Tahawijeva poslanica (akida)

8/14/2019 Tahawijeva poslanica (akida)

1/79

dr. Muhammed ibn Abdurrahman el-Humejjis

TAHAVIJEVA POSLANICAo islamskom vjerovanju


2/79

Tahavijeva poslanica o islamskom vjerovanju (akidi) Kratki komentar

TAHAWIJEVA POSLANICA O ISLAMSKOMVJEROVANJU (AKIDI)

KRATKI KOMENTAR

Autor:dr. Muhammed ibn Abdurrahman el-Humejjis

Prijevod:Subhija Hadimejli - Skenderovi

Recenzija:Zuhdija Adilovi

Jusuf Bari

Lektura:Aida Krzi

Korekcija:Abdulvaris Ribo

Obrada:Semir ii

2


3/79

AKIDA

dr. Muhammed ibn Abdurrahmanel-Humejjis

TAHAWIJEVA POSLANICA OISLAMSKOM VJEROVANJU

(AKIDI)KRATKI KOMENTAR

Zenica 1418. 1997. g.

3


4/79


Predgovor

Zahvala pripada Allahu, zahvaljujemo Mu i u Njega se pouzdavamo.Traimo Njegovu zatitu od zla u samim nama i zla naih loih djela. Onaj

koga Allah uputi, taj ne moe zalutati, a koga ostavi u zabludi niko ga nemoe izvesti na pravi put. I svjedoimo da nema drugog boga osim Allaha,Jedinog koji nema sauesnika ni u emu. Svjedoimo da je MuhammedNjegov rob i Njegov poslanik.

O vjernici, Bojte se Allaha istinskom bogobojaznou i umirite samo kao muslimani.(Ali 'Imran, 102.)

O ljudi, bojte se Gospodara svoga, koji vas od jednogovjeka stvara, a od njega je idrugu njegovu stvorio, i od njih dvoje mnoge mukarce i ene rasijao. I Allaha se bojte - s

imenomijim jedni druge molite - i rodbinske veze ne kidajte, jer Allah, zaista, stalno nad vama bdi.(En-Nisa', 1.)

O vjernici, bojte se Allaha i govorite samo istinu, On e vas za vaa dobra djelanagraditi i grijehe vam oprostiti. A onaj ko se Allahu i njegovu Poslaniku bude pokoravao postiie ono to bude elio. (El-Ahzab, 70.-71.)

A zatim... Zaista je Allahova Knjiga najistinitiji govor, a najboljauputa je uputa Muhammeda . Najgore stvari su novine u vjeri, a svakanovina u vjeri je novotarija, a svaka novotarija vodi u zabludu, a svaka

zabluda vodi u Dehennem.

Ovo djelo je saeto objanjenje vjerovanja ehli-s-sunneta idema'ata u Uzvienog Allaha po mezhebu najveih uenjaka Islama; EbuHanife en-Nu'mana ibn Sabita el-Kufije, Ebu Jusufa Ja'kuba ibn Ibrahimael-Ensarije i Ebu Abdullaha Muhammeda ibn Hasana e-ej-banije.Objanjenje njihovog vjerskog ubjeenja je dao Imam Ebu Da'fer et-Tahawi.

On je to izvanredno uinio, dajui svoj veliki doprinos akaidu-

smilovao mu se Uzvieni Allah. On je najvjerodostojnije prenio vjerskoubjeenje spomenutih imama. To je mogao jer je bio temeljito obrazovani veoma cijenjen u krugovima hanefijskog mezheba. Stoga je onnajpouzdanija linost koja je mogla ustanoviti vjersko ubjeenje ovihimama. On je pouzdana linost kod svih uenjaka fikha1 i svihmuhaddisa2.

Takoer je cjelokupna islamska javnost svesrdno prihvatila ovajTahavvijev tekst koji je bezbroj puta tumaen i komentarisan.

1 Uenjaci erijatskog prava i erijatskih propisa.2 Uenjaci i poznavaoci hadisa Resulullahovih izreka.

4


5/79

AKIDA

Meu tumaima i komentatorima ima onih koji su to inili u skladusa Sunnetom3, a ima i onih koji su slijedili put dogmatiara(mutekellimina).

Jedan od najvrednijih komentara, od kojeg je bilo i najvie koristi, je

komentar Imama ibn Ebu-l-'Izza el-Ezreijje el-Hanefije - smilovao mu seUzvieni Allah - koji je zamjerio Tahawiji u ovom vjerskom ubjeenju triproblematine stvari:

Prva: Tahawijina izjava "Allah je oduvijek, bez poetka." On jerekao: "Ovo je fraza koju su uveli dogmatiari, jer se ne smiju UzvienomAllahu dodavati druga imena osim onih kojima je On Sebe nazvao ili onihkojima Ga je Resulullah nazivao."

Druga: "Allah je iznad granica i krajnjih dometa. On je iznad togada ima tjelesne organe i potrebu za stvarima i predmetima."

Ovakve izjave ne postoje u Kur'anu i Sunnetu. One nisu ni negirane,a ni potvrene. One su novotarija kod mutekellimina - dogmatiara.Najpree je da se Tahawija dri termina koji su navedeni u Kur'anu iSunnetu.

Trea: On navodi: da se vjera svjedoi jezikom i potvruje srcem, adjela ne svrstava u sastavni dio imana. On je zanemario da se vjerapotvruje djelima. Takvo njegovo miljenje je u suprotnosti s miljenjemveine prvih generacija (selef) sva etiri mezheba. Neka se Allah smilujeobojici imama, i Tahawiji i Ibn ebu-l-'Izzu, a i svim ostalim imamima kojisu sluili sunnetu i akidetu (vjerskom ubjeenju) ehlu-s-sunneta i

dema'ata.elja mi je da objasnim ovo vjersko ubjeenje (akidet) veoma

saeto i jednostavno kako bi odgovaralo uenicima poetnicima i koristiloirim masama. Molim Allaha da muslimani imaju koristi od ove knjige, amoj trud da upie u dobra djela. Allah stoji iza dobre namjere. On je namadovoljan. Divan je On Gospodar!

Naa posljednja dova je:Hvaljen neka si Allahu, Gospodaru svjetova!

d r . Mu h a m m e d ib n Ab d u r r a h ma n e l - Hu m e j j i s

3 Drugim erijatskim izvorom, prvi je Kur'an.

5


6/79


PRVO POGLAVLJE

Veliki vjerski autoritet, imam iz Egipta Ebu Da'fer el-Werrak et-Tahawi, Allah mu se smilovao, je rekao:

"Ovo je tumaenje akideta (vjerskog ubjeenja) ehli-s-sunneta idema'ata po mezhebu (pravcu) najpoznatijeg fakiha (poznavaoca)erijatskih propisa Ebu Hanife en-Nu'mana ibn Sabita el-Kufije, zatim EbuJusufa Ja'kuba ibn Ibrahima el-Ensarije i Ebu Abdullaha Muhammeda ibnel-Hasana e-ejbanije - neka je Allah sa njima zadovoljan te onoga uto su oni vjerovali oboavajui tako Gospodara svih svjetova."

(1) Govorit emo o Jednoi (tewhidu) Uzvienog Allaha, vjerujui uNjegovu pomo: Zaista je Allah Jedan. On nema sauesnika (erik). erik

jeziki znai: onaj koji ima udjela u neemu.

Objanjenje:

Zaista je Uzvieni Allah jedinstven u svemu. On je jedinstven uSvom Zatu (biu), jedinstven u Svojim djelima, jedinstven u Svojimimenima i Svojim svojstvima, jedinstven u Svojoj dostojnosti zaoboavanje (ibadet). On nema sauesnika ni u emu od ovoga. On nemasauesnika u (Svom) stvaranju ni u (Svom) upravljanju.

Samo On stvara i upravlja.(El-'Araf, 54.)

Postoji li, osim Allaha, ikakav drugi stvoritelj koji vas sa neba i iz Zemljeopskrbljuje?(Fatir, 3.)

Allah nema sauesnika ni u onome to je od koristi, ni u onome to je od tete, ni kad daje smrt, ni kad daje ivot, a ni u ostalim oblicimaodluivanja i planiranja u ovom svemiru. Isto tako, On nema sauesnika uSvojim savrenim imenima i Svojim savrenim svojstvima. Nemasauesnika u Svojoj boanstvenosti i u Svojoj dostojnosti da se jedino On

oboava.ovjek nee upotpuniti svoj iman (tewhid) u Jedinog Boga dok god

se ne oisti od svih ovih vrsta irka (mnogobotva), i ne postane vjernik uJedinog Boga kroz sve vrste tewhida, to mu je obaveza.

Duan je, dakle, da vrsto vjeruje da je samo Allah Tvorac svega ida samo On upravlja svim stvorenjima (tewhidu-r-rububijje), da vjerujeda samo Njemu pripadaju svojstva savrenstva i savrena imena i da nitaod toga ne pripisuje nikom od stvorenja (tewhidu-l-esmai we-s-sifat), dasamo Njega oboava, tako to nee upuivati bilo kakvu vrstu ibadeta bilokome drugom osim Njemu (tewhid uluhijje).

6


7/79

AKIDA

Samo Tebe oboavamo i samo od Tebe pomotraimo.(El-Fatiha, 5.)

A dinne i ljude, sam stvorio samo zato da Me oboavaju (ibadetine). (Ez-Zarijat, 56.)

(2) Nita nije kao On (Allahu nije nita slino).

(3) Nema nita to je Allah nemoan da uini.

(4) Nema drugog boga osim Njega.

Objanjenje:

I nita nije kao On. Ova konstatacija je jedan od temelja vjere uJednog Allaha (tewhida); treba vrsto vjerovati da nita nije kao to jeUzvieni Allah.

Nita nije kao On! On sveuje i sve vidi. (E-ura, 11.)

Allah ne lii ni na jedno Svoje stvorenje, ni po Svome Zatu (SvomBiu), ni po Svojim djelima, ni po Svojim imenima, ni po Svojimsvojstvima, ni po Svojim pravima.

Nema nita to je Allah nemoan da uini. To znai da je UzvieniAllah moan da uini ono to hoe.

I zaista On moe, kada neto hoe, samo za to rekne: "Budi!" i ono bude.(Ja-sin, 82.)

Njemu nita nije teko i nita Mu nije nemogue uiniti.

Allahu nita nije nemogue (uiniti) ni na nebesima ni na Zemlji; On, uistinu, svezna i sve moe.(Fatir, 44.)

To je cjelovitost i potpunost Njegove moi. Slavljen i Uzvien neka jeAllah! Ono to Allah hoe, to i bude, a ono to On nee to i ne biva. Ova

konstatacija ukazuje na savrenstvo Njegove moi stvaranja (rububijjeta).

I nema drugog boga osim Njega. Ovo su rijei kojima se iskazujevjera u Jednog, Jedinog Allaha (et-tewhid), u koju su pozivali svi Allahoviposlanici.

Mi smo svakom narodu poslanika poslali: "Allaha oboavajte, a taguta se klonite!(En-Nahl, 36.)

Ovo znai da niko osim Allaha nije dostojan oboavanja, zato to je

On Stvoritelj, Opskrbljiva, Gospodar i Upravitelj i zbog toga je dostojanda se samo Njemu i nikom drugom upuuju sve vrste ibadeta

7


8/79


(pokornosti). A sve to se oboava mimo Allaha je pogreno neispravno(lano), nije dostojno oboavanja.

To je zato to je On Allah istina, a one koje oni mimo Allaha mole su neistiniti(lani). (El-Hadd, 62.)

I zato to oni ne posjeduju nikakvu vlast u rukovoenju i raspo-reivanju. Rijei: (I nema drugog Boga osim Allaha - we la ilahe gajruhu)sadre negiranje oboavanja svega to je mimo Allaha. One su ujednopotvrda da samo Njemu Jedinom, pripada pravo da bude oboavan. Overijei negiraju oboavanje bilo koga sem Allaha, a zatim su potvrdaoboavanja Jednog Jedinog Allaha. To se zove Tewhidu-l-uluhijje.

Zakljuak:

Uzvieni Allah je Jedan. On je jedan u Svom Zatu (Svom Biu), u

Svojim imenima i Svojim svojstvima. Jedan je u Svojoj dostojnosti da seoboava. I nita to je On stvorio ne lii Njemu ni u emu od spomenutog.On sve moe. Njemu nita nije nemogue. Nita Mu nije komplicirano, iniko nije dostojan oboavanja osim On, Slavljeni i Uzvieni!

Pitanja:

1. ta znai wahdanijjetullah (Allahova jednoa?)2. Koje su to tri vrste tewhida?3. Koje su to tri vrste irka (pripisivanje Allahu sauesnika)?4. Citiraj rijei kojima su svi Allahovi poslanici pozivali (svoje narode)?

8


9/79

AKIDA

DRUGO POGLAVLJE

(5) Allah oduvijek postoji, bez poetka je, zauvijek je, bez svretkaje.

(6) Nee propasti niti e nestati.

(7) Biva samo ono to On hoe.

Objanjenje:

El-Kadim - (Allah oduvijek postoji). Ne spada u Allahova imenakojima je Sebe nazvao. Njime se aludira da Uzvienom Allahu nije

prethodilo nita, kao i to da je On bez poetka, da je zauvijek i da je bezsvretka. Ovo znaenje je sadrano u ajetu: On je Prvi i Poslednji. (El-Hadid,3.)

