1

TEHNOLOGIJA GRAðENJA

NISKOGRADNJA

2

III. PREDAVANJE I. GRUPA PREDAVANJA

I. DIO TEHNIKA I TEHNOLOGIJA

POVRŠINSKIH ZEMLJANIH RADOVA

U TLU I STIJENI

3

ZEMLJANI RADOVI

POVRŠINSKI ISKOP TLA I STIJENE

DOZERI

SKREJPERI

4

ZEMLJANI RADOVI

5

Zemljani radovi pri grañenju (grañevinski zemljani radovi u tlu i stijeni) -iskopi u sraslom (“prirodnom”) t lu ili stijeni bez ili s prethodnim miniranjem ( radovi “u zemlji ” ) :

� prethodni radovi koji omogu ćavaju izvedbu ostalih grañevinskih radova ili gra ñevina ( iskopi: temelja, “gra ñevinskih jama”, slabonosivog temeljnog tla, humusa ili površinskog trošnog tla , .....),

� iskopi usjeka, predusjeka, kanala (rigola), rovova , � podzemni iskopi ( iskopi tunela),

� podvodni iskopi , • iskopi radi obnove (ure ñenja, regulacije) kanala i

vodotoka -– izmuljavanja kanala i vodotoka (iskopi zemljanog,

pijeskov itog i/ili šljunkov itog buj i čnog nanosa),

6

nastavak: Zemljani radovi pri grañenju (grañevinski zemljani radovi)-izvedba privremenih ili trajnih (“nasutih”) gra ñevinskih konstrukcija ili gra ñevina od prirodnih sipkih zemljanih i kamenih gradiva ( radovi “sa zemljom ”):

� nasipi, konstrukcije pokosa nasipa , � brane ,

� drena že, filterski slojevi, � zaloge, obloge, � odlagališta sipkih neuporabljivih materijala

proizvodnja prirodnih mineralnih sirovina i (sipkih ) gradiva:

� kameni blokovi, lomljenjak, � šakavac (batuda), .....,

� (ne)sijana kamena sitne ž, kameno brašno ....

7

Posebni i složeni “zemljani radovi” u vodogradnji s nekim oblicima “zidarskih ili kamenarskih” radova (izvanprethodno navedenih manje više masovnih radova na iskopima nanosa bilo koje vrste i porijekla u vodotocima) su radovi u vodnom gospodarstvu pri regulaciji (održavanju ) vodotoka -

� izv edba nožica obaloutvrda lomljenim kamenom,� izv edba tij ela uporednih (paralelnih) gra ñevina i/ili (na)pera od

lomljenog kamena,� izv edba pragova i pasica od lomljenog kamena,

� izv edba zaštitnih obloga (obala) od kamena (nasutog drobljenog ili sijanog kamena, nasutog ili složenog lomljenjak a),

� izv edba (izrada i polaganje) fašinskih konstrukcija (gra ñevina, tonja ča) i madraca (fašinskih prostira ča ili zastira ča).

� izv edba razli čitih gabionskih konstrukcija (obaloutv rda, pokosa, kaskada, preljeva, bu čnica itd) ....

8

9

10

Zemljani (i s njima ostali složeni) radovi izvode s e kao -

� površinski (vanjski) zemljani radovi u suhom (izvode se sa površine terena u dubinu suhog tla ili stijen e):

• manje više masovni (zemljani) radovi u razmjernopreglednom širokom prostoru,

• razmjerno ograni čeni (zemljani) radovi u sku čenom (ograni čenom) prostoru,

� (razmjerno) ograni čeni podzemni radovi u suhom i/ili u vodi (izvode se ispod površine terena u suhom ili u vodom zasi ćenom tlu odnosno raspucaloj stijeni),

� uglavnom ograni čeni podvodni radovi koji se izvode -• s kopna (obale) u vodi• s površine vode,• pod vodom,

� složeni od navedenih.

