SVEUČILIŠTE U RIJECI - Filozofski Fakultet · 2015. 10. 12. · Vizualna antropologija 15+0+15 - 6 DA Interni izborni predmeti – Student je dužan odabrati 12 ECTS bodova iz izborne

SVEUČILIŠTE U RIJECI

FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI

Studijski program: KULTUROLOGIJA jednopredmetni diplomski studij

Odsjek za kulturalne studije

Izvedbeni planovi Zimski semestar akademske godine 2015./2016.


ODSJEK ZA KULTURALNE STUDIJE

Studijski program: DIPLOMSKI STUDIJ KULTUROLOGIJE

MODUL: MEDIOLOGIJA I POPULARNA KULTURA

Akademska godina 2015/2016.

POPIS PREDMETA I. GODINE DIPLOMSKOGA STUDIJA

I. semestar

Predmeti unutar modula Mediologija i popularna kultura

Nositelj predmeta /

asistent Predmet Šifra

Fond sati

(p + v + s)

Vrsta

vježbi

ECTS

bodovi

Ocjenjuje se

(DA/NE)

dr. sc. Hajrudin

Hromadžić / Boris Ružić Film i kultura 1 30+0+15 - 6 DA

dr. sc. Katarina Peović

Vuković Teorija i praksa novih medija 15+0+30 - 6 DA

dr. sc. Sanja Puljar

D'Alessio Vizualna antropologija 15+0+15 - 6 DA

Interni izborni predmeti – Student je dužan odabrati 12 ECTS bodova iz izborne grupe internih izbornih predmeta i/ili

iz izborne grupe Communis predmeta

Nositelj predmeta /


Fond sati

(p + v + s)

Vrsta

vježbi

ECTS

bodovi

Ocjenjuje se

(DA/NE)

dr. sc. Hajrudin

Hromadžić

Odabrane kulturološke teme 3:

Konzumerizam 15+0+15 - 6 DA

dr. sc. Sarah Czerny Studiji odnosa ljudi i životinja

(Human-animal studies) 30+0+15 - 6 DA


Vuković

Postmoderna. Demokracija i

hegemonija 15+0+30 - 6 DA

dr. sc. Diana Grgurić Glazba i kulturni kontekst 15+0+30 - 6 DA

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci

Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Film i kultura 1 Studij Diplomski studij kulturologije Semestar 1. Akademska godina 2015/2016 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljak, 15:15 - 18:00, učionica 104 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

Nositelj kolegija Dr. sc. Hajrudin Hromadžić, doc. Kabinet F-810

Vrijeme za konzultacije Telefon 051/265-697

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju Boris Ružić, mag. cult.

Kabinet F-813 Vrijeme za konzultacije

Telefon 051/265-702 e-mail [email protected], [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

Cilj kolegija je razmotriti film kao kulturalni spektakl dvadesetog stoljeća, te ponuditi načine upoznavanja i/ili proširivanja kritičkog razumijevanja upoznajući studente s ključnim teorijskim konceptima, intelektualnim tradicijama raznih kultura i etniciteta, kao i s poviješću rasprava i polemika unutar same discipline filma i kulturalnih studija. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju: Obrazložiti razliku između pojmova kao što su - Filmski pravac (kao i

specifičnosti pojedinog pravca – holivudski film prije nego što je usvojen klasični sustav, Ruski avangardni film, Francuski avangardni film, Njemački ekspresionizam, Talijanski neorealizam, Francuski novi val, Novi njemački film, novoholivudski film).

Navesti ključne filmsko-teorijske koncepte i debate posebno one koji se odnose na semiotičku i psihoanalitičku teoriju filma (Metz) kao i rasprave o stvarnosti (Bazin) i impresiji stvarnosti (Metz).

Objasniti među-utjecaj europske i holivudske kinematografije i referirati se na ključne debate.

Kategorizirati ključne filmove najutjecajnijih filmskih pravaca, nacionalnih kinematografija i/ili autora te obrazložiti sličnosti i razlike koristeći konkretne parametre.

Objasniti razvoj filmskog stila u odnosu na kulturološke aspekte – na koji način nacionalna kultura utječe na film.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 0.5 0 Kontinuirana provjera znanja - zadaća/izlaganje

1 20

Kontinuirana provjera znanja - kolokvij

1.5 25

Seminar 1 25 ZAVRŠNI ISPIT 2 30 UKUPNO 6 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA

1. Bazin, André, 1971, ''Bicycle Thief'' i ''De Sica: Metteur en Scène'', u: 'An Aesthetic of Reality: Neorealism', What is Cinema? Vol.2, Berkley: University of Cal. Press. 2. Bordwell, David, Steiger, Janet & Thompson, Kristin, ''Story Causality and Motivation'' i ''Classical Narration'', The Classical Hollywood Cinema: Film Style and Mode of Production to 1960, London: Routledge, 1991. 3. Crofts, Stephen, ''Concepts of National Cinema'', World Cinema: Critical Approaches, urednici Hill, John i Church Gibson, Pamela, Oxford: Oxford University Press, 2000. 4. Deleuze, Gilles, ''Beyond the Movement-Image'' i ''The Crystals of Time'' Cinema 2: The Time-Image, London: The Athlone Press, 1983. 5. Eisenstein, Sergei, ''Montaža atrakcija'', Eisenstein, Izbor materijala: Filip Aćimović, Vladimir Pogačić, Basa Slijepčević, Dušan Stojanović, Jugoslavenska kinoteka: Beograd, 1957. 6. Kracauer, Siegfried, ''Introduction'', ''Caligari'' i dio ''Procession of Tyrants'', From Kaligari to Hitler: Psychological History of the German Film, Prunceton: Princeton University Press, 1974. 7. Lev, Peter, ‘‘Paris, Texas an American Dream’’ i ‘‘Art and Commerce in Contempt’’ The Euro American Cinema. Austin: University of Texas Press, 1993. 8. Monaco, James, ''The Introduction: Camera Writes'' i ''Godard:Modes of Discourse'' The New Wave: Truffaut, Godard, Chabrol, Rohmer, Rivette, New York: Oxford University Press, 1976. 9. Zavattini, Cesare, ''A Thesis on Neorealism''David Overbey, ured., Springtime in Italy: A Reader in Neo-Realism, London: Talisman, 1978. 10. Nowell-Smith, Geoffrey, ''Art Cinema'' The Oxford History of World Cinema, New York: Oxford University Press, 1989. 11. Sanford, John, ''Wim Wenders'' i dio poglavlja ''Rainer Werner Fassbinder'' The New German Cinema, London: Oswald Wolff, 1980. 12. Schwartz, Thomas, ''The New Hollywood'', Film Theory Goes to the Movies, ur. Jim Collins et al., New York: Routledge, 1993. 13. Škrabalo, Ivo, ''Producentska kinematografija (rezultati)'', 101 Godina filma u Hrvatskoj 1896-1997, Zagreb:

Nakladni zavod Globus, 1998. 14. Thompson, Kristin, ''Realism in the Cinema: Bicycle Thieves'', Breaking the glass Armour: Neoformalist Film analysis, Princeton, New Jersey: Princeton University Press, 1988. 15. Turković, Hrvoje, ''Paradigma modernizma: Jean Luc Godard'', Film: Zabava, žanr, stil, Rasprave, Zagreb: Hrvatski filmski savez, 2005.

IZBORNA LITERATURA

Elsaesser, Thomas, ''National or International Cinema'', New German Cinema: A History, London: MacMillan Press, 1989.

_______________, ''Tales of Sound and Fury: Observations on the Family Melodrama'' Film Genre Reader III, urednik Grant, Barry Keath, Austin: Texas University Press, 2003. Williams, Linda, ''Something Else Besides a mother: Stella Dallas and the Maternal Melodrama'', Cinema Journal 24, No. 1, Fall 1984. Mulvey, Laura, ''Afterthoughts on 'Visual Pleasure and Narrative Cinema' inspired by King Vidor's Duel in the Sun (1946)'', Visual and Other pleasures, Bloomington: Indiana University Press, 1989. Orr, John, ''Film and the Paradox of the Modern'' Cinema and Modernity, Cambridge Mas.: Polity Press, 1993. Sobchack, Vivian, ''Cities on the Edge of Time: The Urban Science Fiction Film'' Liquid Metal: The Science Fiction Film Reader, London & NY: Wallflower Press, 2004 Shrader, Paul, ''Notes on Film Noir'' Film Genre Reader III, urednik Grant, Barry Keath, Austin: Texas University Press, 2003. Wood, Robin, ''Ideology, Genre, Auteur'' Film Genre Reader III, urednik Grant, Barry Keath, Austin: Texas University Press, 2003. Kolker, Robert, ''Validity of the Image'' Altering Eye: Contemporary International Cinema, Oxford, NY, Toronto & Melbourne: Oxford University Press.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE

Provjeravat će se prisutnost studenata na predavanjima i seminarima. Studenti smiju izostati 3 puta, svaki sljedeći izostanak utjecat će na konačnu ocjenu.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Putem e-maila, na nastavi i putem novosti Odsjeka. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Konzultacije, e-mail.

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Završna ocjena se formira na temelju kontinuirane provjere znanja (kolokvij), zadaća (izlaganja), seminara i završnog ispita.

Zadaće - izlaganje - od studenta se očekuje pisanje dvije zadaće tijekom semestra koje korespondiraju s

tematskim jedinicama predavanja (u opsegu od dvije do 4 kartice po zadaći). Alternativno, student može izabrati pisanje tek jedne zadaće koju onda uparuje s izlaganjem na satu. Boduje se povezanost s gradivom, analitičnost u usvajanju i primjenjivanju znanja na medijske tekstove i ispravno referenciranje izvora.

Kontinuirana provjera znanja - sastoji se od praćenja studentskog angažmana tijekom predavanja i jednog

kolokvija od 5 pitanja (svako nosi 5 bodova). Seminar - očekuje se da student 7 dana prije izlaska na završi ispit preda seminarski rad u opsegu od minimalno

8 kartica teksta (jedna stranica – 1800 slova s razmacima). Tema se mora unaprijed dogovoriti s predavačem. Seminar mora zadovoljavati osnovne postavke istraživačkog rada. Studenti mogu koristiti bilo koji sustav reference (npr. APA, MLA, Harvard, ) etc.) ali se njega moraju i pridržavati. Kašnjenje seminara kažnjava se smanjenjem bodova.

Završni ispit: pismeni ispit od 6 pitanja (5 bodova po pitanju)

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom

i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski 08. 02., 22. 02. Proljetni

izvanredni 30. 03.

Ljetni ------------- Jesenski

izvanredni 05. 09., 12. 09.

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME

1. Povijesna perspektiva: rani, klasični i post-klasični Hollywood 2. Povijesna perspektiva Hollywood II 3. Rani europski film 4. Moderni europski film 1 neorealizam

5. Moderni europski film 2 Francuski novi val

6. Moderni europski film 3 Hrvatski film u europskom kontekstu

7. Fenomen ‘art filma’ u europskom filmu 8. Novi njemački film 9. Ruska avangarda

10. Francuska avangarda 11. Impresionizam 12. Suvremeni europski film 13. Novi Hollywood i suvremeni američki film 14. Pojam nacionalne kinematografije 15. Rekapitulacija

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I Filozofski fakultet u Rijeci



MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Teorija i praksa novih medija Studij Diplomski studij kulturologije; modul Mediologija i popularna kultura Semestar 1. Akademska godina 2015/2016. Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+30+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtkom, 9.15-12.00, P-801/802 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Engleski jezik

Nositelj kolegija doc. dr. sc. Katarina Peović Vuković Kabinet F-814

Vrijeme za konzultacije Srijedom 12-14,00 h i četvrtkom od 8,15-9,15 uz prethodnu najavu

Telefon 051/265-700 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Kabinet

Vrijeme za konzultacije Telefon

e-mail II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Epistemologija novih medija. Disciplinarna razgraničenja. Socijalna antropologija, filologija, kulturalni studiji i marksističko nasljeđe, filozofija i filozofija tehnologije, sociologija medija, poststrukturalizam i semiotika. Kulturalni studiji i kritička teorija, društveni kontekst i pitanje ideologije medija.

Šira i uža definicija medija. Epistemološki problemi teorije novih medija. Problemi s poljem i terminologijom. Digitalni mediji i Mreža kao kraj distinkcije komunikacijskih medija i masmedija. Prednosti i mane termina “novi mediji”. Definicija medija i novih medija.

Razlika digitalnog i analognog znaka. Razumijevanje opsega promjena. Lev Manovich i temeljna načela novih medija.

Smrt starih medija? Imedijacija, hipermedijacija, remedijacija (D. Bolter i R. Grusin) Razlika decentraliziranih i centraliziranih medija. Mreža kao distribuirani dijagram. Kulturalne i

strukturalne promjene medija krajem devedesetih. Distribuirani dijagram i kontrola. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Studenti bi nakon položenog ispita trebali biti sposobni: Razlikovati discipline koje se bave novim medijima. Interpretirati razlike medijske teorije i

kulturalnih studija. Objasniti razliku analognih i digitalnih medija. Objasniti prednosti i mane termina “novi medij”, kao i

drugih termina koji su u upotrebi (digitalni mediji, interaktivni mediji itd.). Interpretirati razliku između digitalnih medija i Mreže, kao i komunikacijskih medija i masmedija.

