BOSNA I HERCEGOVINA

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Uprava Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja

Synchytrium endobioticum (Schilb.) Percival

− PROUZROKOVAČ RAKA KROMPIRA

Autor: Prof. dr Vojislav Trkulja Oktobar, 2010.

Synchytrium endobioticum (Schilb.) Percival

− PROUZROKOVAČ RAKA KROMPIRA

1. Uvod

U našoj zemlji, za sada, rak krompira nije utvrđen, pa se zbog opasnosti od šteta koje

mogu da nastanu prouzrokovač ove bolesti, fitopatogena gljiva Synchytrium endobioticum,

kod nas nalazi na I.A.1. listi karantinskih štetnih organizama. Ogroman značaj ove bolesti

proizilazi iz činjenice da se zaraženi krompir mora uništiti, dok se na površini na kojoj se

bolest pojavila zabranjuje sadnja krompira duži niz godina (najmanje 10 godina).

2. Rasprostranjenost

Smatra se da je Synchytrium endobioticum porijeklom iz Južne Amerike, iz područja

Anda, odakle je oko 1880. godine prenesen u Evropu sa sortama krompira otpornim prema P.

infestans. Prisustvo S. endobioticum je u različitom intezitetu potvrđeno u mnogim zemljama

članicama EPPO (Austrija, Bjelorusija, Crna Gora, Češka, Danska, Estonija, Farska Ostrva,

Finska, Irska, Italija, Letonija, Litvanija, Holandija, Norveška, Njemačka, Poljska,

Rumunija, Rusija, Slovenija, Švedska, Švajcarska, Tunis, Velika Britanija i Ukrajina), te u

Aziji (Butan, Indija, Jermenija i Nepal), Africi (Alžir, Južna Afrika i Tunis), Sjevernoj

Americi (Kanada), Južnoj Americi (Bolivija, Foklandska ostrva, Peru i Urugvaj) i u Okeaniji

(Novi Zeland).

3. Ekonomski značaj

Rak krompira je ekonomski veoma štetna i opasna bolest krompira koja usljed

masovnog razvoja na krtolama, kod osjetljivih sorti, može prouzrokovati 100% štete. Zbog

toga se njen prouzrokovač, fitopatogena gljiva Synchytrium endobioticum nalazi na listi

karantinskih štetnih organizama, te se u zadnjih 65 godina u cijelom svijetu preduzimaju

mjere za spriječavanje njenog širenja.

Veliki ekonomski značaj ove bolesti proističe iz činjenice da se krtole krompira

porijeklom sa zaraženih površina ne mogu upotrebljavati u ishrani ljudi, već se samo pod

posebnim nadzorom mogu koristiti za industrijsku preradu ili poslije dužeg kuvanja za

ishranu stoke. Osim toga, S. endobioticum može da

bude prenosilac (vektor) X virusa krompira.

4. Biljke domaćini

Osim krompira, S. endobioticum napada i

paradajz, plavi patlidžan i neke druge vrste iz roda

Solanum (Solanum nigrum i Solanum dulcamara).

5. Simptomi

S. endobioticum prouzrokuje pojavu simpto-

ma bolesti na svim dijelovima biljke osim na

korijenu (sl. 1). Ipak, najtipičniji simptomi raka se

ispoljavaju na oboljelim krtolama krompira, na

kojima se iz okaca razvijaju bradavičasti izraštaji

(tumori), različitih oblika i veličina (sl. 2), sa

karakterističnom naboranom i hrapavom površi-

nom i sunđerastom građom. Kod ranih zaraza,

čitava krtola može biti preobražena u tumoroznu

kvrgavu masu nepravilnog oblika, dok su tumori

kod kasnijih zaraza sitni pa čak i jedva vidljivi Sl. 1. Izgled karakterističnih simptoma raka krompira

(latentne zaraze). Tumorasti izraštaji su u početku najčešće blijedosive do tamnomrke boje, a

sa starenjem pocrne (sl. 3) i raspadaju se. Osim na krtolama, manji tumori ili bradavičasti

izraštaji se mogu pojaviti i na stolonima i podzemnom dijelu stabljike krompira, dok se na

nadzemnom stablu i lišću oboljelih biljaka krompira tumori rijetko formiraju. Interesantna je

pojava da se najčešće i pored pojave raka na podzemnim dijelovima biljke (sl. 4), nikakvi

simptomi ne ispoljavaju na nadzemnom dijelu, odnosno porast ovakvih biljaka nije ometan,

tako da se bolest zapaža tek prilikom vađenja krtola krompira iz zemlje.

6. Ciklus razvoja parazita

S. endobioticum prezimljava u vidu zimskih sporangija sa zadebljalim zidovima (sl. 5),

koje se u zemljištu mogu održati i do 30 godina, a mogu se naći na dubini i do 50 cm.

Prezimjele zimske sporangije u proljeće klijaju u vodi (sl. 6) i iz njih se oslobađa veliki broj

zoospora koje ostvaruju primarne zaraze mladog krompira (sl. 7). Bolest se može prenijeti

zaraženim sjemenskim krtolama sa početnim izraslinama koje prolaze neprimijećeno

(latentne zaraze) ili zaraženim zemljištem koje ostane na krtolama. Sporangije ne uništava

prolazak kroz probavni trakt životinja tako da se mogu prenijeti izmetom.