Onaj ko je prvi, nema prije sebe nikoga i nita, a ko je posljednji,poslije njega nema nikoga i nita drugo. Ovaj ajet je tako objasnioResulullah .

"Nee propasti niti e nestati." To je kao to Uzvieni Allah kae: Sveto je na Zemlji prolazno je, ostaje samo lice Gospodara tvoga, Velianstvenog i Plemenitog.

(Er-Rahman, 26.-27.) i Sve e osim Njegova lica propasti. (El-Kasas, 88.)Uzvieni Allah je Svoja stvorenja uinio prolaznim, a Sam je vjean.

On ih usmruje, a Sam je besmrtan. Uzvieni Allah je Posljednji, neenestati i kada sve nestane.

I biva samo ono to On hoe. Uzvieni Allah je moan da uradi sveto eli. Stoga kae: Ali, Allah radi ono to On eli. (El-Bekare, 253.) AkoAllah eli neku stvar, stvorit e je i protiv volje svih Svojih stvorenja, aako je ne eli ni sva stvorenja nee biti u stanju da je naine.

Ovim se iskazuje univerzalna Allahova volja koja se ne remeti.Svako dobro ili zlo u ovoj vasioni, uistinu se dogaa s Njegovim htijenjemi s Njegovom voljom. Njegova se volja ne moe nadjaati. to On hoebiva, a to On nee, nee ni biti. Dokazi o tome su mnogobrojni.

(8) Mata Ga ne moe dokuiti niti razum pojmiti.

(9) Ne slii stvorenjima.

9


10/79


(10) iv je, ne umire, postojan je, ne spava.

Objanjenje:

Uzvienog Allaha niko od Njegovih stvorenja ne moe obuhvatiti

svojim znanjem, kao to kae Uzvieni Allah: Oni znanjem ne mogu Njegaobuhvatiti. (Ta-ha, 110.) Allaha ne moe niko svojom matom dokuiti nitirazumom pojmiti, niti Ga moe zamisliti i predstaviti.

Niko od Njegovih stvorenja ne zna kakav je On i Njegov Zat (Bie).Allah ne slii nikome od Svojih stvorenja ni u Svom Zatu (Biu), ni uSvojim imenima i svojstvima (atributima), a ni u Svojim djelima. Slavljenneka je On i Uzvien!

Nita nije kao On. Uzvieni Allah je iv, ne umire, kao to kae: Ti sepouzdaj u ivog koji ne umire.(El-Furkan, 58.) Zatim Allah kae: Sve to je naZemlji prolazno je, ostaje samo lice Gospodara tvog, Velianstvenog i Plemenitog. (Er-Rahman, 26.-27.) Svee, osim Njegova lica propasti.(El-Kasas, 88.) UzvieniAllah ivi, ne moe Ga smrt zatei. On je Vjeni, budan, ne obuzima gadrijeme ni san. Da nije tako, poremetila bi se ravnotea u cijelomkosmosu. On savreno kontrolira sve stvari u Svom vlasnitvu, Slavljen iUzvien neka je On! Ovo je odgovor svima onima koji Uzvienog Allahaporede sa Njegovim stvorenjima i time postaju nevjernici.

(11) Allah stvara i nema potrebe za stvorenim. On daje opskrbu beztruda i potekoe.

(12) On usmruje bez straha. On proivljuje bez umora i truda.

Objanjenje:

Uzvieni Allah nije stvorio stvorenja zato to su Mu ona potrebna,niti iz Svoje elje da Mu ona u neemu pomau. Naprotiv, stvorio ih je daGa oboavaju.

Uzvieni Allah kae: A dinne i ljude sam stvorio samo zato da Me oboavaju(ibadet ine). (Ez-Zarijat,56.) Uzvieni Allah daje opskrbu svim Svojimstvorenjima, ljudima i dinnima, pticama i zvijerima kao i ostalim mimonjih, vjernicima i nevjernicima. Svakom od njih daje ono to od Njegatrai, a da to ne umanjuje nita od onoga to ima u Svom vlasnitvu. Onposjeduje kljueve nebesa i Zemlje. On je Slavljeni i Uzvieni Allah. Onuzima due (usmruje) svojim stvorenjima bez bojazni. Allah uzima due u

asu njihove smrti.(Ez-Zumer, 42.)

10


11/79

AKIDA

Niko ne moe presudu Njegovu pobiti. (Er-Ra'd, 41.) A Uzvieni Allahkae: On nee biti pitan za ono to radi, a onie biti pitani. (El-Enbija', 23.) Allahe proivjeti mrtve na Sudnjem danu. Nevjernici tvrde da nee biti proivljeni.Reci: "Hoete, Gospodara mi moga, sigurno ete biti proivljeni, pa o onom to ste radili,

doista, biti obavijetenu" - a to je Allahu lahko.(Et-Tegabun, 7.)Gospodam na, Tie sakupiti sve ljude na Dan u koji nema nikakve sumnje.(Ali 'Imran, 9.) UzvieniAllah e proivjeti ljude na Sudnjem danu, nakon njihove smrti i to Munee biti teko. Onaj koji oivljuje zemlju nakon njenog mrtvila(neplodnosti), vodom pomou koje raste biljni svijet, moan je da oivi iumrle ljude: Istoemo tako mrtve oivjeti, opametite se!(El-A'raf, 57.) Onaj kojiih je stvorio prvi puta, moan je da ih po drugi put oivi. To je UzvienomAllahu lake nego to vi to zamiljate.

Zakljuak:Uzvieni Allah je zaista Prvi i Posljednji, ivi i Vjeni. On radi sve to

hoe. Ljudi Ga svojim znanjem ne mogu obuhvatiti. Ne obuzima Ga nidrijeme ni san. On nee biti pitan za ono to radi, a oni e biti pitani.

Pitanja:

1. Da li u Allahovim imenima postoji ime El-Kadim "Postoji oduvijek"?2. ta znai: Biva samo ono to On hoe?3. Ima li sauesnika u Allahovoj volji?

11


12/79


TREE POGLAVLJE

(13) Allah je oduvijek sa Svojim svojstvima. Stvaranjem Svojihstvorenja ni u emu se nisu uveala Njegova svojstva, On ih je imao i

prije njihovog stvaranja. Kao to je sa Svojim svojstvima od praiskona(oduvijek), tako je sa njima i zauvijek.

(14) Allah nije nakon stvaranja stvorenja stekao ime Stvoritelj, aniti sa stvaranjem svjetova ime Tvorac.

Objanjenje:

Zaista je svako svojstvo Uzvienog Allaha Njegovo od praiskonapostojano svojstvo. Oduvijek je sa Svojim Svojstvima i prije stvaranja

stvorenja. Sva Njegova svojstva su savrena. Neposjedovanje tihsvojstava znailo bi nesavrenstvo. Nerazumno je Uzvienog Allaha opisi-vati savrenstvom nakon nesavrenstva. Ni jedno svojstvo nije dodatoUzvienom Allahu nakon stvaranja ovjeka. Sva je Svoja svojstva Allahimao ustanovljena prije ovjekovog stvaranja. Kao to je Uzvieni Allah odpraiskona sa svojim svojstvima i ona nemaju poetka. Isto tako Allah sanjima ostaje zauvijek. Te ona nisu prolazna. Naprotiv, ta svojstva suvjena zbog vjenosti Onoga ko ih posjeduje. Slavljen neka je Allah iUzvien!

Uzvieni Allah je Stvoritelj i prije nego je stvorio stvorenja. On sezvao ovim imenom prije njihovog stvaranja. Njegovo nazivanje ovimimenom nije u zavisnosti od dolaska Njegovih stvorenja na svijet. TakoerAllah nije stekao ime Tvorac nakon stvaranja svjetova. Naprotiv, On jeTvorac od prije njihovog prouzroenja i stvaranja. Allahova imena isvojstva (atributi) su oduvijek od kada postoji On (Njegovo bie).

Zabiljeeno je da je Poslanik rekao (u hadisu) da je Uzvieni Allah:"Odredio odreenje Svojim stvorenjima pedeset hiljada godina prije nego

je stvorio nebesa i Zemlju."4

(15) Allah ima svu vlast i niemu nije potinjen. Stvoritelj je a nije

stvoren.

(16) Allah proivljava mrtve nakon to im je ivot udahnuo, stoga je On dostojan ovog imena (muhji) i prije njihovog proivljenja, kao iimena Stvoritelj prije njihovog stvaranja.

4 Muslim (2563) o Kaderu, poglavlje "Polemika izmeu Adema i Musaa." Ahmed (11/169), a biljee ga i drugiod Abdullaha ibn Omera (merfu') koji ga prenosi od Poslanika.

12


13/79

AKIDA

(17) Sve je to tako jer je Allah u svemu Svemoni, i ni jedna stvarne moe bez Njega, On je za sve potreban. Svaki posao je Njemu lahak.Nita Mu nije potrebno. Nita nije kao On. On sveuje i sve vidi.(E-ura, 11.)

Objanjenje:Uzvieni Allah je Gospodar u svim segmentima vlasti. To je bio i

prije nego je stvorio ikoga od Svojih stvorenja. Sva Allahova imena injihova znaenja su postojana kod Njega i prije i poslije svega.

Uzvieni Allah udahnjuje ivot mrtvima nakon proivljenja i On jedostojan ovog imena i prije nego ih oivi. Kako je On Stvoritelj nakon to

je stvorio stvorenja, On je dostojan tog imena i prije nego ih je stvorio.

Allah, Uzvieni i Slavljeni, sve moe. Ako neto eli uinit e, a akoneto ne eli, to nee ni biti. Ovo je Njegova univerzalna volja odreenja

od koje nita ne moe odstupati i ona nikada ne izostaje. O ovomemu'tezile kau: Allah je moan u svemu onome to spada u domenNjegove moi. Ljudska djela nisu u domenu Njegove moi. Ovo jeporicanje Allahovog svojstva Savrenstva. Zaista Uzvieni Allah sve moe,kako i Sam o Sebi kae: Zaista Allah sve moe (Allah je kadar sve). (El-Bekare,284.)

I sve to postoji na ovom svijetu biva Allahovom voljom i podNjegovom je kontrolom. Vjerovanje u ovo je nuna posljedica vjerovanjau Allaha kao Tvorca -Rubbubijjet. Svaka stvar u ovom svemiru je ovisna oUzvienom Allahu. Ovisna je o Njemu za svoje stvaranje i postojanje.Svaka stvar i svaki posao Allahu su jednostavni (lahki), kao to i SamUzvieni Allah kae: A to je Allahu, uistinu, lahko.(El-Hadid, 22.) Slavljenomi Uzvienom Allahu nije potrebna niija pomo, a On je svima nunopotreban. Ta potreba za Uzvienim Allahom je trajna i stalna. Ona jenepromjenljiva. Ona nije povremena i mjestom ograniena. Nita nije kaoOn, On sveuje i sve vidi.(E-ura, 11.)

Zakljuak:

Allahova lina svojstva (zatijje) su oduvijek. Svojstva Njegovih djelasu oduvijek po svojoj vrsti, iako se pojedinano vremenom manifestiraju.Njegova svojstva su vjena sa Njegovom vjenou. On je dostojan svihSvojih imena i svih Svojih svojstava i prije stvaranja stvorenja i poslijenjihovog stvaranja.

Pitanja:

1. Da li znai da Allahova mo zahtijeva postojanje potinjenih?2. Da li je Allahova Mo izvrna u svakoj stvari?3. Sta znae rijei Uzvienog Allaha: I nita nije kao On?

13


14/79


ETVRTO POGLAVLJE

(18) Allah je Svojim Znanjem stvorio sva stvorenja.

(19) Svojim stvorenjima je odredio sudbine.

(20) Odredio je svima njima njihov edel (as smrti).

(21) Nita Mu nije bilo skriveno prije nego ih je stvorio. Znao je tae ljudi raditi prije nego su stvoreni.

Objanjenje:Uzvieni Allah je stvorio stvorenja Svojim znanjem o njima, kako

kae: A kako i ne bi znao Onaj koji stvara, Onaj koji sve potanko zna, koji je o svemuobavijeten. (El-Mulk, 14.) Allahovo znanje obuhvaa svaku stvar, kako isam Uzvieni kae: On zna ta su radili i ta ih eka. Oni znanjem ne mogu Njegaobuhvatiti.(Ta-ha, 110.)

Allah sve zna ta je bilo i ta e biti, Allah sve zna ta se nijedesilo, jer da se je desilo znao bi kako e se desiti. Njemu ne moe nita, nitrunica jedna ni na nebesima ni na Zemlji, izmai, i ne postoji nita, ni manje ni vee od

toga, to nije u jasnoj Knjizi.(Sebe, 3.) Nita ne izmie Njegovoj kontroli.Njegovo znanje obuhvaa cjeline i pojedinosti i sve to postoji

Uzvieni Allah je stvorio sa sudbinom (odreenjem). Allah kae: Mi sve sodreenjem stvaramo.(El-Kamer, 49.) Uzvieni kae: I On je sve stvorio i kakotreba uredio!(El-Furkan, 2.) I dobro i zlo su predodreeni, a svaka stvar jestvorena s predodreenjem. U ovome je odgovor onima koji tvrde da zlonije Allahovo stvorenje.

