazanojesavrše-novedrovrijeme,amismotamobiliuglav-nomuoblaku,inaučiliodlokalacadaonituiinačeživeuglavnomuoblaku.Višedanasmoplaninarili i većidiodanabilipotpunomo-kri,štoodkišekojajepadala,štoodmokrograslinjakojesenalaziloustazu.Najboljidiotogaplaninarenjabilisuvečernjiroštiljipodkišobranomukampu.Nisubililošinitrenutciokočajautoplomisuhomrestoranu. Zaobilazakatraktivnijihplaninskihpodručja osoba koja živi u Teksasu ipak setrebamalovišepotruditiiućiuavion.DvaputsambilaunacionalnomparkuYosemite,kojisenalazi3-4satavožnjeodSanFrancisca.Prviputjetopodručjezaštićenodavne1864.Godine,inebezrazloga.Tubičovjekmogao,

baškakoTinUjevićreče,umrijetiodljepote.Prekrasne šume, stare sekvoje, doline izdu-bljenesilomledenjaka,šumrijekeiimpresiv-negranitnestijenenaprostoočarajučovjeka.NaulazuuYosemite,akoćetetamoprespa-vati, obaveza vam je pogledati edukativnifilmukojemnaučiteštosvemoratenapravitikakobistesezaštitiliod–medvjeda.Naime,tamosumedvjediprestalispavatizimskisanjer im je hrana stalno dostupna.Naučili sukakoprovalitiuautomobileimuvajuseokokampova pa se nikakva hrana niti mirisnetvarinesmijuostavitiuautuiliušatoru.Sveseprekonoći stavljau čelične spremnike sključem.Medvjedikojeuhvatekakonanoseštetuautomobilimailiukampuuspavajuseiprebacujudalekoudivljinu.Nekiodnjihsevrate, pa ponovljene prijestupnike rendžeriljubaznojošjednomvraćajuudalekudivlji-nu.Akoihuhvatetrećiput,eutanazirajuih.Neke američke planine samo sam turističkipromatrala.SprijateljimaMarijemiDanicomposjetilasamMt.Rushmore,planinuuJužnojDakotiukojojsuuklesane18-metarskeglaveameričkihpredsjednika–svojemjestotusuzaslužiliGeorgeWashington,ThomasJeffer-son,TheodoreRooseveltiAbrahamLincoln.Njimasečovjeksamomožedivitiizdaljine,nemapentranjapoameričkimpredsjednici-ma.UWyomingusmoposjetiliDevil’sTower,golemustijenuvisoku386m,sdubokimusje-čenimbrazdama.Stijenajepoznatoodredištepenjača,akakonitkoodnasnemapenjačkihafiniteta,mismosezadovoljilikružnomtu-

romokovražjegtornja.Stijenaseuzdiževiso-koiznadokolnešumeisvetojemjestoame-ričkihIndijanaca.Ponjihovojnajpopularnijojlegendi,dvijedjevojčicesuseigraleušumikadsuihspaziligolemimedvjediipočeliju-ritizanjima.Djevojčicesusepopelenavelikustijenukakobisespasile,palesunakoljenaipočelesemolitiVelikomDuhudaihspasi.Čuvši njihovemolitve Veliki Duh je početopodizatistijenusvevišeiznadzemljetakodaihmedvjedinemogudosegnuti,amedvjedisu,pokušavajućisepopetiuzstijenu,svojimvelikim kandžama napravili brojne udubinenanjenim stranama.Kad su djevojke došledoneba,pretvorilesuseukonstelacijuzvi-jezdaPlejade. Trigodine trajala jemojaamerič-kaznanstveno-planinarskaavantura iVelikiDuh,umjestodamedignenaplaninidonebaipretvoriuzvijezdu,vratiomenazaduHr-vatsku.SadplaninarimuglavnompoHrvat-skoj,ponekadi izvanHrvatske.Najdražemijehodanjepolaganimterenima,aliudajomzaalpinistasamasamsebipomrsilaplanoveobezbrižnojrekreacijiisadsesnjimpone-kad nađem u situacijama u kojima čeznemzasedentarnimdanimaioštećenomhrskavi-com.No,planinarskamudrostkažedaumorprolazi,azadovoljstvoostaje,patako ikodmeneprolaskomumoranastupaamnezijazasvetešketrenutkeproživljeneuplaniniivrlobrzosamspremnazanoveplaninarskeavan-ture.

•••••

Izm

eđu

giga

ntsk

ih se

kvoj

a u n

acio

naln

om p

arku

Seq

uoia

p r e n o s i m o . . .


78

•Imaliistineustarojnarodnojmu-drostidaprobavautječenaduhiraspolože-nje? Sigurno ste i sami osjetili nelagodu utrbuhu pri smionoj jutarnjoj vožnji bez kar-tedokZET-ovi kontrolori vrebajuna svakojpostaji ili leptirićekaodastesezaljubljeni,azapravostesamoizašliiztramvajanaže-ljenojstanici.Dolazelitiosjećajiizglaveiliiz trbuha? Ideja o dvamozgamožda zvučipoputznanstvenefantastike,alimićemovaspokušatiuvjeritiusuprotno. Stotinamagodinaljudisuvjerovalidacrijevakomunicirajusmozgomitimeutje-čunazdravljeibolest.Noteksuuproteklomstoljećupokrenutaprvaistraživanja,apioniriutompodručjubilisuameričkiliječnikByron Robinson,kojije1907.objavioknjiguAbdo-minalniipelvičnimozak,injegovsuvremenikbritanskipsiholog Johannis Langley,koji jeskovaoizrazcrijevniživčanisustav(eng.en-tericnervoussystem,ENS).SLangleyjevomsmrćuopaojeiintereszaovomtematikom. Tek je mnogo godina kasnije dr.Michael Gershon obnovio njegov konceptipredložiodaENSmožekoristitinekeneu-rotransmiterekaomozak.Gershonovateori-japrvotnojebilaismijanaiodbačena,dabi90-ihgodinaipakpostalaprihvaćenačimeseotvorioputnovomznanstvenompodručju-neurogastroenterologiji.

Crijevnimozak

Probavnisustavimavlastitiunutar-njiživčanisustavkojisesvojomdužinomodpreko10metaraprotežeodjednjakadoanu-sa.Mrežuod100milijunaneurona,40iden-tificiranihneurotransmiteraiprodukciju95%ukupnog serotonina u tijelu dr. Gershon je1996.godinenazvaodrugimozak.Tajseizrazodnosiupravonaživčanisustavkojiugrađen

Zarnamnijedovoljanjedanmozak?

Pišu: Ines Martinec i Vinka Kovačević, Studentska sekcija za neuroznanost MEF-a u Zagrebu

*PrenosimoizčasopisaMEF-auZagrebu„Medici-nar“,vol.55broj1,zima2013,str.32-35

ucrijevnustijenkukontroliraprobavuteigravažnuuloguufizičkojimentalnojhomeosta-zi.Mozakicrijevavisokosuintegriraniorganiuneprestanojdvosmjernojkomunikacijipre-kopasivnihiaktivnihmehanizama,uključu-jućineuralne,imunološkeiendokrineputove,kaoiprekoosistresa:hipotalamus-hipofiza-nadbubrežnažlijezda. No,složenostENS-aležizapravounjegovojautonomnostiuodnosunasredišnjiživčanisustav(CNS).Pomoću90%aferentnihimpulsakojiputujuvagusomuvišekortikal-nestrukture,crijevniživčanisustavpomažepercepcijipodražajaizokolišaitakomodulira

odgovororganizmananjih. Drugimozakzapravodijelibrojnekarakteristikesprvim.Započetak,takođerjegrađenodrazličitihvrstaneuronaipotpornihglija-stanica,adabiuspješnoodržaostabil-nimsvojfiziološkiokoliš,imavlastituverzijukrvno-moždanebarijere.ENSproizvodi i ši-rokupaletuhormonaineurotransmitera.No,kojajetočnonjihovauloga? Znamo da je dopaminska signa-lizacijaumozgupovezanasasustavomna-građivanjaiužitkom,dokserotonin,poznatikaohormonsreće,reguliraspavanje,apetit,tjelesnu temperaturu i podiže raspoloženje.Uprobavnomsustavudopaminupravljako-ordinacijom peristaltike kolona, a serotoninaktivira probavne enzime i potičemotilitetcrijeva.

Emotivnastranaprobave

Očigledno,crijevnimozaksamposebinemaemocije.Pakakoondadjelujenaoneproizašle izglavekad se smatrada si-gnalne molekule iz ENS-a ne mogu prijećikrvno-moždanu barijeru? Čini se da živčanisignali izprobavnogsustava ipakutječunaraspoloženje.Dokaztomujestudijaobjavlje-na2006.godineukojojjeuočenokakosti-mulacijavagusamožebitiuspješnaterapijaza kroničnu depresiju refrakternu na svako

p r e n o s i m o . . .