Objasniti zbog čega Mreža nije medij u tradicionalnom smislu. Objasniti opseg promjena analogno/digitalno prema Levu Manovichu. Definirati Manovicheva

načela novih medija, objasniti na primjerima. Interpretirati tezu o “smrti starih medija”. Definirati pojmove imedijacija, hipermedijacija i

remedijacija, interpretirati na primjeru. Razlikovati decentralizirane i centralizirane medije. Objasniti probleme suvremene kritike masmedija. Objasniti pojmove M. Castellsa “diverzifikacija

masovne publike" i "samo-maskomunikacije" Razlikovati faze u proučavanju novih medija. Objasniti na čemu se temelji optimizam

dekonstruktivističkih teorija.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x x



Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi

1 10

Kontinuirana provjera znanja 1 1 20 Kontinuirana provjera znanja 2 1 20 Seminarski rad 2 20 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 6 100












Bolter, David i Richard Grusin (2000) „Immediacy, Hypermediacy, and Remediation", prvo poglavlje studije Remediation: Understanding New Media. The MIT Press

Castells, Manuel (2009) Communication Power, (ulomci 42-54., 54-71 str.) , Oxford University Press, New York

Castells, Manuel (2000) "Predgovor: Mreža i sebstvo", u Uspon umreženog društva, Zagreb, Golden marketing; (svezak 1. Informacijsko doba: Ekonomija, društvo i kultura); str. 37-63;

Castells, Manuel. Uspon umreženog društva, V. Poglavlje, Novi mediji i diverzifikacija masovne publike, str. 366-370.

Castells, Manuel (2003) "Uvod. Mreža je poruka", iz Internet Galaksija. Razmišljanja o Internetu, poslovanju i društvu; Naklada Jesenski i Turk, Zagreb

Castells, Manuel. "Novi mediji i diverzifikacija masovne publike", u Uspon umreženog društva, Zagreb, Golden marketing; (svezak 1. Informacijsko doba: Ekonomija, društvo i kultura); str. 366-370

G. Deleuze: «Postskriptum uz društva kontrole», Urbani festival 04, Zagreb, 2004, URL: http://www.urbanfestival.hr/04/hr/uvodno.html, (25. 10. 2011.)

Galloway, Alexander R. (2010) “Protokol. Postoji li kontrola nakon decentralizacije?” Zbornik Trećeg programa Hrvatskog radija

Manovich, Lev (2006): “Novi mediji: upute za uporabu”; Književna smotra, godište XXXVIII, broj 140 (2), str. 43-53.

IZBORNA LITERATURA

Barbrook, Richard «Cyber-komunizam: kako Amerikanci izguravaju kapitalizam iz cyberspacea»; Libra Libera #11

Bousquet, Marc i Katherine Wills ur. (2003) The Politics of Information: The Electronic Mediation of Social Change, AltX Press.

Castells, Manuel: Internet Galaksija. Razmišljanja o Internetu, poslovanju i društvu; «Lekcije iz povijesti Interneta», 11-46. str.

Castells, Manuel (2009) Communication Power, (ulomci 42-54., 54-71 str.) , Oxford University Press, New York

Castells, Manuel (2000) "Revolucija informacijske tehnologije" u Uspon umreženog društva, Zagreb, Golden marketing; (svezak 1. Informacijsko doba: Ekonomija, društvo i kultura); str. 63-99.

Debray, Regis. Šta je mediologija?, LE MONDE DIPLOMATIQUE, 1999.

Dyer-Witheford, N. (1999) Cyber-Marx. Cycles and Circuits of Struggle in High-Technology Capitalism, University of Illinois Press, poglavlje Diferences, 1-21. str.

Deleuze, Gilles (2004) «Postskriptum uz društva kontrole»

Habermas, Jürgen (1986) Tehnika i znanost kao 'ideologija'. Školska knjiga, Zagreb, str. 53-88.

Haraway, Donna (1999) «Kiborški manifest: Znanost, tehnologija i socijalistički feminizam dvadesetog stoljeća», Književna smotra, br. 114 (4), 35-45. str.

Hardt, Michael i Antonio Negri (2000) Empire, Harvard University Press, London, England

Himanen, Pekka (2002) Hakerska etika i duh informacijskog doba, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb

Lévy, Pierre (2001 [1997]) Cyberculture, preveo Robert Bononno, Minnesota Press, original Cyberculture. Rapport au Conseil de l’Europe dans le cadre du projet “Nouvelles technol

Lister, Martin, Jon Dovey, Seth Giddings, Iain Grant, Kieran Kelly (2003/2009) New Media. A Critical Introduction, Rutledge, London i New York, str. 9-12; 13-20, 21-44, https://tpnm.jottit.com

McLuhan, Marshall (2008) Razumijevanje medija, Golden Marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, uvodno poglavlje “Medij je poruka”

Morozov, Evgeny (2011) The net Delusion: The Dark side of Internet Freedom, New York, Public Affairs

Peović Vuković, Katarina (2012) Mediji i kultura. Ideologija medija nakon decentralizacije, Jesenski i Turk, Zagreb

Poster, Mark (2004) "Kiberdemokracija", Etnografije interneta, Institut za etnologiju i folkloristiku (Biblioteka Nova etnografija) i Iibis grafika, Zagreb

Poster, Mark (2004) "Kiberdemokracija", Etnografije interneta, Institut za etnologiju i folkloristiku (Biblioteka Nova etnografija) i Iibis grafika, Zagreb

Stallman, Richard. (1984) The GNU Manifesto. http://www.gnu.org/gnu/manifesto.html.

Söderberg, Johan (ožujak, 2002) “Copyleft vs. Copyright. A Marxist Critique”, First Monday, 7, br. 3-4


Dozvoljena su 3 izostanka, 3-5 izostanaka dodatni usmeni kolokvij, 5 i više izostanaka gubitak prava na potpis.


E-mail, oglasna ploča, Stranice kolegija: http://ffri-pdh.jimdo.com/ - Raspored i obavezna literatura. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA



Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi: 10 bodova – odnosi se na sudjelovanje u raspravama, koje se temelje na pročitanoj literaturi i temama s predavanja.

Kontinuirana provjera znanja 1: 20 bodova – 1. kolokvij, 5-10 pitanja, temeljen na seminarskoj literaturi i predavanjima


Seminarski rad: 20 bodova, ciljevi i načini pisanja seminarskog rada detaljno su obrazloženi na stranicama kolegija

Dodatni kolokvij – studenti/ice koji su izostali više od 3 a manje od 5 puta moraju usmeno kolokvirati. Dodatni kolokvij sadržava naslove iz seminarske literature.

Završni ispit je usmeni ispit koji se sastoji od 3 pitanja i donosi maksimalno 30 bodova, a temelji se na seminarskoj literaturi i sadržajima s predavanja.


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski 11. 2 u 12h 25.2., u 12h

Proljetni izvanredni

31. 3. u 12h (pismeni rok)

Ljetni ----

Jesenski izvanredni

08. i 14. 09. u 12h


15. 10. Uvodno predavanje. Epistemologija novih medija.

22. 10 Što su to novi mediji? (Manovich)

29. 10. Smrt starih medija? (Bolter i Grusin)

5. 11. Mreža - distribuirani dijagram (Galloway)

12. 11. Kolokvij

19. 11. NEMA NASTAVE

26. 11. "Mreža i sebstvo"

3. 12. "Mreža je poruka"

10. 12. "Moć komunikacije"

17. 12. Društva kontrole

14. 1. Kolokvij

21. 1. Rok za predaju seminarskog rada.// Dodatni kolokvij zbog izostanaka.

28. 1. Interna studentska konferencija.




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Vizualna antropologija Studij Diplomski studij kulturologije Semestar 1. Akademska godina 2015/2016 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorkom 12.15-14.00, P-105 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Da.

Nositelj kolegija doc. dr. sc. Sanja Puljar D'Alessio Kabinet F 807

Vrijeme za konzultacije Utorkom 14.00-15.30 Telefon

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju

Kabinet Vrijeme za konzultacije

Telefon e-mail


Kolegij „Vizualna antropologija” daje povijesni pregled uporabe filma u antropološke svrhe: transformaciju etnografskih slika iz hladnih „objektivnih” dokumenata u reprezentacije susreta zapadnih promatrača sa subjektima istraživanja – pripadnicima drugih kultura. Povijesni pregled kreće od početka etnovizualnih istraživanja (empatijska etno-kinematografija Roberta Flahertyja i vizualno-antropološki projekt Gregoryja Batesona i Margaret Mead). Slijedi tema filmskoga snimanja nevidljivoga u okviru koje se izlaže rad Maye Deren Jeana Roucha. Dalje se obrađuje opservacijski film (Timothy Ash, John Marshall, Robert Gardner), rodna antropologija na filmu („N!Ai“ Johna Marshalla), i stilistička evolucija opservacijskog filma („Forrest of Bliss“). Transkulturalnom kinematografijom Davida MacDougalla terijski dio kolegija opisuje svoj puni krug.

U praktičnome dijelu studenti biraju jednu od dvije opcije: snimaju svoj vizualno antropološki projekt ili pišu seminarski rad.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju: definirati disciplinu, opisati što predstavlja etnografski film; opisati razvojnu nit vizualne antropologije, razlikovati i usporediti pravce u vizualnoj antropologiji (opservacijski film, participacijski film, transkulturalni film) te konačno snimiti vizualni etnografski rad.



Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x


Seminar ili VA projekt 2 35

Kontinuirana provjera znanja 2 35 ZAVRŠNI ISPIT 2 30 UKUPNO 6 100












MacDougall, David. 2006. “The visual in anthropology”. U Film, Ethnography, and the senses. The Corporeal Image. Princeton: Princeton University Press, 213-226. MacDougall, David. 2006. “Anthropology’s lost vision”. U Film, Ethnography, and the senses. The Corporeal Image. Princeton: Princeton University Press, 227-263. Rouch, Jean. 2003. „The Camera and Man“. U Principles of Visual Anthropology. Paul Hockings, ur. New York: Mouton de Gruyter, 79-98. MacDougall, David. 1992. „Whose Story is it?“. U Ethnographic Film Aesthetics and Narrative Traditions. Peter Crawford, ur. Aarhus: Intervention Press, 25-41. Morphy, Howard and Marcus Banks. 1997. „Introduction: rethinking visual anthropology“. U Rethinking Visual Anthropology. Morphy et al., ur. New Haven: Yale University Press, 1-35. Pink, Sarah. 2006. „Interdisciplinary agendas: resituating visual anthropology“. U Future of Visual Anthropology. Engaging the Senses. New York:Routledge, 21-38. Pink, Sarah. 2006. „New sensations: visual anthropology and the senses“. U Future of Visual Anthropology. Engaging the Senses. New York:Routledge, 41-58. Barbash i Taylor. 1997. Cross-Cultural Filmmaking. A Handbook for Making Ethnographic Films and Videos. Berkeley: the Regents of the University of California. IZBORNA LITERATURA

Barthes, Roland. 1979. Image, music, text. New York: Hill and Wang. (poglavlje The Third Meaning) MacDougall, David. 1998. Transcultural Cinema. Princeton: Princeton University Press. (poglavlje Visual Anthropology and the Ways of Knowing) Loizos, Peter. 1997. „First exits from observational realism: narrative experiments in recent ethnographic films“. U Rethinking Visual Anthropology. Morphy et al., ur. New Haven: Yale University Press, 81-104. Nichols, Bill. 1992. „The Ethnographer's Tale“. U Ethnographic Film Aesthetics and Narrative Traditions. Peter Crawford, ur. Aarhus: Intervention Press, 43-74. Hastrup, Kirsten. 1992. „Anthropological visions: some notes on visual and textual authority“. U Film as Ethnography. Peter Crawford, ur. Manchester: Manchester University Press, 8-25.


Radi kontinuirane provjere znanja pohađanje nastave je neophodno za prikupljanje ocjenskih bodova.


Na predavanjima, elektroničke obavijesti na zajednički mail godine. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA



Završni ispit je usmenoga tipa, a sastoji se od diskusije o seminaru ili VA projektu.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Seminar mora zadovoljavati osnovne postavke istraživačkoga znanstvenog rada: jasno iskazana tema istraživanja, istraživački pristup, metoda istraživanja, teorijski okvir, jasna argumentacija, zaključak. Svaka ovdje navedena sastavnica istraživačkoga znanstvenog rada nosi 5 bodova. Kontinuirana provjera znanja vrši se na početku predavanja u trajanju od 10 minuta; vršit će se 7 puta. Svaka provjera nosi 5 bodova i sastoji se od 1 pitanja vezanog uz temu prethodnog predavanja. Završni ispit je usmenoga tipa te se na njemu ocjena može korigirati za 1 (primjerice sa 3 na 4).