Uzvieni Allah je Svojim stvorenjima odredio kraj ili "edel" kojeg nemogu prekoraiti. I kada doe njihov kraj, nee ga moi ni za tren jedan ni odloiti ni

ubrzati.(El-A'raf, 34.) Nita ne moe ubrzati ili odloiti kraj kojeg je Allahnekome propisao.

Uz sve ovo, Uzvieni Allah je sve znao i neprekidno sve zna prijenego je stvorio Svoja stvorenja. Znao je ko e biti sretan, a ko nesretan,ko e biti dobar, a ko zao ovjek. Sve je to znao prije njihovog stvaranja.Znao je ta e im se dogoditi, kojeg dana i kako. Slavljen neka je UzvieniAllah! Njegova stvorenja ne mogu nita od Njega sakriti.

14


15/79

AKIDA

Zakljuak:

Allah je stvorio stvorenja Svojim znanjem i odredio sudbinu svakojstvari. I nita Mu nije nepoznato o Njegovim stvorenjima i o njihovimdjelima. Sve je to znao prije nego ih je i stvorio.

Pitanja:

1. ta znae rijei: "Svim stvorenjima je odredio mjeru"?2. Da li je Allah znao za djela ljudi prije nego je ljude stvorio?

15


16/79


PETO POGLAVLJE

(22) Allah je Svojim robovima naredio da Mu budu pokorni izabranio im da Mu budu neposluni.

(23) Sve se odvija po Njegovom odreenju i Njegovoj volji. Njegovavolja je izvrna. Njegovi robovi imaju onoliko svoje volje koliko im Ondoputa. Ono to On hoe da im se desi to biva, a to On nee to im i nebude.

Objanjenje:

Allah je naredio Svojim stvorenjima da Mu budu pokorni i obeao im za tupokornost veliku nagradu, a zabranio da Mu budu neposluni i zaprijetio imkaznom za neposlunost.

Tako Uzvieni kae: Onoga ko se pokorava Allahu i Poslaniku Njegovu - Oneuvesti u dennetske bae, u kojimae vjeno ostati, i to je uspjeh veliki. A onoga ko se budeprotiv Allaha i Poslanika Njegova dizao i preko granica Njegovih propisa prelazio - One uvatru baciti, u kojoje vjeno ostati; njegaeka sramna patnja.(En-Nisa', 13.-14.)

Tahawijino objanjenje, Allah mu se smilovao, o Allahovoj naredbi izabrani poslije tumaenja o Allahovom stvaranju, ukazuje na to daStvoritelju pripada naredba i zabrana, kao to i Sam Uzvieni kae: Onstvara i odluuje. (El-A'raf, 54.)

I sve se odvija po Njegovoj odredbi i Njegovoj volji. Ni jedna stvarne biva bez volje Uzvienog Allaha. Nita se u ovom kosmosu ne moedogoditi bez Njegove volje. Volja Uzvienog Allaha je konana i izvrna.Ona nikada ne izostaje. To je univerzalna Allahova volja odreenja.Pomou nje se ostvaruje sve to Uzvieni Allah eli da se dogodi u ovomkosmosu, bilo dobro ili zlo.

Uzvieni kae: Onoga koga hoe Allah ostavlja u zabludi, a onoga koga hoe -na pravi put izvodi. (El-En'am, 39.) Takoer, Uzvieni kae: A da je Allah htiooni se ne bi meusobno ubijali, ali Allah radi ono to On eli. (El-Bekare, 253.)Slobodna volja ljudi ne izlazi iz okvira Allahove volje i onoga to On hoeda im bude, kako Uzvieni kae: A vi ne moete nita htjeti ako to Allah, Gospodarsvjetova, nee!(Et-Tekwir, 29.)

Ova univerzalna volja je drugaija od erijatske (volje) koja moenekad da se ne ostvari. Nekada Allah voli neku stvar, a nee da se onadogodi, a nekada Allah mrzi neku stvar, ali hoe da se dogodi zbog nekemudrosti (pouke) koju samo On zna. Ono to Allah hoe Svojim robovimato bude, a ono to nee da im se dogodi to se ne moe njima ni dogoditi,makar to oni svi eljeli.

Ovo je suprotno kaderijskom uenju po kome je grijeh kojeg ovjekuini rezultat njegove volje, neovisno od Allahove volje i da Uzvieni Allah

16


17/79

AKIDA

ne eli da se taj grijeh dogodi. Sam ovjek je poinitelj tog grijeha. On gaeli bez Allahove volje. Na ovaj nain oni su uinili ovjeka onim koji eli iini stvari bez Allahove volje.

(24) Uzvieni Allah upuuje na pravi put one koje On hoe. Svojommilou ih uva i zatiuje. Svojom pravednou pusti u zabludu, ponizi iiskua koga hoe.

(25) Svi ljudi se nalaze, po Njegovoj volji, izmeu Njegove milosti iNjegove pravednosti.

Objanjenje:

Uzvieni Allah je Onaj koji upuuje u vjeru one Svoje robove koje Onhoe, i uva ih od zablude i udaljuje ih od zablude i grijeenja i spaava ihod toga, i njegovih tetnih posljedica na ovom i buduem svijetu. Pa kogaAllah takvim uini, to je Allahova milost i dobroinstvo na emu treba bitizahvalan. Isto tako, Uzvieni Allah pusti da neki Njegovi robovi zalutaju.On im uskrati Svoju pomo i prepusti ih same sebi. Ostavi ih pristupaneejtanu i ne uzima ih u zatitu. Na taj nain ih iskuava, a oni padaju uzabludu i grijeenje. To je pravda Uzvienog Allaha. On posjedujedalekosenu mudrost i apsolutnu pravinost. Dokaz da je Uzvieni AllahOnaj koji izvodi na pravi put onoga koga hoe, a ostavlja u zabludi onoga

koga hoe su Njegove rijei: Onoga koga hoe - Allah ostavlja u zabludi, a onogakoga hoe - na pravi put izvodi.(El-En'am, 39.)

I rijei Uzvienog: On u zabludi ostavlja onoga koga hoe, a na pravi putukazuje onome kome On hoe.(En-Nahl, 93.)

Takoer Uzvieni kae: Ti, doista, ne moe uputiti na pravi put onoga koga tieli da uputi, - Allah upuuje na pravi put onoga koga On hoe.(El-Kasas, 56.)

Sve je to, dakle, od Uzvienog Allaha. Ovo je od temelja akide ehli-s-sunneta nasuprot mu'tezilama koji kau da su ljudska djela njimastvorena. Onoga ko slijedi pravi put Allah je uputio Svojom dobrotom iSvojom blagodati, a onoga ko slijedi zabludu Allah je ostavio u zabludiSvojom pravinou.

Svi ljudi se kreu Allahovom voljom izmeu ove dvije stvari, izmeuAllahove dobrote i Allahove pravinosti. ovjek moe biti vjernik, upuenili nevjernik, u zabludi. Vjernik je upuen da ide pravim putemzahvaljujui dobroti Uzvienoga Allaha, Njegovom znanju, neogranienojmudrosti, plemenitosti i blagodarnosti. Onaj koji ivi u zabludi okrenut jenevjerstvu i grijeenju i to po pravinosti i znanju Uzvienog Allaha iNjegove neograniene mudrosti. Niko ne moe biti izvan Allahove volje: A

vi ne moete nita htjeti ako to Allah, Gospodar svjetova nee!(Et-Tekwir, 29.)

17


18/79


Deava se da ovjek, ponekad, sam krene pravim putem, uzAllahovu pomo, a potom ga Uzvieni Allah kazni zbog nekog grijeha ilinemara, pa ga ostavi u zabludi. Poslije toga mu stigne Allahova uputa.Katkada ovjek zaluta u totalnu zabludu, da nas Allah zatiti od toga. Svese odvija voljom Uzvienog Allaha.

Zakljuak:

Allah je naredio stvorenjima da Mu budu pokorni. Zabranio je da mubudu neposluni. Sve to se dogaa biva Njegovom odredbom i voljom.ovjekova volja je pod kontrolom Allahove volje. On upuuje na pravi putonoga koga hoe, a ostavlja u zabludi onoga koga On hoe. Niko ne moeuiniti nita od onoga to Allah nee.

Pitanja:1. ta je Uzvieni Allah naredio, a ta je zabranio?2. Da li Allahova volja obuhvaa dobro i zlo?3. Objasni na ta se misli: "da Uzvieni Allah ostavlja u zabludi koga hoe

svojom pravednou."

18


19/79

AKIDA

ESTO POGLAVLJE

(26) Allah je visoko iznad toga da neko odbije Njegovu naredbu i daMu bude ravan.

(27) Niko ne moe odbiti Njegovu odredbu i nita ne moe Njegovupresudu odgoditi, i niko Ga ne moe nadvladati.

Objanjenje:

Svemoni Allah je Uzvien. Niko Mu ravan nije i ne moe sesuprotstaviti Njegovoj naredbi u Njegovoj presudi, Njegovoj moistvaranja i Njegovoj vlasti. Niko Mu nije ravan ni u emu od toga. Niko Munije ravan u Njegovim imenima i Njegovim svojstvima. On je Slavljeni iUzvieni! Niko nije kao On. (E-ura, 11.) Uzvieni kae: Zato neinite svjesnodruge Allahu ravnim!(El-Bekare, 22.)

Kada Uzvieni Allah odredi da neto bude on to i izvri (sprovede).Kada bi se sva stvorenja udruila da steknu neku korist koju Allah ne da,ili da sprijee tetu koju On odredi, ne bi imali naina da to uine. UzvieniAllah kae: Ako te od Allaha neka nevolja pogodi - pa niko je osim Njega ne moeotkloniti; a ako ti kakvo dobro podar, - pa, samo je On Svemoni. (El-En'am, 17.)

Takoer, Uzvieni kae: Milost koju Allah podari ljudima niko ne moe, poslije

Njega, dati. (Fatir, 2.) I zaista On moe, kada neto hoe, samo za to rekne "Budi!" - iono bude. (Ja-sin, 82.) Kada Uzvieni Allah donese neku presudu tapresuda je izvrna. Ona tee. Nita je ne moe odgoditi: A Allah sudi! Nikone moe presudu Njegovu, odgoditi. (Er-Ra'd, 41.)

Kada Allah neto hoe, Njegova volja je izvrna, ne moe se pobiti.Ona je izvrna nad svim stvorenjima: A Allahini ta hoe, ali veina ljudi ne zna.(Jusuf, 21.)

Zakljuak:

Uzvieni Allah je nad svim. Niko Mu nije ravan ni u emu. Niko inita Mu nije slino. Njegova odredba se ne moe odbiti, Njegova presudase ne moe odgoditi. Niko Ga ne moe nadvladati.

Pitanja:

1. ta znai: Allahu se niko ne moe suprotstaviti i niko Mu ravan nije?2. Da li neko ili neto, moe odgoditi Allahovu odredbu ili presudu?

19


20/79


SEDMO POGLAVLJE

(28) Mi u sve prethodno vjerujemo i vrsto smo ubjeeni da je sveto se deava samo od Allaha.

(29) I vjerujemo da je Muhammed Njegov rob izabranik, Njegovodlikovani vjerovjesnik i Njegov poslanik s kojim je zadovoljan.

Objanjenje:

Mi vrsto vjerujemo u sve o emu smo prethodno govorili, i u to smovrsto ubjeeni. Bez imalo sumnje to je nae konano opredjeljenje.Muhammed je najpoznatije ime od svih asnih imena naeg Poslanika. Unjemu su sadrana mnoga asna svojstva s kojima je pohvaljen. On je

Muhammed, sin Abdullaha ibn Abdulmuttaliba ibn Haima. Porijeklom jeod plemena Kurej, iz srednjeg arapskog stalea, najplemenitijeg inajstarijeg roda. Robovanje Allahu je najasniji stepen u ivotu ovjeka,kao to Uzvieni Allah kae: Hvaljen neka je Onaj koji je u jednomasu noi preveoSvoga roba...(El-Isra', 1.)

Takoer, Allah kae: A ako sumnjate u ono to objavljujemo robu Svome ...(El-Bekare, 23.)

I kae: A kad je Allahov rob ustao da Mu se pomoli, oni su se u gomilama okonjega tiskati stali.(El-Dinn, 19.)

Uzvieni Allah je odabrao Muhammeda izmeu najboljih Svojihstvorenja i uzdigao ga iznad svih zemaljskih stvorenja. On je odabraniPoslanik. Privilegovan je kod Allaha. On je Poslanik s kojim je Allahzadovoljan. Poslan da okona Njegove objave. Objavio mu je najasniju inajvelianstveniju Knjigu.

(30) Muhammed je posljednji vjerovjesnik, voa bogobojaznih,prvak poslanika. On je miljenik Gospodara Svjetova, sallallahu 'alejhi wesellem.

(31) Svaka tvrdnja o poslanstvu poslije Muhammeda je zabluda islijeenje strasti.

Objanjenje:

Muhammed je posljednji vjerovjesnik - donosilac objave. UzvieniAllah kae: Muhammed nije roditelj nijednom od vaih ljudi, nego je Allahov Poslanik i posljednji Vjerovjesnik. (El-Ahzab, 40.) On osjea najvie strahopotovanja

prema Allahu i on je najbogobojazniji.

20


21/79

AKIDA

Resulullah je i sam rekao: "Ja od svih vas najvie osjeamstrahopotovanje prema Allahu i najbolje poznajem Allahove zabrane(granice)."5

Takoer je Poslanik rekao: "Od svih vas ja sam i najbogobojazniji i

najbolje znam Allahove granice."

