Tehniko opslu\ivanje motornih vozila

Kneevi Katarina Maturski rad

UVODPod tehnikim procesom tehnikog opsluivanja i odravanja podrazumjeva se utvreni redosled izvrenja radova koji se obavljaju na vozilu u jednom servisu.

Tehnoloka organizovanost procesa rada zavisi od veliine samog servisa i nivoa njegove opremljenosti sredstvima za rad i broja i vrste vozila po markama tj.tipovima u okviru te marke za koje je osposobljen za rad.Najoptimalnija tehnoloka organizovanost bi bila kada bi se radionica(servis)bavili opsluivanjem ili odravanjem samo jednog tipa vozila iz serije vozila jedne marke.

Ako se uzme jedna opravka ili opsluivanje koju treba obaviti na vozilu onda se tehnoloki proces te opravke ili opsluivanja sastoji od niza radnih operacija ili taktova koji slede jedan za drugim po tano utvrenom redosledu.

Svi taktovi jedne opravke ili opsluivanja dijele se u tri grupe:

pripremni koji ine svi radovi koji izvode pri izvrenju te opravke odnosno opsluivanja

izvrni koji ine tu opravku ili opsluivanje

zavrni koji se obavljaju nakon izvrnih Osnovni elementi organizacije tehnolokog procesa tehnikog opsluivanja,odravanja i opravki su sledei: Radno mjesto-predstavlja odreeni prostor u servisu

Izvrioci(radnici)obavljaju poslove na radnom mjestu

Pribor,oprema i alat koriste se na svim radnim mjestima

Upustvo za rad,bez koga se ne moe zamisliti ni jedno radno mjesto.Treba slikom,emomi brojnim podacima da uputi radnika kako se obavljaju pojedine radne operacije

Higijensko-tehnike zatitne mjere imaju za cilj da zatite ivot,zdravlje radnika,kao i imovinu

Servisi-moraju imati instalaciju za odvod izduvnih gasova,naroito na mjestima gdje se puta motor u rad

1.0.Organizacija i nain tehnikog odravanja i opravke

Organizacija tehnikog odravanja i opravke ima veliki uticaj na odravanje tehnikog stanja vozila i na ouvanje njihovih eksploatacionih svojstava u toku njihove eksploatacije i produavanju vijeka trajanja.Ovde treba pomenuti pojedine izraze u smislu ta je tehniko odravanje i opravka.

Tehniko odravanje predstavlja skup tehnikih poslova i radnji koje obezbjeuje odravanje vozila u stanje tehnike ispravnosti i sposobnosti za eksploataciju.Opravka predstavlja skup tehnikih poslova i radnji u cilju ponovnog uspostavljanja odgovarajueg tehnikog stanja i radne sposobnosti motornog vozila. 1.1.Sistem tehnikog odravanja i opravkeNa vozilima se vri tehniko opsluivanje(odravanje i opravka)da bi se produilo vrijeme njihovog trajanja i da bi bilo to manje van upotrebe.

Zbog specifinih osobina pojedinih vrsta vozila svako vozilo ima tano odreene rokove u kojima se ti pregledi moraju vriti.

Veliina i vrste radova zavisi od vie inilaca kao to su: nain i kvalitet tehnikog odravanja

strunost rukovanja vozilom

uslovi pod kojima se vozilo iskoriava

vrsta i kvalitet vozila

kvalitet upotrebljenog goriva,maziva i td.

Zbog navedenih inilaca opravka vozila ne moe se unaprijed utvrditi,nego najee prilikom tehnikog pregleda ili drugih vidova tehnikog opsluivanja.

Poto se izvri pregled vozila donosi se zakljuak da li je vozila sposobno za dalju eksploataciju ili ga je potrebno opravljati.

1.2.Stanje vozila,habanje,korozija,neispravnost vozila i opravke

Metalni materijali se usled spoljanjih uticaja tokom vremena razaraju.Ovaj proces se naziva korozija.

Skoro kod svih metala se na povrini obrazuje korozioni sloj.On meutim ne mora uvijek da ima tetan uticaj.

Kod aluminijuma,bakra i nekoliko drugih metala taj sloj je gust i vrst.On spreava dalje razaranje i tako je zapravo zatita od korozije.

Naprotiv kod elika i gvoa je taj sloj(ra)porozan tako da kroz njega moe korozija nesmetano dalje da prodire.Korozija moe biti hemijskog i elektrohemijskog porijekla.

Korozija nastala hemijskim uticajem moe da se sprijei ako se onemogui pristup materiji koja tu koroziju prouzrokuje.

Elektro-hemijska korozija se spreava ako se onemogui pristup elektrolita radnim predmetima.

Kao elektrolit djeluje morska voda,voda iz vodovodne mree,kinica,vlaga iz vazduha,ostaci zatitnih sredstava za zavarivanje i lemljenje i td. 1.2.1.Zatita vozila od korozije

1-Priprema dijelova tj. ienje i mirglanje istih

Delove treba prvo dobro oprati od masnoa i raznih prljavtina koristei kombinaciju nafte pa nekog dobrog deterdzenta iv ode.Flah cetka (obina za farbanje) kojom e se natapati delovi i elicna etka kojom e se skidati prljavtina, dobro e posluiti.Potom osuene delove treba omirglati do "belog". "Belo" znai do istog metala pa ak i najmanju piknu rdje. Za ovaj proces koristiti mirglu na platnu (granulacije 60-80-100) ili jo bolje i naravno lake cirkonske brusne ploce koje se montiraju na el.brusilicu.

2- Odmaivanje tj. priprema povrine za farbanje.Ovaj proces je mnogo laki i jednostavniji od predhodnog. Posebnom krpom (multi-krpa) namoenom antisilikonskim razredjivaem treba obrisati sve delove, vodei racuna da se naknadno povrine koje su obrisane ne dodiruju rukama.

3- Nanosenje antikorozivnog, epoxidnog premaza.Moe se koristiti bilo koji premaz na bazi epoxy-smole. Ovaj premaz nanosi lakirerskim pitoljem. Mogue je i etkom ali se tada suenje delova pomera ak na nekoliko dana.

4- Nanoenje bitumenske zatite.Ovo je i finalni deo celog procesa. Na dobro osuene delove premazati neki od zatitnih materijala na bazi bitumena ili na bazi sintetskog-kauuka. One se nanose etkom a jo bolje posebnim pitoljem. Ova se sredstva razredjuju nitro- razredjivaem.

Najosetljivija mesta na karoseriji automobila su: rubovi krila spojevi na haubi spojevi na krilu donji deo vrata spojevi na zadnjoj haubi pragovi

1.3.Povrinska zatita

Povrinska zatita metalnih predmeta moe da se postigne: zauljavanjem i maenjem, prevlakama boja i lakova

hemijskim prevlakama. metalnim prevlakama, prevlakama sintetikih masa, prskanjem 1.3.1.Prevlake boja i lakovaPrije zavrne zatite sa povrine mora se temeljno odstraniti ra,kao i svi ostali korodirani slojevi,prljavtina.

Ovaj posao se obavlja elinim etkama ili specijalnim sredstvima za uklanjanje re.

Veoma je efikasan postupak za ienje(peskarenje)odnosno ienje suvim pijeskom ili elinim zrncima koji se na radne predmete usmjerava mlazom komprimovanog vazduha.

Za pokrivene premaze se upotrebljavaju uljne boje prema izboru.Premazi uljnih boja se sue lagano,imaju elastina svojstva i nijesu tvrdi. Kada se vidi ogrebotina na automobile,treba je odmah sanirati.

1.Od materijala nam treba:

1. mirgla2. Boja naeg automobila, uvriva i lak ukoliko se radi o metalik boji.3. Nitro osnovna boja, u sluaju da je boja oteena do metala.4. etkica za farbanje5. kompresor i pitolj za farbanje

2. ienje i odmaivanje

U sluaju da je ogrebotina samo povrinska, prvo je treba odstraniti mainskim procesom poliranja auta. Ukoliko je oteenje dublje saniranje moeme uraditi na sledei nain. Najpre dobro operemo mesto sa nekim sredstvom za ienje koje koristimo u domainstvu. Nakon toga uzmemo vodenu mirglu granulacije od 400 do 600 i polako trljamo mesto ogrebotine, dok ne dobijemo ravnu povrinu. Ako elimo da budemo paljiviji, preporuka je da koristimo vodenu mirglu vee granulacije do 1000. 3. Farbanje

Ukoliko smo doli do metala prilikom mirglanja, moramo prvo naneti osnovnu boju na metal, a zatim se nanosi boja, iste nijanse koje je i nae vozilo, kako se popravke ne bi videle. Boju naeg automobila moeme proitati na nekoj od fabrikih nalepnica na naem vozilu. Ukoliko je ogrebotina mala i tanka, boju moemo naneti finom etkicom, koju smo koristili u koli. Za vee povrine moramo koristiti pitolj za farbanje. Kada se boja osui, potrebno je sa vodenom mirglom ofarbano mesto premirglati. Mesto se mirgla dok pod prstima oseamo "prelaz". kada je povrina idealno ravna moemo pristupiti daljem postupku.