79

drugoliječenje.VezaizmeđuCNS-aiENS-anajboljeseočitujeubrojnimpsihosomatskimporemećajima. Već dugo je poznato da seporemećajikaoštosudepresija,anksioznost,sindrom iritabilnog crijeva, želučani ulkusi Parkinsonova bolest mogu manifestiratisimptomimanamozgu,aliinarazinicrijeva.Serotonin-producirajuće stanice razvijaju seranouENS-ui,akojetajrazvojporemećen,drugimozakimaneadekvatnufunkciju. Gershonsmatradabilokojištetniutjecajnaserotonin-producirajućestaniceunajranijoj životnoj dobi može biti uzrokomsindroma iritabilnogcrijeva (SIC), stanjaka-rakteriziranogkroničnombolnošćuutrbuhu,grčevima,nadutošću,izmjenomproljevaiza-tvora. Hipotezu da sindrom iritabilnogcrijeva može biti uzrokovan degeneracijomneuronauENS-upotvrđujeinedavnastudijaprovedenana100ispitanikaskriterijimazaSIC. Kod 87 ispitanika pronađena su cirku-latornaprotutijelausmjerenananeuroneucrijevima.

Granicesposobnostidrugogmozga

Većinaneuroznanstvenikacrtupod-vlačikodpamćenja.Anegdotaiz60-ihgodi-

nauameričkojvojnojbolnicipokazujedajeistinaipakneštodrugačija.Naime,jedanodbolničaranaodjeluparaplegičnihpacijenatasvakogajejutrauistovrijemeradioispiranjecrijeva. Nakon njegovog odlaska praksa sepromijenila,nopacijentisuidaljesvakidanimalistolicutočnou10sati.Gershonpriznajedaposlijenijebilosličnihizvještaja,aliostajeotvorenpremaidejidadrugimozakimamo-gućnostpamćenja. Otkrićekakojedisregulacijacrijev-nogživčanogsustavaupletenau svakojakastanjaukazujenatodaovajzaboravljenidioživčanog sustava zaslužuje puno više po-zornostinegošto je imaouprošlosti.Boljerazumijevanjedrugogmozgaulogjezabu-dućnostunastojanjimadasepostigneboljakontrola nad patofiziološkim procesima, odpretilosti idijabetesadorazličitihneurološ-kihipsihijatrijskihbolesti.

•••••

LiteraturaCorcoranCD,ThomasP,PhillipsJ,O’KeaneV.Vagusnervestimulationinchronictreatment-resistantde-pression.TheBritJofPsych2006;189:282-283.PowleyTL, PhillipsRJ.MorphologyandtopographyofvagalafferentsinnervatingtheGItract.AmericanJofPhysiol2002.Wood JD,LiuS, DrossmanDA, RingelY,WhiteheadWE. Anti-Enteric Neuronal Antibodies and the Irri-

table Bowel Syndrome. J Neurogastroenterol Mo-til 2012;18:1:78-85.Brown H. The Other Brain Also Deals With ManyWoes.YoungE.Gut instincts: The secretsof your secondbrain.

i z u r e d n i š t v a


80

• U Zagrebu je 11. ožujka 2014.umroprim.dr.VladimirDugački,hrvatskiof-talmologipovjesničarmedicine. Uredništvo„Liječničkihnovina“čijijevrijedančlanisuradnikbionizgodinažalinjegovodlazak.Beznjegovasudjelovanjanebi bilamoguća izložba priređena 16. lipnja2003.podnaslovom „Stogodina liječničkihkomorauHrvatskoj“nitimonografija„Hrvat-skaliječničkakomora1903.–1995.–2005.“(2005.)zakojujeonnapisaoprilog„Liječnič-kakomorauZagrebuod1923.do1946.godi-ne“. Njegovajesmrtteškopogodilanje-govu obitelj, ožalostila prijatelje i kolege ihrvatskumedicinarskuzajednicu.Posebicejetovelikgubitakzamalobrojnuskupinuhrvat-skihpovjesničaramedicine. Rođen je u Zagrebu 26. veljače1939. I nakon Klasične gimnazije završene1957.Upisaojestudijmedicinenazagrebač-komSveučilištu.Od1959.bio ječlanKlubademonstratora,aod1960. ičlanKlubaNa-rodnog zdravlja „Andrija Štampar“, poslije injegovpredsjednik. SudjelovaojeiuraduTerenskeje-diniceCrvenogKrižagradaZagreba.Potkraj1960.postaoječlanomuredništvastudent-skog časopisa „Medicinar“ u kojem je1961.objavljen njegov prvi znanstveni uradak „Orazvojuirastuleće“kaoičlanak„Preventiv-no-medicinskiraduseluVidovec“(izrađenusuautorstvusnekolikokolegicaikolega). Ti sučlanciproizašli iz radnjina-građenihnakongresustudenatamedicine istomatologijeuLjubljani1961.Istejegodineu„Medicinaru“objavljennjegovprvipovije-sno-medicinskitekst„GiambatistaMorgagni,začetnik znanstvene patološke anatomije“.Godine1963.biojeglavniurednik„Medicina-ra“.JoškaostudentbiojeuuredništvuMedi-

In memoriam

VladimirDugački

cinskeenciklopedijeLeksikografskogzavodauZagrebu.Pomoćnikglavnogurednikaprof.dr.Grmek(1924.–2000.)povjeriomujere-dakturuliteraturnihpodataka. U Hrvatskom liječničkom zborubioječlanHrvatskogoftalmološkogdruštva,predsjednik(1992.–2006.)Hrvatskogdruš-tva za medicinsko nazivlje te dugogodišnjitajnik, a od 1999. i predsjednik Hrvatskogdruštvazapovijestmedicine. Bio je članSocieté Internationaled’HistoiredelaMedicineiJuliusHirschbergGesellschaft fur Geschichte der Augenheil-kunde. Član je bio uredništava više me-dicinskih časopisa – Acta medico-historicaAdriatica, Acta opthalmologica iugoslavica,Ophtalmologia Croatica, Liječničke novine,Liječničkivjesnik,glasilaKBC-aNašenovine,časopisaMedicinskogfakultetaMef.hrtesu-radnikLeksikografskogzavodaMiroslavKrle-ža, tvrtkeProLexis idrugihkućakoje radenaleksikografskimizdanjima.AktivanjebiouDružbiBraćehrvatskogzmajakaoZmajIvan-ski. Premdavećdugoteškobolestan,dosamogakrajasvoga,radomirezultatima,bo-gatogživotadr.Dugačkijepisao,amnogimkolegamapomogaojesavjetimaiispravcima.Predstavljao je neiscrpno vrelo provjerenihpodataka o hrvatskojmedicini, njezinim in-stitucijamaiprotagonistima. To znanje prikupio je marljivimpretraživanjem knjižnica i arhiva u trajanjuduljem od pola stoljeća. Sudjelovao je nabrojnimsastancimaisimpozijimairadovisumuobjavljeniuzbornicimastihskupova(Pri-rodoslovna baština Slavonske Požege, UdioLikeuprirodnimznanostima iprivredi,PrvisimpozijpovijestizdravstvenekultureSlavo-nijeiBaranje,PrviiDrugisimpozijizpovijesti

