Sveučilište u Zagrebu Katolički bogoslovni fakultet...ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU 2 Sveučilište u Zagrebu Katolički bogoslovni fakultet programa (navesti 15-30 ishoda učenja)

ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU

1

Katolički bogoslovni fakultet Sveučilište u Zagrebu

1. OPĆE INFORMACIJE O STUDIJSKOM PROGRAMU

1.1. Naziv studijskoga programa Teološko-religijske znanosti

1.2. Nositelj/i studijskoga programa Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

1.3. Vrsta studijskoga programa Stručni studijski program Sveučilišni studijski program X

1.4. Razina studijskoga programa Preddiplomski X Diplomski Integrirani Poslijediplomski specijalistički

1.5. Način izvođenja studijskoga programa Klasični X Mješoviti (klasični + on line) On line u cijelosti

1.6. Akademski/stručni naziv po završetku studija sveučilišni prvostupnik/sveučilišna prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) teološko-religijskih znanosti (univ. bacc. theol.-relig.)

2. UVOD

Pri oblikovanju koncepcije studija Teološko-religijskih znanosti polazi se od tradicije ovog studija na Katehetskom institutu Katoličkoga bogoslovnog fakulteta. Studij religiozne pedagogije i katehetike, koji prethodi studiju teološko-religijskih znanosti, ustrojen je i izvodio se na Katehetskom institutu Katoličkoga bogoslovnog fakulteta od 1961. godine. Studij se izvodio najprije kao jednogodišnji pa od 1964. kao dvogodišnji, a od 1978. kao četverogodišnji studij. Akademske 2005./2006. godine četverogodišnji sveučilišni studij religiozne pedagogije i katehetike prerastao je u petogodišnji koji se izvodio kao integrirani. Riječ je o studiju koji je do sada obrazovao velik broj stručnjaka iz religijske pedagogije i katehetike. Najveći broj diplomiranih studenata našao je posao ponajprije u školstvu kao vjeroučitelji u osnovnim i srednjim školama, u školama/ustanovama za djecu s posebnim potrebama, u kulturnim institucijama, državnim ustanovama, nakladničkim tvrtkama, u različitim medijima i drugdje. Studij religijske pedagogije i katehetike postoji već pedeset godina i u tom je razdoblju pokazao svoju punu opravdanost. Prema Statutu KBF-a (čl. 53), kao i prema Naputku o visokim katehetskim učilištima Kongregacije za katolički odgoj na Institutu religijskih znanosti potrebno je ustrojiti studij Teološko-religijskih znanosti prema modelu 3+2: trogodišnji preddiplomski i dvogodišnji diplomski. Studij teološko-religijskih znanosti rađen je stoga prema smjernicama Statuta KBF-a, Naputka o visokim katehetskim učilištima (institutima) Kongregacije za katolički odgoj te strateških dokumenata vezanih za reformu u europskome visokoobrazovnom prostoru (Bolonjskoga procesa). Cilj je preddiplomskog studija Teološko-religijskih znanosti usvojiti temeljna filozofijska i teološka znanja te upoznati i razumjeti osnovna znanja iz drugih društveno-humanističkih disciplina važnih za teološko-religijsku formaciju. Studenti bi trebali upoznati neke od temeljnih teološko-religijskih disciplina važnih za nastavak studija. Završen preddiplomski studij prvostupnike osposobljava za poslove u kojima se zahtijeva poznavanje i razumijevanje temeljnih sadržaja povijesne, biblijske i sustavne teologije te razumijevanje temeljnih filozofijskih, psihologijskih i pedagoških znanja. Stječu se određene kompetencije za moguće zaposlenje u području obrazovanja, medija, kulture, izdavaštva, u župnim zajednicama i slično.

3. OPĆI DIO

3.1. Znanstveno/umjetničko područje studijskoga programa Humanističke znanosti, polje teologija

3.2. Trajanje studijskoga programa (postoji li mogućnost studiranja na daljinu, izvanrednoga studija i sl.)

3 godine (6 semestara)

3.3. Minimalni broj ECTS bodova potreban za završetak studija 180 ECTS bodova

3.4. Uvjeti upisa na studij i razredbeni postupak Četverogodišnja srednja škola, državna matura.

3.5. Ishodi učenja studijskoga

Ishodi učenja studijskog programa – preddiplomski studij Religijskih znanosti

- nabrojiti i objasniti temeljne pojmove, autore i teme antičke, srednjovjekovne, novovjekovne i suvremene filozofijske misli - nabrojiti i predstaviti glavne autore i teme filozofije o čovjeku, filozofske antropologije, etike, teodiceje i filozofije religije


2


programa (navesti 15-30 ishoda učenja)

- predstaviti specifičnosti i kompleksnost razvoja ljudske osobnosti u njezinim dimenzijama te objasniti mogućnost interdisciplinarnog dijaloga (opća psihologija, pedagogija, medicina, religijski odgoj, psihopatologija)

- predstaviti i objasniti postanak, razvoj i život Crkve tijekom povijesti te obrazložiti njezin utjecaj na svjetska zbivanja - nabrojiti i objasniti najznačajnije događaje i autore prvog tisućljeća a koji su pridonijeli širenju kršćanske vjere i misli te razvoju teologije i europske

kulture - objasniti fenomen religije, predstaviti glavne svjetske religije, objasniti specifičnosti svake religije te međusobne sličnosti i razlike u odnosu na

kršćanstvo - argumentirati važnost te objasniti metode, modele i mogućnosti ostvarivanja međukršćanskog dijaloga i crkvenog jedinstva s ciljem podupiranja

suživota u pluralnom svjetonazorskom društvenom okružju - objasniti nastanak i narav svetopisamskih tekstova - prepoznati i predstaviti spise SZ-a i NZ-a te dati primjerena egzegetska tumačenja - objasniti mjesto Božje objave u teologiji te objavu kao ishodište kršćanske teologije - imenovati i objasniti temeljne sadržaje sustavne trinitarne teologije - objasniti novozavjetnu kristologiju i kristološku tradiciju crkvenih sabora te identificirati i kritički predstaviti suvremena tumačenja vjere u Isusa Krista - prepoznati i objasniti temeljne sadržaje teološkoga razumijevanja čovjeka (stvaranje, milost, eshatologija) - imenovati i objasniti temeljne pojmove ekleziologije te kritički vrednovati izvore koji proučavaju Crkvu - objasniti temeljna dogmatsko-teološka shvaćanja sakramenata - obrazložiti ustrojstvo čovjeka kao moralnog bića, objasniti teološke temelje morala, osnove moralnih i kršćanskih načela - objasniti temeljne pojmove i smjerove liturgijske teologije, povijesni razvoj liturgije te obrazložiti liturgiju kao kontekst i teološki kriterij za

razumijevanje Kristova otajstva - objasniti temeljne odredbe kanonskog prava latinske Crkve i njihovu primjenu u različitim područjima crkvenoga života - analitički, kritički i normativno objasniti sadašnju i buduću crkvenu i društvenu praksu vjere - prepoznati i objasniti pravilne i nepravilne načine zaključivanja te argumentirano i kritički raspravljati o filozofijskim i teološkim temama - primjereno primijeniti metodologije znanstvenoga rada u izradbi pisanih radova - koristiti se stručnom literaturom na hrvatskom i jednom svjetskom jeziku. Kako bi se ostvarili ishodi učenja preddiplomskog studija Religijskih znanosti, ciljevi i ishodi učenja na razini predmeta usklađeni su s ishodima učenja na razini samoga programa.

3.6. Mogućnost zapošljavanja (popis mogućih poslodavaca) i mišljenje triju organizacija vezanih za tržište rada o primjerenosti predviđenih ishoda učenja (priložiti)

Studij osposobljava za suradnike u nastavi vjeronauka u osnovnoj i srednjoj školi, za pastoralno-katehetsko djelovanje u župi, za rad u socijalnim i humanitarnim ustanovama te za rad u sredstvima društvenoga priopćavanja.

3.7. Mogućnost nastavka studija na višoj razini Nakon završetka preddiplomskog studija teološko-religijskih znanosti, prvostupnici imaju mogućnost nastaviti diplomski studij Teološko-religijskih znanosti. Mogu nastaviti diplomski studij i na drugim srodnim fakultetima u zemlji i svijetu koji priznaju ECTS, u skladu s uvjetima koje postavljaju ti fakulteti.

3.8. Kod prijave diplomskih studijskih programa navesti preddiplomske studije predlagača ili drugih ustanova u RH s kojih je moguć upis na predloženi diplomski studij


3


4. OPIS STUDIJSKOGA PROGRAMA

4.1. Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula s brojem sati nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS bodova (prilog: Tablica 1)

4.2. Opis svakoga predmeta (prilog: Tablica 2)

4.3. Struktura studija (broj semestara, trimestara, veličina grupa za predavanja i vježbe/seminare)

Studij se strukturiran u šest semestara. Veličina grupa za predavanja iznosi do 60 studenata. Veličina grupa za vježbe/seminare iznosi do 30 studenata. Studij obuhvaća obvezne predmete, obvezno-izborne predmete i seminare, izborne predmete i seminare. Iz obveznih predmeta potrebno je steći 153 ECTS boda. U bodovnu kvotu za tu skupinu predmeta ulazi i 5 ECTS bodova koja se stječu izradom bakalaureatskog rada. Iz obvezno-izbornih i izbornih predmeta potrebno je steći 18 ECTS bodova te ukupno 9 iz obvezno-izbornih i izbornih seminara. Broj i sadržaj ostalih izbornih predmeta i seminara određuje se godišnjim nastavnim planom.

4.4. Uvjeti upisa u sljedeći semestar ili trimestar

Za upis u 2. godinu studija potrebno je prikupiti ukupno 50 ECTS bodova. Za upis u 3. godinu studija potrebno je položiti predmete s 1. godine. Potrebno je prikupiti 50 ECTS bodova iz 2. godine. Do kraja preddiplomskog studija student treba ispuniti sve obveze utvrđene nastavnim planom i programom te tako steći ukupno 180 ECTS bodova.

4.5. Popis predmeta i/ili modula koje polaznik može izabrati s drugih studijskih programa

Studenti mogu upisati izborni kolegij predložen u nastavnom planu za pojedine semestre ili neki drugi kolegij na KBF-u. Popis izbornih kolegija utvrđuje se svake akademske godine i objavljuje u Redu predavanja. Studenti mogu upisivati pojedine predmete drugih sveučilišnih studija Sveučilišta koji se ne izvode na matičnom studiju.

4.6. Popis predmeta i/ili modula koji će se izvoditi i na stranom jeziku (navesti jezik)

Religious themes in literature

4.7. Završetak studija:

a) Način završetka studija Završni rad X Diplomski rad Završni ispit Diplomski ispit

b) Uvjeti za prijavu završnoga/diplomskoga rada i/ili završnoga/diplomskoga ispita

Preddiplomski studij teološko-religijskih znanosti završava se polaganjem svih propisanih ispita te izradom i ocjenom bakalaureatskog rada, iz čega se stječe 5 ECTS boda, a ukupno 180 ECTS bodova.

c) Postupak vrjednovanja završnoga/ /diplomskoga ispita te vrjednovanja i obrane završnoga/diplomskoga rada

Student izrađuje bakalaureatski rad u suradnji s prethodno odabranim mentorom. Temu i mentora bakalaureatskog rada, uz suglasnost dotičnog mentora, student prijavljuje u tajništvu/referadi Fakulteta najkasnije do kraja 5. semestra, a rad sastavlja do kraja 6. semestra studija.


4


1. OPĆE INFORMACIJE

1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Ivan Dodlek 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1.

1.2. Naziv predmeta Povijest antičke i srednjovjekovne filozofije 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 4

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) P 45

1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani) preddiplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 90

1.5. Status predmeta x obvezni izborni 1.10. Razina primjene e-učenja (1., 2., 3. razina), postotak

izvođenja predmeta on line (maksimalno 20%)

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznati studente s temeljnim pojmovima, najvažnijim autorima i temama antičke i srednjovjekovne filozofijske misli.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i / ili ulazne kompetencije potrebne za predmet Ispunjeni uvjeti za upis studija i sam upis studija.

2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi

- Sposobnost logičkog mišljenja i povezivanja znanja na razini programa. - Sposobnost analize i sinteze. - Sposobnost kritičkog mišljenja i rješavanja problema. - Sposobnost za samokritiku i propitivanje vlastitih stavova. - Sposobnost donošenja odluka i primjena novih uvida na vlastitu životnu i profesionalnu teologijsku teoriju i praksu.

2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (3-10 ishoda učenja)

Student/ica će steći temeljna znanja iz povijesti antičke i srednjovjekovne filozofije, te će: 1. Razvijati kritičko filozofsko mišljenje. 2. Usvojiti temeljno pojmovlje antičke i srednjovjekovne filozofije. 3. Poznavati i predstaviti glavne koncepte tumačenja zbilje kroz antičku i srednjovjekovnu logiku, metafiziku, spoznajnu teor iju, etiku i politiku. 4. Analizirati i kritički predstaviti glavna djela antičke i srednjovjekovne filozofije. 5. Usporediti antičke i srednjovjekovne koncepte mišljenja sa suvremenim pristupima zbilji.

2.5. Opis sadržaja predmeta (detaljno razrađen prema satnici nastave)

1. Uvod u filozofijsko mišljenje i osnovno pojmovlje antičke filozofije. 2. Pojava racionalnog mišljenja – mit i filozofija. 3. Problemi i putovi mišljenja predsokratovaca I. – Tales, Anaksimandar, Anaksimen, Pitagora. 4. Problemi i putovi mišljenja predsokratovaca II. – Ksenofan, Parmenid, Heraklit, Empedoklo, Anaksagora. 5. Problemi i putovi mišljenja predsokratovaca IlI. – Atomisti (Leukip, Demokrit) i sofisti (Protagora, Gorgija). 6. Atička filozofija I. – Sokrat, kinici, Platon (učenje o idejama, čovjek). 7. Atička filozofija II. – Platon (država, Bog), Aristotel (logika, metafizika). 8. Atička filozofija III. – Aristotel (etika, politika) + 1. kolokvij. 9. Filozofija helenizma i razdoblje Rimskog Carstva – Stoa, epikureizam, novoplatonizam. 10. Uvod u patrističku i srednjovjekovnu filozofiju. 11. Patristika I. – glavne teme patrističke filozofije. 12. Patristika II. – Aurelije Augustin (istina, Bog, stvaranje, duša, dobro, Božja država) i Boetije. 13. Filozofija skolastike I. – Rana skolastika (I. S. Eriugena, Anselmo Canterbuyjski, Petar Abelard). 14. Filozofija skolastike II. – Visoka skolastika (Oxfordska škola, Bonaventura, Albert Veliki, Toma Akvinski). 15. Filozofija skolastike III. – Ivan Duns Skotus i kasna skolastika (V. Ockham, N. Kuzanski) + 2. kolokvij.


5


2.6. Vrste izvođenja nastave:

x predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava

x samostalni zadaci x multimedija i mreža

laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave uz čitanje literature i sudjelovanje u raspravama na nastavi.

2.9. Praćenje rada studenata

Pohađanje nastave DA NE Istraživanje DA NE Usmeni ispit DA NE

Eksperimentalni rad DA NE Referat DA NE (Ostalo upisati) DA NE

Esej DA NE Seminarski rad DA NE (Ostalo upisati) DA NE

Kolokvij DA NE Praktični rad DA NE (Ostalo upisati) DA NE

Projekt DA NE Pismeni ispit DA NE Broj bodova po ECTS sustavu (ukupno)

4

2.10. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i / ili na drugi način)

Naslov Dostupnost u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

Diogen Laertije, Životi i mišljenja istaknutih filozofa, Nova Akropola, Zagreb, 2008.

Hermann Diels, Predsokratovci: fragmenti, sv. I i II, Naprijed, Zagreb, 1983.

Platon, Država, Naklada Jurčić, Zagreb, 2004. (odabrani dijelovi)

Toma Akvinski, Izabrano djelo, Globus, Zagreb, 1981., (prir. Tomo Vereš)

Joseph M. Bocheński, Uvod u filozofsko mišljenje, Verbum, Split, 2001.

Tonći Kokić, Pregled antičke filozofije, Naklada Breza, Zagreb, 2015.

Claudio Moreschini, Povijest patrističke filozofije, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2009. Mariateresa Fumagalli Beonio Brocchieri, Massimo Parodi, Povijest srednjovjekovne filozofije. Od Boetija do Wycliffea, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2013.

Stjepan Kušar (ur.), Srednjovjekovna filozofija, Školska knjiga, Zagreb, 1996. (odabrani dijelovi)

Stjepan Kušar, Filozofija u srednjemu vijeku, Matica hrvatska, Zagreb, 2015. Ivan Pavao II., Fides et ratio. Enciklika svim biskupima Katoličke Crkve o odnosu vjere i razuma, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1999. (odabrani dijelovi)

2.11. Dopunska literatura

Stipe Kutleša (ur.), Filozofski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2012. Damir Barbarić (ur.), Grčka filozofija, Školska knjiga, Zagreb, 1995. Wiliam Keith Chambers Guthrie, „Raniji predsokratovci i pitagorovci“, u: Povijest grčke filozofije (knjiga I.), Naklada Jurčić, Zagreb, 2005. Wiliam Keith Chambers Guthrie, „Predoskratovska tradicija od Parmenida do Demokrita“, u: Povijest grčke filozofije (knjiga II.), Naklada Jurčić, Zagreb, 2006. Wiliam Keith Chambers Guthrie, „Sofisti – Sokrat“, u: Povijest grčke filozofije (knjiga III.), Naklada Jurčić, Zagreb, 2006. Ivan Pavao II., Naučitelj čovječnosti. Doctor humanitas, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1998.

2.12. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)


6



1.1. Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Nenad Malović 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1.

1.2. Naziv predmeta Logika i spoznajna teorija 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 4

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 45P

1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani) Preddiplomski. 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 90


izvođenja predmeta on line (maksimalno 20%) 2

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznati studente s naravi filozofskog pitanja uopće, dati povijesni pregled o oblicima misli i metodama spoznaje te povijesni i sustavni pregled uvjeta, granica, načina i dometa ljudske spoznaje.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i / ili ulazne kompetencije potrebne za predmet Ispunjeni uvjeti za upis studija i upis studija.


- Poznavanje i razumijevanje temeljnih sadržaja filozofije, povijesti te biblijske, sustavne i praktične teologije. - Osposobljenost za interdisciplinarnu suradnju na području humanističkih i društvenih znanosti na studijskoj, znanstvenoj i istraživačkoj razini. - Osposobljenost za dijalog sa svijetom te preuzimanje društveno-političke odgovornosti temeljene na kršćanskom uvjerenju. - Prepoznavanje potrebe i spremnost za uključenje u cjeloživotno učenje.


Student će: - poznavati povijesni razvoj logike i spoznajne teorije. - poznavati i razumjeti pravilne i nepravilne načine zaključivanja. - poznavati i razumjeti različite teorije istine. - poznavati osnovne pojmove i argumente pojedinih teorija u okviru spoznajne teorije. - moći ispravno argumentirati i samostalno rješavati probleme. - moži analzirati i vrednovati vlastite stavove u širem kontekstu različitih misaonih strujanja i svjetonazora. - biti sposoban za samokritiku i propitivanje vlastitih stavova.


1. Uvod. Definicija, mjesto i povijesni pregled logike. Materijalni i formalni objekt. 2. Odnos logike prema drugim filozofskim disciplinama. Značenje logike za teologiju. 3. Pojam, njegova narav, predmet, sadržaj i opseg; vrste i odnosi među pojmovima, apstrakcija, determinacija. 4. Kategorije, predikabilije, višeznačnosti, supozicije. 5. Definicije; pravila uporaba i metode definicije. 6. Sud; podjela sudova; logički kvadrat 7. Vennovi dijagrami; složeni sudovi; istinitosne tablice; junktori 8. Vrste zaključaka, njihova pravilnost i istinitost 9. Figure i modusi silogizama 10. Argumentiranje: izravno, neizravno, krivo. 11. Divizija i klasifikacija; metode; osnovni principi misli. 12. Istinitost spoznaje; kriteriji istinitosti; različite teorije istine. 13. Samospoznaja; intencionalnost; refleksija; pojmovna spoznaja


7


14. Spoznaja vanjskoga svijeta 15. Povijesne spoznaje i spoznaje prirodnih znanosti 16. Problematika nadiskustvenih tvrdnji; opravdanje i sigurnost spoznaje



x samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata







4


Naslov Dostupnost u

knjižnici Dostupnost putem

ostalih medija

G. Petrović, Logika, Zagreb, 2001. DA DA

ili S. Kovač, Logika, Zagreb, 2003. DA DA

ili V. Filipović, Logika, Zagreb, 2007. DA DA

I. Macan, Filozofija spoznaje, Zagreb, 1996. DA DA

Aristotel, Kategorije, Zagreb 1992. DA DA


Z. Čuljak (ur.), Vjerovanje, opravdanje, znanje, Zagreb, 2003. J. Greco i E. Sosa (prir.), Epistemologija, Zagreb, 2004. Aristotel, O tumačenju, Zagreb 1989. S. Prijić-Samaržija, A. Gavran Miloš, Antička i novovjekovna epistemologija, Zagreb, 2011.



8



1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. Ivan Bodrožić 1.6. Godina studija 1.

1.2. Naziv predmeta Uvod u misterij Krista i povijesti spasenja 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 30 P

1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)

preddiplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 55

1.5. Status predmeta obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak

izvođenja predmeta on line (maks. 20%)

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente za razumijevanje kršćanske objave i teologije u širem kontekstu ljudskoga života, a napose u odnosu prema filozofiji i fenomenu religija. Osim toga bitno je također uputiti ih u spoznaju ključnih sadržaja otajstva Isusa Krista, potom teološke metode, kao i u uvid u teološku znanost.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet


Upoznati na koji se način odnosi kršćanska objava s filozofijom i problemom ljudske religioznosti kao mogućim putovima traženja Boga

Propitati mogućnosti i načine Božje objave čovjeku, te ujedno promatrati njezina povijesna razdoblja

Upoznati vjeru iz objektivne i subjektivne perspektive, bilo kao Božji dar koji imam svoje sadržaje, bilo kako čovječji odgovor na Božje darivanje

Pokazati povijesnost otajstva Isusa Krista, te njegov povijesni kontinuitet u Crkvi, kao i mogućnost teološkog promišljanja


Studenti će biti u stanju:

Razumjeti ljudske načine traženja Boga, ali i Božju objavu, znajući razlikovati naravnu od nadnaravne

Shvatiti važnost filozofije i ljudskog fenomena religioznosti, kao i imati osjećaj za zahvat Božjeg samoočitovanja kojim Bog baca svjetlo i na ono što um ne može razumjeti sam od sebe

Uvidjeti kako je otajstvo Isusa Krista središte povijesti spasenja, kao i sve teologije

Otkriti zadaću i smisao Crkve kao Tijela Kristova i Božjeg naroda, s njezinim bitnim strukturama i sadržajima

Shvatiti kako je teologija istinska znanost, premda ne počiva na postulatima ljudskog razuma, nego Božje objave

2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. Uvod u strukturu kolegija i njegovo značenje u cjelini teološkog studija; tumačenje osnovnih pojmova naziva. 2. Tumačenje fenomena ljudske povijesnosti, svih popratnih sadržaja i posljedica. Proučiti moguća shvaćanja povijesti, napose cikličko i linearno. 3. Protumačiti značenje filozofije i razumske spoznaje u čovjekovu odnosu s Bogom (prvim principom ili počelom) 4. Religioznost kao dio ljudske naravi (homo religiosus), njezino značenje i granice. 5. Bog dolazi u susret čovjeku objavljujući se u povijesti. 6. Čovjek vjerom prihvaća Božju objavu, te izgovara svoj 'da' zajedništvu s njime. Vjera je čin koji ima svoju objektivnu i subjektivnu vrijednost. 7. Predaja: od konkretnog susreta s pojedincem, objava se prenosi i naviješta, te postaje univerzalna vrijednost. 8. Utjelovljenje: vrhunac Božje objave se događa u utjelovljenoj Božjoj riječi Isusu Kristu. Propitivanje povijesnih dokaza o njegovu postojanju. 9. Crkva nastavlja Isusovo poslanje. Hijerarhijska struktura, te zadaće Crkve. 10. Teologija kao znanost o vjeri. Pretpostavke na kojima počiva kao znanost, te 'subjektivni' i 'objektivni' vid teologije. Podjela teoloških disciplina.

2.6. Vrste izvođenja nastave: X predavanja X samostalni zadaci 2.7. Komentari:


9


seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava

multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

2.8. Obveze studenata Redovno pohađanje nastave i aktivan rad na nastavni, te izrada pojedinačnih referata.

2.9. Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave 1 Istraživanje Praktični rad

Eksperimentalni rad Referat 0,25 (Ostalo upisati)

Esej Seminarski rad (Ostalo upisati)

Kolokviji 1 Usmeni ispit 0,75 (Ostalo upisati)

Pismeni ispit Projekt (Ostalo upisati)

2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Referat – 10% Dva kolokvija – 40% Završni ispit – 50%

2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov Broj

primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih

medija

Bonaventura DUDA, Kratak pogled u misterij Krista i povijest spasenja, u BS 1(1980) 10-22.

Karl RAHNER, Temelji kršćanske vjere - Uvod u pojam kršćanstva, Ex libris, Rijeka, 2007.

Francois VARONE, Nevolje s odsutnim Bogom, KS, Zagreb, 1998.

Joseph RATZINGER, Uvod u kršćanstvo, KS, Zagreb 2002., 5-56; 77-184;

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)

Horst Bürkle, Čovjek traži Boga. Religijski pristup, KS, Zagreb, 2000, 5-195; Norbert Fischer, Čovjek traži Boga. Filozofski pristup, KS, Zagreb, 2001, 5-338.

2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija

Studenti će aktivno sudjelovati u nastavi izlaganjem referata. Njihov rad i napredak će se pratiti putem kolokvija.



10



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Anđelo Maly 1.6. Godina studija 1.

1.2. Naziv predmeta Opći uvod u Sveto pismo 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4


1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani) Preddiplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 55

1.5. Status predmeta obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja

predmeta on line (maks. 20%)

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznavanje uvodnih traktata u Sveto pismo: objava, inspiracija, kanon, hermeneutika, itd. Uvod služi kao polazište za sve biblijske kolegije – jer pruža temeljna znanja za ulazak u biblijski svijet.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Predmet je početnički i ne pretpostavlja neko predznanje.

2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi Stručno poznavanje Svetoga pisma i primjena stečenoga znanja u nastavi katoličkog vjeronauka



tumačiti povijesni kontekst u kojem nastaju biblijski spisi

upoznati tekst, prenošenje i prijevod Biblije

razložno će susresti objavu i nadahnuće biblijskih tekstova

susrest će kanon i hermeneutiku biblijskih knjiga

upoznat će literarnu povijest proučavanja i praktični rad s Biblijom


1. Opći uvod u kolegij (2 sata) 2. Povijesni kontekst nastanka biblijskih spisa (5) 3. Osnovno poznavanje Biblije (5) 4. Kanon (2) 5. Tekst i prijevodi (2) 6. Inspiracija i objava (5) 7. Umijeće izlaganja/hermeneutika (4) 8. Dokumenti i povijest proučavanja (3) 9. Biblijsko pastoralno poslanje i praktična primjena Biblije (2)


predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava

samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Sudjelovanje na satu, samostalno proučavanje i predstavljanje znanstvenih članka, posjet Biblijsko-arheološkoj muzejskoj izložbi u Cerniku

2.9. Praćenje rada studenata (upisati Pohađanje nastave da Istraživanje da Praktični rad


11


udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Eksperimentalni rad Referat (Ostalo upisati)


Kolokviji Usmeni ispit (Ostalo upisati)

Pismeni ispit da Projekt (Ostalo upisati)


Samostalno istraživanje 30% Pokazano znanje na ispitu 70 %


Naslov Broj primjeraka

u knjižnici Dostupnost putem

ostalih medija

W. J. HARRINGTON, Uvod u Bibliju. Spomen objave, Zagreb, 1987.

N. HOHNJEC, Ulaz u svijet Biblije. Opći uvod u Sveto pismo, Zagreb, 2001.

C. TOMIĆ, Pristup Bibliji. Opći uvod u Sveto pismo, Zagreb, 1986.

J. L. SKA, Božja riječ u ljudskim pripovijestima, Zagreb, 2011.

R, E. BROWN i dr., Znanstveni uvod u Bibliju, Sarajevo – Zagreb, 2012.

Dogmatska konstitucija o Božanskoj objavi DEI VERBUM; PAPINSKA BIBLIJSKA KOMISIJA, Tumačenje Biblije u Crkvi, Zagreb, 1995.

PAPINSKA BIBLIJSKA KOMISIJA, Nadahnuće i istina Svetog pisma, Zagreb, 2016.

Th. SöDING, Više od Knjige. Razumjeti Bibliju, Zagreb, 2001.


M. ZOVKIĆ, Riječ Božja u riječi ljudskoj, Mostar, 1989. L. A. SCHÖKEL, Današnji čovjek pred Biblijom, Zagreb, 1986. C. M. MARTINI – P. BONATTI, Il messaggio della salvezza. Introduzione generale, Torino, 1972.


Redovito pohađanje predavanja. Aktivno sudjelovanje na predavanjima; obavezni studijski posjet Biblijsko-arheološkom muzeju u Cerniku. Polaganje ispita.



12



1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Slavko Slišković 1.6. Godina studija 1. (I. i II. semestar)

1.2. Naziv predmeta Opća crkvena povijest I i II 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 6 (3+3)

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 60P (30+30)



izvođenja predmeta on line (maks. 20%) 2

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznati studente s postankom, razvojem i životom Crkve kroz povijest, njezinim unutarnjim ustrojem, litrugijom, znanošću i umjetnošću, vanjskim djelatnostima kao i utjecajem na svjetska zbivanja te na poseban način osposobiti ih za teološko razumijevanje Crkve u povijesti.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Poznavanja osnova opće povijesti.


Razumijevanje nastanka, razvoja i položaja Crkve i njezinih institucija u pojedinim povijesnim razdobljima Poznavanje i kritičko vrednovanje uloge Crkve u pojedinim povijesnim procesima (vjera, znanost, umjetnost, kultura) Razotkrivanje gledišta, predrasuda i unaprijed zauzetih stajališta o povijesti Crkve



poznavati religioznu povijest kršćanstva s osobitim naglaskom na povijesti Katoličke crkve

primijeniti znanje iz crkvene povijesti u planiranju i izvođenju vjeronaučne nastave

kompetentno sudjelovati u javnim raspravama o položaju i ulozi Crkve u društvu

na temelju iskustava prošlosti ukazivati na izazove i mogućnosti suvremene Crkve


1. Povijesni Isus i osnutak Crkve 2. Prva Crkva (rast, progoni, izazovi) 3. Razvoj kršćanske misli (teološke škole, krivovjerja i prvi koncili) 4. Konstantinovski preokret 5. Crkva Istoka 6. Crkva pred izazovom seobe naroda 7. Evangelizacija Europe 8. Razvoj kršaćnskog redovništva 9. Karolinška renesansa 10. Ikonoklazam i raskoli 11. Mračno doba papinstva 12. Reforme Crkve 13. Križari, krivovjerja, prosjački redovi 14. Uspon i pad papinstva (od Inocenta III. do Zapadnog raskola) 15. Zapadni raskol i postignuto jedinstvo s Istokom 16. Pape renesanse i pokušaji obnove


13


17. Reformacije i protestantski reformatori 18. Katolička obnova i Tridentski sabor 19. Potridentska obnova 20. Misijska djelatnost Crkve 21. Krize unutar katoličanstva (galikanizam, febronijanizam, kvijetizam, jozefinizam) 22. Crkva pred izazovom revoulucija 23. Katolici u susretu s liberalizmom i modernizmom 24. Bezgrešno začeće B. D. Marije, papinska nazabludivost i I. vatikanski sabor 25. Katolici i socijalno pitanje 26. Crkva, totalitarizmi i sukobi 20. stoljeća 27. Od II. svjetskog rata do koncila 28. II. vatikanski sabor 29. Pokoncilska obnova i krize 30. Put do 3. tisućljeća (obnova ili povratak u prošlost?)




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada samostalnih zadataka


Pohađanje nastave da Istraživanje da Praktični rad



Kolokviji da Usmeni ispit da (Ostalo upisati)






ostalih medija

August FRANZEN, Pregled povijesti Crkve, Zagreb 1996.

Guy BEDOUELLE, Povijest Crkve, Zagreb 2004.