6

Neka je Allahov blagoslov i mir na njega! On je prvak svihvjerovjesnika kao to kae: "Ja sam prvak Ademove djece (ljudi), nehvalei se."7

Resulullah je najasnije Allahovo stvorenje. On je miljenikGospodara svjetova, Slavljenog i Hvaljenog. Allah ga je odlikovao,odabrao, pribliio i primakao sebi mimo svih drugih. Resulullah je rekao:"Allah je mene uzeo za Svoga prijatelja (halila), kao to je uzeo Ibrahimaza prijatelja (halila),"8 ovdje Poslanik govori sam o sebi.

Svaka tvrdnja o poslanstvu poslije Muhammeda je zabluda ikrivovjerstvo, te skretanje s pravog puta u propast. Onaj ko zagovaraposlanstvo za sebe, poslije Resulullaha, ili za nekog drugog, postajenevjernik.

Isto tako, onaj ko u to povjeruje postaje i sam nevjernik, pa ak kou to i posumnja postaje nevjernik. Vjernik vjeruje da nema drugogvjerovjesnika poslije Muhammeda .

Moe se desiti da poslije njega neki laac zagovara poslanstvo i doesa nekim neobinim stvarima, pa da pridobije sebi sljedbenike. Meutimon e se brzo razotkriti, a njegovo zagovaranje e propasti kao to jepropalo svakom onom ko je sebi tvrdio poslanstvo poslije Resulullaha .

(32) Resulullah je poslan svim dinnima i cijelom ovjeanstvu saAllahovom istinom, uputom i nurom.

Objanjenje:

Zaista je Vjerovjesnik najvei Allahov Poslanik. Objava koja mu jedostavljena upuena je svijetu dinna i svijetu ljudi. Svaki poslanik prije

njega bio je poslan samo svome narodu, a Poslanik je poslan svimstvorenjima od ljudi i od dinna, kao to kae Uzvieni Allah: " A tebe smosamo kao milost svjetovima poslali." A Resulullah je rekao: "Poslanici su slatiizriito svojim narodima, a ja sam poslat cijelom ovjeanstvu." Allah ga

je poslao sa istinom i uputom, kao to Uzvieni kae: On po Poslaniku Svome

5 Ovaj hadis biljei Buharija u Poglavlju o braku, pod naslovom: "Podsticaj na enidbu" 9/104 h(5063). HadisEnesa ibn Malika.6 Uvrstio gaje Buharija u "Poglavlje o imanu", odlomak: Resulullahov govor: "Ja od svih vas znam najvie oAllahu..." (13/70) h20 hadis od Aie r.a..7

Biljei ga Ahmed u El-Musnedu 3/2 i Tirmizija u Ez-Zuhdu poglavlje o "efa'atu" h(36188) i Ibn Made u Ez-Zuhdu poglavlje o efa'atu h(4308), iz hadisa Ebu Seida el-Hudrije.8 Prenosi ga Muslim u poglavlju o "Zabrani izgradnje mesdida na mezarlucima" 1/337 h(532)

21


22/79


alje uputstvo i vjeru istinitu, da bi je uzdigao iznad svih vjera, makar ne bilo pravomnogobocima.(Es-Saff, 9.)

Allah ga je poslao sa svjetlom Upute na pravi put. Uzvieni kae: Aod Allaha vam dolazi svjetlost i Knjiga jasna. (El-Ma'ide, 15.) Kur'an je izvor

Allahove svijetle upute, on je svjetlost i lijek za ljudska srca.

Zakljuak:

Poslanik je odabrani Vjerovjesnik, kojeg je Uzvieni Allah poslaosvijetu dinna i svijetu ljudi s uputom i vjerom istine. On je posljednjiVjerovjesnik i nakon njega nema drugih Vjerovjesnika.

Pitanja:

1. Da li je Resulullah poslat svim stvorenjima ili iskljuivo svomenarodu?

2. Kakva je erijatska odredba za onoga ko zagovara poslanstvo nakonResulullaha za sebe ili za nekog drugog?

22


23/79

AKIDA

OSMO POGLAVLJE

(33) Zaista je Kur'an Allahov govor, od Njega je kao govor potekaobez ulaenja u kakvou. Dostavio ga je Svome Poslaniku putem objave.

Vjernici su ga prihvatili istinski. Postali suvrsto ubije

eni da je on istinskiAllahov govor i da nije stvoren kao govor ljudi. Ko uje Allahov govor i

ustvrdi da je on kao govor ljudi, postaje nevjernik. Allah je takvogpokudio, prekorio i zaprijetio mu Dehennemom.

Uzvieni kae: U Sekar (Dehennem) u Ja njega baciti. (El-Muddessir,26.)

A poto je Allah zaprijetio Dehennemom onome ko kae: Ovo nijenita drugo do govor ljudi! (El-Muddessir, 25.), mi shvatismo i vrstopovjeravasmo da je to govor Stvoritelja ljudi, i da ne slii njihovom

govoru.

Objanjenje:

Kur'an je Allahov govor, od Njega je potekao. Mi ne znamo kakoUzvieni Allah govori, ali je Njegov govor istinit. Allahov govor jepostojano svojstvo Allahovog savrenstva. Neposjedovanje tog svojstvaznailo bi manjkavost, a Uzvieni i Slavljeni Allah je izuzet od bilo kakvemanjkavosti. Allah kae: A Allah je sigurno s Musaom razgovarao. (En-Nisa',164.) Kelam Allahov govor je postojano svojstvo Uzvienog Allaha na

nain koji odgovara Njegovom savrenstvu i Njegovoj uzvienosti. Kur'anje Njegov govor. Uzvieni kae: Ako te neki od mnogoboaca zamoli za zatitu, tiga zatiti da bi sasluao Allahove rijei, a potom ga otpremi na mjesto pouzdano za njega.(Et-Tewbe, 6.)

Pod "Allahovim govorom" podrazumijeva se Kur'an. Kur'an je uistinuAllahov govor. Objavio ga je Svome poslaniku Muhammedu putemobjave. Vjernici (mu'mini) u to vjeruju. Shvatili su i vrsto su ubijeeni da

je Kur'an govor Uzvienog Allaha i da nije stvoren, a svojstva su dioAllahovog Bia (Zata). Svojstva Uzvienog Allaha postoje oduvijek i nisustvorena. to se tie ljudskog govora, on je neto to je stvoreno kao i

ljudi. Svako onaj ko smatra da je Kur'an ljudski govor, on je nevjernik(kafir). Uzvieni Allah je takvom zaprijetio dehennemskom vatrom, kaoto Slavljeni kae: I rekao je: "Ovo nije nita drugo do vradbina koja se nasljeuje, ovosu samoovjekove rijei!" U Dehennemu Ja njega baciti!(El-Muddessir, 24.-26.)

Kada su vjernici vidjeli kako Allah prijeti Sekarom (Dehennemom)onome ko smatra da je Kur'an govor ovjeka, shvatie da je Kur'an govorStvoritelja i da ne lii na njihov govor. Svako Allahovo svojstvo razlikujese od svojstava Allahovih stvorenja kao to se Allahovo Bie (Zat)razlikuje od bia ljudi.

23


24/79


Zakljuak:

Kur'an je stvarni Allahov govor. On nije stvoren. Ko ga smatraljudskim govorom, postaje nevjernik.

Pitanja:

1. ta kae o Kur'anu?2. Kakva je erijatska odredba za onoga ko smatra da je Kur'an stvoren?

24


25/79

AKIDA

DEVETO POGLAVLJE

(34) Onaj ko opisuje Allaha nekim ljudskim svojstvom, postajenevjernik. Ko ovo shvati kako treba razuman je i udaljio se od rijei onih

koji ne vjeruju. I on zna da Uzvieni Allah sa Svojim svojstvima nije kaoovjek.

Objanjenje:

Ako ovjek na bilo koji nain opie Uzvienog Allaha nekim ljudskimsvojstvom i uporedi Allaha sa Njegovim stvorenjima u smislu Njegovihimena, svojstava ili pak njihove kakvoe, postaje nevjernik u UzvienogAllaha, koji kae: I nita nije kao On. On sveuje i sve vidi.(E-ura, 11.)

Ako ovjek ovo sazna, razumije i shvati, pa i pored toga poredi

Uzvienog Allaha sa ljudima, smatra se nevjernikom. Taj e morati jedanput nauiti i ograditi se od rijei onih nevjernika kojima je UzvieniAllah odredio Dehennem za vjeno boravite. On e shvatiti da UzvieniAllah sa Svojim svojstvima, njihovom kakvoom i stvarnim njihovimznaenjima, ne moe nikada biti kao ovjek.

Zakljuak:

Svojstva Uzvienog Allaha nisu kao svojstva ljudi. Ako u bilo kojemsmislu neko opie Uzvienog Allaha svojstvima ljudi, taj postaje nevjernik.

Pitanja:

1. Kako dokazati da Allahova svojstva nisu kao svojstva ljudi?2. Kakav je erijatski propis za onoga ko je izjednaio Allahova svojstva

sa svojstvima ljudi?

25


26/79


DESETO POGLAVLJE

(35) Istina je da e stanovnici Denneta vidjeti Uzvienog Allaha. Oovome se ne znaju pojedinosti i nain.

Vidjet e Ga onako kako kae Uzvieni Allah: Toga dana e neka licaradosna biti, u Gospodara svogae gledati.(El-Kijame, 22.-23.)

To vienje e biti onako kako to Allah hoe i zna. Sve to je o tomedostavljeno od Resulullaha u vjerodostojnim (sahih) hadisima, je onakokao to je on rekao i ima znaenje onako kako je On htio. Mi se neuputamo u tumaenje toga na svoj nain. Mi ne zamiljamo to vienjesvojom matom. Niko se nee spasiti i uspjeti u svojoj vjeri sem onaj kojise potpuno preda Uzvienom Allahu i Njegovom Poslaniku i koji sve onoto ga u sumnju dovodi vrati Onome koji sve zna.

Objanjenje:

Vjernici e vidjeti svoga Uzvienog Gospodara na Sudnjem danusvojim vidom, to je jasno potvreno Kur'anom i Sunnetom. Uzvieni Allah

je rekao: Toga dana e neka lica blistava biti, u Gospodara svoga e gledati. (El-Kijame, 22.-23.)

Takoer, Uzvieni kae: One kojiine dobra djelaeka nagrada, i vie od toga(zijade)!(Junus, 26.) Resulullah je rijei i vie od toga (zijade)protumaio da

znae gledanje u lice Uzvienog Allaha. Stoga Poslanik kae: "Vi etesvakako vidjeti svoga Gospodara kao to vidite ovaj Mjesec, i neeteosjetiti nikakvu tegobu zbog gledanja u Njega."9 Ovo ne znai da evjernici Allaha moi obuhvatiti pogledom - ne dao Allah - ve znai da eto vienje biti stvarno, oinjim vidom, a ne samo doivljaj srcem.Naprotiv, to e biti najdragocjenija blagodat u kojoj e uivati stanovniciDenneta. Mnogobrojni Resulullahovi hadisi govore o tome u ovompoglavlju. Oni su mutevvatir (sa velikim nizom prenosilaca), a u njih jepotpuno sigurna veina imama. Cilj ovih ajeta i hadisa je jasan efekat dae vjernici stvarno vidjeti svoga Gospodara na Sudnjem danu. Mi iskreno

vjerujemo u sve to je o tome reeno u Kur'anu i Sunnetu i ne trudimo seda ih drugaije tumaimo prema svom ogranienom miljenju. Isto tako,

ne trebamo to sebi predoavati matom da se ne udaljimo od istine.

Zaista, ako neko eli spas od zabluda i raznih devijacija, nai e gaako se potpuno preda Allahu Uzvienom i Njegovom Poslaniku, u svemuto je do nas dolo vjerodostojnim predajama. A ukoliko neko doe udilemu po nekom pitanju, njegovo tumaenje e prepustiti Allahu. Kao toAllah kae: Oniija su srca pokvarena eljni smutnje i svog tumaenja - slijede oneto su manje jasni. A tumaenje njihovo zna samo Allah. Oni koji su dobro u nauku upueni

9

Ovaj hadis je uvrstio Buharija u Knjizi o vaktovima namaza, poglavlje: "Vrijednost ikindije-namaza" II/33h(54), zatim Muslim u Knjizi o damijama poglavlje: "Vrijednost sabaha i ikindije-namaza" I/439 h((633) izhadisa Derira ibn Abdullaha.

26


27/79

AKIDA

govore: "Mi vjerujemo u njih, sve je od Gospodara naeg!" A samo razumom obdarenishvaaju.(Ali 'Imran, 7.)

(36) Islam ne moe stajati na vrstim temeljima osim ako je

zasnovan na potpunoj pokornosti i predanosti Allahu. Onaj ko trai ono tosvojim znanjem ne moe dokuiti i ne zadovoljava se istinskom predajomAllahu, njegova ga elja udaljava od istog tewhida - iste vjere u JednogBoga, od jasne spoznaje i ispravnog imana (vjerovanja). On nesigurnotumara izmeu nevjerstva i vjere, svjedoenja istine i njenog odbacivanja,te izmeu potvrde vjere i negiranja, sumnjiav, izbezumljen, bolestan, niti

je vjernik koji potvruje vjeru, a niti nevjernik koji je odbacuje.