11

Masovni zemljani radovi iskopa i nasipavanja -preovladavaju ći po vrsti,značajni po koli čini,intezivni u smislu radnih u činaka njihova izvo ñenja, nemogu ći u izvedbi bez primjene strojnog rada,mogu ći u izvedbi primjenom razli čitih organizacija tehnološkog postupka iskop, transport i ugradnja kroz ustroj razli čitih radnih grupa strojeva i vozila -

• (u slu čaju iskopa stij ene u užem smislu prethodi njezino miniranje ),

� ustroj radnih grupa na “dozerskom” na čelu:• iskop : dozeri (mogu ćnost ripanja ),• utovar i prijevoz : (bageri sa utovarnom lopatom),

utov ariva či, kamioni kiperi, damperi, zglobni damperi,• ugradnja : (dozeri), grejderi, valjci, (bageri)

� ustroj radnih grupa na “bagerskom” na čelu:• iskop i utovar : bageri (+ dozeri za priguravanje, ripanje),

(bageri saj laši + utov ariva či),• prijevoz : kamioni kiperi, damperi, zglobni damperi,• ugradnja : (dozeri), grejderi, valjci, (bageri)

12

13

Masovni zemljani radovi mogu se u okviru ogranizaci je tehnološkog postupka “ iskop - transport - ugradnja”odvijati –

– bez meñuodlaganja gradiva, tesa me ñuodlaganjem gradiva

zbognemogu ćnosti daljnje uporabe ili ugradbe sipkih gradiva,poboljšanja fizi čko-mehani čkih obilježja sipkih gradiv a

vremenskim odležavanjem (prosušivanje ocje ñivanjem),iskorištenja najve ćeg mogu ćeg učinka pojedinih strojeva ili grupa strojeva u pojedinim meñudjelovima tehnološkog procesa zemljanih radova što odbacuje pojam "klju čnog stroja” pri odv ijanju meñusobno pov ezanog i uvjetov anog rada gra ñevinskih strojeva,stv aranja zaliha u vremenu pripremnih radova ili u v remenu kad je nemogu će izvoditi zemljane i s njima povezane ostale gra ñevinske radov e,dužih organizacij skih zastoja dijela ili cjeline teh nološkog postupka zemljanih radova,bilo koj i drugog razloga organizacijske ili tehnolo ške prirode koj i (ni)je bio unaprijed planiran odnosno pretpostav lje n ili o čekiv an.

14

15

Odreñenje tehnike i tehnologije zemljanih radova zasniva se na činjenicama i pretpostavkama (o čekivanja) uvjeta i prilika odvijanja razmatranih radova:vrsta i osnovna obilježja gra ñevine i podru čja gra ñenjakojoj pripadaju razmatrani radovi, posebice -

� gelogija, hidrologija, morfologija, topografija, ur banizam i prometnice terena u kojem se izvode ukupni gra ñev inski radov i odnosno gra ñevine,

� prostorni položaj, veli čina, cjelovitost ili raš članjenost pružanja («razmještenost») radova i grañevina u odnosu na obilježja podru čja gra ñenja:• linijski ili plošni ili prostorno «zbiti» radovi , zatim• prostrani ili sku čeni radovi itd ,

vrste, obilježja i koli čine radova, posebice -� veličina, oblik, pov ršina, visina i ostala prostorna obi lježja kao

i koli čina (obujam) pojedinih vrsta radova i gra ñevina,� inžinjersko-geološki, hidrološki i geotehni čki uvjeti izv edbe

pojedinih v rsta radov a i gra ñevina,

16

nastavak - Odre ñenje tehnike i tehnologije zemljanih radova temelj i se na činjenicama i pretpostavkama (o čekivanja) uvjeta i prilika odv ijanja razmatranih radova:

organizacijski uvjeti izvebe radova, posebice -� položaj radova u okv iru gradilišta ili ostalih rado va, pristupi

tim radov ima i resursima potrebnim za provedbu tih radova, � opskrba radov a energijom i v odom, zatim

� odv odnja, � način zaštite okoliša itd,

oblježja radova u smislu organizacije odabrane tehnike i tehnologije njihova izvedbe , posebice

� meñusobni prostorni odnos i zavisnost pojedinih vrsta radova i gra ñevina u tehnološkom i logisti čkom smislu,

� raš člamba radova po vrstama i po dijelov ima podru čja ili prostora nj ihova izvedbe kao i po tehnološkim zahva tima ukupnog razmatranog tehnološkog postupka razmtranih radov a.