Hubert JEDIN, Velika povijest Crkve I, Zagreb 2001. Hubert JEDIN, Velika povijest Crkve II, Zagreb 1995. Hubert JEDIN, Velika povijest Crkve III/1, Zagreb 2001. Hubert JEDIN, Velika povijest Crkve III/2, Zagreb 1993. Hubert JEDIN, Velika povijest Crkve V, Zagreb 1978. Hubert JEDIN, Velika povijest Crkve VI/1, Zagreb 1987.


14


Hubert JEDIN, Velika povijest Crkve VI/2, Zagreb 1981. Jacques MERCIER, Povijest Vatikana, Zagreb 2001.


Studenti će redovito pratiti nastavu, a na konzultacijama će moći dobiti i dodatne informacije za osobno usavršavanje te pomoć za pologanje ispita. Pisanjem kolokvija bit će praćen studentski rad, a anonimne ankete pomoći će nastavniku za samoevaluaciju i eventualne promjene u načinu izvođenja nastave i ocjenjivanja studenata.



15



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Daniel Patafta 1.6. Godina studija 1.

1.2. Naziv predmeta Opća metodologija 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 10P + 5V




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta

Cilj predmeta jest uvod u praćenje nastave i studiranje literature, te u pripremanje i polaganje ispita. Jedan od popratnih ciljeva je osposobljavanje za rad u knjižnici, kao nužan preduvjet za posredovanje temeljnih spoznaja i iskustava u stvaranju stručnih i znanstvenih tekstova: zapisnika, referata, tematskog elaborata i rasprave. Kao konačni cilj predmeta treba istaknuti pomoć studentima u njihovom uključivanju u nastavni proces.



Naučiti osnove metode znanstvenog rada kojima će se studenti služiti tijekom studija, a koji se sastoji od individualnog rada, predavanja i rada u grupi.


Studeni će biti u stanju:

samostalno raditi u knjižnici

pisati stručne i znanstvene radove

poznavati literaturu i ciljano joj pristupati

definirati područja rada, odnosno teme rada

radi timski u grupi

prikupljati i obrađivati građu

kritički pristupati potrebnoj literaturi

samostalno izraditi seminarski rad


1. upoznavanje s ciljevima kolegija Metodologija znanstvenog rada 2. aktivan studij i rad u grupi 3. knjižnica i rad u knjižnici (vrste knjižnica, katalozi, pristup katalozima, primjer kataloga NSK) 4. knjiga (elementi knjige, što je ISBN i ISSN, knjiga kao autonomno tiskano djelo, neautonomno tiskano djelo) 5. pristup izradi znanstvenog rada (upute za reference prema Bogoslovskoj smotri, tehničke i metodološke upute, upute o načinu pisanja bilježaka) 6. pristup izradi znanstvenog rada (forma, metodološke i tehničke upute) 7. vrste literature 8. plan za izradu seminara (izbor teme, traženje početne literature, prikupljanje i obrada građe) 9. plan za izradu seminara (izrada sheme/nacrta i raspoređivanje građe, pisanje teksta – prva radna verzija, ispravci i dorade) 10. plan za izradu seminara (završna obrada teksta – jezično –stilska, terminološka i tehnička, te dotjerivanje rukopisa) 11. posljednji sati predviđeni su za provjeru kroz vježbe i samostalne radove

2.6. Vrste izvođenja predavanja samostalni zadaci 2.7. Komentari:


16


nastave: seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava


Nastava će se izvoditi kroz predavanja i vježbe na satu, te samostalne zadatke koje će studenti obavljati kod kuće (pisani radovi za vježbu vezani uz obrađenu jedinicu).

2.8. Obveze studenata Od studenata se očekuje redovito pohađanje nastave i izrada samostalnih pismenih radova kao vježba uz obrađenu nastavnu jedin icu.


Pohađanje nastave 0,5 Istraživanje Praktični rad 0,5




Pismeni ispit 1 Projekt (Ostalo upisati)


Pohađanje nastave -20% Praktični rad – 30 % Ismeni ispit – 50 %




ostalih medija

M. ŠAMIĆ, Kako nastaje naučno djelo, Sarajevo, 1990.

R. ZELENIKA, Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, Rijeka 1998.


M. ŽUGAJ, Metodologija znanstvenoistraživačkog rada, Varaždin 1997.; H. PAVIĆ, Znanstvene informacije, Zagreb, 1980.; T. SALITREŽIĆ, M. ŽUGAJ, Uvod u znanstvenoistraživački rad, Varaždin, 1977.




17


1. OPIS PREDMETA - OPĆE INFORMACIJE

1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Taras Barščevski 1.6. Godina studija 1.

1.2. Naziv predmeta Novi zavjet: Evanđelja i Djela apostolska 1.7. Broj bodova po ECTS sustavu 4


1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani, stručni)

preddiplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu

55

1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1., 2., 3. razina), postotak izvođenja

predmeta on line (maksimalno 20%) 1

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Stjecanje znanja i sposobnosti potrebnih za znanstveno proučavanje evanđelja i Djela apostolskih; uspostaviti informiran, konstruktivan i pozitivan pristup studenta prema evanđeljima i Djelima apostolskim kao prema izvoru vlastite duhovnosti i religioznopedagoškog djelovanja

2.2. Uvjeti za upis predmeta ili ulazne kompetencije koje su potrebne za predmet


Poznavanje i povezivanje teoretskih spoznaja iz biblijskih znanosti i praktičnog djelovanja na vjeronaučnom području; predstavljanje biblijskih sadržaja i nauka na način prikladan za djelovanje u sredstvima društvenog priopćivanja, razvijanje kreativnosti i inovativnosti u vlastitom pastoralnom radu studenata s djecom, mladima i odraslima na temelju evanđeoskih sadržaja; osposobljenost za primjerenu primjenu metodologije znanstvenoga rada u izradbi pisanih radova; osposobljenost za samostalno adekvatno razumijevanje egzegeze Evanđelja i Djela apostolskih



razumjeti osnovna pitanja vezana uz problematiku uvoda u evanđelja i Djela apostolska

Sažeti sadržaj pojedinačnih evanđelja i Djela apostolskih

Kritički predstaviti povijest istraživanja evanđelja i Djela apostolskih

Definirati sastav, povijesni ambijent i teološku poruku evanđelja i Djela apostolskih

izraditi prikaz s vlastitim osvrtom na odabrani znanstveni članak pokazati vlastitu inicijativu u odabiru i izvedbi dodatnih medijskih, društveno-angažiranih ili religiozno pedagoških aktivnosti utemeljenih na sadržajima iz evanđelja

2.5. Sadržaj predmeta

1. Upoznavanje sa studentima 2. Objašnjenje i dogovor oko samostalnih zadataka i načina vrednovanja 3. Tekstualna kritika NZ općenito 4. Kako su nastala evanđelja 5. Sinoptičko pitanje i moguća rješenja 6. Povijest NZ vremena (Pregled Dj) 7. Uskrsnuće: kerigma, liturgija, pripovijesti 8. Pregled sadržaja Evanđelja po Marku


18


9. Mesijanska tajna u Mk, Isusova čuda 10. Egzegeza izabranih odlomaka 11. Struktura i pregled Evanđelja po Mateju 12. Okolnosti nastanka Mt – pojam Jamnije; Isusove besjede 13. Egzegeza izabranih odlomaka 14. Pregled Evanđelja po Luki 15. Odnos Lk i Dj; Povijest spasenja 16. Egzegeza izabranih odlomaka 17. Pregled Evanđelja po Ivanu 18. Znak, vjera i život u Iv 19. Egzegeza izabranih odlomaka


x predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti

x mješovito e-učenje terenska nastava


2.7. Komentari:



Pohađanje nastave DA Projekt DA Pismeni ispit NE

Eksperimentalni rad NE Istraživanje NE Usmeni ispit DA

Esej DA Referat NE (ostalo upisati) NE

Kolokvij DA Seminarski rad NE (ostalo upisati) NE

Projekt DA Praktični rad NE Broj bodova po ECTS sustavu (ukupno) 4

2.10. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i/ili na drugi način)

Naslov Dostupnost u


ostalih medija

R. E. BROWN, Uvod u Novi zavjet, KS, Zagreb 2008. 5

W. F. HARRINGTON, Uvod u Novi zavjet, KS, Zagreb 1993. 8

2.11. Dopunska literatura (navesti naslov)

Ivan DUGANDŽIĆ, Kako su nastala Evanđelja? Egzegetsko-teološki uvid i tumačenje izabranih poglavlja, KS, Zagreb 1999. Mario CIFRAK, I Riječ je Božja rasla: od kerigme do evanđelja, KS, Zagreb, 2016.


19



1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. Josip Oslić 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi I.

1.2. Naziv predmeta Povijest moderne i suvremene filozofije 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 5

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 45 P




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Po završetku i uspješnom polaganju kolegija studenti/ce će kritički usvojiti i znati predstaviti glavne autore, teme i probleme moderne i suvremene filozofije. Usvojena će im znanja također omogućiti dublje razumijevanje kolegija iz raznih područja teologije i religijske pedagogije i katehetike.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i / ili ulazne kompetencije potrebne za predmet nema


Po završetku i uspješnom polaganju kolegija studenti/ce će poznavati glavne autore, teme i probleme moderne (novovjekovne) i suvremene filozofije što će im omogućiti solidno uvođenje u povijest moderne i suvremene filozofije te im također omogućiti dublje razumijevanje kolegija iz raznih područja teologije i religijske pedagogoije i katehetike.


Po završetku i uspješnom polaganju kolegija student/ica će steći temeljna znanja iz povijesti moderne i suvremene, te će: 1. Razvijati kritičko filozofsko mišljenje, 2. Usvojiti temeljno novovjekovno i suvremeno filozofijsko pojmovlje, 3. Razumjeti i kritički evaluirati temeljne pozicije glavnih novovjekovnih i suvremenih filozofa, 4. Upoznati temeljna djela moderne i suvremene filozofije, 5. Implementirati filozofijske uvide u vlastitu životnu i profesionalnu teoriju i praksu.


1. Uvod u novovjekovnu filozofijsku misao. 2. Renesansa i humanizam – Filozofija prirode (Giordano Bruno, Kopernik, Kepler, Galilei, Newton). 3. Veliki sustavi XVII. i XVIII. stoljeća – racionalizam i empirizam (osnovne karakteristike). 4. Racionalizam – R. Descartes, B. Spinoza, G. W. Leibniz, B. Pascal. 5. Empirizam – F. Bacon, T. Hobbes, J. Locke, G. Berkeley, D. Hume 6. Prosvjetiteljstvo – Voltaire, C. de Montesquie, D. Diderot, J. le R. d' Alambert, J. J. Rousseau. 7. Njemački klasični idealizam I. – I. Kant (Kritika čistog uma). 8. Njemački klasični idealizam II. – I. Kant (Kritika praktičnog uma, Kritika moći suđenja), J. G. Fichte. + 1. Kolokvij 9. Njemački klasični idealizam III. – F. W. Schelling, G. W. F. Hegel (dijalektika). 10. Njemački klasični idealizam IV. - G. W. F. Hegel (filozofija povijesti, estetika, filozofija religije), 11. Uvod u suvremenu filozofijsku misao: Kierkegaard i Nietzsche 12. Marx i razne inačice marksizma 13. Husserl – fenomenologija 14. Heidegger - pitanje o bitku


20


15. Logički pozitivizam, neopozitivizam i suvremena gibanja u analitičkoj filozofiji + 2. kolokvij




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i sudjelovanje u raspravama na nastavi.







5


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

René Descartes, Metafizičke meditacije. Razmišljanja o prvoj filozofiji, Demetra, Zagreb, 1994. (odabrani dijelovi)

Immanuel Kant, Kritika čistoga uma, Nakladni zavod Matice Hrvatske, Zagreb, 1984.

John Locke, „Dvije rasprave o vladi“, vidi u: Vanda Božičević (ur.), Filozofija britanskog empirizma, Školska knjiga, Zagreb, 1996.

I.Kant, Kritika praktičkog uma, Zagreb 1990.

G. W. F Hegel, Enciklopedija filozofskih znanosti, Sarajevo 1965.

M. Heidegger, Bitak i vrijeme, Zagreb 1985.

2.11. Dopunska literatura B. Bošnjak, Povijest filozofije, sv. III, Zagreb 1993. Damir Barbarić (ur.), Filozofija njemačkog idealizma, Školska knjiga, Zagreb, 1998. (odabrani dijelovi)



21



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Ante Barišić 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 2

1.2. Naziv predmeta Patrologija 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 5

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) P60 + 10E-učenje




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Cilj je detaljno upoznavanje studenata i studentica sa prvih sedam stoljeća povijesti kršćanstva. Pritom je osobito naglasak na najznačajnijim događajima i autorima koji su doprinijeli širenju kršćanske vjere i misli, razvoju teologije što će kasnije imati snažan odjek na čitavu europsku kulturu srednjeg i novog vijeka.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i / ili ulazne kompetencije potrebne za predmet

Budući da je sveukupna patristička književnost napisana na grčkom i latinskom jeziku poželjno je elementarno poznavanje dotičnih jezika. Osim njih, vrlo je korisno i poželjno također poznavati neke od suvremenih jezika kao što je: njemački, talijanski, francuski, engleski, španjolski.


Studentice i studenti će biti osposobljeni za: -tumačenje i shvaćanje načina kako se širila kršćanska vjera u prvim stoljećima, te na koje je temeljene poteškoće nailazila. - povezivanje teoloških i duhovnih tradicija s vlastitim životom i crkvenom praksom - interdisciplinarnu suradnju na području humanističkih i društvenih znanosti na studijskoj, znanstvenoj i istraživačkoj razini - Pokazati kako iskustvo prve Crkve može biti korisno vjeroučiteljima - današnjim navjestiteljima Evanđelja.


-Studentice i studenti će biti upoznati s načinom širenjem kršćanstva u prvim stoljećima njegove povijesti, kao i s time na koje je temeljene poteškoće nailazilo unutar Rimskog carstva, te kasnije arapskih osvajanja i islama. -Studentice i studenti će biti upoznati s metodom evangelizacijskog navještaja svetih otaca kršćanstva, s prilagodbama nužnim za dotični navještaj unutar Rimskog carstva, te unutar kasnije arapske i islamske kulture u Sjevernoj Africi i Palestini sukladno okolnostima i izazovima vremena a brižno čuvajući apostolsku predaju. -Studentice i studenti kroz studij Patrologije i upoznavanjem iskustva života prve Crkve rasprostranjene po čitavom Rimskom carstvu postaju svjesni važnosti pojedinih crkvenih otaca, ekumenskih koncila koji su doprinosili daljnjem razvoju kršćanske vjere i kulture. Osim toga s takvom sviješću studenticama i studentima, kao budućim vjeroučiteljima i vjeroučiteljicama, može biti veoma korisno kao polazište i ohrabrenje za njihovo današnje naviještanje i izgradnju nove evangelizacije u Europi i svijetu. -Studentice i studenti će s upoznavanjem povijesnih epoha kroz koje je kršćanstvo prošlo u prvom tisućljeću svoje povijesti i raznim društvenim uređenjima unutar kojih se razvijalo (politeizam, carstvo, monarhija, ateizam, gnosticizam) biti osposobljeni za u naše današnje vrijeme neophodan dijaloški napor u multi-kulturalnom društvu i kontekstu Europe u čijoj se kulturnoj i znanstvenoj pozadini nalazi upravo kršćanska kultura i njezini izvori. Bit će osposobljeni i osjetljivi na potrebni dijalog s drugim svjetskim religijama kao što je islam, budizam i hinduizam te za ekumenizam s drugim kršćanskim zajednicama kao što je pravoslavlje i protestantizam.

2.5. Opis sadržaja predmeta

1. Patrologija kao znanost, tumačenje pojmova, srodne znanosti, karakteristike oca, opći pregled gradiva. 2. Judeokršćanska teologija; Apostolski oci: Didache, Klement Rimski, Barbnaba, Ignacije, Polikarp i Pastir 3. Kršćanski apologeti drugoga stoljeća (Justin, Atenagora, Teofil Antiohijski, Aristid, Tacijan)


22


(detaljno razrađen prema satnici nastave)

4. Krivovjerja drugoga stoljeća i antiheretička književnost. Sveti Irenej kao najznačajniji pisac protiv krivovjerja. 5. Značenje Aleksandrijske škole, te njezinih najznačajnijih predstavnika (Klement Aleksandrijski i Origen) 6. Nastanak kršćanske latinske književnosti u Africi. Najznačajniji autori: Tertulijan i Ciprijan. 7. Latinska književnost u Rimu (Novacijan), te latinska književnost u doba tranzicije (Laktancije) 8. Prvo razdoblje arijanske krize, počevši od Nicijeskog sabora do 362. te dva najznačajnija stupa pravovjerja: Atanazije na Istoku i Hilarije na Zapadu. 9. Drugo razdoblje arijanske krize s Kapadočkim ocima (Bazilije Veliki, Grgur iz Nise i Grgur iz Nazijanza) kao najistaknutij im borcima za pravovjerje. 10. Palestinski pisci: Ćiril Jeruzalemski i Euzebije. 11. Antiohijski pisci: Teodor Mopsuestijski i Ivan Zlatousti. 12. Latinski pisci: Ambrozije Milanski, Jeronim i Augustin. 13. Efeški sabor i Ćirlil Aleksandrijski. 14. Kalcedonski sabor i Teodoret Cirski. 15. Monofizitizam, monoenergizam i monoteletizam. Maksim Ispovjedalac kao najznačajniji predstavnik pravovjerja protiv spomenutih teoloških devijacija. 16. Grgur Veliki i Izidor Seviljski. Konac patrističkog razdoblja na Zapadu. 17. Ikonoklastičko pitanje i Ivan Damaščanski. Konac patrističkog razdoblja na Istoku, pojava islama




laboratorij x mentorski rad

(ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje predavanja i aktivno sudjelovanje tijekom nastave u raspravama







5


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Juraj PAVIĆ - Tomislav Zdenko TENŠEK, Patrologija, Zagreb, 1993.


Tomislav J. ŠAGI – BUNIĆ, Povijest kršćanske literature, Zagreb, 1976. Tomislav J. ŠAGI – BUNIĆ, Kristologija Prokla Carigragskog, Anto Barišić [ur.], Zagreb, 2009. Anto BARIŠIĆ, Teandrička kristologija Tomislava Janka Šagi-Bunića, Zagreb, 2012. Anto BARIŠIĆ, Vjerska politika Konstantina I. tijekom i nakon Koncila u Niceji 325. godine, u: Bogoslovska smotra, Vol. 83, No. 4, veljača 2014., 763-786. Anto BARIŠIĆ, O univerzalnoj eshatologiji Origena iz Aleksandrije, u: Crkva u svijetu, Vol. 49, No. 1, Svibanj 2014., 58-80.


23


Ivan BODROŽIĆ, Kršćanska vjera i helenistička kultura: između susreta i sraza, blagoslova i izazova, u: Bogoslovska smotra, Vol. 81, No. 3, Listopad, 2011., 607-628. Andrea FILIĆ, Efeška kristološka kontroverzija prema djelima T. J. Šagi-Bunića – od raskola (431.) do sjedinjenja (433.), Zagreb, 2015. Vanda KRAFT SOIĆ, Hilarijeva borba protiv arijanizma, Split, 2016.



24



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Božidar Mrakovčić 1.6. Godina studija 1.

1.2. Naziv predmeta Stari zavjet: Petoknjižje i povijesne knjige 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 33 P+12 S



1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak


2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Stjecanje znanja i sposobnosti potrebnih za znanstveno proučavanje Petoknjižja i povijesnih knjiga



Stjecanje znanja i sposobnosti potrebnih za znanstveno proučavanje Petoknjižja i povijesnih knjiga.



proučavati i razumjeti knjige Petoknjižja uz detaljno analiziranje sadržaja

stručno koristiti povijesne knjige na razini uvoda

razumjeti povijesne okolnosti nastanka Petoknjižja i povijesnih knjiga

praktično primjenjivati kritičke metode u proučavanju Petoknjižja i povijesnih knjiga

razlikovati različite predaje i dokumente koji su pridonijeli nastanku Petoknjižja i povijesnih knjiga


1. Uvod u Petoknjižje i Prednje proroke s kratkom poviješću istraživanja. 2. Poseban uvod u Petoknjižje:

sastav

povijesni ambijent

teološka poruka i

različite teorije o nastanku. 3. Uvod i predstavljanje sadržaja pojedinih knjiga. 4. Egzegetsko tumačenje izabranih važnijih tekstova. 5. Poseban uvod u Prednje proroke (deuteronomistička povijest):

sastav

povijesni ambijent

teološka poruka. 6. Uvod i predstavljanje sadržaja pojedinih knjiga 7. Egzegetsko tumačenje izabranih važnijih tekstova. 8. Uvod u kronističku povijest i u preostale povijesne knjige.


25





2.7. Komentari:






Kolokviji Usmeni ispit da (Ostalo upisati)



Ocjenjuje se aktivno sudjelovanje u nastavi, uspjeh samostalnog istraživanja i usmeni ispit




ostalih medija

D. TEPERT, Petoknjižje i povijesne knjige, ad usum privatum, skripta KBF, Zagreb 2011.

W. HARRINGTON, Uvod u Stari zavjet, Zagreb 1993.


N. HOHNJEC, Biblija u prozi, Zagreb 2002. B. LUJIĆ, Drugi - mogućnost ljubavi, Zagreb 2003. A. REBIĆ, Stvaranje svijeta i čovjeka, Zagreb 1996. M. TÀBET, Introduzione al Pentateuco e ai Libri storici dell’Antico Testamento, Roma 2001. E. ZENGER, Einleitung in das Alte Testament, Stuttgart 1995. D. ARENHOEVEL, Uspomena na očeve. Post 12-50 (Riječ 22), Zagreb 1991. R. SCHMID, S Bogom na putu. Knjige Izlaska, Levitskog zakonika i Brojeva (Riječ 23), Zagreb 1991. G. BRAULIK, Mojsijeva oporuka, Knjiga Ponovljenog zakona (Riječ 19), Zagreb 1988. H. MADL, Ako budete čuvali Savez. Jošua – Suci – Ruta (Riječ 20), Zagreb 1991.




26



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Jasna Šego 1.6. Godina studija 1.

1.2. Naziv predmeta Engleski jezik u akademske svrhe 1 i 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici Emanuel Maloča, prof. 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 30+30+0+0


1.5. Status predmeta Obavezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak


2. OPIS PREDMETA


Studenti će se u okviru kolegija baviti tekstom, koji će analizirati na različite načine kao što su: opće i detaljno razumijevanje teksta, koherentnost teksta, traženje informacija u tekstu, traženje značenja u tekstu, razlikovanje osnovne ideje teksta od detalja kojima je potkrijepljena, potpuno, letimično i selektivno čitanje teksta, itd. Osim toga studenti će učiti o jezičnim odnosima kao što su iskazivanje suprotnosti, uvjeta, uzroka i učinka. Obrađivat će se pojmovi kao što su registar, vrste teksta, sinonimi, kolokacije, itd. Studenti će se učiti vještini akademske komunikacije i diskusije, slušanju i prekidanju sugovornika u primjerenom trenutku te izražavanju slaganja ili neslaganja s idejama sugovornika. Kolegij će se baviti i različitim vrstama eseja, a studenti će usvajati vještinu pisanja paragrafa i eseja te usmenog izlaganja.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Predznanje engleskog jezika na razini A2.



Razvijanje vještina naprednog čitanja, pisanja, slušanja i gramatičkih znanja potrebnih u akademske svrhe. Studenti će razvijati razumijevanje, kritičko mišljenje, vođenje bilježaka i vokabular te akademske vještine govorenja, pisanja eseja, prezentacijske vještine, daljnje razumijevanje engleske gramatike i sposobnost komuniciranja o temama vezanima uz područje njihovog akademskog interesa.


Prvi semestar: 1. Register. Planning essays. Discourse markers of time sequence. 2. Skimming. Scanning. English-medium tertiary education. 3. Cohesion. Markers to indicate main ideas. 4. Finding meaning from context. Collocations. 5. Argument essays. Addition and contrast. Main and supporting ideas. 6. Differentiating between weak and strong evidence. Predicting focus. Definite articles. 7. Discussion essays. Avoiding the repetition of words. Contrast, deduction, example, addition and summation. 8. Interrupting, suggesting, accepting and rejecting ideas. Positive and negative aspects of technology. 9. Topic sentences. Cause and effect. Ellipsis and substitution. 10. Text types. Listening for pleasure and non-linguistic cues. Tutorial participation skills. 11. Oral presentation skills. Oral discourse markers. Compiling bibliographies. 12. Pronominal referencing and participant tracking. Review of perfect tenses. 13. Distinguishing between fact and opinion. Identifying bias and attempts to influence. Becoming a critical reader. 14. Ponavljanje. 15. Kolokvij 1. Drugi semestar:


27


1. Research reports. Mini-research project. 2. Using visual aids in presentations. Distinguishing between fact and opinion. Reporting verbs in citing and paraphrasing. Future

predictions. 3. Campus vocabulary. Academic requests and replies. 4. Examining texts from different points of view. Giving constructive criticism. 5. Various discussion techniques. Hypothesizing and speculating. Conditionals. 6. Comparing and contrasting essays. Cause and effect. Exposition schema: discussion and argument. 7. Nominalization: moving towards more academic writing. 8. Listening to predict main focus. Vocabulary and scanning. 9. Language of persuasion. 10. Dissecting essay questions for meaning. Expositions revisited and expanded. 11. Finding implied meaning. 12. Genre overview. Reviewing academic writing. Cross-cultural communication. Peer review of extended essays. 13. Precis, abstracts, introduction, conclusions and summaries. Interpreting and describing information from charts and graphs. 14. Ponavljanje. 15. Kolokvij 2.




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Sudjelovanje na nastavi, pisanje eseja i domaćih zadaća.


Pohađanje nastave da Istraživanje Praktični rad

Eksperimentalni rad Referat Domaće zadaće da

Esej da Seminarski rad (Ostalo upisati)



2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu Kolokvij na kraju semestra, pismeni i usmeni ispit na kraju godine.




ostalih medija

Cox, C.; Hill, D.: EAP Now!: English for Academic Purposes; Pearson/Longman, Australia, 2004

Jordan, R.R.: Academic Writing Course; Collins, London & Glasgow, 2004

Bailey, S.: Academic Writing; Routledge, London, 2006

Murphy, R.: English Grammar In Use; Cambridge University Press, 2004

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave Mikulić, G.; Krvavac. A.: English for the Arts and Humanities. Zagreb, Školska knjiga, 1988.


28


prijedloga studijskoga programa) Članci i resursi s interneta.



29



1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Josip Šimunović Doc. dr. sc. Denis Barić

1.6. Godina studija 1.

1.2. Naziv predmeta Proseminar 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 5P + 10S + 15V

1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani) preddiplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu Tri skupine po 20 studenata



2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Temeljni je cilj proseminara upoznavanje sa seminarskim radom i osposobljavanje za takav rad.



Naučiti i usvojiti osnove metode znanstvenog rada kojima će se studenti služiti tijekom studija, osobito unutar seminarskih radova. Primjeniti temeljna znanja i vještine iz metodologije znanstvenoga rada u stvaranju stručnih i znanstvenih tekstova.



poznavati i predstaviti temeljne izvore znanja iz određene discipline (znanstveno-stručni časopisi, rječnici, leksikoni, priručnici i sl.)

ispravo se služiti metodologijom znanstvenog rada

pronalaziti literaturu i obrađivati građu

raditi timski u grupi

sigurno, jasno i ispravo pisano i usmeno predstaviti rezultate rada


1. Upoznavanje s ciljevima Proseminara i načinom njegova izvođenja. 2. Vođenje i analiza zapisnika. 3. Upoznavanje i primjena metodologije znanstvenog rada. 4. Dokumentacijska osnova rukopisa: citati, podnožne napomene, bibliografija. 5. Upoznavanje temeljnih stručnih i znanstvenih časopisa iz odgovarajuće disciline. 6. Upoznavanje temeljnih leksikona, rječnika, priručnika iz odgovarajuće discipline. 7. Sastavljanje te usmeno predstavljanje stručnih i znanstvenih tekstova:

prikaz članka

referata

tematskog elaborata

recenzije

rasprave/studije


predavanja X seminari i radionice X vježbe

on line u cijelosti

X samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad

2.7. Komentari:


30


mješovito e-učenje terenska nastava

(ostalo upisati)



Pohađanje nastave da Istraživanje da Praktični rad da


Esej Seminarski rad da (Ostalo upisati)




Pohađanje i aktivno sudjelovanje u nastavi – 20% Seminarski rad – 30% Istraživanje i predstavljanje radova – 50%




ostalih medija

Stručni i znanstveni časopisi iz određene displiline.

Rječnici, leksikoni i priručnici iz određene discipline.



Rad studenata bit će sustavno i trajno praćen na samoj nastavi. Na temelju unaprijed zadanih elemenata praćenja, bit će vođena redovita evidencija o njihovoj nazočnosti na nastavi, ispunjavanju obveza, aktivnome sudjelovanju u raspravama, istraživanjima u biblioteci, izradbi i predstavljanju radova, timskome radu. Informacije o napretku i eventualnim problemima pružat će se studentima tijekom redovitih konzultacija..



31



1.1. Nositelj predmeta Davorin Babić, prof. 1.6. Godina studija 1.-2.

1.2. Naziv predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 2

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 60V




2. OPIS PREDMETA


Tjelesno i zdravstveno odgojno-obrazovno područje zbog svoga značenja za skladan razvoj antropoloških obilježja studenata jedinstveno je po mogućnostima i posebnostima. To pretpostavlja da nastava tjelesne i zdravstvene kulture treba biti primjerena razvojnim značajkama studenata, koje ovaj program u cijelosti uzima u obzir. Sukladno tome redovita nastava tjelesne i zdravstvene kulture u visokom obrazovanju je usmjerena prema optimalnom usavršavanju motoričkih znanja i unapređenju sposobnosti i osobina koje su presudne za uspješnost u studiju te učinkovitom obavljanju odabranog poziva. Program tjelesne i zdravstvene kulture u visokom obrazovanju je nadogradnja na temeljne postavke tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnoga područja programa srednje škole. Program međupovezno određuju obrazovna, antropološka i odgojna sastavnica.


Student-ica ispunjava obvezu prema predmetu Tjelesna i zdravstvena kultura redovitim dolaženjem u primjerenoj sportskoj opremi, zalaganjem na nastavi 15 puta u semestru, od kojih je 20% opravdanih izostanaka, što znači da je 12 puta obvezno doći na nastavu u jednom semestru


Cilj tjelesne i zdravstvene kulture u visokom obrazovanju je (1) učenje novih motoričkih znanja, (2) usavršavanje osnovnih teorijskih i praktičnih motoričkih znanja, (3) sprečavanje procesa deterioracije ili preranog pada osobina i sposobnosti uslijed nedostatne tjelesne aktivnosti (5) osposobljavanje studenata za individualno tjelesno vježbanje i (6) promicanje tjelovježbene i sportske kulture.


- Usvajanju teorijskih i praktičnih motoričkih znanja u svrhu osposobljavanja studenata za samostalno tjelesno vježbanje. - Povezivanje interesa studenata prema određenim kineziološkim aktivnostima u svrhu zadovoljavanja potreba za kretanjem. - Usvajanju znanja o značaju svakodnevnog tjelesnog vježbanja u svrhu utjecaja na antropološka obilježja te postizanja uspjeha u studiju i budućem

zanimanju. - Isticanju značaja zdravstvene kulture u svrhu očuvanja i unapređenja zdravlja. - Upoznavanje s rizicima štetnosti po zdravlje kod raznih ovisnosti. - Promicanju značaja kvalitetne prehrane pri intelektualnim i tjelesnim naporima. - Praćenju sastava tijela i prevenciji pretilosti. - Informiranju studenata o rezultatima dosadašnjih istraživanja o zdravlju. - Osposobljavanju za timski rad. - Uključivanju studenata u sportska natjecanja s ciljem razvijanja interesa za osobni napredak u različitim sportskim aktivnost ima. - Uključivanju studenata u programe sportske poduke.


2.6. Vrste izvođenja nastave: predavanja seminari i radionice

samostalni zadaci multimedija i mreža

2.7. Komentari:


32


vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava




Pohađanje nastave Istraživanje Praktični rad









ostalih medija

Anderson, B., E. Burke, B. Pearl (1997.). Fitness za sve, Zagreb: Gopal.

Anderson, B. (2001.). Stretching. Zagreb: Gopal.

Mišigoj-Duraković, M. (1999.). Tjelesno vježbanje i zdravlje, Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu.

Findak, V. (1999.). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture, Zagreb: Školska knjiga


Findak, V. (1999.). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture, Zagreb: Školska knjiga Medved, R., i suradnici (1987.). Sportska medicina, Zagreb: Jumena.


