SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr/zavrsni/407.B.pdf · Sumeru, te u Južnoj i Srednjoj Americi (Maje, Asteci), možda najupečatljivije i najsnažnije gledano

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

Danijela Petrović

SUSTAV UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ISO 14001:2004

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2013.

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

SUSTAV UPRAVLJANJA OKOLIŠEM ISO 14001:2004

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Upravljanje kvalitetom Mentor: doc. dr.sc. Lara Jelenc Student: Ime i prezime: Danijela Petrović

Studijski smjer: Poduzetništvo JMBAG: 0081116809

Rijeka, 10.kolovoza, 2013.

SADRŽAJ

1. UVOD .................................................................................................................................... 1

2. SUSTAV UPRAVLJANJA ZAŠTITOM OKOLIŠA ........................................................ 4

2.1 POJMOVNO ODREĐNJE SUTAVA UPRAVLJANJA OKOLIŠEM……………...4

2.2 RAZLIKE I SLIČNOSTI IZMEĐU EMAS I ISO 14000 …………………………..7

2.3. SUSTAV UPRAVLJANJA ZAŠTITE OKOLIŠOM HRVATSKE KAO DIO

ČLANICE EUROPSKE UNIJE ...................................................................................... 8

3. ISO 14001:2004 ................................................................................................................... 12

3.1. POJAM ISO 14001:2004 .......................................................................................... 12

3.2. SUSTAV NORMI ISO 14000 ................................................................................... 14

3.3. PROVEDBA ISO 14001:2004 NORME .................................................................. 16

3.4. UVOĐENJE NORME ISO 14001:2004 U SUSTAV UPRAVLJANJA ZAŠTITOM

OKOLIŠA ......................................................................................................................... 20

3.5. ISO 14001:2004 I PRIMJENA U HRVATSKOJ .................................................... 21

4. EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE O PROVEDBI NORME ISO 14001:2004 U

PODUZEĆU CARLSBERG CROATIA D.O.O. ................................................................. 24

4.1. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA ...................................................................... 25

4.2. HIPOTEZE I PLAN ISTRAŽIVANJA .................................................................... 25

4.3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA ................................................................................ 26

4.3.1. TRŽIŠNI PLASMAN PIVOVARE CARLSBERG CROATIA ............................. 26

4.3.2. DRUŠTVENA ODGOVORNOST CARLSBERG CROATIA .............................. 28

4.3.3. POLITIKA ZAŠTITE OKOLIŠA .......................................................................... 31

4.3.4. OTPADNE VODE U PIVOVARI CARLSBERG CROATIA .............................. 36

4.3.5. GOSPODARENJE OTPADOM U CARLSBERG CROATIA ............................. 38

4.3.6. KATASTAR OTPADA ........................................................................................... 42

4.3.7. PROBLEMI S KOJIMA SE SUSREĆE CARLSBERG CROATIA VEZANI ZA

ZAŠTITU OKOLIŠA ........................................................................................................ 45

4.3.8. VJEROJATNOSTI RIZIKA .................................................................................. 46

4.4. INICIJATIVE ZA ZAŠTITU OKOLIŠA U PIVOVARI CARLSBERG ................ 48

5. KOMENTAR ...................................................................................................................... 51

6. ZAKLJUČAK ..................................................................................................................... 56

POPIS LITERATURE ........................................................................................................... 58

POPIS SLIKA…………………………………………………………………………….....62

POPIS TABLICA……………………………………………………………………………62

POPIS GRAFIKONA…………………………………………………………………….....63

PRILOG ……………………………………………………………………………………..65

1

1. UVOD

Iako povijest održivog razvoja i brige oko zaštite okoliša seže daleko u povijest od pojave

značajnije poljoprivrede i ratarstva kod starih civilizacija nastalih u Mezopotamiji, Egiptu,

Sumeru, te u Južnoj i Srednjoj Americi (Maje, Asteci), možda najupečatljivije i najsnažnije

gledano upravo kroz povijesnu prizmu, pojam održivog razvoja i zaštite okoliša treba vezati

za događanja i pojave koje je donijela industrijska revolucija. Ideja održivog razvoja nastala je

povezivanjem različitih utjecaja razvoja s neimenovanim utjecajima na široko shvaćen okoliš,

a počiva na uspostavljanju ravnoteže između ekonomskog rasta, napretka društva i brige za

okoliš.

Cilj održivog razvoja je zadovoljiti potrebe sadašnjice ne ugrožavajući sposobnosti budućih

naraštaja da zadovolje svoje vlastiti potrebe. Jedna od važnih komponenti održivog razvoja je

zaštita okoliša. Zaštitom okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće okoliša, očuvanje

prirodnih zajednica, racionalno korištenje prirodnih izvora i energije na najpovoljniji način za

okoliš, kao osnovni uvjet zdravog i održivog razvoja.

Osnovni ciljevi zaštite okoliša, u ostvarivanju uvjeta za održivi razvoj jesu: trajno očuvanje

izvornosti, biološke raznolikosti prirodnih zajednica i očuvanje ekološke stabilnosti, očuvanje

kakvoće žive i nežive prirode i racionalno korištenje prirode i njenih dobara, očuvanje i

obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajolika, unapređenje stanja okoliša i

osiguravanje boljih uvjeta života.

Zaštita okoliša uključuje tzv. zelene poslove u poljoprivrednoj, proizvodnoj, istraživačko-

razvojnoj, administrativnoj i uslužnoj djelatnosti koji doprinose cjelovitom očuvanju i

obnavljanju kakvoće okoliša. Konkretno ali ne isključivo, to uključuje poslove koji pomažu u

zaštiti ekosustava i biološke raznolikosti: smanjenju energije, materijala i upotrebi vode kroz

visoko učinkovite strategije: dekarbonizaciju privrede i smanjivanje ili potpuno izbjegavanje

generiranja svih oblika otpada i zagađenja.

Norme u zaštiti okoliša sve više se uvode u upravljačke strukture (posebno serije ISO normi

skupine 14000) kao poticaj boljem upravljanju zaštiti okoliša i instrumentom za postizanje

konkurentnosti u plasmanu roba i usluga neke organizacije van zemlje. Temeljna funkcija

serije normi ISO 14000 je definiranje svih faza sustava upravljanja okolišem (u daljnjem

tekstu EMS prema eng. skraćenici od Environmental Management System) i hijerarhijske

strukture sustava. Pri tome se funkcija politike okoliša stavlja u centralni položaj sustava oko

2

kojeg se nakon toga formira krug upravljanja i kontrole upravljanja okolišem. ISO 14000

serija se sastoji od 21 norme namijenjene organizaciji u rukovođenju njihovim zahtjevima

zaštite okoliša i osiguravanju da će njihova politika zaštite okoliša u praksi biti u skladu s

ciljevima i misijom organizacije.

Problematika ovog rada baviti će se upravo sustavom upravljanja zaštite okoliša odnosno

normama koje poduzeća ili kompanije nastoje implementirati u svoje poslovanje. ISO

14001:2004 norma ima dvije dodatne značajke: organizacije moraju identificirati aspekte

okoliša koji su prisutni u njihovim aktivnostima i definirati utjecaje koje one imaju na okoliš,

te se moraju ujedno i pridržavati propisa koji se odnose na njih. Nakon toga prateći model

ISO 9001 potrebno je zapisati i implementirati operativne procedure zajedno s priručnikom

koji opisuje sustav za upravljanje okolišem. To je potrebno učiniti prije nego li može stupiti

nezavisna procjena usklađenosti s normom. Radom se želi na primjeru poduzeća Croatia

Carlsberg d.o.o. prikazati način provođenja norme ISO 14001:2004 vezano uz zbrinjavanje

otpada i postupanja s otpadnim vodama.

Protekla dva desetljeća obilježena su kao desetljeća ekološke svijesti. Donesen je značajan

broj zakona koji se bave ekologijom i propisa kako bi učinili poduzeća ekološko

odgovornima. S rastućim interesom za ekološka pitanja od strane javnosti, ekološka

odgovornost je postala značajno pitanje. Trenutno postoje dvije vrste ekološke odgovornosti -

zakonska i dobrovoljna. Međunarodna organizacija za standardizaciju je pronašla način (serije

ISO 14000 normi) kako bi pomogla poduzećima u rukovođenju ekološkim standardima. ISO

14001 norma zahtjeva od organizacija da osiguraju informacije o njihovom EMS-u (sustavu

za upravljanje okolišem) izdavanjem godišnjih izvješća.

Svrha ovog rada je predstaviti ISO normu 14001:2004 kao dio sustava upravljanja okolišem te

prikazati kako pivovara Carlsberg d.o.o. vrši poslovanje u skladu s tom normama te kako

usklađuje sustav upravljanja okolišem.

3

Temeljni cilj rada je dokazati temeljne hipoteze koje su podstavljene, a tiču se sustava

upravljanja okoliša odnosno ISO norme 14001:2004 i njene primjene u pivovari Carlsberg

d.d. Na temelju unaprijed pripremljenih pitanja za intervju biti će proveden intervju sa jednim

od čelnih ljudi Carlsberg Croatia d.o.o. i taj intervju pomoći će u identifikaciji primjene ove

norme u poslovanju kao i dokazati određene hipoteze ovog rada.

Ovaj rad sastoji se od šest poglavlja:

U uvodnom dijelu opisana je sama problematika, svrha i cilj rada te je naveden sadržaj i grupa

struktura rada kako je ovaj rad koncipiran.

Drugo poglavlje donosi „SUSTAV UPRAVLJANA ZAŠTITOM OKOLIŠA “. Definiran je

sustav upravljanja okolišem (troškovi i koristi od EMS), te su prikazane razlike između

EMAS i ISO 14001. Osim toga predstavljen je i sustav upravljanja zaštite okolišem Hrvatske

kao sada već dijela Europske unije.

U trećem poglavlju prikazana je sama „ISO 14001:2004 norma“ te je definiran pojam i sustav

te norme. Prikazan je i postupak provedbe te norme te način na koji se primjenjuje u

Hrvatskoj. Prikazan je i način uvođenja norme ISO 14001:2004 u sustav upravljanja zaštitom

okolišna.

Četvrto poglavlje donosi „EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE O PROVOĐENJU ISO

14001:2004 NORME TO UREĐENOSTI SUSTAVA ZAŠTITE OKOLIŠA U PIVOVARI

CARLSBERG CROATIA D.O.O.“ U poglavlju su prikazane hipoteze i plan istraživanja te

metodologija istraživanja. Temelj rada čine rezultati istraživanja u kojima su izneseni

rezultati istraživanja dobiveni intervjuom s jednim od čelnih ljudi pivovare Carlsberg Croatia

d.o.o.

Peto poglavlje donosi „KOMENTAR“ samog istraživanja dok šesto poglavlje donosi

„ZAKLJUČAK“ kompletnog rada.

4

2. SUSTAV UPRAVLJANJA ZAŠTITOM OKOLIŠA

2.1. POJMOVNO ODREĐENJE SUSTAVA UPRAVLJNJA OKOLIŠEM

Sustav upravljanja okolišem temeljen na ISO 14001:2004 standardu predstavlja upravljački

alat koji omogućuje organizaciji bilo kojeg tipa ili veličine:

identifikaciju i kontrolu utjecaja na okoliš kao posljedicu vlastitih aktivnosti,

proizvoda ili sluga

kontinuirano unaprjeđenje vlastitog utjecaja na okoliš te

implementaciju sustavnog pristupa određivanja, primjene i poboljšavanje ostvarenja

okolišnih ciljeva, planova i programa.

Sustav upravljanja okolišem je sustav kojim organizacije poboljšavaju svoje karakteristike

minimiziranjem štetnog utjecaja na okoliš. Ostvaruje se kontrolom aspekata okoliša, koji

uzrokuju ili bi mogli uzrokovati negativne utjecaje na okoliš. Pretpostavka je da će povećana

kontrola poboljšati učinkovitost zaštite okoliša tvrtke. Troškovi i koristi od sustava

upravljanja okolišem su prikazani u tablici 1.

Tablica 1: Troškovi i koristi od EMS

KORISTI TROŠKOVI

Poboljšan ekološki učinak

Poboljšana usklađenost o

sprječavanju onečišćenja resursa

Novi korisnici/tržišta

Povećanje učinkovitosti/smanjenje

troškova

Jačanje morala zaposlenih

Poboljšani odnosi s javnošću

Unutarnji:

Edukcija zaposlenih (vrijeme)

Vanjski:

Potencijalna konzultantska pomoć

Osposobljavanje kadrova van

poduzećaM

Izvor:Vlastita izrada prema: Environmental Management Systems (EMS), pregledano

15.07.2013. Dostupno na: http://www.epa.gov/EMS/#basic

http://www.epa.gov/EMS/#basic

5

Integrirani sustav upravljanja temelji se na implementaciji svih normiranih načela i zahtjeva:

(Pinter et.al., 2009.: 301)

sustava upravljanja kvalitetom (ISO 9001)

sustava upravljanja okolišem (ISO 14000)

sustava upravljanja zdravljem i sigurnošću na radu (OHSAS 18001)

sustava upravljanja informacijske sigurnosti (ISO 27001)

sustava upravljanja sigurnošću hrane (ISO 22000, HACCP),

te vojne norme osiguranja kvalitete

Postoje dvije vrste sustava upravljanja koji su značajni za integraciju. Jedna vrsta sustava

upravljanja imaju sve organizacije, a to su: sustav za upravljanje kvalitetom (QMS – ISO

9001), sustav za upravljanje informacijskom sigurnošću (ISMS – ISO 27001), sustav za

upravljanje zdravljem i sigurnošću (OHSAS – 18001) i sustav za upravljanje okolišem (EMS

– ISO 14001) .

Model sustava upravljanja okolišem sastoji se od nekoliko glavnih procesa koje organizacija

mora realizirati kako bi ispunila zahtjeve norme ISO 14001:2004. Glavni procesi su: proces

planiranja, proces komunikacije, proces provjeravanja i proces kontinuiranog poboljšavanja.

Slika 1. Model sustava upravljana zaštitom okoliša prema normi ISO 14001:2004

Izvor: Kondić, V. i Piškor, M.2010. Sustav upravljanja zaštitom okoliša prema normi ISO

14001 i razvoj metodologije za njenu implementaciju

6

Sustav upravljanja zaštitom okoliša karakterizira dinamičnost, ona je na slici 1 prikazana

spiralom koja počinje definiranjem politike upravljanja okolišem, a završava kontinuiranim

poboljšanjem sustava. Tvrtka primjenjuje politiku zaštite okoliša, a zatim koristi svoju

politiku kao temelj za uspostavu plana, koji postavlja ciljeve za poboljšanje zaštite okoliša.

Sljedeći korak je implementacija. Nakon toga, tvrtka procjenjuje njegove ekološke

učinkovitosti kako bi vidjeli da li su ciljevi ispunjeni. Ako ciljevi nisu ispunjeni, vrše se

korekcije. Rezultati ove procjene onda su pregledani od strane top menadžmenta kako bi

vidjeli da li EMS radi. Uprava ponovno koristi politiku zaštite okoliša i postavlja nove ciljeve

u revidiranom planu. Tvrtka tada provodi izmijenjeni plan. Ciklus se ponavlja, i stalno

poboljšava.

Primjena sustava upravljanja okolišem (eng. Enivronmental Management System - EMS)

podupire načela NRT-a (najbolje raspoložive tehnike) i jedna je od ključnih metoda

unaprjeđivanja djelovanja u području okoliša, kao i iznalaženja mogućih rješenja povoljnih za

sve strane. Dobar će sustav upravljanja okolišem imati sljedeća obilježja (Sustavi upravljanja

okolišem, Projekt CARDS 2004):

uspostavu transparentne hijerarhije odgovornosti osoblja odgovornog za pitanja

sustava upravljanja okolišem, uključujući ispuštanje efluenta; nadležne osobe koje

podnose izvješće izravno upravi;

pripremu i objavljivanje godišnjih izvješća o djelovanju u području okoliša (npr.

kao dio EMAS ili ISO 9001 / 14001, radi prosljeđivanja informacija o unaprjeđenju

djelovanja u području okoliša u javnost;

uspostavu unutarnjih (za lokaciju ili tvrtku svojstvenih) ciljeva zaštite okoliša;

redovito preispitivanje istih i njihovo objavljivanje u godišnjim izvješćima;

provođenje redovite provjere radi osiguranja usklađenosti s načelima upravljanja

okolišem;

redovito praćenje djelovanja i napretka u svrhu postizanja politike sustava upravljanja

okolišem;

redovito obavljanje procjene rizika radi prepoznavanja opasnosti;

redovito djelovanje u skladu s uspostavljenim mjerilima i preispitivanje postupaka

(proizvodnje, pročišćavanja otpadne vode i plina) na vlastitoj potrošnji vode i energije,

nastajanju otpada i učincima prenošenja iz jednog u druge medije;

7

provođenje odgovarajućeg programa osposobljavanja za zaposlenike i upute za

izvršitelje radova na lokaciji u svezi HSE-a i izvanrednog stanja; primjena dobre

prakse održavanja u svrhu osiguranja ispravnosti rada tehničkih uređaja

2.2. RAZLIKE I SLIČNOSTI IZMEĐU EMAS-A I ISO 14000

Danas u upravljanju zaštitom okoliša postoje dva priznata svjetska standarda: međunarodna

norma ISO 14001, te Europska shema za eko upravljanje EMAS (European Eco-Management

and Audit Scheme) koja se primjenjuje u zemljama Europske unije. EMAS je rađen po ugledu

na britansku normu BS 7750 koja je imala za cilj stalno poboljšanje stanja na konkretnim

lokacijama industrijskih poduzeća. Dobrovoljna je shema namijenjena svim javnim ili

privatnim organizacijama koje žele procijeniti, uspostaviti, održavati i poboljšati svoj sustav

upravljanja okolišem te o tome transparentno informirati sve potencijalno zainteresirane

strane. EMAS ima tri izdanja, EMAS I potječe iz 1993. godine, a prva revizija EMAS II je

izdana 2001. godine, dok je EMAS III u primijeni od 11. Siječanja 2010. godine (European

Commission, 2013).

