Od 70 Dio, državrtl

dnevnicu 6 važlće oblasn1b

• Dalm· u· a O•

' od 2-1

već je ovo zvanično

Uprave u onda nije

dolaziti

t1ago· upadnu u naj11zbilj·

ti na sve ~tampe,

naroči tim na kojoj

da uvaže

za }930. bili teškO

su stignU· i upustiti

se ne lime da

a od si-

~r---------------------

Privredno· kulturne

Matice

za Sjevernu Dalmaciju

-~-------------------

Izl az f t' e t vr tk: o·m.

~ DpHape r ~~ K Vi TJPHS

MaTHqe

sa Clea. AaiiMIQIIiJ l

/!A(

AmeiJ.ku 2 dolara, n zn ostalo inostranstvo 80 dJn. WoGeBBI<, 18. jyua 1931, Vlasnik •Privredno-kulturna Maticaza Sjev. DaJmacijuc Godišnja pretplata za našu državu 40 din., za l_' '-'lanovi Matice dobivaJu list besplatno .

Primjerak f dJn. SPOJ 106. fOJlHHA Ill. Telefon br. 63. - Broj ček. računa 38.242

================~~~~------~----~~~----~

npujaTeJbCKe Hoj CI<ynwTMHM y KHMHy, 11a He­AjeJbHOj CI<ynwTMHH y T.>espcKaMa, H Ha JI.OfOBOpHMa, I<Ojl1 Ce CaJI,a OJI.pmasajy ea nojeJI.HHHM IhYJI.MMa y KoTapHMa.

Y JI,aHawl-heM 6pojy Hawer

mtCTa ynyfiyjy HaM HaWM Haj60JbM npHjaTeihM pHjelfM, Koje Tpe6a JI,a 6yJI,y MeneM HaWMM paHaMa. Ynyfiyjy MX OHM, KOjH cy ~MjenM CBOj >KMBOT nOCBeTMnM JI.06py Hawer HapoJI.a. H KOJI. HawMx IhYAM Tpe6a JI,a ce CTBapa OHaj aaHOC, KOjH nOTMlfe ' WyMaJI,MHI..\a r. APa CT. HsaHMfia M EocaH~a r. JI.pa E. KoHcTaHTMHOBMfia, KO­jMM Hapatwjy ocHose 6narocTaH>a H paasMTKa aa ycnose HanpeJI.HMjer >KMBOTa HCTO OHaKO K80 W'FO ce je 6opuno KpOa BjeKOBe npOTI.fB THpaHMje Tylje aa csoja cno6oJI,­Ha orH>HWTa. Ha H>HXOBHX pe­JI.OBa H8WM lfHTaO~H qyfie H pHje­lfH r. Apa JbyJI,eBHTa flpoxacKe, ea xpsaTCKHX CTpaHa, r. JI.pa BMJI.a raKOBMEa, H3 EocaHCKe I<pajHHe, r. Apa I<apna WHajJI,epa H MHOrHx JI.pyrHX, KOjH cy ea HCTHM 1..\H­JbeBHMa npeJI, OlfHMa no MHOfHM cenHMa CTBOpHnH cpefiy H aa­JI.OBOJbCTBO y AYWaMa OHHX Ihy­AH, ea KOjHMa Hapa~yjy 6olbe ycnose >KHBJbeH>a.

1-buxose cy >Kelbe " HaCTO­jaH>a H HaMa ynyfieHe H csaKa tbHXOBa pHjelf npOH3BOJI. je senu­KOr HCKyCTBa H jaKe BOJbe, KOja OCTBapyje OHO WTO 3aMMCnH, jep je CBe TO 3aCHOBaHO Ha JI.06pO npOylfeHHM H npO>KHBJbeHHM O­na>KaH>HMa CBHX OBHX npHnHKa, OJI. KOjHX 3aBHCH HaW HanpeJI,aK. Te npHjaTeJbCKe pHjelfH, Koje JI,onaae OJI. Cpl..\a Tpe6a Aa ualjy OJI.3HBa y Cpl..\y IhYJI.H H OBHX Kpajesa H y cypaJI.H>H Aa ce HaryeMO aajeJI,HO Ca HCTHM OHMM oJI,ywesJbeH>eM, ea KOjHM ce je

,. ~wno y aajeJI.HHlfKe 6op6e aa OCno6oljeH>e, jep OCn060JI,HnH CMO ce cnoihHHX HenpHjaTeJba, a CaJI, Tpe6a JI,a Ce ocno6aljaMO OJI. csera OHara WTO cMeTa IhenweM H 60JbeM >KHBJbeH>y. 3a OBO Tpe-6a He nponHjesaH>a KpBH, caKa­fieH>e lfOBjeKa H ry61heH>e rna­Be Kao y oHoj Kpsasoj 6op6H seti C8MO JI.06pa BOJba H CBHjeCT OJI,a6paHHjHX IhYJI.H.

0JI,a6paHHX JbYAH HMa no CBHM HaWHM MjeCTHMa, anH C8MO Tpe6a Jia ce Haljy aajeJI,Ho. Eaw noc­JbeJI.HHX JI,aHa 6HJIO je HeKOnMKO Ba>KHHX cacTaHaKa ea ylfHTeJbHMa, CBeWTeHHI . .\MMa H JI,pyrHM 1bYJI.HM8 ea cena H BHJI.H ce KaKo ce CBpCTaaajy Mano no Mano y pe­JI.OBe aa OCTBapHBaH>e HaWHX

caspeMeHHX HAeana. A npasa HapOJI.Ha MHTeJIHreHI..\Hja ea y>KH­BaH>eM JI.OJia3H H3 rpaJI.OBa, npH­Jia3H M capaljyje y jeAHOM paAy, KOjH 11 y 1-bMMa cse BMwe naneTa 6yJI.H. To ce je BHJI.jeno Ha cy6oT-

l1 MH ce npHJI,py)f<yjeMO pHje­lfH Hawer npHjaTeJba, JI.a fieMo y OBOM 3HaKy n06HjeJI,HTH l

Seljak • l zadrugarstvo Političko ujedinjenje vjekovima

razdvojenog jugoslovenskog naroda svršilo se potpunim ujedinjenjem Slo­naca, Hrvata l Srba. U svoju narodnu državu prvi put ujedinjeni, počeli smo izgrađ ;vati narodno jedinstvo u na­rodno jedinstvo i narodnu snagu.