1. Praćenje zdravstvenog statusa studenata analizom rezultata obveznih sistematskih pregleda koji se provode u suradnji s liječnicima. 2. Praćenje motoričkih znanja i sposobnosti u izbornoj aktivnosti, osobito motoričkih znanja i sposobnosti koje mogu utjecati na uspjeh u

budućem zanimanju. 3. Praćenje i vrednovanja rada na osnovu analize rezultata upitnika o interesima studenata, razine dosadašnjih sportskih postignuća i

trenutne angažiranosti u sportsko rekreativnim aktivnostima. 4. Praćenje trenutne angažiranosti u sportu i interesa studenata za sudjelovanje na studentskim sportskim natjecanjima i sportskim

priredbama.



33



1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Josip Oslić Doc. dr. sc. Danijel Tolvajčić

1.6. Godina studija 2. godina

1.2. Naziv predmeta Antropologija i etika 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 6






2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Cilj je predmeta da studenti dobiju opći povijesni i teorijski uvid u glavne autore, teme i interese filozofije o čovjeku, filozofske antropologije i etike

2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Nema


Po završetku i uspješnom polaganju kolegija studenti će kritički usvojiti i znati predstaviti temeljne filozofijsko-antropologijske i etičke koncepcije, osobito one relevantne za religijskopedagošku teoriju i praksu.


Po završetku i uspješnom polaganju kolegija studenti će steći temeljna znanja iz filozofske antropologije i etike, te će moći:

opisati i sažeto prenijeti osnovne sadržaje kolegija

poznavati temeljno filozofijsko-antropologijsko i etičko pojmovlje

objasniti i kritički predstaviti temeljne pozicije glavnih antičkih, srednjovjekovnih i novovjekovnih filozofa s obzirom na filozofiju o čovjeku i etiku

objasniti i kritički predstaviti različite suvremene filozofijsko-antropologijske i etičke nacrte

samostalno interpretirati glavna djela iz klasične filozofije o čovjeku, suvremene filozofske antropologije i etike.


Prvi dio kolegija: Filozofska antropologija 1. Uvod u kolegij – predstavljanje izvedbenog plana, literature i studentskih obveza, 2. Pokušaj određenja filozofska antropologije, njezinih ciljeva i metode, 3. Temeljni pojmovi filozofije o čovjeku i filozofske antropologije, 4. Povijesni pregled klasičnih mjesta filozofije o čovjeku – Platon, Aristotel, kršćanski mislitelji 5. Zasnivanje filozofske antropologije kao discipline - Kant, Herder, Feuerbach, 6. Filozofska antropologija u užem smislu I. – Scheler, Gehlen, 7. Filozofska antropologija u užem smislu II.- Plessner, Buber, + 1. Kolokvij

Drugi dio kolegija: etika 8. Pokušaj određenja etike, njezinih ciljeva i metode, 9. Temeljni etički pojmovi, 10. Povijesni pregled klasičnih etičkih teorija I. – Platon, Aristotel, Epikur, Stoici 11. Povijesni pregled klasičnih etičkih teorija II. – kršćanska etika 12. Povijesni pregled klasičnih etičkih teorija III. – Kant 13. Suvremeni etički nacrti I. - H. Jonas, E. Levinas


34


14. Suvremeni etički nacrti II. - O. Hoffe, D. von Hildebrand 15. Završna razmatranja + 2. kolokvij




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave, pisanje eseja, sudjelovanje u raspravama na nastavi, izlazak na kolokvij (opcionalno)







2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu Vrednuje se redovito pohađanje nastave, esej, kolokviji te aktivnost na satu.


Naslov Broj primjeraka u

knjižnici


medija

Aristotel, O duši, Zagreb ,1996.

Aristotel, Nikomahova etika, Zagreb, 1992.

I. Kant, Kritika praktičkog uma, Zagreb, 1990. (odabrani dijelovi)

I.Kant, Metafizika ćudoređa, Zagreb, 1999. (odabrani dijelovi)

M. Scheler, Ideja čovjeka i antropologija, Zagreb, 1996. (odabrani dijelovi)

H. Plessner, Stupnjevi organskoga i čovjek, Zagreb, 2004. (odabrani dijelovi)


G. Haeffner, Filozofska antropologija, Zagreb, 2003. H. Burger, Filozofska antropologija, Zagreb 1993. J. Oslić, Izvor budućnosti, Zagreb, 2002. J. Talanga, Uvod u etiku, Zagreb, 1999.


Studentska anketa te samoevaluacija koju provode nositelji kolegija na kraju predavanja.



35



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Stipo Kljajić 1.6. Godina studija II.

1.2. Naziv predmeta Stari zavjet: Proročki i mudrosni spisi 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 45P


1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja


2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Uvesti studente u poznavanje proročkih i mudrosnih spisa SZ-a i egzegetsko izlaganje izabranih mjesta.


Završeni predmeti: Opći uvod u Sveto pismo i Stari zavjet: Petoknjižje i povijesne knjige.


Stručno poznavanje i primjena proročkih i mudrosnih poruka u nastavi katoličkog vjeronauka.



općenito poznavati proročke knjige

općenito poznavati mudrosne knjige

analizirati središnja mjesta i sadržaje proročkih i mudrosnih spisa

cjelovito prenositi biblijske sadržaje.


1. Uvod u kolegij (2 sata) 2. Veliki proroci: Izaija (5) 3. Jeremija (4) 4. Ezekiel (4) 5. Daniel (3) 6. Mali proroci: Hošea (2), Joel (1) Amos (2), Jona (1), Mihej (2) 7. Habkuk (1), Hagaj (1), Zaharija (1) i Malahija (1) 8. .Mudrosni spisi: Job (2), Psalterij (4), Mudre izreke (2) 9. Propovjednik/Kohelet (2), Pjesma nad pjesmama (2) 10. Knjiga Mudrosti (2) i Knjiga Sirahova (1)


X Predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava


2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje predavanja. Aktivno sudjelovanje na predavanjima.


36









Pohađanje nastave - 25%, kolokvij - 25%, usmeni ispit - 50%



knjižnici


medija

N. Hohnjec, Djela proročka, Zagreb, 2001.

N. Hohnjec, Umijeće biblijske mudrosti, Zagreb, 2001.

B. Lujić, Starozavjetni proroci, Zagreb, 22010.


A. Rebić, Prorok čovjek Božji, Zagreb, 1982. E. Charpentier, Pour lire l' Ancien Testament, Paris, 1999 (ili prijevod knjige na engl. i njem.)


Redovito pohađanje predavanja. Aktivno sudjelovanje na predavanjima. Polaganje kolokvija i ispita.



37



1.1. Nositelj predmeta doc. dr. sc. Branko Murić 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 2. godina

1.2. Naziv predmeta Kršćanska objava 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 5


1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani) preddiplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu



2. OPIS PREDMETA


Osposobiti studente za znanstveni i sustavni pristup kategoriji teologije s posebnim naglaskom na fundamentalnu teologiju. Uvesti u pojam kršćanske objave kao predmetnog interesa teologije. Budući da se radi o prvom i središnjem predmetu fundamentalne teologije, cilj je studente upoznati sa poviješću i razvojem discipline od apologije preko apologetike do suvremene teološke discipline fundamentalne teologije. Nadalje, mjesto događaja objave jest čovjekova egzistencija te je cilj pokazati kako je čovjek biće koje je sposobno za Boga te kako posjeduje mogućnost prihvaćanja moguće objave. To su preduvjeti kako bi se postigli daljnji ciljevi predmeta: istražiti objavu u različitim etapama povijesnog razvoja; uvidjeti kako je Isus Krist žarište objave i središte ljudske stvarnosti (GS 4-39); ukazati na jedinstvenost i univerzalnost kršćanske objave; istražiti problematiku povijesnog Isusa i Krista vjere; istražiti problematiku današnjeg govora o Isusovu uskrsnuću. Na posljetku, promišlja se odnos između objave i predaje te se donose temeljni aspekti predaje (biblijski i doktrinalni te sustavni) kao preduvjet za uvid u odnos objave i Crkve. Općeniti ciljevi su shvaćanje mjesta objave u teologiji i posebni cilj objava kao ishodište teologije.


Potrebno je predznanje filozofskih predmeta i egzegeze SZ i NZ predviđenih prema planu i programu I. godine studija.


- student će moći primijeniti stečeno znanje u daljnjem studiju jer će im biti ponuđeni osnovni teološki pojam objave kao hermeneutski ključ i središte cijele teologije - student će moći primijeniti kategoriju objave kao temeljnog pojma u shvaćanju krajnjeg razloga i pravoga temelja a time i središta poruke kršćanstva - studenti će biti osposobljeni kritički promišljati i pristupati kategoriji objave i povezivati ga s ostalim specifičnim teološkim područjima - studenti će sami moći dalje istraživati, služiti se literaturom i primjenjivati stečene vještine u studiju


- razumjeti na koji način pristupiti čovjeku kao biću koje je otvoreno spram Boga - primijeniti stečena znanja i vještine u studiju i katehezi - prepoznati koja su obilježja povijesne objave i njezina važnost za spasenje - prepoznati univerzalnost i posebnost Kristovog spasenja dogođenog jednom za svagda - dijalogizirati s drugima i drukčijima - upotrebljavati ponuđenu literaturu i spoznaju za daljnji studij

2.5. Opis sadržaja predmeta (detaljno razrađen

1. Uvod: Pojam teologije. Pojam i metoda fundamentalne teologije (6 sata) 2. Povijesni pregled razvoja fundamentalne teologije od apologije preko apologetike do suvremenog traktata. Istražiti nužnost fundamentalne teologije kao teološke discipline (8 sati) 3. Čovjekova egzistencija mjesto događanja Objave (GS 4-39): pitanje iskustva zla i pitanje smisla čovjekova života; čovjek sposoban za Boga, čovjek kao potentia oboedientialis (8 sati)


38


prema satnici nastave)

4. Objava u različitim etapama povijesnog razvoja (10 sati) 5. Objava u učiteljstvu Crkve: od Tridenta do II. vatikanskog koncila (5 sati) 5. Isus Krist: žarište Objave i središte ljudske stvarnosti. Jedinstvenost i univerzalnost kršćanske Objave. Pitanje povijesnog Isusa i Krista vjere (8 sati) 6. Teologija Predaje. Objava i Predaja: biblijski, doktrinalni i sustavno-teološki vidi traditio 6. Zaključak



samostalni zadaci x multimedija i mreža


2.7. Komentari:








5


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Ch. BÖTTIGHEIMER, Shvatiti vjeru. Teologija čina vjere, Zagreb 2015.

A. DOMAZET, Kršćanska objava. Fundamentalno-teološka studija, Zagreb 2015.

DRUGI VATIKANSKI KONCIL, Dei Verbum. Dogmatska konstitucija o božanskoj objavi (18.XI.1965.), u: Dokumenti, Zagreb 72008.

R. FISICHELLA, Uvod u fundamentalnu teologiju, Zagreb 2015.

A. KRESINA – LJ. RUPČIĆ – A. ŠKRINJAR, Dogmatska konstitucija o božanskoj Objavi Dei Verbum, Zagreb 1981.

Ch. BÖTTIGHEIMER, Shvatiti vjeru. Teologija čina vjere, Zagreb 2015.


H. U. von BALTHASAR, Samo je ljubav vjerodostojna, Zagreb, 1999. J B. METZ, Memoria passionis, Zagreb, 2009., 91-160 A. SCHNEIDER, Putovi Božje Objave, Zagreb 2008. H. WALDENFELS, Kontekstualna fundamentalna teologija, Đakovo 1995.



39



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Tomislav Kovač 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 2. god.

1.2. Naziv predmeta Kršćanstvo i religije 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 4 ECTS





2. OPIS PREDMETA


Predmet pruža opći uvid u fenomen religije, osobito kroz upoznavanje s velikim religijama današnjega svijeta, s njihovim teme ljnim doktrinarnim, moralnim i obrednim naučavanjima te pisanim i duhovnim tradicijama. Studente želi informirati o specifičnostima svake religije i o njihovim sličnostima i razlikama s kršćanstvom. Obradit će se pozornost i na pojavu sekti i novih religijskih pokreta te iznijeti stav Katoličke crkve o međureligijskom dijalogu.


Ispunjeni uvjeti za upis u treću godinu studija. Poznavati osnovu filozofsku i teološku terminologiju. Motivacija za religijsku problematiku.


- Cjelovito razumijevanje religijskog fenomena i njegovo promišljanje u suodnosu na suvremenu antropološku, društvenu i povijesnu zbilju. - Religijsko pitanje postaviti u kreativan odnos s ostalim teološkim disciplinama te s religiozno-pedagoškom i katehetskom formacijom. - Primijeniti religiološko znanje u vjeronaučnoj i katehetskoj nastavi te, po potrebi, u pastoralnom radu.


Studenti će biti u stanju: 1. razlikovati osnovna polazišta vezana uz fenomen religija te o njima argumentirano govoriti, osobito u okviru osnovnoškolskih i

srednjoškolskih vjeronaučnih programa te u župskoj katehezi; 2. prepoznati strukturu religijskog govora i posjedovati širi uvid u religijska pitanja; 3. razumjeti i iznositi temeljna naučavanja različitih religijskih tradicija te ih međusobno uspoređivati; 4. smijestiti ključne tekstove drugih religijskih tradicija u njihov povijesni, kulturalni i duhovni kontekst; 5. uočiti kršćansku zasebnost u odnosu na druge religije; 6. prenositi stav Katoličke crkve prema drugim religijama i međureligijskom dijalogu; 7. vrednovati i koristiti stručnu literaturu na području religijskih znanosti.


Predmet pristupa religijama kao cjelovitom antropološkom, duhovnom, povijesnom, kulturalnom te društveno-političkom fenomenu koji je i danas iznimno relevantan. Polazi od čovjeka kao religioznog bića (homo religiosus), analizira različite definicije religije, objašnjava osnovnu strukturu religijā i značenje temeljnih religijskih pojmova. Letimično obrađuje tri glavna tipa religija u suvremenom svijetu: tradicionalne religije (religije Afrike, Australije i Oceanije), dalekoistočne religije (hinduizam, budizam, džainizam, sikhizam, konfucijanizam, taoizam, šintoizam) i monoteističke religije (židovstvo, kršćanstvo i islam), izlažući njihova središnja doktrinarna, moralna i obredna naučavanja. Nakratko se osvrće na fenomen sekti i novih religijskih pokreta. Na kraju iznosi opće stavove Katoličke crkve prema nekršćanskim religijama i međureligijskom dijalogu.

2.6. Vrste izvođenja nastave: x predavanja x samostalni zadaci 2.7. Komentari:


40



x multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

2.8. Obveze studenata Redovito i založeno pohađanje nastave; samostalni rad u obliku čitanja i daljnjeg istraživanja materije; uspješno polaganje kolokvija. Usmeni ili pismeni završni ispit.


Pohađanje nastave DA Istraživanje NE Usmeni ispit DA

Eksperimentalni rad NE Referat NE (Ostalo upisati)

Esej DA Seminarski rad NE (Ostalo upisati)

Kolokvij DA Praktični rad NE (Ostalo upisati)

Projekt NE Pismeni ispit DA Broj bodova po ECTS sustavu (ukupno)

4


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Deklaracija Nostra aetate o odnosu Crkve prema nekršćanskim religijama (28.X.1965.), u: DRUGI VATIKANSKI KONCIL, Dokumenti, Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 72008.

KEMP, Hugh P., Praktični vodič za svjetske religije, Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 2015.

POUPARD, Paul, Religije, Zagreb, Jesenski i Turk/Kulturni informativni centar, 2007.

Religije svijeta: enciklopedijski priručnik, Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 31998.

Religije svijeta, Zagreb, Mozaik knjiga, 2009.


BÜRKLE, Horst, Čovjek traži Boga. Religijski pristup, Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 2000. DOGAN, Nikola, Religije i spas. Izvan Crkve nema spasenja, Đakovo, Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu, 2013. ELIADE, Mircea, Sveto i profano, Zagreb, AGM, 2002. IVANČIĆ, Tomislav, Religija i religije: morfologija, fenomenologija i teologija religija, Zagreb, Teovizija, 2007. JEŽIĆ, Mislav (ur.), Istočne religije (skripta za studente), Zagreb, Katedra za indologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2001. KHOURY, Adel Theodor (ur.), Leksikon temeljnih religijskih pojmova: židovstvo, kršćanstvo, islam, Zagreb, Prometej, 2005. KÜNG, Hans i dr., Kršćanstvo i svjetske religije. Uvod u dijalog s islamom, hinduizmom i budizmom, Zagreb, Naprijed, 1994. Opći religijski leksikon, Zagreb, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2002. PARTRIDGE, Christopher (ur.), Enciklopedija novih religija. Nove religije, sekte i alternativni duhovni pokreti, Zagreb, Naklada Ljevak, 2005. RIES, Julien, U potrazi za Bogom. Put religijske antropologije, Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 2016. TERRIN, Aldo Natale, Uvod u komparativni studij religija, Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 2006.



41



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Slavko Slišković 1.6. Godina studija 2.

1.2. Naziv predmeta Povijest Crkve u Hrvata 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 6





predmeta on line (maks. 20%) 2

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta U svjetlu povijesno utvrđenih činjenica te uzimajući u obzir rezultate društveno-humanističkih znanosti upoznati studente s poviješću Crkve i kršćanstva u Hrvata.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Poznavanje osnova nacionalne povijesti


Razumijevanje uvjeta u kojima su se Hrvati vezeli uz Apostolsku Stolicu i rimsku kršćansku tradiciju Upoznavanje s bogatstvom vjerskog života i stvaranje religioznog mentalitata u civilizacijskom i kulturnom ozračju hrvatstva Poznavanje i kritičko vrednovanje uloge Crkve u procesima nacionalne integracije Imati uvid u razvoj crkvenih struktura na hrvatskim prostorima



poznavati povijesni pregled Crkve i kršćanstva u Hrvata

razumjeti vjerske i kulturne prilike pojedinih zemljopisnih krajeva i povijesnih razdbolja

primijeniti znanje iz nacionalne povijesti Crkve u vjeronaučnoj nastavi

u suradnji s drugim stručnjacima kompetentno vrednovati ulogu Crkve i njezin utjecaj na različite povijesne procese u Hrvata

pridonositi boljem shvaćanju uloge Crkve u suvremenom hrvatskom društvu

poticati Crkvu u Hrvata na samokritičnost i propitivanje svoje uloge u prošlosti i sadašnjosti


1. Kršćanstvo Ilirika prije dolaska Hrvata 2. Etnogeneza i pokrštenje Hrvata 3. Crkva u Hrvata za vrijeme narodnih vladara 4. Obnova crkvenih struktura 5. Benediktinci i glagoljska baština 6. Biskup Hrvata i pokrajinski sabori 7. Hodočašća i bratovštine 8. Heterodoksni religiozni pokreti 9. Viteški i pustinjački redovi 10. Prosjački redovi i inkvizicija 11. Crkva, školstvo i znanost 12. Duhovni život i umjetnost


42


13. Ljudska prava i „predziđe kršćanstva“ 14. Reformacija, Tridentski sabor i katolička obnova 15. Pravoslavlje i unionizam 16. Prosvjetiteljstvo i jozefinizam 17. Revolucionarna previranja 18. Ustroj Crkve u Hrvata u 18. stoljeću 19. Ustroj Crkve u Hrvata u 19. stoljeću 20. Crkva i narodni preporod 21. Crkva i nacionalne učilišne, znanstvene i kulturne ustanove 22. Hrvatski katolički pokret 23. Crkva i totalitarizmi 20. stoljeća 24. U vrtlogu II. svjetskog rata 25. Vrijeme stradanja 26. Ustroj Crkve u Hrvata u 20. stoljeću 27. „Aggiornamento“ Crkve u Hrvata 28. Crkva i demokratizacija društva 29. Crkva u domovinskom ratu 30. Ustroj Crkve u Hrvata početkom III. tisućljeća


X predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava

X samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada samostalnih zadataka










knjižnici


medija

Franjo ŠANJEK, Kršćanstvo na hrvatskom prostoru, Zagreb 1996.

Mile VIDOVIĆ, Povijest Crkve u Hrvata, Metković – Split, 2007.

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave Franjo ŠANJEK, Srednjovjekovna povijest (Izabrani tekstovi), Zagreb 2000.


43


prijedloga studijskoga programa) Juraj KOLARIĆ, Povijest kršćanstva u Hrvata, Zagreb 1998.


Studenti će redovito pratiti nastavu, a na konzultacijama će moći dobiti i dodatne informacije za osobno usavršavanje te pomoć za polaganje ispita. Pisanjem kolokvija bit će praćen studentski rad, a anonimne ankete pomoći će nastavniku za samoevaluaciju i eventualne promjene u načinu izvođenja nastave i ocjenjivanja studenata.



44



1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Josip Oslić 1.6. Godina studija 2.

1.2. Naziv predmeta Uvod u psihologiju 1.7. Broj bodova po ECTS sustavu 3

1.3. Suradnici Dr. sc. Sanda Smoljo-Dobrovoljski 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 30P



55

1.5. Status predmeta obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1., 2., 3. razina), postotak izvođenja

predmeta on line (maksimalno 20%)

2. OPIS PREDMETA


Kolegij je introduktivnog i preglednog karaktera, a cilj mu je upoznati polaznike s nekim od značajnih tema psihologije, teoretskim i praktičnim osnovama pojedinačnih psihoterapeutskih škola, stavljajući kod toga poseban naglasak na specifični doprinos koji strategije savjetodavne prakse postavljaju u razumijevanju i teoretiziranju, uključujući i specifične korake u postupanju. Kolegij se pregledno osvrće na biološku (endokrinu) pozadinu ljudskog ponašanja i zaključuje pregledom važnih psihičkih poremećaja prema DSM-IV.


Vrlo je poželjan koji vid predznanja iz psihologije, osobito opće i razvojne psihologije i neurologije, zatim poznavanje psihološke terminologije i spremnost na aktivno i motivirano sudjelovanje u oblikovanju nastave. Kolegij pretpostavlja znanja iz psihologije srednjih škola; u protivnom se nadoknađuje putem konzultacija.


Kolegij predstavlja nadgradnju već usvojenih znanja iz srednje škole; predstavlja temeljni teoretski okvir i preduvjet za sudjelovanje kod ostalih (izbornih) kolegija unutar studijskog smjera. U sinergiji s drugim znanjima, polaznicima se nudi teoretsko i dijelom praktično usvajanje znanja i vještina neophodnih u pastoralnom radu, kompetencijama za vođenje i savjetovanje te u socijalnoj interakciji.


- Usvajanje znanstvene i stručne terminologije. - Usvajanje znanja i sposobnosti uočavanja fenomenologije psihičkih procesa, njihova tumačenja u svjetlu teorije, te mogućnosti specifičnog interventa. - Bolje poznavanje i uvećana senzibilnost za unutar-psihičke i grupno-dinamičke procese. - Identifikacija i izrada strategije djelovanja u socijalnoj interakciji i situaciji savjetovanja, uočavanje mogućnosti i granica vlastitog interventa (potreba za timskim radom s drugim stručnim osobama).


1. Uvodno, pregledno predavanje i predstavljanje sadržaja kolegija. 2. Endokrina pozadina ljudskog ponašanja i osjećanja. 3. Psihoanaliza i post-freudovske škole: njihov doprinos razumijevanju ljudskog ponašanja, kognicije i osjećanja. 4. Komportamentizam i kognitivizam u razumijevanju psihičkih procesa; A. Beck i A. Ellis. 5. Transakcijska analiza (E. Berne). 6. Geštalt-psihoterapija (F. Perls). 7. Humanističke psihologije i njihov zaokret u shvaćanju psihičke zbilje. 8. Egzistencijalizam i njegov doprinos psihoterapiji (logoterapija). 9. Izabrane teme iz psihopatologije u odrasloj dobi (prema DSM-IV)


45





2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Uz redovito pohađanje nastave, od polaznika se očekuje aktivno sudjelovanje u kreiranju nastave osobnim radom, postavljanjem problematika na temelju vlastitih interesa za određenu materiju, izvršavanjem domaćih uradaka (uvid u obaveznu i preporučenu literaturu).


Pohađanje nastave DA NE Projekt DA NE Pismeni ispit DA NE

Eksperimentalni rad DA NE Istraživanje DA NE Usmeni ispit DA NE

Esej DA NE Referat DA NE (ostalo upisati) DA NE

Kolokvij DA NE Seminarski rad DA NE (ostalo upisati) DA NE

Projekt DA NE Praktični rad DA NE Broj bodova po ECTS sustavu (ukupno)


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Vlado JUKIĆ – Zoja PISK (ur.), Psihoterapija. Škole i psihoterapijski pravci u Hrvatskoj danas, Zagreb, 2008. (izabrana poglavlja)

Gerald COREY, Teorija i praksa psihološkog savjetovanja i psihoterapije, Jastrebarsko, 2004. (izabrana poglavlja)


- Nenad MIŠČEVIĆ, Uvod u filozofiju psihologije, Zagreb, 1990. - Robert M. BERNE – Matthew N. LEVY, Fiziologija, Zagreb, 1996. - Ante FULGOSI, Psihologija ličnosti. Teorija i istraživanja, Zagreb, 1997. - Ivan FURLAN, Čovjekov psihički razvoj, Zagreb, 1991. - Drew WESTEN, Psychology. Mind, Brain, & Culture, New York, 1999. - Melanie KLEIN, Zavist i zahvalnost, Zagreb, 1983. - Erich FROMM, Umijeće ljubavi, Zagreb, 1985. - Erich FROMM, Imati ili biti?, Zagreb, 1986. - Albert ELLIS – Windy DRYDEN, Racionalno-emocionalna bihevioralna terapija – REBT, Jastrebarsko, 2002. - Judith S. BECK, Kognitivna terapija. Osnove, educiranje i uvježbavanje, Jastrebarsko, 2007. - Thomas Anthony HARRIS, Ja sam OK – ti si OK, Zagreb, 1998. - Dave MEARNS – Brian THORNE, Savjetovanje usmjereno na osobu, Jastrebarsko, 2009. - Viktor Emil FRANKL, Život uvijek ima smisla. Uvod u logoterapiju, Zagreb, 2001. - AMERIČKA PSIHIJATRIJSKA UDRUGA, DSM-IV. Dijagnostički i statistički priručnik za duševne poremećaje, Jastrebarsko, 1996.



46



1.1. Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Nenad Malović 1.6. Godina studija 2.

1.2. Naziv predmeta Razvojna psihologija 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici Dr. sc. Sanda Smoljo-Dobrovoljski 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 45 P





2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Pružiti uvid u osnovne smjerove istraživanja i znanja glede ljudskog psihičkog, emocionalnog, somatskog i socijalnog razvoja kao cjeloživotnog procesa. Predstavljeni modeli objašnjenja razvojne psihološke stvarnosti bit će propitivani na valentnost, njihove pozitivne stane i granice.


Poznavanje opće psihologije i psihološke terminologije (srednja škola ili adekvatni nadomjestak kroz konzultacije). Uvjet za sudjelovanje u kolegiju je odslušani kolegij „Opća psihologija“ ili „Uvod u psihologiju“


Prepoznati specifičnosti i kompleksnost razvoja ljudske osobnosti u njezinim dimenzijama. Prepoznavati ključne momente u procesu razvoja (stanja „krize“). Prepoznati mogućnosti interdisciplinarnog dijaloga (opća psihologija, pedagogija, medicina, religijski odgoj, psihopatologija)


Usvojiti specifičnu terminologiju razvojne psihologije. Usvojiti kriteriologiju i smjernice za normalan razvoj. Prepoznavati kulturološke, spolne i dobne specifičnosti razvoja, te sličnosti u razvojnom procesu drugih vrsta. Prepoznavati čimbenike razvoja (osjetljivost, rizici, zaštitni čimbenici) Primijeniti znanje na specifičnu situaciju (na temelju stečenog znanja polaznici dobivaju u zadatak objasniti konkretnu situaciju u nekom od razdoblja života) Propitivanje normalnog razvoja na moguće devijacije koje bi mogle dovesti u razvoj psihopatologije.


Povijesni pregled istraživanja razvojnog puta čovjeka. Stupanjski (fazni) modeli tumačenja ljudskog razvoja 5dimenzionalni model razvoja (dimenzije somatska, intrapsihička, interpsihička, socijalna-etološka-ekološka-sistemska, vrijeme) Dijateza-okolina model Dimenzije razvoja prema kronološkoj dobi (okvirno) kao cjeloživotni proces × biološki i somatski razvoj × kognitivni razvoj × socijalni, kulturološki razvoj × razvoj osobnosti, svijesti i identiteta (osobnog, skupnog, socijalnog, kulturološkog, spolnog)





2.7. Komentari:


47


2.8. Obveze studenata Spremnost i motiviranost na aktivno sudjelovanje u oblikovanju nastave, sudjelovanje u pojedinačnim i grupnim zadacima.



Eksperimentalni rad Referat da (Ostalo upisati)





ankete (kolokvij) i konzultacije tijekom odvijanja nastave, završni ispit (pismeni i usmeni)




ostalih medija

R. Vasta, M. M. Haith, S. A. Miller, Dječja psihologija, Slap, Jastrebarsko, 2005 (3. izd.)

K. Lacković-Grgin, Psihologija adolescencije, Slap, Jastrebarsko, 2006.

L. E. Berk, Psihologija cjeloživotnog razvoja, Slap, Jastrebarsko 2008.


K. Warner Schaie, Sh. L. Willis, Psihologija odrasle dobi i starenja, Slap, Jastrebarsko, 2001. Ch. Wenar, Razvojna psihopatologija i psihijatrija. Od dojenačke dobi do adolescencije, Slap, Jastrebarsko, 2003., 1-100. M. T. Nietzel, D. A. Bernstein, R. Milich, Uvod u kliničku psihologiju, Slap, Jastrebarsko, 2002., 365-411.


kolokviji u obliku anketa, izlaganje tekstova i sudjelovanje u raspravama, skupne i pojedinačne konzultacije



48



1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Alojz Ćubelić Izv. prof. dr. sc. Danijel Tolvajčić


1.2. Naziv predmeta Teodiceja i filozofija religije 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 5 ECTS





2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Cilj je predmeta da studenti dobiju opći povijesni i teorijski uvid u glavne autore, teme i probleme teodiceje (filozofije o Bogu) i filozofije religije.



Po završetku i uspješnom polaganju ispita studenti će kritički usvojiti i znati predstaviti temeljne teodicejske i religijsko-filozofijske koncepcije. Usvojena znanja će im također omogućiti dublje razumijevanje kolegija iz raznih područja sustavne teologije i religijske pedagogije i katehetike.


Po završetku i uspješnom polaganju kolegija studenti će steći temeljna znanja iz teodiceje i filozofije religije, te će:

opisati i sažeto prenijeti osnovne sadržaje kolegija

poznavati temeljno teodicejsko i religijsko-filozofijsko pojmovlje

objasniti i kritički predstaviti temeljne pozicije glavnih antičkih, srednjovjekovnih i novovjekovnih i suvremenih filozofa s obzirom na teodicejsku i religijsko-filozofijsku problematiku

samostalno interpretirati temeljna djela iz filozofije o Bogu i filozofije religije teodicejske i religijsko-filozofijske uvide moći primijeniti u religijsko-pedagoškoj odgojno-obrazovnoj teoriji i praksi.


Prvi dio kolegija: Teodiceja 1. Uvod u kolegij – predstavljanje izvedbenog plana, literature i studentskih obveza, 2. Uvodno tumačenje naziva “teodiceja” i temeljnih pojmova. 3. Problem zla u teologiji svetoga Augustina 4. Bog vjere i Bog filozofa 5. Problem zla u modernom racionalizmu 6. Narav i svrha dokaznih postupaka u teodiceji. 7. Suvremene teodicejske tendencije + 1. Kolokvij

Drugi dio kolegija: Filozofija religije

8. Pokušaj određenja filozofije religije, njezinih ciljeva, metode i temeljnih pojmova, 9. Povijesna perspektiva I.: filozofijsko tematiziranje religije u grčkoj filozofiji i kršćanskom srednjovjekovlju 10. Povijesna perspektiva II.: Novovjekovno zasnivanje filozofije religije kao zasebne discipline kod Kanta i Hegela


49


11. Suvremene perspektive u filozofiji religije: glavni autori i najrelevantniji pravci 12. Temeljni problemi suvremene filozofije religije I. – religijski jezik i religijsko iskustvo 13. Temeljni problemi suvremene filozofije religije II. – religijski pluralizam i rasprave o realizmu i nerealizmu 14. Temeljni problemi suvremene filozofije religije III. – novi putovi epistemologije religije 15. Zaključna razmatranja + 2. kolokvij




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave, pisanje eseja, sudjelovanje u raspravama na nastavi, izlazak na kolokvij (opcionalno)







2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu Vrednuje se redovito pohađanje nastave, esej, kolokviji te aktivnost na satu.




ostalih medija

S. Kušar, Filozofija o Bogu, građa i literatura za studij teodiceje, Zagreb, 2006.

J. Brantschen, Zašto dobri Bog dopušta da patimo?, Zagreb, 2006.

I. Kant, Religija unutar granica čistoga uma, Beograd, 1990. (odabrani dijelovi)

G. W. F. Hegel, Predavanja o filozofiji religije I. i II., Zagreb, 2009. (odabrani dijelovi)

P. Fischer, Filozofija religije, Zagreb 2011.

I. Devčić, Pred Bogom blizim i dalekim, Zagreb, 1998.


B. Davies, Uvod u filozofiju religije, Zagreb, 1998. John Hick, Philosophy of Religion, New Yersey, 1990. A.Eshleman (ur.) Readings in Philosophy of Religion. East Meets West, Oxford 2008. (odabrani dijelovi) J. Ratzinger, Uvod u kršćanstvo, Zagreb, 1993;

2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija Studentska anketa te samoevaluacija koju provode nositelji kolegija na kraju predavanja.