znanosti,Isusovcinavjerskom,znanstvenomikulturnompodručjuuHrvata). Impresivanjebrojčasopisaukojemsu njegovi članci objavljeni: „Acta historicamedicinae, stomatologiae, pharmaciae, me-dicinae veterinariae“, Acta medico-historicaadriatica“, „Acta medicorum“, “Acta biocovi-ca“,„ActaophthalmologicaIugoslavica“,Ana-liKliničkebolnice„Dr.M.Stojanović“,„AnaliOpće bolnice Dr. J. Kajfeš“, „Anali Zavodazapovijesne znanostiHAZUuDubrovniku“,„Defektologija“, „Jugoslavenska ginekologijai opstetricija“, „Jugoslovenski oftalmološkiarhiv“,„Liječničkivjesnik“,„MedicaIadertina“,„Medicinar“, „Medicinski anali“, „NeurologiaCroatica“, „Primaljski vjesnik“, „Saopćenja -Pliva“.Važni sunjegovipriloziAkademijinojediciji«Rapraveigrađazapovijestmedici-ne». Značajan je njegov doprinos unastankuknjiga„60godinaMedicinskogfa-kulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1917-1977“(suautoriJ.PosinoveciB.Belicza)1977,„Kli-ničkibolničkicentar–prošlost,sadašnjostibudućnost“ (suautorM. Gjurašin) 1982, „Hr-vatskamedicinskabibliografija“(suautorM.D.Grmek) I/3, 1984; „Liječničko iverje, 1874-1941“(suautorŠ.Jurišić)1988,«Općabolnicasv.Duh“2007.;„Hrvatskiliječničkizbor1874.-2014“2014. Čitavo je to vrijeme, od promoci-je 1964. do umirovljenja 2004. bio kliničar,brižan prema svojim pacijentima najprije uUstanovizahitnumedicinskupomoć,azatimuKlinicizaočnebolestiKBC-aZagrebukojojje1971.do1975.specijaliziraooftalmologiju,teposlijekaovoditeljPolikliničkeslužbezadječjeočnebolesti. Obilježavajućinjegovsedamdesetirođendan Hrvatsko znanstveno društvo zapovijestzdravstvenekulturepriMEF-uuRije-citiskalojeknjigu„VladimirDugački–Operaselecta“(2010.)ukojojjepretiskalo12njego-vihradovakojebimoraopročitatisvakionajkojiželiupoznatibitnedogađaje,institucijeiljudeuhrvatskojmedicinskojpovjesnici. U prigodnom biografskom zapi-sunavedenojedajedo2010.dr.DugačkiuHrvatskome biografskom leksikonu obradiotočno500biografija. Uzto jesuradnik inadrugimen-ciklopedicijskimedicijama,kaoMedicinskomleksikonu, Enciklopediji Jugoslavije, Hrvat-skoj enciklopediji, Hrvatskom leksikonu, anapose u Općoj i nacionalnoj enciklopedijiurednikadr.AntunaVujića(2.559natuknica). Nositelj je visokih strukovnih od-ličja, od kojih se ističe počasno članstvo uHrvatskomeliječničkomzboru.

Ivica Vučak

(1939-2014)

k a l e n d a r s t r u č n o g u s a v r š a v a n j a


Edukacija iz neurofiziološke tehnike – Evocirani potencijaliKBCZagreb,Rebro–KlinikazaneurologijuKontinuiranaindividualnaedukacijaPapoŽeljka,tel.:01/2388-352200knpodanuedukacije

Tečaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvukaKlinikazatraumatologiju,RTGodjelZagreb,tijekomcijelegodineDr.DinaMiklić,mob.:098/235-713,VeraRakić-Eršek,mob.:098/235-718,e-mail:[email protected],00kn

Tečaj trajne pedijatrijske izobrazbeKBCZagreb,KlinikazapedijatrijuZagreb,jednommjesečnoDr.D.Milošević,tel.:4920-013,mob.:091/7213-113

EPI Centar seminari «Epilepsija i neuroznanost»KB«Sestremilosrdnice»,KlinikazaneurologijuZagreb,svakizadnjičetvrtakumjesecuDr.sc.HrvojeHećimović,tel.:01/3787-731,e-mail:[email protected]

Kompjutersko navođenje u kirurgiji koljenaKlinikazaortopedijuLovranLovran,tijekomcijelegodineNatašaMožetić,tel.:051/710-212200,00kn

Edukacija iz elektroencefalografije i epileptologijeKlinikazaneurologijuMEFSveučilištauZagrebuiKBCZagreb,ReferentnicentarMZRHzaepilepsijuKontinuiranaindividualnaedukacijatijekomcijelegodineutrajanjuod30radnihdanaProf.dr.sc.SanjaHajnšek,tel.:01/2388-344,2388-374e-mail:[email protected]

Kongresi, simpoziji i predavanja

Molimoorganizatoredastručneskupoveprijavljujuputemon-lineobrascazaprijavuskupakojijedostupannawebstraniciHrvatskeliječničkekomore(www.hlk.hr–rubrika„Prijavastručnogskupa“).•Za sva pitanja vezana uz ispunjavanje on-line obrasca i pristupinformatičkojaplikacijistručnogusavršavanja,možeteseobratitiuKomoru,gđiFulvii Akrap,nabrojtelefona:01/4500843,uure-dovnovrijemeponedjeljkom,utorkom,četvrtkomipetkomod8,00–16,00sati,asrijedomod10,30–18,30sati,ilinae-mail:[email protected]•Za objavu obavijesti o održavanju stručnih skupova uKalendarustručnog usavršavanja „Liječničkih novina“, molimo organizatore

• E D U K ACI JA T I J E KO M CI J E L E G O DI N E •T j e d n o a ž u r i r a n i r a s p o r e d t r a j n e m e d i c i n s ke i z o b r a z b e n a l a z i s e n a w e b s t r a n i c i : w w w. h l k . h r

danamdostavesljedećepodatke:nazivskupa,nazivorga-nizatora, mjesto, datum održavanja skupa, ime i prezimekontaktosobe,kontakttelefon,fax,e-mailiiznoskotizacije.Navedenipodacidostavljajusenae-mail:[email protected]štvoneodgovarazapodatkeuovomKalendarujersutiskanionakokakosuihorganizatoridostavili.•Organizatorikojiželevišeprostorailiželepriložitiprogramkaoumetak„Liječničkihnovina“,pogotovoslogotipomiilu-stracijama,trebajutodogovoritispoduzećemzamarketing„Bonamark“(Zagreb,Amruševa10,tel/fax:01/4922-952,tel.01/4818-600, mail: [email protected]), po postoje-ćemcjenikuzaoglašavanjeu„Liječničkimnovinama“.

KRATICEAMZH-AkademijamedicinskihznanostiHAZU-HrvatskaakademijaznanostiiumjetnostiHD, genitiv HD-a-HrvatskodruštvoHLK, gen. HLK-a-HrvatskaliječničkakomoraHLZ, gen. HLZ-a-HrvatskiliječničkizborHZJZ-Hrvatskizavodzajavnozdravstvo

KB-KliničkabolnicaKBC-KliničkibolničkicentarMEF, gen. MEF-a-MedicinskifakultetMZ-MinistarstvozdravljaRHOB-OpćabolnicaPZZ -PrimarnazdravstvenazaštitaSB -Specijalnabolnica

Tečajevi kardiopulmonalne reanimacije Europskog vijeća za reanimatologiju za odrasle i djecu u organizaciji Hrvatskog društva za reanimatologiju HLZ-aTrodnevnitečajevinaprednogodržavanjaživotazaodrasle(ALS-AdvancedLifeSupport)idjecu(EPLS-EuropeanPaediatricLifeSupport)EuropskogvijećazareanimatologijuHLZ-aTrodnevnitečajzbrinjavanjaozlijeđenogbolesnika–Europskitraumatečaj(ETC–EuropeanTrumaCourse)Jednodnevnitečajeviosnovnihpostupakaodržavanjaživotaodraslihuzupotrebuautomatskogvanjskogdefibrilatora(KPR/AVD)itečajneposrednogodržavanjaživota(ILS–Immediatelifesupport)TijekomcijelegodineuZagrebu,Rijeci,Splitu,SlavonskomBrodu,Dubrovniku,Koprivnici,Zadru,PožegiiŠibenikuSvedetaljneinformacijenalazesenawww.crorc.orgKardiopulmonalna reanimacija (CPR) - 5 modularnih tečajeva tijekom 2014.god.BLS(Basiclifesupport–Osnovnoodržavanježivota),kotizacija300,00knOpskrbadišnogputauCPR-u,kotizacija400,00knVenskiputilijekoviuCPR-u,kotizacija300,00knDefibrilacijaimonitoring,kotizacija400,00knKatedrazaanesteziologiju,reanimatologijuiintenzivnoliječenje,MEFSveučilištauRijeciRijeka,Kabinetvještina,tijekom2014.godineDianaJavor,tel.051/407-400,fax./tel.:051/218-407,e-mail:[email protected]štvo–Prepoznavanjeiliječenjedepresijeianksioznihporemećaja–ulogaliječnikaPZZ-140radionicaDr.PatricijaDelimar,tel.:01/2481-234

Primjena harmoničnog rezača u kirurgijiKBCSplit,KlinikazakirurgijuKrižineJandraRafanelli,tel.:021/557-4811.200,00kn

81

Gerontološke tribine za liječnike PZZNastavnizavodzajavnozdravstvoPrimorskogoranskežupanijeHelenaGlibotićKresina,dr.med.,tel.:051/358-728Tijekom2014.god.