4. Lakiranje

Ukoliko je auto akrilne boje, potrebno je ispolirati mesto na kojem sme vrili radove. Preporuuje se poliranje mainom za poliranje. Ukoliko je auto metalik boje potrebno je lakirati mesto koje sme farbali. Ne zaboravimo da lak pomeamo sa uvrivaem. Za rameru je najbolje pitati tamo gde kupujemo lak. Pre samog lakiranja potrebno je da izvrimo pripremu za lakiranje. Poto se novi lak ne sme nanositi direktno na stari lak, jer e popravke biti uojive, potrebno je stari lak izmatirati. To emo uraditi tako to e mo vodenom mirglom velike granulacije lagano mirglati povrinu starog laka. Kada je ceo proces zavren, moemo prei na proces lakiranja.

Ovo bi u krtkim crtama bio proces saniranja manjih oteenja na naem vozilu.

1.3.2.Lakovi

Najprije se nanosi osnovni sloj(grundiranje).Na taj sloj se nanosi najprije prvi,a zatim drugi sloj laka.

Za povrinsku zatitu motornih vozila se upotrebljavaju nitrocelulozni lak i lak na bazi vetakih smola.Ovi lakovi su elastini,veoma su otporni i lijepo izgledaju.Posle svakog nanosa sloja treba saekati da se dobro osui,pa tek onda nastaviti rad.Boje i lakovi se nanose prskanjem,premazivanjem i potapanjem.

1.4.Obavezni rokovi tehnikog pregleda,tekue odravanje i podmazivanje Pregledi vozila se obavljaju iz preventivnih razloga-da bi se sprijeilo nastajanje neispravnosti i poveala sigurnost vozila u saobraaju.

Postoji vie vrsta ovih pregleda i to:

servisni pregledi u garantnom roku

redovni tehniki pregledi svakodnevni pregledi

tehniki pregledi

tehniki pregledi koje propisuje vlasnik vozila 1.4.1.Servisni pregledi u garantnom rokuPostoji vie vrsta servisa u garantnom roku:

Nulti pregledObavlja prodavac vozila na novom vozilu neposredno pred prodaju a obuhvata dekonzervaciju,pranje i ienje vozila,kontrolu nivoa rashladne tenosti,koione tenosti,kontrolu ulja u motoru,mjenjau,pogonskom mostu,kontrolu svjetlosne signalizacije,sistema za koenje,upravljanje,provjeru kompletnosti alata u vozilu i dr.

Prvi servisni pregled

Zadatak ovog pregleda je,da se pored radova svakodnevnog pregleda i njege obavi zamjena ulja,preistaa kao i da se izvre sva potrbna podeavanja,pritezanje pojedinih veza i spojeva.

Obavlja se posle odreenog broja kilometara.Taj broj se kree u opsegu od1500-2500km.

Kod boljih vozila broj preenih kilometara je mnogo vei i kree se od 5000-10000km.

Redovni tehniki preglediOvi pregledi obuhvataju one radove koji se obavljaju u kontinuitetu posle drugog servisnog pregleda posle preenih 10000,20000 i 50000km.

zamjena ulja i preistaa

provjera nivoa ulja u mjenjakom prenosniku

provjera nivoa tenosti u sistemu za koenje

provjera nivoa elektrolita u akumulatoru

provjera zazora ventila

provjera stanja kaia za pogon razvodnog mehanizma

podmazivanje svih mijesta

ienje preistaa vazduha

provjera stanja koionog sistema

provjera rada servo ureaja

provjera stanja amortizera i stabilizatora

Zamjena ulja i preistaa

Nekoliko je osnovnih uloga to ih ulje u motoru mora ispunjavati:

1. Ulje podmazuje pokretne dijelove kako bi se smanjilo njihovo troenje. Razmaci izmeu pokretnih dijelova ispunjeni su uljem, pa se ti dijelovi u stvari gibaju na tankim slojevima ulja ime se ostvaruje smanjenje trenja i unutarnjih gubitaka snage u motoru

2. Ulje u svojem kretanju kroz motor sakuplja toplinu. Na donjem dijelu uobiajenih automobilskih motora uvijek se nalazi korito (karter) u kojem je smjeteno ulje. Tokom rada motora pumpa kanalima tjera ulje prema svim pokretnim dijelovima koje je potrebno podmazati te se ono tamo zagrijava, preuzimajui na sebe dio topline. Prilikom povratka u korito ulja se hladi predajui toplinu i samom koritu koje je "iznosi" u okolinu preko svojih stijenki.

Ovdje treba naglasiti kako su motori visokih karakteristika katkada opremljeni i hladnjacima za ulje (konstrukcije sline hladnjacima rashladne tekuine) ime se postie bolje hlaenje ulja, a tako i dijelova motora koji su u meusobnom kontaktu.

3. Ulje popunjava razmake izmeu leajeva i pokretnih dijelova. Pri naglim promjenama u dinamici rada motora, zbog razmaka potrebnog da bi se dijelovi mogli pokretati, javljaju se velika optereenja. Sloj ulja koji se nalazi izmeu leajeva i pokretnih dijelova u ovome sluaju slui za ublaavanje tih optereenja ime se takoer smanjuje njihovo troenje. 4. Ulje pomae meusobnom brtvljenju pokretnih dijelova motora. Uz ulogu podmazivanja meu klipnim prstenovima i unutarnjim stijenkama cilindara, ulje doprinosi i njihovom meusobnom brtvljenju ime se dodatno spreava mogunost prolaska plinova (pogotovo u ekspanzijskom taktu) izmeu klipa i stijenke cilindra.5. Ulje isti motor. Prolaskom kroz leajeve motorno ulje za sobom odnosi i sitnu neistou, pa ak i male otkrhnute dijelove motora. Strujanjem ulja kroz motor sve se odvodi u korito na ijem dnu ostaju krupnije estice, dok se one sitnije zadravaju u filteru za ulje. Ispravna viskoznost. Viskoznost je otpornost ulja prema teenju. U stvari, radi se o tome da ulja manje viskoznosti lake teku kroz za to predviene dijelove motora, dok ona vee viskoznosti teku tee. U praksi moemo pojednostavniti priu i rei da se radi o osobini koja se manifestira slino gustoi tekuine. Ulje preniske viskoznosti nee se dovoljno dugo zadravati na povrinama dijelova koje je potrebno podmazivati. S druge pak strane, ulje previsoke viskoznosti pri pokretanju hladnog motora ne moe na vrijeme doi do svih mjesta koja treba podmazivati. Koritenje ulja ispravne viskoznosti (kakvu propisuje proizvoa motora) je, kao to vidimo, najznaajniji imbenik ispravnog podmazivanja. Dakako, gustoa ulja se mijenja s promjenom njegove temperature te ovakvaulja nazivamo uljima jedinstvene viskoznosti.

Podjela ulja prema viskoznosti: A - ulja jedinstvene viskoznosti, B - ulja viestruke viskoznosti, C - ulja koja lako teku

Indeks viskoznosti. Ovo je mjera koja nam govori koliko se mijenja gustoa ulja (jedinstvene viskoznosti) s promjenom njegove temperature. Naime, mogui problem se javlja kod ulja koja bi u radu hladnog motora mogla biti pregusta, a previe rijetka kada se motor zagrije.Zto se ulju dodaju razliiti aditivi.

Provjera nivoa elektrolita u akumulatoru

Najjednostavnije odravanje koje e akumulatoru znatno produiti vijek je esta provjera tenosti u elijama i to posebno u ljetnom periodu.

Za taj poduhvat nam je potreban samo jedan novi i flaa destilovane vode. Prvo to treba da uradimo je da pomou novia odvrnemo epove elija. Zatim pogledamo nivo tenosti u njima. Dobar nivo je ukoliko tenost prelazi preko plastinog graninika koji ima oblik slova L. Ukoliko je nivo nii, neophodno je dosuti destilovanu vodu. Kad sipamo vodu ne treba to initi s velike visine, jer moe doi do prskanja tekuine iz akumuatora, koja vam zbog prisustva kiseline moe povrijediti kou. Kad zavrite sa dosipanjem vode, ostaje vam samo da zavrnete epove.

Preporuka: Sve zahvate na akumulatoru radite u gumenim rukavicama kako bi bila otklonjena svaka mogunost povrede.

Izbor akumulatora

Akumulator kakav danas poznajemo pronalazak je Francuza Gastona Plantea, nastao jo 1859. godine. Iako su do tada ve postojale razliite vrste izvora struje, Plante se sjetio da uroni olovne elektrode u elektrolit (razrijeenu kiselinu), stvorivi tako akumulator koji se mogao puniti. Tako je jo sredinom prolog vijeka nastala baterija kakvu, iako prilino izmijenjenu, koristimo i u dananjim automobilima.