ISPITNI ROKOVI

Zimski 4. veljače i 18. veljače


29.ožujka

Ljetni

Jesenski izvanredni

5. rujna i 12. rujna


13.10. Definiranje osnovnih vizualnoantropoloških pojmova: etnografija, etnografski film, predmet i metoda vizualnoantropološkog istraživanja.

20.10. Rođenje etnografskog filma (ekspedicija u Tjesnacu Torres, Baldwin Spencer).

27.10. Robert Flaherty: Nanook oft he North.

3.11. Jean Rouch: cinema verité, etnofiction i rođenje reportaže. Chronique d'un été.

10.11. Dokumentiranje nevidljivog: Les Mâtres fous.

17.11. Dokumentiranje nevidljivog II: Divine Horsemen Maye Deren.

24.11. Opservacijski film: The Feast i The Ax Fight T. Asha.

1.12. Lirska vizija opservacijskog filma: Forrest of Bliss Roberta Flahertyja.

8.12. Rodna antropologija i N!Ai Jonha Marshalla.

15.12. Suvremeni etnografski film 1

22.12. Suvremeni etnografski film 2 / predaja seminara

12.1. Projekcije studentskih projekata






MODUL: INTERDISCIPLINARNE TEORIJE KULTURE


POPIS PREDMETA I. GODINE DIPLOMSKOGA STUDIJA

I. semestar

Predmeti unutar modula Interdisciplinarne teorije kulture

Nositelj predmeta /


Fond sati

(p + v + s)

Vrsta

vježbi

ECTS

bodovi

Ocjenjuje se

(DA/NE)

dr. sc. Hajrudin

Hromadžić


Konzumerizam 15+0+15 - 6 DA

dr. sc. Sarah Czerny Studiji odnosa ljudi i životinja

(Human-animal studies) 30+0+15 - 6 DA


Vuković

Postmoderna. Demokracija i

hegemonija 15+0+30 - 6 DA

dr. sc. Diana Grgurić Glazba i kulturni kontekst 15+0+30 - 6 DA

Interni izborni predmeti – Student je dužan odabrati 6 ECTS bodova iz izborne grupe internih izbornih predmeta i/ili

iz izborne grupe Communis predmeta

Nositelj predmeta /


Fond sati

(p + v + s)

Vrsta

vježbi

ECTS

bodovi

Ocjenjuje se

(DA/NE)

dr. sc. Hajrudin



Vuković Teorija i praksa novih medija 15+0+30 - 6 DA


D'Alessio Vizualna antropologija 15+0+15 - 6 DA

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I

Filozofski fakultet u Rijeci Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska


MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija OKT 3: Konzumerizam Studij Diplomski studij kulturologije Semestar 1. Akademska godina 2015/2016 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijedom; 12.15-14.00 h (P 801/802) Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nije predviđeno postojećim kurikulumom Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Hajrudin Hromadžić

Kabinet 810

Vrijeme za konzultacije Srijedom; 14.30-16.00 h

Telefon 051 265 697


Kabinet

Vrijeme za konzultacije

Telefon

e-mail


Kolegij pristupa proučavanju konzumerizma kao općedruštvenog i sveobuhvatnog fenomena današnjice koji našu epohu određuje i kao eru potrošačkog kapitalizma. U na taj način koncipiranom kontekstu, kolegij ukazuje na niz tematika ključnih za razumijevanje suvremenog potrošačkog društva (Povijesni konteksti razvoja konzumerističkog društva, Teorijsko-istraživačke tradicije izučavanja fenomena, Ekonomski i politički aspekti konzumerizma, Specifičnosti potrošačke kulture u tzv. tranzicijskim društvima, Antipotrošačke taktike otpora konzumerizmu...), te otvara paletu problemskih pitanja vezanih uz kulturu konzumerizma (Kako potrošačke prakse reprezentiraju identitete potrošača, njihove životne stilove, interese, svjetonazore; Pomaže li konzumerizam izražavanju vlastite osobnosti ili tek pruža privid istoga; Jesu li današnje prakse potrošnje nametnuta ideologija suvremenog kapitalizma ili tek slobodan izbor pojedinaca; Kako izgradnja šoping centara utječe na mijenjanje vizure gradova i javnog prostora općenito; Možemo li govoriti o svojevrsnoj transformaciji iz potrošača u protrošača (prosumer)...).


Očekuje se da će studenti i studentice, putem upoznavanja s glavnim konceptima vezanim uz teorijska i praktična istraživanja konzumerizma u suvremenom globalnom društvu, steći sposobnosti za definiranje, analizu i povijesno-komparativno vrednovanje fenomena potrošačkog društva iz šire interdisciplinarne perspektive humanističkih i društvenih znanosti, kao i sposobnosti kritičkog promišljanja socijalne uloge i značaja produkata potrošačke industrije. Polaznici kolegija će, putem analiza niza fenomena konzumerizma, dobiti priliku provjeriti (prihvatiti ili odbaciti) ishodišne teze u kolegiju: (1) suvremeno potrošačko društvo u kasnom stadiju kapitalizma predstavlja reprezentativno polje artikulacije životnih, identitetskih i svjetonazorskih modela postmodernističke kulture naše svakodnevice; (2) premda se konzumerizam može činiti kao potreba i predstavljati se kao lifestyle, u osnovi je to ipak političko-ekonomska ideologija koja određuje moderna globalna društva obilježena hegemonijom neoliberalnog kapitalizma.

mailto:[email protected]


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

X X X X


X

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA


0,5 5

Kontinuirana provjera znanja 1 1,5 25

Kontinuirana provjera znanja 2 1,5 25

Usmeni ispit 1 15

ZAVRŠNI ISPIT (seminarski rad) 1,5 30

UKUPNO 6 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova

da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)










IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

Hromadžić, Hajrudin, Konzumerizam. Potreba, životni stil, ideologija, Jesenski i Turk, Zagreb, 2008. Lipovetsky, Gilles, Paradoksalna sreća. Ogled o hiperpotrošačkom društvu, Antibarbarus, Zagreb, 2008 (prvi dio knjige).

Slater, Don, Consumer Culture and Modernity, Polity Press, 1997 (odabrana poglavlja). IZBORNA LITERATURA

Appadurai, Arjun (ed.), The Social Life of Things: Commodities in Cultural Perspective, Cambridge University Press, UK, 1986.

Bauman, Zygmunt, Consuming Life, Polity Press, Cambridge, UK, 2007.

Campbell, Colin, The Romantic Ethic and the Spirit of Modern Consumerism, Basil Blackwell, Oxford, New York, 1987.

Douglas, Mary and Isherwood, Baron, The World of Goods. Towards an Anthropology of Consumption, Routledge, London and New York, 1979 / 1996.

Duda, Igor, U potrazi za blagostanjem, O povijesti dokolice i potrošačkog društva u Hrvatskoj 1950-ih i 1960-ih, Srednja Europa, Zagreb, 2005.

Duda, Igor. Pronađeno blagostanje: svakodnevni život i potrošačka kultura u Hrvatskoj 1970-ih i 1980-ih, Srednja Europa, Zagreb, 2010.

Erdei, Ildiko. Antropologija potrošnje, XX. Vek, Beograd, 2008.

Featherstone, Mike, Consumer Culture and Postmodernism, Sage, London, 1991.

Klein, Naomi, No Logo, V. B. Z., Zagreb, 2002.

Kowinski, William, The Malling of America: an Inside Look at the Great Consumer Paradise, William Morrow, New York, 1985. Drugo, prošireno izdanje, 2002.

Miles, Steven, Consumerism As a Way of Life, SAGE Publications, London, 1998.

Storey, John, Cultural Consumption and Everyday Life, Arnold, London, 1999.

Peterson, Mark, Consumption and Everyday Life, Routledge, London & New York, 2006.

Underhill, Paco, Zašto kupujemo – znanost kupnje, Olimpic International d.o.o., Zagreb, 2006.

Urry, John, Consuming places, Routledge, London i New York, 1995.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE

Za dobivanje potpisa potrebno je minimalno 75% prisustvo na nastavi.


Konzultacije Oglasna ploča Odsjeka E-pošta

Web fakulteta

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Usmeno, na konzultacijama ili nakon nastave i preko e-pošte.


Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana provjera znanja provodi se tijekom nastave. Predviđeno je održavanje dva kontrolna testa ili međuispita (kolokvija) tijekom semestra (u 7. i 13. tjednu nastave). Svaki se kolokvij sastoji od pet pismenih pitanja temeljenih na seminarskim tekstovima koje smo čitali i analizirali u dotadašnjem dijelu seminarske nastave. Pravo prijave završnog ispita imat će studenti/ce koji su barem na jednom od dva kolokvija dobili prolaznu ocjenu. Studenti/ce koji završni ispit budu prijavljivali s jednom negativnom ocjenom sa kolokvija, moći će maksimalno ostvariti konačnu ocjenu dovoljan 2 (E).

Pristup popravku međuispita Studenti/ce koji su na jednom ili oba međuispita (kolokvija) dobili negativnu ocjenu ili kolokvijima nisu pristupili iz opravdanih razloga, imat će mogućnost izlaska na JEDAN dodatni termin za ispravak/pisanje kolokvijâ koji će se održati na kraju nastavnog dijela semestra.

Završni ispit Završni ispit sastoji se iz dva dijela, seminarskog rada i usmenog ispita. Na završnome ispitu (seminarski rad) ocjenjivat će se predmetna relevantnost odabrane teme, metodološka izvrsnost prilikom obrade teme, prezentirana forma znanstvenog teksta razvidna kroz seminarski rad, brojnost i relevantnost korištene literature. Završni (usmeni)

ispit sastoji se od dva ili tri pitanja temeljena na obaveznoj ispitnoj literaturi. Uspješno položen

usmeni ispit PREDUVJET je za konačnu pozitivnu ocjenu na kolegiju.

UKUPNA OCJENA USPJEHA:

Na temelju ocjena stečenih na međuispitima, na završnome ispitu (seminarski rad i usmeni ispit) i shodno iskazanoj aktivnosti tijekom nastave, određuje se konačna ocjena uspjeha na kolegiju.



ISPITNI ROKOVI

Zimski 10. 02. I 24. 02. 2016.


30.03.2016.

Ljetni

Jesenski izvanredni

08. i 14.09.2016.

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)

DATUM NAZIV TEME

1. Tjedan

Uvod u kolegij. Definiranje osnovne terminologije, problemskih motiva i ključnih koncepta vezanih uz interdisciplinarno proučavanje potrošačke kulture.

2. Tjedan Seminarska obrada zadanog teksta (Schor, Juliet B. “In Defense of Consumer Critique”. ANNALS, AAPSS 611).

3. Tjedan

Povijesni kontekst razvoja suvremenog potrošačkog društva (1920-te, 1950-te, 1980-te, komparativna analiza). Teorijsko-istraživačke studije fenomena konzumerizma. Ekonomski aspekti konzumerizma. Neoliberalizam. Postfordistička organizacija ekonomije i konzumerizam.

4. Tjedan

Seminarska obrada zadanog teksta (Čolić, Snježana. “Sociokulturni aspekti potrošnje, potrošačke kulture i društva”. Društvena istraživanja 98).

5. Tjedan Potrošačka kultura u tzv. tranzicijskim postsocijalističkim društvima.

6. Tjedan

Seminarska obrada zadanog teksta (Peračković, Krešimir. “Društvo i (ili) tržište sociološka konceptualizacija procesa marketizacije društva”, Društvena istraživanja 98).

7. Tjedan Međuispit I.

8. Tjedan Seminarska obrada zadanog teksta (Slater, Don. Consumer Culture and Modernity (uvodno poglavlje), Polity Press, 1997).

9. Tjedan Potrebe vs. želje. Maslowljeva teorija hijerarhije potreba. Psihoanalitička (post)strukturalistička interpretacija koncepta želje.

10. Tjedan Seminarska obrada zadanog teksta (Appadurai, Arjun, Modernity at Large (4. poglavlje), University of Minnesota Press, 1996).

11. Tjedan Antipotrošačke taktike i oblici otpora potrošačkom društvu. Koncept “protrošača“.

12. Tjedan

Seminarska obrada zadanog teksta (Morris, Meaghan, “Što da se radi s trgovačkim centrima” u Duda, Dean (ur.). Politika teorije: zbornik rasprava iz kulturalnih studija, Disput, Zagreb, 2006).