50




1.2. Naziv predmeta Novi zavjet: pavlovski i ivanovski spisi 1.7. Broj bodova po ECTS sustavu 4




55

1.5. Status predmeta Obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1., 2., 3. razina), postotak izvođenja


2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Stjecanje znanja i sposobnosti potrebnih za znanstveno proučavanje poslanica i knjige Otkrivenja; uspostaviti informiran, konstruktivan i pozitivan pristup studenta prema poslanicama i Otk kao prema izvoru vlastite duhovnosti i religiozno-pedagoškog djelovanja

2.2. Uvjeti za upis predmeta ili ulazne kompetencije koje su potrebne za predmet Dostatno poznavanje metodologije znanstvenog rada.


Poznavanje i povezivanje teoretskih spoznaja iz biblijskih znanosti i praktičnog djelovanja na vjeronaučnom području; predstavljanje biblijskih sadržaja i nauka na način prikladan za djelovanje u sredstvima društvenog priopćivanja, razvijanje kreativnosti i inovativnosti u vlastitom pastoralnom radu studenata s djecom, mladima i odraslima na temelju sadržaja iz poslanica i Otk; osposobljenost za primjerenu primjenu metodologije znanstvenoga rada u izradbi pisanih radova; osposobljenost za samostalno adekvatno razumijevanje egzegeze poslanica i Otk..



razumjeti i objasniti osnovna pitanja vezana uz problematiku uvoda u Pavlov život, poslanice i Knjigu otkrivenja

sažeti sadržaj pojedinačnih poslanica i Otk

Definirati sastav, povijesni ambijent i teološku poruku poslanica i Otk

izraditi prikaz s vlastitim osvrtom na odabrani znanstveni članak

pokazati vlastitu inicijativu u odabiru i izvedbi dodatnih medijskih, društveno-angažiranih ili religioznopedagoških aktivnosti utemeljenih na sadržajima iz poslanica i Otk


1. Upoznavanje sa studentima 2. Objašnjenje i dogovor oko samostalnih zadataka i načina vrednovanja 3. Pavlov lik i djelo 4. Pavlov teološki sustav 5. Pregled i okolnosti nastanka poslanica Solunjanima 6. Pregled i okolnosti nastanka poslanica Korinćanima 7. Pregled i okolnosti nastanka poslanice Galaćanima 8. Pregled i okolnosti nastanka poslanice Filipljanima 9. Pregled i okolnosti nastanka poslanice Rimljanima 10. Egzegetski pregled izabranih odlomaka 11. Pastoralne poslanice 12. Katoličke poslanice


51


13. Okolnosti nastanka i narav Knjige Otkrivenja 14. Simbolika i teologija Otk 15. Egzegetski pregled Otk 5,1-5 16. Egzegetski pregled Otk 12,1-6





2.7. Komentari:



Pohađanje nastave DA Projekt DA Pismeni ispit NE




Projekt DA Praktični rad NE Broj bodova po ECTS sustavu (ukupno) 4


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

R. E. BROWN, Uvod u Novi zavjet, KS, Zagreb, 2008. 5

W. F. HARRINGTON, Uvod u Novi zavjet, KS, Zagreb, 1993. 8

2.11. Dopunska literatura (navesti naslov) Ivan DUGANDŽIĆ, Pavao svjedok i apostol Isusa Krista, KS, Zagreb, 2002. Marinko VIDOVIĆ, Pavlovski spisi: uvod i osnove tumačenja, CUS, Split, 2007. Mato ZOVKIĆ, Pavlove poslanice: povod i sadržaj, Crkva na Kamenu, Mostar, 1988.



52



1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Petar Bašić 1.6. Godina studija 2.

1.2. Naziv predmeta Osnove liturgike 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici Mr. sc. Milan Dančuo 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 3+0




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Ponuditi studentima osnove sadržaje i pojmove dotičnog predmeta.



Osposobiti studente za snalaženje u predmetnoj literaturi i za samostalno prenošenje sadržaja koje predmet obuhvaća.



steći određenu predodžbu o povijesnom razvoju liturgijskih oblika

prepoznavati izvanjske utjecaje na njihov razvoj

vrjednovati sadašnje različitosti

poznavati stručno nazivlje.


1. Povijesni razvoj kršćanskog bogoslužja: a) Kult u Svetome pismu. b) Kršćanska starina. c) Rani srednji vijek. d) Kasni srednji vijek. e) Novije doba.

2. Liturgija na II. vatikanskom koncilu. 3. Doktrinalne teme o liturgiji: Liturgija i povijest spasenja. 4. Liturgija i sakramentalnost. 5. Kristova prisutnost u liturgiji. 6. Liturgija ostvarenje vazmenog otajstva. 7. Liturgija i svećeništvo. 8. Liturgija i eshatologija. 9. Načela liturgijske obnove. 10. Provedba obnove.

2.6. Vrste izvođenja nastave: x predavanja

seminari i radionice vježbe

samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij

2.7. Komentari:


53


on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava

mentorski rad (ostalo upisati)











knjižnici


medija

A. Adam, Uvod u katoličku liturgiju, Zadar 1993. 3

P, Bašić, Osnove liturgike. Bilješke za studente, šk. g. 2010./2011. x


V. Zagorac, Kristova svećenička služba. Temeljni pojmovi bogoslužja. Povijest liturgije, Zagreb 1997.


Anonimna studentska anketa.



54



1.1. Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Franjo Podgorelec 1.6. Godina studija 2. godina

1.2. Naziv predmeta Sustavno duhovno bogoslovlje 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3





2. OPIS PREDMETA


Teološkom metodom promišlja o „duhovnom životu“ kršćanina; pozornost na življenu vjeru (fides qua) u individualnoj i komunitarnoj dimeziji, da bi se, što je moguće bolje, uskladila s doktrinarnim sadržajima; smisao Božjeg objavljivanja čovjeku; poznavanje temeljne strukture i načela duhovnoga života; uočiti u kršćanskoj tradiciji, napose u Svetome pismu, bitne elemente i ponuditi ih kao smjerokaze koji će usmjeravati duhovno iskustvo vjernika; opisati opći poziv na svetost koja je jedna ali mnogooblična; predstaviti razvojnu postupnost božansko-ljudskog zajedništva.


Pretpostavlja se da je osoba usvojila osnovne teološke i filozofske kategorije tijekom predviđenog programa u prvoj godini studija.


Sposobnost povezivanja duhovnih tradicija s vlastitom životnom i crkvenom praksom; programu daje iskustveno obilježje, ukoliko su teološke istine asimilirane od uvaženog iskustva (svetih); bolje razumijevanje čovjekova hoda prema duhovnoj i ljudskoj zrelosti te strukture razvojnog procesa.



razumjeti osnovne zakonitosti Božjeg djelovanja, načela i struktura duhovnog života

kritički razlučiti duhovne pokrete i strujanja u Crkvi i izvan nje

primijeniti sredstva posvećenja u svom osobnom životu kao i svojih bližnjih

proširiti svoje antropološko-duhovne spoznaje na osnovi biblijsko-povijesnih pravaca i ideja

analizirati i prezentirati pitanja i problematike iz područja duhovnosti.


1. Metodološki uvod u Duhovno bogoslovlje: terminologija; duhovnost u kontekstu povijesti teologije; odnos s drugim teološkim disciplinama; izvori duhovnosti i metoda.

2. Sveopći poziv na svetost: poziv kao temeljna personalno-dijaloška struktura duhovnog života; temeljni i posebni pozivi; svetost je jedna ali mnogooblična;

3. Sadržaj svetosti; povijesni prikaz dominantnih modela svetosti; ontološka i moralna svetost, eklezijalna i eshatološka dimenzija svetosti; općinstvo svetih te štovanje svetih.

4. Teološko-dogmatski vid duhovnosti: Božje samopriopćenje; trinitarni, kristološki i pneumatološki vid; razlaganje o teologiji milosti ili oboženja; 5. Organizam kreposti i darova Duha Svetoga: povijest pojma „krepost“; temeljna obilježja; potreba; razvoj i rast kreposti; ljubav forma svih kreposti;

potreba i funkcija darova Duha Svetoga. 6. Duhovna antropologija: antropološka struktura; tumačenje teološkog aksioma: „gratia non destruit, sed presupponit, elevat et perficit naturam“;

teologija tijela. 7. Liturgijska duhovnost: svjesno utemeljen kršćaninov život na autentičnoj liturgijskoj praksi, na način da ona postane „culmen et fons“ sveg njegova


55


djelovanja (usp. SC 10), da bi, u konačnici, „mysterium paschale vivendo exprimatur“; Božja riječ kao izvor duhovnog života. 8. Molitva: pojam i narav; potreba; molitveni izražaji: usmena molitva, meditacija, kontemplacija; metode meditacije; prikaz dokumenta Orationis

formas. 9. Asketska dimenzija duhovnog života: čovjekova suradnja u duhovnoj disciplini; povijesne forme; zapreke na putu duhovnog sazrijevanja. 10. Duhovno praćenje: duhovno praćenje u Bibliji, tradiciji i novijim dokumentima crkvenog učiteljstva; duhovno praćenje i suvremene znanosti o

čovjeku; forme i prostor djelovanja duhovnog pratitelja. 11. Posebne duhovnosti: jedna te ista svetost treba biti prilagođena osobi (ili skupini osoba), njegovim životnim okolnostima, profesiji, poslanju.

Posebice će se govoriti o staleškoj duhovnosti: laika, svećenika i redovnika. 12. Razvoj duhovnog života: povijesni prikaz; suvremena problematika; teologija životnih dobi; ljudska i kršćanska zrelost; 13. Mistička dimenzija duhovnog života: iskustvo snažne zahvaćenosti i sjedinjenja s Bogom; kršćansko značenje pojma; razlika između kršćanske i

nekršćanske mistike; odnos između mističkog iskustva i izvanrednih fenomena te njihovo vrednovanje. 14. Apostolska duhovnost: suvremena duhovnost obilježena je prijelazom od asketske i individualističke postavke prema mistici zajednice, od bijega od

svijeta prema prisutnosti u svijetu; trinitarni smisao poslanja; jedinstvo duhovnog života; vrijednost akcije; svjedočanstvo života. 15. Eshatološka duhovnost: želi se uočiti odnos između duhovnih pokreta kroz povijest i eshatologije; monaštvo i eshatologija; kršćanska duhovnost i

eshatološka tendencija; eshatološka dimenzija i založenost u svijetu.




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivan rad na nastavi, izrada individualnih zadaća i provjera.



Eksperimentalni rad Referat Provjera da





Prisutnost i aktivnost na nastavi – 10 % Provjera – 10 % Pismeni ispit – 40 % Usmeni ispit – 40 %




ostalih medija

1. Franjo Podgorelec, Uvod u Duhovnu teologiju, Zagreb, 2010.

2. Franjo Podgorelec (prir.), Sustavno duhovno bogoslovlje. Hrestomatija, (ciklostil) Zagreb, 2011.

2.12. Dopunska literatura (u trenutku 1. Servais Pinckaers, Pavlov i Tomin nauk o duhovnom životu, Zagreb, 2000.


56


prijave prijedloga studijskoga programa)

2. Thomas Merton, Život i svetost, Zagreb, 2010. 3. Franc Oražem, Teologija duhovnosti, Ljubljana, 1993.


Početkom semestra biti će ispitane njihove ulazne kompetencije i uputiti će ih se na eventualnu potrebitu građu za konzultaciju. Tijekom semestra biti će provjera usvojenog znanja, preko koje će student uvidjeti vlastiti zaostatak kao i usvajati dio novih spoznaja. Kompetencija će u konačnoj formi biti provjerena na pismenom i usmenom ispitu.



57



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Marija Pehar 1.6. Godina studija 3.

1.2. Naziv predmeta Otajstvo Trojedinoga Boga 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4


1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani) prediplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 55



2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Posredovati studentima temeljne pretpostavke kršćanske trinitarne teologije, značajke vjere Staroga zavjeta, novozavjetne temelje trojstvene vjere, povijesno-dogmatski razvoj teološkog nauka o Trojstvu, kao i sustavni prikaz trinitarnog nauka.


Pretpostavlja se i poželjno je temeljno poznavanje filozofije, osobito ontologije, kao i dobro poznavanje Biblije i biblijske teologije Staroga i Novoga zavjeta.


Studenti bi trebali:

poznavati i razumjeti temeljne sadržaje sustavne trinitarne teologije

poznavati i razumjeti temeljna filozofska znanja u kontekstu trinitarnog razmišljanja

poznavati i razumjeti temeljne značajke biblijske vjere

osposobiti se za svjesno i aktivno sudjelovanje u zadacima kršćanske evangelizacije u suvremenom društvu

osposobiti se za cjelovitije pastoralno djelovanje i kršćanski (trinitarno) utemeljen vjerski odgoj



upoznati se s temeljnim pretpostavkama vjere

poznavati i razumjeti bitne značajke starozavjetne vjere

poznavati i razumjeti novozavjetne temelje trojstvene vjere

poznavati i razumjeti povijesni razvoj teološkog nauka o Trojstvu, izvore, tradiciju, hereze, dogme

poznavati i razumjeti sustavni trinitarni nauk, osobito suvremenu trinitarnu teologiju

u vjerničkom životu usvojiti i u navještaju primijeniti trojstvenu vjeroispovijest kao bit kršćanske vjere.


1. Uvod: Trojstvena vjera između zaborava, nerazumijevanja i osporavanja. Trinitarna teologija – prije svega trojstvena vjera, ali i znanstveno bavljenje otajstvom. Analogija kao teološki govor.

2. Objava Boga u Starom zavjetu. Monoteizam. Objavljeno Božje ime. 3. Starozavjetna objava o Božjoj transcendenciji i o Božjoj imanenciji (Bog slobodni i prisutni). Bog u ljudskoj povijesti. 4. Problematika Boga u Starom zavjetu i otvorena pitanja. Novi zavjet i transformacija starozavjetnog problema Boga. 5. Svemogući Bog Otac Isusa Krista. Problematika Božjeg očinstva kroz povijest religija, u Starom zavjetu i u Novom zavjetu. Kršćanski navještaj o

Bogu Ocu – Otac Isusov i naš. 6. Isus Krist – Sin Očev. Implicitna i eksplicitna kristologija. 7. Križ Kristov – vrhunac objave i otvorena mogućnost za novo i dublje razumijevanje Boga. Biblijski Bog – savršena ljubav do smrti. 8. Duh Sveti – Duh Isusa Krista i pravi Bog. Pitanje osobnosti Duha Svetoga. Duh Sveti u Crkvi, karizme, kriteriji za razlikovanje duhova.


58


9. Trojstvena vjera u životu i svjedočenju prve Crkve. Počeci dogmatsko-povijesnog razvoja trinitarnog nauka: suočavanje s grčkom filozofijom. Apologeti i patristika. Trinitarne hereze. Jezični i sadržajni problemi između Istoka i Zapada.

10. Razvoj trinitarne terminologije. Arijanizam i Nicejski sabor. Pojmovno bistrenje nakon Niceje. Pneumatološko pitanje i Carigradski sabor. Kapadočani i njihov doprinost trinitarnom nauku. Problematika Filioque.

11. Soteriološko usmjerenje ranih trinitarnih rasprava. Razvoj trinitarne dogme na Istoku i na Zapadu. Augustinov trinitarni nauk. 12. Tomin trinitarni nauk. Trinitarni nauk srednjega vijeka. Usmjerenje suvremene trinitarne teologije. 13. Sustavna trinitarna teologija i filozofski pojmovi u definiciji Trojstva. Temeljne izjave klasične trinitarne spekulacije i dogmatska određenja trojstvenih

osoba. Temeljni pojmovi trinitarne spekulacije. 14. Sustavno razumijevanje jedinstva u Trojstvu i Trojstva u jedinstvu. Problematika pojma osobe u trinitarnoj teologiji. Odnos imanentnog i

ekonomijskog Trojstva. Trinitarna ikonografija. 15. Trinitarna teologija – sustavni nauk o Otajstvu. Središnje i temeljno mjesto trojstvene vjeroispovijesti u kršćanskom životu, duhovnosti, navještaju.




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje predavanja i aktivno sudjelovanje na njima (pitanjima, diskusijom, pravljenjem vlastitih bilješki), izrada individualnih zadaća (pismeni rad, redovito po izboru prikaz jedinice neobvezatne literature).



Eksperimentalni rad Referat Pismeni rad da


Kolokviji da Usmeni ispit (Ostalo upisati)


2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu Aktivnost na nastavi 10 %; Pismeni rad 20 %; Kolokvij 35 %; Pismeni ispit 35 %




ostalih medija

W. Kasper, Bog Isusa Krista, Đakovo, 1994.

S. Kušar, Bog kršćanske objave, Zagreb, 2001.

F. Courth, Bog trojstvene ljubavi, Zagreb, 1999.


Golub, Prisutni misterij Boga u Bibliji, Zagreb, 1995. Bazilije Veliki, Duh Sveti, Makarska, 1978.


Studente se prati tijekom predavanja, otvorenih pitanja i diskusija, a osobito analizom pisanoga rada, analizom rezultata kolokvija i ispita.



59



1.1. Nositelj predmeta Red. prof. dr. sc. Ivan Karlić 1.6. Godina studija 3.

1.2. Naziv predmeta Kristologija 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 6

1.3. Suradnici doc. dr. sc. Iva Mršić Felbar 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 60 (45+0+15)


1.5. Status predmeta obvezatni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja


2. OPIS PREDMETA


Omogućiti studentima poznavanje suvremenih tumačenja (smjerova) vjere u Isusa Krista te ih osposobiti za kritičku analizu istih. Upoznati studente sa novozavjetnom kristologijom, kristološkom tradicijom crkvenih sabora, Kristovom osobnošću, naravi i psihologijom te ontologijom utjelovljenja.


Poznavati osnovne biblijske i filozofsko-teološke pojmove koji se odnose na Isusa Krista. Poznavati i rabiti osnovne programske alate za obradu teksta i sustava za e-učenje.


- primijeniti stečeno znanje na konkretnu (današnju) životnu situaciju; - uspješno primijeniti stečeno znanje na vjerske, društvene i ine odnose među ljudima; - kritički vrednovati te odnose u svjetlu Isusova naučavanja, ponašanja i djelovanja; - znati uočavati i otkrivati suvremene izazove u (post)modernom okruženju; - kompetentno odgovoriti na spomenute izazove.


Studenti će biti u stanju: • razumjeti ulogu i važnost Isusa Krista za čovjeka i društvo uopće, posebice za vjernike; • primijeniti tradicionalne i suvremenemetode u govoru o misteriju Isusa Krista; • analizirati i prepoznati kriterije koji pomažu u vođenju ekumenskoga i međureligijskog dijaloga; • raditi u timu u postupku izrade nacrta i projekta za suvremeni navještaj o Isusu Kristu; • osposobiti studente za prezentiranje stručnoj i manje stručnoj javnosti različite pristupe osobi Isusa Krista; • upotrebljavati materijale za e-učenje za dodatno učenje.


1. Suvremena kristologija: govor o Isusu Kristu u kršćanskim crkvama i u “nekršćanskim” okružjima. 2. Biblijska kristologija: korijeni, navještaj Isusa Krista, njegovo ponašanje i djelovanje. 3. Predpashalna kristologija. 4. Isusova smrt i uskrsnuće. 5. Univerzalnost spasenja po Isusu Kristu. 6. Različite novozavjetne kristologije, eksplicitna kristologija. 7. Povijesno-dogmatski razvoj kristologije. 8. Kristološka krivovjerja. 9. Crkveni oci o Isusu Kristu. 10. Kristološke ispovijesti vjere i crkveni (kristološki) sabori. 11. Temeljni naglasci zapadno-kršćanske srednjovjekovne kristologije. 12. Temeljni naglasci zapadno-kršćanske protestantske i moderne kristologije.


60


13. Sustavna kristologija: - teološko čitanje Isusove povijesti; - preegzistencija Logosa; - utjelovljenje Logosa: smisao i svrha; - psihološki vid: Isusova svijest, znanje, svetost, sloboda.

2.6. Vrste izvođenja nastave: X predavanja X mješovito e-učenje

X samostalni zadaci X seminarski pismeni rad

2.7. Komentari:


- redovito pohađanje nastave; - aktivno sudjelovanje na nastavi; - čitanje literature i diskusija na predavanjima; - sudjelovanje u radu putem sustava za e-učenje; - izrada individualnih seminarskih radova.


Pohađanje nastave DA Istraživanje Praktični rad


Esej Seminarski rad DA (Ostalo upisati)

Kolokviji DA Usmeni ispit DA (Ostalo upisati)



Naslov Broj primjeraka u knjižnici


KARLIĆ I., Bogočovjek Isus Krist. Uvod u kristologiju, Zagreb, 2009.; 3

KASPER W., Isus Krist, Split, 1995.; 3

GALOT J., Tko si ti, Kriste? Kristologija, Đakovo, 1996. 5


MEĐUNARODNA TEOLOŠKA KOMISIJA, Izabrana pitanja kristologije, Zagreb, 1983.; AMATO A., Gesù il Signore. Saggio di cristologia, Bologna, 1988.; IVANČIĆ T., Isus iz Nazareta - povijesna osoba, Zagreb, 1996.; SCHNACKENBURG R., Osoba Isusa Krista u četiri Evanđelja, Zagreb, 1997.; KUŠAR S. (prir.), Isus Krist Bogočovjek i Spasitelj, KS, Zagreb, 1997. FISICHELLA R., Gesù di Nazaret. Profezia del Padre, Paoline, Milano 2000. MOLTMANN J., Raspeti Bog. Kristov križ kao temelj i kritika kršćanske teologije, Ex libris, Rijeka, 2005. SCHÖNBORN Ch., Bog posla Sina svoga. Kristologija, KS, Zagreb, 2008. GNILKA J., Isus iz Nazareta. Poruka i povijest, Zagreb, 2009. SÖDING Th.,Božji Sin iz Nazareta. Isusovo čovještvo u Novom zavjetu, KS, Zagreb, 2010. On-line prezentacija predmeta na web-stranici KBF-a (slobodan pristup).



61



1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Josip Šimunović 1.6. Godina studija 3.

1.2. Naziv predmeta Fundamentalni pastoral 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3





2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studentice i studente da reflektiraju sadašnju i buduću crkvenu i društvenu praksu vjere i to analitički, kritički i normativno.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Motivacija za stjecanjem znanja iz fundamentalnog pastorala.


Primijeniti znanje i razumijevanje pastoralne teologije kao teološke znanosti koja reflektira crkvenu i društvenu praksu vjere. Analizirati pastoralno djelovanje u župnim zajednicama. Kritički reflektirati pastoralno djelovanje u župnim zajednicama.


Studentice i studenti bit će u stanju: - Razumjeti pastoralnu teologiju kao teološku znanost koja reflektira crkvenu i društvenu praksu vjere. - Proučavati pastoralno djelovanje u Crkvi pomoću kriteriologije, kairologije i prakseologije. - Istaknuti (znati) obilježja teološki poimane zajednice. - Uočiti i primjenjivati obilježja tipologije vjernika u pastoralno-teološkim refleksijama.


1. Uvod u kolegij Fundamentalni pastoral. Važnost pastoralne teologije. 2. Znanstvena pastoralna teologija. Primarni cilj crkvene prakse. Sekundarni ciljevi crkvene prakse. 3. Pastoralna zadaća Crkve u demokratskoj situaciji. Prevladavanje „višedesetljetne getoizacije Crkve“. 4. Pojam i definicija pastoralne teologije. 5. Pojam i definicija pastoralne teologije. 6. Materijalni i formalni objekt pastoralne teologije. 7. Lik dušobrižnika danas. 8. Pastoralna teologija kroz povijest. Pastoralna teologija u doba prosvjetiteljstva. Pragmatsko obilježje Rautenstrauchove pastoralne teologije. 9. Biblijski pokušaj pastoralne teologije Johanna Michaela Sailera. 10. Eklezijalni pokušaj pastoralne teologije Antona Grafa. 11. Povijesni preokreti. Teorijske rasprave.. 12. Pastoralna teologija u shvaćanju Paula Michaela Zulehnera. Saznanja iz povijesti. 13. Pastoralna teologija kod hrvatskih pastoralnih teologa 19. i 20. stoljeća. Jerolim Andrić: Bogoslovje pastirsko. 14. Martin Štiglić: Katoličko pastirsko bogoslovje. 15. Dragutin Kniewald: Pastirsko bogoslovlje. 16. Katolička pastoralka Živana Bezića. 17. Katolička pastoralka Živana Bezića. 18. Pastoralno-teološko poimanje struktura u Crkvi prema Drugom vatikanskom saboru.


62


19. Teološki i sociološki pojam zajednice. Teološki pojam zajednice. 20. Sociološki pojam zajednice. 21. Tipologija pripadnosti Crkvi. 22. Distancirana crkvenost i religiozna indiferentnost. 23. Klasični modeli zajednica i modeli zajednica u budućnosti. Klasični modeli zajednica. 24. Modeli zajednica u budućnosti. 25. Osnovne funkcije Crkve i svake župne zajednice. Naviještaj riječi. Evangelizacija. 26. Elementi evangelizacije. Putovi evangelizacije. 27. Katehizacija. Ostvarivanje katehizacije u Republici Hrvatskoj. 28. Euharistija. 29. Dijakonija. 30. Evaluacija kolegija i nastavnika.




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivan rad u nastavi.










ostalih medija

1. BALOBAN, Josip: Pastoralni izazovi Crkve u Hrvata, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1992. 10

2. BALOBAN, Josip: Duhovno - vjernički identitet vjeroučitelja, u: Kateheza 14 (1992.) 1, 10 - 23. 4

3. MÁTÉ-TÓTH, András, MIKLUŠČÁK, Pavel: Nije kao med i mlijeko. Bog nakon komunizma. Na putu prema pastoralnoj teologiji Istočne (Srednje) Europe, KS, Zagreb, 2001.

7

4. ARAČIĆ, Pero (uredio): Novi izazovi pastoralnoj teologiji, Diacovensia, Đakovo, 2005. 6


1.ŠIMUNOVIĆ, Josip: Župna zajednica na početku trećega tisućljeća. Pastoralno-teološka razmišljanja o mogućnostima ostvarivanja župnoga pastorala u Republici Hrvatskoj, Glas Koncila, Zagreb, 2009. 2. ŠIMUNOVIĆ, Milan: Pastoral za novo lice Crkve. Teološka promišljanja o župnoj zajednici, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2006., str. 369-397.



63



1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Josip Šalković 1.6. Godina studija 3.

1.2. Naziv predmeta Kanonsko pravo I, II 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 7

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 60P + 5S + 10 pravne vježbe




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente i uputiti ih u poznavanje, razumijevanje, komentar i primjenu odredbi kanonskog prava latinske Crkve, napose odredbi Zakonika kanonskoga prava iz 1983. koje su nedjeljive od službe vjeroučitelja u osnovnim i srednjim školama, službe kateheta u župnim i dekanatskim zajednicama, te službe laika župnog suradnika.


Poznavati osnovno znanje iz crkvene povijesti, egzegeze, dogmatike, filozofije i fundamentalne teologije. Poznavati osnove latinskog jezika.


Primijeniti znanje iz kanonskog prava u svim kurikulumskim sastavnicama u planiranju i izvođenju vjeronaučne nastave u osnovnim i srednjim školama.

Primijeniti znanje iz kanonskoga prava u pastoralnom djelovanju s djecom, mladima i odraslima.

Tumačiti i primjenjivati kanonsko pravo u Crkvi i društvu, u školi i u župnoj zajednici.

-Osposobiti za aktivno i ispravno sudjelovanje u zadacima evangelizacije u Crkvi i društvu.



poznavati opće i krajevno kanonsko pravo latinske Crkve

poznavati odnose između kanonskog prava i državnog prava RH

primijeniti sadržaj kanonskog prava u izvođenju nastave vjeronauka u osnovnim i srednjim školama

razumjeti nakanu crkvenoga zakonodavca i pravno uređenje Katoličke Crkve

tumačiti kanonske odredbe djeci, mladima i odraslima

primjenjivati kanonsko pravo u životu Crkve i društva

pružiti kanonsko-pravni savjet ili mišljenje, vršiti administrativne poslove


I. SEMESTAR 1. Uvod u sadržaj kolegija kanonsko pravo. Pravo u ljudskoj stvarnosti. Pravo u crkvenoj stvarnosti. 2. Povijesna sinteza izvora kanonskog prava: a) Tisućljeće parcijalnih zbirki (od početka Crkve do XII. st.), b) Srednjovjekovna sinteza: Corpus Iuris Canonici

(od XII. do XVI. st.), c) Zalaganje za reformu: od Tridentinskog sabora do prvog Zakonika (XVI.-XX. st.), d) Vrijeme II. vatikanskog sabora e) sadašnje zakonodavstvo: Zakonik kanonskoga prava iz 1983; Zakonik kanona istočnih Crkava iz 1990.

3. Uvod u sadržaj I. knjige Zakonika: OPĆE ODREDBE. Uvodni kanoni 1-6. 4. Crkveni zakoni: definicija, vlastitosti crkvenih zakona, vrste crkvenih zakona, obvezatnost, proglašenje, tumačenje i razumijevanje, dopuna pravnih

praznina, opoziv, kanonizacija građanskih zakona.


64


5. Običaj i opće odluke i upute. 6. Pojedinačni upravni akti: zajedničke odredbe, pojedinačne odluke i zapovijedi, otpisi, povlastice, oprosti. 7. Statuti i pravilnici. 8. Fizičke i pravne osobe. Kanonski položaj fizičkih osoba. Kanonski položaj pravnih osoba. 9. Pravni čini. Zadatak za pravnu vježbu. 10. Vlast upravljanja. 11. Crkvene službe. Povjeravanje crkvene službe: slobodno podjeljivanje, predlaganje, izbor, molbeni izbor. 12. Gubitak crkvene službe: odreknuće, premještaj, uklanjanje, oduzeće. 13. Zastara i računanje vremena u kanonskom pravu. 14. Uvod u sadržaj II. knjige Zakonika: BOŽJI NAROD, Vjernici. 15. Obaveze i prava svih vjernika. Seminarski radovi. 16. Obveze i prava vjernika laika. 17. Posvećeni službenici ili klerici: Odgajanje i obrazovanje klerika, upis klerika ili inkardinacija, obveze i prava klerika, gubitak kleričkoga staleža.

Osobne prelature. 18. Vjernička društva: zajedničke odredbe, javna vjernička društva, privatna vjernička društva, posebne odredbe o laičkim društvima. Zadatak za pravnu

vježbu. 19. Hijerarhijsko uređenje Crkve. 20. Vrhovna crkvena vlast. Rimski prvosvećenik i Biskupski zbor. 21. Biskupska sinoda. Kardinali svete rimske Crkve. 22. Rimska kurija. Izaslanici rimskog prvosvećenika. 23. Partikularne Crkve i vlasti u njima. 24. Biskupi, biskupi općenito, dijecezanski biskupi, biskupi koadjutori i pomoćni biskupi, spriječena i prazna stolica. 25. Skupštine partikularnih Crkava: crkvene pokrajine i crkvene regije, metropolite, krajevni sabori, biskupske konferencije. 26. Unutrašnje uređenje partikularnih Crkava. Biskupijska sinoda. 27. Biskupijska kurija, generalni i biskupski vikari, kancelar i drugi bilježnici, arhivi, ekonomsko vijeće i ekonom, prezbiterijalno vijeće. 28. Zbor savjetnika, kanonički kaptoli, Biskupijsko pastoralno vijeće. 29. Župe, župnici i župni vikari, dekani, rektori crkava i kapelani. 30. Ustanove posvećenoga života i družbe apostolskoga života. 31. Uvod u sadržaj III. knjige Zakonika: NAUČITELJSKA SLUŽBA CRKVE. 32. Naviještanje Božje riječi. 33. Propovijedanje Božje riječi. 34. Katehetsko poučavanje. 35. Crkvena misijska djelatnost. 36. Katolički odgoj. Škole. Katoličke škole. Seminarski radovi. 37. Katolička sveučilišta i druge visokoškolske ustanove. Hrvatsko katoličko sveučilište. 38. Crkvena sveučilišta i fakulteti. Crkveni instituti. 39. Sredstva društvenog priopćivanja i posebno knjige. 40. Pravna sredstva zaštite crkvene zajednice: ispovijest vjere, kanonski mandat, nalog, nihil obstat.