Punjenje akumulatora

Ako alternator ne proizvodi dovoljno elektrine struje za punjenje akumulatora, onda akumulator moramo dopuniti pomou punjaa. Sporim punjenjem, odnosno ne prejakim punjaem, neemo preopteretiti akumulator. Takvo punjenje traje vie od 10 sati. Prije nego to ukljuimo akumulator na punja, pregledamo nivo elektrolita (kiseline) i ako je potrebno, dolijemo destilovanu vodu. U toku punjenja moramo odviti epove na elijama, da bi eksplozivni plinovi koji nastaju pri punjenju mogli izlaziti iz akumulatora. Zato ne treba za vrijeme punjenja akumulatora u blizini njega paliti vatru ni puiti. Otprilike poslije deset sati iskljuimo punja i to jo prije nego to skinemo abice s prikljuaka akumulatora. Tako emo sprijeiti kratak spoj. Noviji punjai sami se iskljuuju.

Odravanje

Akumulator se sastoji od elija u kojima se nalaze elektrode uronjene u elektrolitiku tenost. Elektrolit, to jest, rastvor iste sumporne kiseline i destilovane vode omoguava hemijsku reakciju pri kojoj nastaje elektrina energija. Pravilnim odravanjem akumulatoru se moe znatno produiti ivotni vijek ako se pridravamo sljedeih pravila:

- elektrolit treba da bude iznad olovnih ploa najmanje od 1 do 1,5 cm,

- u sluaju smanjenja nivoa tenosti, dolivati iskljuivo destilovanu vodu,

- pri radu s elektrolitom biti izuzetno paljiv, jer moe da nagrize odjeu ili kou,

- napon ne smije da opadne ispod normalnog nivoa,

- spojevi treba da budu uvijek vrsto fiksirani i premazani sredstvom protiv korozije,

- ukoliko postoje problemi sa startovanjem motora, treba saekati da se akumulator malo `odmori`, prije sljedeeg pokuaja, poto se u ovakvim situacijama najlake isprazni,- izbjegavati njegovo uvanje na niskim temperaturama, bez obzira to se ne koristi.

Zamjena akumulatora

Da bismo izvadili akumulator iz auta, prvo treba da skinete kleme i to prvo negativni, potom pozitivni pol. Kada stavimo novi akumulator u leite, vratimo kleme nazad obrnutim redoslijedom, odnosno najprije pozitivni, pa onda negativni pol.

Voltmetar

Ispitivanje ispravnosti akumulatora vri se mjerenjem napona voltmetrom i mjerenjem gustine elektrolita uz pomo bometra ili aerometra, ali se to najee preputa strunjacima.

Kablovi za prespajanje akumulatora

Ukoliko vam se desi da vam se istroi akumulator, prelazno rjeenje moe biti prespajanje akumulatora s drugog auta, pomou kablova. Kablove emo spojiti tako da pozitivnu klemu s auta od kojeg uzimamo stuju spojimo s pozitivnom klemov naeg vozila. Isto treba uiniti i s negativnim polovima. Prije pokuaja startovanja motora s premotenim kablovima, bitno je da automobil s kojeg uzimamo struju bude upaljen.

Provjera zazora ventila

Za poetak nam trebju kljuevi 13,11, 10 i ne bi bilo loe imati T ili cevasti 10, i potrebno je jo imati ako ne sve ono bar listi pijuna 0,15 mm i kombinirke. Prvo se skine filter za vazduh i razvodna kapa: potom se skidaju ostali delovi koji smetaju pri demontai poklopca ventila,raskae se sajle od poluge gasa i sauga, eventualno se skine karburator,i na kraju skinemo poklopac ventili ili ventil dekl:Okree se kai i sa kaiem i remenik radilice u jednom smeru i prati se rad ventila. Usput se moe a i trebalo bi oistiti prljavtinu koja se nae na glavi motora zato to treba promenuti i dihtung ventil dekla, a on se stavlja na suvu i istu povrinu: Kada je i to gotovo, pristupa se montai svih demontiranih delova.

Koni sistem

Predstavlja skup mehanizama iji je zadatak da postepeno smanji brzinu vozila,da pom potrebi zaustavi vozilo,kao i da trajno odri vozilo u stanju mirovanja.Sistem za koenje ine:radna konica,pomona konica,a ponekad i dopunska konica.Sam sistem se sastoji od tri podsistema:Komandnog,prenosnog i izvrnog.U osnovi koriste se dva naina izvoenja konica i to dobo i disk konice.

Kod konica je potrebno utvrditi stepen istroenosti konih ploica i diskova,odnosno konih papua i doboa.Mjerenje diskova i doboa najjednostavnije se obavlja pominim mjerilom.Cilj ovog mjerenja je da se utvrdi da li postoji mogunost obrade diskova i doboa,jer njihove kone povrine treba povremeno obraivati da bi bile ravne ime se poboljava efikasnost koenja.Obrada se vri tako to se skine slojmaterijala debljine do 1.5mm.Kod nekih vrsta konica treba povremeno podeavati zazor izmeu doboa i konih papua.Ukoliko u sistemu postoji tzv.regulator pritiska u dijelu kone instalacije za zadnje tokove,potrebno je povremeno ga podeavati.Ako je kona instalacija s ureajem za pojaanje dejstva sile koenja tj.servo ureajem,onda je neophodno mjeriti ipodeavati po potrebi zazor koji obezbjeuje pravovremeno ukljuivanje servo ureaja.U rezervoaru konica sa hidraulinim mehanizmom treba kontrolisati nivo tenosti za konice i po potrebi je dolivati dok je obavezno kontrolisati pritisak vazduha u instalaciji konica sa pneumatskim sistemom.Najee se sile koenja ispituju na valjcima.Ureaj je ugraen u pod i sastoji se od para valjaka razliitih prenika(110-220mm).Oni su postavljeni tako daistovremeno mjere sile koenja na istoj osovini a svaki par valjaka ima svoj pogon i mjerni sistem.Mjerenje sile koenja zasnovano je na principu registrovanja reaktivnog momentaSila koenja se ispituje tako to se na valjke vozilo naveze prvo prednjim a zatim zadnjim tokovima,a zatim se ukljue valjci.Pri tom se okretanje valjaka prenosi na prednje tokove vozila i pogoni ihKada tokovi stanu na valjke,dok se ne pritiska papuica,mjerni instrumenti pokazuju samo otpor kotrljanja.Za sve vrijeme ispitivanja sile koenja iskljuena jetransmisija vozila.Kada voza pritisne pedalu konice,pojaava se sila otpora izmeu valjaka i pneumatika,dolazi do klizanja a pri blokiranim tokovima ovaj otpor je najvei i predstavlja silu trenja izmeu pneumatika i valjaka.Zbog toga se javlja reaktivni obrtni momenat,proporcionalan sili koenja.Ovaj otpor se mjeri instrumentom sa izbadarenom skalom i pokazuje nam silu koenja u njutnima.Instrument tabla je snadbevena i jednim pisaem koji na papiru sa obiljeenim koordinatnim sistemom ucrta promjenu sile koenja u funkciji promjene sile pritiska na pedalu konice i to od nule do blokiranja tokova.Posle mjerenja sile koenja prednjih tokova na valjke se navoze i zadnji tokovi i ponovi se isti postupak,stim to se sada kontrolie i sila koenja runom konicom.Sastavni ureaj ini jo i dinamometar za mjerenje none sile aktiviranja konica,a kod ureaja namjenjenih za kontrolu teretnih vozila i mjera pritiska vazduha u pneumatskoj konoj instalaciji vozila.Ukoliko se utvrdi da sile koenja ne odgovaraju propisanim pristupa se utvrivanju konkretne neispravnosti vozila i popravci.

Funkcionisanje konica uz pravilan rad upravljakog sistema je od presudnog znaaja za bezbednost vonje. Odravanje treba poveriti proverenim profesionalcima, ali nije zgoreg neto i znati o nepravilnostima koje svaki voza moe uoiti. Neispravnosti u radu konica manifestuju se :

1. pri koenju na ravnom putu auto vue u levu ili desnu stranu (ovo mogu prouzrokovati jo i neispravni pneumatici, upravlja ili sistem oslanjanja tokova) 2. jedan toak se jae grije nego ostali

3. pri pritiskanju pedale konice javljaju se udni zvukovi u tokovima 4.pedala konice propada duboko

5. pri pritiskanju pedale konice ranije se osea otpor, odnosno pedala raste 6. nivo kone tenosti u posudi za izjednaavanje je ispod oznake minimum 7. pri koenju volan vibrira.Posle preenih 1500km treba provjeriti nivo tenosti u konom sudu na glavnom konom cilindru,dok na svakih 15000km treba prekontrolisati sve cijevi i utvrditi njihovu ispravnost.Na svakih 30000-40000km treba zamjeniti ulje za koenje.