Za auditiranje sustava EMAS ovlaštene su posebne državne agencije. Tvrtke koje su uskladile

svoj sustav okoliša sa zahtjevima EMAS-a, te ga verificirale kod ovlaštene agencije, imaju

pravo istaknuti posebnu oznaku da su primijenile sustav upravljanja zaštitom okoliša prema

zahtjevima EMAS-a. U odnosu na ISO 14001:2004 EMAS ima neke druge specifičnosti.

Osim usmjerenosti na industrijska poduzeća još su tri elementa preporuke EMAS-a bila

specifična i različita od zahtjeva norme ISO 14001 i to vezanost za lokaciju gdje se tvrtka

nalazi, javne organizacije i stanje okoliša. Pojava norme ISO 14001 naišla je na široko

prihvaćanje u svim državama i organizacijama u svijetu pa tako i u članicama EU-a. Zbog

toga je vijeće članica EU-a smatralo da EMAS treba ostati u upotrebi i to isključivo zbog

svojih specifičnih oštrih zahtjeva (Kondić Ž. i Kondić V., 2009).

Tablica 2: Razlike i sličnosti između EMAS-a i ISO 14000

ISO 14000 EMAS

Globalno međunarodno primjenjiv

standard

Odnosi se na poduzeća iz zemalja

članica EU.

Uključuje opredjeljenje uprave Uključuje opredjeljenje uprave

8

organizacije na poboljšanje ukupne

izvedbe uspostavljenog sustava

organizacije na neprekidano

poboljšanje utjecaja aspekta na okoliš.

Uspostava postupka za identifikaciju

okolišnih aspekata.

Identifikacija i vrednovanje direktnih i

indirektnih aspekata na okoliš.

Zahtijeva se poboljšanje, ali bez

strogo definiranih rokova

Zahtijeva se poboljšanje aspekata na

godišnjoj osnovi.

Zahtijeva se upoznatost dobavljača

sa politikom i postupcima

organizacije po pitanju okoliša.

Zahtijeva se utjecaj na dobavljače.

Koristi se certifikacijski znak

certifikacijskoga tijela

Koristi se EMAS logo.

Izvor: Svijet kvalitete 2012., pregledano 13.03.2013. Dostupno na: http://www.svijet-

kvalitete.com/index.php/emas-i-14001

EMAS Uredba svojim zahtjevima određuje nešto šire područje od norme ISO 14001:2004, tj.

može se smatrati da organizacija koja zadovoljava zahtjeve EMAS Uredbe istovremeno

zadovoljava i zahtjeve norme ISO 14001. Obrnuta situacija ne vrijedi.

2.3. SUSTAV UPRAVLJANJA ZAŠTITE OKOLIŠOM HRVATSKE KAO DIO ČLANICE

EUROPSKE UNIJE

Svako vodstvo neke organizacije mora raspolagati točnim i vjerodostojnim informacijama o

funkcioniranju svih procesa u organizaciji i primjeni politike zaštite okoliša. To znači da mora

periodično pratiti njihovu uspješnost i efikasnost prema definiranim kriterijima i mjerilima.

Također, to isto vodstvo u nekom poduzeću ili organizaciji mora imati uvid u sva bitna

zbivanja i probleme koji se javljaju u organizaciji kao cjelini, a posebne probleme vezane uz

onečišćenje i negativan utjecaj na okoliš. Informacije koje proizlaze iz mjerenja i nadzora

ulazni su elementi za prosudbu i na osnovu njihove analize poduzimaju se mjere

poboljšavanja u okolišu (Bešker, 2005.).

http://www.svijet-kvalitete.com/index.php/emas-i-14001


9

Instrumenti u politici zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj su (Klarer, McNicholas, Knaus,

2000):

naredbodavni instrumenti – osnovna zamisao je da zakonodavac detaljno

onečišćivačima propisuje način ponašanja. U Republici Hrvatskoj njima se regulira:

donošenje ekoloških normi, davanje dozvola za rad pogonima koji onečišćuju okoliš,

određivanje kontrole provođenja i primjena upravnih i kaznenih postupaka.

ekonomski instrumenti – instrumenti koji utječu na troškove i koristi od aktivnosti

koja je potencijalna opasanost za okoliš

dobrovoljni instrument - proizašli iz spoznaje i htijenja proizvođača, potrošača i

države u promicanju ekološke ravnoteže, kao što su: integralno planiranje s naglaskom

na održivi razvitak, ekološka odgovornost proizvođača za vrijeme životnog vijeka

proizvoda (može se kombinirati s oporezivanjem životnog ciklusa proizvoda ili

tehnologije proizvodnje), sporazumi i mjere kontrole te ocjenjivanje stanja okoliša

(razine zagađivanja), sustavi informiranja javnosti o stanju i problemima okoliša

(kombinirani s javnim moralnim pritiscima).

Postoji nerazdvojna veza između gospodarstva i okoliša kao njegove prirodne materijalne

osnove. To je razlog da i između ekonomske politike i politike okoliša neizbježno postoji

dvosmjerna interakcija. Instrumenti koji se upotrebljavaju za ostvarenje ciljeva

ekonomske politike ostvaruju učinke na okoliš i moraju biti usklađeni s politikom okoliša,

i obrnuto istovrsni instrumenti se upotrebljavaju usmjereni na ostvarenje ciljeva politike

okoliša pri čemu nužno utječu na gospodarske procese. Optimalni izbor instrumenata

ostvariti će se kada se odabranim instrumentima u određenoj situaciji najbolje ostvaruje

glavni cilj, uz minimiziranje negativnih učinaka i maksimiziranje pozitivnih sporednih

učinaka

Ekonomski instrumenti u funkciji poticanja čistije tehnologije smanjenje pritisaka na okoliš

od strane potencijalnih onečišćivača ne smiju biti u funkciji „punjenja“ državnog proračuna

RH. (Tablica 3.)

10

Tablica 3. Grupe ekonomskih instrumenata

Ekonomski instrument Primjer instrumenta Cilj

EKOLOŠKI POREZI

NA PROIZVODE

Posebni porez na naftne

derivate,osobne

automobile,motorna

vozila.

Posebni porez na

duhanske proizvode.

Smanjiti štetu

okolišu povećanjem

troškova štetnih

aktivnosti.

Sredstva državnoga

proračuna.

SUSTAV POLOGA I

POVRATA

Staklena i plastična

ambalaža

Produžiti uporabu

materijala.

SUBVENCIJE Povoljni krediti za

izgradnju objekata

zaištite okoliša

Oslobađanje od carina i

PDV-a na uvoza dobara

za zaštitu okoliša prema

Međunarodnim

ugovorima.

Poticanje ulaganja u

gospodarske

djelatnosti i

tehnologiju koja je

manje invazivna za

okoliš.

Izvor: Črnjar, M. bi Črnjar, K.2009.Menadžment održivog razvojna, Fakultet za menadžment

i ugostiteljstvo Opatija, Rijeka.

EU zakonodavstvo o zaštiti okoliša datira još iz 1972., od kada je odneseno oko 300

zakonodavnih akata. Jedan od temeljnih strateških dokumenata za djelovanje u zaštiti okoliša

je Šesti akcijski program zaštite okoliša u EU. Program ima četiri prioritetna područja:

klimatske promijene, očuvanje prirodnih sustava i biološke raznolikosti, utjecaj okoliša na

ljudsko zdravlje te održivost prirodnih resursa i upravljanje otpadom. Taj program promiče

nov strateški pristup postizanju ciljeva politike zaštite okoliša (EnterEurope, 2011.). Prilikom

oblikovanja okolišnog zakonodavstva EU u obzir se moraju uzeti načela prikazana u Tablici 3.

11

Tablica 4. Načela koja se uzimaju u obzir prilikom oblikovanja okolišnog zakonodavstva

EU

NAČELO ZAŠTITE podrazumijeva dosljednu

primjenu postojećih standarda

NAČELO PREDOSTROŽNOSTI primjenjuje se prilikom

planiranja i izvođenja

konkretnog zahvata, kako bi se

izbjegla opasnost i rizik za

okoliš

NAČELO SPRJEČAVANJA usmjereno je na ispravljanje

posljedica nastale štete

NAČELO DJELOVANJA NA IZVORU

ONEČIŠĆENJA

borba protiv štete neposredno na

mjestu nastanka onečišćenja

NAČELO ONEČIŠĆIVAČ PLAĆA nositelj zahvata snosi sve

troškove i kompenzira svu

nastalu štetu

NAČELO INTEGRIRANOG

PRISTUPA

zahtjevi zaštite okoliša trebaju se

uzeti u obzir prilikom

oblikovanja i provedbe svih vrsta

EU politika

NAČELO SUPSIDIJARNOSTI opće načelo, cilj je osigurati

učinkovito donošenje odluka na

razini što bližoj građanima

Izvor: Brnada, I. i Matijević, D. 2008. EU i zaštita okoliša, Okolišna politika EU,Regionalni

centar zaštite okoliša, Zagreb. Pregledano 13.03.2013. Dostupno na: http://www.bef-

de.org/Members/befadmin/publikationen/eu_policy_handbook_env_hr.pdf

http://www.bef-de.org/Members/befadmin/publikationen/eu_policy_handbook_env_hr.pdf

http://www.bef-de.org/Members/befadmin/publikationen/eu_policy_handbook_env_hr.pdf

12

3. ISO 14001:2004

3.1. POJAM ISO 14001:2004

ISO 14001:2004 je u svijetu najpoznatiji okvir za ekološki sustav upravljanja, implementiran

je od strane Argentine. Usvojen je kao nacionalni standard i ima podršku vlada širom svijeta.

Norma ISO 14001:2004 specificira zahtjeve za sustav upravljanja zaštitom okoliša, kako bi se

organizaciji omogućilo definiranje politike i ciljeva, koji istovremeno pomiruju i usklađuju

zakonske zahtjeve i značajne aspekte okoliša konkretne organizacije. Ovu normu mogu

primjenjivati svi tipovi organizacija, bez obzira na veličinu, zemljopisni položaj, kulturu ili

društveni ustroj. Glavni cilj norme je pomoći u zaštiti okoliša i sprečavanju onečišćenja,

privremeno društveno – ekonomskim potrebama. Ova norma sadrži samo one zahtjeve koji se

mogu neprestano i nezavisno auditirati. Ne sadrži posebno zahtjeve drugih sustava upravljanja

kao što su upravljanje kvalitetom, zaštitom zdravlja i sigurnošću na radu, financijskim

resursima rizikom i dr. Ipak, ova norma omogućuje organizaciji prilagodbu vlastitog sustava

upravljanja zaštitom okoliša odgovarajućim zahtjevima drugih sustava upravljanja. Danas je

uobičajeno integriranje sustava upravljanja kvalitetom i sustava upravljanja zaštitom okoliša.

Osnova za izgradnju sustava upravljanja zaštitom okoliša je norma ISO 14001, a osnova za

poboljšanje sustava upravljanja zaštitom okoliša je međunarodna norma ISO 14004 (Sustav

upravljanja okolišem, ISO 14001, 2010.). Struktura norme ISO 14001:2004 prikazana je na

slici 2.

Norma ISO 14001:2004 može se primijeniti na svaku organizaciju koja želi:

uspostaviti, uvesti, održavati i poboljšati sustav upravljanja zaštitom okoliša

osigurati sukladnost sa svojom politikom okoliša

pokazati sukladnost s ovom normom na jedan od načina:

o samostalno se izjasniti o sukladnosti s ovom međunarodnom normom

o tražiti potvrdu sukladnosti od zainteresiranih strana kao što je npr. kupac

o tražiti potvrdu vlastite izjave o sukladnosti od strane neke vanjske organizacije

o tražiti registraciju svog sustava upravljanja zaštitom okoliša od vanjske

organizacije.

13

Slika 2.Struktura norme ISO 14001:2004

Izvor: Svijet kvalitete,Sustavni pristup upravljanju okoliša i ISO 14001, 2013., pregledano 15.

travanja 2013. Dostupno na: http://www.svijet-kvalitete.com/index.php/okolis/1173-sustavni-

pristup-upravljanju-okolisem-i-iso-14001

Može se reći kako je temeljna funkcija norme ISO 14001:2004 definiranje svih faza EMS

sustava i hijerarhijske strukture sustava pri čemu se funkcija politike okoliša stavlja u

centralni položaj sustava, a oko kojeg se nakon toga formira krug upravljanja i kontrole

upravljanja okolišem. Razlozi za uvođenje niza ISO 14001:2004: briga tvrtke o okolišu,

usklađenost sa zakonskim propisima, pritisak zainteresiranih strana, marketinške mogućnosti,

zahtjevi banaka i osiguravateljskih društava, smanjenje troškova i pristup europskim

poslovnim integracijama. Certifikatom se potvrđuje da su uspostavljeni funkcionalni sustavi

za upravljanje okolišem, koji sadržavaju točno definirane postupke te se negativni utjecaji

svih poslovnih aktivnosti, koji mogu utjecati na okoliš, smanjuju na najmanju moguću

mjeru(Enviromental Management 2009.).

http://www.svijet-kvalitete.com/index.php/okolis/1173-sustavni-pristup-upravljanju-okolisem-i-iso-14001


14

Standard ISO 14000 razvijen je da pruži pomoć organizacijama koje uvode ili unapređuju

njihove sustave za upravljanje okolišem. On ne predstavlja vrijednost za uspješnost uvođenja.

Pruža način sustavnog postavljanja i upravljanja obavezama uvođenja. Brine se više o

uspostavi "kako" postići cilj, a ne "što" taj cilj treba biti. Pored osnovnog sustava standarda

postoje također veći broj smjernica koje služe kao alati podrške. One uključuju dokumente o

(Lazibat, Baković, 2006):

reviziji upravljanja okolišem

procjeni uspješnosti upravljanja okolišem

ekološkom etiketiranju

procjeni životnog ciklusa.

Sustavom upravljanja okolišem osiguravamo da su svi utjecaji na okoliš u poduzeću

identificirani, usklađeni i nadzirani sa zakonskom regulativom. Raznim mehanizmima kroz

vrijeme negativni utjecaji se ublažuju ili potpuno uklanjanju. Kao što je prikazano na slici tri

(Sustav upravljanja okolišem, ISO 14001, 2010.).

Slika 3. Stupovi ISO 14001:2004

Izvor: Vlastita izrada autora

3.2. SUSTAV NORMI ISO 14000

ISO 14000 regulira 6 područja: sustav upravljanja okolišem, audit sustava upravljanja

okolišem, ekološko etiketiranje, procjena ekoloških performansi sustava te prosudbu životnog

ciklusa. Primjenjuje se na procese, aktivnosti i proizvode koji imaju utjecaja na okoliš. Norma

niza 14000 prema ključnim načelima mora:

rezultirati boljim upravljanjem okoliša

ISO 14001

Unapređenje Prevencija Usklađenost

15

biti primjenljiv u svim državama

promicati široko zanimanje javnosti i korisnika za norme

biti troškovno učinkovit i fleksibilan kako bi zadovoljilo različite potrebe svih vrsta

organizacija širom svijeta

biti prikladan za unutarnju i vanjsku verifikaciju

biti znanstveno zasnovan

biti praktičan, koristan i upotrjebljiv

Serija normi ISO 14000ff smatra se rezultatom zaključaka konferencije u Rio de Janeiru

1992. godine. Prve norme serije su se pojavile 1996. godine. (Injac, 2009.,). ISO 14000 serija

se sastoji od 21 norme namijenjene organizaciji u rukovođenju njihovima zahtjevima zaštite

okoliša i osiguravanju da će njihova politika zaštite okoliša u praksi biti u skladu s ciljevima i

misijom organizacije. Norme niza ISO 14000 određuju zahtjeve za upravljanje okolišem,

pomažu u primjeni norme ISO 14001, propisuju označavanje i deklariranje, pomažu u

komunikaciji, propisuju zahtjeve za stakleničke plinove, propisuju validaciju i verifikaciju,

propisuju zahtjeve za akreditacijom. Niz normi ISO 14000 prikazan je u tablici 5.