Javnozdravstveni stručni sastanci u HZJZ-uHZJZZagrebMjesečno,tijekom2014.god.Dr.IvanPristaš,tel.:01/4863-243,e-mail:[email protected],www.hzjz.hr

Unapređenje zdravlja ljudi treće životne dobi (gerontološke radionice)NastavnizavodzajavnozdravstvoPrimorsko-goranskežupanijeGradCres,tijekom2014.god.HelenaGlibotićKresina,dr.med.,tel.:051/334-728

Trajna pedijatrijska edukacija – Pedijatrijska sekcijaKBCRijeka,KlinikazadječjebolestiRijeka,jednommjesečnoMr.sc.NevenČače,dr.med.,tel.:051/659-111 Izobrazba kandidata za stalne sudske vještakeHLKZagreb,tijekom2014.god.TajanaKoštan,TatjanaBabić,tel.:01/4500-83010.500,00kn

Farmakoepidemiološka tribina “Lijekovi i …” ReferentnicentarzafarmakoepidemiologijuMZRH,Nastavnizavodzajavnozdravstvo“Dr.AndrijaŠtampar”Tijekom2014.,drugasrijedaumjesecuDr.MarcelLeppee,tel.:01/4696-166,fax.:01/4678-013e-mail:[email protected]

Tečaj trajne edukacije iz ehokardiografijeKB„Sestremilosrdnice“,Kl.zainternumedicinu–ZavodzakardiovaskularnebolestiZagreb,tijekom2014.–trajnaedukacijaProf.dr.sc.VjeranNikolićHeitzler,dr.med.,tel.:01/3787-93712.000,00kn

Tečaj iz osnova medicinske akupunktureHrvatskodruštvozaakupunkturu(HLZ)Zagreb,10mjeseci(+1),jednasubotainedjeljamjesečno(18sati)Dr.DaliborVeber,e-mail:[email protected],GSM:091/4748493http://www.medicinska-akupunktura.com/Cijena:15.000,00kuna

Endokrinološki bolesnik u ordinaciji obiteljske medicineKBCZagreb,Klinikazaunutarnjebolesti,Zavodzaendokrinologiju,MEFSveučilištauZagrebuZagreb,tijekomcijelegodineDr.sc.TinaDušek,mob.:091/5434-014,www.endokrinologija.com.hr250,00kn

Kardiopulmonalna reanimacija uz uporabu automatskog vanjskog defibrilatoraHLZ,HDzareanimatologijuZageb,01.01.-31.12.2014.PandakTatjana,mob.:091/5618-814500,00kn

Smjernice u liječenju akutnih i kroničnih ranaHLZ,HDzaplastičnu,rekonstrukcijskuiestetskukirurgijuZagreb,01.01.-31.12.2014.FranjoFranjić,mob.:098/9829-360

Erektilna disfunkcijaPlivaHrvatskad.o.o.on-line,01.02.-01.06.2014.Dr.IvanaKlinar,mob.:098/499-925www.plivamed.net

Respiratorni kontinuumPlivaHrvatskad.o.o.on-line20.12.2013.do01.05.2014.www.plivamed.netDr.IvanaKlinar,mob.:098/499-925

Ultrazvučna dijagnostika razvojnog poremećaja kuka kod djeceMEFSveučilištauZagrebuZagreb,trajanje20dana,tijekomcijelegodinePrim.dr.sc.GordanaMiličić,dr.med.,mob.:091/4600-108,e-mail:[email protected],00kn

Osnovni i napredni tečaj endoskopije gornjeg i donjeg dijela probavnog traktaKBMerkurZagreb,02.12.2013.-31.12.2014.,kontinuiranoDr.BrunoŠkurla,mob.:098/238-337

Kontinuirani tečaj 2014. – Nove smjernice u liječenju akutnih i kroničnih ranaHLZ,HDzaplastičnu,rekonstrukcijskuiestetskukirurgijuZagreb,01.01.-31.12.2014.FranjoFranjić,mob.:098/9829-360

Suvremeni tretman rana i osnove zbrinjavanja stomaDedalkomunikacijed.o.o.on-line,01.01.-31.12.2014.ZoranMilas,tel.:01/3866-905,www.e-medikus.com

On-line tečaj za autore Cochrane sustavnih preglednih članaka I dioMEFSveučilištauSplituSplit,27.01.-22.12.2014.DaliboraBehmen,tel.:021/557-920

On-line tečaj za autore sustavnih preglednih članaka II dioMEFSveučilištauSplituSplit,27.01.-22.12.2014.DaliboraBehmen,tel.:021/557-920

Edukacija i znanost u onkologijiDedalkomunikacijed.o.o.on-line,27.01.–30.06.2014.ZoranMilas,tel.:01/3866-905

82



83



Tečaj kontinuirane edukacije zbrinjavanja akutnih i kroničnih ranaKB„Merkur“Zagreb,01.01.-31.12.2014.FranjoFranjić,mob:098/9829-360

Pričajmo o shizofrenijiHrvatskopsihijatrijskodruštvoon-line,20.02.–31.12.2014.IvaTonković,tel.:01/6610-762

Endokrinologija i dijabetologija u obiteljskoj mediciniUdrugazarazvojiunapređenjeZavodazaendokrinologiju,dijabetesibolestimetabolizmaon-line,25.04.-25.07.2014.IvanKruljac,mob.:099/2179-089;e-mail:[email protected],00kn+PDV

TRAVANJSuvremeno liječenje kardiovaskularnih bolestiPlivaHrvatskad.o.o.Zagreb,21.04.2014.MatejHerceg,mob.:099/2530-320

Važnost DPP4 inhibitora u liječenjuEliLilly–PredstavništvouRHZagreb,22.04.2014.GordanaSeljan,mob.:098/493-895

Važnost DPP4 inhibitora u liječenjuEliLilly–PredstavništvouRHSisak,23.04.2014.DianaOstojić,mob.:098/381-352

Liječenje kronične raneKOHOMKarlovac,23.04.2014.DianaKralj,mob.:098/364-266

Kardiopulmonalna reanimacijaPoliklinika„Medikol“Rijeka,23.04.2014.Mr.sc.IvanBreček,dr.med.,mob.:091/4594-778

SvrabHrvatskizavodzatelemedicinuSupetar,Lastovo,Mljet,Metković,Rab,MaliLošinj,Hvar,Vis,Knin,Trilj,Vrlika,Korčula,VelaLuka,24.04.2014.ZdravkoHuber,dipl.ing.,tel.:01/5496-082,mob.:091/5885-698

Osteoporoza – dijagnostika, terapijaHLZ,PodružnicaSplitSplit,24.04.2014.MarijaRadmanLivaja,tel.:021/348-033

2. kongres hitne medicine s međ.sud.HLZ,HDzahitnumedicinuiHUMS,DruštvohitnemedicinskepomoćiStarigradPaklenica,24.-26.04.2014.361°d.o.o.,tel.:01/8892-361,fax.:8892-362,e-mail:[email protected],www.hdhm.com.hrLiječnicičlanoviHDHM1.300,00kn,ostali1.600,00kn,MS/MT,specijalizanti900,00kn

XXI. kongres obiteljske medicineHUOMSplit,24.-26.04.2014.Dr.MarionTomičić,mkob.:091/5429-2931.500,00kn

2. kongres hitne medicine s međ.sud.HLZ,HDzahitnumedicinuStarigradPaklenica,24.-26.04.2014.AnaBokulić,tel.:01/4677-3621.300,00/1.500,00kn

Odbor za zaštitu na raduHrvatskizavodzazaštituzdravljaisigurnostnaraduZagreb,25.04.2014.AnaŠiljaković,tel.:01/7772-634500,00kn

Dijagnostika bolesti stražnjeg segmenta oka MEFSveučilištauOsijekuZagreb,25.04.2014.EOQQMMišoDebeljak,univ.bacc.oec.,mob.:091/2241-420500,00kn/350,00kn

Endokrinologija i dijabetologija u obiteljskoj mediciniUdrugazarazvojiunapređenjeZavodazaendokrinologiju,dijabetesibolestimetabolizmaon-line,25.04.-25.07.2014.IvanKruljac,mob.:099/2179-089;e-mail:[email protected],00kn+PDV

Od nasilja do dijalogaHDzapsihoanalitičkupsihoterapijuZagreb,25.-26.04.2014.JasenkaFureš,tel.:01/2376-449600,00knspecijalisti;300,00knostali

Intrapartalni nadzorKBC„Sestremilosrdnice“,Kl.zaženskebolestiiporodništvo,MEFSveučilištauZagrebuZagreb,25.-26.04.2014.Dr.VesnaGall,mob.:099/3787-0172.000,00kn

IV. Požeški infektološki dani, s međ.sud. – Hitna stanja i najčešći infektivni sindromi u infektologijiHDzainfektivnebolestiHLZ-a,HDzakl.mikrobiologijuHLZ-a,Hrv.epidemiološkodruštvoHLZ-a,ZJZPožeško-slavonskežupanije,OŽBPožega,DZPožeško-slavonskežupanije,ZavodzahitnumedicinuPožeško-slavonskežupanijePožega,25.-27.04.2014.Zastručnidio:[email protected];smještajikotizacije:ZoaTours–[email protected],00knzaspecijaliste,500,00knzaspecijalizantetemed.sestreitehničare

Gastroenterološki susretiHrvatskogastroenterološkodruštvoZadar,25.-27.04.2014.JasenkaDuvnjak,tel.:01/4651-2141.200,00kn