Tenost za koenje.Za kraj, rije dvije o konikoj tenosti. Radi se, zapravo, o posebnoj tenosti neto vee gustoe (poznajemo i termin "ulje za konice") koja prenosi pritisak kroz koniki system.Znaajno je da tekuina za koenje ne smije nagrizati metalne i gumene dijelove (brtve cilindara i klipova su od gume) te mora biti orporna na promjene temperature. Naime, s obzirom da sve automobilske konice rade na naelu trenja, na njihovim se povrinama razvija izuzetno visoka temperatura. Ona, pak, zagrijava klipove radnih cilindara, a preko klipova i samu tekuinu za koenje. Stoga je otpornost na zagrijavanje veoma znaajna kako bi se izbjegle eventualne promjene u radu konikog sistema.

Sl.1.Ureaj za provjeru stanja koionog sistema ienje preistaa vazduha

Da bi dobili prave performase, neophodno je da karburator obezbedi pravilnu smeu benzina i vazduha, a da bi to "obavio" kako treba, neophodno je da bude ist. Takoe je bitno da je odnos dizni (sisaka) pravilan za dati karburator. Jo jedna veoma bitna stvar, a neophodna za dobro sagorevanje je to da preista vazduha bude ist (ZAPRLJANI SUVI PREISTA SE NE ISTI I NE IZDUVAVA jer se neistoa lepi u papir i nemogue je isterati je ponovo.Na slici2 je dat ispravan karburator.

Sl.2.ispravan karburator

Provjera rada servo ureaja

Moderni osobni automobili imaju ugraen servo ureaj za upravljanje.

Taj ureaj je zapravo pumpa koja svojim tlakom omoguava da se osovima volana okree jednim prstom.

Meutim, ponekad se desi da se uje neki udni zvuk kod okretanja na posve desnu ili lijevu stranu volana.

Prekontroliite zategnutost remena koji pogoni pumpu servo ureaja.

Isto tako je vano prekontrolisati nivo ulja u posudi za servo pumpu.

Ulje u servo sistemu traje veoma dugo, meutim treba ga prekontrolisati i dolijevati ako moda negdje puta.

Servo ureaji za putnike automobila za putnike automobile i kombi vozila

Provjera stanja amortizera i stabilizatora

AMORTIZERI - glavna uloga im je ublaavanje oscilacija sistema. Svojim radom amortizeri bitno pridonose stabilnosti vozila, smanjenju zaustavnog puta pri koenju i komforu vonje. Kota uz koji se nalazi neispravan amortizer dolaskom na neravnu podlogu odbija se od podloge i povremeno je u zraku to je vrlo loe za pneumatik, jer se isti ponovnim dodirom s kolnikom jako troi (brusi), a vonja postaje jako nesigurna. Kompletno vozilo postaje teko upravljivo i nestabilno. Prilikom koenja zaustavni put je puno dui a moe doi i do zanoenja vozila. Uz takvu vonju potronja guma je ekstremno velika a nove gume se na taj nain mogu potroiti za 200 km vonje. Neispravni amortizeri jako optereuju i opruge sistema koje tada imaju poveani radni hod i znatno vei broj oscilacija u jedinici vremena. Amortizer priguuje dinamike udare kotaa o podlogu i najzasluniji je za dobro prianjanje gume na cestu. To je vano radi stabilnosti i skraenja zaustavnog puta Prema radnom mediju postoje uljni i plinski amortizeri a prema nainu rada to su obini ili jedno-radni amortizeri koji obavljaju aktivnu funkciju samo u jednom smjeru ( prilikom izvlaenja glavnog klipa), dok dvoradni amortizeri obavljaju funkciju u oba smjera (prilikom izvlaenja i uvlaenja glavnog klipa ).

KAKO PREPOZNATI NEISPRAVAN AMORTIZER? osjeajem na probnoj vonji sluanjem (amortizer nekada moe i lupati) vizualno, kada je evidentno da iz amortizera curi ulje, ima zranost na radijalnom leaju klipa, kada postoji deformacija kuita ili osovine klipa ispitivanjem na test ureaju za amortizere

Amortizer je bitan faktor aktivne sigurnosti vonje te se vonja neispravnim amortizerom, amortizerima ne isplati, jer je cijena posljedica na vozilu znatno vea nego to je cijena investicije u nove amortizere.-STABILIZATORI- Pri kretanju vozila u krivini javlja se centrifugalna sila, koja tezi da izazove bocno naginjanje vozila, zbog cega dolazi do opterecenja tockova na spoljnoj strani ,a rasterecenja na unutrasnjoj strani.Ovakvo stanje remeti stabilnost vozila, jer na njega djeluju poprecne sile. U ovakvim slucajevima deluje stabilizator, ciji je zadatak da maksimalno smanji bocno naginjanje vozila, a da pri tome ne umanje elasticne osobine sistema oslanjanja, odnosno da vozac pri tome ne izubi osecaj pracenja krivine. Ovo se realizuje pomocu poprecno postavljenog torzionog stabilizatora Svakodnevni preglediSvakodnevne preglede obavlja voza prije polaska na vonju kao na primjer:

istoa vozila,stanje zaprljanosti stakala,farova i tablica

nivo goriva u rezervoaru

nivo rashladne tenosti u sistemu za hlaenje

nivo tenosti za pranje vjetrobranskog stakla

pritisak vazduha u pneumaticima

funkcionalnost svjetlosne signalizacije

stanje sigurnosti pojaseva

podeenost sjedita

postavljanje obavezne opreme i alata

Tehniki pregledi

Obavezne tehnike preglede obavljaju ovlaene organizacije i one su udruene u meunarodnu asocijaciju tj.svjetsko udruenje organizacija koje obavljaju tehnike preglede vozila-CITA-meunarodni komitet za inspekciju motornih vozila sa sjeditem u Briselu.

U naoj zemlji je za sprovoenje sistema-tehniki pregled nadlean MUP.

U toku tehnikog pregleda se primjenjuju principi tzv.brze dijagnostike,sa ciljem da bez ikakvog rasklapanja provjeri ispravnost svih vitalnih sistema i dijelova vozila.

Redovne i periodine kontrole motornih i prikljunih vozila tj.tehniki pregledi se vre zbog:

utvrivanja tehnikog stanja vozila

identifikacije vozila

veanja trajnosti

zatite ivotne sredine

stvaranja pozitivne svijesti vozaa o potrebi korienja ispravnog vozila i dr.

Preduzee nadleno za obavljanje tehnikih pregleda po zakonu obavezno je da posjeduje osnovnu opremu i ureaje za obavljanje tehnikih pregleda.

Tu spadaju:

ureaji za kontrolu ispravnosti sistema zaustavljanja

kompresor sa manometrom

nagazna ploa za kontrolu usmjerenosti prednjih tokova

regloskop za kontrolu i usmjerenost jaine svjetala sa luksometrom i vizirom

uglomjer za utvrivanje slobodnog hoda toka upravljaa

ureaj za kontrolu sadraja ai u izduvnim gasovima kod dizel motora

ureaj za mjerenje sadraja ugljen-monoksidaCO2 u izduvnim gasovima oto motora

mjera buke-fonometar

metarska pantljika

mjerni ureaj za provjeru razmaka osovina i raspona tokova

toperica

dubinomjer za mjerenje dubine ara na pneumaticima

katalog boja

Tehniki pregledi koje propisuje vlasnik

Oni mogu biti svakodnevni,sedmini,mjeseni i po potrebi.

1.5.Opravka vozila:mala ,srednja i generalna

1.5.1.Organizacija opravke

Pod opravkom vozila se podrazumjeva skup radnji koje se obavljaju u cilju odravanja i otklanjanja kvarova.

U zavisnosti od vremena trajanja same opravke tj.od obima intervencije,opravke mogu biti:

lake ili male

srednje

velike ili generalne

Lake ili male opravke

Ove opravke obuhvataju lake zahvate koji ne trae posebnu pripremu vozila,ili primjenu sloene opreme ili alata.

Obino traju 2 asa i ne zahtjevaju neki vii nivo obuenosti radnika.

U lake ili male opravke spadaju zamjena pojedinih dijelova:

kaia za pogon generatora i pumpe za vodu,sijalica ili komplet farova,sajlu rune konice,koione papue i td.

Srednje opravke

Srednje opravke obuhvataju sve radove koji ne traju due od dvadeset asova.

Tu spadaju radovi izgradnje pojedinih agregata,sklopova,opravljanje ili zamjena istih,ponovno ugraivanje.

Naprimjer:

mjenja,glavni prenosnik sa diferencijalom,toak sa poluvratilom,upravljaki mehanizam,generator elektrine struje,elektropokreta,razvodnik paljenja,glava motora,korito motora,pumpa za ulje,hladnjak i td.