Tablica 5: Niz normi ISO 14000ff SUO – Sustav upravljanja okolišem

Dokument

ISO 14001:2004 SUO – Specifikacije sa smjernicama

za korištenje

ISO 14004:2004 SUO-Opće smjernice o načelima i

sustavima

ISO 14005:2010 SUO – Smjernice za postupnu

provedbu sustava upravljanja

okolišem

ISO 14006:2011 SUO – Smjernice za ekološki dizajn

ISO 14020:2000 Ekološko etiketiranje, deklaracije

ISO 14031:1999 Ocjene učinka na okoliš

ISO/TS 14033:2012 Kvantitativno upravljanje okolišem –

smjernice i primjeri

ISO 14040:2006 Procjena životnoga ciklusa

ISO 14045:2012 Eko-učinkovitost procjene proizvoda

16

ISO 14051:2011 Materijalni tijek troškovnog

računovodstva

ISO 14063:2006 Okolišna komunikacija

ISO 14064-1:2006 Specifikacije sa smjernicama na

razini organizacije za kvantificiranje

i izvješćivanje o emisijama

stakleničkih plinova

ISO 14064-2:2006 Specifikacije sa smjernicama na

razini projekta za kvantificiranje,

praćenje i izvješćivanje o smanjenja

emisija stakleničkih plinova

ISO 14064-3:2006 Specifikacije s uputama za provjeru i

verifikaciju stakleničkih plinova

ISO/TR 14069:2013 Izvješćivanje o emisijama

stakleničkih plinova za organizacije

Izvor: Vlastita izrada prema: Enviromental Management 2009, The ISO14000 family of

InternationalStandards,pogledano15.travnja2013., Dostupno na:

http://www.iso.org/iso/theiso14000family_2009.pdf

Norme niza ISO 14000 ne bave se stručnim pitanjima fiziološke, populacijske, krajobrazne ili

globalne ekologije, već pitanjima zaštite okoliša. To je ustvari strukovno područje koje ima

zadaću očuvanja zdravog životnog okruženja.

3.3. PROVEDBA ISO 14001:2004 NORME

Međunarodna norma ISO 14001:2004 temelji se na metodologiji poznatoj kao planiraj –

provedi – provjeri - postupi (engl. Plan – Do – Check – Ack ili PDCA)


17

Slika 4: Demingov krug

Izvor: Enviromental Management Systema: An Implementation Guide for Small and Medium – Sized

Organizations. Pregledano 14. Ožujka 2013, dostupno na :

http://www.ehso.com/manuals/iso14000implguide.pdf

Faze tog procesa:

1. PLANIRANJE – potanko istražiti, analizirati postojeći proces, a zatim ga

standardizirati. Zatim prikupiti podatke zbog identificiranja problema i razviti plan

unaprjeđenija te specificirati mjerila za ocjenjivanje plana. Predviđa se da organizacija

treba uspostaviti kvalitetan sustav upravljanja tako da :

prepozna aspekte okoliša i s njima povezane utjecaje na okoliš

prepozna zakonske i neke druge zahtjeve koji su povezani sa djelatnošću

organizacije

definira opće i pojedinačne ciljeve u okolišu

2. PROVEDBA – odnosi se na strateški plan kako bi se isplanirali troškovi kvalitete.

Sadrži primjenu definiranih procesa koje mora učiniti efikasnim i operativnim što

podrazumijeva :

definiranje organizacijske strukture

dodjelu odgovornosti unutar sustava

osigurati dostupnost potrebnim resursima koji su važni za sustav

kontinuirano educiranje zaposlenika za rad u sustavu

uspostaviti sustave za internu i eksternu komunikaciju

održavati dokumentaciju

pokrenuti sustav upravljanja dokumentacijom

pokrenuti sustav upravljanja procesima


18

pokrenuti sustav efikasnog odaziva i pripravnosti na izvanredne situacije

3. PROVJERA – nadzor i mjerenje procesa i proizvoda s obzirom na definiranu politiku

i ciljeve, te da li ostvareni rezultati odgovaraju ciljevima utvrđenim u planu, što

podrazumijeva:

provođenje stalnog nadzora i mjerenja

provjeravati usklađenosti sa zakonskom regulativom

registrirati nepravilnosti u okolišu, te provoditi korektivne i preventivne mjere

upravljati zapisima

provoditi periodične interne audite

4. POSTUPAK – kontinuirano poboljšanje sustava, na način da treba:

vrednovati sustav upravljanja zaštitom okoliša koje provodi najviše

poslovodstvo

prepoznati područja na kojima se može napredovati

ako su rezultati uspješni, standardizirati nove metode (Šiško Kuljiš, Mrduljaš,

2009.).

Međunarodna norma ISO 14001:2004 traži od organizacije (slika 5) da uspostavi

odgovarajuću politiku zaištite okoliša, utvrdi odgovarajuće zakonske zahtjeve, prepozna

aspekte okoliša koji proizlaze iz prošlih, sadašnjih ili planiranih radnji, proizvoda ili da se

utvrdi važnost njihova utjecaja na okoliš, postave opći i pojedinačni ciljevi, te naglasi

prioritete, uspostave programi za provedbu ciljeva, olakša planiranje, upravljanje, nadzor da

se osigura sukladnost sa politikom zaštite okoliša, da bude fleksibilna s obzirom na promijene.

19

Slika 5. Sustav implementacije zahtjeva norme ISO 14001:2004

Izvor: Vlastita izrada prema:Kondić V. i Piškor M.,2010. Sutav upravljanja zaštitom okoliša

prema normi ISO 14001 i razvoja metodologije za njenu implementaciju, Varaždin

20

3.4. UVOĐENJE NORME ISO 14001:2004 U SUSTAV UPRAVLJANJA ZAŠTITOM

OKOLIŠA

Sustav upravljanja okolišem prema standardu ISO 14001:2004 podrazumijeva poboljšanje

postojećeg sustava upravljanja okolišem, treba se upostaviti prijelazni sustav između

postoječeg i sustava koji teži izvrsnosti u smislu zaštite okoliša. Primjena norme ISO

14001:2004 u postojeći sustav upravljanja zaštitom okoliša treba biti sistematska i sukcesivna.

To znači da je provedena sustavno, prema fazama i aktivnostima koje slijede jedna drugu.

Ovakav pristup poznat je kao „projektni pristup“ ,a koji je u mnogim organizacijama potvrdio

dobre rezultate.

Uvođenje norme ISO 14001:2004 u sustav za zaštitu okoliša prikazana je slikom 2.

Slika 6. Uvođenje norme ISO 14001 u sustav za zaštitu okoliša

Izvor: Piškor, M. 2008, Priručnik upravljanja zaštitom okoliša prema normi ISO 14001, Ludbreg.

Metodologija je koncipirana tako da onemogućuje prijelaz na višu razinu, ako niža nije

ostvarena dotada. Ističu se tri cjeline:

pripremni dio za realizaciju projekta – uočavanje problema, njegovo rješavanje

odnosno zaključak o postojećem stanju upravljanja zaštite okoliša.

Uočavanje problema

Definiranje problema

Snimka postojećeg stanja

Edukacija

Izrada dokumentacije

Implementacija procedura

Interni audit

Otklanjanje nesuglasnosti

Certifikacija sustava

Poboljšanje sustava

21

stvarni rad na projektu – edukacija, izrada dokumetacije.

završni dio projekta – nadzor sustava upravljanja zaštitom okoliša, dodjela certifikata

od odgovarajuće certifikacijske kuće.

Predviđeni poslovi su vrlo opsežni, pa treba formirati timove ili radne grupe. Međunarodna

norma ISO 14001:2004 specificira zahtjeve za sustav upravljanja zaštitom okoliša koji

omogućavaju organizaciji oblikovanje i primjenu politike zaštite okoliša i ciljeva. U obzir se

uzimaju zakonski i drugi zahtjevi na koje se organizacija obavezala, te podaci o važnim

utjecajima na okoliš. Zahtjevi međunarodne norme ISO 14001:2004 odnose se na aspekte

okoliša koje organizacija može nadzirati i na koje može utjecati.

3.5. ISO 14001:2004 I PRIMJENA U HRVATSKOJ

Velike kompanije zahtjevaju sve više upravo certifikat ISO 14001:2004 od svojih budućih i

sadašnjih dobavljača. U Hrvatskoj je u razdoblju od 2000. – 2008. došlo do velikog rasta

certificiranih tvrtki, taj broj je u 2008. godini narastao na 343 tvrtke. Porast broja certificiranih

tvrtki najvjerojatnije je posljedica pojaćanih aktivnosti na tržišnoj promociji preko okolišne

ućinkovitosti kao preduvjeta ulaska na zahtjevnija tržišta. Utjecaj globalne krize na

poslovanje i politiku industrije rezultirao je svojevrsnom stagnacijom u toj domeni( Hrvatski

pregled certifikata sustava upravljanja za 2008. godinu, 2008.).

Tablica 6. prikazuje usporedbu certifikata ISO 14001:2004 Hrvatske sa susjednim zemljama.

22

Tablica 6.Usporedba Hrvatske i nekih odabranih zemalja o broju certifikata ISO

14001:2004 za razdoblje od 2008. – 2011. godine.

Izvor: vlastita obrada prema: ISO Survey, 2011., pregledano 14.ožujka 2013., dostupno na:

http://www.iso.org/iso/home/standards/certification/iso-survey.htm

Tablica prikazuje da je najveći rast zabilježila Bugarska i to povećanje za 76,81% 2010.

godine u odnosu na 2009. godinu, dok je Mađarska doživjela najveći pad kod promatranih

zemalja, taj pad je u 2011. godini bio manji za 13,28% u odnosu na 2010. godinu, a

istovremeno se može vidjeti da Mađarska ima najveći broj certificiranih tvrtki u odnosu na

promatrane zemlje. Dok Hrvatska u 2011. godini u odnosu na 2010. godinu bilježi porast od

10,42%.

Hrvatska čini napore i ostvaruje rezultate u promicanju održivog razvitka sukladno usvojenim

svjetskim standardima, kako u institucionalnoj izgradnji tako i u praktičnoj primjeni zaštite

okoliša, ma kolikogod još pred nama stoje visoki zahtjevi, od Republike Hrvatske prihvaćeni

a još neispunjeni, ekološki standardi međunarodnih svjetskih i regionalnih integracija i

institucija. Hrvatska jednako tako ima suradnju i aktivnosti s institucijama međunarodnog

okruženja. Naime, kao i sve europske zemlje u tranziciji, ona je morala te posebice sad kad je

i postala članica EU izvršiti pravnu i političku prilagodbu svih područja prema zahtjevima

2008. 2009. 2010. 2011.

HRVATSKA 343 469 451 498

SLOVENIJA 444 390 399 414

SRBIJA 176 298 318 520

BiH 60 87 100 148

MAĐARSKA 1834 1659 1822 1580

ESTONIJA 233 263 306 358

BUGARSKA 321 565 999 927

ISO 14001

http://www.iso.org/iso/home/standards/certification/iso-survey.htm

23

"acquis communautaire" i duhu EU Agende 2000, što se naglašeno odnosi i na probleme

okoliša.

Očuvanje prirode i ljudskog okoliša su među temeljnim vrijednostima koje je Sabor ugradio u

Ustav i Deklaraciju o zaštiti okoliša. Zaštita okoliša uređuje se prije svega zakonima iz

područja zaštite okoliša i propisima koji su temeljem njih doneseni te posebnim propisima iz

pravnog sustava čije pojedine odredbe uređuju određena pitanja zaštite okoliša iz svoje

nadležnosti. Ekonomski su instrumenti u odnosu na naredbodavne i nadzorne instrumente

slabije zastupljeni. Među oblicima ekonomskih instrumenata najzastupljenija je naknada.

Propisane su i primjenjuju se: korisničke naknade (za korištenje prirodnih resursa,

komunalnih usluga i sl.) i naknade za emisiju/ispuštanje onečišćujućih tvari kao što je

naknada za zaštitu voda. Propisani su i posebni porezi na određene proizvode čija je uporaba

štetna za okoliš kao što su naftni derivati ili duhanski proizvodi. Uvođenje poreza na dodanu

vrijednost po jedinstvenoj stopi dokinulo je prethodno diferenciranje koje je uvedeno 1994.

kada su od poreza na promet bili izuzeta ekološki "podobna" oprema i pakiranja. Time je

učinjen korak natrag u trendu kojim se krenulo, a posebni porezi (trošarine) kojima se

oporezuju proizvodi koji narušavaju okoliš uvedeni su s prvenstvenom namjenom što

izdašnijeg punjenja budžeta. Zadržana su jedino izuzeća od carine na neke vrste uvozne

opreme potrebne u zaštiti okoliša koje se ne proizvode u Hrvatskoj( Pašalić, Mrnjavac, 2002).

24

4. EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE O PROVEDBI NORME ISO 14001:2004 U

PODUZEĆU CARLSBERG CROATIA D.O.O.

Carlsberg Croatia, kao dio danske pivarske grupacije Carlsberg, najdinamičnija je i

najmodernija pivovara u Hrvatskoj koja povezuje internacionalno iskustvo s lokalnom

tradicijom kako bi pružila zadovoljstvo potrošačima, poslovnim partnerima i zaposlenicima.

Carlsberg Croatia predvodi hrvatsku pivarsku industriju inovacijama i rastom, te značajno

doprinosi nacionalnom i lokalnom gospodarstvu kao odgovoran poslodavac, poslovni partner

i proizvođač brendova vrhunske kvalitete. Misija pivovare posve je jednostavna: povezati

ljude s ciljem poboljšanja kvalitete života pomoću svojih proizvoda i brendova imajući na

umu osnovne vrijednosti: inovativnost u pristupu, stvaranje zadovoljstva među potrošačima i

zaposlenicima, ambicioznost u postavljanju ciljeva, odgovornost u djelovanju, poštenost.

Put nastanka pivovare Carlsberg Coratia započinje osnivanjem Panonske pivovare 1971.

godine kao dio Podravke. Brend Tuborg predstavljen je tržištu 1972. godine prema ugovoru o

licenci, 1975. godine prvi puta je javnosti plasiran slogan: „Probably tihe best beer in the

world“. Nakon toga Carlsberg Breweries postaje dioničar u Panonskoj pivovari 1994., te je

ostvarena jedna od najvećih stranih investicija u Hrvatskoj. Tako se izgradila nova pivovara

koja je otvorena 1997., godine kao još uvijek jedna od najmodernijih pivovara u Europi, 2002.

godine Podravka je prodala svoje dionice Panonskoj pivovari i Carlsberg Breweries, te je u

ožujku 2004. Panonska pivovara postala Carlsberg Croatia, koja je od 2008. odgovorna za

razvoj mađarskog i slovenskog tržišta. (Carslberg Croatia) Trenutačno vlasništvo: Carlsberg,

Danska (80%) i Investicijski fond za srednju i istočnu Europu, Danska (20%).

Samu proizvodnju Carlsberg piva započeo je J. C. Jacobsen 1847. u novoj pivovari nadomak

Kopenhagena, u Danskoj. Bio je pionir u kuhanju sladovine pomoću pare, tehnikama hlađenja

i što je možda najznačajnije, kultivirao kulturu čistog kvasca, čime je osigurao konzistentnu

kvalitetu vrenja. Zahtijevao je kvalitetu iznad svega, te je svoje misli izrazio riječima koje su

postale poznate kao zlatne riječi: "Stalna svrha rada u pivovari Carlsberg, bez obzira na profit,

treba biti razvijanje umijeća proizvodnje piva do najvećeg mogućeg stupnja savršenstva, kako

bi se i pivovara i njeni proizvodi uvijek mogli isticati i svojim primjerom održati proizvodnju

piva na visokoj i dostojnoj razini".

25

4.1. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA

Ovaj rad sastoji se od teorijskog i istraživačkog dijela. U teorijskom dijelu korištena je

literatura domaćih i stranih autora s posebnim naglaskom na bazu podataka EBSCO, Emerald

i slične. U teorijskom dijelu koristi se deskriptivna metoda, metoda analize i sinteze,

deduktivna i induktivna metoda.