13. Tjedan Međuispit II. 14. Tjedan Ispravak i nadoknada međuispita.




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Studiji odnosa ljudi i životinja (Human-Animal Studies)

Studij Diplomski studij kulturologije; modul Interdisciplinarne teorije kulture

Semestar 1 Akademska godina 2015.16 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave 09.15 Ponedjeljak, P-104 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku This course will be held in the English language

Nositelj kolegija doc. dr.sc. Sarah Czerny Kabinet 807

Vrijeme za konzultacije Utorak 11.00 – 11.45 i Srijeda 10.30 – 11.15 Telefon 051/265695



Telefon e-mail


The aim of this course is to introduce students to interdisciplinary research on human animal relations. It starts by taking an historical perspective on the study of animals [non-humans] in the social sciences and humanities. It considers how these different disciplines approach research on human and animals, and how they draw the lines of difference between humans and animals [if at all]. It also considers how different technologies influence the conceptualization of human- animal relations. n.b. This course takes a critical look at human – animal relations, which includes critically examining the activities of actors involved in animal rights movements. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

By the end of this course students will be able to: outline the different ways scholars in the social sciences have approached human animal relations; describe the different terminology used to describe this relation in the social sciences [human-animal; non-human-human; non/human]; depict the differentrules used to classify animals; differentiate between the concepts of anthropomorphism and anthropocentrism; outline the influence of different technologies on human-animal research. Early approaches to animals; Animals emotions; Animal human terminology; Language and animals; Normative approaches to animals; Animal rights and ownership; Microscopic critters; Ethology, sociobiology, and ethnology; Anthropomorphism; Human animal transgressions NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)




Pohađanje nastave 1 0

SEMINARSKI RAD - ISTRAŽIVANJE 5 100 UKUPNO 6 100












Arluke, Arnold. 1996. Regarding Animals. Temple University Press. Candea, Matei. 2010 “I Fell in Love with Carlos the Meerkat”: Engagement and Detachment in Human-Animal Relations”. American Ethnologist 37(2): 241-258. Papagaroufali, Eleni. 1996 Xenotransplantaton and Transgenesis. Im-moral Stories about Human-Animal Relations in the West. In Nature and Society: Anthropological Perspectives. Philippe Descola and Gisli Palsson, eds. Pp. 240-255. London: Routledge Cavalieri, Paola. 2001. The Animal Question. Why Non-Human Animals Deserve Human Rights [Catherine Woolard, trans.]. Oxford: Oxford University Press. Selected chapters. Crist, Eileen. 1999 Images of Animals. Anthropomorphism and Animal Mind. Philadelphia: Temple University Press. Selected chapters. Francione, Gary L. 1995. Animals, Property and the Law. Philadelphia: Temple University Press. Selected chapters. McKenna, E and Light, A. 2004. Animal Pragmatism: Rethinking Human – Nonhuman Relationships. Bloomington. Indiana University Press. Darwin, Charles 2009 [1890] The Expression of the Emotions in Man and Animals. Cambridge: Cambridge University Press. Selected chapters Shanklin, Eugenia. 1985 Sustenance and Symbol: Anthropological Studies of Domesticated Animals. Annual Review of Anthropology. 14:375-403. Serpell, James. 1994 Animals and Human Society: Changing Perspectives. London: Routledge. Mullin, Molly H. 1999 Mirrors and Windows: Sociocultural Studies of Human-Animal Relationships. Annual Review of Anthropology 28:201-224. Haraway, Donna. 2003 A Companion Species Manifesto: Dogs, People, and Significant Otherness. Chicago: Prickly Paradigm. Kirksey, Edward, and Steven Helmreich. 2010 The Emergence of Multispecies Ethnography. Cultural Anthropology 25(4): 545–576. Ingold, Timothy. 1988. What Is an Animal? London: Routledge. Hird, M. 2009. The Origins of Sociable Life: Evolution after Science Studies. New York: Palgrave Macmillan. Selected Chapters Noreen Giffney and Myra Hird. 2008. Queering the Non/Human. Aldershot: Ashgate Publishing Limited. Selected Chapters IZBORNA LITERATURA

Kohn, Eduardo. 2007 How Dogs Dream: Amazonian Natures and the Politics of Transspecies Engagement. American Ethnologist 34(1): 3–24. Nadadsy, Paul. 2007 The Gift in the Animal: The Ontology of Hunting and Human-Animal Sociality. American Ethnologist 34(1):25-43. Noske, Barbara. 1993 The Animal Question in Anthropology: A Commentary. Society and

Animals 1(2):185-190. Mullin, Molly H 2002 Animals in Anthropology. Society and Animals 10(4):378–393. Viveiros de Castro, Eduardo. 1998 Cosmological Deixis and Amerindian Perspectivism. Journal of the Royal Anthropological Institute 4(3):469–488. Viveiros de Castro, Eduardo. 2004. Exchanging Perspectives. The Transformation of Objects into Subjects in Amerindian Ontologies. Common Knowledge, 10(3):463-484. Cassidy, Rebecca. 2004 The Sport of Kings Kinship, Class and Thoroughbred Breeding in Newmarket. Cambridge University Press: Cambridge. Kohn, E. 2007 How Dogs Dream: Amazonian Natures and the Politics of Transspecies Engagement. American Ethnologist 34(1), 3–24. Kuzniar, Alice A. 2006 Melancholia’s Dog. Reflections on our Animal Kinship. Chicago: Chicago University Press. Morgan, Louis H. 1868 The American Beaver and His Works. Philadelphia: J. B. Lippincott. Haraway, Donna. 2008. When Species Meet. Minneapolis: University of Minnesota Press. Ingold, Timothy. 1990 An Anthropologist looks at Biology. Man: Journal of the Royal Anthropological Institute. 25(2):208 - 229. Daston, Lorraine and Gregg Mitman .2005. Thinking with Animals. New Perspectives on Anthropomorphism. New York: Columbia University Press.


Students must come to lectures and field excursions. Depending on the obligations of guest lecturers the dates of some lectures might change. Students will be informed

in advance.


Email, consultations KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Email, consultations NAČIN POLAGANJA ISPITA

-------


This course will be held in the English language There is no exam but students will be expected to engage in a piece of field research about any aspect

of the human animal relation. Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom

i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski 03.02.2016 17.02. 2016


31.03.2016

Ljetni -------

Jesenski izvanredni

05.09.2016 12.09.2016


12.10 Introduction

19.10 Early scholarly approaches to humans and animals

26.10 The study of animals: Ethology, Ethnology and socio biology

02.11 Domesticating animals

09.11 Anthropomorphism

16.11 The place of animals

23.11 Animal rights, animal property, animal protection

30.11 Working animals

07.12 Grieving animals

14.12 Microscopic critters

21.12 Human animal transgressions

11.01 Animal health

18.01 Representations of animals in film and literature

25.01 Conclusion

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I Filozofski fakultet u Rijeci



MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Postmoderna. Demokracija i hegemonija

Studij Diplomski studij kulturologije; Modul Interdisciplinarne teorije kulture

Semestar 1. Akademska godina 2015/2016. Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+30+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijedom, 14:15-17:00, 801/802 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Engleski jezik Nositelj kolegija doc. dr. sc. Katarina Peović Vuković

Kabinet F-814 Vrijeme za konzultacije Srijedom 12-14,00 h i četvrtkom od 8,15-9,15 uz prethodnu najavu

Telefon 051/265-700 e-mail [email protected]




SADRŽAJ KOLEGIJA

Osnovni je zadatak kolegija propitati postmodernu u nizu aspekata: od političko-ekonomskog okvira post-industrijskog kapitalizma, pitanja demokracije, pitanja ideologije u eri post-ideoloških sustava, do koncepta rada i pojave kognitarijata. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Studenti/ice će nakon položenog ispita biti u stanju: Definirati i problematizirati termine postmoderna/postmodernizam, kasni kapitalizam,

postindustrijsko društvo, informacionalizam, tekuća moderna Obrazložiti probleme demokracije u sklopu kapitalo-parlamentarizma Obrazložiti koncepte: Drugi i drugost; probleme etike danas Obrazložiti koncepte "događaja"; te probleme razumijevanja povijesti Obrazložiti artikulaciju rada u kontekstu postmodernih procesa Definirati filozofski koncept univerzalizma i dovesti ga u vezu sa suvremenim političkim sustavima Obrazložiti probleme s univerzalizmom post-ideoloških sustava Definirati pojmove javne sfere i zajedničkih dobara i postmoderne definicije zajednice






1 10

Kontinuirana provjera znanja 1 1 20 Kontinuirana provjera znanja 2 1 20 Seminarski rad 2 20 ZAVRŠNI ISPIT 1 30

UKUPNO 6 100












Althusser, Louis (1971) "Ideology and Ideological State Apparatuses (Notes towards an Investigation)", u studiji Lenin and Phylosophy. And Other Essays, Monthly Review Press, New York i London, 127-194

Badiou, Alain (2001) Ethics: An Essay on the Understanding of Evil, Verso, London: New York, 18-30.

Badiou, Alain (1992) Manifesto for Philosophy, State University of New York Press, AlbanyBauman, Zygmunt (2000) Liquid Modernity, Wiley, odabrana poglavlja

Badiou, Alain (2008[2005]) Stoljeće, Antibarbarus, Zagreb, str. 7-31.

Badiou, Alain (2010) The Communist Hypothesis, Verso, London: New York, 1-41.

Jameson, Frederic (1988) "Postmodernizam ili kulturna logika kasnog kapitalizma", u zborniku Postmoderna – nova epoha ili zabluda, Naprijed, Zagreb

Lyotard, J-F. (1979) The Postmodern Condition: A Report on Knowledge, Manchester UK; Manchester University Press, 3-6.

Marx, Karl (1859 ) A Contribution to the Critique of Political Economy, Progress Publishers, Moscow, On-Line Version: Marx.org 1993 // Karl Marx: “Predgovor za 'Prilog kritici političke ekonomije'” iz Glavni radovi Marxa i Englesa (1978 pr. iz., 1979. 2. iz.) priredili Adolf Dragičević, Vjekoslav Mikecin, Momin Nikić, Stvarnost Zagreb, str. 699-703.

Žižek, Slavoj (2008) "Tolerance as an Ideological Category", poglavlje knjige Violence. Six sideways reflections, Profile Books LTD, 140-178.

IZBORNA LITERATURA

Badiou, Alain (2005) Being and Event, transl. by Oliver Feltham, London: New York, Continuum, 173-191.

Badiou, Alain (2008) The meaning of Sarkozy, poglavlje 9. “The History of the Communist Hypothesis and Its Present Moment”, Verso, London, 105-117.

Brown, Wendy (2008) Regulating Aversion. Tolerance in the Age of Identity and Empire, Princeton, University Press, New Jersey, odabrana poglavlja

Deleuze, Gilles i Félix Guattari (1983) Anti-Oedipus: Capitalism and Schizophrenia, engl. prijevod Robert Hurley, Mark Seem, and Helen R. Lane; University of Minnesota Press, Minneapolis, odabrana poglavlja

Deleuze, Gilles (1990): «Postskriptum uz društva kontrole», Urbani festival 04, Zagreb, 2004, URL: http://www.urbanfestival.hr/04/hr/uvodno.html, (25. 10. 2011.)

Derrida, Jacques (1995) Gift of Death, The University of Chicago Press, Chicago/London, 35-53. Foucault, Michel (2008) The Birth of Biopolitics. Lectures at the Collège de France 1978-79, ed. by

Michel Senellart, Palgrave Macmillan, odabrana poglavlja Gramsci, Antonio (1971) Selections from the Prison Notebooks, Lawrence & Wishart, London Habermas, Jürgen (1993[1991]) The Structural Transformation of the Public Sphere, MIT Press Habermas, Jürgen (2006) The Theory of Communicative Action 1–2, Polity Press, Cambridge Laclau, Ernesto i Chantal Mouffe (1985) Hegemony and Socialist Strategy. Towards a Radical

Democratic Politics, Verso, London, 1-47.

Marx, Karl i Friedrich Engels (1979) "Njemačka ideologija", iz Glavni radovi Marxa i Englesa, priredili Adolf Dragičević, Vjekoslav Mikecin, Momir Nikić, 2. izd., Stvarnost, Zagreb

Marx, Karl (1973) Kapital: kritika političke ekonomije: I-III, BIGZ Prosveta, Beograd Mouffe, Chantal (1993) The Return of the Political, Verso London: New York, 74-90 Virno, Paolo (2004) Gramatika mnoštva: prilog analizi suvremenih formi života, Naklada Jesenski i

Turk, Zagreb Žižek, Slavoj (2010[2009]) Druga smrt neoliberalizma, Fraktura, Zagreb, 17-123 Žižek, Slavoj Paralaksa, Antibarbarus, Zagreb, 2009. // The parallax view, 2006. MIT Žižek, Slavoj (1999) The Ticklish Subject. The Absent Centre of Political Ontology, London: New

York, Verso, 245-312. V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE

Dozvoljena su 3 izostanka, 3-5 izostanaka dodatni pismeni kolokvij, 5 i više izostanaka gubitak prava na potpis.


E-mail, Stranice kolegija: http://ffri-pdh.jimdo.com/ - Raspored i obavezna literatura.




Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi: 10 bodova – odnosi se na sudjelovanje u raspravama, koje se temelje na pročitanoj literaturi i temama s predavanja.



Seminarski rad: 20 bodova, ciljevi i načini pisanja seminarskog rada detaljno su obrazloženi na stranicama kolegija

Dodatni kolokvij – studenti/ice koji su izostali više od 3 a manje od 5 puta moraju kolokvirati. Dodatni kolokvij sadržava naslove iz seminarske literature. Cilj je kolokvija provjera, je li student (zbog izostajanja) u mogućnosti pristupiti ispitima.

Završni ispit je usmeni ispit koji se sastoji od 3 pitanja i donosi maksimalno 30 bodova, a temelji se na seminarskoj literaturi i sadržajima s predavanja, kao i temama iz seminarskog rada.