Neki radovi na karoseriji takoe spadaju u okvir srednjih opravki npr.zamjena vrata,blatobrana,poklopca motora,prednje ili zadnje maske,ispravljanje pojedinih oteenja na karoseriji,zamjena stakala,mehanizma za njihovo podizanje,i td.

Pored limarskih radova na karoseriji tu spadaju i lakilerski.

Obrazovanje radnika i njihovo radno iskustvo moraju da budu na najviem nivou.

Velike ili generalne opravke

Velike opravke obuhvataju sve radove koji treba da se obave na vozilu nakon dueg perioda eksploatacije,ukljuujui i izgraivanje motora kao i zamjenu karaserije.

Pokazatelj da je potrbna velika opravka je u prvom redu preena kilometra koja je na savremenim vozilima iynad 100000km,a yavisno od vrste voyila,na;ina eksploatacije prelayi i 300000km.

Pokazatelji koji osim preene kilometrae pokazuju na potrebu obavljanja velike opravke su sledei:

pojaana umnost svih agregata i sklopova pa i same karaserije

poveana potronja goriva i maziva

smanjenje vune sposobnosti i dr.

Najvei dio radova u okviru ove opravke pripada radovima na motoru.

Posle generalne opravke vozilo u eksploataciji se tretira kao novo,jer radionica daje garanciju na izvedene radove,a motor podlee obavezi da se na njemu izvre svi odgovarajui servisni pregledi.

1.6.Vrste radnog mijesta:univerzalna,lanana i mjeovita

Za obavljanje radova koji ine tehnoloki proces tehnikog opsluivanja i opravki neophodno je izvriti raspodjelu tih radova na pojedina radna mijesta.

1.6.1.Univerzalna radna mijesta

Princip univerzalnih radnh mijesta najee se primjenjuje u manjim servisima.

Univerzalnost se sastoji u tome to jedno vozilo zauzme odreeno mijesto u servisu i na njemu se obave svi narueni radovi,a da se vozilo ne pomjera.

Radove obavlja jedan,dva a najvie tri radnika koji opsluuju to radno mijesto.

Raspored radnih mijesta moe biti:

1.sa normalnim-upravnim radnim mijestima zastupljen u manjim servisima.

2.sa kosim poloajem radnih mijesta najee zastupljen u veim servisima

Nedostaci univerzalnih radnih mijesta su:da je skupa radna snaga(radnici sa specijalizacije)

Zbog raznih vrsta vozila,zadravanje vozila u servisu due jer se primjenjuje primitivna tehnologija.Ne moe da se prui garancija za kvalitet obavljenih radova zbog nedostatka opreme,specijalizovanih alata i td.

1.6.2.Lanana ili linijska radna mijestaOvaj princip organizovanja radnih mijesta se jo naziva i serijski.

Prema ovom principu,vozilo ili samo njegov neki agregat kree se po odgovarajuoj liniji du koje su rasporeena radna mijesta po redosledu odreenim tehnolokim procesom.

Vozilo ili njegov dio se kree vuen lancem ili noen pokretnom trakom.Uz traku ili lanac smjetena je odgovarajua oprema ili alat za izvrenje radova.

Pokretanje trake tj. lanca moe biti neprekidno tako da svaki radnik,obavljajui svoj posao se kree pored trake du radnog mijesta.Kretanje moe biti u taktovima,tako da se nakon obavljenih radova na svakom radnom mijestu traka pokrene vozilo tj. agregat premjesti na sledee radno mijesto.

Na ovom radnom mijestu trba odrediti vrijeme trajanja svake operacije,takoe treba izvriti grupisanje operacija po radnim mijestima tako da svaka grupa radova ima priblino isto vrijeme trajanja.

U ovakvim servisima mogue je izvriti radove na jednom tipu vozila(jedne marke).Oprema i radna snaga u ovakvim servisima je veoma skupa i neekonomina.

1.6.3.Mjeovita radna mijestaOvaj princip organizovanja radnih mijesta predstavlja kombinaciju navedenih principa,pri emu su sve kombinacije mogue.

Kod srednjih i velikih servisa mogue su neke od sledeih kombinacija.

Dio tehnolokog procesa u kojima se obavljaju male opravke organizuju se na principu univerzalnih radnih mijesta i to po pravilu kao neprolazni tip.

Male opravke se izvravaju na principu univerzalnih radnih mijesta,dok se dio tehnolokog procesa tehnikog opsluivanja npr. pranje vozila i servisni pregledi u garantnom roku izvode na principu lananih radnih mijesta.

Preostali dio procesa obavlja se na principu specijalizovanih radnih mijesta.

Ova kombinacija ukljuuje jedan od navedenih kao i lanana radna mijesta za izvoenje generalnih opravki motora ili nekog drugog agregata vozila.

1.7.Alat i mehaniarske radionice

Alat predstavlja osnovnu vrstu opreme svakog radnog mijesta.Postoji mnogo razliitih vrsta alata,da ih je skoro nemogue pobrojati i sistematizovati.

Tkoe je teko napraviti razliku izmeu alata i pribora koji se koriste za servisiranje i opsluivanje i oni koji slue za odravanje vozila.

Alati se mogu klasifikovati na vie naina a nabrojaemo neke od njih.

Prema funkciji koju obavlja pri radu na otklanjanju nepravilnosti,alat moe biti:

radni

mjerni

kontrolni

stezni

rezni

Alat se prema nainu upotrebe dijeli na:

runi

mainski

Prema broju tipova vozila na kojima se moe primjeniti,tj. prema vrsti i broju radnih operacija alat se dijeli na:

Univerzalni-koji se moe primjeniti za vei broj operacija i vie tipova i marki vozila.

Specijalni-koji se koristi za obavljanje samo jedne radne operacije na jedno ili nekoliko tipova vozila odreenog proizvoaa.

Alat moe da se podijeli i prema vrsti zanimanja koja ih u radu koriste i to na:

automehaniarski

autolimarski

bravarski

autoelektriarski

tapetarski i dr.

Na kraju alat moe da se posmatra pojedinano ili kao garnitura:

garnitura istog alata

garnitura raznog alata

garnitura u ormaru

garnitura u tani

garnitura u runoj kaseti

garnitura u pokretnim kolicima

1.7.1.Radni alatRadni alat slui za neposredno obavljanje odreene operacije.Uobiajeno je da svaki radnik bude zaduen sa po jednom garniturom ovog alata,koja se smijeta u runu kasetu ili pokretna kolica.

1.odvijai raznih duina,irina i debljina vrha,mogu biti pljosnati i krstasti

2.razni kljuevi viljukasti,okasti i kombinovani usadni,nasadni,ravni,krivi cijevasti,zglobni klu za tokove i dr.

3.ekii mogu biti raznih oblika i teine kao i raznih materijala (drveni,elini,mesingani,olovni,plastini,gumeni i td)

4.klijeta raznih oblika i veliina:kombinovana pljosnatih eljusti,okruglo-konusnih eljusti,ravana klijeta sa ravnim i krivim eljustima,stolarska klijeta,univerzalna(papagaj ),grip klijeta klijeta za zegerove prstenove,klijeta za sijeenje,za cijevi,za icu,za sjeenje izolacije i dr.

5.probojci,takai,igle za obiljeavanje

6.elini ili mesingani izbijai,nabijai

7.razni univerzalni izvlakai ili svlakai

8.dinamometarski(moment)kluevi raznih opsega mjerenja momenta pritezanja i dr.

1.7.2.Mjerni alatMjerni alat mjeri vrijednost odreene promjenljive veliine.

U servisima se primjenjuju sledea mjerila:

kljunasta pomina mjerila mogu biti raznih veliina i raznih tanosti

pomino mjerilo za mjerenje dubina

mikrometarski vijci za razne opsege mjerenja i tanosti(od0.01-0.001mm)

komparatori za mjerenje odstupanja od odreene duinske mjere.Posebno treba istai komparator sa priborom za mjerenje odstupanja prenika otvora.Tanost mjerenja komparatorom je 0.01mm

instrumenti za mjerenje temperaturae mogu biti:ivini i elektrini

instrumenti za mjerenje pritiska se drugaije nazivaju manometri

ostali instrumenti za mjerenje podpritiska elektrinih veliina,buke,broja obrtaja i td.

-stroboskopska lampa(mjeri ugao pretpaljenja)

-unimer za mjerenje elektrinih veliina

-orometar(mjeri tvrdou gume)

-dubinomjer(mjeri dubinu are pneumatika)

-bometar(mjeri temperaturu mrnjenja rashladne tenosti)

-areometar(mjeri gustinu elektrolita u akumulatoru)

-ventil sa manometrima

fonometar(mjeri buku)i td.

1.7.3.Kontrolni alatPomou kontrolnog alata se kontrolie vrijednost neke mjere,odnosno da li se ta mjera nalazi u zadatim granicama ili ne.