65


41. Pravo na vjersku slobodu. Granice prava na vjersku slobodu u RH. Sloboda apostolskog djelovanja u RH. Zadatak za pravnu vježbu. 42. Komentar međunarodnog ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima. 43. Komentar međunarodnog ugovor između Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture. 44. Komentar provedbenog ugovora o katoličkom vjeronauku u javnim školama u RH. Studentska evaluacija rada na predmetu. 45. Utvrđivanje i vrednovanje rada studenata. Studentska evaluacija rada na prvom dijelu predmetu. II. SEMESTAR 46. Uvod u sadržaj IV. knjige Zakonika: POSVETITELJSKA SLUŽBA CRKVE. Sakramenti. 47. Krst: krštenje, krstitelj, krštenici, kumovi, dokazivanje i upis krštenja. 48. Sakrament potvrde: slavljenje, služitelj, potvrđenici, kumovi, dokazivanje i upis potvrde. 49. Presveta euharistija: Euharistijsko slavlje, služitelj presvete euharistije, sudjelovanje u presvetoj euharistiji, obredi i ceremonije euharistijskog

slavlja, vrijeme i mjesto euharistijskog slavlja, čuvanje i štovanje presvete euharistije, prilog za misno slavlje. 50. Sakrament pokore: slavljenje sakramenta, služitelj sakramenta pokore, pokornik, oprosti. 51. Sakrament bolesničkog pomazanja: slavljenje sakramenta, služitelj bolesničkog pomazanja, primatelj bolesničkog pomazanja. 52. Sveti red: Slavljenje i služitelj ređenja, ređenici, potrebne osobine ređenika, preduvjeti za ređenje, nepravilnosti i druge smetnje, potrebne isprave

i provjera, upis i svjedočanstvo o obavljenom ređenju. 53. Ženidba. Pastoralna briga i priprava za sklapanje ženidbe. Seminarski radovi. 54. Ženidbene zapreke općenito. 55. Ženidbene zapreke pojedinačno. 56. Ženidbena privola. Nedostaci ženidbene privole. Zadatak za pravnu vježbu. 57. Oblik sklapanja ženidbe. 58. Mješovite ženidbe. Tajno sklapanje ženidbe. Učinci ženidbe. 59. Rastava ženidbenih drugova. Razrješenje veze. Rastava uz trajanje ženidbene veze. 60. Ukrepljenje ženidbe. Jednostavno ukrepljenje. Ozdravljenje u korijenu. 61. Crkveni sprovod, sprovodno slavlje, dopuštenje ili uskrata crkvenog sprovoda. 62. Uvod u V. knjigu Zakonika: VREMENITA CRKVENA DOBRA. Stjecanje dobara. 63. Upravljanje dobrima. Novi financijski sustav Katoličke Crkve u Hrvatskoj. 64. Ugovori i napose otuđenje. Nabožne odredbe općenito i nabožne zaklade. 65. Komentar ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima. Novi financijski sustav Katoličke crkve u Hrvatskoj. 66. Uvod u sadržaj VI. Knjige Zakonika: KAZNENE MJERE U CRKVI. Kažnjavanje kažnjivih djela općenito. 67. Kazneni zakon i kaznena zapovijed. Podložnik kaznenih mjera 68. Kazne i ostala kažnjavanja, Cenzure, Okajničke kazne, Kazneni lijekovi i pokore. Primjenjivanje kazna. Prestanak kazna. 69. Kažnjiva djela pojedinačno. Kažnjiva djela protiv vjere i jedinstva crkve. Kažnjiva djela protiv crkvene vlasti i slobode crkve, Protupravno prisvajanje

crkvenih služba i kažnjiva djela u njihovu vršenju. Zlodjelo potvore i krivotvorenja. Kažnjiva djela protiv posebnih obveza. Kažnjiva djela protiv ljudskog života i slobode.

70. Uvod u sadržaj VII. knjige Zakonika: POSTUPCI. Mjerodavno sudište. 71. Različiti stupnjevi i vrste sudova, Sud prvoga stupnja: sudac, preslušatelji i izvjestitelji, promicatelj pravde, branitelj veze i bilježnik. Sud drugoga

stupnja. Sudovi Apostolske Stolice.


66


72. Stranke u parnici. Tužitelj i tužena stranka. Zastupnici u sporovima i odvjetnici. Pokretanje parnice. Tužba za pokretanje parnice. Poziv na sud i priopćenje sudskih spisa. Utvrđivanje spornog predmeta. Tijek parnice. Dokazi. Objavljivanje spisa, zaključenje dokaznoga postupka i rasprava parnice. Seminarski radovi.

73. Ženidbeni postupci: parnice za proglašenje ništavosti ženidbe, parnice rastave ženidbenih drugova, postupak za oporost od tvrde neizvršene ženidbe, postupak u pretpostavljenoj smrti ženidbenog druga. Zadatak za pravnu vježbu.

74. Parnice za proglašenje ništavosti svetoga ređenja. Načini izbjegavanja suđenja. Kazneni postupak: prethodna istraga, odvijanje postupka, tužba za naknadu štete.

75. Utvrđivanje i vrednovanje rada studenata. Studentska evaluacija rada na predmetu.


X predavanja X seminari i radionice X vježbe



2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave, aktivni rad na nastavi, sudjelovanje u izradi vježbi i seminara.



Eksperimentalni rad Referat Pravne vježbe da





Aktivnost na nastavi – 20% Pravne vježbe – 30% Dva kolokvija – 30% Seminarski rad – 10% Aktivnosti na pravnom forumu Katedre kanonskog prava – 10%



u knjižnici KBF-a Dostupnost putem ostalih medija npr. stručna knjižnica Katedre i Međubiskupijskih sudova

Zakonik kanonskoga prava s izvorima, Zagreb, 1996. 2 3

N. Škalabrin, Uvod u kanonsko pravo, Đakovo, 1994. 2 3

J. Brkan, Opće odredbe Zakonika kanonskoga prava, Makarska, 1997. 2 3

N. Škalabrin, Božji narod, (skripta), Đakovo, 1995. 2 3

N. Škalabrin, Naučiteljska služba Crkve (skripta), Đakovo, 1995. 2 3

J. Šalković, Obveze i prava vjernika laika (kann 224 – 231). Poslanje i djelovanje, Zagreb, 2009.

2 3

N. Škalabrin, Ženidba, Đakovo, 1995. 2 3

N. Škalabrin, Vremenita crkvena dobra, Đakovo, 2008. 2 3

N. Škalabrin, Kaznene mjere u Crkvi, Đakovo, 2004. 2 3


67


N. Škalabrin, Postupci, Đakovo, 2000. 2 3


Katekizam Katoličke Crkve, Zagreb, 1994.; M. Berljak, Sakramenti ozdravljenja, Zagreb, 2004.; M. Berljak, Kumovi i svjedoci, Zagreb 2010.; M. Berljak, Kanonski oblik ženidbe, Zagreb, 1999. Usp. www.kanonsko-pravo.info


Studenti će aktivno pratiti nastavu, ali će njihov rad biti praćen i kroz izradu pravnih vježbi, seminara, polaganje kolokvija, aktivnosti na pravnom forumu Katedre. Na početku semestra studentima će biti priložena uputstva o praćenju nastave, te će se studente poticati na aktivno praćenje sadržaja web stranice katedre kanonskoga prava, na kojoj će tijekom semestra studentima biti omogućen pristup novostima, rezultatima rada i aktivnostima kao i novim sadržajima i materijalima koji će biti uvršteni u dio materije za samostalno usavršavanje i pomoć u polaganju ispita. Krajem semestra biti će napravljena evaluacija predmeta i nastavnika koji rade na predmetu. S druge strane, podatke o postizanju ishoda učenja i napretka studenata koristit će nastavnici za samoevaluaciju i evantulano restrukturiranje nastave, metode rada i ocjenjivanja studenata.



68



1.1. Nositelj predmeta doc. dr. sc. Davor Šimunec doc. dr. sc. Branko Murić

1.6. Godina studija 3. godina

1.2. Naziv predmeta Ekleziologija 1.7. Broj bodova po ECTS sustavu 4


1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani, stručni) preddiplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu

1.5. Status predmeta obvezni 1.10. Razina primjene e-učenja (1., 2., 3. razina), postotak


2. OPIS PREDMETA


Osposobiti studente za znanstveni i sustavni pristup fenomenu Crkve, što podrazumijeva korištenje fundamentalno-teološke metode istaživanja s ciljem obuhvatnog pristupa ekleziologiji iz različitih aspekata: biblijski temelji, teološko-povijesni razvoj te sustavna analiza i sinteza. Studente upoznati s temeljnim pojmovima ekleziologije: Crkva, odnos Crkve i objave, obilježja Crkve, znak spasenja, narod Božji, mistično tijelo Kristovo, sakrament spasenja, institucija Crkve, Učiteljstvo, papin primat, univerzalna i partikularna Crkva, logika svjedočanstva u Crkvi, odnos spram drugih kršćanskih denominacija i spram drugih religija. Predmetom se također smjera upoznati studente i s teološkom važnošću uloge Duha Svetoga i BD Marije u Crkvi. Polazi se pritom i od problema povijesnog fenomena Crkve, kako bi se uočilo da je riječ o kompleksnoj stvarnosti kojoj treba pristupiti sveobuhvatno. Na taj nači se osposobljava studente da prepoznaju koja je bit otajstva Crkve i njezina ukorijenjenost i utemeljenost od Boga. Time se uočava nužnost i neizostavnost sustavnog poznavanja i proučavanja Crkve od koje i prema kojoj smjera studentov studij i kasnija praksa. Kroz osobni rad, studenti će se upoznati s izvorima koji proučavaju Crkvu te će ih se osposobiti da prepoznaju određene specifične problematike vezane uz pojam ekleziologije kao što su: pitanje papina primata, pitanje učiteljstva Crkve, pitanje institucije Crkve, pitanje vjerodostojnosti Crkve prepoznate kao znak spasenja.



student će moći primijeniti stečeno znanje u daljnjem studiju jer će biti ponuđeni osnovni pojmovi ekleziologije na sustavan način

studenti će biti osposobljen kritički promišljati i pristupati pojmu Crkve kroz studij i život

studenti će sami moći dalje istraživati, služiti se literaturom i primjenjivati stečene vještine u studiju


razumjeti i objasniti na koji način pristupiti kompleksnoj stvarnosti Crkve

razumjeti i uvidjeti povezanost Crkvu kao subjekt kršćanske objave

prepoznati koja su obilježja Crkve i njezina važnost za spasenje

prepoznati važnost vjerodostojnosti Crkve u dijalogu sa svijetom

dijalogizirati s drugima i drukčijima

upotrebljavati ponuđenu literaturu za daljnji studij


Elementi ekleziologije 1. Ekleziologija kao teološka znanost – pojam i metoda 2. Crkva i objava: nužnost Crkve; pitanje ustanovljenja Crkve 3. Objava u Crkvi: Crkva povijesni subjekt Predaje 4. Crkva kao znak vjerodostojnosti objave 5. Biblijska ekleziologija Staroga i Novoga zavjeta


69


6. Teološke refleksije o Crkvi kroz povijest do 19. stoljeća 7. Od 1. Vat. sabora do enciklike Mystici corporis Christi 8. 2. Vat. sabor o Crkvi 9. Crkva kao misterij 10. Crkva kao „opći sakrament“ 11. Isus Krist kao „utemeljitelj“ Crkve 12. Crkva kao „Hram Duha Svetoga“ 13. Duhovsko-zajedničarski karakter Crkve 14. Duh Sveti i karizme 15. Crkva kao narod Božji 16. Kraljevstvo Božje i Crkva 17. Crkva je jedna 18. Ekleziološki problem shizma i hereza 19. Crkva je sveta 20. Crkva je katolička 21. Crkva je apostolska 22. Marija kao Majka i model Crkve 23. Marija kao svetački uzor Crkve




2.7. Komentari:








4


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Izabor iz literature za "Elementi fundamentalno-teološke ekleziologije": T. Ivančić, Fundamentalno-teološka ekleziologija, Teovizija, Zagreb

W. Kasper, Crkva Isusa Krista, Zagreb, 2013.


70


L. Markešić, Crkva Božja, Sarajevo, 2005.

K. Rahner, Temelji kršćanske vjere: uvod u pojam kršćanstva, Ex-libris, Rijeka 2007., 397-487

H. Waldenfels, Kontekstualna fundamentalna teologija, UPT, Đakovo, 1995., 439-627




71



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Nedjeljka s. Valerija Kovač 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi III.

1.2. Naziv predmeta Teološka antropologija 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 6





2. OPIS PREDMETA


Poznavati temeljne sadržaje teološkoga razumijevanja čovjeka, koje se bazira na biblijskom i teološkom tumačenju stvaranja, posebno stvaranja čovjeka, zatim njegova odnosa prema Bogu i prema stvorenjima, njegova poziva i grijeha, djelovanja milosti i njegove suradnje te eshatološkoga dovršenja.

Steći temeljni uvid u kršćanski pogled na čovjeka u rasponu od njegova iskonskoga stanja (protologije), preko povijesne realizacije (grijeh, milost) do konačnoga dovršenja (eshatologija), a što uključuje teologiju stvaranja, nauk o milosti i eshatologiju.

Stečene uvide primijeniti u vjerničkome životu i djelovanju


Temeljno poznavanje filozofske antropologije, biblijske teologije Staroga i Novoga zavjeta, graničnih pitanja religije i prirodnih znanosti.


Razumjeti temeljne sadržaje biblijske i sustavne teologije stvaranja, teologije milosti i eshatologije

Povezati sadržaje teološke antropologije s ostalim relevantnim sadržajima dogmatske teologije

Znati predstaviti biblijsku i teološku sliku čovjeka u kontekstu današnjih različitih pristupa shvaćanju čovjeka

Uočiti koji je čovjekov poziv i smisao njegova života u njegovu odnosu prema Bogu Stvoritelju i stvorenjima

Sadržaje teološke antropologije primijeniti u osobnom vjerničkom razmišljanju, vjeronaučnoj nastavi, župskoj katehezi, širem pastoralnom djelovanju i u dijalogu sa suvremenim društvenim mentalitetom


Studenti će moći:

razumjeti temeljne sadržaje biblijske i sustavne teologije stvaranja, teologije milosti i eshatologije: svijet i čovjek kao Božje stvorenje, prvi čovjekov grijeh i grešno stanje, Božje milosno djelovanje na čovjeku, eshatološko dovršenje čovjeka i svijeta u odnosu prema Bogu

teološki i egzistencijalno protumačiti biblijsko i kršćansko gledanje na pitanje zla u svijetu

otkrivati i poticati dinamizam djelovanja milosti i čovjekove suradnje na razini osobne i zajedničarske kršćanske egzistencije

znati aktualizirati eshatološki cilj čovjekove egzistencije u konkretnom vjerničkom i društvenom angažmanu

u konkretnom životu ostvarivati duhovnost odgovorne stvorenosti, na koju je čovjek kao slika Božja pozvan, a koja se očituje u njegovu odnosu prema drugim ljudima i prema njegovu životnom okolišu

argumentirano predstaviti dodirne točke i razlike između teologije stvaranja i evolucijskih teorija nastanka ljudskoga života

s teološkog polazišta analizirati i kritički vrednovati suvremena pitanja i shvaćanja čovjeka na interdisciplinarnoj razini

u svjetlu teološke antropologije argumentirano predstaviti kršćansku viziju porijekla i smisla čovjekova života i svijeta, te čovjekove uloge u svijetu

poznavati i analizirati sadržaj relevantnih crkvenih dokumenata vezanih za Teološku antropologiju: Laudato sì, Redemptor Hominis, Dekret o istočnome grijehu i Dekret o opravdanju Tridentskoga koncila, Gaudium et spes, O nekim pitanjima iz eshatologije


72


U liturgijskim slavljima i drugim katehetskim i pastoralnim djelatnostima (priprema za sakramente, uvod u liturgijsku godinu, pastoral po skupinama, karitativno djelovanje) znati predstaviti i protumačiti smisao čovjekova života i djelovanja u svijetu, u svjetlu Božjega poziva na suradnju i zajedništvo s njime

usvojiti kriterije za kompetentno pretraživanje literature relevantne za Teološku antropologiju i za njezino samostalno korištenje


1. Uvod u kolegij. Suvremena poimanja čovjeka: „globalizirana nepreglednost i mnogi identiteti“. Pitanje smisla čovjekova života. 2. Čovjek kao teološko pitanje. Sadržaj, metoda i specifičnost Teološke antropologije. Povijesni razvoj traktata Teološke antropologije. 3. Opća teologija stvaranja: Stvaranje svijeta i čovjeka u Starome i Novome zavjetu. 4. Nauk o stvaranju u učiteljstvu i tradiciji: creatio ex nihilo, vremenski početak svijeta, motiv i svrha stvaranja svijeta. 5. Nauk o stvaranju u učiteljstvu i tradiciji: creatio continua, Božja providnost, concursus divinus. 6. Problem zla i patnje u svijetu. 7. Nevidljivi svijet: Anđeli i demoni. 8. Posebna teologija stvaranja: Čovjek u odnosu prema Bogu – Biblijska terminologija i antropologija. 9. Čovjek – jedinstvo duše i tijela: teološko-povijesni pregled problematika nazivlja. 10. Čovjek slika Božja i osoba. 11. Teologija stvaranja i evolucijska tumačenja nastanka svijeta. 12. Kolokvij 1: Opća i posebna teologija stvaranja. 13. Čovjek u opoziciji Bogu: Istočni grijeh - biblijski temelji i teološko- povijesni razvoj. 14. Istočni grijeh: peccatum originale originans i peccatum originale originatum. 15. Čovjek po milosti Božjoj otkupljen na novi život: terminologija milosti. 16. Stvarnost milosti u Svetome Pismu. 17. Teološko-povijesni razvoj nauka o milosti (Pelagije, Augustin). 18. Teološko-povijesni razvoj nauka o milosti (Toma Akvinski, Luther, Tridentski koncil). 19. Suvremeni modeli teološkoga govora o milosti. 20. Čovjekov život u milosti (ulivene kreposti, zasluge, iskustvo milosti). 21. Kolokvij 2: Istočni grijeh i teologija milosti. 22. Eshatološko dovršenje čovjeka i svijeta: eshatologija, jezik i predodžbe. 23. Biblijski temelji eshatološke nade i pregled teološko-povijesnog razvoja eshatologije. 24. Teološki govor o smrti. 25. Susret s Bogom poslije smrti: posebni i univerzalni sud. 26. Uskrsnuće mrtvih (i pitanje reinkarnacije). 27. Čovjekova sudbina poslije smrti: čistilište. 28. Čovjekova sudbina poslije smrti: nebo, pakao. 29. Povijesno-kozmička eshatologija.


x predavanja x seminari i radionice

vježbe on line u cijelosti


laboratorij mentorski rad

2.7. Komentari:


73



x referat (ostalo upisati) x diskusija

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje predavanja i aktivno sudjelovanje na njima (pitanjima, diskusijom, vlastitim bilješkama), kratko izlaganje odabrane teme iz teološke antropologije ili izrada samostalnih zadataka.







6


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

A. Scola – G. Marengo – J. Prades López, Čovjek kao osoba. Teološka antropologija, Zagreb, 2003.

L. Nemet, Teologija stvaranja, Zagreb, 2003.

J. Ratzinger, U početku stvori Bog. Promišljanja o stvaranju i grijehu, Zagreb, 2008., str. 91-110.

N. Bižaca, Osobno i društveno u suvremenom govoru o istočnom grijehu, u: N. A. ANČIĆ – N. BIŽACA (ur.), Osobna i društvena dimenzija grijeha, Split, 2002., 111-153.

A. Mateljan, Obdareni ljubavlju. Uvod u teologiju milosti, Split, 2006.

W. Kasper, Narav – milost – kultura, u: Crkva u svijetu, 39 (2004.) 4, 459-476. http://hrcak.srce.hr/

L. Nemet, Kršćanska eshatologija, Zagreb, 2002.


E. Dirscherl, Grundriss Theologischer Anthropologie. Die Entschiedenheit des Menschen angesichts des Anderen, Regensburg, 2006. I. Golub, Dar dana šestoga, Zagreb, 1999.



74



1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Anton Tamarut 1.6. Godina studija 3.

1.2. Naziv predmeta Sakramenti 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 6

1.3. Suradnici Dr. sc. Davor Šimunec 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 50P+10S




2. OPIS PREDMETA


Upoznati studente s temeljnim katoličkim dogmatsko-teološkim shvaćanjem sakramenata općenito i pojedinačno svakog sakramenta. Upoznati studente s relevantnim izvorima za teologiju sakramenata, s odgovarajućom tradicijom, crkvenim učiteljstvom i glavnim teološkim tumačenjima u povijesti i danas. Osposobiti studente za obuhvatan pristup i poznavanje teologije sakramenata iz različitih aspekata: biblijski temelji, teološko-povijesni razvoj te sustavna analiza i sinteza.


Poznavanje osnovnih biblijskih i filozofsko-teoloških pojmova, uvida i tema relevantnih za teologiju sakramenata. Poznavanje i sposobnost uporabe osnovnih programskih alata za obradu teksta i upotrebljavanje sustava za e-učenja.


Poznavanje i razumijevanje temeljnih znanja sustavne dogmatske teologije. Osposobljavanje za teološko promišljanje i aktivno sudjelovanje u dijalogu s današnjim svijetom. Stečeno teološko znanje i kompetencije znati kontekstualizirati i aktualizirati u području osobnih, crkvenih i društvenih odnosa.



razumjeti ulogu i važnost sakramenata unutar povijesno-spasenjske ekonomije i unutar dogmatske teologije

logički i sustavno objasniti temeljna znanja o sakramentima općenito i sakramentima pojedinačno

kritički analizirati današnje vjerničko i društveno stanje s obzirom na važnost sakramenata

izraditi samostalno ili u timu itinerarij i voditi pojedinca i skupine u pripremi za primanje pojedinih sakramenata

argumentativno prezentirati stručnoj i manje stručnoj javnosti u različitim povodima značenje sakramenata općenito i sakramenata pojedinačno

izraditi prijedloge i rješenja u problemskim situacijama konkretnog življenja sakramenata

upotrebljavati literaturu i materijale za e-učenje za dodatno samostalno učenje i produbljivanje pojedinih pitanja teologije sakramenata


1. Uvod u kolegij. Smještaj sakramenata unutar dogmatsko-teoloških traktata i njihova međusobna povezanost. 2. Uzroci krize sakramenata: društveni, praktično-crkveni i teološki. Simbolički govor kao paradigma pristupu sakramentima. 3. Isus Krist Prasakrament. 4. Crkva temeljni sakrament – pojedinačni sakramenti. 5. Biblijski temelji sakramentalnog djelovanja. Razvoj i značenje temeljnih pojmova mysterion i sacramentum. 6. Teologija sakramenata – povijesno-teološki razvoj 1: crkveni oci, srednji vijek, reformatori. 7. Teologija sakramenata – povijesno-teološki razvoj 2: Firentinski i Tridentski koncil, suvremeni naglasci, ekumenska nastojanja. 8. Ustanovljenje sakramenata i broj sedam. 9. Djelotvornost sakramenata: ex opere operato i ex opere operantis. Djelitelj i primatelj sakramenata. 10. Struktura sakramentalnog znaka: materija i forma. Sakramentalni biljeg (karakter).


75


11. Sakramenti živih i sakramenti mrtvih. Sakrament želje. Oživljavanje sakramenata. 12. Krštenje 1: biblijski temelji krsne prakse. 13. Krštenje 2: povijesno-teološki razvoj razumijevanja. 14. Krštenje 3: sustavni naglasci i aktualna pitanja. 15. Potvrda: biblijski temelji, povijesno-teološki razvoj, sustavni naglasci s obzirom na današnji položaj unutar inicijacije. 16. Euharistija 1: novozavjetno utemeljenje i predaje. 17. Euharistija 2: različiti nazivi i različita tumačenja euharistije kroz povijesti teologije do danas. 18. Euharistija 3: sadržajna težišta tumačenja. 19. Pomirenje 1: današnja (ne)aktualnost, biblijsko utemeljenje. 20. Pomirenje 2: povijesni razvoj prakse pokore. 21. Pomirenje 3: sustavne odrednice sakramenta. 22. Bolesničko pomazanje: biblijski temelji, povijesni razvoj, današnji oblik i značenje. 23. Sveti red 1: značenje službe u novozavjetnoj Crkvi, teološko-povijesni razvoj razumijevanja crkvene službe. 24. Sveti red 2: stupnjevi reda i temeljne značajke crkvene službe. 25. Ženidba 1: poteškoće u suvremenom mentalitetu, biblijski temelji. 26. Ženidba 2: teološko-povijesne perspektive razvoja značenja, sustavne odrednice. 27. Tijekom predavanja studenti iznose referat na istraženu temu, nakon čega slijedi kratka diskusija.

2.6. Vrste izvođenja nastave: x predavanja x referat


2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivan rad na nastavi, sudjelovanje u radu putem sustava za e-učenje, individualno istraživanje i izrada referata.








Aktivnost na nastavi – 10 % Referat – 20 % Kolokvij – 30 % Završni ispit – 40 %




ostalih medija

SCHILLEBEECKX E. H., Krist sakramenat susreta s Bogom, Zagreb, 21992. 4

COURTH F., Sakramenti. Priručnik za teološki studij i praksu, Đakovo, 1997. 12

TESTA B., Sakramenti Crkve, Zagreb, 2009. 1


Katekizam Katoličke Crkve, Zagreb, 1994. TAMARUT A., Da bismo imali udjela s Kristom. Izabrane teme sakramentalne teologije, Zagreb, 2009. TAMARUT A., Euharistija – otajstvo vjere i dar života, Zagreb, 2004.


76


MATELJAN A., Otajstvo poslanja. Sakrament potvrde, Split, 2004. ŠAGI-BUNIĆ T. J., Euharistija u životu Crkve kroz povijest, Zagreb, 1984.


Studenti će raditi aktivno na nastavi. Pri tome će biti vođena evidencija o njihovoj prisutnosti i napretku prema zadanim elementima praćenja. Na početku semestra bit će ispitane njihove kompetencije i dat će im se upute o mogućim nedostacima u predznanju. Informacije o napretku davat će se studentima tijekom semestra na konzultacijama i nakon kolokvija. Studenti će iznositi referate o istraženoj temi, koji će biti vrednovani. Krajem semestra bit će izvršena evaluacija predmeta i nastavnika koji rade na predmetu. Podatke o postizanju ishoda učenja i napretku studenata koristit će povratno i nastavnici za samovrednovanje i eventualno restrukturiranje nastave, metoda rada i ocjenjivanja studenata.



77



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Martina s. Ana Begić 1.6. Godina studija 3.

1.2. Naziv predmeta Osnovna moralna teologija 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 5

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 55P + 5 istraživanje literature




2. OPIS PREDMETA


Poznavanje ustrojstva čovjeka kao moralnog bića.

Poznavanje ustrojstva imago Dei kao moralnog bića.

Poznavanje smisla kršćanskoga poziva u Kristu.

Poznavanje osnovnih moralnih načela.

Poznavanje osnovnih načela kršćanskoga morala.

Poznavanje etičkoga silogizma i moralnoga vrednovanja ljudskoga djelovanja i ponašanja.


Uvjeti: položeni filozofski predmeti; položeni biblijski predmeti. Kompetencije: kritičko mišljenje; poznavanje filozofske etike i antropologije; poznavanje biblijskih temelja kršćanskoga poziva u Kristu i morala.


Ostvaruje se unutrašnja povezanost osnovne moralne teologije s drugim teološkim granama

Uočavaju se sličnosti i razlike između teološkog i drugih znanstvenih mišljenja o moralu

Definiraju se teološki temelji morala

Spoznaje se svijest o važnosti i mjestu kršćanskoga morala unutar kršćanskoga poziva u Kristu

Usvaja se znanje o podudarnostima i razlikama između čisto humanističkoga i kršćanskog morala.


razviti moralnu svijest i moralnu spoznaju

poznavati i argumentirano predstaviti moralno savršenstvo „biti ljudska osoba“ na sliku savršenoga čovjeka – Krista;

razumijeti i razlikovati dobro i zlo

spoznati i argumentirano prestaviti moralno dobro

prepoznati i kritički analizirati te vrednovati moralne dimenzije osobnih i društvenih fenomena.


1. Uvod u moralnu teologiju s prikazom povijesnog razvoja moralne teologije (4 sata); 2. Zahtjevi koncilske obnove moralne teologije (2 sata); 3. Ontoantropološke pretpostavke morala (2 sata); 4. Čovjek kao religiozno i kao moralno biće (2 sata); 5. Biblijske pretpostavke morala i kršćanski poziv u Kristu (4 sata); 6. Postulati moralnosti: svijest, sloboda i odgovornost (4 sata); 7. Izvori i vrste moralne spoznaje (4 sata);


78


8. Sloboda i odgovornost (4 sata); 9. Dobro kao nositelj moralne vrijednosti (3 sata); 10. Savjest kao stanje i savjest kao sud (conscientia) (3 sata); 11. Teorije savjesti, vrste savjesti, moralni sustavi i pravila razboritosti (2 sata); 12. Ljudski čin i nakana (4 sata); 13. Moralna norma kao nositeljica moralne vrijednosti: filozofsko i teološko utemeljenje (4 sata); 14. Zakon: definicije, vrste zakona, stupanj obvezatnosti u savjesti (4 sata); 15. Okolnosti i motivi djelovanja (3 sata); 16. Grijeh: narav, definicija i dioba (5 sati); 17. Obraćenje: čini obraćenika, kajanje, priznanje, pokora (4 sata); 18. Krepost: definicija, dioba, sustav kreposti (2 sata)




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Pohađanje predavanja; Istraživanje literature








Sudjelovanje u nastavi – 50% Osobno istraživanje literature – 10% Kolokvij – 10% Pismeni ispit – 30%




ostalih medija

Bernhard Häring, Kristov zakon. Svezak prvi, Zagreb, 1973.

Marinko Perković, Temelji teološke etike, Sarajevo, 2006.

Marciano Vidal, Kršćanska etika, Đakovo 2001., 9-158.

Marinko Perković, Prema moralnoj zrelosti, Sarajevo 2009., 13-109.

Ivan Fuček, Moralno-duhovni život. Svezak treći: grijeh i obraćenje, Split, 2004.

2.12. Dopunska literatura (u

Razni autori, Grijeh i oslobođenje, u: Bogoslovska smotra, 46 (1976.) 1-2, 5-129. Romanus Cessario, Kreposti, Zagreb, 2007.,


79


trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)

Ivan Fuček, Moralno-duhovni život. Svezak prvi: Zakon i vjera, Split, 2004. Ivan Fuček, Moralno-duhovni život. Svezak drugi: Osoba i savjest, Split, 2003. Šimun Bilokapić, Razlikovanje i podjela grijeha na teški/laki, smrtni/mali, u: Osobna i društvena dimenzija grijeha, Zbornik, Split 2002., 195-228. Fenomen savjesti. Zbornik, Split, 2011. Robert Spaemann, Osnovni moralni pojmovi, Sarajevo – Zagreb, 2008. Marijan Cipra, Misli o etici, Zagreb, 1999.


Osobne konzultacije, kolokvij, ispit.



80



1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Juro Zečević-Božić 1.6. Godina studija 3.

1.2. Naziv predmeta Ekumenska teologija 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) P25 + e-učenje5




2. OPIS PREDMETA


Upoznati: povijest nastojanja oko jedinstva kršćana, prošle i aktualne teološke koncepte i praktično primjenjivane metode i modele prevladavanja raskola, međucrkveno stanje u Hrvatskoj, glavna ekumenska događanja i najznačajnije ekumenske institucije u svijetu i kod nas te pospješiti sposobnost za suživot u pluralnom svjetonazorskom društvenom okružju. Student stječe kompetenciju za primjereno tretiranje postojeće množine Crkava, za međukršćanski dijalog i za rad na promicanju međucrkvenog jedinstva.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Zanimanje za sadržaj predmeta i motiviranost te osnovno poznavanje opće i crkvene povijesti.