84



Poremećaj metabolizma Ca i P u KBB s međ.sud.HLZ,HDzanefrologiju,dijalizuitransplantacijuPlitvičkaJezera,26.04.2014.Dr.NikolaJanković,mob.:091/3712-045,www.hdndt.org600,00kn

Cijepljenje: izazovi današnjiceZJZŽupanijeDubrovačko-neretvanskeDubrovnik,26.04.2014.PavleDabelić,tel.:020/341-060

Tumori nazofarinksa i baze lubanjeKB“Merkur”Zagreb,26.04.2014.LukaVučemilo,tel.:01/2253-244500,00knspecijalisti;200,00knspecijalizanti

Polytrauma SymposiumHLZ,Hrv.traumatološkodruštvoZagreb,26.-27.04.2014.TatjanaMrzljak,tel.:01/4616-5201.200,00kn

Magnetska rezonancija koljenaSpec.bolnicazaortopediju,kirurgiju,neurologijuifizikalnumedicinuirehabilitaciju„SvetaKatarina“Split,26.-27.04.2014.JavorVučić,mob.:091/5075-1341.000,00kn

ZAJEDNO liječnici obiteljske medicine i kardiolozi u liječenju srčanog bolesnikaDruštvonastavnikaopće/obiteljskemedicineMotovun,26.-27.04.2014.www.dnoom.org

Predavanje – Akutni proljev u djece – uloga probiotika uprevenciji i liječenju; Primjena probiotika u neonatologiji; Liječenje bolesti gornjih dišnih putova u djece JadrangalenskilaboratorijRijeka,27.04.2014.IvanaKonta,mob.:098/1672-065

GSK round tableGlaxoSmithKlined.o.o.Zagreb,28.04.2014.IvanŠulje,mob.:091/6302-262

Primjene nuklearne magnetske rezonancijeAkademijamedicinskihznanosti(AMZH)Zagreb,29.04.2014.CarmenCiberlin,tel.:01/4828-662

SVIBANJ

Stručni skup u spomen na Božidara ŠpišićaKl.zaortopedijuKBCiMEFSveučilištauZagrebuiHrvatskoudruženjeortopedaitraumatologaZagreb,03.05.2014.BožicaPetković,tel.:01/2368-911

Ultrazvuk u ginekologiji i porodništvuMEFSveučilištauZagrebu,KB„SvetiDuh“,Kl.zaginekologijuZagreb,05.-30.05.2014.BiserkaMilić,tel.:01/3712-31710.000,00kn

Kardiološka radionicaPlivaHrvatskad.o.o.Gospić,06.05.2014.BranimirŠkorić,mob.:099/2530-324

DPP4inhibitori–kadaizašto?EliLilly–PredstavništvouRHBjelovar,08.04.2014.DianaOstojić,tel.:01/2350-999

Anorexia nervosa, BulimiaPsihijatrijskabolnicazadjecuimladežKukuljevićeva11Zagreb,07.05.2014.Tajništvo,tel.:01/4862-50160,00kn

Debljina: javnozdravstveni problem i medicinski izazov HAZURijeka,08.05.2014.ŽeljanaMikovčić,tel.:051/584-578

Totalna intravenska anestezija/anestezija vođena ciljnom koncentracijom lijeka (TCI/TIVA)MEFSveučilištauOsijekuOsijek,08.-09.05.2014.EOQQMMišoDebeljak,univ.bacc.oec.,tel.:031/399-6122.000,00kn

XXXVIII. simpozij Hrvatske udruge za promicanje primaljstvaHrvatskaudrugazapromicanjeprimaljstvaPula,08.-10.05.2014.BojanaKalčić,mob.:098/1830-249500,00/1.200,00kn

5. kongres hrvatskih dermatovenerologa s međ.sud.HDVDHLZ-aZagreb,08.-11.05.2014.AndreaDragičević,tel.:01/4862-615,4862-622,www.croderma2014.orgzačlanoveHDVD-a1.500,00kndo31.01.;2.000,00knnakon01.02.;specijalizanti500,00kndo31.01.,750,00knnakon01.02.zaostale1.700,00kndo31.01.;2.200,00knod01.02.;specijalizanti600,00kndo31.01.;850,00knod01.02.

6. hrvatski kongres o debljini s međ.sud.HLZ,HDzadebljinuŠibenik,08.-11.05.2014.StudioHrgd.o.o.,LjubicaGrbić,tel.:01/6110-450,mob.:098/210-155,e-mail:[email protected];[email protected];www.debljina2014.com1.875,00kn

85



10th Central European Orthopaedic Congress (CEOC)Hrvatskoudruženjeortopedaitraumatologa(HUOT)Split,08.-11.05.2014.Dr.sc.GoranBićanić,tel.:01/2368-911,e-mail:[email protected],00;120,00;150,00;250,00;300,00EUR

Suradnja Grada Pule i ZZJZ IŽ u implementaciji HACCP sustava u pulske osnovne škole i unapređenju kvalitete prehraneZJZžupanijeIstarskePula,09.05.2014.LorenaLazarićStefanović,tel.:052/529-000

Drugs on Devices, New Era in Treatment of Coronary Artery DiseaseKBSvetiDuhZagreb,09.05.2014.GulinDario,mob.:091/3713-398

Promicanje prava pacijenataHZZOSplitSplit,09.05.2014.DanjaModrić,dipl.iur.,tel.:021/408-926

Prirođene srčane grješke u djece i odraslihMEFSveučilištauZagrebuZagreb,09.-10.05.2014.Dr.AndreaDasovićBuljević,tel.:01/2367-606,mob.:098/383-316,e-mail:[email protected],00kn

Napredni ITLS tečajHrvatskagorskaslužbaspašavanjaRavnaGoran,09.-11.05.2014.TvrtkoPervan,tel.:01/3313-031,e-mail:[email protected],00kn

Nefrološko-Reumatološki vikend – 2014.HLZ,HDzanefrologiju,dijalizuitransplantacijuPetrčane,Zadar,09.-11.05.2014.Dr.NikolaJanković,tel.:01/3712-084,e-mail:[email protected],www.hdndt.org

Hrvatski kongres o debljiniHLZ,PodružnicaRijekaŠibenik,09.-11.05.2014.Dr.DavorŠtimac,tel.:051/658-111

8. međunarodni kongres HD za nuklearnu medicinuHDzanuklearnumedicinu,O-toursd.o.o.Šibenik,09.-12.05.2014.Prof.dr.sc.DraženHuić,KBCZagreb,tel.:01/2388-587O-toursd.o.o.,TatjanaJurčić,tel.:01/4831-444,mob.:098/9805-716,e-mail:[email protected],00kn

Dijagnostički pristupnici i terapijske smjernice u gastroenterologijiHrvatskogastroenterološkodruštvoZagreb,10.05.2014.JasenkaDuvnjak,tel.:01/4651-214400,00kn

Hybrid Course in Medical GeneticsMEFSveučilištauSplituSplit,11.-15.05.2014.DavorPetrović,tel.:021/556-301;556-500200,00kn

Tečaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvukaKlinikazatraumatologijuZagrebZagreb,12.-16.05.2014.Dr.DinaMiklić,mob.:098/235-713;dr.VeraRakić-Erštek,mob.:098/235-7183.500,00kn

Kontinuirano usavršavanje liječnika za rad u izvanbolničkoj hitnoj službiZavodzahitnumedicinuIstarskežupanijePula,14.05.2014.Dr.GordanaAntić-Šego,mob.:098/9396-877

Lijekovi i …ZJZ„Dr.AndrijaŠtampar“,Ref.centarzafarmakoepidemiologijuZagreb,14.05.2014.Dr.MarcelLeppee,tel.:01/4696-166,fax.:01/4678-013,e-mail:[email protected]

Osnove obiteljske terapijePsihijatrijskabolnicazadjecuimladežKukuljevićeva11Zagreb,14.05.2014.Tajništvo,tel.:01/4862-50160,00kn

Ugrizi zmija te ostalih životinjaZavodzahitnumedicinuZadarskežupanijeZadar,14.05.2014.InesTudor,mob.:098/537-076

School of Psychotherapy of PsychosesHLZ,HDzapsihijatriju,Sekcijazapsihosocijalnemetodeliječenjapsihoza/SPTP/Zagreb,14.-17.05.2014.SlađanaŠtrkaljIvezić,tel.:01/3713-265

Trajna edukacija za izvoditelje obvezatnih DDD mjera (DDD trajna edukacija)Korunićd.o.o.ZagrebZagreb,15.05.–16.06.2014.JavorkaKorunić,tel.:01/2308-341700,00kn

3. hrvatski kongres o reprodukcijskom zdravlju, kontracepciji i IVFuHLZ,HDzaginekološkuendokrinologijuihumanureprodukcijuŠibenik,15.-17.05.2014.Contresprojektid.o.o.,MajaOrsag,tel.:01/4821-193560,00kn