U istraživačkom dijelu koristi se metoda dubinskog intervjua koji se odvijao po unaprijed

sastavljenim pitanjima (Prilog 1). Za uvodni dio istraživanja korištena je povijesna metoda

kojom je predstavljen povijesni razvoj pivovare Carlsberg. Intervju se vodio sa svrhom da se

prokušaju dokazati hipoteze, razlozi zbog kojih je uveden ISO 14001 i kako bi se saznalo

kako pročišćavaju otpadne vode i zabrinjavaju otpad.

4.2. HIPOTEZE I PLAN ISTRAŽIVANJA

Ovaj rad temelji se na pet glavnih istraživačkih hipoteza koje su postavljene na temelju

problematike i svrhe rada te prethodnih istraživanja:

H1: Poduzeća uvode ISO 14001 zbog konkurentske prednosti i jačanja socijalne i

ekološke politike

Evangelos L. Psomas i Christos V. Fotopoulos u svom istraživanju 2011.g o motivima

uvođenja ISO 14001 u Grčkim poduzećima došli su od zaključka da uvođenjem ISO 14001

tvrtke poboljšavaju poziciju na tržištu, dolazi do prijelaza s konvencionalne na održive

metode, poboljšanja odnosa s društvom zbog boljih rezultata u zaštiti okoliša.

H2: poduzeća uvode ISO 14001 zbog ekoloških prednosti (ekološke dogovornosti i veće

profitabilnosti)

Prajogo Danijel i Tang ( 2012) u svom istraživanju nadvode da postoje unutarnji i vanjski

motiv za uvođenje ISO 14001, za unutarnje nadvode da je to ekološka prednost, dok su

vanjski smanjenje troškova i tržišno pozicioniranje .Canon-de-Francia, Joaquin; Garces-

Ayerbe, Concepcion (2009) dolaze do zaključka u svom istraživanju na 80 certificiranih tvrtki

u Španjolskoj da tvrtke koje posjeduju ISO 14001 ne zagađuju manje okoliš i da nema

povezanosti između ISO 14001 i profitabilnosti.

H3. Uvođenje ISO 14001 ovisi do tome da li je poduzeće u privatnom ili državnom

vlasništvu

http://www.emeraldinsight.com/search.htm?ct=all&st1=Christos+V.+Fotopoulos&fd1=aut

26

Istraživanje Rasić Sande 2010. godine pokazuje da su najveće prepreke za bolju zaštitu

okoliša : slabi državni poticaji, visoki troškovi nabave čišćih tehnologija, državno

zakonodavstvo…

U hrvatskoj je 43,8% poduzeća u stranom vlasništvu uvelo ISO 14001 dok je samo 16,2%

poduzeća u privatnom vlasništvu uvelo ISO 140001.

H4: Poduzeća kao alat za ubrzanje tehnološke inovativnosti koriste standard ISO 14001

Gregor Radonjić i Polona Tominc u svom istraživanju iz 2006. godine koje je provedeno na

Slovenskim poduzećima koja posjeduju ISO 14001 u raznim industrijskim granama, dolaze

do zaključka da se ISO 14001 pokazao kao veliki pokretač tehnološke modernizacije u

industrijskoj praksi, ail postoji razlika između industrijskih grana kao i da li je poduzeće u

privatnom ili stranom vlasništvu.

H5: Pročišćene otpadne vode mogu se koristiti kao hrana za životnije ili kao biomasa

Proces proizvodnje piva, mliječnih prerađevina dovode do velikih količina otpadnih voda, te

vode sadrže veliki udio CO2 i dušika te su vrlo štetne za okoliš. U svom istraživanju Batten

David, Beer Tom, Grant Tim 2013. godine dolaze od zaključka da se otpadne vode moraju

tretirati tako da se mogu ponovno koristiti u procesima. Najbolji način je biološko

pročišćavanje pomoću mikroalgi. Postoje razne metode, ali krajnji rezultat svih bude biomasa,

nakon odvajanja teških metala i opasanih kiselina može se koristiti kao hrana za životnije ili

biomasa .

4.3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA

Ovim istraživanjem željeli smo saznati kako se provodi norma ISO 14001 u kompaniji

Carlsberg te kakvo značenje provođenje te norme ima za njihovo poslovanje. Istraživanje smo

temeljili na unaprijed koncipiranim pitanjima. Pitanjima smo željeli dokazati ili opovrgnuti

hipoteze.

4.3.1. TRŽIŠNI PLASMAN PIVOVARE CARLSBERG CROATIA

Prije svega iz razgovora sa jednim od čelnih ljudi Pivovare Carlsberg Croatia željeli smo

saznati kakav je tržišni plasman ove pivovare. Na to pitanje dobili smo sljedeći dogovor:

27

„Carlsberg Croatia je treća pivovara na Hrvatskom tržištu sa udjelom od 17%, dok je lider

Zagrebačka pivovara sa 42% udjela, a na drugom mjestu je Karlovačka pivovara sa 27,5%

udjela, sve zajedno čine oko 85% tržišnog udjela u Hrvatskoj“.

Grafikon 1: Udio na tržištu u %

Izvor: Carlsberg Croatia, 2013., pregledano 11. ožujka 2013, dostupno na :

http://www.carlsberg.hr/_layouts/AgeGate/AgeGate.aspx?ReturnUrl=/Kompanija/Rezultati/P

ages/default.aspx

Carlsberg Croatia ima opseg prodaje u 2012. godini oko 90 milijuna litara piva te više od 330

zaposlenih radnika. Iako pivovara zauzima treće mjesto po tržišnom udjelu ona je po

mnogočemu prva. Ponajprije jer je jedna od najnovijih, najmodernijih i ekoloških

najopremljenijih pivovara u regiji, a isto tako i prema tehnologinji proizvodnje,

produktivnosti, pristupu poslu i ambicioznosti.

Grupacija Carlsberg osigurava značajan rast i dugoročnu profitabilnost kao najomiljenija

kompanija piva i pića od strane potrošača, kupaca, dioničara, zaposlenika, dobavljača i

društvene zajednice, kroz brendove, usluge i stavove koji premašuju očekivanja tih interesnih

skupina, te zbog toga stječe poznati naziv- Probably the best beer company in the world.

Zasluženi naziv potječe, ne samo zato jer je, kao pivovara broj jedan u Sjevernoj i Zapadnoj

Europi i četvrta u svijetu s prodajom od oko 120 milijuna hektolitara piva i 22 milijuna

http://www.carlsberg.hr/_layouts/AgeGate/AgeGate.aspx?ReturnUrl=/Kompanija/Rezultati/Pages/default.aspx

http://www.carlsberg.hr/_layouts/AgeGate/AgeGate.aspx?ReturnUrl=/Kompanija/Rezultati/Pages/default.aspx

28

hektolitara drugih pića godišnje, već i zbog prodaje piva na više od 150 svjetskih tržišta, te

zaposlenih oko 45 000.

Carlsberg Croatia kontinuirano ulaže u tehnologiju, povećanje broja radnih mjesta. Tako je u

proteklih nekoliko godina uloženo oko 250 milijuna kuna za izgradnju nove linije za punjenje

boca, izgradnju novog skladišta, instaliranje novih pivskih tankova …Grupacija Carlsberg u

posljednjem tromjesečju 2012. godine ostvarila dobit od 383 milijuna eura, iako su očekivali

više jer su podbacili za njih na ključnome tržištu u Rusiji. U 2013. godini očekuju rast dobiti i

to porast na 1,79 milijardi dolara u usporedbi sa 1,71 milijardi dolara dobiti u 2012. godini.

Kroz intervju smo željeli saznati da li je troškove implementacije norme ISO 14001 uspio

pokriti prihod koji ste ostvarili nakon implementacije?

„Definitivno da, ISO 14001 posjedujemo još od 2004. godine, iako su troškovi

implementacije uistinu ogromnih, 2004. godine naš tržišni plasman nije bio na vrhuncu, ali od

2004. godine smo počeli izvoziti velike količine piva u Mađarsku, ali mogu dodati da smo

ISO 14001 obnavljali 2007. i 2010. godine, 2010. godine smo imali najbolji plasman,

povećali smo prodaju i udio na tržištu. Ali mogu istaknuti da je prodaja počela rasti nakon

obnove certifikata u 2007. godini kad su mnoge druge industrije bile doživjele pad prodaje i

smanjenje tržišta uslijed krize. Povećanju tržišnoga udjela doprinose i naše akcije: Zeleni

dan, Happy Hour Earth, Kupujmo zeleno i slično.“

4.3.2. DRUŠTVENA ODGOVORNOST CARLSBERG CROATIA

Od samih svojih početaka, Carlsberg se uvijek ponašao odgovorno prema društvu, svojim

zaposlenicima i okolišu. Kako je Carlsberg prerastao u internacionalnu kompaniju, njegova

predanost etički i ekološki utemeljenom poslovanju služila je kao posjetnica gdje god je

poslovao. Na tragu svoje strategije ekološke održivosti i poslovne izvrsnosti koprivnička je

pivovara tijekom godina implementirala i niz ISO sustava, da bi 2009. postala jedina hrvatska

pivovara s ISO certificiranim integriranim sustavom upravljanja. Na pitanje koji je bio

osnovni razlog uvođenja ISO 14001:2004 te koji uvjeti za implementaciju ISO 14001:2004 su

Vam odnijeli najviše problema bio je odgovor: „Prije svega glavni razlog je bio nužnost

posjedovanja certifikata kako bi ispunili osnovne zakonske zahtjeve i poboljšali kvalitetu

okoliša, jedan od razloga je bio i taj da mi u odnosu na naše konkurente posjedujemo

certifikat ISO 14001:2004, a između ostalog i zbog konkurentnosti na europskom tržištu (

krenuli smo s Mađarskom). Najviše problema nam je u prosijeku stvarao nedostatak vremena

29

a možemo navesti i financijska sredstva s obzirom da je u relativno kratkome roku bilo

potrebno ugraditi preinake u pogonima, najveći problem su imali menadžeri kvalitete na

kojima je bilo da uz velike probleme sa pripremnom dokumentacije u kratkom roku pripreme

i radnike kako bi zadovoljili standarde,ali na samom početku konzultantska kuća nam je

omogućila rješavanje početne dokumentacije koja nam je znatno olakšala naredni period

implementacije sustava i izdavanje certifikata . Zaposlenima su se održavale svakodnevno

prezentacije da se što bolje upoznaju sa standardom. Prije prvog audita zaposlenici nisu bili

dovoljno upućeni u sustav upravljanja zaštitom okoliša te se pojavilo negodovanje istih ali

kasnije nakon provedenih edukacija o normi ISO 14001:2004 primijetili smo pozitivne

pomake te smo primijetili slijedeće: probudila se veća svijet zaposlenika prema zaštiti okoliša,

zaposlenici pravilnije razvrstavaju otpad, radni krug kao i prostor u pogonu je uredniji. Veliki

problem našim menadžerima kvalitete stvaralo je praćenje pravila koja su određena zakonom,

a koja su se često mijenjala. Inspekcija koja je provodila kontrolu sustava moram istaknuti da

je bila prestroga u nekim segmentima. Između ostaloga, znali smo da norma ISO 14001:2004

nije samo mrtvo slovo na papiru, te se više provodi u praksi što nam je kasnije bilo vrlo

korisno kako za sam okoliš tako i za naše zaposlenike. U većini slučajeva strogoća pokazuje

pozitivne rezultate koji su probudili svijest naših zaposlenika i to se pokazalo kao korisno u

sustavu upravljanja zaštitom okoliša“

Pivovara Carlsberg svojim odgovornim ponašanjem postavlja primjer za poslovanje u skladu

s najvišim standardima zaštite okoliša i kvalitete u cjelokupnom procesu proizvodnje,

distribucije i prodaje piva, tako je 2004. godine primila ISO certifikat za standard zaštite

okoliša ISO 14001:2004 koji je obnovljen 2007. godine i 2010. godine. Osim IS0 14001:2004

Carlsberg Croatia posjeduje i IS0 9001 certifikat za standard kvalitete, ISO 22000, koji

definira zahtjeve koji se postavljaju za sustav upravljanja sigurnošću hrane, a njegova je svrha

upravljanje procesima realizacije u lancu proizvodnje hrane te jačanje jamstva prema

potrošačima.

Na tragu svoje strategije izvrsnosti Carlsberg Croatia je početkom 2009. u svoje poslovne

procese, kao jedina kompanija u hrvatskoj pivarskoj industriji, uvela i ISO certificiran

OHSAS 18001 sustav, koji definira zaštitu zdravlja i sigurnosti zaposlenika. Implementiravši

OHSAS 18001 sustav Carlsberg Croatia je postala jedina hrvatska pivovara s ISO

certificiranim integriranim sustavom uspravljanja (Carlsberg Croatia). Carlsberg je oduvijek

u svom poslovanju vodio računa o očuvanju okoliša, svoju je djelatnost, postupke i procese

30

prilagodio politici upravljanja okolišem i tako stekao reputaciju ekološki prihvatljivog

poduzeća.

Najveće rukovodstvo definiralo je ciljeve i misiju poduzeća koja svakodnevno vodi sve

većem podizanju svijesti i primjenjivanju novih metoda i rješenja za očuvanje okoliša. Misija

kojom se Carlsberg vodi je neprestano traženje načina kako smanjiti njihov utjecaj na okoliš,

stoga se tijekom projektiranja i izgradnje pivovare strateški usmjerilo na zaštitu okoliša, pa je

u Koprivnici izgrađeno i postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda, jedino u hrvatskoj

pivarskoj industriji. Ciljevi i zadaci Carlsberga prikazani su u tablici 7.

Tablica 7: Ciljevi i zadaci Carlsberga

CILJ ZADATAK

1. Smanjiti deponiranje nastaloga otpada

djelovanjem procesa koji se odvijaju u

sklopu djelovanja poduzeća

Utjecati na smanjenje nastalog otpada,

povećati udio otpada koji se može

reciklirati,smanjiti troškove deponiranja

2. Smanjiti potrošnju vode, plina i električne

energije po 1 hl proizvedenog piva. Time

će se direktno utjecati na iskorištenje

ograničenih prirodnih resursa.

Smanjenje upotrebe prirodnog resursa po

jedinici proizvoda te smanjenje troškova

energenata.

3. Udovoljavanje svim zakonskim propisima

vezanim za zaštitu okoliša

Izbjegavanje konflikata sa vlašću i

nepotrebnih troškova za moguće kazne.

4. Kontinuirano podizanje razine svijesti

zaposlenika, ali i ostalih građana vezano

uz brigu i zaštitu okolišna

Svijest o potrebi brige za okoliš utjecat

će i na ponašanje zaposlenika i ostalih

građana prema svim aspektima okoliša.

To će donijeti obostranu korist i okolišu i

kompaniji

5. Educiranje zaposlenika i ostalih

zainteresiranih strana o našoj odgovornosti

za brigu o zaštiti okoliša

Na različite načine utjecati na svijest i

ponašanje svih zainteresiranih strana

Izvor: vlastita izrada

31

U svom pogonu, Carlsberg ima svoje odlagalište otpada, namjena odlagališta je uspostavljanje

i održavanje redovitog nadzora i mjerenja onih značajki procesa koje mogu imati značajan

utjecaj na okoliš u smislu njegovog opterećenja i onečišćenja otpadom. Istovremeno ovakav

nadzor i mjerenja osiguravaju racionalniju potrošnju sirovina, praćenje stabilnosti procesa,

racionalniju potrošnju vode te nadzor nad ovom vrstom troškova. Također se utvrđuju načini

postupanja, odlaganja i zbrinjavanja svih vrsta otpada, kao i načini obrade, obrasci-dokumenti,

te dostava podataka nadležnim tijelima, sukladno provedbenim propisima donesenim od

strane nadležnih tijela RH.

Pivovare su veliki potrošači vode i energije, pa zato u Carlsberg Croatia stalno rade na:

minimiziranju negativnih utjecaja na okoliš (zrak, vodu i tlo);

optimiziranju količine energije potrebne za poslovanje;

optimiziranju korištenja prirodnih resursa.

U skladu s politikom društveno odgovornog poslovanja, koja na prvo mjesto stavlja zaštitu

okoliša, kompanija Carlsberg Croatia od 2008. odlučila je dodjeljivati do četiri godišnje

stipendije u ukupnom iznosu od 70.000 kuna za znanstveno-ekološke projekte. Jedinstvenost

tih stipendija je u tome što su namijenjene znanstvenim novacima koji rade na sveučilištima i

znanstvenim institucijama u Hrvatskoj, kao nositeljima projekata. Partneri na projektu 2008.

bili su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Agencija za zaštitu okoliša i

predstavništvo B.EN.A-e u Hrvatskoj.