Univerzalni kontrolni alat-tu spadaju garniture kontrolnih listia za kontrolu zazora,kontrolnici za navoje,ugaonici,kontrolni epovi za kontrolu raznih otvora.

U okviru specijalnih alata izrauje se veliki broj kontrolnika:

kontrolnik ureaja za kontrolu slobodnog hoda toka upravljaa

kalibar za kontrolu poloaja plovka u lonetu karburatora

kontrolni alat za kontrolu oscilujuih ramena vjeanja toka

kontrolni alat za kontrolu upravnosti klipnjae sa klipom

kontrolnik za kontrolu dubine kompresionog prostora

1.7.4.Stezni alatStezni alat slui za pridravanje nekog dijela za vrijeme dok se na njemu obavlja neka radna operacija.

Stezni alat moe biti univerzalni i specijalni.

U univerzalni spadaju razne rune i stone stege.

U specijalne stezne vrste alata spadaju razni nosai za privrivanje nekog sklopa za radni sto,specijalne stege,specijalna klijeta i sl.

1.7.5.Rezni alatTo je alat pomou kojeg se moe obaviti rezanje tj. sjeenje nekog materijala.

1.u rezni alat spadaju:turpije raznih veliina finoe raznih zuba i oblika(ravne,pljosnate,trouglaste,okrugle,poluokrugle i dr.)

2.sekai raznih veliina stabla i irine sjeiva

3.makaze raznih veliina i oblika

4.grebai raznih veliina i oblika

5.burgije raznih prenika i duina

6.razne vrste glodala

7.razvrtai ili proirivai

8.nareznice ili ureznice sa navojem raznih oblika i prenika

1.7.6.Specijalni alatiSpecijalni alat slui za obavljanje samo jedne a najvie dvije do tri operacije i to samo na vozilima jedne marke ili ak jednog tipa te marke.

1.nosa motora sa rukama

2.nosai motora koji slue da se motor privrsti za obrtni radni sto

3.alati kojima se menja dri za radni sto

4.specijalni klju za odvijanje vijaka koji spajaju glavu sa blokom motora

5.alat za izbijanje voica ventila

6.poluga za sabijanje opruga ventila

7.alat za blokiranje zamajca

8.alat za ugradnju osovinice klipa u klipnjau

9.alat za rastavljanje zglobnih veza

10.alat za sabijanje opruga toka

11.klijeta za klipne prstenove

12.alat za odvijanje dizni

13.elna za namjetanje klipnih prstenova i td.

1.8.Opis kanala;opis dizalice,hidrauline i mehanike dizalice

1.8.1.Kanali za opsluivanje vozila

Poto je znatan dio vozila pristupaan,samo sa donje strane,oko 50%u cilju ostvarenja to bolje preglednosti,udobnijeg poloaja radnika kao i kvalitetnijeg rada,neophodno je omoguiti pristup vozilu i sa donje strane.

Jedan od naina je i sputanje radnog mijesta gdje stoji radnik tj. primjena kanala.

Kanali se mogu uslovno svrstati u opremu servisa i mogu biti:

-uski-izolovani

-kanali sa rovom

-specijalni kanali

Uski-izolovani kanali Izrauju se u obliku pravougaonika,jama sa silazno-ulaznim stepenicama sa jedne ili obje eone strane.

Dubina im je 1.2-1.4m a irina do 1m.

Pod je pod nagibom 1-2% da bi voda mogla da se slije u slivnik.Ovo je najprostiji vid kanala koji se rijetko primjenjuje zbog loih uslova za rad.

Kanali sa rovomImaju slobodnu eonu stranu i spojeni su sa jednim poprenim rovom koji obino ima stepenite sa obje strane.

U cilju to bezbjednijeg voenja vozila pri kretanju du kanala postavljaju se sa obje strane kanala uzvieni obodi,koji se na njegovom elu spajaju u klin.

Ovi kanali mogu biti izraeni u obliku:

-kanali sa prolaznim rovom

-kanali sa neprolaznim rovom

Kanali sa prolaznim rovom

Ovde se koristi jedan rov koji opsluuje vie kanala,najee prolaznih.

Kanali su postavljeni popreno u odnosu na rov,i to sa jedne ili obje strane.

Kanali su namjenjeni za radove tehnikog opsluivanja sa kratkotrajnim bavljenjem vozila na radnom mijestu,kao i opsluivanje veeg broja vozila u jednoj smjeni.

Kanali sa neprolaznim rovom

Ovi kanali predstavljaju savremeniju konstrukciju uskih izolovanih kanala i koriste se kao nezavisna radna mjesta.

Jedan rov opsluuje jedan kanal,a vozilo se postavlja na kanal hodom unaprijed,odnosno silazi sa radnog mjesta hodom unazad.

Primjenjuje se kod univerzalnog i specijalizovanog naina opsluivanja,vrijeme zadravanja na kanalu treba da bude to due.

irina rova je 1-2m,a ponekad i vea u koliko se rov koristi za smjetaj radnog stola,pribora i alata.

Dubina rova je oko 1.6m,pri emu se uzduno postavlja ograda iz bezbedonosnih razloga.

Specijalni kanali

Njihova osnovna karakteristika je u tome da im je vrlo dobar pristup do svih sistema vozila,kao i da omoguuje obavljanje radova sa svih strana vozila.

Specijalni kanali za rad mogu biti:

-kanali za vee opravke

-kanali za pranje vozila

Kanali za vee opravke -su velike irine,a po sredini cijelom duinom imaju ine po kojima se kreu specijalna kolica.

Podizanja vozila na kolica je potpuno automatizovano.ine su pred kanalom neto uputene,a kolica su nia,tako oslonjeno vozilo se moe slobodno kretati du kanala.

Kanali za pranje

Takoe mogu biti iroki i sa inama kao i sa dva bona kanala.

Nedostatak specijalnih kanala sa dva bona kanala je to onemoguavaju najbolji pristup donjim dijelovima vozila.

1.9.Ureaji za dizanje vozila-dizalice

Nedostatak kanala nadomjetaju dizalice.

U servisnim radionicama se koristi veoma veliki broj dizalica,raznovrsnih po nainu pogona i po namjeni za koju slue.

Prema mjestu primjene dizalice mogu biti:

-pokretne

-stabilne

Prema nainu pogona dijele se na:

-runo-mehanike

-runo-hidrauline

-elektro-mehanike

-hidraulike

-hidro-pneumatske

-pneumatske

Makazaste dizalice su pogodne za male prostore i sve vrste motocikala,putnikih kombija i teretnih vozila.

U dananje vrijeme se kao opcija za ozbiljan rad u servisu uglavnom koriste jednostubne,dvostubne i etvorostubne dizalice.

Jednostubne dizalice se uglavnom koriste za putnika vozila.

Dvostubne dizalice se koriste za putnika kombi i laka teretna vozila.

etvorostubne su razvijene udvajanjem dvostubnih,stom razlikom to je omogueno postavljanje platformi za navoenje vozila,koja omoguavaju istovremeno obavljanje radova i sa gornje i sa donje strane.

Da jo pomenemo da skoro sve dizalice imaju sigurnosni sistem prptiv pada i asinhronog dizanja vozila,kao i da imaju sistem blokiranja na raznim visinama dizanja.

2.0.Opis specijalnog radnog mjesta i ostale opreme

Ovaj princip organizacije radnih mijesta se primjenjuje u srednjim i veim servisima i predstavlja vii stepen organizovanosti od prethodnih.

Kod ovog principa su obavezno razdvojeni poslovi tehnikog opsluivanja i opravki.

Po ulasku vozila u servis i kada se utvrdi specifikacija potrebnih radova,vozilo se kree od jednog do drugog specijalizovanog radnog mjesta odreenim redosledom koji je uslovljen vrstom radova.

Za svako vozilo se utvruje redosled kretanja i on obino nije isti.Pri organizovanju ovog principa vodi se rauna da se najee intervencije obavljaju na ulaz u servis,manje este intervencije,dok se velike i komplikovane intervencije obavljaju na najudaljenijem mjestu (od ulaza).

Neka od specijalizovanih radnih mjesta za tehniko opsluivanje su:

radno mjesto za pranje vozila

radno mjesto za promjenu ulja,podmazivanje

radno mjesto za kontrolu vune sile i sile koenja

radno mjesto za podeacvanje geometrije uglova veanja toka

radno mjesto za podeavanje svijetla

radno mjesto za kontrolu i podeavanje pritiska u pneumaticima

Specijalizovana radna mjesta za generalnu opravku motora su:

radno mjesto za izgradnju i ugradnju motora

radno mjesto za pranje motora i dijelova

radno mjesto za rastavljanje i sastavljanje motora

Radno mjesto za ravnanje glave motora:

radno mjesto za bruenje ventila i sjedita ventila

radno mjesto za razbuivanje i bruenje bloka motora

radno mjesto za bruenje koljenastog vratila

radno mjesto sa elektrinom pei za zagrijavanje dijelova

radno mjesto za probu(ispitivanje)rada motora

Specijalizovano radno mjesto popunjava najee samo jedan radnik.