Seljak jugoslovenski glavni je či­

nilac ove drža v e, jer on sačinjava tri četv.tine stanovništva, on čini glavnu odbranu države, on pret.stavlja devet desetina privrede državne. I zato je baš najglavnije pitanje naŠe: privredno, zdravstveno i prosvjetno blagostanje našeg seljaka. Baš ta činjenica što je seljak glavni oslonac i temelj ove države, baš to daje najbolja jemstva za njenu veliku, lijepu i srećnu bu­dućnost, hai to je najpouzdanija za­loga za jedinstvo jugoslovenskog naroda. Seljak je vezan za zemlju, on je razumije, osjeća i voU l on će je l prep<.rodlti i podići.

Naj veća i najznačdjnija dužnost sinova narodnih od Triglava do Đev­đehje i od Sušaka do Timoka, jeste, da sve svoje moći i napore uprave na podizanje, unapređenje l razvijanje našeg sela i našeg seljaka. A seljak naš dao je mnogobrojne dokaze o svojoj velikoj ž1votnoj vrijednosti, o svojim visokim moralnim i duševnim osobinama, o svojim umnim sposob­nostima l izdržljivosti.

Rad za selo i seljaka ne sastoji se u naturanju l nametanju ustanova l novotarija Izvan života l načina

mišlJenja našeg seljaka, nego u step­ljivom uvlačenju samog sel jaka u raz­mi~ljanja o njegovom položaju l stanju, u aktiviranju seljaka na Izgra-

đ vanju novih shvatanja o društvu, privredi, zdravlju, prosvjeti, u njegovoj aktivnoj saradnji na prepor"đaju pro­svjetnom, zdravstvenom i privrednom. Nije dovoljno uputiti na selo struč­

njake razne vrste, koji će seljaka shvatiti kao đače za školskom tablom. I nauka o Šcolskoj nasta\11 zamjenjuje pasivno obučavanje đaka aktivnom saradnjom učitelja l đaka. Selo mora da postane aktivna radna škola za privredno, prosvjetno i zdravstveno blagostanje, a umni narodni stručnjaci imaju samo da budu saradnici i po­magači naroda u ovom njegovom poslu.

Organizacija seljačkog naroda u ovom cilju prva je zaloga uspjeha. All ta organizacija mora bit! radna, mora uvući sve članove u aktivnu saradnju na zadacima, kĐji su po­stavljeni.

Takve su organizacije zadruge svih vidova. One i istorijski i ps:hološki najbolje odgovaraju seljaku. Seljak to zna i osjeća i svjesno zadrugarstvu teži i na njemu radi.

I ako zelimo, da napore i sredstva, koje troši država za privredno blago­stanje, za unapređ enje prosvjete i za podizanje narodnog zdravlja najbolje i najkorisnije iskoristimo sa najpouz­danijim izgledima na uspjehe, moramo sve svoje snage napregnuti da podle­nemo i unapredlmo sve oblike zadru­garstva.

Privredno, zdravstveno i prosvjetno zadrugarstvo - to je snažno trojstvo našeg narodnog života i napretka u čijem znaku ćemo pobijedititi.

(Beograd) Dr. Stev. Z. lvanJć

Najsigurniji put Proživljujemo teške l odsudne

dane. Živimo u vrijeme najvećih na­pora za preporoda} cjelokupnog dr­žavnog l društvenog života. Snaći se u ovim teškim danima i naći pravi put znači obezbjeditl pravilan razvitak i napredak naroda u budućnosti Ttške posljedice rata na narodnom crganiz­mu još se osjećaju. Pdvredna kriza dostiže svoj vrhunnc l sve traži svoje rješenje. Ono zavisi od tega, ~ako se postavi cijelo pitanje i koji se metod Izabere kao glavni. R iječ je o osnovnim l glavnim problemima, a među te nesumnjivo spada: zdravlje. I na njemu se još uvijek osjećaju

negativne posljedice rata, ono je u uskoj vezi l sa privrednom i opštom

krizom, all i bel tih i prije tih uticaja zdravlje našeg naroda nije bilo na potrebnoj visini, koja obezbjeđuje

puni razvoj svih f zlčklh l psihičkih

vrednosti. To je tek u današnJici postala priznata činjenica. U glavnom posljeratnlm prilikama ima se l za­hvaliti, što &e zdravlje posmatra sa šire tačke gled šta, u najtješnoj vezi sa raznim društvenim, privrednim l pro­svjdnlm pitanjima. Tim je data mo­gućnost š:reg djelovanja i pozitivne akcije većeg obima. Sva privredna i društvena pitanja u ovoj vezi pokazuju se u naročitoj svjetlosti koliko god je jasno, da je zdravlje osnova cjelo­kupnog narodnog opstanka i razvitka Isto tako je tačno, da privredni l

društveui odnošaji u najvećoj mjeri utiču na zdravlje. Tako je označen

pravilno glavni problem današnjice. Pravilno riješiti pitanje zdravstvenog unapređenja naroda znači prema tome u najvećoj mjeri povoljno rijeienje svih drugih pitanja, pa slobodno se smije reći, u današnje privredne i opšte krize.