ISPITNI ROKOVI

Zimski 11. 2 u 12h 25.2., u 12h


31. 3. u 12h (pismeni rok)

Ljetni ----------

Jesenski izvanredni

08. i 14. 09. u 12h


14. 10. Uvodno predavanje.

21. 10 Postmoderno stanje - Lyotard

28. 10. Postmoderno stanje - Jameson

4. 11. Ideologija - Marx

11. 11. Ideologija – Althusser, Gramsci

18. 11. Kolokvij

25. 11. Postideologija - Žižek, Brown

2. 12. Alain Badiou - Etika

9. 12. Alain Badiou – Mogućnosti

16. 12. Alain Badiou – Stoljeće

23. 12. Kolokvij

13. 1. Alain Badiou – Hipoteza // Rok za predaju seminarskog rada.

20. 1. Demokracija ili hegemonija // Dodatni kolokvij zbog izostanaka.

27. 1. Interna studentska konferencija.




IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Glazba i kulturni kontekstStudij Diplomski studij kulturologije Semestar 1. Akademska godina 2015/2016 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+30+0Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorak P-801/802 8:15-11h Mogućnost izvođenja na stranom jeziku -

Nositelj kolegija doc. dr. sc.Diana GrgurićKabinet F-812

Vrijeme za konzultacije Utorak 10:00 – 10:45 i po dogovoru Telefon 051/ 265706

e-mail [email protected] na kolegiju


Telefon e-mail II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Istraživanje odnosa između glazbe i suvremenog društva; primjene glazbe i razmatranje složene interaktivne mreže između glazbene kulturne forme i socijalnih okolnosti u kojima ona nastaje. Pitanje identiteta kroz glazbu – glazbeni identitet i identitet(i) u glazbi, te identifikacijski učinci glazbenih produkata kao skupa određenog sistema vrijednosti; Glazba i konzumeristička praksa; World Music unificiranje ili diferencijacija?; Primijena glazbe i zvuka u muzikoterapiji, turizmu; Kultura sjećanja kroz prizmu hrvatske popularne glazbe.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Očekuje se interpretiranje temeljnih glazbenih pojmova, teorijskih ključeva, te razlučivanje i definiranje glazbe kroz različite prizme: umjetnička, društvena; izrada seminara u kojemu je potrebno izvršiti primjenu teorijskog aparata na recentna glazbena ostvarenja ili glazbeno-društvena zbivanja. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)





Kontinuirana provjera znanja 1 0,5 15 Kontinuirana provjera znanja 2 1,5 25 Kontinuirana provjera znanja 3 2 30 Kontinuirana provjera znanja 4 2 30 UKUPNO 6 100

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na

završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:









IV. LITERATURAOBVEZNA LITERATURA

Ober, Loran, Muzika drugih, Beograd, 2007. (izabrani tekstovi)

Connell J., Gibson Ch. World music: deteritorializing place and indentity, u: Progress in Human

Geography 28,3(2004).

Grgurić.D. Ripe for Shredding. Iščitavanje popularnih značenja glazbenih cyber‐praksi, U: Nova

nepoznata glazba, ur.D: Davidiović, N. Bezić. 2012.

Sound Souvenirs: Audio Technologies, Memory and Cultural Practices, (2009), ed. Karin Bijsterveld & José van Dijck, Amsterdam University. (Izabrani tekstovi) Tourism, Festivals and Cultural Events in Times of Crisis (2012), ed. Lise Lyck, Phil Long, Allan Xenius

Grige. Frederiksberg bogtrykkeri, Denmark 2012.(izabrani tekstovi)

http://www.encatc.org/pages/fileadmin/user_upload/2012/Tourism_Festivals_and_Cultural_Events

_in_Times_of_Crisis.pdf

IZBORNA LITERATURA

http://www.wbm.be/dbfiles/doc263_3-Worldmusic.pdf

Philosophical and Cultural Theories of Music, (2010) ur. E. Fuente and P. Murphy

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJUPOHAĐANJE NASTAVE

Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (opravdan je izostanak 30% nastave) i informirati se o nastavi s koje su izostali. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Obavijesti o kolegiju studenti dobivaju tijekom nastave i elektroničkom poštom


Nastavnik je dostupan za vrijeme dogovorenih konzultacije i putem elektroničke pošte


Kontinuirana provjera znanja 1 – zadaća: analiza primjera (1-4 kartice teksta) Analiza primjera nosi 15 ocjenskih bodova, a ocjenjuje se na sljedeći načina:analiza (10 boda), teorijska implikacija (5). Kontinuirana provjera znanja 2 – seminarski rad- Pri izradi seminarskoga zadatka studenti su obavezni konzultirati se u vezi teme koju sami odabiru. Seminar nosi 25 bodova, a ocjenjuje se na sljedeći način: jasnoća teme (5 bodova), teorijski okvir/ istraživačke metode (10 bodova), zaključak (10 bodova). Seminar mora zadovoljavati osnovne postavke stručnog rada: jasno iskazanu temu istraživanja, metodološki okvir, teorijski okvir, jasna argumentacija, zaključak. Studenti mogu koristiti bilo koji sustav reference (npr. APA, MLA, Harvard), ali se njega moraju i pridržavati. Seminar mora sadržavati minimalno 4 do maksimalno 6 kartica teksta (1 kartica = 1800 znakova uključujući razmake). Seminar se predaje u elektroničkom i papirnatom obliku zaključno do 12.01.2016. Kontinuirana provjera znanja 3 i 4 – kolokviji, sastoje se od 8 pitanja od kojih 3 pitanja esejistička (svako pitanje nosi maksimalno 5 bodova) i 5 pitanja s upisivanjem pojmova

(svako pitanje nosi maksimalno 3 boda). Ukupno 30 bodova.

Na završnom ispitu (usmenom ispitu) student može prihvatiti ocjenu koja proizlazi iz ukupnog zbroja stečenih ocjenskih bodova tijekom nastave, te ima mogućnost odgovarati za (jednu) višu ocjenu.

Završnom ispitu mogu pristupiti isključivo studenti koji su tijekom nastave sakupili najmanje 40 ocjenskih bodova. Ovi se studenti svrstavaju u kategoriju FX (40 do 49,9) te imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E.OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE


UPIS OCJENE

Zimski 8.02.i 22.02. kabinet F-812 20.06. i 4.07.kabinet F-812

Proljetni izvanredni 1.04. kabinet F-812

Ljetni

Jesenski izvanredni 1.09. i 14. 9. kabinet F-812


Tjedan Tema Prethodna priprema studenata

13.10. Uvodno predavanje ne

20.10. Primjena zvuka i glazbe: muzikoterapija da

27.10. Višeznačnost folklora (Muzika drugih) da

3.11. Glazbene cyber prakse da

10.11. Glazba i ideologija intern

17.11. Konzumerizam i glazba da

24.11. Tretiranje tradicije: glazba i tradicija (world music)

1.12. Kontinuirana provjera znanja ‐ zadaće studenata na temu članka: World music, Connell/Gibson

Grupni rad (2‐3 studenta)

8.12. Kontinuirana provjera znanja‐Kolokvij

15.12. Deteritorizacija mjesta i identiteta World music: deterritorializing place and identity, John Connell and Chris Gibson

22.12. Diskusija: Cenzura u glazbi Pročitati tekst: Tko se boji šunda još (281‐316), Ana Hofman, u Socijalizam na klupi, 2013. Zagreb‐Pula

12.01. Kultura sjećanja i glazba ne

19.01. Primjena zvuka i glazbe u turizmu ne

26.01. Kontinuirana provjera znanja ‐ Kolokvij da




MODUL: MEDIOLOGIJA I POPULARNA KULTURA


POPIS PREDMETA II. GODINE DIPLOMSKOGA STUDIJA

III. semestar

Predmeti unutar modula Mediologija i popularna kultura

Nositelj predmeta /


Fond sati

(p + v + s)

Vrsta

vježbi

ECTS

bodovi

Ocjenjuje se

(DA/NE)

Individualne mentorske

konzultacije i izrada diplomskog

rada 0+0+30 - 12 NE

dr. sc. Diana Grgurić Odabrane kulturološke teme 4:

Nova glazba 30+0+15 - 6 DA

dr. sc. Nikola Petković /

Branko Mijić Tiskani mediji 15+0+30 - 6 DA

dr. sc. Hajrudin


Interni izborni predmeti – student nije dužan birati predmete

Nositelj predmeta /


Fond sati

(p + v + s)

Vrsta

vježbi

ECTS

bodovi

Ocjenjuje se

(DA/NE)


D'Alessio


Antropologija prostora 15+0+15 - 6 DA

dr. sc. Hajrudin

Hromadžić Teorije svakodnevice 30+0+15 - 6 DA

dr. sc. Nikola Petković Magris 30+0+15 - 6 DA




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija OKT4: Nova glazba Studij Diplomski studij kulturologije Semestar 3 Akademska godina 2015/2016 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljak P-204 10:15-13h Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

Nositelj kolegija Doc. Dr. Sc. Diana Grgurić Kabinet F-812

Vrijeme za konzultacije Nakon predavanja i po dogovoru Telefon 051/ 265706



Telefon e-mail II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Pristup glazbenoj umjetnosti 20. stoljeća s aspekta Novoga zvuka i elektroničke glazbe. Antinomije same glazbe kao refleksije suvremenog društva; pitanje istinite i lažne glazbe: glazba kao spoznaja i glazba kao kritika stvarnosti; skladateljska ishodišta: ideja i materijal kao “diktat same stvari” kao materijal ponikao iz stanja tehnike postmodernog vremena; sagledavanje novonastalih relacija recepcijskoga lanca; pitanje determinacije djela u eksperimentalnoj glazbi; povijesni momenti u djelima Novoga zvuka; Umjetnost buke u presjeku perspektiva od Attalia preko futurista do Varesa i Cagea do današnje elektroničke glazbe. Upoznavanje s teorijama akustičke ekologije i perspektivama zvuka kroz prizmu M. Schafera (Soundscape). OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Očekuje se da studenti nakon položenog ispita iz kolegija mogu: –– interpretirati temeljne glazbene pojmove –– opisivati glazbene fenomene i definirati relacije, uzroke i posljedice –– objasniti relacije društvenoga konteksta i glazbenoga teksta NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)


Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x x


Kontinuirana provjera znanja 1 1 20 Kontinuirana provjera znanja 2 1 20 Kontinuirana provjera znanja 3 2 30 Kontinuirana provjera znanja 4 2 30 UKUPNO 6 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu

ukupno dobiti samo ocjenu E.(prema prikazu ispod ovog teksta) Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome

ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:










Cage, John, 1973. Silence: LecturesandWritings, Wesleyan University Press, 1961. Izabrani tekstovi) Attali, Jacques (2007) Ogledi o političkoj ekonomiji muzike, Beograd. XX vek. Gligo, Nikša,1987. Problemi Nove glazbe 20. stoljeća: Teorijske osnove i kriteriji vrednovanja, Zagreb: MIC KDZ. (Izabrani tekstovi) Russolo,Luigi, The art ofnoise,: http://www.artype.de/Sammlung/pdf/russolo_noise.pdf GarthAlper, Making sense out of postmodernism music, 2000. Online članak Sretenović. D. Duh iz mašine: pop muzika I tehmologija, Online članak, The journal od Acoustic ecology, online članci. R. Murray Schaefer (1994) The Sonic Environment and the Tunung of the Worls: Soundscape, Destiny books, Vermont. Barry Truax, (2001) Acoustic Communication, Ablex publishing, London.

IZBORNA LITERATURA

1. Manning, Peter, 2004. Electronic and Computer Music, Oxfordand New York: Oxford University Press


Studenti su dužni pohađati nastavu (opravdan je izostanak 30% nastave) i informirati se o nastavi s koje su izostali. U slučaju neredovitog pohađanja nastave student može dobiti dodatni seminarski zadatak (tema se dogovara s nastavnikom). NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Obavijesti o kolegiju studenti dobivaju tijekom nastave i elektroničkom poštom KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Nastavnik je dostupan za vrijeme dogovorenih konzultacije i putem elektroničke pošte NAČIN POLAGANJA ISPITA

Kontinuirana provjera znanja 1: analiza primjera na nastavi (1-2 kartice teksta) Analiza primjera nosi 20 ocjenskih bodova, a ocjenjuje se na sljedeći načina:analiza (10 boda), teorijska implikacija (10). Kontinuirana provjera znanja 2 – seminarski rad- Pri izradi seminarskoga zadatka studenti su obavezni konzultirati se u vezi teme koju sami odabiru. Seminar nosi 20 bodova, a ocjenjuje se na sljedeći način: jasnoća teme (5 bodova), teorijski okvir/ istraživačke metode (5 bodova), zaključak (10 bodova). Seminar mora zadovoljavati osnovne postavke stručnog rada: jasno iskazanu temu, metodološki okvir, teorijski okvir, jasna argumentacija, zaključak. Studenti mogu koristiti bilo koji sustav reference (npr. APA, MLA, Harvard), ali se njega moraju i pridržavati. Seminar mora sadržavati minimalno 4 do maksimalno 6 kartica teksta (1 kartica = 1800 znakova uključujući razmake). Seminar se predaje u elektroničkom i papirnatom obliku zaključno do 11.01.2016.