Ultrazvuk dojkeHLZ,Hrv.senološkodruštvoZagreb,15.05.-19.07.2014.IngridBegić,tel.:01/2343-154,mob.:091/7613-6779.500,00kn



3. hrvatski kongres iz liječenja boli s međ.sud.HLZ,HDzaliječenjeboliOsijek,22.-24.05.2014.AndreaMršo,tel.:031/511-531,fax..031/512-237,e-mail:[email protected],00knspecijalisti,1.500,00knspecijalizanti

Sedmi kongres Hrvatskog društva za neurovaskularne poremećaje HLZ-aHLZ,HDzaneurovaskularneporemećajeZagreb,22.-24.05.2014.Prof.dr.sc.VanjaBašićKes,tel.:01/3787-740

5. kongres Koordinacije hrvatske obiteljske medicineConventusCredod.o.o.Šibenik,22.-25.05.2014.01/4854-696,fax.:01/4854-580,e-mail:[email protected]članove1.300,00kn(do15.03.2014.);Kasnazačlanove1.600,00kn(od16.03.2014.);Ranazanečlanove1.600,00kn(do15.03.2014.);Kasnazanečlanove1.800,00kn(od16.03.2014.);Zastudente500,00kn;Zaspecijalizante1.000,00kn

ISOT – kongres Internacionalnog društva za traumu oka, 14. kongres Hrvatskog oftalmološkog društva s međ.sud., 7. simpozij mladih u oftalmologiji, 33. simpozij oftalmologa Hrvatske i Slovenije i 35. kongres oftalmologa Alpe Adria regijeHLZ,HrvatskooftalmološkodruštvoDubrovnik,22.-25.05.2014.MirnaPetrov,mob.:091/4009-077,e-mail:[email protected];KatiaNovakLauš,[email protected]–1.700,00knčlanovispecijalisti;2.200,00knnečlanovispecijalisti;1.000,00knčlanovispecijalizanti;1.200,00knnečlanovispecijalizanti;150,00knsvečanavečeraZAISOT–300,00EURspecijalisti;200,00EURspecijalizanti;20,00EURsvečanavečera

Urology today 2014OBŠibenikVodice,22.-25.05.2014.Dr.DanielReljić,mob.:098/336-133200,00EUR

Perineal Trauma – PEERS Workshop 1KB„SvetiDuh“–KlinikazaginekologijuZabok,23.05.2014.Filida,Putničkaagencija–TatjanaMrzljak,tel.:01/4616-5201.000,00kn;750,00knspecijalizanti

Suvremeni medicinski stavovi o trisomiji 21 i autizmuUdrugaTrisomija21Mirkovec–SvetiKrižZačretje,23.-24.05.2014.HelenaMelovnikZrinjski,mob.:098/765-682910,00kn

Praktičan pristup bolesniku s demencijom (Alzheimerova bolest)MEFSveučilištauZagrebuZagreb,23.-24.05.2014.NataliaPalac,tel.:01/2388-784400,00kn

86

Celijakija: neprepoznata bolest – nove spoznajeMEFSveučilištauSplituSplit,16.05.2014.Dr.sc.JonatanVuković,tel.:021/557-658

Novosti u liječenju astmePlivaHrvatskad.o.o.MaliLošinj,16.05.2014.JasnaKletBelić,mob.:099/3212-180

Praktične vještine za pisanje stručnih publikacijaPučkootvorenoučilište(POUC)Centar,ZagrebZagreb,17.05.2014.Prof.MladenKerstner,mob.:099/4683-964750,00kn

13. lošinjski dani bioetikeHrvatskobioetičkodruštvo,Hrvatskofilozofskodruštvo,GradMaliLošinjMaliLošinj,18.-21.05.2014.HrvojeJurić,tel.:01/6111-808,fax.:01/6170-682,e-mail:[email protected],00kn

Uloga ultrazvuka u dijagnostici akutnog abdomenaHLZ,HDradiologa,SekcijazaradiologijuSplitSplit,19.05.2014.Prof.dr.sc.AnteBuča,mr.sc.dr.IvanŠimundić,tel.:021/556-243,fax.:021/556-592

Suvremeno liječenje kardiovaskularnih bolestiPlivaHrvatskad.o.o.Zagreb,19.05.2014.MatejHerceg,mob.:099/2530-320

192. Gerontološka tribina – Značajke termoregulacije u gerijatrijiCentarzagerontologijuZJZ„Dr.AndrijaŠtampar“Zagreb,20.05.2014.MaricaLukić,dipl.med.techn.,tel.:01/4696-164,e-mail:[email protected];[email protected]

Tečaj kliničke endokrinologije i dijabetologije za liječnike obiteljske medicineOBPulaPula,20.05.2014.Dr.DanielaFabris-Vitković,tel.:052/376-252;052/376-148200,00kn

Prikaz suvremenih tehnologija ventilacije u anesteziji: anestezija sa niskim protocima svježih plinovaHLZ,HDzazbrinjavanjeotežanogdišnogputaZagreb,21.-22.05.2014.JulijanaObrst,tel.:01/3787-428,mob.:099/3787-1942.500,00kn

12. hrvatski kongres endoskopske kirurgije s međunarodnim sudjelovanjemHrvatskoendoskopskodruštvoVaraždin,21.-24.05.2014.TatjanaMrzljak,Flida–putničkaagencija,tel.:01/4616-5202.500,00kn

87



Dopuna i obnova znanja iz zaštite od ionizirajućeg zračenjaMEFSveučilištauOsijekuOsijek,29.-30.05.2014.EOQQMMišoDebeljak,univ.bacc.oec.,tel.:031/399-6121.800,00;1.500,00;1.200,00;900,00i700,00kn

Health for all?! Healthy ageing!MEFSveučilištauRijeciRijeka,29.-30.05.2014.Dr.TomislavRukavina,tel.:051/651-220200,00kn

Kronična bolest i dišni sustavKBCSplit,Kl.zadječjebolesti,Kl.zaplućnebolestiKomiža,29.-31.05.2014.Prof.dr.sc.NevenPavlov,tel.:021/556-286,556-303;fax.:021/556-590,e-mail:[email protected],00kn

1. simpozij infektologa BiH i Hrvatske, s međ.sud.AsocijacijainfektologaBiHiHDzainfektivnebolestiHLZ-aTuzla,[email protected];[email protected];[email protected],00EUR,specijalizanti75,00EUR,med.sestreiosobeupratnji50,00EUR

74. dani dijabetologaHLZ,HDzadijebetesibolestimetabolizmaMaliLošinj,29.05.-01.06.2014.DarioRahelić,mob.:091/5156-576500,00kn

IV. balneološki skup „Dr. Ivan Šreter“Spec.bol.zamed.rehab.LipikiHDzabalneoklimatologijuiprirodneljekovitečiniteljeHLZ-aLipik,30.05.2014.Dr.OtoKraml,mob.:098/497-575,e-mail:[email protected],00kn

I. Regionalni kongres o ultrazvuku u ginekologiji i opstetricijiImagoDubrovnikd.o.o.Zagreb,30.-31.05.2014.JadrankaCerovac,mob.:098/9038-962400,00kn

Forenzična psihijatrija i pravo (4. modul)NeuropsihijatrijskabolnicaDr.IvanBarbotPopovača,30.-31.05.2014.Dr.SvijetlanaAkik,mob.:091/4077-7971.000,00kn

LIPANJ


Život nakon totalne laringektomijeKBCZagreb,Kl.zabolesteiuha,nosaigrlaikirurgijuglaveivrataZagreb,23.-24.05.2014.Dr.MarioBilić,mob.:098/614-183

Tečaj kirurgije šakeHDzaplastičnu,rekonstrukcijskuiestetskukirurgijuHLZ-aSlavonskiBrod,23.-24.05.2014.ConventusCredod.o.o.,[email protected],tel.:01/4854-696,mob.:099/3406-728750,00/250,00kn

Internationale satellite symposium health kinesiologKineziološkifakultetSveučilištauZagrebuOpatija,24.05.2014.NatalijaBabić,tel.:01/3658-645380,00kn

Perineal Trauma – PEERS Workshop 2KB„SvetiDuh“–KlinikazaginekologijuZabok,24.05.2014.Filida,Putničkaagencija–TatjanaMrzljak,tel.:01/4616-5201.000,00kn;750,00knspecijalizanti

Svakodnevni problemi iz pedijatrijske prakseKBC„Sestremilosrdnice“,KlinikazapedijatrijuKarlovac,24.05.2014.oc.dr.sc.MašaMalenica,prim.dr.s.cOrjenaŽaja,tel.:01/3787-900