17

Ključni čimbenik odreñenja tehnike i tehnologije zemljanih radova je predmet rada i njegova obilježja odnosno -

� vrste i (makrostrukturna, mikrostrukturna) inžinjersko-gelo ška, geotehni čka i fizi čko-mehani čka obilježja tla ili stijene terena gra ñenja u/s koj ima se radi, te uz to v ezana

• prirodna i urbana makro-obilježja terena gra ñenja : reljef, morfologija, geologija, hidrologija, topografija, u rbanizam , prometnice ...

� vrste i (fizi čko-mehani čka, geotehni čka, gra ñev no-tehni čka, konstrukcijska) obilježja sipkih gradiva prirodnog porijekla s koj ima se (g)radi

što traži primjerenu klasifikaciju i kategorizaciju (razv rstavanje), primarno, tla ili stijene te posljedi čno sipkih gradiva u -

� inžinjersko-geloškom smislu� u strukturnom i fizi čko-mehani čkom smislu

� u pogledu sadržaja (utjecaja) vode� u pogledu rastresitosti

� tehni čko-tehnološkom smislu� logisti čkom smislu

18

Elementi matrice ili prostora klasifikacije odnosno kategorizacije(razvrstavanje), tla ili stijene ili sipkih gradiva -u inžinjersko-geloškom smislu

� geološka genetska klasifikacija:

• eruptivne efuzivne i intruzivne stijene, • metamorfne stijene (škriljevci, serpentini,

mramori),• sedimentne (karbonatne) stijene (vapnenci,

dolomiti), – vezani (homogeni) klasti čni sedimenti (pješ čenjaci,

konglomerati, bre če);– glineni sedimenti (glineni škriljci, lapori, laporo viti

vapnenci), – vezana (gline), poluvezana i nevezana tla (šljunci, pijesci

– nevezani klasti čni sedimenti); – muljevita tla i živi pijesci,– dijabaz-rožnja čke geloške formacije,– fliš i flišolike geloške tvorevine .

19

Nastavak - Elementi matrice ili prostora klasifikaci je odnosno kategorizacije (razvrstavanje), tla i stijene ili sip kih gradiva -u strukturnom i f izi čko-mehani čkom smislu

� makrostruktura (slojevitost, raspucalost, škriljavo st, masivnost, lu čenje), mikrostruktura (vrsta, veli čina, oblik, povezanost, odnos, granulometrija zrna), čvrsto ća, tvrdo ća, žilavost, otpor na bušenje

� okršenost (neokršena stijena, slabo okršena stijena , srednje okršena stijena, jako okršena stijena, vrlo jako okršena stijena, ekstremno okršena stijena, džepovi i vrta če ispunjene su glinom ili mješavinom gline i fragmenata stijena).

u pogledu sadržaja (utjecaja) vode: suho, vlažno, zasićeno, teku će stanjeu pogledu rastresitosti (gusto ća): odnos → prirodno stanje: rahlo, zbijeno, stvrdnuto; → rastresito stanje, → ugra ñeno stanje,

20

Nastavak - Elementi matrice ili prostora klasifikaci je odnosno kategorizacije (razvrstavanje), tla ili stijene ili s ipkih gradiva –

u tehni čko-tehnološkom smislu:� srasla tla: za iskop →“meka vrlo laka”, “laka”,

“srednje teška”, “teška” , vrlo “ čvrsta”, “tvrda” do “vrlo tvrda” tla,

� stijene: za iskop →

• “lake” (“meke”, prirodno “dezinegrirane”razlomljene) trošne ili polu čvrste stijene,

• razmjerno čvrste sitnouslojene raspucale stijene, neka “vrlo tvrda” tla na prijelazu u stijenu ,

• “teške” te “vrlo tvrde” stijene koje se dalje klasificiraju kao

– srednje čvrste, čvrste i vrlo čvrste stijene koja se prije iskopa miniraju.