4.3.3. POLITIKA ZAŠTITE OKOLIŠA

Carlsberg Croatia je najsuvremenija pivovara u Hrvatskoj i jedna od najmodernijih u ovom

dijelu Europe. Trajno rade na smanjivanju utjecaja na okoliš i klimu. S gradnjom pivovare

1997. izgradilo se moderno postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda, tada jedino u

hrvatskoj pivarskoj industriji. Kompanija je usmjerena na sprečavanje nastajanja opasnosti po

okoliš i zaštitu prirodnih izvora. Uspostavljanje politike upravljanja okolišem je obaveza za

stalnim poboljšanjem procesa u zaštiti okoliša uz obavezu pridržavanja zakonodavstva i

zahtjeva vlasti.

Temeljne odrednice politike zaštite okoliša su:

32

Kontinuirano ćemo smanjivati negativne efekte na okoliš i optimizirati upotrebu

prirodnih izvora.

Štititi ćemo i poboljšavati zaštitu okoliša u svim kompanijama u većinskom

vlasništvu. Osigurati ćemo da te kompanije, kao minimum, postupaju prema

primjenjivom lokalnom zakonodavstvu i propisima za okoliš.

Sustavno i stalno ćemo mjeriti i poboljšavati našu izvedbu kroz međunarodno priznati

sistem upravljanja okolišem, koji će biti podržan obrazovanim programima i

treninzima zaposlenika i objavljivanjem godišnjih ciljeva.

Ulaganja u projekte vezane za zaštitu okoliša imati će prednost pred ostalim tehničkim

ulaganjima.

Carlsbergova strategija zaštite okoliša biti će implementirana u svim zajedničkim

poslovnim poduhvatima i u podružnicama gdje je to moguće.

Poticati ćemo partnere i dobavljače da rade na ekološki prihvatljiv način.

Sa svim zainteresiranim stranama spremni smo na otvoreni i nepristrani dijalog o

pitanjima vezanim za okoliš.

Jedina su pivovara u Hrvatskoj koja sustavno javno objavljuje rezultate svojih napora u zaštiti

okoliša, te već devetu godinu zaredom predstavljaju svoja zelena postignuća. Prosječna

potrošnja energije po hektolitru pive razlikuje:

Toplinsku (kWh/Hl) i

Električnu (KWh/ Hl).

U 2010. godini toplinska energija je iznosila 22.3% dok je električna imala udio od 8.4%.

Električna energija je u 2012. zadržala isti udio dok je toplinska se smanjila na 20.9%

Grafikonom 2. prikazana je prosječna potrošnja vode po hektolitru pive.

33

Grafikon 2. Prosječna potrošnja vode po hektolitru pive.

Izvor: Interni izvori pivovare

Emisija u zraku prikazana je Grafikonom 3.

Grafikon 3. Emisije u zraku

Izvor: Interni izvori pivovare

U 2011. godini u usporedbi s 2010. godinom ostvarili su 18% povećanje proizvodnje , a

smanjili su potrošnju energije za 6%. Smanjenje potrošnje energije je rezultiralo i smanjenjem

emisija u zrak. Grafikon 4. prikazuje prosječnu proizvodnju otpada u 2010. i 2011. godini.

34

Grafikon 4. Prosječna proizvodnja otpada u 2010. i 2011. godini.

Izvor: Interna dokumentacija pivovare

Upravljanje optadom u 2011. prikazano je Grafikonom 5. U 2011. otpad se dijelio na

oporabljeni i deponirani.

35

Grafikon 5. Upravljanje otpadom


2% krutog otpada se odlaže na odlagalište otpada dok se 98% oporabljuje.

U pivovari smo dobili i usporedbu izlaznih parametara otpadne vode prema propisanim

limitima (Tablica 8.)

Tablica 8. Usporedba izlaznih parametara otpadne vode prema propisanim limitima

Parametar Izlaz 2009. Izlaz 2010. Izlaz 2011. Limit

Biološka

potrošnja

kisika (mg/l)

13,8 32,5 21 250

Kemijska

potrošnja

kisika (mg/l)

89 128 105 700

Ulja i masti

(mg/l)

1,46 1,6 1,6 100


36

4.3.4. OTPADNE VODE U PIVOVARI CARLSBERG CROATIA

Iz intervjua smo željeli saznati i kako je uređen sustav za otpadne vode te kako teče proces

obrade otpadnih voda.

„Carlsberg Croatia ima vlastito postrojenje za obradu otpadnih voda u aerobnima uvjetima što

podrazumijeva biološko pročišćavanje otpadnih voda na način da se razgradnja odvija uz

pomoć zraka iz opuhala, a obuvača proces nitrifikacije kada amonijak iz otpadne vode

mikroorganizmi oksidiranju u nitrate i nitrite. Pročišćena otpadna voda se ispušta u sustav

javne kanalizacije grada Koprivnice, te se odvodi na novoizgrađeni kolektor za pročišćavanje

otpadnih voda s područja grada“. Procesni dijagram obrade otpadnih voda prikazan je slikom

7.

Slika7: Procesni dijagram obrade otpadnih voda

Izvor: Tehničko tehnološko rješenje postojećeg postrojenja Carlsberg Croatia, 2012., Zagreb,

Pregledano 11. Ožujka 2013. Dostupno na:

http://www.mzoip.hr/doc/ippc/tehnicko_19_04_2012_1.pdf


37

Postrojenje se sastoji od:

tanka za izjednačavanje kvalitete vode (egalizacija),

sita i komore za pijesak,

tanka za nacjepljivanje,

bazena za aeraciju,

izlaznog kanala,

taložnog tanka,

okna za talog,

stanice za prepumpavanje mulja,

sustava za uklanjanje vode iz mulja (filter spreša)

Sve tehnološke otpadne vode obrađuju se na vlastitom uređaju za obradu otpadnih voda.

Otpadne vode se u prvom stupnju egaliziraju u egalizacijskom bazenu sa primarnom

taložnicom koja ima sita i pješčanu komoru. Nakon mehaničke obrade voda se prelijeva u

sekundarni dio biološke obrade koji se sastoji od dva bazena za aeraciju sa turbinskim

miješalicama koji je izveden sa ustavama i kanalima. Nakon biološke obrade voda se odvodi u

sekundarnu taložnicu gdje odvaja proizvedeni aktivni mulj. Na filter preši se odvaja dio vode

iz mulja. Mulj se transporterom prebacuje u kontejnere za prihvat otpadnog mulja.

S druge strane, sanitarne otpadne vode nastaju kao posljedica korištenja vode zaposlenih

radnika za higijenske potrebe, a nastaju u sanitarnim čvorovima i restoranu. Njihova količina

procijenjena je prema broju zaposlenih radnika i količini dnevne potrošnje vode te iznosi

maksimalno 35 m3 dnevno ili ukupno oko 9.135 m3 vode godišnje.

Tehnološke otpadne vode - opterećenje otpadnih voda štetnim tvarima je različito ovisno o

fazi procesa proizvodnje piva. Kod povratnih boca ili bačvi, otpadna voda iz linije za

pakiranje ima visoku vrijednost BPK ( biokemijska potrošnja kisika) uslijed ispiranja ostataka

piva iz vraćenih boca/bačvi. Otpadna voda sa linije za pranje boca sadrži organske supstance

od ljepila i etiketa, dok se iz procesa čišćenja (npr. iz CIP sistema) ispuštaju otpadne vode

koje sadrže kaustična sredstva, kiselinu i deterdžent. Otpadne vode koje nastaju tijekom

procesa cijeđenja komine i bistrenja sladovine imaju povećane vrijednosti KPK (kemijska

38

potrošnja kisika) , BPK5, dušika, fosfora i suspendiranih tvari, uz velika variranja temperature.

S druge strane pri procesu fermentacije i filtracije nastaje svega oko 3 % od ukupne količine

otpadne vode koja nastane u pivovarama, ali ta voda sadrži 97 % organskog opterećenja

BPK5 (petodnevna biokemijska potrošnja kisika) U tehnološkom procesu pojavljuju se tri

recikulacijska kruga vode:

Kondenzati - vode za potrebe energetskog odjela djelomično je kondenzat pare, a

drugim dijelom je svježa vodovodna voda.

Rashladna svoda - vruća voda zagrijana u procesu hlađenja sladovine koristi se za

komljenje idućih šarži

Otpadne vode od pretpranja i ispiranja u perilici boca - ove otpadne vode nastaju

cijeđenjem sa opranih boca u pojedinom rezervoaru perilice i pogodne su za prethodno

namakanje ulaznih prljavih boca. Finalne otpadne vode perilice boca koriste se za

pranje ulaznih nosiljki.

Oborinske vode prikupljaju se sa asfaltiranih, betoniranih površina i sakupljaju oborinskom

kanalizacijom. Oborinske vode s krovnih površina sakupljaju se vertikalnim odvodima te

odvode u oborinsku kanalizaciju. Količine oborinskih voda variraju ovisno o količini padalina

te površini s kojih se prikupljaju. Izgrađenost površina objektima iznosi manje od 30%,

asfaltirane i betonirane površine obuhvaćaju dodatnih 40% površine dok zelene površine

obuhvaćaju oko 30% površine. Iz svega navedenoga, proizlazi da postojeći sustav odvodnje

oborinskih voda zbrinjava oborinske vode sa oko 70% površine poslovnog kruga Carlsberg

Croatia. Oborinske vode se preko crpne stanice ispuštaju u kanal Bikeš koji se ulijeva u

rijeku Dravu.

4.3.5. GOSPODARENJE OTPADOM U CARLSBERG CROATIA

Iz intervjua smo željeli saznati na koji način je uređeno gospodarenje otpadom unutar

pivovare. Dobili smo sljedeći odgovor.

„Veliki naglasak naravno stavljamo i na gospodarenje otpadnom tako da imamo i vlastito

odlagalište otpada između ostalog postupanje s otpadom podrazumijeva: sakupljanje,

prijevoz, privremeno skladištenje, oporabu, zbrinjavanje i nadzora, otpad koji se može

reciklirati skupljamo podvojeno. Proizvodni otpad dijelimo na opasni i neopasni . Otpad se

39

pravilno razvrstava u određeni spremnik koji je označen nazivom otpada i ključnim brojem

otpada koji je definiran prema katalogu otpada, za skladištenje opasnog otpada posjedujemo 3

velika spremnika zapremnine 15 m2. Gospodarenje otpadom imamo uređeno potrebnom

dokumentacijom prema Strategiji i Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske.“

Definicije s kojima se susrećemo kod gospodarenja otpadnom:

Skupljanje otpada je djelatnost skupljanja, razvrstavanja i / ili miješanja otpada u

svrhu prijevoza na obradu ili odlaganje.

Skladištenje otpada je djelatnost privremenog skladištenja otpada u građevine za

privremeno skladištenje otpada – skladišta prije obrađivanja ili odlaganja otpada.

Recikliranje otpada je djelatnost ponovne obrade otpada u proizvodnom procesu,

uključujući i organsko recikliranje, ali ne i korištenje u energetske svrhe.

Oporaba otpada je djelatnost ponovne obrade otpada u proizvodnom procesu radi

korištenja otpada u materijalne ili energetske svrhe.

Industrijski otpad je otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u

industriji,gospodarstvu, obrtu, a po sastavu se razlikuje od komunalnog otpada.

Ambalažni otpad je ambalaža preostala nakon što se proizvod raspakira, a obuhvaća

sve proizvode u obliku kutija, posuda, omota i druge oblike koji služe držanju drugog

proizvoda u svrhu njegove zaštite, rukovanja, promidžbe i prodaje.

Gospodarenje otpadom razumijeva sprečavanje i smanjivanje nastajanja otpada i

njegova štetna utjecaja na okoliš, te postupanje s otpadom po gospodarskim načelima.

Stakleni ambalažni otpad, odnosno nepovratne i neupotrebljive boce, kao i lom boca se sa

mjesta nastanka doprema u depo za staklo u krugu pivovare, pored skladišta prazne ambalaže.

Prijevoz otpadnog stakla do obrađivača Vetropack-Straže dogovara Služba nabave.

Karakteristike boca:

Boce moraju biti bez zatvarača, a nije ih potrebno razbijati ili usitnjavati

U bocama ne smije biti nikakvog sadržaja, a naročito oštrih metalnih predmeta

Staklo ne smije biti izmiješano sa predmetima od keramike, gline, porculana i kamena

40

Također se ne smije miješati sa ravnim, armiranim, laboratorijskim ili automobilskim

staklima, te staklom za ogledala

Žarulje i fluoroscentne cijevi se odlažu posebno

Papirni otpad se odlaže u plave spremnike postavljene u krugu pivovare. Odlaganje papirnog

otpada je prikazano u tablici 8.

Tablica 9: Papirni otpad

SMIJE SE ODLAGATI NE SMIJE SE ODLAGATI

Kompjuterski papiri Plastika

Prospekti Višeslojna – složena ambalaža

Katalozi Indigo papri

Knjige Ugljeni papri

Časopisi Termo papri

Novine Gumirane etikete

Pisaći papir Fotografije

Bilježnice Fotopapir

Papirnate vrećice Zauljeni, masni i prljavi papir

Mape

Karton

Kartonske kutije

Kartonski fascikli bez mentalnih

dijelova

Valovite ljepenke

Izvor: vlastita izrada

Metalni otpad se može reciklirati, ali uz uvjet da se svaka vrsta metala odvojeno prikupi.

Općenito se razlikuju dvije osnovne skupine metala: željezni metali (čelik, bijeli lim, sivi lijev)

i obojeni metali ( bakar, aluminij, cink, olovo, bronca, mesing, ...) Pošto otpadnog metala u

41

pivovari ima jako malo, skuplja se na posebnom mjestu, a kad se sakupi dovoljna količina

poziva se Univezal Varaždin da dovezu kontejner, izvrši se utovar i odmah se kontejner

odveze na obradu.

U spremnike za metalnu ambalažu nije dozvoljeno odložiti:

limenke s ostacima od boja, lakova i ulja

limenke s ostacima od kemikalija

boce i limenke od zapaljivih i eksplozivnih tekućina

nemetalnu ambalažnu

Za odvojeno prikupljanje plastičnog otpada predviđeni su žuto obojeni spremnici na kojima

bi trebalo biti označeno koja se vrsta plastike može odložiti. Razlikujemo slijedeće vrste

otpadne plastike:

PET (polietilentereftalat) ambalaža – prepoznaje se po slovima PET i oznaci 1 ili 01.

PET ambalaža se najčešće koristi za boce za osvježavajuće napitke, mineralne vode i

jestiva ulja.

PE (polietilen) folije i boce – prepoznaje se po oznaci PE – HD ( polietilen visoke

gustoće). Od polietilena su najčešće izrađene sve vrste folija, nosiljke za boce za piće,

kutije (kašete) za ribu, voće i povrće, boce za motorno ulje, destiliranu vodu, antifriz.

Prije odlaganja PE ambalažu treba isprazniti.

PS – pjenasti polistiren poznat je pod komercijalnim nazivom okipor i stiropor.

Otpadni pjenasti polistiren prije odlaganja dovoljno je samo osloboditi od drugih

otpada i ljepljivih traka.

PVC – polivinilklorid se koristi za suvremene građevinske stolarije

PP – polipropilen

PET ambalažu je potrebno posebno odvojiti, skinuti čepove i po mogućnosti stlačiti kako bi

zauzimala što manji prostor. Nakon toga se baca u posebni kontejner žute boje namijenjen za

sakupljanje PET-a. U nedostatku žutih kontejnera, može se iskoristiti i plavi kontejner, ali ne

smije doći do miješanja sa drugim vrstama otpada.

42

Komunalni otpad je u stvari ostatni otpad, odnosno ono što se ne može ni na koji način

reciklirati, kompostirati i obraditi, pa ga kao takvog treba sakupljati u kontejnere za

komunalni otpad. Takav se otpad deponira na deponiju otpada. Pri tome je važno prije

odlaganja nastojati smanjiti volumen otpada kako ne bi zauzimao previše prostora. Prašina od

slada spada u komunalni otpad. Posebno je zabranjeno u komunalni otpad odlagati

problematične tvari, odnosno opasne vrste otpada ( baterije, sredstva za čišćenje,i pranje,

kemikalije, ostatke ljepila, boja i lakova, uljne filtere...).

4.3.6. KATASTAR OTPADA

Za uspostavljanje i održavanje redovitog nadzora i mjerenja značajki procesa koje mogu imati

značajan utjecaj na okoliš u smislu njegovog opterećenja i onečišćenja otpadom radi se

katastar otpada. Kako je on uređen u Carlsberg Croatia željeli smo saznati od jednog od čelnih

ljudi. Dobili smo sljedeća saznanja:

„Ovakav nadzor i mjerenja osiguravaju racionalniju potrošnju sirovina, praćenje stabilnosti

procesa, racionalniju potrošnju vode te nadzor nad ovom vrstom troškova. Također se

utvrđuju načini postupanja, odlaganja i zbrinjavanja svih vrsta otpada, kao i načini obrade,

obrasci-dokumenti, te dostava podataka nadležnim tijelima, sukladno provedbenim propisima

donesenim od strane nadležnih tijela RH. Potrebno je napraviti popis/katastar (O-EP-06-01)

svih vrsta otpada koje nastaju u organizaciji, a svrstati ih u skupine prema mjestu nastanka

(komunalni, industrijski, ambalažni) odnosno prema svojstvima (opasni, neopasni, interni).