Tečaj usavršavanja i provjere stručne osposobljenosti za predavače prve pomoćiHrvatskiCrveniKrižZagreb,24.05.2014.BlaženkaLedinsky,tel.:0174655-814800,00kn

Endokrinologija i dijabetologijaMEFSveučilištauZagrebuZagreb,26.-30.05.2014.SunčanaZgaga,tel.:01/2376-581

Debljina, pandemija koja trajeAkademijamedicinskihznanosti(AMZH)Zagreb,27.05.2014.CarmenCiberlin,tel.:01/4828-662

Fetal ECHOCARDIOGRAPHYExad.o.o.Split,27.-28.06.2014.„Filida“putničkaagencija,TatjanaMrzljak,tel.:0174616-5201.100,00kn

Komunikacijske vještine u onkologiji i palijativnoj mediciniHLZ,HDzazaštituiunaprjeđenjementalnogzdravljaDubrovnik,28.05.2014.Pentad.o.o.,DanijelaĆurčić,mob.:091/4553-290500,00kn



88

Kontinuirano usavršavanje liječnika za rad u izvanbolničkoj hitnoj službiZavodzahitnumedicinuIstarskežupanijePula,04.06.2014.Dr.GordanaAntić-Šego,mob.:098/9396-877

AKS i reanimacija odraslihZavodzahitnumedicinuZadarskežupanijeZadar,04.06.2014.InesTudor,mob.:098/537-076

Laboratorijska dijagnostika i liječenje gljivičnih infekcijaHLZ,HDzamedicinskumikrobiologijuiparazitologijuZagreb,05.-06.06.2014.Dr.sc.MarioSviben,tel.:01/4863-2681.000,00kn

6. hrvatski Cochrane simpozij: Bolji dokazi za bolju budućnostMEFSveučilištauSplituSplit,06.06.2014.DaliboraBehmen,tel.:021/557-923

Napredni ITLS tečajHrvatskagorskaslužbaspašavanjaRavnaGora,06.-08.06.2014.Dr.TvrtkoPervan,tel.:01/3313-031,e-mail:[email protected],00kn

15. simpozij preventivne pedijatrijeHLZ,HDzapreventivnuisocijalnupedijatrijuSkrad,07.06.2014.MartinaBošnjak,tel.:01/4600-162300,00kn

Seminar za liječnike i fizioterapeuteHLZ,PodružnicaRijekaVodice,08.-09.06.2014.AleksandarStošić,tel.:051/334-542

14. proljetni simpozij medicinske etike i deontologije Hrvatskog liječničkog zbora – Odnosi među liječnicima u Hrvatskoj HLZ,PovjerenstvozamedicinskuetikuideontologijuZagreb,10.06.2014.Prim.GoranIvanišević,mob.:091/5624-163;e-mail:[email protected]


Suvremeni principi liječenja kraniocerebralne ozljedeHLZ,HDzacerebrovaskularnuneurokirurgiju,KBC“Sestremilosrdnice”Zagreb,12.-13.06.2014.Dr.IvanKoprek,mob.:091/6059-669,e-mail:[email protected],00/1.500,00kn


Radiološka dijagnostika patoloških promjena skrotumaHLZ,HDradiologa,SekcijazaradiologijuSplitSplit,16.06.2014.Prof.dr.sc.AnteBuča,mr.sc.dr.IvanŠimundić,tel.:021/556-243,fax.:021/556-592

KPR djeceZavodzahitnumedicinuZadarskežupanijeZadar,18.06.2014.InesTudor,mob.:098/537-076

54th International Neuropsychiatric Pula CongressUdrugazaneuropsihijatrijuPula,18.-21.06.2014.OlgaPlazibat,mob.:091/7910-0272.250,00;3.000,00;3.750,00kn

ERA-EDTA CME course Croatian Transplantation SchoolHLZ,HDzanefrologiju,dijalizuitransplantacijuDubrovnik,20.-22.06.2014.Dr.NikolaJanković,tel.:01/3712-084,e-mail:[email protected],www.hdndt.org

SRPANJ

Akutna psihijatrijska stanjaZavodzahitnumedicinuZadarskežupanijeZadar,16.07.2014.InesTudor,mob.:098/537-076

Stress: Comprehensive & Authentic Summer SchoolMEFSveučilištauZagrebuZagreb,21.-25.07.2014.JelenaŠuran,mob.:091/1527-451300,00EUR

KOLOVOZ

Trauma kralježnice i vrataZavodzahitnumedicinuZadarskežupanijeZadar,13.08.2014.InesTudor,mob.:098/537-076

RUJAN

Petnaesta lošinjska škola prirodnih ljekovitih činitelja: Hrvatska – potencijali za zdravstveni i lječilišni turizam AMZH,HLZLječilišteVeliLošinjVeliLošinj,05.-06.09.2014.„Atlantis“,gđa.MirjanaHorvat,tel.:01/4811-155,prim.GoranIvanišević,mob.:091/5624-163;e-mail:[email protected],00kn,umirovljenicineplaćajukotizaciju

89



Osnovni tečaj laparoskopske kirurgijeAesculapakademijad.o.o.Zagreb,24.-26.09.2014.SonjaŠikić,mob.:091/2356-7483.000,00/3.500,00kn

XV. simpozij – Ortopedska pomagala 2014.KBCZagreb,Kl.zavodzarehabilitacijuiortopedskapomagala,Društvozaprotetikuiortotiku-ISPOCroatiaPoreč,25.-27.09.2014.BiserkaTominić,tel.:01/2367-901,e-mail:[email protected],00kn(900,00knčlanoviISPOispecijalizanti,pratnja700,00kn,jednodnevnakotizacijasamozastručniskup500,00kn)Nakon31.07.2014.zasvesudionikeipratnju1.100,00kn

Advanced Paediatric Life supportHLZ,Hrvatskopedijatrijskodruštvo,Sekcijazapedijatrijskuineonatalnuintenzivnuiurgentnumedicinu,MEFSveučilištauSplituSplit,26.-28.09.2014.Prof.dr.sc.JulijeMeštrović,mob.:098/432-590,e-mail:[email protected],00kn

LISTOPAD7. hrvatski kongres o Alzheimerovoj bolesti s međ.sud.HDzaAlzheimerovubolestipsihijatrijustariježivotnedobiHLZ-aiHDzaneuroznanostBrela,01.-04.10.2014.StudioHrgd.o.o.LjubicaGrbić,tel.:01/6110-450,fax.:01/6110-452,mob.:098/210-155;e-mail:[email protected];[email protected];www.alzheimer2014.com

8. Hrvatski internistički kongres s međ.sud.HrvatskointernističkodruštvoHLZ-aOpatija,03.-05.10.2014.Prim.dr.DragutinIvanović,tel.:01/2367-427,faks:01/2367-429,e-mail:[email protected];http://www.ik-2014.hr1.100,00kn



24. Znanstveni sastanak – Bolesti dojkeHAZU,Razredzamedicinskeznanosti,OdborzatumoreZagreb,11.09.2014.V.Sekulić,dr.IvanPrpić,tel.:01/4895-171300,00kn

Dijagnostika i prevencija HPV infekcijeZJZžupanijeIstarskePula,12.09.2014.LorenaLazarićStefanović,tel.:052/529-000

CT medijastinumaHLZ,HDradiologa,SekcijazaradiologijuSplitSplit,15.09.2014.Prof.dr.sc.AnteBuča,mr.sc.dr.IvanŠimundić,tel.:021/556-243,fax.:021/556-592

V. međunarodni stručno-znanstveni skup – Zaštita na radu i zaštita zdravljaVeleučilišteuKarlovcu,Hrvatskizavodzazaštituzdravljaisigurnostnaradu,HrvatskoergonomijskodruštvoiBoiseStateUniversity,SADZadar,17.-20.09.2014.JasnaKrainz,prof.,e-mail:[email protected].–ZaautoreradovaihRH1.200,00kn,zaautoreizvanRH170,00EUROd11.07.2014.–ZaautoreradovaihRH1.500,00kn,zaautoreizvanRH200,00EURZaostalesudionikeskupa1.000,00kn


Akutni abdomenZavodzahitnumedicinuZadarskežupanijeZadar,24.09.2014.InesTudor,mob.:098/537-076

Za sve obavijesti i konkretnu pomoć zainteresirani organizatori skupova mogu se obratiti Kongresnom uredu

Turističke zajednice grada Zagreba, 10000 Zagreb, Kaptol 5Zlatan Muftić

• 01/4898 525 • [email protected] Mandić-Kauzlarić

• 01/4898 520 • [email protected] Csiffary

• 01/4898 521 • [email protected] Jadranka Čubrić Drnjević

• 01/4898 523 • [email protected]žnustranicu

• Ured pruža nepristranu i savjetodavnu potporu svim liječnič-kim stručnim društvima, organizatorima domaćih i međuna-rodnih kongresa, te pomaže prilikom procesa kandidature, od pomoći prilikom pripreme dokumentacije - izrade tzv. bid book dokumenta i, prema potrebi, sudjelovanja u pripremi posebne prezentacije. Osim toga osigurava promotivne materijale pred-stavnicima nacionalnih udruga, koji imaju namjeru podnijeti kandidaturu, kao i odgovarajuće promotivne materijale za su-dionike skupova koji se održavaju u Zagrebu, ali i šire.