Kontinuirana provjera znanja 3 i 4 (kolokviji) sastoje se od 8 pitanja od kojih 3 pitanja esejistička (svako pitanje nosi maksimalno 5 bodova) i 5 pitanja s upisivanjem pojmova (svako pitanje nosi maksimalno 3 boda). Ukupno 30 bodova. Na završnom ispitu (usmenom ispitu) student može prihvatiti ocjenu koja proizlazi iz ukupnog zbroja stečenih ocjenskih bodova tijekom nastave, te ima mogućnnost odgovarati za višu ocjenu. Završnom ispitu mogu pristupiti isključivo studenti koji su tijekom nastave sakupili najmanje 40 ocjenskih bodova. Ovi se studenti svrstavaju u kategoriju FX (40 do 49,9) te imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE


ISPITNI ROKOVI

Zimski 08.02., 22.02.


1.04.

Ljetni

Jesenski izvanredni

1.09. i 14. 9.

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) Tjedan Tema Prethodna priprema

studenata

12.10 Buka i futuristi internet

19.10 J. Cage i buka internet 26.10 Koncept eksperimentalne glazbe internet

2.11. Koncept eksperimentalne glazbe internet

9.11. Zadaća:Analiza primjera eksprimentalne gl. Analiza zadanog primjera na nastavi

16.11. Politička ekonomija glazbe/Attali Internet

23.11. Politička ekonomija glazbe: Orkestar i njegov dirigent Internet

30.11. Politička ekonomija glazbe: Repetitivnost Internet

7.12. Kontinuirana provjera znanja- Kolokvij

14.12. Elektronička glazba ne 21.12. Elektronička glazba internet 11.01. Zvučni pejzaž (soundscape) ne 18.01. Akustička ekologija ne 25.01. Kontinuirana provjera znanja-Kolokvij da




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Tiskani mediji Studij Diplomski studij kulturologije Semestar 3. Akademska godina 2014/2015 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+0+30 Vrijeme i mjesto održavanja nastave petak 11:15 predavaonica 701 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

Nositelj kolegija prof. dr. sc. Nikola Petković Kabinet F-809

Vrijeme za konzultacije ------ Telefon 265-693

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju Branko Mijić

Kabinet F-817 Vrijeme za konzultacije petkom 10-11

Telefon ----- e-mail [email protected]


Upoznavanje studenata s poviješću, tradicijom i aktualnim trenutkom hrvatskog novinarstva. Pokušati naći odgovor na pitanje kakva je uloga novinara u društvu, koje su temeljne odrednice i vrijednosti na kojima se temelji suvremeno novinarstvo. Na primjeru tekstova nekih od autora vidjeti da li oni funkcioniraju i danas iako su izgubili poveznicu sa stvarnošću u kojoj su nastajali. Također, na primjeru aktualnih tekstova iz tiskanih medija pokušati naći odgovor na pitanje što se u hrvatskom novinarstvu u međuvremenu promijenilo, nabolje ili nagore.


Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju odgovoriti na pitanje jesu li tiskani mediji u nas i kako vezani za politički okvir koji ih je u pojedinim razdobljima određivao i jesu li unatoč tome uspostavljeni kontinuitet i tradicija djelovanja, te na čemu se temelje. Postoji li poveznica i univerzalne vrijednosti u novinarstvu.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X X



Pohađanje nastave 0,5 - Seminar 2 50 Samostalni zadatak 1,5 20 ZAVRŠNI ISPIT 2 30 UKUPNO 6 100












1. Božo Novak: Hrvatsko novinarstvo u 20. stoljeću, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2005.2. Stjepan Malović: Osnove novinarstva, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2005. 3. Veselko Tenžera: Sadašnjost za vječnost, Ljevak, Zagreb, 2005. 4. Aleksandar Vojinović: Ive Mihovilović – Spectator, Profil, Zagreb, 2005. 5. Boris Pavelić: SMIJEH SLOBODE - UVOD U FERAL TRIBUNE, Adamić, Rijeka, 2014.

IZBORNA LITERATURA

1. Frane Barbieri: Lijeva i desna skretanja, Stvarnost, Zagreb, 1989. 2. Zvonimir Berković: Pisma iz Diletantije, Hena com, Zagreb, 2004. 3. Miljenko Smoje: Dnevnik jednog penzionera, Feral, Split, 1981. 4. Igor Mandić: Hitna služba, Zagreb, 2005. 5. Viktor Ivančić: Bilježnica Robija K., Feral, Split 1994. 6. Guenther Wallraff: Na samom dnu, Liber, Zagreb, 1986. 7. Boris Dežulović: RAZGOVORI SA SMOJOM, Adamić, Rijeka, 2015.


Provjeravat će se prisutnost studenata na predavanjima i seminarima. Studenti smiju izostati 3 puta, svaki sljedeći izostanak utjecat će na konačnu ocjenu.


Konzultacije Oglasna ploča Odsjeka Web stranice fakulteta i odsjeka


Usmeno E-pošta


Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Samostalni zadatak Studenti trebaju, mjesec dana kontinuirano pratiti jedan od hrvatskih tiskanih medija, te se pripremiti

za izlaganje, razgovor i raspravu na temelju deset postavljenih pitanja o njihovom pisanju i uređivanju. Seminar Studenti su dužni tijekom semestra predati seminarski rad, od 3-5 kartica. Radove koji ne pristignu

dana navedenog na rasporedu predavanja (do 17 sati) instruktor kasnije neće prihvatiti. Pristupanje završnom ispitu je obavezno. Studenti koji ne pristupe završnom ispitu neće moći položiti kolegij.

Završni ispit Završni ispit sastoji se od seminarskog rada. Seminarski rad mora biti temeljen na samostalnom

istraživanju i praćenju hrvatske medijske scene i usporednoj analizi tiskanih i ostalih medija (zadatak će biti podrobnije pojašnjen na uvodnom predavanju). Usmeni dio ispita obrana je seminarskog rada i odgovor na dva pitanja iz obavezne ispitne literature. Uspješno obranjen seminarski rad i položen usmeni ispit PREDUVJETI su za konačnu pozitivnu ocjenu na kolegiju.



ISPITNI ROKOVI

Zimski 12. i 26.02. u 10


1. 4. u 10

Ljetni ------

Jesenski izvanredni

2. i 9. 9. u 10

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) TJEDAN NAZIV TEME PRETHODNA PRIPREMA STUDENATA

1. Uvodno predavanje i dogovor oko načina i ritma rada Upoznavanje s problematikom i pojedinačnim djelima

2. Hrvatsko novinarstvo jučer, danas 3. Od Gaja do Supila 4. Osnove novinarstva Praćenje tiskanih medija po grupama: Jutarnji list,

Slobodna Dalmacija, Večernji list, Globus5. Novinarska hrabrost 6. Novinar – svjedok vremena 7. Satira i humor u novinama 8. Istraživačko novinarstvo 9.. Estradizacija i žutilo, proizvodnja vijesti 10.. Zašto nestaju kulturni prilozi u dnevnim novinama 11. Cenzura i autocenzura 12. Novinarstvo na filmu:

Orson Welles: Građanin Kane

13. Analiza dnevnog i tjednog tiska u Hrvatskoj Studenti predaju seminar

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I

Filozofski fakultet u Rijeci Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska


MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Film i kultura 2 Studij Diplomski studij kulturologije Semestar III. Akademska godina 2015/2016 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorak, 11:15 – 14:00, F-104 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

-

Nositelj kolegija Dr. sc. Hajrudin Hromadžić, doc. Kabinet F-810

Vrijeme za konzultacije Srijeda, 15:30 – 17:00 Telefon 051/265-697

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju Boris Ružić, mag. cult.

Kabinet F-813 Vrijeme za konzultacije Ponedjeljak 15:00 - 16:30

Telefon 051/265-702 e-mail [email protected], [email protected]


Kolegij predstavlja nastavak na kolegij Film i kultura 1 i očekuje se da su studenti uspješno položili Film i kulturu 1 prije nego što upišu Film i kulturu 2. Cilj je rekapitulirati, utvrditi i na zahtjevnijoj razini propitati diskurse, debate, teme i metode suvremene teorije filma. Studenti će kroz prezentacije detaljno analizirati ključne teorijske tekstove i na taj način se dodatno pripremati za vlastite diplomske radove. - David Bordwell – prednosti alternativnog modela stilske povijesti – analiza teksta iz O povijesti filmskog stila. - Andre Bazin i razlika između autora koji vjeruju u sliku i onih koji vjeruju u stvarnost. - Andre Bazin i prednosti zvučnog filma – analiza tekstova iz Što je film? - analiza regionalne kinematografije – izbor tekstova Dine Iordanove iz Cinema of Flames: Balkan Film, Culture and the Media. - karakteristike francuskog crnog/poetskog realizma i najrelevantniji autori – veze s francuskim novim valom. - David Rodowick i ‘virtualni život filma’ – film kao medij koji ‘ulazi u sebe’- analiza tekstova iz The Virtual Life of Film. - Slavoj Žižek i rasprava o odnosu filmskog medija i Lacanovog registra ‘realno’ – analiza Žižekovog tekstova iz Looking Awry. - Kaja Silverman i koncept ‘produktivnog pogleda’ – detaljna analiza filma Sans Soleil – analiza tekstova iz The Threshold of the Visible World. - distopijski filmovi analiza tekstova – Kellner i Ryan/ Horvat .

mailto:[email protected]

- propitivanje forme filmskog eseja i filma kao kinematografskog oblika kapitalističke proizvodnje (Jonathan Beller)


Kolegij će omogućiti studentima da se na sveobuhvatan način uhvate u koštac sa ključnim pitanjima suvremene teorije i filozofije filma. Kolegij će proizvesti mogućnost teorijskog čitanja medijske sfere te će obrazovati studente u čitanju popularne kulture kao kompleksne mreže odnosa. Studenti će moći analizirati i diseminirati najvažnije činjenice kapitalističkog modusa proizvodnje kulture.



x x x x




Pohađanje nastave 0.5 0

Kontinuirana provjera znanja 1 (eseji) 0.5 20

Kontinuirana provjera znanja 2 (kolokvij)

1.5 25

Seminarski rad 1.5 25

ZAVRŠNI ISPIT 2 30

UKUPNO 6 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova

da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome

ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:









IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Beller, Jonathan, 2006,The Cinematic Mode of Production, London: University press of New England (izabrana poglavlja)

2. Borwell, David, 2005, O povijesti filmskog stila, prev. Mirela Škarica, Zagreb: Hrvatski filmski savez.

3. Borwell, David ,1985, Narration in the Fiction Film, London: Routledge. 4. Horvat, Srećko, 2008, Budućnost je ovdje, Svijet distopijskog filma, Zagreb: Hrvatski filmski savez. 5. Iordanova, Dina, 2001, Cinema of Flames: Balkan Film, Culture and the Media, London BFI

Publishing. (izabrana poglavlja) 6. Jay, Martin, 1995, Downcast Eyes: the denigration of vision in twentieth-century thought,

University of California Press, str. 435-491. 7. Jenkins, Henry, 2004, „The Work of Theory in the Age of Digital Transformation“, A Companion to

Film Theory (ur. Miller, Toby, Stam, Robert), Cornwall: Blackwell Publishing 8. Keser Battista, Ivana, 2012, Film esej, Zagreb: Leykam International (str. 58-94) 9. Krivak, Marijan, 2009, Film... Politika... Subverzija?, Zagreb: Hrvatski filmski savez. (izabrana

poglavlja) 10. Rodowick, D. N., 2007, The Virtual Life of Film, Cambridge, Mass., London, Engl.: Harvard

University Press. 11. Silverman, Kaja, 1996, The Threshold of the Visible World, New York & London: Routledge. 12. Žižek, Slavoj, 1997, Looking Awry: an Introduction to Jacques Lacan through Popular Culture.

Cambridge, Mass. & London, England, The MIT Press.

IZBORNA LITERATURA

1. Butler, Judith, 1993, Bodies that Matter: On the Discursive Limits of ''Sex'', New York & London: Routledge.

2. Neale, Steve, ''Questions of Genre'', Film Genre Reader III, urednik Grant, Barry Keath, Austin: Texas University Press, 2003.

3. Po izboru i potrebama studenata

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE

Obavezno. Za više od 70 posto izostanaka potrebna lječnička ispričnica.


Konzultacije, e-mail, oglasna ploča


e-mail, usmena predaja


Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Kontinuirana provjera znanja 1: sastoji se od praćenja studentskog angažmana tijekom predavanja i dva eseja.

Od studenta se očekuje pisanje dva eseja tijekom semestra koji korespondiraju s tematskim jedinicama predavanja (u opsegu od dvije do tri kartice po eseju). Boduje se povezanost s gradivom, analitičnost u usvajanju i primjenjivanju znanja na medijske tekstove i ispravno referenciranje izvora. Kontinuirana provjera znanja 2: sastoji se od jednog kolokvija od 5 pitanja (svako pitanje nosi 5 bodova).