Objanjenje:

U istinskom Islamu e ostati vrst samo onaj koji se potpuno predauenju Kur'ana i Sunneta, u njih povjeruje i po njima postupa, i nesuprotstavlja im se strastima niti sumnjama, a ni miljenjem, razumom ilogikom.

Ako ovjek trai neko saznanje do kojeg ne moe doi, jer mu ga jeUzvieni Allah uinio nedostupnim, a vezano je za Slavljenog Allaha, zaNjegovu mudrost i Njegovu odredbu i ako njegova pamet i razum neprihvaaju Allahovu i Poslanikovu elju i predanost u onome to onihoe, on e s tom svojom namjerom biti uskraen da spozna istu vjeru uJednog Boga (tewhid), onakvu kakva je u stvarnosti, kao i istu spoznaju

Uzvienog Allaha. Bit e uskraen da spozna ispravno vjerovanje koje segradi na potvrivanju, pokornosti, odobravanju i predanosti. On e postatikolebljiv izmeu prihvatanja istine i njenog odbijanja, izmeu vjerovanja uerijatske propise Kur'ana i hadisa i nevjerovanja u iste, te njihovogprihvaanja i neprihvaanja. Njega e obuzimati sumnje, izbezumljenost ibolesna mata i on e besciljno lutati, nemajui konaan stav. On, niti jeiskreni vjernik s potpunim imanom, a niti je otvoreni nevjernik kojiosporava i nijee vjeru u potpunosti. Sutina imana je prihvaanje vjere ipredanost vjeri ak i u stvarima ija je mudrost nedokuiva i iju sutinukatkada ni razum ne moe dokuiti. Tada se mora zadovoljiti

objanjenjem Uzvienog Allaha i Njegovog Poslanika .

(37) Nije ispravno vjerovanje (iman) u Allahovo vienje onihmuslimana koji to vienje zamiljaju ili komentariu onako kako onirazumiju, jer je neosnovano tumaenje (te'wil) Allahovog vienja - isvakog pojma koji pripada Boanstvu - zabranjeno. U to treba vjerovati ito je vjerovanje muslimana. Ko se ne bude uvao nijekanja i ne prestane sporeenjima, pada u grijeh i ne vjeruje u Allahovo savrenstvo (tenzih) -zaista je na Uzvieni Gospodar opisan svojstvima jednoe (wahdanijjeta)i atributima svojstvenim samo Njemu i nikome vie od ivih stvorenja.

27


28/79


Objanjenje:

Nije ispravno vjerovanje (iman) onih muslimana koji vienjeUzvienog Allaha komentariu po svom shvaanju, ili Ga stvarnozamiljaju, ili pak misle da posjeduju mo spoznaje Njegove kakvoe.

Takav musliman grijei i ne vjeruje u vienje Allaha ispravnimvjerovanjem, jer niko osim Allaha ne zna kakvo e to vienje biti.

Saznanje o Allahovom vienju (ru'ji) i tome slino, a stoje vezano zaUzvienog Stvoritelja, moe imati ispravno tumaenje jedino ako se neobjanjava i ne usporeuje sa neim to je ljudima poznato na ovomsvijetu (dunjaluku). Moramo vjerovati u ispravno znaenje na koje tovienje upuuje i ne smijemo razmiljati o kakvoi. Moramo vjerovati upravo znaenje na koje nas upuuje (ru'ja) i da ne kalkuliramo spretpostavkama ve da se pokoravamo i predamo u potpunosti vijestiUzvienog Allaha i Njegovog Poslanika . To bi bila prava vjera muslimanakoju je Allah dostavio po Svom Poslaniku . Musliman je duan da seuva dvije stvari:

Prvo: Ne smije negirati ono ime je Sebe Allah opisao. On ne smijeda u to ne vjeruje ili da iskrivljuje njegovo pravo znaenje.

Drugo: Musliman ne smije porediti Uzvienog Allaha ni u emu saNjegovim stvorenjima, bilo da se to poreenje odnosi na Njegovo Bie(Zat), ili na Njegova djela, imena i svojstva. Ovo dvoje je sadrano urijeima Uzvienog Allaha: I nita nije kao On, On sveuje i sve vidi.(E-ura,11.)

Prvi dio ajeta negira biloije pore

enje i sli

nost sa UzvienimAllahom, a drugi dio potvruje Allahova svojstva (sifate). Ajet, dakle,

objedinjuje tenzih - negiranje svake manjkavosti i isbat - potvrduAllahovih svojstava. Ko se ne bude klonio ove dvije stvari (negiranja iporeenja) zalutat e u svom vjerovanju i zgrijeiti. On je daleko otiao odistine i ne dri do Allahovog savrenstva koje je neprikosnoveno i po kome

je Allah svojim savrenstvom siguran od pridruivanja sauesnika,dvojnika, rivala i premca. To je stoga to je Uzvieni Allah opisan svimsvojstvima jedinstvenosti (wahdanijjeta) u Svom Biu (Zatu), u Svojimdjelima (ef'alihi) i Svojim imenima (esmaihi), i Svojim svojstvima(sifatihi), u Svom stvaranju (halkihi) i Svom nareivanju (emrihi). On jeopisan jedinstvenim atributima u svemu tome. On je Jedan Jedini,Utoite svakome. On nema sauesnika i dvojnika i niko se ne moeporediti s Njim. Niko ne moe imati Njegova znaenja. Niko od stvorenjane lii Njegovom Biu (Zatu), Njegovim djelima (ef'alihi), a niti Njegovimimenima (esmaihi) i svojstvima (sifatihi).

28


29/79

AKIDA

(38) Allah Svevinji je iznad granica i krajnjih ciljeva poimanja,iznad veliina, iznad tvari i iznad stvari. Njega ne moe prostornoograniiti est strana orijentacije kao to je sluaj sa ostalim stvorenjima.

Objanjenje:Uzvieni Allah je iznad granica i krajnjih ciljeva. Ni jedna granica Ga

ne moe ograniiti. Nijedan cilj Mu nije krajnji cilj. To ni u kom sluaju neznai da je Allah spojen sa Svojim stvorenjima, a niti da je sjedinjen snjima. Naprotiv, Uzvieni Allah je odvojen od Svojih stvorenja. U istovrijeme, Uzvieni Allah je iznad toga da posjeduje dijelove, organe i stvari,koje su kod ovjeka udovi i alatke pomou kojih stjee korist, a otklanjazlo. Allah je iznad svega toga i mi potvrujemo Njegova imena i Njegovasvojstva navedena u Kur'anu. Meutim, mi tvrdimo: Sve to ima svojepravo znaenje, pa je potrebno da to znaenje razumijemo i pripiemo

Svevinjem Allahu onako kako to Njemu dolikuje. Ne smijemo govoriti okakvoi jer jedino je Svevinji Allah dostojan tog znanja. Isto tako,Svevinjeg Allaha ne ograniava est orijentacionih strana kao ostaletvorevine. Allah je iznad toga. Pod ovim se ne podrazumijeva apsolutnonegiranje strane ili smjera. Naprotiv, On je Slavljen i Uzvien u smjeruuluwa (uzvienosti, visine). Cilj ovoga je da Svevinjeg Allaha neograniavaju i neokruuju strane kao to je sluaj s ostalim stvorenjima ikamo sree da pisac, Allah mu se smilovao, nije ni spominjao oveskolastike rijei (termine). Ipak, vrsto smo ubijeeni da nije imaonamjeru koju su imali skolastiari. Autor je sasvim jasno priznao Allahova

svojstva kao: uzvienost, lice itd., pa je bilo pametnije da je izbjegao ovuskolastiku terminologiju u cijelosti jer ona u sebi sadri i istinitost ineistinitost, a pravac ehli-s-sunneta, u slinim stvarima, iskazuje svoj stavnakon detaljnog pojanjavanja. Stoga rijei onoga ko je rekao: "Allah jeiznad krajnjih granica i ciljeva", ukoliko imaju za cilj da potvrde daUzvieni Allah nije ogranien i skuen ni u emu to postoji, onda je totano (istina). A ako se s njima eli rei: da Uzvieni Allah nije na gornjojstranici ili na najuzvienijem mjestu, onda je to neistina, jer predstavljanegiranje uzvienosti Allaha nad Njegovim stvorenjima. Takoer rijei "On

je iznad toga da posjeduje dijelove i organe", ukoliko podrazumijevaju da

Allahova svojstva poput: lica, ruku, oiju itd. ne nalie na lica stvorenja, nina njihova svojstva, onda je to istina, a ako se eljelo rei da UzvieniAllah nema lica, ruku itd. onda je to lano. Takoer rijei: "Ne ograniavaGa est strana u orijentaciji", ukoliko se njima eljelo rei da UzvieniAllah nije ni na jednoj od tih strana, ni gore ni dolje, ni lijevo ni desno niiza ni ispred, onda je i to netano (lano), jer to znai svojstvonepostojanja, tj. svojstvo nemogueg, i ko u njega vjeruje otvoreni jenevjernik (kafir), jer je toj negiranje Allahovog govora, pa i vie od toga,to je negiranje Allahovog postojanja (wudud). A ako se eljelo rei daAllah nije ogranien ni u emu to postoji, onda je to istina, a Allah

najbolje zna.

29


30/79


Zakljuak:

Allah e se moi vidjeti oima na Sudnjem danu. Vidjet e Gavjernici, stvarno, a nee Ga moi obuhvatiti pogledom. To je sadrajKur'ana i hadisa o ovoj temi. Dunost svakog muslimana je da se uva

neosnovanog tumaenja i komentarisanja sljedbenika onih koji misle da jeAllah lien svih atributa, i da zna da je Uzvieni Allah zatien od svih

dogaaja i pojava i od toga da nalii ostalim stvorenjima.

Pitanja:

1. Kakvo je stvarno vienje Uzvienog Allaha na Sudnjem danu?2. Koja je dunost muslimana u odnosu na ajete i hadise koji govore o

Allahovim svojstvima?

3. Objasni ta znae rijei: "Uzvienog Allaha ne ograniava estorijentacionih strana u prostoru?"

30


31/79

AKIDA

JEDANAESTO POGLAVLJE

(39) Mi'rad (uzdignue) Resulullaha na nebesa je istina.Resulullah je obavio nono putovanje (Isra'). Allah ga je tjelesno i u

budnom stanju uzdigao na nebesa, a potom, dokle je Allah htio, u visine.Poastio ga je ime je On htio, i objavio mu ono to je objavio. Srce nijeporeklo ono to je vidio, pa neka je Allahova milost i spas na Resulullaha i na ovom i na buduem svijetu.

Objanjenje:

Sljedbenici sunneta (ehlu-s-sunnet) potvruju Poslaniku uzdignuena nebesa i tijelom i duom. To se dogodilo u noi Isra'a. Isra' jePoslanikovo nono putovanje potvreno Kur'anom, hadisom i idma'om

(saglasnou svih islamskih u

enjaka), a bilo je od

asne Mekke doMesdidu-l-Aksaa u Kudusu. Uzvieni Allah kae: Hvaljen neka je Onaj koji je u

jednom asu noi preveo Svoga roba iz Hrama asnog (Mekke) u Hram daleki (Kudusi--erif) (El-Isra', 1.), tu je Resulullah klanjao kao imam vjerovjesnicima,neka je na njih mir i spas!

I Mi'rad - uzdignue na nebesa duom i tijelom, takoer jepotvreno. Uzdignut je do sedmog neba, sve dok nije stigao do Sidretu-l-muntehaa - Posljednjeg odredita, kod kojeg je dennetsko prebivalite.Allah ga je poastio ime je On htio. Razgovarao je s njim bez posrednika.Njegovo uzdignue je bilo do mjesta do koga niko osim njega nije stigao. I

Allah je s njim razgovarao. Pokazao mu je stanje Denneta i stanjeDehennema i objavio mu ono to je objavio. Propisao mu je pet namazau toku dana i noi. Resulullahovo srce nije poreklo ono to je on vidio.Sve to je vidio, vidio je stvarno svojim oima. To mu je Allah omoguioiz posebne poasti pokazujui koliko je visok njegov stepen iznad svihostalih poslanika. Sve to se dogodilo Resulullahu u ovoj mubarek-noivjerodostojno je preneseno u hadisima (sahih) Buharije, Muslima a idrugih muhaddisa.

(40) Dennetski izvor kojim je Uzvieni Allah poastio Resulullaha ,a iz kojeg e se napiti njegov Ummet, je istina.

Objanjenje:

Potvreno je od Resulullaha postojanje izvora (el-Hawdu-l-mewrud).

Hadisi o ovom izvoru su mutewatir, kako su to obznanili uenjaci.Svi hadisi upuuju na to da je taj izvor (Hawd) ogroman i da dolazi izDenneta. Voda mu je bjelja od mlijeka, slaa od meda, mirisnija odmiska. Ista mu je irina i duina. Svaki njegov ugao dug je mjesec danahoda. Pehari su mu sjajni kao nebeske zvijezde. Ko popije gutljaj tog pia

31


32/79


nikada vie nee oedniti. To e biti najvei i najslai izvor na Sudnjemdanu. Bit e najposjeeniji. On e biti spasonosan za Resulullahov Ummetod ei na Sudnjem danu. To je Allahova blagodat darovana radi Poslanika. S tim ga je Allah poastio i odlikovao iznad ostalih vjerovjesnika.Molimo Allaha, da nas uini od onih koji e se napiti sa Njegovog Hawdi-l-

mewruda na Sudnjemu danu.