Drugo je pitanje metoda i sretstava za rjeienja. Ima ih mnogo, predlažu se sa svih strana, sa više lli manje uspjeha. Važna je organizacija rada i načela u izvođenju postavljenog pro­grama. Od svih načina najsigurniji je onaj, koji dolazi od naroda, koji sam narod nosi, koji znači ujedlnjenje ši­rokih slojeva na zajedničkom radu. Zadrugarstvo je po našem mišljenju onaj put, koji vodi pravilnom izvo­đenju postavljenih zadataka, jer je to put onih za koje se radi, put bez strampnt!ca l bez potresa, kojim sva­kako najlakše dolazi do kraJnjeg elija, put bez posrednika, na kome se naj­manje energije potroši da se dođe do željenih rezultata. Put sopstvenih snaga, zajednice, sa zajedničkim uži· vanjima, bez borbe l potresa. Put samopomoći i nezavisnost. bez poli­tičkih trzavica sa punom svijesti od­govornosti. Put zadovoljstva l najpo­desnije za stvaranji novog boljeg ži­vota. Ovaj put je l pokazao. kako se najbolje rjeiavaju mnoga a naročito privredna pitanja. On je podesan u punoj mjeri l za rad na unapređenju narodnog zdravlja.

Ako se zdravlje dovede u vezu sa privrednim l prosvjetnim pitanjima, ako se. kao što je naglašeno, posmatra sa šire tačke gledišta, onda je jasno, logično l razumljivo, da je i zadrugar­stvo put, kojim se pitanje zdravlja najbolje rješ3va. To je zdravstveno zadrugarstvo. Ono daje najveću ga­ranciju i za opšti preobražaj sela, jer u svom programu ujedinjuje sva pi­tanja zdravst~enog, privredno~ i druš­tvenog života.

Dr. B. Konstantinović

Novi zakon Kralj je propisao l proglasio zakon

o prodali poljodjelskih proizvoda na zeleno. Po tom zakonu zemljoradnik, koji prodaje svoje poljoprivredne proizvode prije žetve, može, dok nije · ispunio ugovora. odustati od ugovora. U tom slučaju dužan je da vrati kupcu sumu, koju je od njega primio bilo na ime kapare bilo na ime ku­povne eljene, a k tome i 10 posto kamata od dana, kad je novac primio do dana, kad ga je povratio. Ako je bila ugovorena kazna lli odustatnlna za slučaj neispunjen!a ugovora, zem­ljoradnik nije ih du!an platiti, ako hoće da od ugovora odustane. Isto tako nije dužan platiti štetu, koju bl kupac možda imao radi neispunjenja ugovora. Zemljoradnik, koji hoće da se koristi tlm pravom, mora to ltjavltl u zapisnik kod sreskog suda, nadlef­nog po mjestu izvršenja, ill, gdje ne­ma sr. suda, kod sreskog načelstva odnosno sreske Ispostave. Ujedno mora položiti sumu, koju je primio. Mora to učiniti prije Isteka roka za ispunjenje ugovora. Ne smatra se kao prodaja prfje žetve, ako se prodaju zreli vinogradarski J voćarski proizvodi prije hranja. N1je vrijedna nl jedna ugovorna odreba, po kojoj bi se zemljoradnlk-prodavalac odrekao to~a svog prava.

Strlll1a 2. • Q L A S • Brof1'06.

Kakav ..,.

naein rada na selu " moze imati uspjeha? Na~ prijatelj l aradnik g. dr. t v Z Ivanić, direktor

central nog higijenskog zavoda, iznio je u beogradskom "Vre­menu" osnovua naće l a ruda na selu, u koj em je on - za jedno sa svojim drugovima - pos tigao najbolj e> i najljepše uspjehe u našoj zemlji. ~ Ur.

HiGIJENA SELA

Opšta posmatranja

Poslije rata socijalni odnosi su se u mnogim pravcima izmijenili. Na so~ cijalnu pozornicu stupile su nove sile društvene a pred društvo ljudsko is­takla su se nova pitanja.

Najznačajnija poslijeratna sodjalna pojava je bud~nje sela i aklivno stu ~

panje seljaka u soci jalne pokrete. Dok je prije rata seljak bio pasivan prema soqijalnim pokretima, dok se prije rata držalo (pa i danas mnogi stoje u toj zabludi) da je seljak nesposoban za učestvovanje u rješavanju socijal­nih pitanja, poslije rata seljak, i važ­nošću svoga socijalnog položaja i na-

ma društveni odnosi rada i l<apitala pokazuju sl i čne tendenci je.

Medutim istorijski razvitak poljske privrede, istorijski so ijalni razvitak sela i seljaka i naposljetku organska zavisnost poljske privrede ne samo od tehničkih sredstava proizvodnje, nego i od prirode zemljišta, klimat­skih odnosa i čitavog niza prirodnih sila čine da je selo i u soci jalnom pogledu u raznim državama različno.

Ove dvije činjenice izgledaju nam najvažnije za rješavanje svakog pi­tanja sela. S jedne strane mora se sa selom i seljakom računati kao sa ak­tivnim društvenim činio cem, s druge strane mora se posmatrati selo i se­ljak ne kroz prizmu nekog meduna-rodnog seljaštva nego kao poseban

Zadružni ljekar vrši vakclnaclje školske djece.

ročitim svojim znača!em u privredi i socijalnim promjenama, kdje su na­stupile poslije rata, sve više ulazi u ta pitanja. Razvija se pred našim oči­ma seljak kao društveni činilac, a selo kao poseban socijalni problem. Seljak izlazi iz svoje pasivnosti soci­jalne u aktivnu saradnju na izgrađi­vanju društvenom. O vo je osnovna činjenica, od koje treba polaziti u rješavanju veoma složenih pitanja preporoda i unapredenja sela. Ta či~

njenica mora nam služiti kao polazna u rješavanju privrednih, kulturnih i zdravstvenih pitanja sei;.

Druga je činjenica, da seljak ne pretstavlja u medunaradnom pogledu

socijalni činilac svake države ; pa i u jednoj državi prema prirodi pojedinih krajeva naići ćemo na mnoge različ­nosti l mnoga posebna pitanja, koja treba posebno i rješavati.

U ovo vrijeme socijalnog b'.ldenja sela i seljaka, još netazgovijetnog i još nejasnih pravaca, l sociolozi, osje­ćajući više nego naučno posmatrajući i proučavajući činjenice, počinju se više baviti sociologijom sela.

