T-3 Elementi Prostornog Izdvajanja

8/18/2019 T-3 Elementi Prostornog Izdvajanja

1/33

ELEMENTIPROSTORNOGIZDVAJANJA

Pripremio: dr. sc. Žarko

Dugandžić, doc


2/33

Nastavna pitanja

• Podneblje• Vode•

Tla


3/33

Podneblje• Najveći dio !rike pripada

tropskoj zoni, visina

"unca se ne spu#ta ispod$%&• Vanjske granice tropa

otprilike su na %' & sjev

erne i južne #irine• Vanjske granice tropa

odgovaraju (onamavisokog tlaka (raka i( koji)

u nižim visinama premaekvatoru pu#u t(v. pasati

• * većim visinama pu#u usuprotnom pravcuantipasati


4/33

• Tropsko podru+je je (ona ti#ina

kalma-• itav kontinent ima cijele godine

prosje+ne temp. i(nad /,/ &0 to+ke

rasta vegetacije-• Mraz je gotovo nepo(nat u tropskoj

!rici•

1a(like u padalinama uglavnom suuvjetovane promjenama visine "uncakose 2emljine osi.

•

Najja+a su vertikalna kretanja (ra+ni)


5/33

• Na padaline utje+u i pasatni vjetrovi• "istem (ra+ne cirkulacije odre3en je općim

rasporedom visokog (ra+nog tlaka ipojasom ekvatorijalnog tlaka

• 4snovne osobine podneblja ne ovise samo

o planetarnoj cirkulaciji (ra+ni) masa negoi karakteristikama relje!a i utjecajususjedni) mora, odnosno morski) struja

• "ustav (ra+ne cirkulacije i(nad !rike

odre3en je općim rasporedom visokog(ra+nog pritiska i pojasom niskogekvatorijalnog pritiska


6/33

• Ti stalni pojasipomi+u se premasjeveru (a na#eg

ljeta- odnosnoprema jugu (ana#e (ime-

• * siječnju na#a

(ima- pojas visokog(ra+nog tlakaproteže se od

j.(.(ije preko

"a)are i "udana.Na južnom dijelu!rike istovremeno

je pojas niskog

ekvatorijalnog tlaka


7/33

• 5( (ije pu#e t(v.sjeverni vjetar, pa u(dolinu Nila pu#e sve do6otsvane

• 5( "a)are preko "udanasve do 7vinejskog(aljeva pu#e s.i. vjetarharmatan

• 8rajnji isto+ni dio !rike(a)vaćaju su)isjeveroistočni pasati

• * južnoj !rici je ljeto,

(rak se ja+e (agrijava istvara se niži (ra+nitlak, pa prema tomprostoru pu#u vjetrovi

sa svi) strana


8/33

• 5stovremeno i( podru+javi#eg tlaka nad južnimatlantikom pu#u

jugoistočni pasati

• Vjetrovi koji prije3uekvator u 7vinejskom(aljevu su vlažni idonose ki#u

• * srpnju na#e ljeto-,prilike su druk+ije

•

Nad "a)arom i "udanom je ni(ak (ra+ni tlak a južna !rika je s visokim(ra+nim tlakom u 9užnoj

!rici je (ima-


9/33


10/33

• 9. !rika istovremenodola(i pod utjecajsuptropskog visokog

(ra+nog pritiska• 2bog niskog (ra+nog

tlaka nad "a)arom i"udanom u taj prostor

se slijevaju (ra+nemase sa svi) strana

• 4ne #to dola(e prego7vinejskog (aljevadonose kisu

• * j.!rici je (ima visoktlak-:vedro, mirno isu)o vrijeme


11/33

• 9ugoisto+na !rikase istovremeno

nala(i pod udarom jugoistočnog pasata koji dola(i sprostora visokog

(ra+nog tlaka nad5ndijskim oceanom

• 8rajnji južni dio

!rike pod udarom je (apadni)vjetrova kojidonose ki#u


12/33


13/33

*tjecaj relje!a

• 1elje! pogoduje postupnim prijela(ima jednogklimatskog tipa u drugi

• 1elje! utje+e i po(itivno na podneblje•

"va planinska podru+ja !rike su vlažnija,pogotovu ona koja su na putu vlažniji) vjetrova• tlaske planine, etiopski ravnjak, planine južne

i (apadne !rike

• Nadmorska visina utje+e na temp.prilike kojeomogućuju naseljavanje i gospodarskudjelatnost


14/33

orske struje


15/33

• Kanarska struja sasjevera i s jugaBenguelska struja u((apadne obale !rike su)ladne morske struje

• 8ako povr#insku voduotjeruju pasati i( dubina se

i(di3e )ladna dubinska voda• 2bog ti) ascedentni)

strujanja morski su prostoriu( jugo(apadne i

sjevero(apadne obaletropske !rike )ladni• *( obalu su (bog toga ceste

magle koje snižavajutemperaturu


16/33

• 6itno je druk+ije u(obalu 7vinejskog(aljeva gdje ne dopiru

)ladne struje• 5(me3u nji) je

Gvinejska struja kojate+e prema istoku iobali nosi topluekvatorijalnu vodu

• 7vinejski (aljev je pod

stalnim utjecajem topli)i vlažni) (ra+ni) masa#to donosi padaline


17/33

• *( isto+nu !riku jebitno druk+ije, jer tu

prevladavaju vjetrovis mora a oni a!ri+kojobali tjerajupovr#insku vodutopliji) morski) struja

• Nejednak utjecajmorski) struja

odražava se natermi+ke i padalinskeprilike obalni) (ona

!rike


18/33

•

!riku karakteri(iraju visoketemperature ali i nejednak rasporedvlage

•

%;/ a!ri+kog prostora trpi odklimatske aridnosti• ridnost je regionalno dosta ra(li+ita•