Napomena: ponovno pristupanje kolokviju moguće samo uz liječničku ispričnicu ili u posebnim slučajevima koji se utvrđuju nakon razgovora s profesorom. Seminar: očekuje se da student 7 dana prije izlaska na završi ispit preda seminarski rad u opsegu od minimalno 8

kartica teksta (jedna stranica – 1800 slova s razmacima). Tema se mora unaprijed dogovoriti s predavačem. Seminar mora zadovoljavati osnovne postavke istraživačkog rada. Studenti mogu koristiti bilo koji sustav reference (npr. APA, MLA, Harvard itd.) ali se njega moraju i pridržavati. Završni ispit: pismeni ispit od 6 pitanja (svako nosi 5 bodova).



ISPITNI ROKOVI

Zimski 08. 02., 22. 02.

Proljetni izvanredni 30. 03.

Ljetni -------------------

Jesenski izvanredni 05. 09., 12. 09.


DATUM NAZIV TEME

Uvodno predavanje - upoznavanje studenta s gradivom i obavezama

Bordwell - povijest filmskog stila

Martin - Barthes, Metz i kinematografski aparat

Beller, kapitalistički modus medijske proizvodnje

Kolokvij

Distopijski film, Politika i film: Balkan

Žižek, Lacan i psihoanaliza filma, Silverman - produktivno gledanje, Battista – Film esej

Rodowick, Jenkins - virutalni život filma

Rekapitulacija




MODUL: INTERDISCIPLINARNE TEORIJE KULTURE


POPIS PREDMETA II. GODINE DIPLOMSKOGA STUDIJA

III. semestar

Predmeti unutar modula Interdisciplinarne teorije kulture

Nositelj predmeta /


Fond sati

(p + v + s)

Vrsta

vježbi

ECTS

bodovi

Ocjenjuje se

(DA/NE)

Individualne mentorske

konzultacije i izrada diplomskog

rada 0+0+30 - 12 NE


D'Alessio


Antropologija prostora 15+0+15 - 6 DA

dr. sc. Hajrudin

Hromadžić Teorije svakodnevice 30+0+15 - 6 DA

dr. sc. Nikola Petković Magris 30+0+15 - 6 DA

Interni izborni predmeti – student nije dužan birati predmeta

Nositelj predmeta /


Fond sati

(p + v + s)

Vrsta

vježbi

ECTS

bodovi

Ocjenjuje se

(DA/NE)

dr. sc. Diana Grgurić Odabrane kulturološke teme 4:

Nova glazba 30+0+15 - 6 DA

dr. sc. Nikola Petković /

Branko Mijić Tiskani mediji 15+0+30 - 6 DA

dr. sc. Hajrudin





MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija OKT 1: Antropologija prostora Studij Diplomski studij kulturologije Semestar 3. Akademska godina 2015/2016 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorkom, 9.15-11.00, P-104 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Ne.

Nositelj kolegija doc. dr. sc. Sanja Puljar D'Alessio Kabinet F 807

Vrijeme za konzultacije Utorkom 14.00-15.30 Telefon



Telefon e-mail


- Spacijalni obrat u humanističkim i društvenim znanostima: analiza koncepata „krajolika”, „mjesta” i „prostora”.

- Razmatranje odnosa između „prostora” i „vremena” u zapadnoj kulturi. - Odnos između spacijalne konfiguracije i društvene strukture u antropološkoj teoriji. - Odnos između kulture i prostora: kritika ideje spacijalno ograničenih kultura, kritika metafore

„korijena”, deteritorijalizacija. - Ambivalentna spacijalnost Michela Foucaulta. - Proizvodnja društvenog prostora Henrija Lefebvrea. - Koncept „trećeg prostora” kod Soje, Bhabhe i Anzaldue, te na primjerima antropoloških istraživanja

(De Boeck i Lovell). - ANT teorija Brune Latoura - relacijska antropologija


Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju: objasniti upotrebu koncepata „prostora”, „mjesta” i „krajolika” u antropološkoj teoriji, objasniti povijest ovih koncepata u zapadnoj misli, objasniti odnos između kulture i prostora, navesti elemente društvenog prostora prema Lefebvreu te prikazati razvoj ideje trećeg prostora u antropološkoj

teoriji i postkolonijalnoj kritici, objasniti osnovne postavke relacijske antropologije.





Seminar 2 35 Kontinuirana provjera znanja 2 35 ZAVRŠNI ISPIT 2 30 UKUPNO 6 100












Lefebvre, H. 1991. The Production of Space. Oxford: Blackwell Publishers Ltd. (odabrana poglavlja) Massey, D. 1994. “A Global Sense of Place” u Space, Place and Gender. Minneapolis: University of Minnesota Press. Rodman, M.1992. “Empowering Place: Multilocality and multivocality”. American Anthropologist 94/3: 640-656. Strathern, Marilyn. 2004. Partial connections. Oxford: Altamira Press. (Odabrana poglavlja) Gupta, Akhil i Ferguson, James. 1992. “Beyond “Culture”: Space, Identity and Politics of Difference”. Cultural Anthropology 7/11: 6-23. Soja, Edward. 1996. Thirdspace. Cambridge: Blackwell Publishing. Holbraad i Pedersen. 2009. „Planet M: the Intense Abstraction of Marilyn Strathern“. Anthropological Theory 9/4: 371-394. Strathern, M. 1995. The Relation: Issues in Complexity and Scale. Cambridge: Prickly Pear Press. Ingold, T.2008. „When ANT meets SPIDER: Social theory for anthropods“ u Material Agency, Knappet i Malafouris (eds). Springer. IZBORNA LITERATURA

Coleman, Simon i Collins, Peter. 2006. Locating the Field. Space, Place and Context in Anthropology. Oxford: Berg (Odabrana poglavlja) Warf, Barney i Arias, Santa. 2009. The Spatial Turn. London i New York: Routledge. Rutherford, Jonathan. 1990. The Third Space. Interview with Homi Bhabha. U: “Identity, Community, Culture, Difference”. London: Lawrence and Wishart, 207-222. Agnew, John. 2005. Space: Place. U: “Spaces of Geographical Thought”. Cloke i Johnston, ur. London: Sage, 81-96. Crang, Mike. 2005. Time Space. U: “Spaces of Geographical Thought”. Cloke i Johnston, ur. London: Sage, 81-96. Derek, Gregory. 1994. Geographical Imaginations. Oxford i Cambridge: Blackwell Publishing. (Odabrana poglavlja). Boyarin, Jonathan. 1994. Remapping Memory. The Politics of TimeSpace. Minneapolis: University of Minnesota Press. (Odabrana poglavlja


Radi kontinuirane provjere znanja pohađanje nastave je neophodno za prikupljanje ocjenskih bodova.


Na predavanjima, elektroničke obavijesti na zajednički mail godine


Konzultacije, e-mail


Završni ispit je usmenoga tipa.



Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Seminar mora zadovoljavati osnovne postavke istraživačkoga znanstvenog rada: jasno iskazana tema

istraživanja, istraživački pristup, metoda istraživanja, teorijski okvir, jasna argumentacija, zaključak. Svaka ovdje navedena sastavnica istraživačkoga znanstvenog rada nosi 5 bodova.

Kontinuirana provjera znanja vrši se na početku predavanja u trajanju od 10 minuta; vršit će se 7 puta. Svaka provjera nosi 5 bodova i sastoji se od 1 pitanja vezanog uz temu prethodnog predavanja.

Završni ispit je usmenoga tipa te se na njemu ocjena može korigirati za 1 (primjerice sa 3 na 4).

ISPITNI ROKOVI

Zimski 4. veljače i 18. veljače


29.ožujka

Ljetni

Jesenski izvanredni

5. rujna i 12. rujna


13.10. Uvodno predavanje o obavezama vezanim uz kolegij te predstavljanje teme

20.10. Margaret Rodman: multivokalnost i multilokalnost

27.10 Doreen Massey: prostor i mjesto

3.11. O partikularnosti prostora i univerzalnosti mjesta

10.11. Antropološki pristupi kulturi i prostoru (dekonstruktivistički pristupi i studiji globalizacije)

17.11. Heterotopije

24.11. H. Lefebvre: proizvodnja prostora

1.12. H. Lefebvre: prostori reprezentacije

8.12. Thirdspace

15.12. Latour: teorija ANT

22.12. Strathern: parcijalne veze

12.1. Strathern: relacija

19.1. Vrijeme kao prostor

26.1. Zaključna razmatranja




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Teorije svakodnevice Studij Diplomski studij kulturologije Semestar 3. Akademska godina 2015/2016 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijedom; 16.15-19.00 h (P 104) Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nije predviđeno postojećim kurikulumom Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Hajrudin Hromadžić

Kabinet 810 Vrijeme za konzultacije Srijedom; 14.30-16.00 h

Telefon 051 265 697 e-mail [email protected]




SADRŽAJ KOLEGIJA

Kolegij “Teorije svakodnevice“ istraživački će i teorijski usporediti široku paletu praksi, institucija, odnosa, životnih uvjeta, rituala i ideologija svakodnevnog života, poput: ljudskih navika, običaja, svakodnevnih rutina, dokolice, životnih stilova, kultura i supkultura, osjećanja, vjerovanja, socijalnih interakcija, imaginarija... Sadržaj predmeta zapravo je otvorenog karaktera kao što su i otvoreni životni uvjeti proizvođenja novih praksi svakodnevice. Ishodišna teza na kolegiju jest da svakodnevica suvremenih društava u kasnom stadiju kapitalizma predstavlja reprezentativno polje artikulacije političkih, ekonomskih, identitetskih i svjetonazorskih modela postmodernističke kulture naše epohe. Ciljevi su predmeta definirati i analizirati mikrorazinske i makrorazinske strukture svakodnevnog života u suvremenom globalnom društvu i objasniti važnost njezinih proučavanja u kontekstu životnih uvjeta društvenih aktera. Kolegij pristupa znanstvenom proučavanju fenomena svakidašnjice iz interdisciplinarne perspektive, povezujući u svoj epistemološki opus antropološke, sociološke, filozofske, povijesne, lingvističke i ostale srodne humanističke i društveno znanstvene discipline, s ciljem uspoređivanja i kritičkog promišljanja mjesta, uloge i značaja karakterističnih pojavnosti svakodnevnog života u socijalnoj konstrukciji realnosti. Namjera je predmeta objasniti neke od glavnih teorijskih i analitičkih pristupa proučavanju fenomena svakodnevnog života, osposobiti studente/studentice za definiranje i kritičku analizu socijalnih pojavnosti, zakonitosti, rituala i rutina koje konstruiraju realnost društvene svakodnevice i problemski ih približiti ključnom analitičkom pitanju u tom kontekstu: kako se znanstveno relevantno suočiti s najširom paletom naših svakidašnjih aktivnosti? OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Kolegij “Teorije svakodnevice“ doprinijet će daljnjem razvoju analitičkih kompetencija studenata u istraživanjima konvergencija svakodnevnih mikrosvjetova, društvenih i kulturnih habitusa osobnog svijeta, pogleda na različite stilizacije svakodnevice, na modele oblikovanja urbanih stilskih plemena, svakodnevne mitove i pop vjerovanja, ideologije prehrane i identitetske performativne igre... Predmet se sadržajem i pristupima uklapa u postojeći kurikulum studijskog programa Kulturalnih studija i na taj način tematski pridonosi njegovom daljnjem razvijanju i nadgradnji. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)


X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

X



0,5 5

Kontinuirana provjera znanja 1 1,5 25 Kontinuirana provjera znanja 2 1,5 25 Usmeni ispit 1 15 ZAVRŠNI ISPIT (seminarski rad) 1,5 30 UKUPNO 6 100












Michael E. Gardiner, Critiques of Everyday Life, Routledge, London & New York, 2000. Ben Highmore, Everyday Life and Cultural Theory, Routledge, London & New York, 2002. IZBORNA LITERATURA

Mark Ože (Mark Augé), Prilog antropologiji savremenih svetova, Biblioteka XX vek, Beograd, 2005. Peter L. Berger i Thomas Luckmann, Socijalna konstrukcija zbilje: rasprava o sociologiji znanja, Naprijed, Zagreb, 1992. Pier Bourdieu, Distinction. A Social Critique of the Judgement of Taste, Routledge and Kegan Paul, London, 1984. Michel de Certeau, Invencija svakodnevice, Naklada MD, Zagreb, 2003. Guy Debord, Društvo spektakla & Komentari Društvu spektakla, Arkzin, Zagreb, 1999. Johan Fornäs, Karin Becker, Erling Bjurström, Hillevi Ganetz, Consuming Media: Communication, Shopping and Everyday Life, Berg, Oxford & New York, 2007. Harold Garfinkel, Studies in Ethnometodology, Politiy Press, Cambridge, 1967. Jukka Gronow, Sociologija ukusa, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2000.

Henri Lefebvre, Kritika svakidašnjeg života, Naprijed, Zagreb, 1988. Mark Peterson, Consumption and Everyday Life, Routledge, London & New York, 2006. George Ritzer, McDonaldizacija društva, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 1999.