Plivajući još uz rijeku predratnih zabluda o socijalnom položaju i zna­čaju sela i seljaka, raspravljaju ta važna pitanja ostavljajući i selo i seljaka izvan aktivne saradnje.

Ta nejasna socijalna zagonetka,

Zadrua-arl na radu na Izgrađivanju seoskog vodovoda, u selu Slavkovlcl.

jednu klasu kao što je to s radnicima. Dok se radni ci u ijelom svijetu na­nalaze u s l ičnim soctjalnim odnosima, dotle seljaci u raznim državama živn pod raznim socijalnim odnosima. Raz­lika proizi lazi iz privrednih odnosa radnika i seljaka. Kapitalizam može biti jače ili slabije razvijen u jednoj zemlji. Radnička klasa može biti mno­gobrojnija, svesnija i organizovanija u izvjesnoj dru~tvenoj sredini , a u dru­gim manje razvijenim zemljama sla­bija l nesvjesna, AU u svima zemlja~

• h.:

koja se javlja u selu , istakla je i pi­tanje seoske higijene. I ovdje kao i u drugim pitanjima teži se da sc re­šava higijensko podizanje sela starim metodama higijenskog rada. I poslije dvanaest godina od postanka Društva naroda, higiJenska sek cija istakla je na dnevni red i pitanje higijene na selu.

Svi izvještaji i higijenske sek cije i pojedinih država, imaju obil jež je shvatanja, koje smo ukratko do ad istakli. Svi oni shvataju da se pitanja

mogu rješavati starim putevima i da se selo može higijenski preporo­diti radom raznih administracija, raznih sistema higijenske organiza­ci je, raznim mjerama hijgijenske službe. A potpuno zapostavjaju seljaka kao društvenu silu. Svima je njima zajedni čka mana što posmatraju seljaka kao objekat svojih reformi, a a ne tJa ;f.e nači n e i sredsva da ga uvuku u aktivnu i organizovanu sa~

radnju pri rješavanju tih pitanja. Prvi izvještaj Lige naroda od 26

septembra 1930 g. smatra pitanje pre­ma gledištu španske vlade, kao pita­nje tehni čkog karaktera. Medutim tehnička sretsva, ustanove, admini­stracija, sistemi higijenske organiza­cije samo su, iako neophodni, pitanja drugog stepena. Glavno je pitanje sam živi materijal, seljak. Pitanje je psi­hološko. I postavlja nam sc koje su i kakve mćtode i sretstva da se seljak uvuče u socijalnu zdravstvenu akciju kao aktivav saradnik. Seljak u suci­jalnom buđenju, teži i izmjeni higijen­skih odnosa na selu, on počin je stva­rati nova shvatanja i u tom pogler:lu, ali sistemi razni!-, administracija i or­ganizacija higijenske službe još ne zapažaju taj preokret seljaka i još nema od njihove strane dovoljno shva­tanja, (\a seljaka uvuku kao aktivnog saradnika, nego se još nepreitano na selu sprovode razni ogledi, koji su dalnko od stvarnog života i koji se­Ijaka ostavljaju pasivnim prema tim težnjama savremenih higijenskih na­st< janj!t.

I snvatajući ovako sva pitanja po. stavljen je i dnevni red za konferen­ciju na ovaj način :

l. Osnovna načela i primjenjene metode za ljekarsku pomoć u seoskim opštinama.

2. Najuspješnije metode da se or­ganizuje higijenska služba u seoskim krajevima.

3 Asanacije seoskih krajeva; naj­uspješnije i najekonomičnije metode.

Pitanje je shvaćeno usko medi­cinski, a ono je čisto socijalno i mora se sociološki postaviti i rješavati. Ne ulazi se u suštinu pitanja, u ispitiva­nje socijalnih mogućnosti i metoda, da se seljak kao socijalni subjekat aktivira za rad na podizanju zdravljc:t.

Jednoobrazno međunarodno rije­šavanje higijene sela ne može se naći već zbog raznolikosti pod kojom se pojavljuju selo i seljak kao socijalni problemi u raznim narodima, u raznim socijalnim sredinama i u raznim eko­nomskim odnosima.

Medunarodne l<onferencije i razgo­vori po ovm pitanJu su i pored svega toga i vrlo važni i neophodno po­trt bni. Čak mislimo, da bi trebalo stvoriti i stalno međunarodno tijelo i organizaciju za ovaj problem. Prou­čavanja i raspravljanja ovih pitanja na ovakvom forumu mogu donijeti mnoge korisne sugestije i potpomoći

raznim državnim administracijama da što bolje i uspješnije riješavaju svoje speci jalne probleme.

Mi ćemo pokušati, u koliko se to tiče naših socijalnih odnosa, da uka-

Zadrugari na radu na IzgradnJI higijenskih betonskih đubrlšta l nužnlka.

I za to je Liga naroda postavila u svom gore navedenom izv ještaju kao pitanja za raspravljanje na me­dunarodnoj konferenciji za seosku hi­gijenu ova pitanja :

1. Ljekarska pomoć seoskom sta­novništvu, po::.matranja odnosno lj e­kara, bolničarske pomoći, bolnica, dispanzera i pomoćnog ljekarskog osoblja.

2, Organizacija javne higi jene u seoskim krajevima, posmatranja u po­gledu funk ionera javne higijene, se­stara posjetilja, pomoćnog higij enskog osoblja i raznih sanitetskih ustanova kao Zavoda, higijenskih entara, dis­panzera (protiv tuberkuloze, veneri čnih bolesti) prcvantorija, sanatorija i t. d.

3. Asana ;je seoskih krajeva. Is,) i­tivanja mjera za otldanjanje nečis te vode, snab ijevanje zdravom vodom, preč išćavanje vode, otklanjanje du­breta, otpadaka, izmetina, pitanje sta­novanja i t. d.

Kao što s vidi iz postavljenih problema, sve su to vrlo stara pita­nja, koja su manje ili više rješavana l medicinski i tehnički. Ali čija se rj ešenja još u vij ek nalaze u debelim knjigama, a ne izlaze još nikako u život.