Sagledavanje vlastitog crkvenog identiteta i cjelokupnog programa religijske pedagogije i katehetike u općekršćanskom i međucrkvenom kontekstu i omogućavanje budućem učitelju ili nastavniku zreo, poznavateljski i beskonfliktan pristup u školskim uvjetima koji nerijetko uključuju i susrete s različitim crkvenim i svjetonazorskim identitetima.



razumjeti teološki i praktični značaj i učinak s jedne strane raskola i s druge strane nastojanja oko većeg stupnja međucrkvenog jedinstva i zajedništva

posredovati onima koje obrazuju i odgajaju objektivne i znanstveno utemeljene ekumenski relevantne činjenice bez predrasuda i isključivosti

primjenjivati adekvatne metode i pristupe u ophođenju s međukršćanskim teološkim specifičnostima i različitostima

upotpunjavati osobni obrazovno-odgojni profil učenika komplementarnim ekumensko-teološkim sadržajima i metodama te specifičnostima crkava i kršćanskih zajednica

pronalaziti i koristiti materijale za e-učenje i prezentiranje ekumenskih tema i sadržaja

razlikovati s vlastitim crkvenim identitetom spojivo „bogatstvo različitosti“ od sinkretističkog mehaničkog zbroja osobina kvantitativno sintetički sabranih u jednu „nadcrkvu“.


1. Uvod u predmet. Definicija pojmova: „ekumenska teologija“, „oikos“, „oikumene“... Transformacija značenja pojma „oekumene“ tijekom povijesti. Razgraničenje od srodnih pojmova i kolegija. Različito značenje izričaja „ekumenska teologija“ i „teologija ekumenizma“.

2. Jedinstvo i zajedništvo kao: a) općeprepoznate i općepriznate te b) kao biblijska vrijednost. 3. „Ekumensko jedinstvo“ i „ekumensko zajedništvo“ nisu istoznačnice. „Jedinstvo kršćana“ i/ili „jedinstvo Crkava“? Postojanje i/ili nepostajnje

jedinstva? Jedinstvo „još“ i jedinstvo „već“. 4. Suvremeni različiti opisi ekumenizma: pojedina svojatanja ekumenizma kao „patenta“ vlastite Crkve, razlika između partikularno-crkvenog i

općecrkvenog ekumenizma. Odbacivanja i osuđivanja ekumenizma – terminološki ili sadržajni problem? Potreba „svekršćanskog“ usuglašenja o značenju i sadržaju pojma ekumenizam.

5. Autentični kršćanin prihvaća ekumenizam kao nastojanje oko uspostave većeg stupnja jedinstva jer je on: a) potpunije ostvarenje Isusove u


81


evanđelju njegovim učenicima dane „oporuke“ „da budu jedno“; 6. b) potpunije ostvarenje jednog od četiri bitna svojstva Crkve - jedinstva, zadana Nicejsko-carigradskim vjerovanjem: „Vjerujem u jednu, svetu,

katoličku i apostolsku Crkvu“; 7. c) aktualna umanjena vjerodostojnost navještaja doktrinarno i jurisdikcijski raskoljenih i uzajamno suprotstavljenih Crkava i umanjena učinkovitpost

tzv. „nove evangelizacije“ zbog postojećeg stanja raskola; 8. d) ostvarivanje cjelovitosti Kristove Crkve nadilaženjem onih jednostranih i otuđujućih prenaglašenosti koje ne zadiru u istinu i autentičnost

apostolske vjere, te obogaćenje tradicijskog poklada vlastite Crkve autentičnim tradicijskim pokladom drugih Crkava. 9. Čimbenici koji pogoduju i koji ne pogoduju ekumenizmu: a) potreba većeg crkvenog jedinstva i zajedništva je s jedne strane ohrabrujući deklarirani stav

većine Crkava ali je s druge strane u Crkvama istovremeno prisutan i blokirajući strah od posljedica zbližavanja; 10. b) rezultati rada zajedničkih teoloških komisija ohrabruju ali nedostatna percepcija (zapažanje) i recepcija (prihvaćanje) teoloških rezultata s druge strane

koči rast jedinstva i zajedništva; c) zamjećuje se ohrabrujući pritisak dijelova vjerničke baze s jedne strane ohrabruje, ali se zamjećuje i ravnodušnost drugih dijelova iste vjerničke baze za problem nejedinstva Crkve;

11. d) Ohrabruje na jednoj strani ostvareni stupanj zajedništva u pojedinim suvremenim međucrkvenim inicijativama (Taize, Ottmaring itd.), ali negativan odnos prema ekumenizmu stvaraju skupine i krugovi osporavatelja koji kršćanskim pravovjercima drže samo sebe i svoju zajednicu.

12. Metode čuvanja i/ili uspostavljanja narušenog jedinstva primjenjivane kroz povijest: a) metoda asimilacije različitoga i specifičnoga; b) metoda univerzalnih unija; c) metoda partikularnih unija; d) metoda ekumenskog dijaloga „par cum pari“.

13. „Istočni raskol“ – događaj ili proces? Okolnosti raskola, značaj, simbolički i realni značaj anatema iz 1054. i njihovog uklanjanja 1965. 1. 12. Aktualno stanje u bilateralnom katoličko-pravoslavnom ekumenskom dijalogu (institucionalni instrumenti dijaloga, pregled dosadašnjih rezultata i

najrelevantnijih dokumenata dijaloga). 14. „Zapadni raskol“ – želja za reformom (obnovom jedne) Crkve rezultirala reformacijom (nastankom mnoštva često se uzajamno optužujućih) Crkava;

okolnosti, glavna teološko-doktrinarna polazišta i specifičnosti trojice reformatora: Luthera, Zwinglija i Calvina. 15. Komparacija reformacije u Njemačkoj, Švicarskoj i Engleskoj. Doktrinarne teološke razlike i specifičnosti Katoličke Crkve, Crkava reformacije i

Crkava proizašlih iz reformacije te njihova aktualna nastojanja oko ponovnoga sjedinjenja. 16. Duhovni ekumenizam. Nastanak i značaj svjetske Molitvene osmine za jedinstvo kršćana. 17. (Ne)Sporazumi oko „katoličko-pravoslavnog ekumenizma“ kao svevremenog nastojanja oko jedinstva na jednoj i novovjekog „protestantskog

ekumenizma“ na drugoj strani? Drugi Vatikanski sabor – nastanak ili nastavak katoličkog nastojanja oko jedinstva? „Bogočovječanski“ i „humanistički“ ekumenizam između suprotstavljenosti i sinteze.

18. Rahner-Friesov model „skorog“ jedinstva Crkve. Ostali modeli jedinstva suvremenih kršćanskih teologa. 19. Izbor ekumenski relevantnih događaja, aktivnosti i nastojanja oko jedinstva Crkava na svjetskoj i na hrvatskoj razini tijekom povijesti i danas. 20. Izbor ekumenski relevantnih djelatnika (osoba) na svjetskoj i na hrvatskoj razini. 21. Perspektive ekumenizma i ekumenske teologije.


x predavanja x seminari i radionice





2.7. Komentari:


82


2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje predavanja, čitanje obvezne i po mogućnosti preporučene literature, sudjelovanje u raspravi tijekom predavanja, seminarski (semestralni) pisani rad i usmeni ispit.



Eksperimentalni rad Referat Literatura da








ostalih medija

Dekret o ekumenizmu „Unitatis redintegratio“, u: Drugi Vatikanski koncil: Dokumenti, Kršćanska sadašnjost, 7Zagreb, 2008, 231-263.

Lies L., Temeljni tečaj ekumenske teologije, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2011.

Zečević J., Katoličko Katoličko razumijevanje jedinstva i zajedništva kršćana, u: Kairos, evanđeoski teološki časopis, Zagreb, 1/2008, 89-99.

internet

Perić R., Ekumenske nade i tjeskobe, Crkva na kamenu, Mostar, 1993, 25-34, 239-253 internet

Zečević J., Koncilski ekumenski zamah i današnja traženja, u: Bogoslovska smotra, Zagreb, 3/2006, 855-873.

internet

Zečević J., Ekumenska i dijaloška otvorenost Katoličke Crkve u Hrvata, u: Prcela F. (ur), Dijalog. Na putu do istine i vjere, Hrv. Dom. Prov.,Nakladni zavod Globus i Matthias Grünewald Verlag, Zagreb – Mainz, 1996, 289-308.

Škvorčević A., Katolička Crkva u Hrvatskoj i ekumenizam, u: Bogoslovska smotra, Zagreb, 3-4/1996, 513-540.

internet


Papinsko vijeće za promicanje jedinstva kršćana, Direktorij za primjenu načela i normi o ekumenizmu, IKA, Zagreb, 1994. Kolarić J., Ekumenska trilogija, Prometej, Zagreb, 2005 (izabrani dijelovi). Zečević J., Nastanak, povijest i smisao tjedna molitve za jedinstvo kršćana, u: Bogoslovska smotra, Zagreb, 2/1996, 229-236. Zečević J., Pomirenje i ekumenizam u kontekstu krize civilizacije, u: Bogoslovska smotra, Zagreb, 2-3/1998, 359-373. Zečević J., Značaj europske ekumenske povelje, u: Ekumenska povelja, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002. Zečević J., Ekumenizam u Hrvatskoj, u: Aračić P. (ur.), «Jeremija, što vidiš?» (Jr 24,3). Crkva u hrvatskom tranzicijskom društvu, Teologija u Đakovu, Đakovo, 2001., str. 205-223. Frieling R., Put ekumenske misli, Teološki fakultet „Matija Vlačić Ilirik“, Zagreb, 2009. Vukšić T., Communicatio in sacris u novom Crkvenom zakoniku, u: Vukšić T., Mi i oni – siguran identitet pretpostavka susretanja, Vrhbosanska katolička teologija, Sarajevo, 2000, 313-330. Ikić N., Teološka dijagnoza ekumenskog stanja, u: Ekumenske studije i dokumenti, Vrhbosanska katolička teologija, Sarajevo, 2003, 17-61. Špehar M., Ekumensko vijeće Crkava, Glas Koncila, Zagreb, 2009, 7-25; 298-316.

2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih

Tijekom semestra u okviru nastave prati se aktivnost studenata s obzirom na napredak u kontinuiranom svladavanju literature i produbljivanju spoznaja. Vodi se evidencija o njihovoj prisutnosti na nastavi, sudjelovanju u raspravama i korištenju


83


kompetencija mogućnosti konzultacija. Na kraju semestra provodi se anonimna anketa u svrhu evaluacije predmeta, nastavnika i studenta.



84



1.1. Nositelj predmeta Marija Francetić, prof. 1.6. Godina studija 3.

1.2. Naziv predmeta Njemački jezik u akademske svrhe 1 & 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 30+30+0+0


1.5. Status predmeta izborni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja


2. OPIS PREDMETA


Studenti će se u okviru kolegija baviti tekstom, koji će detaljno analizirati kako bi stekli opće i detaljno razumijevanje teksta, uočili koherentnost teksta i sredstva kojima se postiže, tražili informacije i značenja u tekstu na osnovnoj razini. Studenti će se učiti vještini komunikacije, slušanju i prekidanju sugovornika u primjerenom trenutku te izražavanja slaganja ili neslaganja s idejama sugovornika. Učit će se vještini iznošenja mišljenja i predviđanja kao uvod u analizu stručnih tekstova.




Studenti će razvijati osnovne vještine slušanja, razumijevanja, govorenja i pisanja njemačkog jezika u svakodnevnim situacijama. Analizirat će tekstove semantički i sintaktički, pronalaziti ključne pojmove te tako osvijestiti temeljne leksičke i gramatičke strukture i pojmove. Unaprijedit će vještine pisanja te razvijati sposobnost pisanja i prezentacije jednostavnih tekstova.


Prvi semestar: 1. Sich begrüßen. Sich und andere vorstellen. Berufe und Tätigkeiten nennen. Verben im Präsens. Trennbare und nicht trennbare Verben. 2. Über die Schulzeit berichten. Perfekt. 3. Einen tabellarischen Lebenslauf lesen und schreiben. 4. Den Tagesablauf beschreiben. Reflexive Verben. 5. Akademische Berufe: Studienrichtungen und Zukunftschancen. 6. Über Freizeitaktivitäten berichten. Über Musik, Fotografieren und Kino sprechen. Komposita. Negation. 7. Informationen (z. B. das Kinoprogramm, Öffnungszeiten) erfragen. Modalverben im Präsens und Präteritum 8. Eine Biografie lesen. Präteritum bei regelmäßigen und unregelmäßigen Verben. 9. Über Geld sprechen. Einkaufen. Gründe und Bedingungen nennen. Kausalangaben (weil). Konditionalangaben (wenn). 10. Bankgespräche führen. Ein Formular ausfüllen. Verben mit Akkusativ und/oder Dativ. Unbestimmter Artikel ohne Nomen. 11. Wünsche und irreale Bedingungen formulieren. Konjunktiv II – Hypothese. 12. Über Bürotätigkeiten berichten. Einfache geschäftliche Telefonate führen. Termine vereinbaren und absagen. Mit Arbeitskollegen kommunizieren.

Verben mit Präpositionen. Indirekte Fragen. Nebensätze mit dass. 13. Was im Arbeitsleben wichtig ist. Der ideale Chef. Du oder Sie? 14. Ponavljanje. 15. Kolokvij 1. Drugi semestar: 1. Informationen in Reiseprospekten verstehen. Ein Gespräch im Reisebüro führen. Über Reisegewohnheiten und Urlaub berichten. Deklination der


85


Adjektive. 2. Über das Wetter sprechen. Verkehrsdurchsagen verstehen. Lokale Präpositionen: Richtungsangaben. 3. Sich entschuldigen. Vorschläge machen. Konzessivangaben (obwohl). 4. Über Tiere und Haustiere berichten. Empfehlungen geben. Empfehlungen (sollten). 5. Personen beschreiben. Über zwischenmenschliche Beziehungen sprechen. Ein

Partygespräch führen. Relativsätze. 6. Über Freude und Ärger sprechen. Jemanden loben oder kritisieren. Komparation der Adjektive

Präpositionen mit Akkusativ. 7. Eine Traumwohnung beschreiben. Über die eigene Wohnsituation berichten. Verben mit Lokalangaben. Temporalsätze (als, wenn). 8. Einen Handwerker bestellen. Über Essgewohnheiten berichten. Rezepte lesen. Essen im Restaurant bestellen. Infinitiv mit zu. Konsekutivangaben

(deshalb, trotzdem). 9. Über Zeitungen und Zeitschriften berichten. Nachrichten verstehen. Präpositionen mit dem Dativ. 10. Über Umweltprobleme sprechen. Passiv. 11. Die eigene Meinung ausdrücken, zustimmen, widersprechen. 12. Gebrauchsanweisungen verstehen. Über Geräte und Technikprobleme berichten. 13. Wer macht in Deutschland Politik? Wo macht man in Deutschland Politik? 14. Ponavljanje. 15. Kolokvij 2.




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Pohađanje nastave, pisanje domaćih zadaća i referata.



Eksperimentalni rad Referat da Domaće zadaće da





Kolokvij na kraju semestra, pismeni i usmeni ispit na kraju godine.




ostalih medija

Buscha, A. Szita, S.: Begegnungen DaF A2+, Schubert-Verlag, Leipzig, 2007.

Hering A.; Matussek M.; Perlmann-Balme M.: Em Übungsgrammatik:


86


Wiederholung der Grundstufe und der Mittelstufe; Hueber Verlag, München, 2004.

Reinke, K.: Einfach Deutsch aussprechen, Schubert-Verlag, Leipzig, 2011.

Richter, G.; Richter, M.: Anekdoten, Legenden und Sagen aus deutscher Vergangenheit, Schubert-Verlag, Leipzig, 2007.

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa) Članci i drugi materijali s interneta




87


1. OPĆE INFORMACIJE 1.1. Nositelj predmeta Doc. dr.sc. Monica Priante 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 3.

1.2. Naziv predmeta Talijanski jezik u akademske svrhe I i II 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 4



1.5. Status predmeta obvezni izborni 1.10. Razina primjene e-učenja (1., 2., 3. razina), postotak izvođenja


2. OPIS PREDMETA 2.1. Ciljevi predmeta



Studenti će se upoznati s osnovama jezično komunikacijske kompetencije na razini A1 prema ZEROJu. Pod time se podrazumijeva opće i detaljno razumijevanje slušnog i pisanog teksta, koherentnost teksta, traženje informacija u tekstu, traženje značenja u tekstu. Na razini produkcije studenti će naučiti osnovne vještine usmene i pismene produkcije koje podrazumijevaju predstavljanje, iznošenje vlastitih ideja i stavova te izražavanje slaganja ili neslaganja s idejama sugovornika.


Prepoznati, razumjeti, analizirati i koristiti osnovne talijanske gramatičke strukture. Razumjeti i analizirati jednostavne usmene i pisane tekstove na suvremenom talijanskom jeziku, proizvesti jednostavne usmene i pisane tekstove. Razviti jezičnu-komunikacijsku kompetenciju (vještine slušanja, čitanja, govorenja i pisanja) u skladu sa A1 razinom ZEROJ-a.


Prvi semestar: 1. Presentazione del corso. Alfabeto, pronomi soggetto (al singolare), verbi essere e chiamarsi (singolare), salutare e presentarsi. 2. Sostantivi e aggettivi (al singolare), verbo avere (singolare), articolo determinativo (singolare), numeri (I), interrogativi (I). Traduzione e ortografia di parole nuove. 3. Presente indicativo dei verbi regolari (I), numeri (II), negazione, preposizioni (di, a, da, in, per). 4. Presente indicativo dei verbi regolari (II), plurale dei sostantivi e degli aggettivi. 5. Plurale degli articoli determinativi, esserci, concordanza sostantivo e aggettivo. 6. Presente indicativo di alcuni verbi irregolari (essere, avere, fare, stare, bere), interrogativi (II).Chiedere e fornire informazioni generali (ad es. l'ora, l'orario di alcuni servizi universitari), chiedere e fornire informazioni personali (ad es. numero di telefono e indirizzo). 7. Scegliere e ordinare qualcosa in un bar, rivolgersi a qualcuno in modo formale, scrivere una breve e-mail con dati personali. 8. Verbi irregolari al presente (andare, sapere, uscire), preposizioni articolate (a, da + articolo). Parlare del tempo libero e della vita quotidiana. 9. Il verbo piacere; pronomi indiretti atoni, doppia negazione. Parlare di gusti e preferenze. 10. Verbi servili I (dovere, potere, volere). Ogni/tutti i … 11.Verbi servili II (dovere, potere, volere).Preposizioni articolate. 12.Verbi servili III (dovere, potere, volere). Parlare della frequenza con cui si fa qualcosa. 13. Descrivere in una breve e-mail la propria vita quotidiana da studente. 14. Ripasso


88


15. Esame 1. Controllo e correzione dell’esame. Drugi Semestar 1. Presentazione del corso. Ripasso dei contenuti appresi. 2.Verbi riflessivi. Descrivere la propria giornata. 3.Aggettivi possessivi (I). Esprimere possesso. 4. Il passato prossimo dei verbi regolari con l'ausiliare avere, locuzioni temporali nel passato. 5. Il passato prossimo dei verbi regolari con l'ausiliare essere. 6.Il passato prossimo, l'uso degli ausiliari essere ed avere. Raccontare eventi del passato, parlare di esperienze fatte all’estero. 7.Passato prossimo dei verbi irregolari, l’uso transitivo e intransitivo dei verbi cominciare e fare. Informarsi telefonicamente su un corso di lingua all’estero. 8.Uso del passato prossimo. Passato prossimo dei verbi modali (potere, volere, dovere). Raccontare una storia partendo da immagini, scrivere in una mail un’esperienza fatta all’estero (erasmus, viaggio, volontariato…). 9.Pronomi diretti, l’articolo partitivo (al plurale), l’aggettivo bello. 10.Concordanza del participio passato con i pronomi diretti. Esprimere preferenze, descrivere e comprare vestiti, informarsi sul prezzo, ringraziare. 11.Presente progressivo (stare+ gerundio), raccontare qualcosa che succede in quel momento. 12.Avverbio, costruzione impersonale (si + verbo), indicazioni di luogo, particella ci. Comprensione di un dialogo, intervista (ascolto), brano da internet (lettura). 13.L’aggettivo possessivo con i nomi di parentela, questo/quello. Parlare della propria famiglia. 14. Ripasso. 15. Esame. Controllo e correzione dell’esame. Preparazione per l'esame orale.


predavanja

seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje

terenska nastava

samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad

(ostalo upisati)

2.7. Komentari:








4


Naslov Dostupnost u


ostalih medija Vježbe i tekstovi podijeljeni na satu.Online materijali postavljeni na on line platformi.


89


Danila Piotti, Giulia de Savorgnani, Universitalia 2.0 vol. 1 . A1/A2, Alma Edizioni, 2018.


Deanović M., Jernej J., Hrvatsko-talijanski rječnik, Zagreb, Školska knjiga, 2008 Deanović M., Jernej J., Talijansko-hrvatski rječnik, Zagreb, Školska knjiga, 2006 Roberto Tartaglione, Angelica Benincasa, Grammatica della lingua italiana per Stranieri, Alma edizioni, 2015 De Giuli Alessandro, Le preposizioni italiane, Alma Edizioni, 2001 Trifone P., Palermo M., Grammatica italiana di base, Bologna, Zanichelli, 2000



90



1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Josip Oslić izv.prof.dr.sc. Alojz Ćubelić


1.2. Naziv predmeta Filozofija i kršćanska misao 1.7. Broj bodova po ECTS sustavu 3.

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-

učenje) P 30

1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani, stručni) preddiplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 30

1.5. Status predmeta Obvezno-izborni 1.10. Razina primjene e-učenja (1., 2., 3. razina), postotak


2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznati studente s osnovnim autorima koji su problematizirali složene odnose između filozofije i kršćanstva

2.2. Uvjeti za upis predmeta ili ulazne kompetencije koje su potrebne za predmet Ispunjeni uvjeti za upis studija


Po završetku i uspješnom polaganju ispita studenti/studentice će steći temeljno poznavanje i razumijevanje odnosa između filozofije i kršćanskih tendencija te dublje razumijevanje kolegija iz raznih područja filozofije kao i sustavne teologije.


Po završetku i uspješnom polaganju ispita studenti/studentice će steći temeljno poznavanje i razumijevanje kršćanskih autora, te će 1. Razvijati kritičko filozofsko mišljenje, 2. Usvojiti temeljno pojmovlje kojim se služe odabrani autori 3. Razumjeti i kritički vrednovati temeljne pozicije razmatranih autora s obzirom na navedenu problematiku 4. Upoznati temeljna djela iz povijesti kršćanske misli osobito 20. stoljeća 5. Implementirati stečene uvide u životnu i odgojno-obrazovnu teoriju i praksu


1. Što je kršćanska misao? 2. Fenomen filozofije i raspona kršćanske misli? 3. Mogućnosti spoznaje Boga. 4. Tradicionalno poimanje filozofije i dodiri s kršćanstvom 5. Husserlova fenomenologija i kršćanstvo 6. Jaspersova kršćanska egzistencijalna filozofija 7. Doprinos hrvatskih filozofa i teologa 8. Hijacint Bošković, 9. Stjepan Zimmermann 10. Vjekoslav Bajsić, 11. Tomislav Šagi Janko Bunić 12. Jacques Maritain 13. Edith Stein 14. Neke smjernice 15. Zaključna razmatranja


91




x samostalni zadaci x multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave uz čitanje literature i sudjelovanje u raspravama na nastavi







3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Kršćanska misao XX. stoljeća, Zagreb 2009.

Adriano Fabris, Teologija i filozofija, Zagreb 2011.

Vjekoslav Bajsić, Granična pitanja religije i znanosti, Zagreb, 1998.

Vjekoslav Bajsić, Filozofija i teologija u vremenu, Zagreb, 1999.

Simone Weil, Težina i milost, Zagreb, 2004.

Karl Jaspers, Duhovna situacija vremena, Zagreb, 1998.


Stjepan Kušar, Spoznaja Boga u filozofiji religije, B. Welte i božanski Bog, Zagreb, 1996. Karl Rahner, Teološki spisi, Zagreb, 2008. Hrvoje Lasić, Fenomenologija i filozofija religije, Zagreb, 2012. Prilozi o hrvatskoj neoskolastici, Zagreb 2014. Edith Stein, Žena, Zagreb 2011.



92



1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Petar Bašić 1.6. Godina studija 1.

1.2. Naziv predmeta Latinski jezik I 1.7. Broj bodova po ECTS sustavu 3





2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Stjecanje osnovnog znanja latinskog jezika, s naglaskom na morfologiju.


2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi Stjecanje znanja potrebnog za Latinski II.


2.5. Sadržaj predmeta Nastava se odvija u dva susljedna sata. Raspored je više-manje isti: ponavljanje prethodnoga gradiva, tumačenje novoga gradiva, vježbanje toga novoga gradiva na drugim primjerima.


x predavanja seminari i radionice

x vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava


2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave uz čitanje literature i sudjelovanje u raspravama na nastavi







3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Latine discere, Zagreb 2012.




93



1.1. Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Nenad Malović Doc. dr. sc. Ivan Dodlek


1.2. Naziv predmeta Filozofija i suvremena kultura 1.7. Broj bodova po ECTS sustavu 3





2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznati studente s temeljnim pojmovima, najvažnijim autorima, temama i interesima filozofije kulture.

2.2. Uvjeti za upis predmeta ili ulazne kompetencije koje su potrebne za predmet Ispunjeni uvjeti za upis studija i upis studija.


Sposobnost povezivanja znanja na razini programa. Sposobnost analize i sinteze. Sposobnost kritičkog mišljenja i rješavanja problema. Sposobnost za samokritiku i propitivanje vlastitih stavova. Sposobnost za interdisciplinarnu suradnju na području humanističkih i društvenih znanosti na studijskoj razini. Sposobnost primjene novih uvida na vlastitu životnu i profesionalnu teologijsku teoriju i praksu.


Student/ica će steći temeljna znanja iz filozofije kulture, te će: 1. Usvojiti osnovno pojmovlje s područja filozofije kulture. 2. Analizirati i moći kritički predstaviti glavna djela suvremenih filozofa kulture. 3. Poznavati i moći predstaviti izvore suvremenih kulturnih paradigmi. 4. Poznavati, razumjeti, te moći kritički evaluirati različite kulturne modele koji su filozofijski relevantni za razumijevanje i tumačenje suvremenih kulturnih kretanja. 5. Znanjem iz filozofije kulture razvijati vlastiti kritički stav usred dinamike kulturnoga pluralizma.


1. Što je kultura? Ideja, pojam i funkcije kulture. 2. Antropološki temelji kulture. 3. Dosada-dokolica-kult-kultura. 4. Igra kao izvor kulture. 5. Moderna kultura (modernitet/ prosvjetiteljstvo). Oslobođenje i otuđenje racionalističke kulture. 6. Postmoderna pluralistička kultura. Model mreže bez centra. 7. Utemeljenje vrjednota unutar kulturnoga pluralizma. 8. Strahovi i nade suvremene znanstveno-tehničke kulture. 9. Kultura i društvo. Politička kultura ljevice i desnice i „politička korektnost“. 10. Kultura medija. Putokazi kroz virtualnu stvarnost. 11. Kultura parade i kiča. Narcisova rana umjetničkoga stvaralaštva. 12. Kriza i sukob kultura.


94


13. Prema zajedničkoj kulturi posredovanja. 14. Smjernice za pastoral suvremene kulture. 15. Zaključna razmatranja.




2.7. Komentari:








3




Broch, Hermann, Duh i duh vremena: eseji o kulturi moderne, Antibarbarus, Zagreb, 2007.

Cassirer, Ernst, Ogled o čovjeku. Uvod u filozofiju ljudske kulture, Naprijed, Zagreb, 1978.

Eagleton, Terry, Ideja kulture, Jesenski Turk, Zagreb, 2002.

Eagleton, Terry, Kultura i smrt Boga, Ljevak, Zagreb, 2015.

Friedell, Egon, Kultura novoga vremena, Antibarbarus, Zagreb, 1997.

Huizinga, Johan, Homo ludens: o podrijetlu kulture u igri, Naprijed, Zagreb, 1992.

Scruton, Roger, An intelligent person's guide to modern culture, St. Augustine's Press, South Bend-Indiana, 2000.

Skledar, Nikola, Osnovni oblici čovjekova duha i kulture, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 1998.

Žmegač, Viktor, Prošlost i budućnost 20. stoljeća: kulturološke teme epohe, Matica hrvatska, Zagreb, 2010.


Benedikt XVI., O relativizmu i vrjednotama, Verbum, Zagreb, 2009. Benedikt XVI., Kršćanstvo i kriza kultura, Verbum, Zagreb, 2008. Benedikt XVI., Vjera i budućnost, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2008. Berdjajev, Nikolaj, Sudbina čovjeka u suvremenom svijetu: za razumijevanje naše epohe, Verbum, Split, 2007. Berđajev, Nikolaj, Filozofija nejednakosti, Mediteran-Oktoih, Budva-Titograd, 1990. Cacciari, Massimo, Geo-filozofija Europe, Ceres, Zagreb, 1996. Fink, Eugen, Osnovni fenomeni ljudskog postojanja, Nolit, Beograd, 1984. Finkielkraut, Alain, Izgubljena čovječnost: esej o XX. stoljeću, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1998.


95


Gardels, Nathan P. (ur.), Na kraju stoljeća. Razmišljanja velikih umova o svom vremenu, Naklada Jesenski i Turk-Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb, 1999. Gehlen, Arnold, Čovjek i institucije, Nakladni zavod Globus, Filozofski fakultet u Zagrebu, humanističke i društvene znanosti–Zavod za filozofiju, Zagreb, 1994. Gehlen, Arnold, Čovjek. Njegova narav i njegov položaj u svijetu, Naklada Breza, Zagreb, 2005. Kale, Eduard, Uvod u znanost o kulturi, Školska knjiga, Zagreb, 1982. Matulić, Tonči, Metamorfoze kulture. Teološko prepoznavanje znakova vremena u ozračju znanstveno-tehničke civilizacije, Glas Koncila, Zagreb, 2008. Levin, Yuval, Ljevica i desnica, Verbum, Zagreb, 2017. PAPINSKO VIJEĆE ZA KULTURU, Promicati pastoral kulture, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1999. PAPINSKO VIJEĆE ZA KULTURU, Vjera i kultura. Antologija tekstova papinskog učiteljestva od Lava XIII. do Ivana Pavla II., Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2010. Pieper, Josef, Pohvala dokolici, Verbum, Split, 2011. Ortega y Gasset, José, Pobuna masa, Anali naših dana, Zagreb, 1941. Ortega I Gaset, Hose, Razmišljanja o tehnici, Alef, Čačak-Beograd, 2014. Scruton, Roger, Culture counts: faith and feeling in a world besieged, Encounter Books, New York, 2007. Scruton, Roger, Koristi od pesimizma. I opasnosti od lažne nade, Škorpion, Zagreb, 2011. Skledar, Nikola – Zagorac, Ivana (ur.), Čovjek i kultura, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 2010. Spengler, Oswald, Čovjek i tehnika, Laus, Split, 1991. Svendsen, Lars Fr. H., Filozofija dosade, TIM press, Zagreb, 2010. Šarčević, Abdulah, Filozofija u moderni: doba otuđenja svijeta. Analiza suvremenosti, Oko: Međunarodni centar za mir, Sarajevo, 1999. Šešić, Bogdan V., Filozofija kulture: smisao kulture, Milić Rakić, Valjevo, 1989. Tillich, Paul, Teologija kulture, Ex libris-Synopsis, Rijeka-Sarajevo, 2009. Vederil, Rob, Kolaps kulture, Clio, Beograd, 2005. VIJEĆE BISKUPSKIH KONFERENCIJA EVROPE, Evangelizirati sekulariziranu Evropu. Šesti simpozij evropskih biskupa (Rim 7.-11. listopada 1985.), Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1986. Zimmerman, Stjepan, Kriza kulture: kulturnofilozofijske studije iz suvremene socijalne filozofije, Ex libris, Zagreb, 2012.

2.12. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja


96



1.1. Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Nenad Malović 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1.

1.2. Naziv predmeta Vjera i znanost 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3



1.5. Status predmeta obvezni x izborni 1.10. Razina primjene e-učenja (1., 2., 3. razina), postotak


2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente za dijalog sa suvremenim duhovnim i prirodoznanstvenim gibanjima iz pozicije kršćanske vjere.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i / ili ulazne kompetencije potrebne za predmet Zainteresiranost za predmet.


- Poznavanje i razumijevanje temeljnih sadržaja filozofije, povijesti te biblijske, sustavne i praktične teologije - Osposobljenost za interdisciplinarnu suradnju na području humanističkih i društvenih znanosti na studijskoj, znanstvenoj i istraživačkoj razini. - Osposobljenost za adekvatno suočavanje s poslovnim i društvenim izazovima te za javne djelatnosti koje zahtijevaju posebne kompetencije u pitanjima svjetonazora. - Prepoznavanje potrebe i spremnost za uključenje u cjeloživotno učenje.