Na temelju Izvješća o ispitivanju fizikalnih i kemijskih svojstava otpada za trajno odlaganje

(O-EP-06-02). Ovo je potrebno prvi puta načiniti za sve vrste otpada kako bi se dokazalo da

neopasni otpad je neopasan i to na temelju ispitanih fizikalno-kemijskih osobina“.

Sakupljanje otpada – A2

Postupak sakupljanja otpada podrazumijeva odvojeno sakupljanje pojedinih vrsta otpada,

razvrstanih po svojstvima i mjestu nastanka, sukladno Katalogu otpada navedenom u Uredbi o

vrstama i kategorijama otpada. Postupak sakupljanja otpada podrazumijeva isto tako i

utvrđivanje količina pojedinih vrsta otpada, te dostave ovih podataka na obrascu O-EP-06-03

osobi zaduženoj za vođenje očevidnika (O-EP-06-04). Sakupljanje otpada nastalog kao

posljedica promidžbenih aktivnosti (akcijske i prigodne prodaje, prodajni štandovi, jumbo-

plakati, posteri,...) podrazumijeva odvojeno sakupljanje pojedinih vrsta otpada. Ovo

43

sakupljanje je obveza službe prodaje ukoliko CC d.o.o. nastupa sam, a u ostalim slučajevima,

izvođača aktivnosti ili prodavača CC-proizvoda.

Skladištenje i odlaganje otpada – A3

Skladištenja i odlaganja otpada podrazumijeva privremeno odlaganje otpada na za to

predviđeno mjesto do predaje istog sakupljaču ili obrađivaču otpada ili do trajnog odlaganja

na propisano odlagalište. Pogoni/službe/sektori Carlsberg Croatia d.o.o kao mjesta na kojima

otpad nastaje, dužni su osigurati lokaciju i/ili spremnike gdje i/ili u kojima će se otpad

sakupljati.

Skladištenje opasnog otpada

Pogoni/službe/sektori Carlsberg Croatia d.o.o su dužni osigurati mjesto i/ili spremnik za

sakupljanje opasnog otpada. Na mjestu gdje se sakuplja opasan otpad potrebno je vidljivo

istaknuti oznaku OPASAN OTPAD zajedno sa nazivom otpada. U slučaju da se opasan otpad

sakuplja u građevini, ista treba ispunjavati uvjete propisane Zakonom o otpadu.

Skladištenje neopasnog otpada

Postupak s tehnološkim otpadom, čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti, provodi se na

način da se od strane proizvođača otpada- sektora (prema mjestu nastanka npr. variona i sl.),

dostave podaci potrebni za postupanje s otpadom u smislu iskorištavanja vrijednih sastojina

(prodaja), odnosno prijavljivanje vrste i količina nastalog otpada na Burzu otpada pri

Hrvatskoj gospodarskoj komori, sukladno Zakonu o otpadu.

Skladištenje ambalažnog otpada

Ambalažni otpad potrebno je odvojeno sakupljati, ovisno o vrsti materijala od kojeg je

načinjena ambalaža, označiti, te zbrinjavati sukladno Pravilniku o postupanju s ambalažnim

otpadom (NN 53/96).

Postupanje sa otpadom – A4

Službe/sektori Carlsberg Croatia d.o.o su dužni pri postupanju s otpadom predati sakupljaču

/obrađivaču otpada prateći list za neopasni tehnološki otpad (O-EP-06-05) i prateći list za

opasni otpad (O-EP-06-09) s podacima o vrsti, mjestu nastanka, količini i načinu pakiranja

otpada. Prateći list ispunjava osoba koja trenutno radi na mjestu nastanka otpada, jedan

primjerak pratećeg lista za proizvođača otpada ostaje u arhivi na mjestu nastanak otpada. Za

44

opasni otpad sakupljač/obrađivač je dužan dati mješovit uzorak na analizu radi utvrđivanja

fizikalnih i kemijskih svojstava otpada.

Dijagram tijeka ovog otpada prikazan je Slikom 8.

Zbrinjavanje otpada nije jedina djelatnost s kojom se poduzeće bavi unutar svog poslovanja.

Ne manje važno, tu je postupanje s otrovima, postupak koji se koristi za sve kemikalije

svrstane u grupu otrova i opasnih tvari koji se koriste u organizaciji kao i za pripadajuću

praznu ambalažu. Sastoji se od nabave, skladištenja, internog transporta, nadzorom nad

upotrebom i zbrinjavanjem otrova i opasnih tvari te njihovom praznom ambalažom.

Pripravnost je utvrđivanje mogućnosti nastojanja izvanrednih situacija i odaziv u slučaju

nezgoda ili izvanrednih situacija, te određene aktivnosti kojima se sprečavaju i ublažavaju

mogući utjecaji na okoliš koji mogu biti posljedica izvanrednih situacija. Unapređuje se

sigurnost i zdravlje svih zaposlenih, okoliša i sigurnost proizvoda koje bi moglo biti ugroženo

u slučaju nezgode izazvane djelatnošću organizacije.

Slika 8. Dijagram tijeka otpada

Izvor: Carlsberg Croatia

1

1

O-EP-06-03O-EP-06-01

O-EP-06-01

O-EP-06-02

A-2

A-1ZAKONSKI

PROPISI

A-3O-EP-06-03 O-EP-06-04

A-4O-EP-06-04

O-EP-06-05

O-EP-06-06

O-EP-06-07

O-EP-06-08

O-EP-06-09

45

Komunikacija je postupak koji se koristi za komunikaciju između različitih razina i funkcija

unutar organizacije, kao i komunikacija organizacije sa zainteresiranim stranama izvan

organizacije. Komunikacija se koristi kao dvosmjerni proces za prepoznavanje pitanja u vezi s

okolišem, kvalitetom, sigurnosti proizvoda te zaštite zdravlja na radu.

Postoje brojni aspekti očuvanja okoliša kojima se Carlsberg Croatia bavi, no u ovom radu sam

se odlučila opisati samo one najvažnije, s kojima se poslovanje svakodnevno susreće i koje je

zapravo najvažnije. Svi navedeni aspekti imaju značajan utjecaj na okoliš, oni se mogu pratiti

te tvrtka na njih može utjecati.

4.3.7. PROBLEMI S KOJIMA SE SUSREĆE CARLSBERG CROATIA VEZANI ZA

ZAŠTITU OKOLIŠA

Iz intervjua se željelo saznati i koji su eventualni problemi s kojima se pivovara može susresti

a vezani su za ekološke incidente i rizike koji bi eventualni mogli zadesiti pivovaru. Dobili

smo sljedeće odgovore:

„Na svim mjestima u pogonu, posebice gdje se nalaze opasne tvari i opasan otpad imamo

izvješen Operativni plan intervencije u kojem je vidljivo što napraviti u slučaju požara,

eksplozije. Prije svega, a ujedano je i najopasnije onečišćenja voda s obzirom da bez vode kao

glavnog sastojka piva nema kvalitetne proizvodnje piva, onečišćenje zraka i onečišćenje tla to

su ujedeno i najvećih problemi s kojima bismo se smogli susresti. Mogući problem su i sa:

gospodarenjem otpadom, ionizirajućim zračenjem te pobuna nevladinih udruga u slučaju

onečišćenja i trovanja opasnim plinovima i stvarima. Vršimo učestalu periodiku edukacija

zaposlenika, ispitivanja strojeva i uređaja, provjere i ispitivanja instalacija, ispusta štetnih

plinova u zrak kao bi se rizik smanjio na minimalnu moguću razinu. Vjerojatnost da se koji od

tih rizika dogodi je moguća ali mi smo sveli te rizike na minimum što dokazuje i rješenje

NRT, a koji bi u svakom od tih oblika imao katastrofalan učinak. Došlo bi do pada dionica,

dugoročnog gubitka konkurentske prednosti, veoma značajnog i dugotrajnog negativnog

medijskog odjeka, veoma značajne i dugotrajne štete po reputaciju.“

Onečišćenje zraka – mjerenje i analiza emisija u zrak provodi se od strane tvrtki

ovlaštenih za obavljanje stručnih poslova praćenja emisija u zrak; granične vrijednosti

su propisane Uredbom (opasnost od emisija stakleničkog plina CO2 u okoliš)

46

Onečišćenje površinskih voda – otpadne vode ispuštaju se sustavom interne

odvodnje u sustav javne odvodnje (opasnost zagađenja sustava javne odvodnje

otpadnim vodama pivovare - amonijak je čak i u razblaženim koncentracijama visoko

toksičan za vodene životinje i zato je klasificiran kao "opasan za okoliš")

Onečišćenje tla – do onečišćenja tla može dovesti nekontrolirano ispuštanje opasnih i

štetnih tvari uslijed neispravnog korištenja opreme i prijevoznih sredstava, neispravnih

postupaka u tehnološkom postupku, elementarnih nepogoda i namjernog ispuštanja

opasnih i štetnih tvari (bezvodni amonijak je klasificiran kao "toksičan" ("T") i

"opasan za okoliš" ("N"))

Gospodarenje otpadom – u pivovari nastaje opasni, neopasni i komunalni otpad, za

pojedine vrste otpada izrađeni su planovi gospodarenja otpadom, otpad se selektira po

vrstama od strane zaposlenika, opasni i neopasni otpad sakupljaju ovlašteni sakupljači

otpada (opasnost od zagađenja opasnim otpadom)

Ionizirajuće zračenje – tvrtka treba posjedovati dozvolu uporabe za prisutne izvore

ionizirajućeg zračenja koji se redovito trebaju pregledavati jednom godišnje u skladu s

Pravilnikom o uvjetima i mjerama zaštite od ionizirajućeg zračenja za obavljanje

djelatnosti s radioaktivnim djelatnostima (opasnost od izvora ionizirajućeg zračenja)

Požar i eksplozija – potrebno je posjedovati instalacije za gašenje parom, vatrogasne

aparate za početno gašenje parom, unutarnju i vanjsku hidrantsku mrežu (opasnost od

požara i eksplozija što može dovesti do ispuštanja opasnog plina amonijaka i štetnih

tvari, plin je zapaljiv ( temperatura samopaljenja 651 °C ) i može formirati

eksplozivne smjese sa zrakom)

Buna nevladinih udruga – prvenstveno zbog mogućeg zagađenja okoliša i

ugrožavanja stanovnika, a što može rezultirati dugim i skupim sudskim procesima,

negativnim medijskim odjekom i štetom po reputaciju

4.3.8. VJEROJATNOSTI RIZIKA

47

Vjerojatnost i učinak rizika se ocjenjuje prema sljedećoj tablici:

Tablica 10. Učinak incidenta ili događaja

Izvor: Vlastita izrada

Onečišćenje zraka – vjerojatnost da se ovaj incident dogodi je vjerojatna što bi

dovelo do katastrofalnog učinka: ljudskih žrtava zbog trovanja opasnim plinovima

(CO2); veoma značajnog i dugotrajnog negativnog medijskog odjeka; veoma značajne

i dugotrajne štete po reputaciju; pada cijene dionica i dugoročnog gubitka

konkurentske prednosti – rizik je kritičan

Onečišćenje površinskih voda - vjerojatnost da se ovaj incident dogodi je vjerojatna

što bi dovelo do katastrofalnog učinka: ljudskih žrtava zbog trovanja opasnim

tvarima (amonijak); zagađenja površinskih voda opasnim tvarima; opasnost zagađenja

sustava javne odvodnje otpadnim vodama pivovare - amonijak je čak i u razblaženim

koncentracijama visoko toksičan za vodene životinje i zato je klasificiran kao "opasan

za okoliš"; veoma značajnog i dugotrajnog negativnog medijskog odjeka; veoma

značajne i dugotrajne štete po reputaciju; pada cijene dionica i dugoročnog gubitka


VJEROJATNOST

DA SE DOGODI

BEZNAČAJAN MINORAN UMJEREN VELIKI KATASTROFALA

N

SIGURNO Nizak Srednji Visok Kritičan Kritičan

VJEROJATNO Veoma nizak Nizak Srednji Visok Kritičan

UMJERENO

VJEROJATNO

Veoma nizak Nizak Srednji Srednji Visok

MALO

VJEROJATNO

Veoma nizak Veoma

nizak

Nizak Nizak Srednji

ZANEMARIVA

VJEROJATNOST

Veoma nizak Veoma

nizak

Veoma

nizak

Veoma

nizak

Nizak

48

Onečišćenje tla - vjerojatnost da se ovaj incident dogodi je vjerojatna što bi dovelo

do katastrofalnog učinka: ljudskih žrtava zbog trovanja opasnim i toksičnim tvarima

(amonijak); bezvodni amonijak je klasificiran kao "toksičan" ("T") i "opasan za

okoliš" ("N"); veoma značajnog i dugotrajnog negativnog medijskog odjeka; veoma

značajne i dugotrajne štete po reputaciju; pada cijene dionica i dugoročnog gubitka


Gospodarenje otpadom - vjerojatnost da se ovaj incident dogodi je vjerojatna što bi

dovelo do velikog učinka: velikog ranjavanja ljudi zbog trovanja opasnim i toksičnim

tvarima (amonijak); bezvodni amonijak je klasificiran kao "toksičan" ("T") i "opasan

za okoliš" ("N"); negativnog medijskog odjeka; značajne štete po reputaciju; pada

cijene dionica i značajnog gubitka konkurentske prednosti – rizik je visok

Ionizirajuće zračenje - vjerojatnost da se ovaj incident dogodi je vjerojatna što bi

dovelo do velikog učinka; velikog ranjavanja ljudi zbog radioaktivne opasnosti od

izvora ionizirajućeg zračenja; negativnog medijskog odjeka; značajne štete po

reputaciju; pada cijene dionica i značajnog gubitka konkurentske prednosti – rizik je

visok

Buna nevladinih udruga u slučaju onečišćenja i trovanja opasnim plinovima i

tvarima – vjerojatnost da se ovaj incident dogodi je sigurna što bi dovelo do velikog

učinka; negativnog medijskog odjeka; značajne štete po reputaciju; pada cijene

dionica i značajnog gubitka konkurentske prednosti – rizik je kritičan

4.4. INICIJATIVE ZA ZAŠTITU OKOLIŠA U PIVOVARI CARLSBERG

Carlsberg Croatia jedinstvena je i po tome što sedmu godinu zaredom objavljuje Godišnje

izvješće o zaštiti okoliša, čime javnosti na transparentan način predstavlja svoje napore u

području zaštite okoliša. Kako je Grupacija usredotočena na svoje ljude, upravo njima duguje

svoj uspjeh i razvoj, te 2005. godine prima certifikat "Poslodavac Partner" za izvrsnost u

upravljanju ljudskim resursnima. Carlsberg Croatia je, na tragu svoje strategije odgovornog i

proaktivnog suživota sa zajednicom, učinila još jedan iskorak, te je Gradu Koprivnici i

Koprivničancima 2009. godine na raspolaganje ustupila dvije rikše, Pan Zeleni taxi, kao

održivi oblik javnog prijevoza. Te se svojom inicijativom, realiziranom u suradnji s Gradom

49

Koprivnica, Carlsberg Croatia još jedanput potvrdila kao ekološki odgovorna kompanija koja

trajno unapređuje kvalitetu života građana Koprivnice.(Slika 9)

Slika 9. Pan Zeleni Taxi

Izvor: Godišnje izvješće o zaštiti okoliša 2008.-2009.

Kao odgovorna i proaktivna članica zajednice u kojoj posluje, Carlsberg Croatia pokrenula je

zanimljivu ekološku akciju. Naime, u suradnji s Gradom Koprivnica i GKP Komunalac 2.

listopada 2009. održan je prvi Carlsbergov Zeleni dan, a Koprivnica oplemenjena novim

zelenilom. Kako bi Koprivnica bila još ugodnija i za život kvalitetnija sredina, zaposlenici

Carlsberga Croatia su na Đelekovečkoj cesti, uz pješačko biciklističku stazu u blizini pruge

Koprivnica - Botovo i ulice Danica, posadili 20 mladih stabla javora.

Što se tiče samo zaštite okoliša Carlsberg karakteriziraju tri inicijative:

Zeleni dan: Prije nekoliko godina pokrenuli su akciju Zeleni dan kojom zaposlenici

ekološkim inicijativama slave rođendan nove koprivničke pivovare. Povodom

obilježavanja četrnaestog rođendana zaposlenici Carlsberga Croatia su čistili i

uređivali šumsku rekreativnu stazu Crna gora u Koprivnici. Pozivu na akciju čišćenja

zaposlenici su se rado odazvali čime su pokazali brigu za okoliš i potrebe zajednice u

kojoj žive i rade. Dugoročno ulaganje pivovare u eko projekte prepoznaje i lokalna

zajednica koja je Plaketu Grada Koprivnice u 2011. godini dodijelila Carlsbergu

Croatia za sveukupni doprinos zaštiti okoliša i razvoju društveno odgovornog

poslovanja.