21

22

Nastavak - Elementi matrice ili prostora klasifikaci je odnosno kategorizacije (razvrstavanje), tla i stijene ili sip kih gradiva–

logisti čkom smislu � iskopani zemljani materijali u užem smislu kao

prirodna sipka gradiva (humus, ilova ča, glina, prah)� iskopani i prera ñeni kameni materijali kao prirodna

sipka gradiva:• lomljeni kamen ili kamen lomljenjak, • minirani kamen širog sastava,• nesijana i sijana kamena sitnež aluvijalnog porijekl a (pijesak

i šljunak),• drobljenac (tucanik) kao drobljena, predrobljena il i mljevena,

nesijana i sijana kamena sitnež dobivena preradom miniranog kamena, sipara (prirodnih drobina) ili (k rupnih) aluvijalnih kamenih materijala,

� suhu, vlažno i mokro (zasi ćen vodom) sipko gradivo � laka, srednje teška i teška sipka gradiva za trans port

(utovar, bilo koji oblik transporta, prijevoz, odla ganje, ...) i ugradnju (razastiranje, ravnanje, zbijanje)

23

kategorija iskopa geološka (genetska) klasifikacija tehničko, tehnološko,

logostičko obilježje

I vrlo laki strojni iskop trošni površ inski slojevi s organskim sadržajem rastresitost utjecaj vode

II laki strojni iskop

tla i stijene podložne

djelovanju (utjecaju)

vode

koherentna tla, zemljana tla

prirodno stanje:-rahlo

-zbijeno-stvrdnuto

rastresito stanje)

ugrañeno stanje

suhe

vlažene

zasićene

vodom

tekuće

(žitko)stanje

iskop u vodi

III srednji strojni iskop nekoherentna tla, aluviji

IV srednje teški strojni iskop miješana tla, flišolike tvorevine

V teški strojni iskop miješana tla,aluviji i trošne stijene

VI vrlo teški strojni iskoplaki iskop ripanjem

iskopn udarnomiskop glodanjem

okamenjena tla

VII teži iskop ripanjemlaki iskop udarom

laki iskop glodanjemlako miniranje

trošne, raspadnute stijeneekstremno okršene stijene

VIII (teški iskop glodanjem)

srednje teški iskop udaromsrednje teško miniranje

stijene otporne na djelovanje

(utjecaj) vode

okršene stijene

•jako okršene stijene•srednje okršene stijene•slabo okršene stijene

stijenski

masiv usitnjene stijene

(rastresito stanje)ugrañeno

stanje

suhe

mokreIX (teški iskop udarnom)

teško miniranje

raspucale

uslojene stijene

X vrlo teško miniranje masivne stijene

24

Na prv i pogled čini se kako je tlo op ćenito lakše kopati - čak lakše nego miniranu stij enu. Me ñutim strojni iskop tla ili stij ene, bilo “srasle” bilo minirane, ipak se mora drug čije stupnjevati po “težini”iskopa odnosno po u činkovitosti strojnog rada na nj ihov u iskopu. U tome smislu ov dje se nav odi jedno prakti čno stupnjevanje nekih po sebi sv ojstv enih tla ili stij ena u užem smislu kao i nj ihov o stupnjevanje u pogledu “težine” njihov a iskopa u sra slom odnosno – kod miniranja - rastresitom stanju (od “naj lakšeg” p rovediv og iskopa prema “naj težem”):

laka pjeskovita ilova ča

→ razmekšana glina → pijesak i šljunak

→(obična) zemlja tvrda žilava ilova ča → dobro minirana stijena

→ miješani zemljani i kameni materijal → ljepljiva glina

→ slabo minirana stijena.

25

26

Kamen je osnovni, t ipi čni i zasada nezamjenjljivi grañevinski materijal ili gradivo. Kao gradivo primjenju ju se slijede ći oblici odnosno vrste kamenih materijala i prera ñevina:

� manje ili više (ne)pravilno kalani ili cijepani kamen lomljenjak koji se pridobiva ru čnim ili strojnim cijepanjem stijene po plohama prirodnog kalanja,

� piljeni kamen ili kamene plo če koji se pridobivaju • (1) strojnim piljenjem ili cijepanjem stijene bez

obzira na plohe prirodnog kalanja, kao i • (2) piljenjem prethodno cijepanih ili piljenih

kamenih blokova,� lomljeni ili minirani kamen koji se pridobiva

• ili miniranjem stijene prije iskopa ili • iskopom stijene s mehani čkim na činom njezina

razaranja (razbijanje udarom, struganje, ripanje),

27

nastav ak - Kamen j e osnov ni, tipi čni i zasada nezamj enj lj iv i gra ñevinski materij al. Kao gradiv o primj enj uj u se slij ede ći oblici odnosno v rste kamenih materij ala i prera ñev ina:

� nesijani i sijani prirodni kameni materijal kao kamena sitne ž prirodnog porijekla pridobiva se iskopom i sijanjem prirodno talo ženog pijeska i šljunka u vodoticima, nekadašnjim rije čnim udolinama, poplavnim podru čjima te ostalim podru čjima tla aluvijalnog porijekla,

� drobljenac kao drobljena (predrobljena ili mljevena) nesijana i sijana kamena sitne ž koja se dobiva

• drobljenjem miniranog lomljenjaka ili • drobljenjem krupnih valutica (oblutaka, valutica)

aluvijalnih kamenih materijala tj. drobljenjem krupnog šljunka,

� kameno brašno (i punilo) koje se dobiva daljnjim mljevenjem prethodno na neki na čin drobljenje i sijane kamene sitne ži.

28

29

30

31

32

33

34

Tehnika i tehnologija zemljanih radovaTemeljna je zada ća tehnike (gra ñevinske mehanizacije) i tehnologije

zemljanih radova pretvorba svih vrsta (i oblika poj avljivanja) prirodnih tala i stijena u zemljane materijale (zem ljana gradiva) u užem smislu odnosno u usitnjene materijale (sipka gra diva) koji se zatim u kao takva dalje u logisti čkom i tehni čko-tehnološkom jednostavnije i lakše koriste – prerañuju, ugra ñuju ili trajno odla žu.

Grañevinska mehnaizacija za zemljane radove -� strojevi za pripremu (miniranje, iskop) te postrojen ja

preradu zemljanih i kamenih materijala, � strojevi (transportna sredstva) za prijenos ili pri jevoz

zemljanih i kamenih materijala (sipkih gradiva), � strojevi za ugradnju (pripremljenih zemljanih i

kamenih materijala kao gradiva, � strojevi i oprema za geotehni čke radove u u žem

smislu,� pomo ćni i ostali strojevi .

35

POVRŠINSKI ISKOP TLA I STIJENE

36

Bez obzira na oblik i na čin odnosno tehniku i tehnologiju izvo ñenja zemljanih radova pri iskopu (ru čno ili strojno):

• tla ili s prethodnim miniranjem stijene

� kopanjem, • tla ili bez prethodnog miniranja stijene

� rezanjem,� ripanjem, � struganjem, glodanjem ...

pripadni složeni postupci, (pod)procesi ili zahvati uvijek bitno mijenjaju geotehni čka odnosno fizi čko-mehani čka obilježja tla ili stijene koja se kopa kao primjerice njihov

� izgled, � strukturu (gra ñu), � sadržaj vode, � obujam, masu, gusto ću, � homogenost, čvrsto ću itd .

37

Iskopani (“rasatresiti”) materijal uvijek ima ve ći obujam (a time manju gusto ću) od (“sraslog”) obujma prostora iskopa što se pojmi kao rastresitost iskopanog materijala(odnos “sraslo” – “rastresito” – “ugra ñeno”)

38

U pogledu šireg podru čja ili prostora odvijanja iskopa u/na terenu razlikuju se -vanjski tj. površinski (nadzemni, otvoreni) iskopi

� izv ode se na/pri površini terena ili u odre ñenoj dubini terena s njegov e površine (najmanje jedna ploha prostora isk opa uv ijek otv orena s pov ršine terena)

podzemni (tunelski) iskopi� izv ode se u dubini tla ili stij ene ispod njezine po v ršine (pri čemu

se pov ršina terena iznad iskopa ne mijenja tj . ost aje prirodno cjelovita tijekom i nakon podzemnog iskopa)

podvodni iskopi� izv odi se neposrednim radom ljudi i strojeva

• s kopna ili s pov ršine v ode (tj . s nekog plovila)• u v odi (tj. na površini samog dna ili pokosa obale)

� nekim slu čajevima podvrsta površinskog ili podzemnog iskopa koji se izvode u vodi ili pod vodom

� kesonski iskop

39

40

41

42

Podzemni tunelski iskop obuhva ća iskop (izvedbu) -“mikro tunela” (polaganje razli čitih vodova)