Zakljuak:

Resulullahovo putovanje (el-Isra') iz Mekke u Kudusi-erif je istina.Njegovo uzdignue na nebesa (Mi'rad) je istina. Dobivanje Objave nanebesima je istina. El-Hawd (izvor) je istina. I hadisi Resulullahovi oovom poglavlju su istina.

Pitanja:1. Kakav je stav erijata prema onome ko zanijee Resulullahov Isra' i

Mi'rad (nono putovanje od Mekke do Kudusa i uzdignue na nebesa)?

2. Do kojeg mjesta je Resulullah preveden (Isra')? Do kojeg mjesta jeResulullah uzdignut (Mi'rad)?

3. ta zna o Poslanikovom Hawdu - izvoru?

32


33/79

AKIDA

DVANAESTO POGLAVLJE

(41) efa'at (Resulullahovo posredovanje kod Allaha za svojUmmet) kojeg e on upotrijebiti za ljude, je istina kao to prenose hadisi.

(42) Misak (ugovor) kojeg je Uzvieni Allah sainio sa Ademom injegovim potomstvom, je istina.

Objanjenje:

Ima vie vrsta Resulullahovog posredovanja (efa'ata): Najvee jeResulullahovo zauzimanje za sve ljude na Sudnjem danu, dok se neizvri Allahova presuda, pa e Allah njemu govoriti: "Zauzimaj se, tvojezauzimanje e biti primljeno..."10

Zauzimanje Resulullaha na Sudnjem danu je potvreno bezsumnje. To je istina bez lai. Resulullah e se zauzimati i za one ijadobra i loa djela budu podjednaka, kako bi se Allah smilovao i uveo ih uDennet. Resulullah e posredovati za neke koji su osueni naDehennem, da u njega ne uu.

Resulullah e se zauzimati za poveanje stupnja (poloaja)dennetlijama u Dennetu iznad onoga to su zasluili. Resulullah e sezauzimati za onu skupinu ljudi koji e ui u Dennet bez polaganja rauna.Resulullah e se zauzimati na Sudnjem danu kod Allaha , za

olakavanje patnji onima koji ih zasluuju. Resulullah e se zauzimati zaulazak u Dennet svih pravih vjernika. Takoer e se Resulullah zauzimati za poinioce velikih grijeha svog Ummeta kako bi se izbavili izDehennema. Sve ove vrste Poslanikovog zauzimanja (efa'ata) supotvrene putem vjerodostojnih hadisa, s tim da one nee biti izuzev sdozvolom Uzvienog Allaha: Reci: Niko se, ne moe bez Njegove volje zauzimati.(Ez-Zumer, 44.) Allah kae: Oni e se samo za onoga kojim On bude zadovoljanzauzimati.(El-Enbija', 28.)

Uzvieni Allah jo kae: Kod Njegae se moi zauzimati za nekoga samo onaj

kome On (dopusti) dozvolu da.(Sebe', 23.)Resulullahovo zauzimanje kod Allaha za ljude je istina u koju se ne

smije sumnjati, s tim to e to zauzimanje biti samo uz Allahovu dozvolu.

Ugovor sa Allahom (misak) je istina. Uzvieni Allah ga je uzeo odAdema i njegovog potomstva kada mu je kimu Svojom Rukom potrao i iznje izveo svo potomstvo koje e ivjeti do Sudnjeg dana. Od njih je uzeosvjedoenje da je On njihov Gospodar i zatraio od njih da svjedoe protivsebe, pa su posvjedoili. Ovo je bio prvi ugovor. On je naveden u rijeima

10

Biljei ga Buharija u Knjizi o tewhidu, poglavlje "Govor Uzvienog Gospodara" 13/473 h(7510), kao iMuslim u Knjizi o Imanu, poglavlje "Najnii stepen stanovnika Denneta", 1/182-183 h(326). Oba hadisa jeprenio Enes ibn Malik.

33


34/79


Uzvienog Allaha: I kada je Gospodar tvoj iz kimi Ademovih sinova izveo potomstvonjihovo i zatraio od njih da posvjedoe protiv sebe: "Zar Ja nisam Gospodar va?" Oni suodgovorili: "Jesi, mi svjedoimo."(El-A'raf, 172.)

Zakljuak:

Resulullahovo zauzimanje (efa'at) za njegov Ummet je istina. Ipraiskonski ugovor (misak) sa Ademom i njegovim potomstvom je istina.

Pitanja:

1. Koje je Resulullahovo zauzimanje (efa'at) najvee?2. Navedi vrste efa'ata koje zna?3.

a zna o prvom svjedo

enju - ugovoru (misaku)?

34


35/79

AKIDA

TRINAESTO POGLAVLJE

(43) Uzvieni Allah je oduvijek znao taan broj onih koji e ui uDennet i broj onih koji e ui u Dehennem. Taj broj se ne moe poveati

niti smanjiti.

(44) Allah, takoer, zna i kakva e djela ljudi initi, jer svakome jeolakano da radi ono za ta je stvoren. Djela se vrednuju prema zavrnici.Sretan je onaj koje Allahovom odredbom sretan, a nesretan je onaj koji jeAllahovom odredbom nesretan.

Objanjenje:

Uzvieni Allah je znao u praiskonu broj onih ljudi koji e ui Denneti broj onih koji e ui u Dehennem. Uzvieni Allah je to znao Svojimsavrenim znanjem, bilo da se radi o cjelini ili pojedinostima. Njihov brojse nee ni poveavati ni smanjivati. Svakom ovjeku je ve u majinojutrobi zapisano da li e biti nesretan ili sretan. To isto zapisano u Lewhu-l-mahfuzu (Ploi pomno uvanoj). Allahovo znanje, u vezi s tim, se neenikada promijeniti.

Isto tako, Allah zna za djela koja e ljudi poiniti, prije nego ihuine. Za njih je Uzvieni Allah znao u praiskonu. To je zapisao i odredio,a svakom ovjeku je olakano da radi ono za ta je stvoren. Stanovnicima

Denneta je olakano da ine djela koja e ih uvesti u Dennet, astanovnicima Dehennema je omogueno da ine djela koja e ih uvesti uDehennem. Djela e se vrednovati prema konanom ishodu. Desit e seda ovjek nakon loih djela okona s dobrim djelom, pa e ui u Dennet,ili da ovjek nakon dobrih djela okona s loim djelom, pa e ui uDehennem. Pouka se uzima prema ishodu. Samo je sretan onaj komeAllah dosudi sreu, odredi mu je, zapie je i njega uini dostojnim tesree. A samo je nesretan onaj kome Allah dosudi nesreu, odredi mu je,zapie je i njega uini zaslunim te nesree. Neka je Slavljen i UzvienAllah!: On nee biti pitan za ono to radi, a onie biti pitani.(El-Enbija', 23.)

35


36/79


(45) Allahova odredba, u osnovi, je tajna za Njegove robove. Nijedostupna ni bliskom meleku niti odabranom Poslaniku. Razmiljanje iraspravljanje o tome je isprika poraenih, stepenite uskraenih i nivorazoaranih. Budite na oprezu i uvajte se razmatranja i razmiljanja otome. Allah je ljudima onemoguio znanje o odreenju i sprijeio ih da ga

dosegnu, kao to Uzvieni kae: On nee biti pitan za ono to radi, a oni e bitipitani.(El-Enbija', 23.)

Ko pita: zato to ini, ne priznaje stav Kur'ana, a ko pobija stavKur'ana, nevjernik je.

Objanjenje:

Kader je u osnovi Allahova tajna. Niko od stvorenja je nije otkrio.Nije dozvoljeno baviti se detaljnim raspravama o kaderu i time nastojati

doi do njegove sutine, kao to kae Poslanik : "Kada se spomenekader, suzdrite se od rasprave."11 Ko je uporan da doe do sutinekadera taj ide putem propasti i bit e mu uskraena Allahova podrka.

On se penje zabranjenim stepenicama bez Allahove upute i dostiestepen grijenog silnika koji pokuava prei zabranjenu granicu, a nikoosim Allaha Slavljenog i Uzvienog ne zna sutinu kadera (odredbe). Iljudi, koliko god razmiljali o kaderu, nee nikada dokuiti njegovusutinu. Meutim, vjerujemo da Uzvieni Allah sve zna, da je sve zapisaou Lewhu-l-mahfuzu, Svojom voljom to uinio, sve stvorio i sve prouzroio.Ovo su etiri stupnja Allahove odredbe koje mora ovjek u potpunosti

usvojiti, jer u protivnom on ne vjeruje u kader.ovjek se mora uvati razmiljanja o istraivanju kadera, da ne

podlegne sumnjama. Treba shvatiti da je Uzvieni Allah saznanje o kaderuuinio nedostupnim stvorenjima, i zabranjuje im da pokuavaju doi donjegove sutine. Uzvieni Allah kae: On nee biti pitan za ono to radi, a oni ebiti pitani.(El-Enbija', 23.)

ovjeku nije dozvoljeno da pita: "Zato je Allah to tako uinio?" Tobi bilo suprotno kur'anskom propisu i znailo bi jasno nevjerstvo.Meutim, ako ovjek nastoji spoznati Boansku zapovijed koja se krije iza

nekog erijatskog propisa, onda za to nema smetnje, ako to Uzvieni Allahhoe.

11 Uvrstio ga Taberanija u zbirku el-Kebir (10/224-243), i Ebu Nuajm u el-Hiljeh (4/108). Obojica su dola donjega preko Ebu Waila od Ibn Mes'uda; el-Lalekai u djelu erhusuli-l-i'tikad (1/126, 7/1250); Ibn Adijj u djeluel-Kamil (7/2490). Obojica su dola do njega preko Ebu Kilabe od Ibn Mesu'da; Ibn Adijj i es-Sehmi u Tarih

Durd'an str. 357-358. Obojica ga prenose Ata'a od Ibn Omera; Taberanija u el-Kebiru (2/92) preko el-E'asaod Sewbana. El-Albani je rekao u zbirci Silsiletu-l-ehadis-s-sahihati: 1/42-46 da je hadis hasen preko drugoghadisa.

36


37/79

AKIDA

(46) Sve skupa je ovo potrebno onima kojima je Uzvieni Allahosvjetlio srce. To su Allahovi zatitnici (evlije). To je stepen onih koji sudobro upueni u znanje. Znanje je dvojako: dokuivo znanje za stvorenja inedokuivo znanje za stvorenja. Negiranje dokuivog znanja vodi unevjerstvo, a traganje za nedokuivim znanjem je, takoer, nevjerstvo.

Vjera u Jednog Allaha potvruje se samo sa prihvaanjem dokuivogznanja i ne traganjem za nedokuivim znanjem.

Objanjenje:

Ovo to je do sada izneeno obuhvaa u cjelini ono to treba znati iu ta treba da vjeruju oni Allahovi tienici kojima je On srca prosvijetlio.To je stepen ljudi koji su dobro upueni u znanje, onih koji Allahove rijeiprimaju i njima se potpuno predaju.

Postoje dvije vrste znanja:1. Dokuivo znanje o svemu to je stvoreno. To je znanje o vjerozakonu

(erijatu), njegovim temeljima i njegovim granama.

2. Nedokuivo znanje o svemu to je stvoreno je druga vrsta znanja. To je znanje o Allahovoj odredbi (kaderu), koje je Uzvieni Allah uinionedostupnim Svojim stvorenjima. Onaj ko zanijee dostupno znanjenevjernik je zato to osporava ono to je o tome rekao Kur'an i Sunnet.A ko traga da sazna Allahovu odredbu i ono to je za njega skriveno(gajb), nevjernik je, jer je od onih koji prisvajaju sebi Allahovo znanje.On takoer nijee kur'anske ajete koji su objavljeni o pripisivanju togznanja Allahu. ovjek ne moe imati potvren iman osim ako prihvatidostupno znanje, a uz to ne pokuava dosegnuti sutinu nedostupnogznanja.

Zakljuak:

Sve se odvija s Allahovim odreenjem i Njegovom odredbom. Allahzna za sva djela Svojih robova. On zna ko e u Dennet, a ko uDehennem. To je zapisao u Lewhu-l-mahfuzu i to je Svojom voljomuinio. Kader odredba je skrivena Allahova tajna. Nju ne istrauju estitiNjegovi robovi, niti se udubljuju u sutinu odredbe. ovjekov iman nijepotvren ako se tome ne preda.

Pitanja:

1. Da li je dozvoljeno raspravljati o Allahovoj odredbi?2. Koje su to dvije vrste znanja?

37


38/79


ETRNAESTO POGLAVLJE

(47) Mi vjerujemo u Lewhu-l-mahfuz (Plou pomno uvanu) i uKalem (pero) i u sve to je na ploi (Lewha) zabiljeeno. Kada bi se sve

stvoreno sakupilo da neto to je Allah zapisao na toj ploi postoje

imuini da ne postoji, ne bi to mogli uiniti, a kada bi se sve ivo sakupilo da

neto to Allah nije zapisao na toj ploi uini postojeim, ne bi mogli touiniti. Tinta se osuila i ono to je zapisano ostaje do Sudnjeg dana. Sveto je nekoga zadesilo nije ga moglo mimoii, a sve to ga je mimoilonije ga moglo zadesiti.