Student će: - razumjeti polazišta i međusobni odnos vjerovanja i znanja. - razumjeti i biti sposoban objasniti probleme između religije i prirodnih znanosti. - razumjeti i biti sposoban objasniti razvoj i osamostaljenje prirodnih znanosti u kontekstu teologije. - poznavati i znati predstaviti suvremene prirodoznanstvene teorije o nastanku i razvoju svemira (Veliki prasak). - poznavati i znati predstaviti suvremene prirodoznanstvene teorije o postanku i razvoju čovjeka. - moći objasniti i predstaviti stav Katoličke crkve prema spomenutim stvarnostima. - biti sposoban razlikovati stvarne od kvazipoteškoća u odnosu vjere i znanosti.


1. Uvod. Problem, pojam i sadržaj. 2. Što je vjera? Što je znanost? 3. Znanost ili znanosti? Znanost i prirodne znanosti. 4. Povijest „sukoba“ vjere i znanja. 5. Jezik teologije i jezik prirodnih znanosti 6. Pitanje metoda. Simboli i modeli. 7. Uloga filozofije. 8. Veliki prasak i/ili stvaranje svijeta. 9. Život. Evolucija i stvaranje. 10. Pitanje hominizacije – prirodoznanstveni, filozofski i teološki pogled. 11. Duša i umjetna inteligencija. 12. Prirodne znanosti i suvremeni ateizam. 13. Suvremeni stav Katoličke crkve prema prirodnim znanostima.


97


14. Etička pitanja kao čvorište teologije i prirodnih znanosti. 15. Može (smije) li prirodoznanstvenik vjerovati u Boga?




2.7. Komentari:








3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Bajsić, V., Granična pitanja religije i znanosti, Zagreb, 1998.

Crvenka, M., Prirodne znanosti i religija, Zagreb, 2010.

Lambert, D., Znanosti i teologija. Oblici dijaloga, Zagreb 2003

Horn, S. O. i Wiedenhofer, S. (prir.), Stvaranje i evolucija. Split 2008.


Facchini, F., Stazama evolucije čovječanstva. Zagreb 1996. Benz, A., Budućnost svemira. Slučaj, kaos, Bog? Zagreb 2006. Benz, A., Darovani svemir. Astrofizika i stvaranje. Zagreb 2012. Hawking, S. W., Kratka povijest vremena. Zagreb 2004. Darwin, Ch., Podrijetlo čovjeka. Zagreb 2007. Marković, L., Evolucijska slika svijeta i kršćanstvo, Zagreb, 2011. Morandini, S., Teologija i fizika. Zagreb 2012. McGrath, A. E., Znanost i religija, Zagreb, 2015. Becker, P., U stupici svijesti? Duh i mozak u raspravi teologije, filozofije i prirodnih znanosti, Zagreb, 2015.



98



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Božidar Mrakovčić 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1.

1.2. Naziv predmeta Biblijska arheologija 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3



1.5. Status predmeta obvezni x izborni 1.10. Razina primjene e-učenja (1., 2., 3. razina), postotak izvođenja


2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Opisati zemljopisna područja nastanka Biblije. Upoznati se s temeljnim arheološkim metodama. Identificirati najvažnije arheološke lokalitete na području Palestine.



Bolje upoznavanje zemljopisnog područja na kojem je nastala Biblija. Starost pojedinih biblijskih lokaliteta kao i običaje njihovih stanovnika. Važnost biblijskih lokaliteta za bolje razumijevanje biblijskih događaja.


Studenti će biti u stanju: Opisati pojedina zemljopisna područja vezana uz nastanak Biblije i različite tipove klime kao i neke specifičnosti tog područ ja Upoznati se s najvažnijim arheološkim metodama Identificirati najvažnije biblijske lokalitete Usporediti rezultate arheoloških iskapanja s biblijskim tekstovima


Predmet polazi od zemljopisnog opisa bliskoistočnog područja na kojem je nastala Biblija. Obrađuje se klima, prometna povezanost, običaji i način života. Upoznavanje arheoloških metoda iskapanja. Prikazivanje lokaliteta uz pomoć audiovizualnih medija






2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Čitanje biblijskih tekstova i njihova analiza, čitanje određene literature, pisanje manjih radova ili osvrta na određenu temu







3

2.10. Obvezna literatura Naslov Dostupnost u Dostupnost putem


99


(dostupna u knjižnici i / ili na drugi način)

knjižnici ostalih medija

B. Lujić, Biblijska geografija i arheologija

B. Lujć, Božji tragovi

A. Rebić, Biblijske starine

2.11. Dopunska literatura Biblijski atlas Enciklopedija Biblije



100



1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. Josip Oslić 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 2.

1.2. Naziv predmeta Hrvatska neoskolastika 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3





2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Cilj je predmeta da studentice i studenti steknu osnovno znanje o glavnim autorima, temama i interesima neoskolastičke misli u Hrvatskoj.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i / ili ulazne kompetencije potrebne za predmet Završena prva godina studija na FTS-u i SRZ-u.


Po završetku i uspješnom polaganju kolegija studenti/ce će poznavati, razumijevati te moći kritički evaluirati razne teme, probleme i pristupe najrelevantnijih hrvatskih filozofa neoskolastičke provenijencije.


Po završetku i uspješnom polaganju kolegija student/ica će steći temeljna znanja hrvatske i (svjetske) neoskolastičke filozofije, te će: 1. Razvijati kritičko filozofsko mišljenje, 2. Poznavati i razumjeti temeljno pojmovlje skolastičke i neoskolastičke filozofije, 3. Poznavati i razumjeti te moći izložiti glavne ideje i teme neoskolastičke misli, 4. Poznavati i razumjeti te moći izložiti u čemu se sastoji specifično hrvatski doprinos neoskolastici uopće, 5. Poznavati glavna djela hrvatskih neoskolastičara


1. tjedan: Što je neoskolastika? Ideja „neoskolastičke filozofije“ i kontekst njezina nastanka, 2. tjedan: Temeljni pojmovi i problemi neoskolastike 3. tjedan: Pregled najrelevantnijih svjetskih neoskolastičkih autora i njihovih učenja I., 4. tjedan: Pregled najrelevantnijih svjetskih neoskolastičkih autora i njihovih učenja II., 5. tjedan: Neoskolastika na području Hrvatske (i BiH) I., 6. tjedan: Neoskolastika na području Hrvatske (i BiH) II., 7. tjedan: Sistem filozofije kod Josipa Stadlera, 8. tjedan: Ontologija kod Ante Bauera + 1. kolokvij, 9. tjedan: Teodiceja kod Ante Bauera, 10. tjedan: filozofija života Stjepana Zimmermanna, 11. tjedan: S. Zimmermann kao kritičar Kanta, 12. tjedan: S. Zimmermann i filozofija egzistencije, 13. tjedan: W. Keilbach i utemeljenje psihologije religije, 14. tjedan: Keilbachova filozofija religije završna razmatranja + 2. kolokvij

2.6. Vrste izvođenja nastave: x predavanja samostalni zadaci 2.7. Komentari:


101




2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave, pisanje eseja, sudjelovanje u raspravama na nastavi, izlazak na kolokvij (opcionalno).







3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Ante Bauer, Opća metafizika ili ontologija, Zagreb , 1918. (odabrani dijelovi)

Vilim Keilbach, Problem religije. Kritičko-sistematski osvrt na noviju filozofiju i psihologiju religije Zagreb, 1935. (odabrani dijelovi)

Stjepan Zimmermann, Filozofija i religija. Filozofijske istine o Bogu i o čovjeku, sv. I-II., Zagreb, 1936-1937. (odabrani dijelovi)

Vilim Keilbach, Moderna psihologija religije, Zagreb, 1937. (odabrani dijelovi)

Ante Bauer, Teodiceja ili nauka o razumnoj spoznaji Boga, Zagreb , 1918. (odabrani dijelovi)

Ivan Šestak - Josip Oslić - Anto Gavrić (ur.), Prilozi o hrvatskoj neoskolastici, Zagreb, 2014. (odabrani dijelovi)

2.11. Dopunska literatura Josip Oslić, Vjera i um. Neoskolastički i suvremeni pristupi, Zagreb, 2004.



102



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Ivan Dodlek 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 2

1.2. Naziv predmeta Estetika 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3





2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznati studente s temeljnim pojmovima, najvažnijim autorima, temama i interesima filozofske estetike. Osposobiti studente za kritičku prosudbu umjetničkih djela.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i / ili ulazne kompetencije potrebne za predmet Ispunjeni uvjeti za upis studija i upis studija. Aktivno poznavanje engleskoga jezika.


Sposobnost povezivanja znanja na razini programa. Sposobnost analize i sinteze. Sposobnost kritičkog mišljenja i rješavanja problema. Sposobnost za samokritiku i propitivanje vlastitih stavova. Sposobnost za interdisciplinarnu suradnju na području humanističkih i društvenih znanosti na studijskoj razini. Sposobnost primjene novih uvida na vlastitu životnu i profesionalnu teologijsku teoriju i praksu.


Student/ica će steći temeljna znanja iz filozofske estetike, te će: 1. Usvojiti temeljno pojmovlje filozofske estetike. 2. Poznavati i moći predstaviti bitne antičke, srednjovjekovne, novovjekovne i suvremene estetičke teorije. 3. Poznavati, razumjeti, te moći kritički evaluirati različite estetičke modele koji su filozofijski relevantni za razumijevanje i tumačenje umjetnosti. 4. Analizirati i moći kritički predstaviti glavna djela filozofske estetike. 5. Znanjem iz područja filozofske estetike razvijati vlastiti suda ukusa.


1. Određenje estetike-ciljevi i metoda. 2. Ljudsko beskućništvo i traženje utočišta-status suvremene kulture. 3. Transfiguracija-stvaranje estetskoga reda među stvarima-bićima. 4. Lijepo-ono što se sviđa umu i što nas vodi prema produhovljenom užitku. 5. Umjetnost kao nemehanika-dinamična među-prožetost umjetnosti i života. 6. Religiozna umjetnost. 7. Sakralna umjetnost – via pulchritudinis. 8. Odgoj za umjetnost-razumijevanje i tumačenje umjetničkoga djela (hermeneutika umjetnosti). 9. Terenska nastava: zajednički posjet kazalištu, muzeju ili koncertu (prema izboru). 10. Estetička misao antike – ljepota kao proporcija i sklad. 11. Srednjovjekovna estetika – proporcija, cjelovitost i jasnoća/ svjetlost. 12. Renesansna estetička misao – čarobna, dražesna i nemirna ljepota. 13. Estetika prosvjetiteljstva: razum i ljepota, uzvišenost, romantična ljepota i religija ljepote.


103


14. Moderna i suvremena umjetnost – avangarda, ljepota provokacije i potrošnje. 15. Zaključna razmatranja.


x predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje

x terenska nastava


laboratorij x mentorski rad

(ostalo upisati)

2.7. Komentari:








3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Bubner, Rüdiger, Estetsko iskustvo, Matica hrvatska, Zagreb, 1997.

Burger, Hotimir, Čovjek, simbol i prafenomeni, Naklada Breza, Zagreb, 2003.

Bürger, Peter, Teorija avangarde, Antibarbarus, Zagreb, 2007.

Danto, Arthur C., Preobražaj svakidašnjeg. Filozofija umjetnosti, Kružak, Zagreb, 1997.

Eco, Umberto, Povijest ljepote, Hena com, Zagreb, 2004.

Everet Gilbert, Katarina – Kun, Helmut, Istorija Estetike, Kultura, Beograd, 1969.

Grlić, Danko, Estetika I-IV, Naprijed, Zagreb, 1983.

Goodman, Nelson, Jezici umjetnosti. Pristup teoriji simbola, Kruzak, Zagreb, 2002.

IVAN PAVAO II., Pismo umjetnicima, Glas Koncila, Zagreb, 2004.

Kupareo, Rajmund, Čovjek i umjetnost, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1993.

Kupareo, Rajmund, Govor umjetnosti, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1987.

Kupareo, Rajmund, Um i umjetnost, Glas Koncila, Zagreb, 2007.

Kupareo, Rajmund, Umjetnik i zagonetka života, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1982.

Labus, Mladen, Filozofija moderne umjetnosti, Institut za društvena istraživanja, Zagreb, 2006.

Pejović, Danilo (ur.), Nova filozofija umjetnosti, Nakladni zavod Matice Hrvatske, Zagreb, 1972.

Tatarkjevič, Vladislav, Istorija šest pojmova. Umetnost, lepo, forma, stvaralaštvo, podražavanje, estetski doživljaj, Nolit, Beograd, 1980.


Barzun, Jacques, Od osvita do dekadencije: 500 godina zapadne kulture – od 1500. godine do danas, Masmedia, Zagreb, 2003. Bižaca, Nikola – Garmaz, Jadranka (ur.), Teologija, lijepo i umjetnost. Zbornik radova Međunarodnoga znanstvenog skupa (Split, 20. i 21. listopada


104


2011.), Crkva u svijetu – Katolički bogoslovni fakultet, Split, 2012. Carroll, Noël, Philosophy of Art, Routledge, London and New York, 1999. Davies, Stephen, The Philosophy of Art, Blackwell Publishing, Oxford, 2006. Davies, Penelope J. E. – Denny, Walter B. – Hofrichter, Frima F., Jansonova povijest umjetnosti. Zapadna tradicija, Stanek, Varaždin, 2008. Dodlek, Ivan, Dijaloški karakter umjetničkog djela, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 2016. Eco, Umberto, Umjetnost i ljepota u srednjovjekovnoj estetici, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2007. Frontisi, Claude (ur.), Povijest umjetnosti, Larousse, Veble Commerce, Zagreb, 2003. Gaut, Berys, McIver Lopes, Dominic (ur.), The Routledge Companion to Aesthetics, Routledge, London and New York, 2002. Kasirer, Ernst, Filozofija simboličkih oblika, Biblioteka Teorija, Novi Sad, 1985. Kolešnik, Ljiljana (ur.), Umjetničko djelo kao društvena činjenica. Perspektive kritičke povijesti umjetnosti, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2005. KONGREGACIJA ZA USTANOVE POSVEĆENOG ŽIVOTA I DRUŽBE APOSTOLSKOG ŽIVOTA, Kontemplirajte. Bogu posvećenim muškarcima i ženama na tragovima Ljepote (15. X. 2015), Zagreb, 2016. PAPINSKO VIJEĆE ZA KULTURU, Via pulchritudinis – povlašeni put evangelizacije i dijaloga, HKD Napredak, Sarajevo, 2007. Rabar, Josip Sanko, Vjera i umjetnost, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2008. Scruton, Roger, Beauty, University Press, Oxford, 2009. Van Loon, Hendrik Willem, Umjetnost čovječanstva kroz vjekove I-II, Ex libris, Zagreb, 2007.



105



1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Tonči Matulić 1.6. Godina studija 2.

1.2. Naziv predmeta Bioetika 1.7. Broj bodova po ECTS sustavu 3


1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani, stručni) Preddiplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 20

1.5. Status predmeta Obvezatno-izborni 1.10. Razina primjene e-učenja (1., 2., 3. razina), postotak


2. OPIS PREDMETA


Upoznati uzroke nastanka bioetike Upoznati pionire bioetike, glavne ideje i misaone pravce u bioetičom diskursu Upoznati epistemološki status bioetike kao filozofske discipline Upoznati odnos etike i bioetike Upoznati odnos (bio)etike i (bio)tehnike Upoznati odnos bioetike i teologije Upoznati spoznajne i vrijednosne odnose bios-etos-logos u bioetici Upoznati odnos bioetike i humanističkih, društvenih, prirodnih, biomedicinskih i (bio)tehničkih znanosti Upoznati glavne bioetičke paradigme Upoznati zahtjeve i narav interdisciplinarnosti u bioetičkom diskursu Upoznati akademsku i društvenu institucionalizaciju bioetike Upoznati mogućnosti i domete bioetičkog diskursa na znanstvenom i društvenom planu Upoznati bioetičko mišljenje i bioetičko vrednovanje


Uvjeti za upis: upisana druga godina studija Ulazne kompetencije: poznavanje osnovnih filozofskih pojmova; sposobnost kritičkog mišljenja; otvorenost za drugačije kritičko mišljenje


Poznavanje i razumijevanje temeljnih sadržaja filozofije, povijesti te biblijske, sustavne i praktične teologije Osposobljenost za samostalno, znanstveno utemeljeno, filozofsko i teološko prosuđivanje cjelokupne stvarnosti Osposobljenost za interdisciplinarnu suradnju na području humanističkih i društvenih znanosti na studijskoj, znanstvenoj i istraživačkoj razini Osposobljenost za kritičko mišljenje i poznavanje osnovnih etičkih i bioetičkih teorija i pojmova Oposobljenost za moralno vrednovanje bioetičkih izazova i fenomena Osposobljenost za dijalog sa svijetom te preuzimanje društveno-političke odgovornosti temeljene na kršćanskom uvjerenju Osposobljenost za izvođenje nastave vjeronauka u osnovnim i srednjim školama Osposobljenost za djelatnosti koje se odnose na etičko-socijalne kompetencije, osobito ljudske resurse, komunikaciju s pojedincima i skupinama te medijsko djelovanje na etičko-socijalnom području Osposobljenost za stručnu suradnju u bolničkom etičkom povjerenstvu Osposobljenost za sudjelovanje u znanstvenom i društvenom interdisciplinarnom dijalogu

2.4. Očekivani ishodi učenja na razini Znati povijesne i aktualne uzroke nastanka bioetike


106


predmeta (3-10 ishoda učenja) Znati narav, svrhu i položaj bioetike kao filozofske discipline Znati osnovne pojmove bioetičke discipline Naučiti glavne bioetičke paradigme Poznavati bioetiku kao mjesto susreta i dijaloga humanističke i prirodoznanstvene kulture Ovladati interdisciplinarnom metodom Naučiti mjesto i ulogu bioetike u znanstvenom i društvenom okruženju


Uvod u neologizam „bioetika“. Povijest i uzroci nastanka bioetike. Pojam i definicija bioetike. Bios-etos-logos u bioetici. Utemeljenje bioetike kao filozofske discipline. Bioetika kao dio praktičke filozofije. Odnos bioetike i etike. Odnos (bio)etike i (bio)tehnike. Objekt bioetike. Metoda bioetike. Metabioetika. Bioetičke paradigme. Akademska i društvena relevantnost bioetike. Bioetičke ustanove i bioetičko obrazovanje. Bioetika u interdisciplinarnom dijalogu: bioetika i teologija; bioetika i medicina; bioetika i biologija; bioetika i pravo; bioetika i politika.




2.7. Komentari:

Čitanje odabranih tekstova i zajednička rasprava o njima.

2.8. Obveze studenata Pohađanje predavanja; čitanje literature; sudjelovanje u zajedničkim raspravama; konzultacije s predmetnim nastavnikom; izrada pisanoga rada.







3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Matulić, T., Bioetika, Zagreb, ³2012. Da

Matulić, T., Oblikovanje identiteta bioetičke discipline: vodič kroz bioetiku I, Zagreb, ²2011. Da

Michele, A., Uvod u bioetiku, Zagreb, 2009. Da

Nova medicinska etika (bioetika), u: Društvena istraživanja, vol. 4 (1996.), br. 2-3, 519-762. Da


Jonsen, A. R., The Birth of Bioethics, New York, 1998. Beauchamp, T. L. – Childress, J. F., Principles of Biomedical Ethics, New York, 1994. Demmer, K., Leben in Menschenhand. Grundlagen des bioethischen Gesprächs, Freiburg – Wien, 1987.



107




1.2. Naziv predmeta Svetootačka egzegeza Novoga zavjeta 1.7. Broj bodova po ECTS sustavu 3




30

1.5. Status predmeta Obvezno-izborni 1.10. Razina primjene e-učenja (1., 2., 3. razina), postotak izvođenja


2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Principi i metodologija svetootačke egzegeze Novog zavjeta

2.2. Uvjeti za upis predmeta ili ulazne kompetencije koje su potrebne za predmet Opći uvod u Sveto pismo i dostatno poznavanje metodologije znanstvenog rada


- Osposobljenost za samostalnu adekvatnu analizu principa i metodologije svetootačke egzegeze Novog zavjeta - Primjena rezultata svetootačke egzegeze Novog zavjeta u ostalim teološkim disciplinama te u katehezaciji i drugom pastoralnom radu


studenti će biti u stanju: - razumjeti principe svetootačke egzegeze - razlikovati različite metodološke pristupe svetih Otaca u egzegezi - prezentirati komentar nekog novozavjetnog odlomka u svijetlu svetootačke egzegeze - upotrijebiti rezultate svetootačke egzegeze u teološkoj refleksiji


1. Upoznavanje sa studentima 2. Objašnjenje i dogovor oko samostalnih zadataka i načina vrednovanja 3. Sveto pisma: božja Riječ kao otajstvo i objava 4. Božja Riječ u knjizi povjerenoj Crkvi 5. Principi čitanja Svetog pisma 6. Pristupi i metode u interpretaciji Svetog pisma 7. Uloga čitatelja u čitanju 8. Sinoptička evanđelja: Isusove prispodobe u svetootačkoj egzegezi 9. Evanđelje po Ivanu u egzegezi grčkih otaca 10. Evanđelje po Ivanu u egzegezi sv. Augustina 11. Pavao: karizme u svetootačkoj egzegezi 12. Pavao: opravdanje u svetootačkoj egzegezi 13. Knjiga Otkrivenja u svetootačkoj egzegezi

2.6. Vrste izvođenja nastave: predavanja seminari i radionice vježbe


2.7. Komentari:


108




2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave, izrada individualnih zadaća.


Pohađanje nastave DA Projekt NE Pismeni ispit NE

Eksperimentalni rad NE Istraživanje DA Usmeni ispit DA



Praktični rad NE Broj bodova po ECTS sustavu (ukupno) 3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Ante POPOVIĆ, Načela i metode za tumačenje Biblije, Zagreb 2005 12

Papinska biblijska komisija, Tumačenje Biblije u životu Crkve, Zagreb 22005. 12

Biblia patristica: Index des citations et allusions bibliques dans la litterature patristique

online


Maria CAMPATELLI, Leggere la Bibbia con i Padri, Roma 2009. La Bibbia nei Padri della Chiesa. Il Nuovo Testamento, ur. Mario NALDINI, Bologna 2000. Manlio SIMONETTI, Lettera e/o allegoria. Un contributo alla storia dell’esegesi patristica, Roma 1985. Innocenzo GARGANO, La metodologia esegetica dei Padri, u: Metodologia dell’Antico Testamento, ur. SIMIAN-YOFRE, Bologna 2002, 197-222. A History of Biblical Interpretation, ur. Alan J. HAUSER and Duane F. WATSON, Grand Rapids 2003.


109



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Andrea Filić 1.6. Godina studija 2.

1.2. Naziv predmeta Soteriološki nauk svetih otaca 1.7. Broj bodova po ECTS sustavu 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 5P + 20V + 4S


1.5. Status predmeta Obvezno-izborni seminar 1.10. Razina primjene e-učenja (1., 2., 3. razina), postotak

izvođenja predmeta on line (maksimalno 20%) /

2. OPIS PREDMETA


-omogućiti studentima uvid u pojedina otačka poimanja spasenja -osposobiti studente za uočavanje i kritičko prosuđivanje različitih soterioloških koncepcija u otačkom razdoblju -osposobiti studente za samostalno istraživanje izabrane teme vezane uz soteriološki nauk crkvenih otaca (pronalaženje literature, istraživanje otačkih izvora i sekundarne literature) -osposobiti studente za usmeno predočenje rezultata vlastita istraživanja, kritičko uspoređivanje vlastitih rezultata s rezultatima tuđih istraživanja i kvalitetno dijaloško raspravljanje o istome -osposobiti studente za samostalno sastavljanje znanstvenoga rada iz izabrane teme vezane uz soteriološki nauk crkvenih otaca


Ispunjeni uvjeti upisa u treću godinu studija. Položeni predmeti Opće metodologije i Proseminara te odslušan predmet Patrologije.


-poznavanje, razumijevanje i vrednovanje pojedinih otačkih poimanja spasenja -uočavanje i kritičko prosuđivanje različitih soterioloških koncepcija u otačkom razdoblju -samostalno istraživanje izabrane teme vezane uz soteriološki nauk crkvenih otaca (pronalaženje literature, istraživanje otačk ih izvora i sekundarne literature) -osposobljenjost za usmeno predočenje rezultata vlastita istraživanja, kritičko uspoređivanje vlastitih rezultata s rezultatima tuđih istraživanja i kvalitetno dijaloško raspravljanje o istome -osposobljenost za kvalitetno dijaloško raspravljanje o temama iz života i djelovanja T. J. Šagi-Bunića -osposobljenost za samostalno sastavljanje znanstvenoga rada iz izabrane teme vezane uz soteriološki nauk crkvenih otaca


-nakon uspješno svladanog kolegija, studenti će biti u stanju: -razumjeti, vrednovati i kritički prosuđivati različite soteriološke koncepcije u otačkom razdoblju -uočavati unutarnju povezanost soteriologije i kristologije -samostalno se upustiti u znanstveno istraživanje -kompetentno predstaviti rezultate vlastita istraživanja te o njima u raspravi kvalitetno dijalogizirati s drugima -sastaviti seminarski rad poštujući pravila znanstvene metodologije

2.5. Sadržaj predmeta Nakon uvodnih predavanja u kojima će se studentima pružiti temeljni uvid u bitne soteriološke teme sadržane u nauku crkvenih otaca, studenti će samostalno obrađivati, izlagati, raspravljati te na koncu napisati znanstveni rad o izabranoj temi vezanoj uz soteriološki nauk pojedinog crkvenog oca (npr. Irenej, Origen, Atanazije, Grgur Nazijanski, Augustin, Ćiril Aleksandrijski, Leon Veliki…)

2.6. Vrste izvođenja nastave: x predavanja x samostalni zadaci 2.7. Komentari:


110


x seminari i radionice x vježbe


multimedija i mreža laboratorij

x mentorski rad (ostalo upisati)



Pohađanje nastave DA Projekt NE Pismeni ispit DA

Eksperimentalni rad NE Istraživanje DA Usmeni ispit NE

Esej NE Referat DA (ostalo upisati)

Kolokvij NE Seminarski rad DA (ostalo upisati)

Projekt Praktični rad DA Broj bodova po ECTS sustavu (ukupno)

3 ECTS


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Aldo STARIĆ, Teorije spasenja kroz povijest, u: Bogoslovska smotra, 52 (1983.) 4, 513-535. hrcak.srce.hr

ORIGEN, Počela, Split, 1985. 10

ATANAZIJE, Pisma o Kristu i Duhu, Makarska, 1980. 3

Grgur NAZIJANSKI, Teološki govori i teološka pisma, Split, 2005. 4

AUGUSTIN, Govori – 1, Makarska, 1990.; Govori – 2, Makarska, 1993. 7

Ćiril ALEKSANDRIJSKI, Utjelovljenje Jedinorođenca – jedan Krist, Makarska, 2001. 1

Leon VELIKI, Govori, Služba Božja, 1993. 2


Tomislav Janko ŠAGI-BUNIĆ, Povijest kršćanske literature, I, Zagreb, 1976. Željka BIŠĆAN – Tomislav Zdenko TENŠEK (ur.), Otačka čitanja u molitvi Crkve, Zagreb, 2000. Henri de LUBAC, Katoličanstvo, Rijeka, 2012. Patrologia latina Patrologia graeca



111



1.1. Nositelj predmeta doc. dr. sc. Andrea Filić 1.6. Godina studija 2.

1.2. Naziv predmeta Povijest teologije 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3



1.5. Status predmeta izborni 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak


2. OPIS PREDMETA


-omogućiti studentima uvid u povijesni tijek razvoja kršćanske teologije kao znanosti, ukazujući kako se teologija razvijala u pojedinim razdobljima kršćanstva, od samih početaka do najnovijih dana -omogućiti studentima uvid u razvoj znanstvenih metoda u pojedinim razdobljima i u bitne sadržaje kojima je teologija u pojedinom povijesnom trenutku posvećivala osobitu pozornost -osposobiti studente za kritičko teološko promišljanje

2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet -opći uvjeti za upis na Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu


-poznavanje i razumijevanje temeljnih razdoblja kršćanske teologije te razumijevanje razvoja teološke znanosti -poznavanje najvažnijih teoloških metoda i sastavnica teološke znanosti te osposobljenost sa samostalno služenje teološkim metodama -osposobljenost za razlikovanje velikih teoloških tradicija te umijeće kritičkog promišljanja i samostalne pismene i usmene interpretacije istih -osposobljenost za samostalno istraživanje i služenje literaturom -osposobljenost za primjenu stečenog znanja i praktičnih vještina u daljnjem studiju i cjeloživotnom obrazovanju


-nakon uspješno svladanog kolegija, studenti će biti u stanju: -kritički predstaviti razvojni put teologije kao znanosti -razlikovati pojedina razdoblja kršćanske misli -analizirati najvažnije teološke metode kojima su se služili teolozi tijekom povijesti -definirati značenje teologije u konkretnim povijesnim okolnostima -kritički predstaviti različite teološke škole i pravce -analizirati doprinos teologije za razvoj društva i ljudske misli


•Teologija u otačkom razdoblju (do 7. st. na Zapadu i 9. st. na Istoku) •Teologija između patristike i skolastike (10. - 11. st.). •Teologija u srednjem vijeku, napose dominikanska i franjevačka škola (od 12. do 14. st.) •Teologija u doba renesanse (15. i 16. st.) •Teologija u doba reformacije i protureformacijsko razdoblje (1500. – 1750.) •Teologija u novom vijeku

2.6. Vrste izvođenja nastave: x predavanja

seminari i radionice vježbe

x samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij

2.7. Komentari:


112













knjižnici


medija

J.-Y. LACOSTE (ur.), Povijest teologije, Zagreb, 2013.


A. McGRATH, Uvod u kršćansku teologiju, Rijeka, 2007. M. F. B BROCCHERI – M. PARODI, Povijest srednjovjekovne filozofije, Zagreb, 2013. R. GIBELLINI, Teologija dvadesetoga stoljeća, Zagreb, 1999. J. PAVIĆ – T. Z. TENŠEK, Patrologija, Zagreb, 1993. A. DI BERNARDINO – B. STUDER, Storia della teologia I, Casale Monferrato, 1993. E. VILANOVA, Storia della teologia, Roma, 1991.



113



1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Tonči Matulić 1.6. Godina studija 3.

1.2. Naziv predmeta Kristocentričnost moralne teologije 1.7. Broj bodova po ECTS sustavu 3





2. OPIS PREDMETA


Upoznati glavne etičke zahtjeve evanđelja Upoznati novozavjetni razvoj kršćanskoga morala Upoznati uzroke suvremen krize moralne teologije Upoznati zahtjeve i sadržaj obnove moralne teologije Drugoga vatikanskog koncila Upoznati „kristološki credo“ Drugoga vatikanskog koncila Upoznati kristološke implikacije kršćanske antropologije Upoznati nužnost i vrijednost kristocentričnosti u moralnoj teologiji Upoznati najspecifičniju i najpresudniju vlastitost kršćanskoga morala Upoznati kršćanski poziv u Isusu Kristu Upoznati novi zakon Duha kao poziva i života u Isusu Kristu Upoznati novi zakon ljubavi i slobode u Isusu Kristu Upoznati veličinu kristološkoga humanizma Upoznati temeljnu i središnju konkretnu moralnu normu kršćanskoga morala Upoznati zahtjeve etike nasljedovanja Isusa Krista


Uvjeti za upis: upisana treća godina studija Ulazne kompetencije: poznavanje osnovnih teoloških pojmova; sposobnost kritičkog mišljenja; otvorenost za produbljivanje smisla i značenja kršćanskoga moralnog nauka.