Prednosti specijalizovanih radnih mjesta su:

-kratko zadravanje vozila u servisu

-radovi se obavljaju kvalitetno i brzo zahvaljujui specijalizovanoj opremi i specijalno obuanim radnicima.

-ua specijalnost radnika ne zahtjeva iru obuenost pa je rad jeftiniji.

-radnik je zaduen sa opremom i alatima pa je vii stepen odgovornosti za njegovu ispravnost.

U nedostatke spadaju:

-angaovanje veeg broja ljudi koji se bave organizacijom i kontrolom posla;

-velika investiciona ulaganja u opremu i ostala sredstva;

-mogua su povremena zaguenja na pojedinim radnim mjestima:

-teko je utvrditi odgovornost za nastala oteenja na vozilu u procesu rada.

2.1.Analiza izduvnih gasova

Vozila sa benzinskim motorom ne smiju da isputaju u atmosferu CO2 u veoj koliini od 4,5 zapreminskih procenata pri radu zagrejanog motora u praznom hodu.Ukoliko vozilo ne zadovoljava kriterijume eko testa ono ne moe da proe tehniki pregled.Ureaji pomou kojih se vri analiza sastava izduvnih gasova su infratesteri i termotesteri,koji se povezuju u elektrinu mreu,saeka se odreeno vrijeme da se zagrije,a zatim pritiskom na dugme za kontrolu otklona kontrolisati pokazivanje i kontrolisati funkcionisanje pumpe za usisavanje izduvnih gasova i zaprljanosti filtera.Tada se pristupa kontroli vozila koja se svodi na sledee:

motor vozila se radom na praznom hodu zagreje do normalne radne temperature sonda se postavlja u otvor izduvnog lonca vozila ostavljajui vozilo da i dalje radi na praznom hodu,oitava se pokazana vrijednost na skali analizatora ukoliko analizator ima pisa,tada treba obavezno napraviti odgovarajui dijagram ili tampanu tabelu.

Savremena vozila opremljena su katalizatorima koji se ugrauju u izduvni sistem vozila i omoguavaju katalitino dogorevanje izduvnih gasova.

Kod dizel motora kontrolie sedimnost tj.sadraj nesagorelog ugljenika u izduvnim gasovima.Kontrolie se pomou mjeraa sadraja dima u izduvnim gasovima-dimometra.Postoje dvije vrste dimometara:

koji funkcioniu na bazi mjerenja neprozirnosti(opacimetar)

na bazi mjerenja zaaenosti(reflektometar)

Za poetak mjerenja priprema se dimometar za rad:aktivira se glavni prekida i ukljui se dimometar i saeka se da se zagrije,provjerava se pokazivanje nule.

Zatim se vri kontrola vozila:motor se zagrije na normalnu radnu temperaturu sonda dimometra se postavlja u cijev vozila dimnost se mjeri pri slobodnom ubrzanju motora oitava se rezultat mjerenja postupak mjerenja se ponavlja,sve dok se ne dobiju stabilizovane vrednosti opaciteta unutar ciklusa od 6 uzastopnih mjerenja mjeri se srednja vrijednostkoeficijenta k

k se smatra konanim rezultatom aavosti izduvnih gasova.

2.2. OPASNOSTI I MERE ZATITE PRI ODRAVANJU MOTORNOG VOZILA

2.2.1 Popravke motornog vozila

Za vreme popravke motornog vozila, motor mora biti iskljuen, a na upravlja mora se staviti ploica sa natpisom: "Ne putaj motor u rad - ljudi rade".

Za vreme podizanja vozila pomou ureaja sa hidraulinim ili elektromehanikim pogonom (dizalica), na dizalici mora se staviti ploica sa natpisom: "Ne diraj-pod vozilom su ljudi".

Vozilo se pre postavljanja na mesto popravke u radionici mora oistiti i oprati.

Vozilo se za vreme popravke mora ukoiti runom konicom i staviti na najmanji prenos.

Pri popravci konice moraju se upotrebiti sigurnosne kone naprave.

Ako se pri popravci vozila skidaju tokovi, moraju se kod osovine skinutih tokova staviti nogari (stalak) a ispod neskinutih tokova - podmetai.

Ako se popravke obavljaju ispod vozila, vozilo se mora postaviti na vrste oslonce (stalci, nogari i sl.). Za vreme takvog rada mora biti spreeno isticanje goriva iz rezervoara, vode iz hladnjaka, ulja iz motora I elektrolita iz akumulatorske baterije.

Pri popravci vozila, prenos delova vozila teih od 30 kg mora biti mehanizovan. Delovi vozila koji se prenose moraju na napravi za prenos biti osigurani od preturanja.

Pre skidanja motora, menjaa, hladnjaka, zadnjeg i prednjeg mosta ili drugih delova vozila koji su sastavni deo sistema za hlaenje ili podmazivanje vozila, mora se prethodno iz njih ispustiti ulje i voda u posude namenjene za tu svrhu.

Lakiranje - 1)Hemijske tetnosti od dejstva sredstava za pranje i odmaivanje na respiratorne organe i kou, 2)opasnosti pri pripremi boje (procesu lakiranja), 3)odravanje kabina i ureaja za lakiranje i konzerviranje, 4)pregledi ureaja za lakiranje, 5)opasnosti od poara i eksplozije i mere zatite, 6)opasnosti od isparavanja hemijskih materija i mere zatite, 7)korienje i odravanje ureaja za ventilaciju.

Zavarivanje - 1)Odravanje pribora za zavarivanje i seenje, 2)bezbedan postupak rada pri zavarivanju i seenju, 3)opasnost i mere zatite od elektrine struje pri zavarivanju, 4)opasnost I mere zatite pri lemljenju, 5)tetno dejstvo gasova, dima i praine pri zavarivanju i mere zatite, 6)opasnosti od fizikih tetnosti (zraenja I nastanka opekotina) i mere zatite, 7)opasnosti od

poara i eksplozije i mere zatite.

Limarski radovi - 1)Opasnosti i mere zatite pri seenju lima, 2)bezbedno rukovanje mainama za seenje, 3)opasnosti i mere zatite pri savijanju lima, 4)opasnosti pri radu sa hlorovodoninim kiselinama i bezbedan postupak pri letovanju, 5)opasnost od buke i vibracije pri pertlovanju I zakivanju, mere zatite, 6)odstranjivanje otpadnog

materijala

2.2.2 Putanje motornog vozila u rad Pre putanja vozila u rad, mora se ruica menjaa staviti u neutralni poloaj. Motor se puta u rad po pravilu pomou startera.

Runo putanje motora u rad sme obavljati samo voza ili njegov pomonik. Kod runog putanja motora u rad poluga pokretaa mora se okretati odozdo nagore. Palac desne ruke ne sme obuhvatiti polugu pokretaa ve mora biti priljubljen uz kaiprst. Kod runog putanja motora u rad, motor mora biti podeen na neto kasnije paljenje.

2.2.3 Kretanje vozila u krugu servisa

U krugu servisa i u radnoj prostoriji vozilom mogu upravljati samo osobe koje imaju vozaku dozvolu za upravljanje vozilom odreene kategorije. U prostorijama u kojima se kreu vozila moraju se postaviti znaci prema postojeim propisima za promet na javnim putevima.

Brzina kretanja vozila u krugu organizacije ne sme biti vea od 10 km na sat, a u radnim prostorijama od 5 km na sat, osim na posebno izgraenim ispitnim pistama.U servisu mora postojati plan kretanja vozila, sa podacima o doputenim i zabranjenim pravcima, ulazima, izlazima i slino. Plan kretanja vozila mora biti istaknut na vidnom mestu u krugu organizacije i u radnim prostorijama.

Osobama koje nisu zaposlene na popravci vozila zabranjena je vonja vozila u krugu servisa i u radnoj prostoriji.

2.2.4. Ispitivanje konica vozila

Ispitivanje konica vozila pri radu motora, obavlja se, po pravilu, ureajima za ispitivanje konica. Ako servis nema ureaje za ispitivanje konica, ispitivanje ispravnosti konica obavlja se na odreenom mestu u krugu organizacije.

Pri podeavanju konica nakon ispitivanja njihove ispravnosti motor mora biti iskljuen a vozilo u stanju mirovanja. Voza ne sme pustiti motor u rad niti pokrenuti vozilo dok za to ne dobije znak od radnika koji obavlja podeavanje konica.

2.2.5 Pranje vozila

Pranje vozila pomou creva na otvorenom prostoru mora se obavljati na mestu dovoljno udaljenom od neizolovanih provodnika struje odnosno elektrinih ureaja pod naponom.

Stepenice i podloga po kojima se radnik kree pri runom pranju vozila moraju imati hrapavu povrinu.