Georg Simmel, Kontrapukti kulture, Jesenski i Turk, Zagreb, 2001. Ivana Spasić, Značenje susreta: Gofmanova sociologija interakcije, IFDT/Filip Višnjić, Beograd, 1996. Ivana Spasić, Sociologije svakodnevnog života, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2004. John Storey, Cultural Consumption and Everyday Life, Arnold, London, 1999. Roch Sulima, Antropologija svakodnevice, Biblioteka XX vek, Beograd, 2005. Aleksandar Štulhofer (ur.), Sociologija svakidašnjice, Treći program hrvatskog radija, 42, 1993. Inga Tomić-Koludrović, Anči Leburić, Sociologija životnog stila, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2002.


Za dobivanje potpisa potrebno je minimalno 75% prisustvo na nastavi.


Konzultacije Oglasna ploča Odsjeka E-pošta Web fakulteta KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Usmeno, na konzultacijama ili nakon nastave i preko e-pošte.


Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana provjera znanja provodi se tijekom nastave. Predviđeno je održavanje dva kontrolna testa ili međuispita (kolokvija) tijekom semestra (u 7. i 13. tjednu nastave). Svaki se kolokvij sastoji od pet pismenih pitanja temeljenih na seminarskim tekstovima koje smo čitali i analizirali u dotadašnjem dijelu seminarske nastave. Pravo prijave završnog ispita imat će studenti/ce koji su barem na jednom od dva kolokvija dobili prolaznu ocjenu. Studenti/ce koji završni ispit budu prijavljivali s jednom negativnom ocjenom sa kolokvija, moći će maksimalno ostvariti konačnu ocjenu dovoljan 2 (E). Pristup popravku međuispita Studenti/ce koji su na jednom ili oba međuispita (kolokvija) dobili negativnu ocjenu ili kolokvijima nisu pristupili iz opravdanih razloga, imat će mogućnost izlaska na JEDAN dodatni termin za ispravak/pisanje kolokvijâ koji će se održati na kraju nastavnog dijela semestra. Završni ispit Završni ispit sastoji se iz dva dijela, seminarskog rada i usmenog ispita. Na završnome ispitu (seminarski rad) ocjenjivat će se predmetna relevantnost odabrane teme, metodološka izvrsnost prilikom obrade teme, prezentirana forma znanstvenog teksta razvidna kroz seminarski rad, brojnost i relevantnost korištene literature. Završni (usmeni) ispit sastoji se od dva ili tri pitanja temeljena na obaveznoj ispitnoj literaturi. Uspješno položen usmeni ispit PREDUVJET je za konačnu pozitivnu ocjenu na kolegiju. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ocjena stečenih na međuispitima, na završnome ispitu (seminarski rad i usmeni ispit) i shodno iskazanoj aktivnosti tijekom nastave, određuje se konačna ocjena uspjeha na kolegiju.



ISPITNI ROKOVI

Zimski 10. 02. I 24. 02. 2016. Proljetni

izvanredni 30.03.2016.

Ljetni Jesenski

izvanredni 08. i 14.09.2016.


1. Tjedan Uvod u kolegij i njegovo predstavljanje. Uvod u seminar, predstavljanje tema, literature i studentskih obaveza vezanih uz kolegij.

2. Tjedan

Definiranje osnovne terminologije, problemskih motiva i ključnih koncepta vezanih uz analizu fenomena svakodnevnog života. Disciplinarni pristupi proučavanjima svakodnevnog života (sociologija, antropologija, filozofija, povijest…). Seminarski tekst.

3. Tjedan

Metodološki pristupi proučavanju fenomena svakodnevnog života. Etnometodologija Harolda Garfinkela i sociološki interakcionizam Ervinga Gofmana. Seminarski tekst.

4. Tjedan

Povijesni pregled osnovnih ideja i teza vezanih uz teorijske analize svakodnevice I. Fragmenti svakodnevnog života Georga Simmela. Seminarski tekst.

5. Tjedan

Povijesni pregled osnovnih ideja i teza vezanih uz teorijske analize svakodnevice II. Dijalektika svakodnevnog života Henrija Lefebvrea. Seminarski tekst.

6. Tjedan

Povijesni pregled osnovnih ideja i teza vezanih uz teorijske analize svakodnevice III. Situacionistička internacionala i spektakularizacija svakodnevnog života. Seminarski tekst.

7. Tjedan Međuispit I.

8. Tjedan

Povijesni pregled osnovnih ideja i teza vezanih uz teorijske analize svakodnevice IV. Poetika svakodnevnog života Michela de Certeaua. Seminarski tekst.

9. Tjedan

Povijesni pregled osnovnih ideja i teza vezanih uz teorijske analize svakodnevice V. „Prisluškivanje“ svakodnevice Michela Maffesolija. Seminarski tekst.

10. Tjedan Klasni ukusi, životni stilovi i koncept habitusa Pierra Bourdieua. Seminarski tekst.

11. Tjedan Racionalnost, etika i svakodnevni život u radu Agnes Heller. Seminarski tekst.

12. Tjedan Svakodnevni život i utopije. Seminarski tekst. 13. Tjedan Međuispit II. 14. Tjedan Ispravak i nadoknada međuispita.




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Magris Studij Diplomski studij kulturologije Semestar 3. Akademska godina 2015/2016 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorak 11:15-14:00 F-801/802 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Da Nositelj kolegija red. prof. dr. sc. Nikola Petković

Kabinet F-809 Vrijeme za konzultacije Utorak 14-15; srijeda 11-12

Telefon 051/ 265 693 e-mail [email protected]


Monografski strukturiran kolegij tematizira kulturne, političke i geopolitičke segmente Europe iz očišta eminentno srednjeeuropskog intelektualca Claudia Magrisa. Njegovi romani, pjesme, drame, eseji… u pravilu na Srednju Europu gledaju kao na prostor polemike između Istoka i Zapada. Koristeći načelo fikcija kao povijest, studenti će čitati Magrisova djela u njima tražeći elemente narativa autentičnosti kojima se iz vizure protagonista fikcije imaginarni likovi suprotstavljaju velikim pričama obligatorne povijesti. Osim bavljenja Magrisovom fikcijom, ovaj će se kolegij baviti problematikom intelektualca i njegovom ulogom u suvremenosti. Konkretno, osvrnut ćemo se na fenomen novog populizma novih barijera koje se stvaraju u Europi kreirajući „demokraciju bez demokracije“. Također ćemo raspravljati o zapadnoj iluziji da živimo bez ratova. Treći svjetski rat se već davno dogodio, kazao je Magris, argumentirajući brojkom od oko 20 milijuna mrtvih nakon 1945., „koji su za razliku od onih iz Drugog svjetskog rata, ostali nepoznanica i koji su podvrgnuti brutalnom zaboravu.“ Motivirani Magrisovim djelima aktivno ćemo propitati Europski san koji previđa brutalne činjenice migracija. Što se Magrisove domovine, Italije tiče, osvrnut ćemo se na afričke izbjeglice, koje malim brodovima i čamcima stižu na Lampedusu u potrazi za boljim životom. Govorit ćemo o novim „nevidljivim granicama“ u unutarnjosti naših gradova, između nas i pridošlica iz svih dijelova svijeta. Ova i ovakva pitanja samo su neki od primjera sučeljavanja s teškim zadatkom pred kojim velik dio Europe zatvara oči: kako se kao imaginarni monolit otvoriti plimi novih kultura i novih Europljana koji dolaze iz cijelog svijeta… OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Studenti i studentice će po završetku ovog kolegija moći: - prepoznati specifične aspekte europejstva - reartikulirati kulturni centar i marginu - prepoznati utjecaje i prožimanja kultura - uočavati preklapanja između disciplina kao što je to povijest, književnost, politika... - upotrijebiti načelo fikcija kao povijest i povijest kao autobiografija - aplicirati concept eksplikacije teksta (close reading) NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)




Pohađanje nastave 0,5 0 Seminarski rad 2 40

Kontinuirana provjera znanja 1,5 20 Pismena provjera znanja (kolokvij) 2 40 UKUPNO 6 100 Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opis pojedinačne aktivnosti: seminarski rad. Seminarski rad, kao što je navedeno u krajnje desnoj kolumni, drugomu njezinu retku, maksimalno može donijeti 40 bodova. Relativno visok broj bodova ukazuje na prioritet kojega instruktor pridaje interpretativnosti, umijeću kreativnog čitanja zadanih (i fakultativno odabranih) radova i djela nad pukom reprodukcijom istih. Ključni krtiterij za dosezanje uvijek željenog i unaprijed pretpostavljenog maksimuma je originalnost interpretacije koja se nužno mora temeljiti na tekstu kojega rad, bilo monografski, bilo komparatistički, bilo disciplinarno, bilo interdisciplinarno obrađuje. Seminarski rad treba sadržavati od 3 do 5 kartica teksta (5400 do 9000 znakova) Opis pojedinačne aktivnosti: kontinuirana provjera znanja. Pratit će se prisutnost studenata na nastavi. Studenti imaju pravo izostati s nastave 3 puta, svaki sljedeći izostanak rezultira oduzimanjem bodova. Aktivnost u nastavi odnosi se na bilješke koje su studenti dužni donositi na svako predavanje te na aktivno sudjelovanje u diskusijama. Bilješke se pišu iz unaprijed zadanog teksta za taj sat.

Opis pojedinačne aktivnosti: pismeni ispit, kolokvij: Kao što je navedeno u krajnje desnoj kolumni, četvrtom njezinu retku, maksimalni broj bodova kojega student/ica može zaraditi na pismenom ispitu odnosno kolokviju je 40. Bodovno izjednačenje s prethodnom rubrikom (seminarski rad) plod je nastojanja da se izbalansira odnos stvaralačke interpretacije odabranoga teksta s njezinim reproduktivnim parnjakom. Naime, da bi uspješno došli do maksimuma bodova, studenti/ice trebaju pročitati kompletnu zadanu obaveznu literaturu. Provjera znanja sadrži cjelokupnost literature, no od studenata i studentica ne zahtjeva puko reproduktivno znanje. Bodovat će se jasna argumentiranost teze utemeljene na tekstu na kojega pitanje upućuje, jasna i artikulirana ilustracija iste, uvjerljiva argumentacija i na tekstu temeljen zaključak. Stupnjevito odustajanje od zadanih segmentarnih očekivanja smanjivat će i numerički dio u bodovanju svakoga pitanja posebno što će rezulturati i sveukupnom smanjenju bodova pri konačnom zbrajanju kojega obavlja sam instruktor. Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:










Obvezna literatura: Claudio Magris: Tri priče: Graf, Glasovi, Vi ćete, dakle, razumjeti, Zagreb: Durieux, 2012. Dunav. Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1988. Mikrokozmi, Zagreb : Durieux, 2000. Naslijepo Zagreb : Durieux, 2007. Ono drugo more , Zagreb : Durieux, 1993.

IZBORNA LITERATURA

Izložba. Izdavački centar Rijeka, 2005. Stadelmann Zagreb : Durieux, 2000 Nagađanja o sablji, Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1990 Rumiz, Paolo, Maske za masakr : ono što nismo željeli znati o ratu u Jugoslaviji Paolo Rumiz uvod Claudio Magris. Madieri, Marisa, Vodnozeleno, Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1990. (Bjelovar: Prosvjeta) _____. Školjka i druge priče, Rijeka : Izdavački centar Rijeka, 2002. Ara, Angelo, Claudio Magris, Trst : identitet granice

Ostatak literature biti će distribuiran, odnosno studenti će biti upozoravani na nju u tijeku semestra. Ideja je da se do izborne literature dolazi u interakciji između radnih grupa studenata i profesora.


Provjeravat će se prisutnost studenata na predavanjima i seminarima.


Konzultacije Oglasna ploča Odsjeka Web stranice fakulteta i odsjek


Uredskim telefonom i službenom elektroničkom poštom, kao, naravno i usmeno.


Usmeno



ISPITNI ROKOVI

Zimski 02. i 23. veljače u 11:00


29. ožujka u 11:00

Ljetni ----

Jesenski izvanredni

06. i 13. Rujna u 11:00


13.10.2015. Uvodno predavanje I: Lica Europe

20.10. 2015. Uvodno predavanje II: Srednja Europa kao metafora protesta

27.10.2015. Dunav I

03.11.2015. Dunav II

10.11.2015. Mikrokozmi I

17.11.2015. Mikrokozmi II

24.11.2015. Ono drugo more

01.12.2015. Naslijepo I

08.12.2015. Naslijepo II

15.12.2015. Naslijepo III

22.12.2015. Tri priče: Graf

12.01.2016. Tri priče: Glasovi

19. 01.2016. Tri priče: Vi ćete, dakle, razumjeti

26. 01.2016. Pismena provjera znanja (kolokvij)

Documents

SVEUČILIŠTE U RIJECI - Filozofski Fakultet · 2015. 10. 12. · Vizualna antropologija 15+0+15 - 6 DA Interni izborni predmeti – Student je dužan odabrati 12 ECTS bodova iz izborne