žemo na neka glavnija 1 itanj~ i da postavimo naše probleme, koliko nam naša iskustva i neposredan rad na selu sa seljakom daju mogućnosti.

Naši zdravstveni odnosi na selu

Pravilno rješenje higijenskog po­dizanja sela zavisi od pravilnog pro učavanja zdravstvenih odnosa i pri­lika.

Zdravstvenost naroda stoji u tijes­snoj, organskoj vezi sa svima soci­jalnim odnosima narodnog života. Prema tome za ova proučavanja nije dovoljno samo utvrditi stanje zdrav­lja i zdravstvenih odnosa u narodu, nego se moraju ispitati i svi drugi odnosi, od kojih zavisi zdravlje l život naroda. Nisu dovoljne samo činjeni ce statističke o rađanju, smrt­nosti, oboljenjima, raspoređene po polu, uzrastu, pojedinim krajevima ill mjestima, zanimanjima itd., nego moramo proučiti i sve okolnosti i pri· like pod kojima ljudi žive. Moramo ispitati prirodne pojavt', koje mogu uticati na zdravlje kao što su klimat­ski odr~osi, geografski položaj. geo­loškl sastav zemljišta; moramo utvrditi socijalnu strukturu naselja, ekonomsko

Ille no nekolll gla\'n! Za se] o stalin laz s zellllj~ radnja zemlJa Na!e1

Br. 106. «GLASe Strana 3.

stanje, načine rada. Mora· mo proučiti privredne od­nose, vrste privrede, pri· nose od privrede, moramo se pozabaviti i duhovnim odlikama naroda, shvata· njimn i pogledima na svi­jet i život, običajima, na­vikama i zabludama. Ati nl ova ispitivanja nisu do· voljna, ako ih s.mo utvr· dlmo, a ne potražimo nji· hovo • istorijsko podrijetlo, kako su i zašto su postala Higijensko betonska đubrište jednog zadrugara. svojinom i osobinama na­rodnog život8, Pored toga potrebno je ispitati l kulturno stanje na ~oda,

" opštu prosvijećenost, predanja, težnje u ovom pogledu. Važno je i po· znavanje ist ·· rijskog podrijetla, na· selja i 'Stanovnika.

Ako se žele pravilno i iscrpno rješavati zdravstvena pitanja, moramo dakle proučiti sve odnose prirodne i socijalne i kako postoje u vrijeme ispitivanja i kako su postali u toku istorijskog razvitka naroda. Ova ispi· tivanja dakle pretpostavljaju zamašan rad mnogobrojnih stručnjaka, Ljekar· sociolog će samo n:t osnovu svih tih ispitivanja i proučavanja stvoriti sud o uticaju njihovom na stanje naroda i potražiti načint>, da se organski provedu promjene i izmjene. Besmi· slica je zbrisati ono, što postoji, pa nametnuti novo. To je borba s vje· trenjačam;:,, jer narodni život i čitav kompleks raznih pojava, koje se na­laze u n~emu, nisu postali bez reda i smisla. Oni su se organski u vjekovi· ma razvijali. Nj:h možemo samo po­stepene mijenjati, u koliko uspijemo u naprezanju, da narod dobije nove poglede i nova shvatanja o životu, prtvredi i svijetu. Nov pogled na svijt>t može izmijeniti stari nehigijenski na· čin života.

Pvkušaćemo ovdje da iznesemo samo nekoliko važnijih pojava druš­tvenih, koji utiču na zdravstveno stanJe naroda, bez težnje da stvar potpuno iscrpimo ili da iscrpno do· kumentujemo svoje gledište. To je i nemoguće u člancima, koji imaju za

nalazi u ovom trećem stupnju, iako Ima krajeva, .koji još nisu potpuno izašli ni iz prvog. Preobražajem pri· vrede mijenjali su se i drugi odnosi. Dok je primitivnom stočarstvu seljak mogao proizvoditi sve što mu treba za život u svojoj zadruzi, dok su u to vrijeme izdaci za državne dažbine l potrebe za nabavke materijala bili vrlo mali, već u drugoj periodi svi izdaci rastu. Zemljoradnja traži mnogo veći inventar nego .primitivno stočar­stvo. Potrebe seljaka za novcem postaju sve veće, dolazi do zaduženja, javlja se prvi stupanj finansijskog kapitala - zelenaštvo. Zbog zemljo­radnje se smanjuju pašnjaci, krče i zirate imanja pod šumom. A usljed toga smanjuje se stočarstvo. Nestaje sa stokom materijal za domaće snab· dijevanje potrebama u odijelu. Zaba· dava kuknjava za narodnom nošnjom, kad seljaku nedostaje vuna, a zemljo· radnja traži mnogo više radne snage na njivi, te iz inokosne porodice odvodi na poljski rad i tkalju i veziljui l država postaje savremenijom, po· trebe njene rastu, te i dažbine postaju veće. Sve je veća potreba za što boljim saobraćajnim putevima, ali i narodna odbrana i državna admini· stracija zahtijevaju nova sretstva.

U ovo doba pada i podizanje trgcvišta i gradova. Nov način pri­vrede, veće novčane potrebe seljaka izazivaju i razvitak trgovine i novih radinosti, pa postepeno i industrije. Od seoskih naselja stvaraju se na zgodnim saobraćajnim čvorovima tr­govišta, varoši varošice, te se na·

Higijensko betonsko dubrl§te sa nužnikom kod jednog zadrugara.

cilj samo da postave pitanje o higi· jeni sela na pravo mjesto. Ali svakako da vrijedi truda, iako vrlo veliKog i napornog, i podrobnije u cijelo pitanje ući. .