Objanjenje:

Mi vjerujemo, vrstim uvjerenjem, da je "Lewha" (ploa pomnouvana) istina, kako kae Uzvieni Allah: A ovo je Kur'an veli

anstveni, naploi pomno uvanoj. (El-Burud, 21.-22.) Na ovoj ploi pomno uvanoj

Allah je zapisao konano odreenje svih stvorenja (sudbine). Spomenutopero je ono koje je Allah stvorio i njime ispisao na pomno uvanoj ploikonano odreenje ljudima (sudbinu), kao to je rekao Resulullah : "im

je Allah stvorio pero rekao je: "Pii!" Odgovorilo je: "ta da napiem?"Allah je rekao: "Napii Allahovo konano odreenje (sudbinu) za svakustvar do Sudnjeg dana."12

Sve je napisano na ovoj ploi. Kada bi sva stvorenja htjela da uineono to je Allah odredio da postoji nepostojeim, ne bi bili u stanju, a

kada bi eljeli da uine postojeim ono to je Allah zapisao da ne postoji,ne bi bili u stanju. Tinta se osuila i ono to je zapisano ostaje doSudnjega dana, nita od toga se ne moe promijeniti. Ono to ovjekamimoie, nije ga moglo zadesiti, a ono to ga je zadesilo, nije ga moglomimoii. Ono to Allah hoe biva, a to nee ne biva i to je smisaoResulullahovog hadisa kada je rekao Ibn Abbasu, r.a.: "Znaj, kada bi seitav Ummet sabrao da ti kakvu korist pribave, ne bi ti mogli pribaviti,osim onoliko koliko ti je Allah ve zapisao, a kada bi se okupili da ti uneemu nanesu tetu, ne bi ti mogli nauditi, osim onoliko koliko ti je Allahve zapisao. Pera su dignuta, a stranice sasuene."13

(48) Vjernik treba shvatiti da je Allahovo znanje ('ilm) prethodilo

svakom Njegovom stvorenju. On je sve to odredio mudro i neopozivo. Utom odreenju nema suprotnosti, opovrgavanja, osporavanja nitidodavanja, niti mijenjanja. Nema smanjivanja a ni poveavanja brojaNjegovih stvorenja ni na nebesima ni na Zemlji. Ovo je sr imana(vjerovanja), temelj spoznaje i priznavanja vjere u Allahov tewhid(jednou) i Njegov rububijjet (mo stvaranja svega) kako Uzvieni Allah

12 Ebu Dawud o "Sunnetu" (4700) i Tirmizija o "El-Kaderu" (2156) i o "Tefsiru" (3316) i drugim. Hadis je sahih.13 Tirmizija o "Svojstvima Sudnjeg dana" (2518). On je rekao da je hadis hasen sahih. Biljee ga i drugi.

38


39/79

AKIDA

kae u Kur'anu: On je sve stvorio i kako treba odredio.(En-Nur, 2.) I UzvieniAllah kae: A Allahova zapovijed je odredba konana.(El-Ahzab, 38.)

Pa teko onome koji postane neprijatelj odredbi Uzvienog Allaha, ibolesnim srcem raspravlja o tome. On potajno, istraivajui gajb, matom

nastoji otkriti tajne njemu nedozvoljene i neotkrivene i postaje, zbogonoga to govori o gajbu, grijeni laljivac.

Objanjenje:

ovjek mora shvatiti da je znanje Uzvienog Allaha prethodilosvakom biu od Njegovih stvorenja. Allah je znao za svaku stvar prijenego ju je stvorio, bilo da se radilo o cjelini ili o pojedinostima. Svemutome je dao konanu preciznu odredbu (sudbinu) koja ne sadri ono toe je opozvati, odgoditi, uiniti prolaznom, promijeniti je, umanjiti ili

uveati njenu vrijednost ni za stvorenja nebesa ni za stvorenja Zemlje, aniti za one izmeu njih. Naprotiv, Uzvieni Allah sve je unaprijed znao,odredio i zapisao. Vjerovanje u ovo Allahovo znanje se ubraja u obavezu inunost imana, u temelje Allahove spoznaje i obavezno uvjerenje uNjegovu mo stvaranja, Slavljen i Uzvien neka je! Stoga Uzvieni Allahkae u Svojoj Knjizi: Allah je sve kako treba stvorio i kako treba uredio. (El-Furkan, 2.)

Takoer kae: A Allahova zapovijed je odredba konana.(El-Ahzab, 38.)Allah je znao kakva e biti svaka stvar. To je zapisao na ploi pomnouvanoj (Lewhu-l-mahfuz), to je Svojom voljom htio i to je u djelosproveo. Svako onaj ko se suprotstavlja Allahu i polemizira o Njemu u vezis Njegovom odredbom ili neto od toga smatra lanim, teko njemu jer jezanijekao znanje Stvoritelja Uzvienog i Njegovu mo. Teko onome kobolesnim srcem raspravlja o Allahovoj odredbi. On je zalutao daleko odistine i spoznaje, jer se oslonio na bolesnu matu u potrazi za nevienim(gajbom) i traganju za onim to je Allah pomno skrio od svih stvorenja. Ima koliko ovjek govorio o Allahovoj odredbi (kaderu), morat e odustatiod toga jer postaje laac, jer nikada nee moi dokuiti sutinu Allahoveodredbe. On je zaradio grijeh jer je tragao za znanjem koje je nedokuivonjegovom razumu i koje mu je naredbom zabranjeno istraivati i

pokuavati otkriti.

39


40/79


Zakljuak:

Lewha (ploa pomno uvana) je istina. Kalem (pero) je istina. Svakastvar je napisana prije stvaranja. Ne moe joj se nita ni dodati, nitioduzeti, ni zamijeniti, niti promijeniti. Sve to Allah hoe ispuni se unato

svih stvorenja.

Pitanja:

1. ta zna o Lewhu-l-mahfuzu (ploi pomno uvanoj) i o Kalemu (peru)?2. Da li ljudi imaju mogunost da promjene odredbu Uzvienog Allaha?

40


41/79

AKIDA

PETNAESTO POGLAVLJE

(49) Ar (prijestolje) i Kursij (mjesto Allahovih stopala) su istina.

(50) Allah moe bez Ara i bez svega drugog.

(51) On obuhvaa i sve drugo izvan toga, a Svoja stvorenja jeuinio nemonim da Ga dosegnu.

Objanjenje:

Ar Milostivog je istina u koju nema sumnje. Allah o njemu govori umnogim kur'anskim ajetima. Uzvieni kae: Vlasnik Ara, Uzvieni. (El-Burud, 15.) Ar je velianstven. Ogroman je i obuhvaa ga samo Allah,Uzvieni i Slavljeni. Nose ga na sebi meleki moni. On je krov Dennetu-l-firdewsa. Sve je ovo vjerodostojno rekao Resulullah . Istina je da Ar imasvoje postolje to opovrgava da se Ar moe tumaiti kao vlast. Kursijj jetakoer istina. To je mjesto dvaju stopala. Obuhvaa ga samo UzvieniAllah. Ono je prostranije od nebesa i Zemlje. Allah kae: Allahov Kursijj(mjesto Allahovih stopala) obuhvaa i nebesa i Zemlju.(El-Bekare, 255.)

Ovo takoer opovrgava tumaenje da Kursijj znai Allahovo znanje.

Uzvieni Allah moe i bez Ara i bez Kursijja. On se nije uzdigao naAr iz neke potrebe za Arom, ve zbog dalekosene mudrosti koju jepredodredio. Allah je daleko od toga da mu je Ar ili neto drugo potrebno

jer je Allahovo dostojanstvo vee od svega toga. Naprotiv, i Ar i Kursijjopstoje s Njegovom moi i Njegovom vlau - neka je Slavljen UzvieniAllah!

Uzvieni Allah obuhvaa (svojim znanjem) sve to je stvoreno, Ar isve mimo njega. Iznad Ara je samo Uzvieni Allah. On obuhvaa Svojimznanjem i Svojom spoznajom, nadmonou i potinjavanjem sve to jestvorio. Njega ne moe obuhvatiti znanjem ni jedno Njegovo stvorenje.Uzvieni Allah kae:

On zna ta su oni radili i ta iheka, a oni znanjem ne moguNjega obuhvatiti.(Ta-ha, 110.) Neka je Slavljen Gospodar moi, veliine i

nebeskih prostranstava!

Zakljuak:

41


42/79


Allahov Ar je istina. Allahov Kursijj je istina. Allah moe bez njih.Uzvieni Allah obuhvaa (Svojim znanjem) sve to je stvorio, a niko nemoe obuhvatiti Njega svojim znanjem.

Pitanja:1. Na to se Allah uzdigao?2. ta zna o Allahovom Kursijju?

42


43/79

AKIDA

ESNAESTO POGLAVLJE

(52) Mi kaemo, vrsto vjerujui, svjedoei i priznavajui, da jeUzvieni Allah uzeo Ibrahima za prijatelja (halila), i da je Uzvieni Allah

sigurno sa Musaom razgovarao.

(53) I vjerujemo u meleke i vjerovjesnike i u knjige objavljeneposlanicima, i svjedoimo da su svi bili na jasnoj Istini.

Objanjenje:

Uzvieni Allah je svoga vjerovjesnika Ibrahima uzeo za prijatelja(halila), kako Uzvieni kae: A Ibrahima je Allah uzeo za prijatelja (halila). (En-Nisa', 125.) On ga je pribliio, Sebi odabrao i Svojim izabranikom uinio i

dodijelio mu stepen kojeg niko nije dostigao osim Poslanik Muhammed .Uzvieni Allah je razgovarao sa Musaom kako Sam kae: A Allah je sigurno sMusaom razgovarao.(En-Nisa', 164.)

Allah je u ajetu potvrdio Svoju konstataciju sa infinitivom (kelleme- teklimen - razgovarao je govorom) da bi objasnio da je taj razgovorstvarno tekao, a ne kao to neki koji u zabludi ive i koji nijeu Allahovosvojstvo govora, tumae.

Taj govor je tekao rijeima i glasom, na nain dostojan AllahuSlavljenom. Mi u sve to vjerujemo, onako kako je u Kur'anu objavljeno. To

ne negiramo, niti na svoj nain tumaimo u prenesenom znaenju, zatoto iskreno vjerujemo u Allahovu vijest i to se pokoravamo voljiUzvienog Allaha i Njegovog Poslanika .

Mi vjerujemo u meleke. To su velianstvena stvorenja od nura: Oni seonome to im Allah zapovijedi ne opiru, i oni ono to im se naredi izvravaju. (Et-Tahrim, 6.)

Oni imaju krila, kako Uzvieni kae: Hvaljen neka je Allah, Stvoritelj nebesai Zemlje, koji meleke sa po dva, tri ietiri krilaini izaslanicima.(Fatir, 1.)

Mi vjerujemo u ono to je u cjelini objavljeno o njima i u ono to jepojedinano o njima objavljeno. Mi vjerujemo u njih openito a ipojedinano u meleke: Dibrila, Mika'ila, Israfila, Meleka smrti, uvaraDehennema, uvara Denneta, Munkira i Nekira, Meleka promatraa,Meleka koji bdije, Meleke uvare i druge.

I vjerujemo u vjerovjesnike koje je Uzvieni Allah odabrao nadostalim ljudima i njih odlikovao Svojom objavom i Svojim vjerozakonom.Oni su bili mukarci, slobodnjaci (ne roblje) iz srednjeg stalea svoganaroda. Vjerujemo i u one o kojima pojedinano Kur'an govori i one okojima ne govori, kako Uzvieni Allah kae: Poslanike o kojima smo ti prije

kazivali i poslanike o kojima ti nismo kazivali.(En-Nisa', 164.)

43


44/79


Mi vjerujemo u knjige koje je Uzvini Allah objavio, one za ijaimena znamo kao to su: Tewrat, Indil, Zebur i Kur'an. Vjerujemo usuhufe (listove) Ibrahima o kojima kur'anski ajeti govore: Ovo, doista, ima ulistovima davnanjim, listovima Ibrahimovim i Musaovim.(El-A'la, 18.-19.)

I rijei Uzvienog Allaha: A Tewrat i Indilo bjavio je jo prije, kao putokazljudima, a objavio je i ostale koje rastavljaju istinu od neistine.(Ali 'Imran, 3.-4.)Uzvieni Allah takoer kae: A Dawudu smo dali Zebur.(En-Nisa', 163.)

Mi vjerujemo u sve ove Knjige. Vjerujemo u sve knjige koje nisupoimenice spomenute, nego su spomenute uopeno. Mi svjedoimo da susvi Allahovi vjerovjesnici bili u vjeri jasne istine, da su slijedili pravi put,put Islama, i da su dostavljali Allahovu objavu na nain kako je to od njihzatraeno: "Mi ne pravimo nikakve razlike meu njima i mi se samo Njemu pokoravamo."(El-Bekare, 136.)

Zakljuak:

Prijateljstvo i razgovor su Allahova potvrena svojstva u stvarnomznaenju i mi vjerujemo u to. Mi takoer vjerujemo u plemenite meleke iu sve vjerovjesnike i knjige objavljene i tvrdimo da su svi bili na istini ipravom putu.

Pitanja:

1. Ko je prijatelj Uzvienog Allaha?2. S kim je Uzvieni Allah razgovarao?3. Kakav je erijatski stav prema onima koji ne vjeruju u meleke, ili

vjerovjesnike, ili knjige objavljene?