� takovih su mjera da onemogu ćavaju po čovjeku njihovu prohodnost

� izv ode se pretežito posebnim automatiziranim i robo tiziranim tehnikama i tehnologijama probijanja tla uz istov re meno provla čenja cjev ov oda ili instalacijskih v odov a kroz iskop ano ili probijeno

smjernih potkopa (posebni tuneli malog popre čnog presjeka) koji služe za

• usmjeravanje iskopa ve ćih tunela na istom mjestu (smjerni potkopi)

• polaganje nekih v odova.

tunela razli čite duljine te � malog (tzv . “mini tuneli”), srednjeg, srednje velik og ili velikog

popre čnog presjeka.

podzemnih prostorija (“kaverni”) razli čite v eli čine i oblika pružanja

� (podzemne željezni čke stanice i garaže, podzemna skloništa i skladišta ili odlagališta, podzemne elektrane, podzemni proizvodni pog oni ...)

43

44

45

46

U pogledu v eli čine, oblika i mjera prostora iskopa te u pogledu tehnike i tehnologije na čina njihov e provedbe razlikuju se osnov nioblici površinskih iskopa na razini ili s razine te rena -plitki površinski iskopi humusa ili trošnog površinskog sloja, iskopi u svrhu ure ñenja ili reklamacije zemljišta,masovni široki površinski iskopi u okviru nekih grañevina hidrotehni čkih sustava

� iskopi temelja velikih brana, iskopi umjetnih akomulacijskih jezera, iskopi velikih plovnih kanal a i umjetnih vodotoka, širina ovih iskopa je u na čelu veća od širine dozerskog noža,

iskopi usjeka, predusjeka i ve ćih zasjeka, iskop manjih zasjeka na kosini terena

� iskop tzv. “stepenica” na padinama na kojima se kasnije izvode nasipi) pri čemu se ovi iskopi pretežito promatraju kao iskopi u razmjerno sku čenom prostoru,

iskopi kanala odvodnje odnosno meloracijskih mreža,iskopi jaraka i manjih kanala,

nastavak

47

nastav ak -

iskopi rovova� iskopi rovova ponovo se zatrpavaju iskopanim

materijalom iz rova nakon polaganja cjevovoda što j e njihova osnovna razlika od kanala ili jaraka koji o staju trajno iskopani a iskopani materijal se trajno odla že izvan njihova iskopa

iskopi temelja (pojedina čnih, trakastih, složenih pli ćih i dubokih)iskopi gra ñevnih jama i ostali potrebni iskopi

� omogu ćavaju izvedbu gra ñevnih jama (iskopi posebnih vrlo dubokih i uskih rovova za izvedbu zavjesa i zidova gra ñevnih jama te ostali sli čni iskopi)

posebni iskopi u okviru izvedbe geotehni čkih konstrukcija pri temeljenju

� iskopi kod pilotiranja i sl. ostale vrste iskopa za potrebe gra ñenjaiskopi u okviru nalazišta prirodnih gradiva - glinok opa, šljun čara i kamenoloma (površinskim kopovi) .

48

U pogledu oblika i smjera pružanja prostora iskopa te u pogledu me ñusobnog odnosa i veli čine mjera prostora iskopa razlikuju se -linijski iskopi� primjerice: iskop rovova, kanala, jaraka, zatimi iskop trakasti h

temelja, zatim potkopa, tunela, i sl., • na većoj duljini kopa po mjerama isti ili nepromjenjlivi popre čni

presjek iskopa,

plošni iskopi� primjerice: iskopi humusa i trošnog tla, iskopi ve ćih

gra ñevinskih jama, široki iskopi u šljun čarama, kamenolomima, glinokopima i sl.,• površina iskopa znatno je ve ća od dubine iskopa,

sku čeni (“to čkasti”) iskopi� primjerice: iskopi temelja samaca, “šahtova”, zatim iskopi

manjih gra ñevinskih jama, složeni iskopi od navedenih� primjerice: iskopi predusjeka, usjeka i zasjeka, iskopi velikih

kanala i sl., kao • kombinacija linijskih, plošnih i sku čenih iskopa ovisno i njihovim

mjerama i duljini pružanja.