Po našim proučavanjima sela u raznim pravcima izgleda nam, da su po svome uticaju na zdravstveno stanje glavne ove pojave :

1. Razvllnk na~eg sela do savre­menog tipa. U tom razvitku imamo nekoliko stupnjeva vezanih za razvitak glavne vrste privrede -poljoprivrede. Za selo u S ~biji, a u mnogome i u ostalim krajevima važni su : a) Pre­laz sela od primitivnog stočarstva zemlj(,radnji; b) primitivna zemljo· radnja; v) st11panj racionali:wvanja zemljoradnje i intenziviranja privrede. Na§e selo se danas u većini krajeva

gomilavaju zgrade oko trgova i mi­gracijom sa sela namnožava stanov­ništvo. Ta migracija sa sela u varoši i stal no kretanje stanovništva od sela u varoš i obrnuto takođe ima značajna uti caja na zdravstveno stanje i širenje bolesti.

2 U daljim stupnjevima privred­nog preobrata ja dolazi do nesraz· mjernost 1 i nesaglnsnosti izmedu privrednog napretka higijenskog uređenja .

I nači!l života se mijenja . Raspa· daju se velike zad•·uge. Sa nes tankom šume, mijenja se tip ku će . Na mjesto ~rvnare i vajata javlja se čatmarn i lijepljena kuća. Ishrana se takođe mijenja i pogoršava. Selj ak je u ovo doba neprosvijećen higijenski kao i ranije, ali posljedice tog neznanja

daleko su gore po njegovo zdravstve­no stanje, jer su uslovi života teži.

Dok se bavio s točarstvom, rad Je bio lakši. Zemljoradnja traži veće napore. U primitivnoj brvnari, iako nehigijenskog uređaja, bio je stalno izložen !lVJežem vazduhu, u čatmari kvarenje vazduha je omogućeno. Mje­sto slobodne vatre, iz štednje u gorivom materijalu unosi se u ku ću limana peć i gvozdeno ognjište. I to pogoršava higijenske odnose. Ishrana je slabija, odijevanje se pogoršava. Sve to izaziva jače širenje bolesti , smanuje otpornu snagu, izaziva opa­danje tjel esno.

3 Prosvl}ećenost naroda je vrlo važan činilac za podizanje narodnog zd ravlja naročito u posljednja dva dol)a privrednog razvitka sela. Već osnovna pismenost seljaka ni u da­našnje vriJeme ne zadovoljava. Oko 52 ° f 0 stanovništva u našoj Kraljevini nepismeno je, a žena, naročito na selu, stoji daleko gore. Opšta nepis­menost međ ženama iznosi 60, 70 posto, ali im~ krajeva gJje ima i preko 90 ° lo nepismenih ženskinja. U svima pak dijelovima 1emlje na selu je naročito velika nepismenost.

Ovakvo stanje pismenosti, osnove

sa etnologijom, folklorom, privredom, prosvjetom, raznovrsnim težnjama njegovog razvi tka ; 3. Ispitivanje pri· vrede, njenog razvitka, njenih odnosa na zdravlje ; 4 . Proučavanjem svih objekata, postrojenja i naprava, koje služe zdravstvenim potrebama kao što su kuće, snabdijevanje vodom, otklanjanje izmetina i nečistoće, na· čina ishrane, odijevanje itd. Ali uvijek pri tom moramo ne samo registrovati pojave, nego proučiti i njihovo pori· jeklo i uzroke koji su ih takvima stvorili. Nema nijednog odnosa ove vrste, koji je postao bez ikakva srni· sla. Samo treba taj smisao pronaći i proučiti ; 5. Ispitati i proučiti razno­vrsne i često složene socijalne odnose i pojave, narodne običaje, navike, zablude, vjerovanja i praznovjerice, ali i ovim pojavama tražiti podrijetlo i uzroke ; 6. Pcoučiti mogućnosti da se nepovoljni odnosi organski promlje· ne u povoljna, tražiti načine i sredstva da se ti radovi sprovedu.

Svako i najmanje seosko naselje pretpostavlja, dakle, ako se ovako uzme u proučavanje, veoma složen problem. Medutim ova proučavanja su neophodna osnova za svaki dalji rad na higijenskom unapre đenju

Izgrađivanje zadruznog doma zdravlja u Lazarevcu.

za dalji kulturni napredak, nesumnjivo mora imati nepovoljne posljedice i za privredu i za zdravstveno blago· stanje u svakom pogledu.

Nemoguće je ovdje navoditi sve mnogobrojne zdrav.)tvene odnose i higijenske nevolje, koje proističu od OVči tri glavna činioca našeg zdravstvenog nazatka i higijenske zaostalosti, ali pri svakom zdravstve­nom i higijenskom radu ne smijemo propustiti ispitivanje ovih odnosa, jer su oni često puta čak i u jednom ograničenom predjelu u raznim nase­seljima različni. A pOznato je da čak i u istom naselju zbog različnosti u iml)vnim odnosi ma i nač i nu zanimanja tak<- đe . postoje i različni :!d ravstveni odnosi.

Ispituju ći naselja i ku ću, raspro­stranjenost tukerkuloze, sifilisa, tra­home, malarije i drugih narodnih bo· Jesti, proučavaj ući ishranu, odijevanje, alkoholizam i razne druge higijenske odnose i zla, uvijek moramo traziti nj1hovo podrijetlo i njihove odnose sa ovim činio cima . Asanacija naših ne· zdrav ih odnosa na selu moraju biti rezultante ovih · proučavanja i moraju voditi n a ro či t o računa i o privrednom unapredenju i priv rednim koristima.

Selo naše nikako nije jednostavan i prost problem. Na protiv ono je mnogo složenije pitanj e od urbanizma i mnogo teže za rješavanje, jer selo i život u njemu i privreda zavise od velikog broja raznih činila a. U zdravstvenim proučavanjima sela mc· ramo se baviti l . ispitivanjem samog naselja u vezi sa prirodom, geograf!­! m ; 2. ispitivanje tanovništva u veli

podizanju sela. Ako se taj posao sprovodi bez ovih proučavanja, neus­pjeh je pouzdan.