44


45/79

AKIDA

SEDAMNAESTO POGLAVLJE

(54) One koji se okreu Kibli (pravac u namazu) nazivamomuslimanima i vjernicima (mu'minima), dok god priznaju vjeru koju je

dostavio na Poslanik i dok potvruju sve ono to je on rekao i o

emu ihje obavijestio.

Objanjenje:

Pod ovim se podrazumijeva da svakoga onoga ko iskazuje svojupripadnost Islamu, ko se okree prema Ka'bi u namazu, ko ne dozvoljavaono to je poznato da je u Islamu zabranjeno, ko iskreno vjeruje u sve oemu nas je Poslanik obavijestio od akide, erijata (islamskog zakona) iislamskih propisa koje nam je dostavio, mi nazivamo muslimanom i

mu'minom (vjernikom). Ne smijemo ga nazivati nevjernikom sve dok onoto je zabranjeno ne smatra dozvoljenim i dok ne poini namjerno isvjesno ono to izvodi iz vjere.

Od ejha Tahawije se moe razumjeti da je Islam i iman jedno teisto, a ima miljenja da se razlikuje jedno od drugog. Ako ih tumaimorazdvojeno, onda jedno upuuje na isto to i drugo, a ako ih objedinimoonda se Islam odlikuje vanjskim radnjama (praktinim sprovoenjem udjelo), a iman unutarnjim vjerovanjem - srcem, a Allah najbolje zna.

Zakljuak:Svako onaj ko potvrdi ono to je Resulullah dostavio ljudima i ko

se tome potinjava, ko se okree prema Kibli, vjeruje u njegove hadise,mi emo za toga posvjedoiti da je musliman.

Pitanja:

1. Za koga emo svjedoiti da je musliman?

45


46/79


OSAMNAESTO POGLAVLJE

(55) Ne vodimo besmislenu raspravu o Allahu i ne poputamo uAllahovoj vjeri.

(56) Ne polemiziramo o Kur'anu. Svjedoimo da je Kur'an govorGospodara svjetova. Dostavio ga je Vjerni melek Dibril (Ruhu-l-Emin) injemu poduio velikana svih poslanika, Muhammeda . Kur'an je Allahovgovor kome nije ravan nikakav govor stvorenja. Mi ne govorimo da jeKur'an stvoren i u tome se ne suprotstavljamo zajednici muslimana(dema'atu).

Objanjenje:

Mi ne smijemo diskutirati o Allahovom Subjektu. To je netonedostupno (gajb) stvorenjima. To oni ne mogu shvatiti. Treba da sesustegnemo od govora o tome. Treba da se zadovoljimo imenovanjemAllaha onim imenima kojima je Allah Sebe nazvao. Treba da Ga opisujemoatributima kojima je Sam Sebe opisao. U tom pogledu ne smijemoprekoraivati vjerodostojne predaje. Isto tako ne smijemo sumnjiave isvaalake rasprave o Allahovoj vjeri voditi i ne smijemo sumnje bacati naprave vjernike. To spada u obmanu i donosi razdor.

Mi ne raspravljamo o Kur'anu svojim miljenjem, niti vodimo

polemiku o njemu kakvu vode oni koji ive u zabludi. Mi svjedoimo da jeKur'an govor Gospodara svjetova kojeg je donio Dibrili Emin i njemupoduio Muhammeda kao to kae Uzvieni Allah: Kur'an je sigurno objavaGospodara svjetova; donosi ga povjerljivi Dibril na srce tvoje, da opominje, na jasnomarapskom jeziku.(E-u'ara, 192.-195.)

Mi kaemo da je Kur'an stvarni govor Uzvienog Allaha i da mu nijejednak, da mu ne lii, i nita mu nije priblino od govora stvorenja. Mi nekaemo kao to kau dehmije (zabludjela sekta), da je Kur'an stvoren,ve tvrdimo da je on govor Uzvienog Allaha. Mi to ne prekoraujemo. Mivjerujemo u ono u to vjeruje zajednica muslimana poevi od ashaba,

tabiina (njihovih sljedbenika) i svih onih koji ih slijede i slijedit e ih udobru do Sudnjeg dana. Ko im se suprotstavlja, on ivi u jasnoj zabludi.

Zakljuak:

Nije dozvoljeno polemisati o Allahovom biu i Njegovoj vjeri. Nijedozvoljeno bez osnove raspravljati o Kur'anu. Kur'an je Allahov govor inije stvoren. Stoga nije dozvoljeno suprotstavljati se zajednici muslimana.

46


47/79

AKIDA

Pitanja:

1. Kakav je stav erijata za onoga koji raspravlja o Allahovom Zatu(Biu)?

2. Da li je dozvoljeno bez osnove raspravljati o Kur'anu?3. Koja je to zajednica muslimana?

47


48/79


DEVETNAESTO POGLAVLJE

(57) Mi ne smatramo nevjernikom nikoga ko se okree Kibli zboggrijeha koje poini sve dok ga ne ohalali.

(58) Mi ne kaemo da grijeh ne moe nanijeti tetu onome ko gapoini, a uz to je mu'min (vjernik).

(59) Mi molimo Allaha da oprosti onim vjernicima koji su inili dobradjela i da ih Svojom milou uvede u Dennet, ali ne garantiramo i netvrdimo da su dennetlije. Molimo od Allaha oprost za muslimanegrijenike, mi se bojimo za njih, ali ih ne obeshrabrujemo.

Objanjenje:

Sljedbenici sunneta i zajednice muslimana (ehlu-s-sunneta idema'ata) nee muslimanu pripisati da je nevjernik zbog poinjenoggrijeha bilo malog ili velikog, osim ako musliman taj grijeh ohalali ili u srcune smatra da je haram. On postaje nevjernik jer dozvoljava ono to jeAllah zabranio, a ne zbog toga to je dozvolio uinjeni grijeh u praksi. Ovo

je u suprotnosti sa stavom haridija koji muslimana smatraju nevjernikomzbog grijeha kojeg je poinio.

Sljedbenici sunneta ne govore da grijesi ne mogu nanijeti tetu

ukoliko osoba posjeduje (iman) vjeru. Ovakvog stava i miljenja sumurdije. Njihov govor dovodi do toga da smatraju lanim one ajetekojima se prijeti grijenicima. Tano je da grijeh umanjuje stepen imana iza poinioca se plaimo da ne ostane bez imana. Za njega se plaimo odteke Allahove kazne na Sudnjem danu.

Sljedbenici sunneta govore: "Za vjernika dobroinitelja treba imatinadu da e ui u Dennet i tom nadom ga treba obradovati ako umre kaotakav." Meutim, uz sve to ne smijemo biti sigurni da ga Uzvieni Allahnee kazniti. Stoga i ne tvrdimo da e zasigurno u Dennet. to se tiegrijenika, sljedbenici sunneta (ehlu-s-sunnet) za njega trae oprost od

Uzvienog Allaha. Boje se za njega, ali ni o njemu ne donose konaan sudda e u Dehennem, jer bi to bilo stanje maloduja, oaja i beznaa umilost Uzvienog Allaha. Sljedbenici ehlu-s-sunneta ni za kog ne govoreda e sigurno u Dennet osim za one koji su spomenuti u kur'anskimajetima i vjerodostojnim hadisima kao stanovnici Denneta. Oni takoerne kategoriziraju nekoga za Dehennem, osim one za koje postoji potvrdau Kur'anu i Sunnetu da su stanovnici Dehennema. Mimo ovoga nesmijemo o muslimanu donositi kategorinu osudu i zakljuak.

48


49/79

AKIDA

(60) Sigurnost od Allahove kazne i gubljenje nade u Allahovu milostizvode iz vjere Islama. Put istine za muslimane koji se okreu naoj Kibli,

je izmeu ovog dvoga.

(61)ovjek nee izgubiti svoj iman osim ako zanijee ono to ga jeuvelo u njega.

(62) Vjerovanje (iman) je svjedoenje jezikom i potvrivanjesrcem.

Objanjenje:

ovjekova sigurnost od Allahove kazne i gubljenje nade u Allahovumilost, izvode iz vjere Islama. Uzvieni Allah kae: I ne gubite nadu u Allahovumilost, samo nevjernici gube nadu u Allahovu milost.(Jusuf, 87.)

Takoer Uzvieni Allah kae: Allahove kazne se ne boji samo narod kome propast predstoji. (El-A'raf, 99.) Put sljedbenika istine je izmeu ova dvapravca. ovjek je duan da objedini strah od Allahove kazne sa nadom uNjegovu milost i kod sebe i kod drugog.

Vjernik nee ostati bez imana osim ako ga porekne i odbaci nekeimanske vrijednosti bez kojih se ne moe ostvariti njegov iman i timeponiti svoje prvo svjedoenje. Ovo je ujedno odgovor frakciji haridijakoji proglaavaju nevjernikom onoga ko poini veliki grijeh, kao i frakcijimu'tezila koji ga iz pozicije vjernika stavljaju u meupoziciju izmeuvjerovanja i nevjerovanja (menziletun bejne menziletejni). Po Islamu,musliman je po poinjenom grijehu grijenik dok se ne pokaje zbog toggrijeha. Njegov iman se umanjuje prema veliini grijeha. On se ne rjeavanaziva vjernik u potpunosti, osim ako izgubi cio iman i njegovu osnovu, ane gubljenjem jednog njegovog dijela. Iman sainjavaju dijelovi imana.Pogrena je konstatacija da se iman stie kada se oituje jezikom i vjerujesrcem. Istina, koje se pridravaju ehlu-s-sunnet i najvei dio uleme, je dase iman ostvaruje kada se srcem vjeruje, jezikom oituje i djelimapotvruje. Ovo je naelo ehli-s-sunneta i dema'ata. Mnogo je dokaza uKur'anu i Sunnetu da su djela dio imana (vjerovanja). Na tim dokazima setemelji konstatacija ehli-s-sunneta da se iman poveava i smanjuje. Imanse poveava s pokornou Allahu a smanjuje s nepokornou, kakoUzvieni Allah kae: to se tie vjernika Kur'an im je uvrstio vjerovanje i oni se raduju.(Et-Tewbe, 124.)

I jo kae: On uliva smirenost u srca vjernika da bi jo vie uvrstili svojevjerovanje.(El-Feth, 4.) I Uzvieni kae: A Allahe onima koji su na pravom putuuputu poveati.(Merjem, 76.)

Kada djela ne bi ulazila u sastav imana (vjerovanja), svi bi ljudiimali podjednak iman. Isti bi bio dobroinitelj i grijenik i onaj koji jepokoran i onaj koji je nepokoran ukoliko su posvjedoili Stvoritelja,

49


50/79


Njegovo boanstvo, kao i druge imanske artove, a potom u njihpovjerovali. Dakle ovo je neispravno uenje. Istina je ono to smo rekli ouenju ehli-sunneta i dema'ata.

Zaklju

ak:Nije dozvoljeno optuiti muslimana nevjerstvom zbog poinjenoggrijeha dokle god ga on ne ohalali. Grijesi umanjuju iman i podlijeukazni. Mi ne smijemo rei za muslimana da e sigurno u Dennet ili uDehennem, osim za onoga kome je to zagarantirano. Sigurnost odAllahove kazne i gubljenje nade izvode iz Islama. Takoer vjernik neeizgubiti svoj iman (vjerovanje) dok ne uradi neto ime e ga negirati.Iman se postie kada se srcem vjeruje, jezikom oituje i djelom u praksiprovodi.

Pitanja:

1. Kakav je stav erijata prema muslimanu koji ini grijeh, da li jenevjernik ili ne?

2. Da li grijesi dovode u pitanje postojanje imana?3. Smije li se garantirati za muslimana da e u Dennet ili Dehennem?4. Kada e musliman izgubiti iman?5. Daj definiciju imana kod ehli-s-sunneta i dema'ata?

50


51/79

AKIDA

DVADESETO POGLAVLJE

(63) Sve to je vjerodostojno preneseno od Resulullaha oderijata i sve to je on objasnio istina je.

(64) Vjerovanje - iman je jedan. Njegovi nosioci su u osnoviravnopravni. Razlika meu njima je u stepenu strahopotovanja ibogobojaznosti prema Allahu, u suprotstavljanju svemu to je nastrano i uizvravanju Allahovih naredbi.

(65) Svi vjernici su tienici Milostivog Allaha. Najbolji je kod Allahaonaj ko je najpokorniji i koji najdosljednije slijedi Kur'an.

Objanjenje:

Sve to je vjerodostojno preneseno od Resulullaha od erijata iobjanjenja vjere je istina, bilo da je to preneseno mutewatir(mnogobrojnim) ili pojedinanim predajama (ahad). Ovo je pravacsljedbenika istine. Svako onaj ko je namjerno krivotvorio Resulullahovehadise, Allah gaje razotkrio i osramotio.

Ove tvrdnje se temelje na osnovama definicije imana koja je prijespomenuta. Istina je da se ljudi razlikuju i u osnovi samog vjerovanja

(imana), inae bi mogli re

i da je na iman kao Resulullahov iman, ilikao iman meleka, to je oito nemogue i netano.

Djela ulaze u okvir imana i prema njima se i iman kod ljudistepenuje. ak i svjedoenje ili priznavanje vjere nije isto kod svih ljudi.Nae priznanje nije kao priznanje Dibri

Documents

Tahawijeva poslanica (akida)