49

Iskop tla i/ili stijene, kao tehni čki i tehnološki postupak ili zahvat za sebe, u na čelu može bit i dvojak –ili ručni iskop tla i/ili stijene pomo ću manje više “primitiv nih”(uobi čajenih, “pov ijesnih”) ru čnih alata

iskop tla: lopate (ašovi), motike, trnokopi (“krampovi”)

iskop stij ene: željezne ili čelične motke (“pajseri”, “ čuskije” ...)

ili manje više (mehanizirani) strojni iskop tla i/ili stijeneiskop tla: sve vrste postupaka, alta i pripadnih st rojeva za zemljane radov e (bageri, dozeri ...)

iskop stijene u užem smislu (iskop u stijeni) � “mehani čki” iskop stijena tanke slojevitosti i/ili velike

raspucalosti te male čvrsto će, primjenom nekog (uproš ćenog) “fizikalnog” postupka (prethodnog ili istovremenog) razaranja stijene

• otkidanje (udar), • oranje (ripanje, rijanje),

• struganje (glodanje) itd.,nastav ak

50

nastav ak:� iskop stij ene u užem smislu (iskop u stij enskom mas iv u)

� iskop stijene strojnim putem nakon prethodnog miniranja radi njezina pretvaranja u razmjerno sipki materijal pri čemu nakon miniranja slijedi strojni iskop stijene kao tla u užem smislu :

• iskop stijene strojnim putem nakon njezinog prethodnog djelomi čnog miniranja (rastresanje stijenskog masiva miniranjem do popuštanja )

– iskop onih vrste stijena kod kojih je to mogu će zbog njihove geološka makrostruktura (tanka uslojenost, izražena ili vidljiva velika raspucalost) te slabija fizi čko-mehani čka obilježja (mala do srednje mala tvrdo ća, čvrsto ća i žilavost),

• iskop stijene strojnim putem nakon cjelovitog (potpunog) miniranja (potpuno lomljenje stijenskog masiva )

– iskop homogenih stijena ili stijena debele do vrlo debele uslojenosti pomo ću eksploziva.

51

Povr šinski (nadzemni, otvoreni) strojni iskop -bilo koje vrste tla, nekih trošnih stijena u tlo (primjerice glinoviti s edimenti, lapori, laporoviti vapnenci, stijene hetrogenih lit oloških stava, fliševi i f lišolike geološke tvorevine, silt it i) prethodno minirane stijene,

mogu ć je na tri osnovna na čina -dozerski iskop (iskop dozerima, dozer-utovariva čima, dozer-skrejperima)

masov ni iskop struganjem te istov remeni transport i skopanog sipkog materijala guranjem na gomilanje i/ili razas tiranje,

bagerski iskop (iskop bagerima, rovokopa čima –“tren čerima”, strojevima s otkopnim krakom)

razli čite tehnike kopanja (ov isno u v eli čini i obliku prostora iskopa, vrsti i stanju materijala koj i se kopa te o vrsti otkopnog alata) kao i transport (prijenos ili dodavanje) otkopanog materi jala bilo na odlaganje bilo u neko transportno sredstv o,

skrejperski iskop (iskop skrejperima)masov ni iskop pretežito zemljanih materijala struga njem te autoprijev oz iskopanih materijala kao i njegov u ugr adbu razastiranjem, pri čemu se svi nav edeni tehnološki zahvati izv ode u neprekinutom kretanju stroja ikakva stajanja.

52

53

54

55

56

57

58

59

60

61

62

63

64

65

Razrada iskopa

podjela prostora iskopa u dijelov ima u usprav nom smislu (iskopi po pojedinim razinama)

� s podnice (podine, dna) iskopa prema gore (prema pov ršini iskopa) ▲

� s površine iskopa prema dole tj. prema podnici (podini, dnu) iskopa ▼

u v odorav nom (tlocrtnom) smislu

• pro čelni (“frontalni”, izravni) iskop (po čitav oj širini ili u punoj širini) █

• pro čelni (”razv ijaju ći”) iskop u dijelovima po širini i duljini ₪

• iskop s prethodnim prodorom (“šlicom”)

• postrani iskop ╧

složeni iskop od navedenih u usprav nom smislu (smislu razina iskopa) i v odorav nom (tlocrtnom) smislu

66

67

68

69

70