Kako da radimo na higijenskom podizanju našeg sela

Selo je živ organizam u nepresta­nom razvitku, iako površnom po­smatraču, koji ga posmatra kroz pro­zore brzog voza ili automobila izgleda mrtvo, nepokrttno, konservaativno, zaostalo. Međutim seljak je u stalnom socijalnom lnteresovanju, on ima svoja shvatanja, on ima svoje težnje, on traži nove puteve za svoje unapređe­nje u svakom pogledu, on ima živ interes i za događaj izvan njegovog ličnog interesa. Ali seljak se ušančlo u svom selu, on skriva svoje težnje i shvatanja. On Ih ne iznosi pred varoš i birokratiju, jer ima vrlo rđava Iskus­tva iz dugogodišnje prošlosti. Selja­kovim potrebama l njegovom razvitku s2 nije uvijek posvećivala dovoljna pažnja, selo se smatralo objektom, predmetom, a tamo međutim žive subjekti, ličnosti sa svojim mišljenjem' shvatanjima i težnjama. l kad se htjelo nešto učiniti za sei o, nije se činU o u skladnosti sa tamošnjim odnosima, prilikama l živo tom, nego se prtsa­đivalo ill usa đivalo u seoski život nešto, što je daleko od seljaka i nje­govog razumijevanja, što je njemu strano, te prema tome i nepotrebno. Za selo se radilo i planiralo lt kabi­neta bez poznavanja l proučavanja s eo s log života i potreba i bez sarad­nje l aktivne pomoći samog seljaka. Seljački narod smatran je nedoraslim. l to je stvaralo suprotno dejstvo.

Strana 4. "GLAS• Broj 106 .

Ž'llimo se da je selj ak nepovjerljiv, nepristupačan, u'poran u svome na­zatku, a ne pitan,o se otkuda i zašto to. U stvari ovaj jaz izmHiu sela i sebe kopaju svi oni, koji misle, da u selu treba raditi pokroviteljski bez učešća samih seljaka. U stvmi seljak je sasvim drukčii!· On je odan svima dobrim i korisnim akcijama u čije se dobro uvjerio, on je povjerljiv prema svima onima, koji mu dolaze i traže da se s njime posavjetuju, porazgo­vore, ispitaju nevolje i teškoće nje­govog života l potraže zajedničke

mjere, koje mogu to stanje popraviti. Ort je pristupačan svakoj pametnoj stvari, koja organski izlazi iz nje gov1h potreba, on je stvaran i ne zanosi se n čim prije nego što dobro ne razmi sl o svima mogućnostima i koristima predloga. Keliko naš seljak dilboko misli o svemu najbolje svjedoče riječi

jednog rudničkog seljaka na skupštini saveza zdravstvenih zadruga prošle godine. On je rekao o zdravstvenim zadrugama i zdravstvenim opštinama otprilike ovo: "Već četrdeset godina bavim se pčelarenjem. Iz početka sam

poslu u cilju a anaclje, rekao mi je jedan seljak: " N su u pitanju ovdje materijalna sreds tva, da se taj potok dovede u red, kako nam je inžinjer rekao. Nam a treba dru go. Treba nam potstreka, treba da nam in7>njer ob­jasni kako da radimo, da nam da uputstva kako da spriječimo da nam voda plavi stotine hektara, da s nama 2a]edno poradi na torr.e. Biće i novca i raJ ne snage i svfga, ako tako bude radio ". l ovaj čovjek rekao je jednu duboku i značajnu ri ! eč. Pt tstrek -to je ono važno što selu treba da ~a inteligencija, potstrek - to je ono značajno, što inteligencija treba da d o bl la i traži od sela.

Takvih primjera imamo bezbroj, a Ima ih i svaki onaj, koji radi na selu, ali koji sarađ u je sa seljakom i traži njegovu pomoć i njegovo mišljenje.

Ako želimo uspješan rad na h'gi­jenskom podizanju sela, ako želimo trajne tekovine i trajnu: izmjenu higi­jenskih shvatanja, ako· težimo novo! higijensko! svijesti i višoj zdravstl'e­noj kulturi našeg sel.aka, moramo zajedno s njim istrajno i postepeno

Zadružni dom zdravlja .Džok Kinsburl" u Pranjanimt~.

htio da natjeram pčele da rade kako ja hoću, pa nikad meda nije bilo u izobilju. Tjeraju nas da osnivamo zdravstvene opštine, ali meda neće

biti. Mi smo osnovali zdravstvene zadruge i u njima radimo na svom zdravstvenom podizanju . Neka nam ostave njih, pa će meda biti u izobilju". fsta takva S\ jedočanst va o v:sokoj misle noj razvijenosti na~f g seljaka o zdravstvenim pitanjima dali su i drugi mn( gobrojni seljački g ,vornici na toj skupštini. A odkuda su ovi seljaci crpU ovu mudrost? Zaista ne iz knj ge, nego iz aktivnog rada na

tražiti l is;>itivati mogućnosti tih pro­mjena, moramo smatrati seljaka i njegovo gledilte važnijim od onoga, što smo naučili u debelim knjigama, moramo se poslije svih univerziteta ponova učiti u toj naj višoj školi na­rodnrg živoh i narodne mudrosti. Ovakvim radom, m učnim, napcrnim i trno\lilim, moramo uspjeti. A i ovaj rad je često puta i očajno spor, vez&n s nerrijatncstima, nepovjerenjem, za­mjerkama, kritikom, on često pu 'a ne daje nikakve vidljive uspjehE', niti sjajne šarene Jafe. Ali on ut vrđuje

nove pravce ž vot?, on stvara nova

Zadružni ručak: prilikom osvećenja doma zdravlja u Pranjanlma.

svome zdravstvenom napretku i Iz intelektualnog Iskustva, stečenr g raz­mišljanjem u tom radu.