* sjevernoj !rici su)i krajevi primaju/'' do


19/33

Vode

• Vrlo nejednak raspored voda, vodamabogata ekvatorska i su)a suptropskapodru+ja

•

>kvatorsko podru+je dobiva vodukonvekcijskim i pasatskim ki#ama, a su)apodru+ja samo pasatskim ki#ama i toneredovito

• * tropskom djelu povr#inski oti+e =?@=A,(emlja upije =?$'A a na evapotranspiracijuotpada $'?B


20/33

Porje+ja i (atvoreni ba(eni !rike


21/33

• " velikog dijela unutarnji) podru+ja !rike

nema vanjskog otjecanja• Na takva podru+ja otpada oko %/A !rike,

to su pustinje i polupustinje gdje je

isparavanje ja+e od koli+ine padalina.• Takva sa adoreična podru+ja "a)ara i

8ala)ari• "u)a podru+ja mjestimi+no imaju tokove,

ali su maleni jer vodu gube u mo+varamaili je(erima, to su endoreična podru+jaad s pritokom 0)ari-


22/33

• "livno podru+je Sredozemnog mora

i(nosi oko @'A a!ri+kog prostora Nil-• "livno podru+je Indijskog oceana

i(nosi oko @CA,• "livno podru+je Atlantskog oceana

(au(ima oko %/A a!ri+kog prostoraNiger, 8ongo, 4ranje-

• 4ko @;% a!ri+kog podru+ja otpadaporje+jima pet glavni) tokova: 8ongo,Nil, 2ambe(ij, Niger i 4ranja


23/33

Porje+ja veći) tokova i veći(atvoreni ba(eni !rike

Porje+jeDuljinatoka u km

Povr#inapoje+ja u''' km=

2atvoreniba(eni

Povr#ina u''' km=

Nil tiopija- $''


24/33

• !ri+ke rijeke imaju oko $'A svjetski)potencijalni) vodeni) snaga

• !rika je )idroenergijom najbogatijikontinent

• 7olemo energetsko bogatstvo gotovo je neiskori#teno a moderno

natapanje u (a+etku


25/33

=/

Duljina 4.700 km

Nadmorska visina

izvora

između 1.000 i 2.000 m

Prosječni istjek 41.800 m³/s

Povrina !orječja "#$80.000 km%

&zvor 'orje (itum)a# D* +on'o

,-e tlantski oeanPritoke ijeli niz

Drave kroz koje!rotječe

D* +on'o# +on'o# rednjoarička *e!u)lika# 3am)ija# n'ola# +amerun#anzanija

5radovi kroz koje

!rotječe

+isan'ani# ()andaka# +ins6asa# razzaville#

(atadilijev atlantski

,lijeva se u tlantski oean

Plovna od do oko ".000 km

1ijeka 8ongo


26/33

=<

Duljina $#$90 km

Nadmorska visina izvora 1.1"4 m

Prosječni istjek 2.8"0 m³/s

Povrina !orječja ".400.000 km%

&zvor :iktorijino jezero

,-e Delta Nila

Pritoke ijeli Nil# Plavi Nil

Drave kroz koje !rotječe ,'anda# udan# ;'i!at

5radovi kroz koje !rotječe +artum# +airo suan

lijev

,lijeva se u redozemno more

rijeka Nil


27/33

=

• Nil je premanajnovijimmjerenjima drugarijeka na svijetu

•

Premda je drugarijeka po duljini,ona ima najvećudeltu svijeta

Gdelta?oblik u#ćakoji ima oblikgr+kog slova delte

HI.

N5J? rijeka


28/33

T l a•

4ko C'A a!ri+kog stanovni#tvaneposredno ovisi o (emlji i njenimproduktima

•

Vrste tla su genetski tijesno pove(anis tipovima vegetacije, a ovi ovise oklimi

• Prostorni raspored pojedini) vrsta tlauvelike je prilago3en klimatsko?vegetacijskim (onama

• Na pustinjska i polupustinjskaodru+ a ot ada +ak =;/ n e(ine


29/33

Vrste tla na silikatnojpodlo(i

Položaj Klima Tlado %/& sj.#irine ljeti su)a sme3a

do @/& sj.#irine su)a skeletna be( )umusa-

do


30/33

Tipovi tala !rike


31/33

• 1a(nolikost klimatski) tipovauvjetovali su ra(novrsnost tala!rikeLM "koro polovina kontinentaprekrivena skeletnim tlima igrubim materijalimaLM 4va tla rasprostranjenaposebno u pustinjskim ipolupustinjskim predjelima (bog

ja+eg me)ani+kog raspadanja?uglavnom neplodnaLM "jeverno i južno od pustinja javljaju se svijetlosivazemljišta sa @?@,/ A )umusa,

male plodnosti, pogodna (asto+arstvoLM "vijetlosiva (emlji#tarasprostranjena su na podru+ju"a)are, priobalju


32/33

"omalijskog poluotoka,pustinjama 8ala)ari i NamibLM "vijetlosiva tla prema juguprela(e u ra(li+ite vrste tamniji)

(emlji#ta, a ova u tropske isubtropske crnicečernozem- sa velikim udjelom)umusaLM 6iogeogra!ske (one tijesnopove(ane sa klimatskim

podru+jimaLM !rika se odlikuje simetri+nim(onalnim rasporedom klimatski)pojaseva i biljnog i životinjskogsvijetaLM 9edino na >tiopskoj i 9e(erskojvisoravni prisutna je vertikalna(onalnostLM 4d sjevera ka jugu smjenjujuse tri orne oblasti: Eolarkti+ka,Paleotropska i 8apska orna

oblastL


33/33

K r a j !

Documents

T-3 Elementi Prostornog Izdvajanja