50

Happy Earth Hour: Da bi podigla svijest o globalnom zatopljenju, kompanija je 26.

ožujka u 19 kafića i 12 hrvatskih gradova organizirala Happy Earth Hour. Između

20.30 i 21.30 sati gosti su uživali u druženju u mraku uz Somersby i svijeće i tako

podržali globalnu inicijativu Earth Hour koja je postala najveća volonterska akcija

ikad organizirana, sa sudjelovanjem 128 država i preko milijarde ljudi sa svih

kontinenata.

Kupujmo zeleno: Kako bi javnost upoznali sa svojim ekološkim aktivnostima i

pozitivno utjecali na izgradnju svijesti o važnosti zaštite okoliša, Konzum i Carlsberg

Croatia pokrenuli su projekt postave eko stalaka. U većini Super Konzuma u Zagrebu

tijekom nekoliko mjeseci bili su postavljeni eko stalci s Godišnjim izvješćima o zaštiti

okoliša Carlsberga Croatia te brošurama o zelenim aktivnostima Konzuma. Na

stalcima su bile izložene i Konzumove zelene vrećice za višekratnu uporabu čijom su

kupnjom kupci odmah imali priliku dati svoj doprinos zaštiti okoliša. Podršku projektu

Konzuma i Carlsberga Croatia dali su i igrači KHL Medvešćak, koji su se u kupnju

uputili sa zelenim vrećicama.

Osim toga zajedno s partnerima pokrenuli su projekt „Zelena stipendija Carlsberga Croatia“

kojim podržavaju mlade znanstvenike koji se bave zaštitom okoliša.

51

5. KOMENTAR

Cilj ovog istraživanja bio je dokazati odnosno opovrgnuti hipoteze .

H1: Poduzeća uvode ISO14001 zbog konkurentske prednosti i jačanja socijalne i

ekološke politike

Uvođenje ISO 14001 norme u tvrtke poboljšava poziciju na tržištu. Razlog je tome što dolazi

do prijelaza s konvencionalne na održive metode poboljšava se odnos s društvom zbog boljih

rezultata u zaštiti okoliša. Hipoteza je dokazna što se može dokazati i činjenicom da od kada

pivovara Carlsberg provodi ovu politiku također ima bolje odnose s javnošću. Organiziraju se

razne akcije u kojima sudjeluju građani kao primjerice Zeleni dan, Happy Hour Earth,

Kupujmo zeleno i slično.

H2: poduzeća uvode ISO 14001 zbog ekoloških prednosti (ekološke dogovornosti i veće

profitabilnosti)

Za uvođenje ISO 14001 norme postoje unutarnji i vanjski motivi. Prajogo Danijel i Tang ( 2012)

u svom istraživanju nadvode da postoje unutarnji i vanjski motiv za uvođenje ISO 14001, za

unutarnje nadvode da je to ekološka prednost, dok su vanjski smanjenje troškova i tržišno

pozicioniranje .Canon-de-Francia, Joaquin; Garces-Ayerbe, Concepcion (2009) dolaze do

zaključka u svom istraživanju na 80 certificiranih tvrtki u Španjolskoj da tvrtke koje posjeduju

ISO 14001 ne zagađuju manje okoliš i da nema povezanosti između ISO 14001 i

profitabilnost. Na primjeru Carlsberga ova hipoteza je dokazana jer su štetne emisije u zrak

smanjenje čak za 90%, a i tržišni plasman se povećavao od 2004. godine kada je i uveden ISO

14001.

H3. Uvođenje ISO 14001 ovisi do tome da li je poduzeće u privatnom ili državnom

vlasništvu

Ova hipoteza je ovim radom opovrgnuta jer istraživanje provedeno 2010. godine, pokazuju da

među hrvatskim poduzećima s različitim oblikom vlasništva nema razlika u većini

performansi zaštite okoliša. Statistički značajna razlika može se uspostaviti samo za eko

značajke proizvoda/usluga i eko značajke uređaja/opreme. Najveće

prepreke u ostvarenju boljih performansi zaštite okoliša su: slab poticaj državne uprave,

visoki troškovi nabave nove „čistije“ tehnologije, neadekvatna zakonska regulativa i

povećani proizvodni (operativni) troškovi „čistije“ tehnologije. S obzirom na utjecaj eko

52

proizvoda na različite atribute poduzeća, pokazalo se da je najveći utjecaj eko proizvoda

na poboljšanje imidža. Isti je slučaj i sa pivovarom Carlsberg Croatia d.o.o.

H4: Poduzeća kao alat za ubrzanje tehnološke inovativnosti koriste standard ISO 14001

Ova hipoteza je dokazana na primjeru Carlsberga jer su osim što posjeduju suvremeni

pročistač za otpadne vode, izgradili su novi pogon za punjenje boca te novi skladišni prostor i

vlastito odlagalište otpada, a isto tako Carlsberg Croatia dobila je Rješenje o objedinjenim

uvjetima zaštite okoliša, odnosno okolišnu dozvolu za rad postojećih postrojenja na rok od pet

godina. Ovime se potvrđuje da je koprivnička pivovara u segmentu zaštite okoliša i korištenja

najboljih raspoloživih tehnika (NRT) i procesa usklađena s direktivama Europske unije

odnosno s IPPC direktivom o integriranoj prevenciji i kontroli onečišćenja okoliša. Rješenje

je izdano krajem 2012. godine.

H5: Pročišćene otpadne vode mogu se koristiti kao hrana za životnije ili kao biomasa

Proces proizvodnje piva, mliječnih prerađevina dovode do velikih količina otpadnih voda, te

vode sadrže veliki udio CO2 i dušika te su vrlo štetne za okoliš. Otpadne vode se moraju

tretirati tako da se mogu ponovno koristiti u procesima. Najbolji način je biološko

pročišćavanje pomoću mikroalgi. Postoje razne metode, ali krajnji rezultat svih bude biomasa,

nakon odvajanja teških metala i opasnih kiselina može se koristiti kao hrana za životnije ili

biomasa. U svojim procesima Carlsberg koristi odvajanje metala, kiselina i drugih različitih

oblika stoga se može reći da je kao takva ova hipoteza potvrđena.

Kako je prikazano u istraživanju od samih svojih početaka, Carlsberg se uvijek ponašao

odgovorno prema društvu, svojim zaposlenicima i okolišu. Kako je Carlsberg prerastao u

internacionalnu kompaniju, njegova predanost etički i ekološki utemeljenom poslovanju

služila je kao posjetnica gdje god je poslovao. Zbog strategije ekološke održivosti pivovara

Carlsberg Croatia je 2004. godine implementirala i sustav ISO 14001:2004, dok 2009. godine

postaje jedina pivovara sa ISO certificiranim integriranim sustavnom upravljanja. Kompanija

je usmjerena na sprečavanje nastajanja opasnosti po okoliš i zaštitu prirodnih izvora.

Uspostavljanje politike upravljanja okolišem je obaveza za stalnim poboljšanjem procesa u

zaštiti okoliša uz obavezu pridržavanja zakonodavstva i zahtjeva vlasti. Trajno rade na

smanjivanju utjecaja na okoliš i klimu.

Ciljevi politike zaštite okoliša u Calrsberg Croatia:

53

Kontinuirano smanjivanje negativnih efekata na okoliš, i optimiziranje upotrebe

prirodnih resursa.

Smanjiti deponiranje nastalog otpada djelovanjem procesa koji se odvijaju u sklopu

djelovanja.

Štititi i poboljšavati zaštitu okoliša u svim kompanijama u većinskom vlasništvu.

Smanjiti potrošnju vode, plina i električne energije po 1 hl proizvedenog piva. Time će

se direktno utjecati na iskorištenje ograničenih prirodnih resursa.

Sustavno i stalno mjeriti i poboljšavati izvedbu kroz međunarodno priznati sistem

upravljanja okolišem.

Kontinuirano podizanje razine svijesti zaposlenika, ali i ostalih građana vezano uz

brigu i zaštitu okoliša.

Ulagati u projekte vezane za zaštitu okoliša.

Carlsbergova strategija zaštite okoliša mora biti implementirana u svim zajedničkim

poslovnim poduhvatima i u podružnicama gdje je to moguće.

Provođenje strategije zaštite okoliša uz tzv. joint ventures (partnerstvima).

Udovoljavanje svim zakonskim propisima vezanim za zaštitu okoliša.

Poslovanje Carlsberg Croatie u okviru zaštite okoliša prikazano je na slici 10.

Carlsberg Croatia kontinuirano ulaže u tehnologiju i vodi brigu o zaštiti okoliša. Posjeduju

postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda kapaciteta 120 m3/h u aerobnima uvjetima što

podrazumijeva biološko pročišćavanje otpadnih voda. Sve tehnološke otpadne vode obrađuju

se na vlastitom uređaju za obradu otpadnih voda. Imaju svoje odlagalište otpada što

omogućava uspostavljanje i održavanje redovitog nadzora i mjerenja onih značajki procesa

koje mogu imati značajan utjecaj na okoliš u smislu njegovog opterećenja i onečišćenja

otpadom. Za uspostavljanje i održavanje redovitog nadzora i mjerenja značajki procesa koje

mogu imati značajan utjecaj na okoliš u smislu njegovog opterećenja i onečišćenja otpadom

radi se katastar otpada. Takav nadzor i mjerenja osiguravaju racionalniju potrošnju sirovina,

praćenje stabilnosti procesa, racionalniju potrošnju vode te nadzor nad ovom vrstom troškova.

Također se utvrđuju načini postupanja, odlaganja i zbrinjavanja svih vrsta otpada, kao i načini

obrade, obrasci-dokumenti, te dostava podataka nadležnim tijelima, sukladno provedbenim

54

propisima donesenim od strane nadležnih tijela RH. S obzirnom da je pivovara veliki potrošač

vode i energije, pa zato u Carlsberg Croatia stalno rade na: minimiziranju negativnih utjecaja

na okoliš (zrak, vodu i tlo), optimiziranju količine energije potrebne za poslovanjem i

optimiziranju korištenja prirodnih resursa.

Slika 10: Proces poslovanja Carlsberg Croatie u okviru zaštite okoliša

Izvor: Vlastita izrada

Pivovara Carlsberg u okviru društveno odgovornog poslovanja stavlja veliku pažnju na kupce

kao središte svake donijete odluke, ali i na timski rad i poticanje zaposlenih da podjele sa

55

kolegama svoje ideje u poslu. Pored ulaganja u proizvodnju, zaštitu okoliša i inovacije kao

osnovni imperativ, Carlsberg naročito obraća pažnju na stručnost zaposlenih, te je uvijek

nastojala da u svom timu okupi najbolje stručnjake, ali i da kontinuirano ulaže u njihov razvoj

i edukaciju. S tim u vezi, kako unutar kompanije, tako i eksterno, zaposleni imaju prilike da

pohađaju različite oblike treninga, kako usko stručnih, tako i onih koje se odnose na razvoj

menadžerskih vještina. Činjenica je da jedna kompanija može biti uspješna na duge staze i

ostvarivati visoke ciljeve samo ukoliko ima zadovoljne ljude koji u njoj rade.

Uspjeh kompanije Carlsberg Croatia temeljen je na njenim uzbudljivim brendovima,

motiviranim ljudima i bliskoj povezanosti s kupcima i potrošačima. Koprivnička pivovara,

kao dio danske grupacije Carlsberg, najmodernija je i ekološki najnaprednija u Hrvatskoj koja

objedinjuje snažno poslovanje s aktivnim društveno odgovornim poslovanjem.

56

6. ZAKLJUČAK

Sustav upravljanja okolišem je sustav kojim organizacije poboljšavaju svoje karakteristike

minimiziranjem štetnog utjecaja na okoliš. Ostvaruje se kontrolom aspekata okoliša, koji

uzrokuju ili bi mogli uzrokovati negativne utjecaje na okoliš. Pretpostavka je da će povećana

kontrola poboljšati učinkovitost zaštite okoliša tvrtke.

Međunarodna norma ISO 14001:2004 je norma koja govori o zahtjevima koji se odnose na

sustav upravljanja okolišem organizacije. Međunarodna organizacija za standardizaciju je

pronašla način kako bi pomogla poduzećima u rukovođenju ekološkim standardima. Rješenje

Međunarodne organizacije za standardizaciju je u obliku serije ISO 14000 normi, točnije

norme ISO 14001. ISO 14001:2004 norma zahtjeva od organizacija da osiguraju informacije

o njihovom sustavu za upravljanje okolišem izdavanjem godišnjih izvješća. Sustavom

upravljanja okolišem osiguravamo da su svi utjecaji na okoliš u tvrtci identificirani, nadzirani

i usklađeni sa zakonskom regulativom. Raznim mehanizmima se kroz vrijeme negativni

utjecaji ublažuju ili potpuno uklanjaju. Uvođenje norme ISO 14001:2004 za tu organizaciju

znači povećani ugled te bolje poslovanje s ostalim poslovnim partnerima. Rješavanje

ekološke krize u svijetu prouzrokovane razvojem tehnologije i nedovoljno svjesnim razvojem

društvenog sistema, dovelo je do toga da zaštita okoliša danas u zemljama tržišne privrede

sastavini dio uređenja tržišta. Zahvaljujući okolni, mnoga poduzeća će ostati na tržištu,

proširiti svoja tržišta, povećati svoj prihod. Zbog sve većih spoznaja o važnosti i utjecaju na

opstanak sadašnjih i budućih generacija veliki zbroj organizacija se odlučio na uvođenje ISO

14001 standarda, pomoću kojeg pokazuje svoju pozitivnu orijentaciju prema zaštiti okoliša, a

ujedno smanjuje troškove resursa i energije. ISO 14001:2004 svoje aktivnosti ne veže samo

za kupca, kvalitetu proizvoda i usluga već i na utjecaj prema okolini, smanjenju zagađenja,

otpada.

ISO 14001:2004 ne specificira razine okolišnih performansi jer su one specifične za pojedine

poslovne aktivnosti, industrijske sektore i slično, što i nije namjena standarda. ISO sadrži

mnogo ostalih normi koji obrađuju razne okolišne aspekte. Namjena ISO 14001:2004

standarda je pružanje okvira za cjelovit strateški pristup organizacijske okolišne politike,

planova i aktivnosti. ISO 14001:2004 postavlja generičke zahtjeve koji se odnose na sustav

upravljanja zaštitom okoliša. Neovisno o aktivnosti pojedine organizacije, zahtjevi efikasnog

57

sustava upravljanja okolišem su isti. Postavljanje osnove za ispunjavanjem: zahtjeva normi,

regulatornih zakona i pravilnika, očekivanja kupaca i dobavljača ali i vlasnika i dioničara.

Budući da ISO 14001:2004 ne specificira razinu okolišnih performansi, standard mogu

implementirati razne organizacije, neovisno o trenutnoj razini njihove okolišne zrelosti.

Međutim, zahtijeva se posvećenost organizacije za ispunjavanjem primjenjivih okolišnih

zakona i propisa, kao i posvećenost kontinuiranom poboljšanju, u skladu sa okvirom koji

pruža sustav upravljanja zaštitom okoliša.

Međunarodna norma ISO 14001:2004 je norma koja govori o zahtjevima koji se odnose na

sustav upravljanja okolišem organizacije.

Iskustva u primjeni sustava upravljanja okolišem potvrđuju kako je to odličan okvir za

inovativni razvoj baziran na ideji zaštite okoliša, sprječavanja onečišćenja ili zaštite prirodnih

resursa. Ona daje okvir za strukturiran i sustavan pristup i upravljanje interakcijama između

organizacije i okoliša. Ova norma je također kompatibilna s drugim sustavima upravljanja.

Norma ISO 14001:2004 zahtjeva da organizacija oblikuje svoju politiku upravljanja okolišem

i definira ciljeve, a sve to uvažavajući važeće zakone koji reguliraju ovo područje.

Norma je primjenjiva u svim djelatnostima stoga je svjesno primjenjuje i Carlsberg Croatia.