Ako se pranje vozila obavlja posebnim ureajima (mehaniko pranje), izvori svetla I pogonski ureaji moraju biti hermetiki zatvoreni. Za vreme mehanikog pranja vozila, radnik koji rukuje ureajima za pranje vozila mora biti zatien od vlage.

2.2.6. Rad sa akumulatorima

Ako se akumulatori prevoze kolicima, prethodno se moraju osigurati od pada odnosno od prosipanja kiseline.

Pri runom prenosu akumulatora moraju se preduzeti mere opreza protiv prosipanja elektrolita na odelo i obuu radnika. Takoe, pri skidanju, punjenju i drugom slinom radu sa akumulatorima moraju se preduzeti odgovarajue mere protiv prosipanja elektrolita po telu, obui i odelu radnika.

Ako se elektrolit prospe na telo radnika, mesto opekotine treba odmah obrisati suvom krpom i neutralisati sa 10% rastvorom sode u vodi, a zatim ozleeno mesto isprati mlazom vode.

2.2.7 Rad s benzinom

Pri radu s benzinom (popravka ureaja, prevoz i ostali radovi) moraju se preduzimati mere zatite radi spreavanja udisanja pare benzina kao i njegovog prosipanja na telo radnika.

Dopuna vozila benzinom moe se obavljati samo pomou benzinskih pumpi.Zabranjena je dopuna vozila benzinom pomou levka I kanistera, kao i prenos benzina u otvorenoj ambalai.

Produvavanje ustima ureaja za napajanje vozila benzinom je zabranjeno. Radnik

zatrovan benzinom mora biti odmah upuen u najbliu zdravstvenu ustanovu (ambulantu, bolnicu).

Posuda koja se upotrebljava za uvanje benzina mora imati natpis ispisan krupnim slovima: "Benzin", sa znakom odreenim za otrovne stvari.

2.2.8 Rad s antifrizom

Antifriz (sredstvo protiv smrzavanja) sme se drati i prenositi u hermetiki zatvorenim vrstim posudama (od metala ili drugog otpornog materijala) sa sigurnim poklopcem.

Na posudi u kojoj se uva i prenosi antifriz, mora postojati natpis ispisan krupnim slovima: "Antifriz", sa znakom odreenim za otrovne stvari.

Zabranjeno je usisivanje antifriza ustima kad se za pretakanje koristi sifon. Po zavrenom radu s antifrizom radnici moraju dobro oprati ruke vodom i sapunom. Radnik zatrovan antifrizom mora biti odmah upuen u najbliu zdravstvenu ustanovu (ambulantu ili bolnicu).

2.2.9 Stavljanje i skidanje guma

Stavljanje i skidanje guma sme se obavljati na suvom i istom mestu. Pre skidanja guma s naplatka, vazduh iz unutranje gume mora se potpuno ispustiti. Skidanje guma mora se obavljati odgovarajuim alatom.

Guma se ne sme postavljati na zahrao, napukao ili hrapav naplatak.

2.2.10 Skladitenje rezervnih delova, materijala i alata

a) Skladitenje nezapaljivog materijala:

propisati dozvoljeno optereenje ramova polica i paleta,

bezbedno skladitenje ipkastog materijala,

bezbedno skladitenje limova,

skladitenje u palete i bezbedno slaganje paleta,

obezbeenje prolaza za manipulaciju materijalom

mehanika opasnost od pada uskladitenog materijala.

b) Skladitenje otrovnih i nagrizajuih materijala:

bezbedno skladitenje,

opasnost od prskanja suda i bezbedan postupak odstranjivanja otrovnih materija,

voenje evidencije o izdavanju materijala,

fizika tetnost zbog nepovoljnog uticaja faktora mikroklime.

2.2.11 Sredstva za odravanje vozila

Alat, naprave, strojevi i ureaji i ostali predmeti koje radnici upotrebljavaju na radu pri odravanju vozila moraju biti ispravni, propisno zatieni I stalno odravani u ispravnom stanju.

a) Runi mehaniki alat Runi alat s elektrinom i drugom pogonskom energijom (builice, brusilice, pile, noevi, motorne pile, kare za lim, ekii i dr.) mora biti konstruiran i izveden tako da rad s njim ne zahteva posebno veliki fiziki napor niti da predstavlja opasnost za ivot i zdravlje radnika koji njime rukuje.

Na alatu se mora nalaziti ploica s uoljivim I trajnim natpisom o osnovnim tehnikim podacima (snaga motora, karakteristike elektrine struje, pritisak kod pneumatskog ili hidraulinog pogona, broj obrtaja u minuti I dr.), ako taj natpis nije utisnut na alatu.

b) Kompresori

Faktori koji utiu na pogoranje stanja kompresora su:

a)podlonost koroziji,b)skupljanje neistoa, c)prodor vode, d)mehanika oteenja, e)neovlaene izmene i podeavanja kompresora, f)odravanje koje nije u skladu sa preporukom proizvoaa, i sl.

Da bi se bezbedno rukovalo kompresorom treba propisati:

1)uslove koje moraju ispunjavati kompresori,

2)uslove koje moraju ispunjavati rukovaoci kompresorom.

Crevo od gume odnosno drugog gipkog materijala na runom alatu s pneumatskim pogonom mora biti na siguran nain prikljueno na runi alat i na kompresor odgovarajuim spojnicama, ako spoj nije reen na drugi sigurniji nain.

Prikljuni deo creva ne sme na mestima prikljuka proputati vazduh niti ispadati sa prikljunog mesta zbog pritiska u sistemu.

Prikljuno mesto na metalnim cevima pogonske mree mora biti opremljeno ispravnim ventilom.

c) Elektrini ureaji

a) opasnosti i mere zatite pri opsluivanju elektrinih ureaja (mehanika opasnost od udara elektrine stuje, od alata i pribora za rad), b) bezbedno rukovanje sa prekidaima, rastavljaima i sl., c) postavljanje i skidanje osiguraa i mere zatite pri radu sa njima, d)mere zatite pri odravanju elektrinih ureaja, e)deurstvo ili obilazak ukljuenih elektrinih ureaja.

2.3. Sredstva line zatite na radu pri odravanju motornih vozila

Servis je duan radnicima koji rade na odravanju motornih vozila staviti na raspolaganje odgovarajua lina zatitna sredstva prema propisima o zatiti na radu. Od sredstva line zatite na radu pri odravanju motornih vozila koriste se:

a) sredstva i oprema za zatitu glave, b) sredstva I oprema za zatitu oiju i lica,

c) sredstva i oprema za zatitu organa za disanje,

d) sredstva i oprema za zatitu ruku,

e) sredstva i oprema za zatitu nogu, f) sredstva I oprema za zatitu tela.

ZAKLJUAKTehnika ispravnost motornih i prikljunih vozila, veoma je znaajan inilac bezbednosti saobraaja, a kontrola tehnike ispravnosti u preduzeima i tehniki pregled vozila u centrima za vrenje tehnikih pregleda, predstavlja vanu preventivnu meru, kojom se obezbedjuje maksimalna ispravnost vozila u saobraaju i poboljava bezbednost uesnika u saobraaju.Isto tako, prilikom istraivanja, dolo se do podataka da u oko 30-35% vozila koja su predmet tehnikog pregleda, konstatuje se tehnika neispravnost, koja se uglavnom ogleda u neispravnosti koionog sistema, ili upravljakog mehanizma, svetlosno-signalnim uredjajima, istroenosti pneumatika i istroenosti i neispravnosti boje ili karoserije vozila. Prednji podaci nedvosmisleno upuuju na injenicu da se u saobraaju kree veliki broj tehniki neispravnih vozila, a s tim u vezi, opravdano se konstatovani da je faktor vozilo mnogo veeg procenta u nastanku saobraajnih nezgoda, nego to je zvanino predstavljeno, a da se i prilikom vrenja uvidjaja ine odredjeni propusti, pre svega iz razloga to se vozila koja su uestvovala u saobraajnim nezgodama ne upuuju uvek na vanredne tehnike preglede. Takodje treba imati u vidu i injenicu da se naim putevima kreu stara i dotrajala vozila, stara 12-13 godina, to doprinosi poveanom riziku nastanka saobraajnih nezgoda.U ovom radu prikazan je nain rada servisa za putnika vozila.U prvom dijelu rada opisana je organizacija i nain tehnikog odravanja i opravke,stanje vozila,njegova neispravnost i uslovi opravke,kao i zatita vozila od korozije i lakiranje.U drugom dijelu rada prikazani su uslovi obavljanja tehnikog pregleda vozila u servisu,vrsta opravki vozila,vrsta radnog mjesta i alati koji se koriste za rad u servisu.Na kraju su dati opisi dizalica i kanala za opsluivanje vozila,kao i uslovi zatite na radu prilikom opravke motornog vozila.PAGE 8