Ovakva zrela, plodna i duboka shvatanja seljak stiče i o mncglm drugim odnosima svoga života, ako se s njim sarađuje na njihovom rije­lavanju, ako se on uvuče u aktivan rad na njihovom proučavanju. Seljak nije učen, ali Ima zdrav razum i gvoz­denu log ku u razmišljanjima. All po­trebna mu je saradnja iskrena l ne­sebična. jednom prilikom, govoreći

sa seljacima o jednom tehničkom

predanja i nov način mliljenja i shvl1-taaja . A to je najvažnije u svakom soclalnom radu. To je osnovni zakon sociologije za ovaj rad. Govoreći o r rosvjetnom radu pok. Dačića, T. J e vtlć izvanredno dobro daje rezime toga rada u nekoliko riječi: "Sasvim bl drukčije bilo da je pok. Dačić or­ganizovao narod l uputio ga da aktiv­no sarađuje na svome prosvjećivanju. Njegova bl se smrt primijetila. Ali bi ostala organizacija naroda, ostao bl narorl, zainteresovan i uvučen u pro­svjećlvanje" (Zdravstveni pokret 1930

Pred Vidovdan na Kosovu U drugom broju naseg lista iznijeć~mo sav raspored

vidovdanske svecanosti na našem Kosovu, koja treba da bude skrmnni izraz onih nastojanja, koja sastavljaju naš program. Tu će se vidjeti kakvu lijepu sliku daje seljak organiziran i disciplinovan u svojoj seoskoj četi, na okupu će se naći zadrugari i drugi narodni radnici, vidjeće se saradnja raznih društvenih redova i obnav~ ljati slike iz naše slavne proslosti da budu poticaj i za stvarnnje lijepe budućnosti.

Vidovdan je praznik narodnog prosvijećivavanja lusno ime naše Matice - i molimo sve naše prijatelje,, da spreme svoj Vidovdanski darak, koii je potrebit za izvršivanje našeg programa, a sakupljaće se po svim našim mjestima.

Do viđenja na Kosovu! ODBOR.

br. 6-8 str. 103). Ove riječi dugogo­dišnjeg radnika na zadrugarstvu izvod su iskustva iz cjelokupnrg rada na unapnđenju sela i lstrajne saradnje sa narodom.

Ako usvojimo ovakav način rada na zdravstvenom podizanju naroda, i to može važiti i za sve ostale vrste unapređenja narodnog, onda je ra­zumljivo, da se to ne da i ne može sprovoditi ni sa pojedincima nl sa postojećim zvaničnim administracijama na selu (opština, škola, crkva) . Ra­zumljivo je da je tu neophodna opšta saradnja naroda, da je p-. treb na radna organizacija svih Siljaka, koji teže unapređenju i većem blagostanju Zbog toga je prvi uslov za ovaj rad stva· ranje organlzovanog pokreta seljaka, ~eoji će davati sredstva za rad, kolt će neprekidno i stalno proučavati i lspi­pitivatl potrebe i odnose na selu i tražiti najpodesnije mjere za izmjenu nepovoljnih odnosa Potrebno je stvo­riti medu seljacima aktivnu radnu

cije, pozovimo 1h u saradnju na po­d"zanju narodnog zdravja, stupimo s njima u neposredni dodir i rad. I stvaranje društva za čuvanje narodnog zdravlja i trazenje veze i saradnje sa ovlm drnštvlma ne treba odbacivati, nego baš napre ti v svugdje s njima sarađivati i tražiti od njih aktivan rad na unapređenju zdravstvenom.

Poslije rata Jugoslavija je dala vrlo velika materijalna sredstva na izdržavanje čitavog sistema zdravstve­ne i higijenske službe. Mučnim radom nekoliko desetiua, a docnije i stotina ljekara, in~injera, veterinara, agronoma, sociologa, biologa, i raznih drugih stručnjaka kao l pomoćnog osoblja naročito sestara, stverena je i izgra­đena državna organizacija. Taj rad će država nesumnjivo i nadalje produžiti i velikim sredstvima obezbjeditl, · da se što bolje usavrši l unaprijedi. Ali ta zvanična organizacija neće moči da prodre u posl,ednje selo, da razgrana svoj uticaj na svakoe pojedinca, ako

Zadružna S\' ećanosl u Slavkovicl, prilikom osvećenja seoskog vodovoda.

zajednicu za higijensko podizanje i zdravstveno unapređenje sela. To je težak pcs3o l tu se ne može postu­pitl u svakoj prilici na isti način, niti se može u svakom mjestu poslužiti Istom organizacijom. Ali jedno je nesumnjivo u svakom mje tu mora se radltl sa organizouanim narodom. Naipodesnlji sistem za ovaj rad za sada je zdravstveno zadrugarstvo. Ali to je viii tip zdravstvene organizacije. Zdravst veno zadrugarstvo zahtijeva materijalne žrtve od zadrugara, aktivan rad svih zadrugara, stalno Interese­vanje svima poslovima, razvijenu so­cijalnu svijest i solidarnost. To dolazi tek poslije mučnog obavještenja. Odje nije moguće zadruga, traže se drugi putevi. Privredno zadrugarstvo je aosta razvijen; u naloj zemlji, nema mnogo sela gdje ne postoje privredne zadruge. Pvtraž1mo u svom radu oslonac na ove ustanove i organlza-

ne stvori široku osnovicu u 'narodu, ako ne stvori razne organizacije na­roda za aktivnu saradnju. Oslanjanje na seoske administracije ne može dati one krupne uspjehe, koje nam garantuje saradnja sa organizovanim narodom. Ako bismo deset idućih

godina napora l rada upotrebili na ovo organizovanje naroda, na ovo stvaranje živog narodnog tijela za a\ tlvnu saradnju na higijensko~ pre­porodu - zaista bismo dali svijetu primjer novog sistema i najpouzdanije organizacije za podizanje zdravstvenog blagostanja i unapređenje h7gijenske svijesti. Takva organizacija bi pouz­dano odvela narod vi!oj zdravstvenoj knlturl.

Dr. Stev. Z. Ivanić

J e sam li poslao pretlpatu1

Vlasnik: Za glavni Odbor Matice dr. Nikola Subotić . · Urednik: Milan Brkić Sibenik.· Nova Stamparija Sibenik. ~ Zastupnik Nikola Ćlkato.

. .

e po

na

na.

za

u

o

sv

• • l ]