7. Mjere prevencije i kontrole

Mjere prevencije. Prema EPPO specifičnim karantinskim zahtjevima (OEPP/EPPO,

1990), sjemenski krompir namijenjen sadnji treba da se nabavlja isključivo sa površina za

koje je analizama utvrđeno da nisu zaražene sa S. endobioticum. Zbog opasnosti od

prenošenja patogena česticama zemljišta, krompir i bilo koje biljke sa podzemnim organima

(uključujući i lukovice, gomolje i krtole), ne treba da se gaje u oblastima gdje je utvrđeno

prisustvo S. endobioticum i gdje je ovaj patogen i dalje prisutan.

Mjere kontrole (šta preduzeti ukoliko se posumnja na pojavu S.

endobioticum). Zaraženi krompir treba uništavati, a nadzemne ostatke biljaka krompira sa

zaraženih površina treba spaliti. Sadnja otpornih sorti krompira je takođe važna mjera

kontrole, jer mnogi propisi, kao što je to npr. Direktiva EEC vijeća 69/464/CEE od 12.08.1969,

zahtijevaju korišc enje za sadnju otpornih sorti krompira u zaštitnoj zoni oko zaraženog

zemljišta.

Sl. 2. Izgled tumora različite veličine

Sl. 3. Tamna boja tumora pred raspadanje

Sl. 4. Prirodna zaraza

Sl. 5. Izgled zimske sporangije

Sl. 6. Izgled zimske sporangije pred klijanje

Sl. 7. Izgled oslobođenih zoospora

PRIPREMA I ŠTAMPANJE OVE PUBLIKACIJE JE PODRŽANA OD STRANE AMERIČKE AGENCIJE ZA

MEĐUNARODNI RAZVOJ (USAID) I ŠVEDSKE AGENCIJE ZA MEĐUNARODNI RAZVOJ (SIDA)

PUTEM PROJEKTA FARMA (FOSTERING AGRICULTURAL MARKETS ACTIVITY)

ZAŠTO JE ZNAČAJNO SPROVESTI POSEBAN NADZOR NAD PRISUSTVOM

Synchytrium endobioticum (Schilb.) Percival

− PROUZROKOVAČEM RAKA KROMPIRA?

Krompir je jedna od najznačajnijih gajenih biljaka u Bosni i Hercegovini. Prema podacima

Agencije za statistiku BiH, krompir se u Bosni i Hercegovini u 2009. godini uzgajao na površini od

37.119 ha, zbog čega bi mogao biti jedan od značajnih poljoprivrednih proizvoda za izvoz iz Bosne i

Hercegovine. Međutim, u posljednje vrijeme krompir se veoma malo izvozi iz Bosne i Hercegovine,

a nisu rijetki slučajevi, kao što je to bilo 2008. godine, da su proizvođači prinuđeni da „bacaju“

velike količine neprodatog krompira, što osim velikih ekonomskih šteta, dovodi i do razočarenja

kod poljoprivrednh proizvođača. Osnovni razlog za ovakvo stanje je činjenica da je zemljama

Evropske Unije neophodno dokazati da u BiH nisu prisutni karantinski štetni organizami za koje

su propisane vrlo specifične i striktne Direktive u pogledu načina sprovođenja mjera posebnog

nadzora.

Tako se u Direktivi EU 2000/29 navodi da je uvoz krtola merkantilnog krompira (Solanum

tuberosum L.) u zemlje EU dozvoljen jedino ukoliko je pouzdano poznato da se u zemlji

proizvođaču krompira ne pojavljuju štetni organizmi Synchytrium endobioticum (Schilb.)

Percival (koji je predmet ove publikacije), kao i Clavibacter michiganensis (Smith) Davis et al.

ssp. sepedonicus (Spieck. et Kotthoff) Davis et al., Ralstonia solanacearum (Smith) Yabuuchi et al.,

Globodera rostochiensis Woll. i Globodera pallida Stone, te da se vrši monitoring koji to dokazuje

prema metodama navedenim u direktivama koje tretiraju ovih 5 karantinskih štetnih organizama.

Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja je u saradnji sa nadležnim institucijama entiteta i Brčko

Distrikta BiH izradila potrebnu zakonsku osnovu za provođenje programa posebnog nadzora

(monitoringa), kao i Program posebnog nadzora krompira na prisustvo 5 karantinskih štetnih

organizama u BiH. Urađeni su i potrebni Pravilnici koji su u potpunosti usklađeni sa Direktivama

EU. Svi pravilnici se mogu naći na web stranici Uprave BiH za zaštitu zdravlja bilja

( www.uzzb.gov.ba ), kao i svi drugi zakonski i podzakonski propisi kojim se reguliše ova oblast.

Rezultati monitoringa će biti predstavljeni stručnoj i naučnoj javnosti, kao i drugim ciljnim

grupama u vidu javnih prezentacija, kao i kroz stručnu literaturu. Osim toga, nakon sprovedenog

programa monitoringa krompira izvještaj o sprovedenom monitoringu će biti dostavljen i EPPO

(Evropskoj i mediteranskoj organizaciji za zaštitu bilja), kao i FVO (Food and Veterinary Office),

instituciji koja provjerava usklađenost između trećih zemalja koje izvoze u EU sa zahtjevima EU-a

u oblasti sigurnosti hrane, veterinarstva i zaštite bilja, radi dokazivanja efikasnog sistema

kontrole u sektoru zdravlja bilja u BiH.

Generalno opisati rad uprave u uspostavi monitoring plana, kako bi, izedju ostalog, BiH proizvodjaci mogli izvoziti

krompir i u EU

Stajališta izražena u ovoj publikaciji odražavaju stajališta autora i ne moraju da odražavaju stajališta Američke agencije za međunarodni razvoj, Vlade Sjedinjenih Američkih Država, Vlade Kraljevine Švedske i Švedske međunarodne agencije za razvoj.