Odgovornost i potpora koju pružaju prema okolišu značajno utječe na njihovo poslovanje i

razvoj, zato već više godina široj zajednici pomažu u što raznovrsnijem životnom stilu i

općenito u postizanju kvalitetnijeg života. Svoju društvenu odgovornost prikazuju potporom

sportskim, kulturnim, humanitarnim i projektima zaštite okoliša. Carlsberg Croatia slijedi

načela trajnog razvoja, zato stalno ulažu u suvremene, za okoliš prihvatljive tehnologije i čist,

uređen i siguran okoliš. Carlsberg Croatia jedina je kompanija u sklopu hrvatske pivarske

industrije koja ima certificirani integrirani sustav upravljanja koji objedinjuje ISO 9001 i ISO

14001 za sustav upravljanja kvalitetom i okolišem, ISO 22000 za sustav upravljanja

sigurnošću hrane te OHSAS sustav. Tvrtka objavljuje i Izvješća o društveno odgovornom

poslovanju u kojem predstavlja šest ključnih politika čijom provedbom osigurava održivost

svog poslovanja i odgovornog djelovanja prema zajednici kao i prema zaštiti okoliša. Danas

su etičke smjernice, koje su Carlsbergovi osnivači instinktivno slijedili, uobličene u niz

politika čiji je zajednički naziv Korporativna društvena odgovornost.

58

Otpadne vode su jedan od važnijih ciljeva u zaštiti okoliša, zato im pivovara Carlsberg

posvećuje posebnu pažnju. Za nadzor nad pravilnim i učinkovitijim čišćenjem otpadnih voda

redovito izvode sva potrebna mjerenja i analize.

59

POPIS LITERATURE

1. Batten D. et.al.(2013): Using wastewater and high-rate algal ponds for nutrient

removal and the production of bioenergy and biofuels, Water Science & Technology

Vol 67 No 4

2. Brnada, I. i Matijević, D. 2008. EU i zaštita okoliša, Okolišna politika EU,Regionalni

centar zaštite okoliša, Zagreb. Pregledano 13.03.2013. Dostupno na: http://www.bef-

de.org/Members/befadmin/publikationen/eu_policy_handbook_env_hr.pdf

3. Canon de Francia J.(2009): ISO 14001 Environmental Certification: A Sign Valued by

the Market?, Environmental and Resource Economics, Volume 44,Issue 2, October

4. Carlsberg Croatia, 2013., pregledano 11. ožujka 2013,

dostupno na: http://www.carlsberg.hr/Kompanija/Rezultati/Pages/default.aspx

5. Čizmić V., (2008): Sutav upravljanja okolišem preduvjet za smanjenje štetnog utjecaja

na okoliš, Goriva i maziva, 47, 2

6. Enviromental Management 2009, The ISO14000 family of

InternationalStandards,pogledano12.ožujka2013., Dostupno na:


7. Enviromental Management Systema: An Implementation Guide for Small and

Medium – Sized Organizations. Pregledano 14. Ožujka 2013, Dostupno na :


8. European Commission EMAS 2013., pregledano 16.ožujka 2013. Dostupno na:

http://ec.europa.eu/environment/emas/emasawards/index.htm

9. Evangelos L.P. et.al. (2011): Motives, difficulties and benefits in implementing the

ISO 14001 Environmental Management System, Management of Environmental

Quality: An International Journal, Vol. 22 Iss: 4, pp.502

10. Hrvatski pregled certifikata sustava upravljanja za 2008. godinu, 2008.Osijek,

pregledano 14.ožujka 2013. Dostupno na:

http://www.kvaliteta.net/files/HR%20Survey%202008.pdf



http://ec.europa.eu/environment/emas/emasawards/index.htm

http://www.kvaliteta.net/files/HR%20Survey%202008.pdf

60

11. HR Survey 2010, Hrvatski pregled certifikata sustava upravljanja za 2010. GodinuM,

2011., Osijek. Pregledano 14.ožujka 2013. Dostupno na:

http://www.hdkvaliteta.hr/file/document/documentFile/hr-survey-2010.pdf

12. ISO Survey, 2011., pregledano 14.ožujka 2013., Dostupno na:

http://www.iso.org/iso/home/standards/certification/iso-survey.html

13. Lazibat, T.(2005): Poznavanje robe i upravljanje kvalitetom, Sinergija, Zagreb

14. Lazibat T., Baković T. (2006): Primjena međunarodnih normi u hrvatskoj šumarskoj i

drvnoj industriji, Ekonomski fakultet Zagreb, serija članaka u nastajanju

15. Pašalić Ž., Mrnjavac Ž.(2002) : Razvoj i politika okoliša: Spoznaje – obećanja- prisila,

Development and environmental policy: Perceptions - promises - enforcement,

Znanstveni skup "Stabilizacija - participacija - razvoj" Zbornik radova, Ekonomski

fakultet Zagreb, Zagreb

16. Pinter et al. (2009): Integrirani sustav upravljanja, MESO, Vol XI. Rujan-listopad, br.5

17. Psomas E.L. et. al. (2011)Motives, difficulties and benefits in implementing the ISO

14001 Environmental Management System

18. Prajogo, D., Tang, A. K. Y., and Lai, K. H. (2012), "Do firms get what they want from

ISO 14001 adoption?" - An Australian Perspective", Journal of Cleaner Production,

Vol. 33

19. Radonjic G., Tominc P., (2006) "The impact and significance of ISO 14001

certification on the adoption of new technologies: The case of Slovenia", Management

of Environmental Quality: An International Journal, Vol. 17 Iss: 6, pp.707 – 727

20. Rašić S. (2010): Environmental performance of Croatian companies in relation to

ownership type, Poslovna izvrsnost Zagreb, god IV., br.1

21. Sustavi upravljanja okolišem, Projekt CARDS 2004 Potpora daljnjem usklađivanju

zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Zajednice u području

zaštite okolišan

22. Svijet kvalitete 2012., pregledano 13.ožujka2013. Dostupno na: http://www.svijet-

kvalitete.com/index.php/emas-i-14001

http://www.iso.org/iso/home/standards/certification/iso-survey.html



61

23. Svijet kvalitete,Sustavni pristup upravljanju okoliša i ISO 14001, 2013., pregledano

15. travanja 2013. Dostupno na: http://www.svijet-

kvalitete.com/index.php/okolis/1173-sustavni-pristup-upravljanju-okolisem-i-iso-

14001

24. Šiško Kuliš i M. Mrduljaš Z 2009, Gurui kvalitete Tehnical Gazette, pregledano

21.ožujka 2013, Dostupno na: http://hrcak.srce.hr/file/64210

25. Tehničko tehnološko rješenje postojećeg postrojenja Carlsberg Croatia, 2012., Zagreb,

Pregledano 11. Ožujka 2013. Dostupno na:





http://hrcak.srce.hr/file/64210

62

POPIS ILUSTRACIJA

POPIS SLIKA

Redni zbroj Naziv Stranica

1. Model sustava upravljana

zaštitnom okoliša prema

normi ISO 14001:2004

5

2. Struktura norme ISO

14001:2004

13

3. Stupovi ISO 14001:2004 14

4. Demingov krug 17

5. Sustav implementacije

zahtijeva norme ISO

14001:2004

19

6. Uvoeđnje norme ISO

14001:2004 u sustav za

zaštitu okoliša

20

7. Procesni dijagram obrade

otpadnih voda

36

8. Dijagram tijeka otpada 44

9. Pan ozeleni Taxi 49

10. Proces poslovanja

Carlsberg Croatie u okviru

zaštite okoliša

54

POPIS TABLICA

63

Redni broj Naziv Stranica

1. Troškovi i okoristi od EMS 4

2. Razlike i sličnosti između

EMAS i ISO 14000

7

3. Grupe ekonomskih

instrumenata

10

4. Načela koja se uzimaju u

obzir prilikom oblikovanja

okolišnog zakonodavstva

EU

11

5. Niz ormi ISO 14000ff SUO-

sustav upravljanja

okolišem

15

6. Usporedba Hrvatske i

nekih odabranih zemalja o

broju certifikata ISO

14001:2004 za razdoblje od

2008. – 2011. godine.

22

7. Ciljevi i zadaci Carlsberga 30

8. Usporedba izlaznih

parametara otpadne vode

prema propisanim limitima

35

9. Papirni otpad 40

10. Učinak incidenta ili

događaja

47

POPIS GRAFIKONA

Redni broj Naziv Stranica

64

1. Udio na tržištu u % 27

2. Prosječna potrošnja vode

po hektolitru pive

33

3. Emisija u zraku 33

4. Prosječna proizvodnja

otpada u 2010. i 2011.

godini

34

5. Upravljanje otpadom 35

65

PRILOG 1:

Transkript intervjua:

1. Možete li im ukratko navesti nekoliko riječi o pivovari ( opis tržišta, plasman i

konkurencija)?

„Ukratko, Carlsberg Croatia je treća pivovara na Hrvatskom tržištu sa udjelom od 17%, dok je

lider Zagrebačka pivovara sa 42% udjela, a na drugom mjestu je Karlovačka pivovara sa

27,5% udjela, sve zajedno čine oko 85% tržišnog udjela u Hrvatskoj. Godišnja prodaja piva

iznosi oko 90 milijuna litara te imamo 300 zaposlenih“

2. Koji je bio osnovni razlog uvođenja ISO 14001 te koji uvjeti za implementaciju ISO

14001 su Vam odnijeli najaviše problem?

„Prije svega glavni razlog je bio nužnost posjedovanja certifikata kako bi ispunili osnovne

zakonske zahtjeve i poboljšali kvalitetu okoliša, jedan od razloga je bio i taj da mi u odnosu

na naše konkurente posjedujemo certifikat ISO 14001, između ostalog i zbog konkurentnosti

na europskom tržištu ( krenuli smo s Mađarskom). Najviše problema nam je u prosijeku

stvarao nedostatak vremena a možemo navesti i financijska sredstva s obzirom da je u

relativno kratkome roku bilo potrebno ugraditi preinake u pogonima, najveći problem su imali

menadžeri kvalitete na kojima je bilo da uz velike probleme sa pripremnom dokumentacije u

kratkom roku pripreme i radnike kako bi zadovoljili standarde,ali na samom početku

konzultantska kuća nam je omogućila rješavanje početne dokumentacije koja nam je znatno

olakšala naredni period implementacije sustava i izdavanje certifikata . Zaposlenima su se

održavale svakodnevno prezentacije da se što bolje upoznaju sa standardom. Prije prvog

audita zaposlenici nisu bili dovoljno upućeni u sustav upravljanja zaštitom okoliša te se

pojavilo negodovanje istih ali kasnije nakon provedenih edukacija o normi ISO 14001

primijetili smo pozitivne pomake te smo primijetili slijedeće: probudila se veća svijet

zaposlenika prema zaštiti okoliša, zaposlenici pravilnije razvrstavaju otpad, radni krug kao i

prostor u pogonu je uredniji. Veliki problem našim menadžerima kvalitete stvaralo je praćenje

pravila koja su određena zakonom, a koja su se često mijenjala. Inspekcija koja je provodila

kontrolu sustava moram istaknuti da je bila prestroga u nekim segmentima. Između ostaloga,

znali smo da norma ISO 14001 nije samo mrtvo slovo na papiru, te se više provodi u praksi

što nam je kasnije bilo vrlo korisno kako za sam okoliš tako i za naše zaposlenike. U većini

66

slučajeva strogoća pokazuje pozitivne rezultate koji su probudili svijest naših zaposlenika i to

se pokazalo kao korisno u sustavu upravljanja zaštitom okoliša“

3. Kako je uređen sustav za otpadne vode te kako teče proces obrade otpadnih voda?

„Carlsberg Croatia ima vlastito postrojenje za obradu otpadnih voda koje je izgrađeno još kod

osnivanja pivovara što nam je ujedno predstavljalo veliku olakšicu, postrojenje je izgrađeno u

aerobnima uvjetima što podrazumijeva biološko pročišćavanje otpadnih voda na način da se

razgradnja odvija uz pomoć zraka iz opuhala, a obuvača proces nitrifikacije kada amonijak iz

otpadne vode mikroorganizmi oksidiranju u nitrate i nitrite. Pročišćena otpadna voda se

ispušta u sustav javne kanalizacije grada Koprivnice.“

4. Na koji način je uređeno gospodarenje otpadom unutar pivovare?

„Veliki naglasak naravno stavljamo i na gospodarenje otpadnom tako da imamo i vlastito

odlagalište otpada između ostalog postupanje s otpadom podrazumijeva: sakupljanje,

prijevoz, privremeno skladištenje, oporabu, zbrinjavanje i nadzora, otpad koji se može

reciklirati skupljamo podvojeno. Proizvodni otpad dijelimo na opasni i neopasni . Otpad se

pravilno razvrstava u određeni spremnik koji je označen nazivom otpada i ključnim brojem

otpada koji je definiran prema katalogu otpada, za skladištenje opasnog otpada posjedujemo 3

velika spremnika zapremnine 15 m2. Gospodarenje otpadom imamo uređeno potrebnom

dokumentacijom prema Strategiji i Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske.“

5. Kako je uređen katastar otpada u Carlsberg Croatia?

„Ovakav nadzor i mjerenja osiguravaju racionalniju potrošnju sirovina, praćenje stabilnosti

procesa, racionalniju potrošnju vode te nadzor nad ovom vrstom troškova.Također se utvrđuju

načini postupanja, odlaganja i zbrinjavanja svih vrsta otpada, kao i načini obrade, obrasci-

dokumenti, te dostava podataka nadležnim tijelima, sukladno provedbenim propisima

donesenim od strane nadležnih tijela RH. Potrebno je napraviti popis/katastar (O-EP-06-01)

svih vrsta otpada koje nastaju u poduzeću, a svrstati ih u skupine prema mjestu nastanka

(komunalni, industrijski, ambalažni) odnosno prema svojstvima (opasni, neopasni, interni).

Na temelju Izvješća o ispitivanju fizikalnih i kemijskih svojstava otpada za trajno odlaganje

(O-EP-06-02). Ovo je potrebno prvi puta načiniti za sve vrste otpada kako bi se dokazalo da

neopasni otpad je neopasan i to na temelju ispitanih fizikalno-kemijskih osobna. Redovito se

vode očevidnici za otpad, prateći listove za opasni i neopasni otpad“

67

6. Koji su eventualni problemi s kojima se pivovara može susresti a vezani su za

ekološke incidente i rizike koji bi eventualni mogli zadesiti pivovaru i koja je

vjerojatnost da se taj rizik dogodi.

„Na svim mjestima u pogonu, posebice gdje se nalaze opasne tvari i opasan otpad imamo

izvješen Operativni plan intervencije u kojem je vidljivo što napraviti u slučaju požara,

eksplozije. Prije svega, a ujedno i najopasnije onečišćenja voda s obzirom da bez vode kao

glavnog sastojka piva nema kvalitetne proizvodnje piva, onečišćenje zraka i onečišćenje tla to

su ujedeno i najvećih problemi s kojima bismo se smogli susresti. Mogući problem su i sa:

gospodarenjem otpadom, ionizirajućim zračenjem te pobuna nevladinih udruga u slučaju

onečišćenja i trovanja opasnim plinovima i stvarima. Vršimo učestalu periodiku edukacija

zaposlenika, ispitivanja strojeva i uređaja, provjere i ispitivanja instalacija, ispusta štetnih

plinova u zrak kao bi se rizik smanjio na minimalnu moguću razinu.

Vjerojatnost da se koji od tih rizika dogodi je moguća ali mi smo sveli te rizike na minimum

što dokazuje i rješenje NRT, a koji bi u svakom od tih oblika imao katastrofalan učinak.

Došlo bi do pada dionica, dugoročnog gubitka konkurentske prednosti, veoma značajnog i

dugotrajnog negativnog medijskog odjeka, veoma značajne i dugotrajne štete po reputaciju.“

7. Da li je troškove implementacije uspio pokriti prihod koji ste ostvarili nakon

implementacije?

„Definitivno da, ISO 14001 posjedujemo još od 2004. godine, iako su troškovi

implementacije uistinu ogromni. 2004. godine naš tržišni plasman nije bio na vrhuncu ali od

2004. godine smo počeli izvoziti velike količine piva u Mađarsku, ali mogu dodati da smo

ISO 14001 obnavljali 2007. i 2010. godine. 2010. godine smo imali najbolji plasman,

povećali smo prodaju i udio na tržištu. Ali smogu istaknuti da je prodaja počela rasti nakon

obnove certifikata u 2007. godini kad su mnoge druge industrije bile doživjele pad prodaje i

smanjenje tržišta uslijed krize. Povećanju tržišnoga udjela doprinose i naše akcije: Zeleni

dan, Happy Hour Earth, Kupujmo zeleno i slično

68

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom SUSTAV UPRAVLJANJA OKOLIŠEM

ISO 14001:2004 izradila samostalno pod voditeljstvom doc. dr. sc. Lare Jelenc. U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je navedena

na kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje sam

izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen, standardan način citirala

sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.

Također, izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta.

Studentica:

Danijela Petrović

Documents

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTEToliver.efri.hr/zavrsni/407.B.pdf · Sumeru, te u Južnoj i Srednjoj Americi (Maje, Asteci), možda najupečatljivije i najsnažnije gledano