Kongresni ured Turističke zajednice ZagrebaB e s p l a t n a p o m o ć o r g a n i z a t o r i m a m e d i c i n s k i h k o n g r e s a !

www.zagreb-convention.hr

90



2nd International Congress of hepatobiliary and Pancreatic SurgeryUdrugazapromicanjekirurgijejetre,gušteračeižučnihvodova–HPVSplit,08.-12.10.2014.www.2nd-hpb-split.conventuscredo.hrConventusCredod.o.o.,[email protected],tel.:01/4854-696,mob.:099/3406-728

Infektivni rizici u turističkoj mediciniZJZžupanijeIstarskePula,10.10.2014.LorenaLazarićStefanović,tel.:052/529-000


Tečaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvukaKlinikazatraumatologijuZagrebZagreb,13.-17.10.2014.Dr.DinaMiklić,mob.:098/235-713;dr.VeraRakić-Erštek,mob.:098/235-7183.500,00knTrajna edukacija za izvoditelje obvezatnih DDD mjera (DDD trajna edukacija)Korunićd.o.o.ZagrebZagreb,15.10.–17.11.2014.JavorkaKorunić,tel.:01/2308-341700,00kn

6. hrvatski kirurški kongres s međunarodnim sudjelovanjemHrvatskokirurškodruštvoHLZ-aZagreb,15.-18.10.2014.StudioHRGd.o.o.,LjubicaGrbić,tel.:01/6110-450,mob.:098/210-155;e-mail:[email protected];[email protected];www.surgery2014.com

Mobility and Infection: Diagnosis and Management, ESCMID Postgraduate Education CourseESCMIDStudyGroupforInfectionsinTravellersandMigrants(ESGITM)ESCMIDStudyGroupforInfectionsintheElderly(ESGIE)CroatianSocietyofInfectiousDiseases(CSID)oftheCroatianMedicalAssociationInfectiousDiseasesandClinicalMicrobiologySpecialtySocietyofTurkey(EKMUD)UniversityofZagreb,SchoolofMediicneAndrijaStamparSchoolofPublicHealthWHOCollaboratingCentreforOccupationalHealthDubrovnik,16.-17.10.2014.NevenkaJakopović,e-mail:[email protected]

XI kongres Hrvatskog pedijatrijskog društvaHLZ–HrvatskopedijatrijskodruštvoDubrovnik,16.-19.10.2014.Prof.dr.sc.JulijeMeštrović,prim.dr.sc.MarijaRadonić,mob.:091/4317-189500,00kn

Ultrazvuk dojkeHLZ,Hrv.senološkodruštvoZagreb,16.10.2014.-03.01.2015.IngridBegić,tel.:01/2343-154,mob.:091/7613-6779.500,00kn

Anatomske varijante karotidnih i vertebralnih arterija s osvrtom na njihovu embiologiju i kliničko značenjeHLZ,HDradiologa,SekcijazaradiologijuSplitSplit,20.10.2014.Prof.dr.sc.AnteBuča,mr.sc.dr.IvanŠimundić,tel.:021/556-243,fax.:021/556-592

Napredni tečaj endoskoposke kirurgije preponske, incizione i hijatalne hernijeAesculapakademijad.o.o.Zagreb,22.-24.10.2014.SonjaŠikić,mob.:091/2356-7484.000,00kn

16. godišnji kongres Hrvatskog reumatološkog društva HLZ-a HLZ,HrvatskoreumatološkodruštvoŠibenik,23.-26.10.2014.„Atlantis“,gđa.MirjanaHorvat,tel.:01/4811-155,prim.GoranIvanišević,mob.:091/5624-163e-mail:[email protected],00kndo01.09.2014.,nakontoga1.500,00kn;specijalizanti600,00kn;umirovljenicineplaćajukotizaciju

STUDENI

HDIR-3: From Bench to Clinic – 3rd Meeting with International ParticipationHDzaistraživanjeraka(HDIR)Zagreb,06.-07.11.2014.PetarOzretić,tel.:01/4571-292370,00kn(studenti185,00kn)

Simpozij – Astma u djeceSekcijazaalergologijuikliničkuimunologijuHrvatskogpedijatrijskogdruštvaHLZ-aZagreb,08.11.2014.DarkoRichter,tel.:01/2376-521,mob.:091/5076-396


Profesionalne bolesti stomatologaStomatološkifakultetSveučilištauZagrebuZagreb,08.11.2014.LadaPrišlić,tel.:01/4802-123700,00kn

Anksiozni poremećaj kod djece i mladežiPsihijatrijskabolnicazadjecuimladežKukuljevićeva11Zagreb,10.11.2014.Tajništvo,tel.:01/4862-50160,00kn

91



Tečaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvukaKlinika za traumatologiju ZagrebZagreb, 10.-14.11.2014.Dr. Dina Miklić, mob.: 098/235-713; dr. Vera Rakić-Erštek, mob.: 098/235-7183.500,00kn

Lijekovi i …ZJZ „Dr. Andrija Štampar“, Ref. centar za farmakoepidemiologijuZagreb, 12.11.2014.Dr. Marcel Leppee, tel.: 01/4696-166, fax.: 01/4678-013, e-mail: [email protected]

Konzervansi u hrani s posebnim osvrtom na određivanje sorbata i benzoataZJZ županije IstarskePula, 14.11.2014.Lorena Lazarić Stefanović, tel.: 052/529-000

Croatian Virus Workshop – CroViWoHrvatsko mikrobiološko društvoRijeka, 14.11.2014.Igor Jurak, tel.: 051/584-580100,00kn

Individualna psihoterapija djece i mladežiPsihijatrijska bolnica za djecu i mladež Kukuljevićeva 11Zagreb, 17.11.2014.Tajništvo, tel.: 01/4862-50160,00kn

Radiološki prikaz patologije paranazalnih šupljinaHLZ, HD radiologa, Sekcija za radiologiju SplitSplit, 17.11.2014.Prof.dr.sc. Ante Buča, mr.sc.dr. Ivan Šimundić, tel.: 021/556-243, fax.: 021/556-592

7th Congress of the Croatian Neurosurgical SocietyHLZ, Hrvatsko neurokirurško društvoZagreb, 20.-22.11.2014.Studio Hrg d.o.o., Ljubica Grbić, tel.: 01/6110-450; mob.: 098/210-155; e-mail: [email protected]; [email protected]; www.neurosurgery2014.com

PROSINAC

Tečaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvukaKlinika za traumatologiju ZagrebZagreb, 01.-05.12.2014.Dr. Dina Miklić, mob.: 098/235-713; dr. Vera Rakić-Erštek, mob.: 098/235-7183.500,00kn

Lijekovi i …ZJZ „Dr. Andrija Štampar“, Ref. centar za farmakoepidemiologijuZagreb, 10.12.2014.Dr. Marcel Leppee, tel.: 01/4696-166, fax.: 01/4678-013, e-mail: [email protected]

www.paragona.com

GDJE BISTE ŽELJELI RADITI?

Paragona je jedan od vodećih europskih međunarodnih posrednika u zapošljavanju liječnika specijalista.

Trenutačno nudimo uzbudljive mogućnosti zapošljavanja za:

• Specijaliste OBITELJSKE MEDICINE • PSIHIJATRE u južnoj Švedskoj.

Također nudimo privlačna zaposlenja za liječnike drugih specijalnosti u Švedskoj i Norveškoj.

Želite li saznati vise o našim uslugama?Miolimo da mailom pošaljete svoj životopis na englaskom jeziku na:[email protected]. ++48 22 653 66 81

NUDIMO:• stalno zaposlenje u javnim bolnicama i centrima javnog zdravstva• plaću do 8.000 EUR• standardne uvjete ugovora• tečajeve jezika – besplatno• smještaj za vrijeme tečaja• stipendiju za vrijeme tečaja • totalno nov intenzivni tečaj jezika za supružnike • pomoć u pronalaženju stana u Švedskoj• pomoć u priznavanju vaše specijalizacije u Švedskoj• pomoć pri preseljenju• pomoć u pronalaženju škola i vrtića za djecu

Documents

TEMA BROJA - hlk.hrzadaća opskrba i izrada lijekova,imaju i bez zadiranja u liječničku struku vrlo odgovornu i značajnuulogu pri pružanjuzdravstveneza-štite. Postavljanjedijagnozei