Poznavanje i razumijevanje temeljnih sadržaja biblijske, sustavne i praktične teologije Poznavanje i razumijevanje povezanosti između teološko-religijske teorije te crkvene, vjerske i društvene prakse Osposobljenost za samostalno, znanstveno utemeljeno i teološko prosuđivanje cjelokupne stvarnosti Poznavanje glavnog izvora i temelja katoličke teologije i katoličke moralne teologije Osposobljenost za otkrivanje i produbljivanje nutarnje povezanosti svih teoloških grana Osposobljenost za provođenje koncilske obnove moralne teologije i Crkve Poznavanje temelja i biti kršćanskoga morala Osposobljenost za primjenu spoznajnih i praktičkih zahtjeva kršćanskoga poziva i života u Isusu Kristu Osposobljenost za prezbiterat, đakonat i druge pastoralne službe Osposobljenost za temeljitije i teološki utemeljenije izvođenje nastave vjeronauka u osnovnim i srednjim školama Osposobljenost za temeljitije i dosljednije vršenje službe katehete u župnoj zajednici


114



Znati konkretne etičke zahtjeve novozavjetne poruke Poznavati suvremene uzroke krize moralne teologije Znati doprinos Drugoga vatikanskog koncila obnovi moralne teologije Naučiti glavne naglaske „kristološkog creda“ Drugoga vatikanskog koncila Naučiti smisao, značenje i sadržaj kristocentričnosti moralne teologije Upoznati glavne naglaske i smjerove postkoncilske obnove moralne teologije Znati primjenu kristocentričnosti na kršćansko moralno vrednovanje i djelovanje Znati razlikovati humanističku etiku od kršćanske etike Naučiti etičke dimenzije nasljedovanja osobe Isusa Krista


Uvod u predmet. Prikaz glavnih etičkih naglasaka novozavjetne poruke. Predstavljanje uzroka i posljedica suvremene krize moralne teologije. Upoznavanje s pozivom Drugoga vatikanskog koncila na obnovu moralne teologije. Sadržaj koncilskoga „kristološkog creda“. Kristocentričko oblikovanje moralne teologije tijekom postkoncilske obnove do danas. Glavni elementi kristocentričnosti moralne teologije: osoba Isusa Krista, najkonkretnija i univerzalna norma kršćanskoga morala. Kršćanski poziv u Duhu Svetome. Posinjenje u Sinu. Novo stvorenje u Isusu Kristu. Kristov zakon ljubavi i slobode. Specifičnost kršćanske etike polazeći od osobe Isusa Krista. Etika nasljedovanja i opći poziv na svetost. Kristocentričke implikacije moralnog vrednovanja i djelovanja.




2.7. Komentari:

Čitanje odabranih tekstova i rasprava o njima.

2.8. Obveze studenata Pohađanje predavanja; čitanje literature; sudjelovanje u zajedničkim raspravama; konzultacije s predmetnim nastavnikom; izrada pisanoga rada.







3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Drugi vatikanski koncil, Dokumenti. VII. popravljeno i dopunjeno izdanje, Zagreb, 2008. Da

Häring, B., Kristov zakon I. Opća kršćanska moralna teologija, Zagreb, 1973. Da

Balthasar, H. U., Devet teza za kršćansku etiku, u: Bogoslovska smotra, vol. 45 (1975.), br. 4, 467-478. Da

Fuček, I., Krist - konkretna norma morala, u: Obnovljeni život, vol. 31 (1976.), br. 5, 421-435. Da

Rahner, K., U čemu je trajno značenje Drugoga vatikanskog sabora?, u: Obnovljeni život, vol. 40 (1985.), br. Da


115


3-4, 318-328.

Kasper, W., Narav - milost - kultura, u: Crkva u svijetu, vol. 39 (2004.), br. 4, 459-476. Da


Ivan Pavao II., Redemptor hominis – Otkupitelj čovjeka (4. ožujka 1979.). Nastupna enciklika, Zagreb, ²1997. Schnackenburg, R., Osoba Isusa Krista u četiri evanđelja, Zagreb, 1997. Ivan Pavao II., Veritatis splendor – Sjaj istine (6. kolovoza 1993.). Enciklika o nekim temeljnim pitanjima moralnog naučavanja Crkve, Zagreb, 1998. Papinska biblijska komisija, Biblija i moral. Biblijski korijeni kršćanskoga djelovanja (11. svibnja 2008.), Zagreb, 2010. Papinska biblijska komisija, Biblija i kristologija (1984.), Zagreb, 2006. International theological commission, Communion and Stewardship. Human Person Created in the Image of God, (2004.). International theological commission, In Search of a Universal Ethic. A New Look at the Natural Law, (2009.). Baloban, S., Moralno-etički izazovi četrdeset godina nakon Koncila, u: Bogoslovska smotra, vol. 75 (2005.), br. 3, 793-815. Lujić, B., Isusova otvorena antropologija, Zagreb, 2005. Cifrak, M., Ta u vjeri hodimo, ne u gledanju. Egzegetski doprinos moralnoj poruci Novoga zavjeta, Zagreb, 2013.



116



1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Juro Zečević Božić 1.6. Godina studija 3.

1.2. Naziv predmeta Konfesiologija 1.7. Broj bodova po ECTS sustavu 3



1.5. Status predmeta izborni 1.10. Razina primjene e-učenja (1., 2., 3. razina), postotak


2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Steći realnu sliku religijsko-konfesionalnog i svjetonazorskog stanja u svijetu, Europi i Hrvatskoj, usvojiti osnovne informacije i znanja o postojećim religijama, konfesijama i svjetonazorima, s osobitim naglaskom na kršćanski spektar, kako u statističkom tako i u doktrinarnom smislu.

2.2. Uvjeti za upis predmeta ili ulazne kompetencije koje su potrebne za predmet Zanimanje za sadržaj predmeta.


- sagledavanje i vrednovanje vlastitog konfesionalnog identiteta u objektivnom kontekstu svjetskog religijski-konfesionalno i svjetonazorski pluralnog okružja

- deformiranje, kompletiranje i komplementiranje vlastitog konfesionalnog identiteta kao pretpostavka primjerenog susretanja i dijaloga s drugim identitetima

- osposobljenost za kvalitetno snalaženje pred suvremenim izazovom svjetonazora


Studenti će biti u stanju: - koristiti pouzdane statističke informacije o stvarnom religijsko-konfesionalnom i svjetonazorskom stanju u Hrvatskoj i svijetu - adekvatnom komparativnom metodom sami uočavati i drugima posredovati zajedničko i specifično u religijama i konfesijama - promicati pozitivna načela i vrijednosti interkulturalizma i ophoditi se bez predrasuda i isključivosti s razlikama drugih - djelovati humanizirajuće i harmonizirajuće u okviru školskog sustava i društva općenito - pronalaziti i koristiti materijale za e-učenje i prezentiranje religijskokonfesionalnih sadržaja


1. Uvod u predmet. Definicija pojmova: „konfesiologija“, „konfesija“, „logija“. Razgraničenje od kolegija ekumenske teologije i drugih. 2. Sva značenja pojma „confessio“, teološko i eklezijalno , pravno, arhitektonsko, kolokvijalno… značenje. 3. Konfesije kao ispovijesti vjere, odnosno vjerovanja (credo): vjeroispovijesti u Novom Zavjetu, Nicejsko vjerovanje, Nicejsko-carigradsko vjerovanje, Apostolsko vjerovanje, Quicumqe (Atanazijevo), 4. Vjeroispovijest Genadiosa Skolariosa, Vjeroispovijest Petra Mogile, 5. Augsburška vjeroispovijest, Češka vjeroispovijest, Vjeroispovijest Tetrapolitana, 6. Prva helvetska vjeroispovijest, Druga helvetska vjeroispovijest, Schleitheimsko vjerovanje, Vjerovanje naroda Božjega (pape Pavla VI.) i sl. 7. Konfesije kao zajednice vjernika i podskupine: u kršćanstvu, 8. u židovstu i islamu, 9. u hinduizmu i budizmu 10. Statistički podaci o religijama, konfesijama, crkvama, denominacijama i drugim vjerskim zajednicama u svijetu. 11. Konfesionalno stanje u Hrvatskoj: monokonfesionalno ili multikonfesionalno društvo? 12. Statistički podaci o religijama, konfesijama, crkvama, denominacijama i drugim vjerskim zajednicama u Hrvatskoj. 13. Interkonfesionalne institucije na svjetskoj, europskoj i Hrvatskoj razini.


117


14. Svjetsko (ekumensko) vijeće Crkava (WCC) 15. Konferencija europskih Crkava (KEK) 16. Ekumenski koordinacijski odbor Crkava u Hrvatskoj 17. Nastajanje i nestajanje konfesija, uzroci i povodi, „centrifugalni“ i „centripetalni“ procesi. 18. Konfesijski sinkretizam ili konfesionalni identitet? Interkulturalizam ili talionica razlika? Tko se spašava? 19. Katolički odnos prema činjenici multikonfesionalnosti svijeta: 20. Deklaracija o slobodi vjerovanja „Dignitatis humanae“ i noviji crkveni dokumenti.


X predavanja x seminari i radionice



X samostalni zadaci x multimedija i mreža


2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje predavanja, čitanje obvezne i po mogućnosti preporučene literature, sudjelovanje u raspravi tijekom predavanja, seminarski (semestralni) pisani rad i usmeni ispit.




Esej DA NE Referat DA NE Literatura DA NE



3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Deklaracija o slobodi vjerovanja, u: Drugi Vatikanski koncil: Dokumenti, Kršćanska sadašnjost, 7Zagreb, 2008, 483-506.

Opći religijski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2002. (izbor natuknica)

Zečević J., Konfesiologija, Zagreb, 2012, (skripta).

Zečević J., Ekumenizam u Hrvatskoj, u: Aračić P. (ur.), «Jeremija, što vidiš?» (Jr 24,3). Crkva u hrvatskom tranzicijskom društvu, Teologija u Đakovu, Đakovo, 2001., str. 205-223.


Dekret o misijskoj djelatnosti Crkve, u: Drugi Vatikanski koncil: Dokumenti, Kršćanska sadašnjost, 7Zagreb, 2008, 507-584. Marinović Bobinac A. i Marinović Jerolimov D., Vjerske zajednice u Hrvatskoj, Prometej & Udruga za vjersku slobodu u RH, Zagreb, 2008. Špehar M., Ekumensko vijeće Crkava, Glas Koncila, Zagreb, 2009, 7-25; 298-316. Kuzanski N., O miru među religijama, Connectum, Sarajevo 2005. Vukšić T., Mi i oni – siguran identitet pretpostavka susretanja, Vrhbosanska katolička teologija, Sarajevo, 2000.



118



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Tomislav Kovač 1.6. Godina studija 3.

1.2. Naziv predmeta Međureligijski dijalog 1.7. Broj bodova po ECTS sustavu 3




izvođenja predmeta on line (maksimalno 20%) x

2. OPIS PREDMETA


Upoznati studente s povijesnim razvojem međureligijskih odnosa i današnjim gibanjima na području međureligijskog dijaloga u svijetu i na našim prostorima. Istaknuti humanističke, etičke, teološke i druge izazove međureligijskog dijalog. Upoznati student sa stavom i inicijativama Katoličke crkve na području međureligijskog dijaloga.


Poznavati osnovu filozofsku i teološku terminologiju. Motivacija za religijsku problematiku.


- Integrirati teorijsku i praktičnu dimenziju dijaloga, osobito međureligijskog dijaloga, u studijskim programima teologije, katehetike i religiozne pedagogije. - Znati primijeniti međureligijske sadržaje (tekstove, slike i slično) u vjeronaučnoj nastavi u osnovnim i srednjim školama.


Studenti će biti u stanju: 1. razumjeti osnovna polazišta vezanima uz međureligijske odnose i dijalog te o njima argumentirano govoriti u okviru školskih i župnih vjeronaučnih programima 2. prepoznati antropološku, sociološku, psihološku, duhovnu, etičku i teološku dimenziju dijaloga 3. analizirati različite senzibilitete i mentalitete koje velike religije svijeta unose u međureligijski dijalog 4. izložiti stav Katoličke crkve prema religijama i međureligijskom dijalogu 5. uspostaviti komunikaciju s pripadnicima drugih religijskih tradicija.


1) Temelji i ciljevi međureligijskog dijaloga (4 sata) 2) Pojam »dijalog«: njegovo antropološko, filozofijsko, sociološko, psihološko, duhovno, etičko i teološko značenje (6 sati) 3) Odnos Crkve prema drugim religijama: povijesni pregled (6 sati) 4) Međureligijski dijalog u (post)koncilskim dokumentima (8 sati) 5) Međureligijski dijalog u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini (2 sata) 6) Teološki izazovi međureligijskog dijaloga (2 sata).

2.6. Vrste izvođenja nastave: X predavanja X multimedija i mreža

X samostalni zadaci 2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redoviti dolazak na predavanja i sudjelovanje u raspravama. Pisanje kraćeg eseja na temu međureligijskog dijaloga i sudjelovanje u radionici. Kolokvij i završni usmeni ili pismeni ispit.

2.9. Praćenje rada studenata Pohađanje nastave DA Projekt DA NE Pismeni ispit DA NE

Eksperimentalni rad DA NE Istraživanje DA NE Usmeni ispit DA


119


Esej DA NE Zadaci DA NE (ostalo upisati) DA NE


Projekt DA NE Praktični rad DA Broj bodova po ECTS sustavu (ukupno)

3




BIŽACA, Nikola, Ogledi iz teologije religija, Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 2008., 10-114. 7

BIŽACA, Nikola, O teološkom značenju međureligijskog dijaloga. Aktualni katolički dosezi i perspektive, u: Crkva u svijetu, 44 (2009.) 2, 192-214.

5

Deklaracija Nostra aetate o odnosu Crkve prema nekršćanskim religijama (28.X.1965.), u: DRUGI VATIKANSKI KONCIL, Dokumenti, Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 72008.

10

GIRA, Denis, S onu strane tolerancije: susret religija, Zagreb, AGM, 2008. 10

Papinsko vijeće za međureligijski dijalog / Zbor za evangelizaciju naroda/ Arinze, F., Tomko, J., Dijalog i navještaj. Razmišljanja i upute o međuvjerskom dijalogu i o naviještanju Isusa Krista, Sarajevo, Misijska centrala, 1992.

5

ZOVKIĆ, Mato, Mogućnost ekumenizma i religijskog dijaloga u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini, u: Bogoslovska smotra, 70 (2000.) 3-4, 635-655.

5


1. BORRMANS, Maurice, Poslanje i dijalog, u: Crkva i misije, Sarajevo, Nacionalna uprava Papinskih misijskih djela Bosne i Hercegovine, 22009., 341-367. 2. DORÉ, Joseph, Navještaj Isusa Krista i susret s religijama, u: Svesci Communio, (1996.) 87/88, 20-28. 3. MIŠIĆ, Anto, Međureligijski dijalog – prinos općoj kulturi dijaloga, u: Obnovljeni život, 57 (2002.) 4, 455-467. 4. Papinsko vijeće za međureligijski dijalog / Zbor za evangelizaciju naroda/ Arinze, F., Tomko, J., Dijalog i navještaj. Razmišljanja i upute o međuvjerskom dijalogu i o naviještanju Isusa Krista, Sarajevo, Misijska centrala, 1992. 5. Sekretarijat za nekršćane, Prema susretu religija. Sugestije za dijalog, Zagreb, Hrvatsko književno društvo sv. Ćirila i Metoda, 1968. 6. Tajništvo za nekršćane, Stav Crkve prema sljedbenicima drugih religija, Zagreb, Kršćanska sadašnjost, 1985. 7. VUKOJA, Nikola, Duh Asiza: proročka gesta pape Ivana Pavla II., u: Sabotić, I., Tanjić, Ž., ČRPIĆ, G., Ivan Pavao II.: Poslanje i djelovanje, Zagreb, Glas Koncila, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije, 2007., 85-118. 8. ZOVKIĆ, Mato, Međureligijski dijalog iz katoličke perspektive u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, Vrhbosanska katolička teologija, 1998.



120



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Nedjeljka s. Valerija Kovač 1.6. Godina studija 3.

1.2. Naziv predmeta Pitanje duše u antropološkom i eshatološkom kontekstu 1.7. Broj bodova po ECTS sustavu 3





2. OPIS PREDMETA


produbljeno poznavanje antropološkog, teološkog i eshatološkog učenja o čovjekovoj duši na temelju biblijskoga, teološkoga i interdisciplinarnoga pristupa

osposobljenost za kritičko vrednovanje i primjenu stečenih teoloških uvida u osobnome životu i djelovanju na različitim područjima crkvenoga života

ososbljenost za prepoznavanje izazova teološkom razumijevanju duše u interdisciplinarnom dijalogu s drugim suvremenim znanstvenim i religioznim koncepcijama čovjeka


Poznavanje osnovnog biblijskog i filozofsko-teološkog govora o čovjeku i njegovu odnosu prema Bogu, drugima i svijetu. Motiviranost za dublje proučavanje teološkoga govora o čovjeku, posebice iz perspektive duše, i njegove važnosti za suvremena antropološka i eshatološka pitanja.


razumjeti i na sustavan način izložiti biblijsko-teološko učenje o čovjekovoj duši

stečene uvide o duši primijeniti u pastoralnom, karitativnom, katehetskom i vjeronaučnom djelovanju u Crkvi

stečene teološke spoznaje povezati s vlastitom duhovnom formacijom

s usvojenoga teološkoga polazišta o duši ulaziti u interdisciplinarni dijalog s drugim antropologijama, posebice s prirodoznanstvenim i naturalističkim tumačenjem čovjeka

uočiti i obrazložiti specifičnost kršćanskoga poimanja duše u odnosu na druge religijske i filozofske koncepte duše


Studenti će moći:

poznavati i samostalno izložiti značenje i sadržaj pojma duše u Svetome pismu

poznavati i kritički vrednovati različita teološka mišljenja o duši i oblikovati vlastiti zaključak u odnosu na njih

prepoznati suvremene interdisciplinarne izazove glede pitanja duše i pronalaziti odgovarajuća rješenja iz teološko-eshatološke perspektive, posebice na području prirodnih znanosti i neuroznanosti

uočiti i obrazložiti razlike u shvaćanju duše u kršćanstvu i drugim religijama/filozofijama

razumjeti i predstaviti kršćansko hilemorfističko razumijevanje čovjeka u odnosu na dualističku koncepciju nekih suvremenih znanosti

znati obrazložiti učenje o stvaranju i besmrtnosti duše

razumjeti sliku čovjeka i njegova odnosa prema Bogu, na kojem se temelji kršćansko razumijevanje duše

argumentirano obrazložiti aktualnost pojma duše za cjelovito razumijevanje čovjeka s različitih gledišta istraživanja

2.5. Sadržaj predmeta 1. Uvod u kolegij. Potreba govora o čovjekovoj duši. 2. Semantička raznolikost ideje i pojma „duša“ 3-4. Biblija – specifično porijeklo kršćanskoga pojma duše


121


5-6. Teološki razvoj poimanja ljudske duše 7. Učiteljstvo o čovjekovoj duši 8. Hilemorfizam nasuprot dualizmu 9. Stvaranje čovjekove duše 10. „Besmrtnost duše“ i eshatološka problematika 11. Prirodne znanosti i neuroznanosti kao izazov teološkom razumijevanju čovjekove duše 12. Duša, mozak, svijest 13. Značenje i mjesto čovjekove duše u drugim religijama 14. Aktualnost pojma duše za cjelovito razumijevanje čovjeka i njegova odnosa prema Bogu

2.6. Vrste izvođenja nastave: X predavanja X multimedija i mreža

X samostalni zadaci X diskusija

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje (uključivanje u diskusiju, vlastite bilješke), izrada samostalnih zadaća i njihovo prezentiranje.


Pohađanje nastave DA 0,5 Projekt DA NE Pismeni ispit DA NE

Eksperimentalni rad DA NE Istraživanje DA NE Usmeni ispit DA 1,3

Esej DA NE Zadaci DA 0,5 (ostalo upisati) DA NE

Kolokvij DA 0,7 Seminarski rad

DA NE (ostalo upisati) DA NE

DA NE Praktični rad DA NE Broj bodova po ECTS sustavu (ukupno)

3




Benedikt XVI/Joseph Ratzinger, Eshatologija. Smrt i vječni život, Verbum, Split, 2017. 1

A. Scola – G. Marengo – J. Prades López, Čovjek kao osoba. Teološka antropologija, KS, Zagreb, 2003., 132-137. 145-152.

3

Philip A. Rolnick, Osoba, milost, Bog, KS, Zagreb, 2012., 263-280. 2

C. Molari, Anima, u: G. Barbaglio – G. Bof – S. Dianich (ur.), Teologia, Edizioni San Paolo, Cinisello Balsamo, 2002., 46-72.

1


Toma Akvinski, Summa theologiae, I, qq. 75-83.

Wolfgang Beinert, Die Leib-Seele-Problematik in der Theologie, Karl Rahner Akademie, Köln, 2002.

znanstveni članci koji će biti aktualizirani za pojedina tematska područja i pitanja



122



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Martina s. Ana Begić 1.6. Godina studija 3.

1.2. Naziv predmeta Ljudski život i kršćanske kreposti 1.7. Broj bodova po ECTS sustavu 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 20 P +10 V




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Omogućiti studentima poznavanje tradicionalnih i suvremenih rasprava o kršćanskim krepostima na temelju filozofsko – teoloških smjernica, te ih osposobiti za prosudbu istih.

2.2. Uvjeti za upis predmeta ili ulazne kompetencije koje su potrebne za predmet Razumijevanje i poznavanje engleskog jezika


Razumjeti osnovnu teološko – moralnu problematiku o krepostima i njihovoj aktualnosti danas, znati ju kritički prosuditi i povezati sa crkvenim, teološkim i društvenim strujanjima.


Definirati, analizirati i kritički predstaviti pojam kreposti utemeljen na novozavjetnoj vjeri i vjeri Crkve; Poznavati bitne odrednice poimanja kršćanskih kreposti, te promjene u njihovom razumijevanju u suvremenom dobu; Upoznati se sa pravim smislom kršćanskih kreposti s obzirom na egzistenciju čovjeka i njegov život; Upoznati se sa mjestima učenja i odjelotvorenja kreposti


Uvod u kolegij (upoznavanje sa materijom kolegija, predstavljanje izvedbenog plana, literature te studentskih obveza) Detaljno i definirano pojašnjenje i produbljivanje pojma kršćanskih kreposti. Pojam kreposti utemeljen na novozavjetnoj vjeri i vjeri prve Crkve Filozofsko – teološki aspekt kreposti Teologalne kreposti temelj ljudskoga života Stožrne kreposti i njihova implementacija u svakodnevnom življenju Krepost pravednosti i istinoljubivosti u ljudskom životu Promjene u shvaćanju kršćanskih kreposti u suvremenom svijetu Suodnos govora o kreposti i manama Sloboda u svjetlu kršćanskih kreposti Izlaganje studentskih esejskih radova Zaključak




2.7. Komentari:


123









3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Dokumenti Drugog Vatikanskog Koncila, Zagreb, 2008.

Katekizam Katoličke Crkve, Zagreb, 1994.

Bernhard Häring, Kristov Zakon II., Kršćanska Sadašnjost, Zagreb, 1980.

William E. May, An introduction to moral theology, Huntington-USA, 2003.

Joseph De Finance S. J., An ethical inquiry, Gregorian Biblical Press, Roma, 1990.

Tonči Matulić, Metamorfoze kulture, Glas Koncila, Zagreb, 2008.


Marciano Vidal, Kršćanska etika, UPT, Đakovo, 2001. Ivan Koprek, Vrline i poslovna etika, Filozofski-teološki institut Družbe Isusove, Zagreb, 2015. Josip Grbac, Kršćanin u javnom životu – nekada i danas, Diaconvensia, 14 (2004.) 2, 303 – 314. Ivan Fuček, Krepostan čovjek, Crkva u svijetu, 14 (1979.) 3, str. 235-250. Jordan Kuničić, Valoriziranje sticanja kreposti, Bogoslovska Smotra, 40 (1970.) 2 – 3, 218 – 233. Ivan Fuček, Možemo li još govoriti o kreposti?, Obnovljeni Život, 32 (1977.) 1, 44 – 51.



124



1.1. Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Franjo Podgorelec 1.6. Godina studija 3.

1.2. Naziv predmeta Središnje teološke teme Terezije Avilske i Terezije iz Lisieuxa 1.7. Broj bodova po ECTS sustavu 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje)




2. OPIS PREDMETA


- upoznati studente s gore spomenutim naučiteljicama crkve: smjestiti ih u povijesni kontekst, dovesti u dodir s njihovim iskustvom, spisima i ključnim teološkim sadržajima; - osposobiti studenta da kritički analizira i vrednuje suvremene duhovne tendencije u svjetlu njihova nauka i iskustva; - analizom tekstova student će naučiti da se teološke istine mogu izreći i neakademskim rječnikom; - osposobiti za komparativno proučavanje.


- zanimanje za sadržaj predmeta i motiviranost te osnovno poznavanje teološke terminologije.


- osposobiti studenta/icu da u svjetlu nauka crkvenih naučiteljica znade samostalno i argumentirano prosuđivati cjelokupnu stvarnost, teološki nauk i praksu; - povezati njihov teološki nauk s vlastitim životom i crkvenom praksom; - uočiti u čemu je čovjekov poziv i smisao njegova života; - razumjeti i usvojiti vrednote koje su promovirale naučiteljice te ih znati primijeniti u osobnom vjerničkom promišljanju, vjeronaučnoj nastavi, župnoj katehezi te u dijalogu sa suvremenim društvenim mentalitetom; - usvojiti metodu modela; hoće reći, predstaviti određenu istinu ili vrednotu na egzistencijalna način, kako je ona življena od strane subjekta (dviju svetica), čime se ne zahvaća samo čovjekova racionalno-pojmovna dimenzija nego i iskustveno-doživljajna; - studenti/ce će poznavati, razumjeti, te moći kritički evaluirati različite suvremene tendencije u duhovnosti.


- poznavati, razumjeti i prezentirati iskustvo i središnje teološke teme dviju naučiteljica crkve; - osposobiti studenta da njihov karizmatski život i iskustvo teološki analizira i učini objektom svoga promišljanja i proučavanja; - analizirati određeni tekst te ga razumjeti u svjetlu cjelokupnog njihovog nauka; - razlučiti sekundarno – ono što je vezano s poimanjima i predodžbama njihove epohe - od onog bitnog: ono što je Bog ostvario preko njih i što je općekršćanska poruka; - na temelju njihova iskustva ukazivati na izazove i mogućnosti suvremene kršćanske duhovnosti; - poznavati, razumjeti i znati izložiti unutarnju povezanost njihova nauka sa spoznajama stečenim u drugim kolegijima iz sustavne teologije; - otkrivati i poticati dinamizam djelovanja milosti i ljudske suradnje u kršćanskoj egzistenciji; - primijeniti znanje odabranih teoloških tema u planiranju i izvođenju vjeronaučne nastave.

2.5. Sadržaj predmeta 1. Važnost života i nauka svetih za teologiju prema Von Balthasaru Uvod u strukturu kolegija i njegovo značenje u cjelini teološkog studija. 2. Terezija Avilska.


125


Biografski podatci. Bibliografija o znanstveno-stručnim djelima; Terezija u povijesnom i eklezijalnom kontekstu: duhovni pravci i pokreti njezina vremena. Terezijini spisi kao egzistencijalna teologija: autografi, izvori, stil pisanja. Uvod u djela, posebice u djela: „Moj život“, „Put k savršenosti“ i „Zamak duše“. Teološke teme: kristologija, antropologija, milost, hamartologija. Teologija molitve i njena pedagogija. Dinamički vid duhovnog života. Kreposti koje je preferirala. Mistično iskustvo i mistički fenomeni. Analiza izabranih tekstova. 3. Terezija iz Lisieuxa. Biografski podatci. Uvod u njene spise, napose „Povijest jedne duše“. Teološka egzistencija Terezije iz Lisieuxa prema Von Balthasaru. Teologalni život. Teologija milosti. Terezija i Ivan od Križa: sličnosti i razlike. Analiza odabranih tekstova. 4. Komparacija dviju Naučiteljica.


predavanja seminari i radionice


samostalni zadaci multimedija i mreža


2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovno pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje na nastavi; samostalan rad u obliku čitanja i daljnjeg istraživanja materije.



Eksperimentalni rad NE Istraživanje DA Usmeni ispit DA

Esej NE Referat DA (ostalo upisati) NE

Kolokvij NE Seminarski rad NE (ostalo upisati) NE

NE Praktični rad NE Broj bodova po ECTS sustavu (ukupno)

3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Terezija Avilska, Sabrana djela, sv.1, Zagreb, 2015. 2

Sveta Terezija od Djetete Isusa, Povijest jedne duše, Zagreb, 2005. 2


126


Hans Urs Von Balthasar, Sestre u duhu. Terezija iz Lisieuxa i Elizabeta iz Dijona, Zagreb, 2009.

2


2.12. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja) - relevantni članci na hrvatskom jeziku


127



1.1. Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Ante Crnčević 1.6. Godina studija V.

1.2. Naziv predmeta Sakrament: dar i forma 1.7. Broj bodova po ECTS sustavu 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 22+4+4


1.5. Status predmeta obvezatno-izborni 1.10. Razina primjene e-učenja (1., 2., 3. razina), postotak


2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Rasvijetliti rasprave o odnosu obredne forme i otajstva u liturgijskoj sakramentologiji od Drugoga vatikanskog konvila do dana.



Predmet rasvjetljuje poveznice liturgijske, dogmatske, moralne i pastoralne teologije u cjelovitome razumijevanju sakramenata.


Sustavno vrjednovanje obreda u nedvojivosti od slkavljenoga otajstva. Razumijevanje suvremene krize obreda kao i tendencija u povnovnome vraćanju starim obrednim formama. Uvid u pokoncilska teološka promišljanja o 'sakramnetima' bez obreda. Upoznavanje s današnjim tendencijama u liturgijskoj sakramentologiji.


1. Sakrament: odnos obreda i otajstva kroz povijesno-teološke paradigme 2. Mysterion i sacramentum: poteškoće u različitosti pristupa 3. Biblijska tipologija u razumijevanju sakramenata 4. Antropološki obrat i novo otkriće obreda u 20. st. 5. Obred kao nosivi element razumijeavnja istinitosti sakramenta 6. Odbacivanje obrednosti i kriza razumijevanja sakramenata 7. Povratak starim obrednim formama kao „nova kriza“ 8. Sakarment i „forma vjere“. (Forma formans) 9. Fides et ratio – fides et corpus 10. Intelectus fidei et intelectus ritus 11. Novo povjerenje u obred




2.7. Komentari:


2.9. Praćenje rada studenata Pohađanje nastave DA NE Projekt DA NE Pismeni ispit DA NE


128






3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

A. Crnčević, Obredna forma vjere, u: Communio, 2013., br. 116.

F. Cassingena-Trévedy, Liturgijska obrednost: prostor slobode, u: Communio, 2013., br. 116.

L Girardi, Kršćanska posebnost obreda: njegovi kristološki i pneumatološki smisao, u: Communio, 2013., br. 116.


F. Riva – P. Sequeri, Segni della destinazione. L'ethos occidentale e il sacramento, Cittadella Ed., Assisi 2009. G. Bonaccorso, Il dono efficace. Rito e sacramento, Cittadella, Assisi 2010.



129



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Silvija Migles 1.6. Godina studija 3-5

1.2. Naziv predmeta Socijalni nauk Crkve u životu vjernika laika 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3



1.5. Status predmeta Izborni kolegij 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak izvođenja


2. OPIS PREDMETA


- omogućiti studentima dublje poznavanje sadržaja socijalnog nauka Crkve u odnosu na život vjernika laika - osposobiti studente za implementaciju temeljnih načela socijalnog nauka Crkve u društvenom životu - osposobiti studente za dijalog s drugim ljudima, sa suvremenom kulturom i uopće sa svijetom - omogućiti studentima razvijanje umijeća „kontekstualizacije“ i kritičko teološko-etičke primjene poruke socijalnog nauka Crkve na konkretni osobni, obiteljski i javni život vjernika laika, na teoretsko-praktičnoj razini, odnosno, na razini teološko-vjerske kulture i na razini egzistencijalnog svjedočenja


- motivacija za ulogu i mjesto vjernika laika u društvenom i crkvenom životu - interes za teološko i socijalno-etičko promišljanje


- znanje o primjeni socijalnog nauka Crkve na područje društvenoga života - poznavanje metode vidjeti – prosuditi – djelovati kao preduvjeta za cjeloviti doprinos izgradnji društva dostojnoga ljudske osobe - svijest o vjerničkim zadaćama u suočavanjima s izazovima izgradnje humanijeg svijeta - vrednovanje i podupiranje stavova usmjerenih promicanju i očuvanju integriteta ljudske osobnosti - znanje o različitim oblicima suodgovornosti i sudjelovanja vjernika laika u crkvenom i društvenom životu


- razumjeti i argumentirano predstaviti osnovne pojmove kao što su: socijalni nauk Crkve, laičnost, identitet vjernika laika, socijalna evangelizacija, socijalni pastoral, socijalna duhovnost - analizirati konkretnu situaciju u Crkvi i društvu na temelju načela socijalnog nauka Crkve i metode: vidjeti, prosuditi, djelovati - razumjeti položaj socijalnog nauka Crkve u crkvenom i društvenom poslanju kršćana - kritički predstaviti temeljne suvremene izazove za teoretsko i praktično područje socijalne dimenzije vjere - poznavati i predstaviti bitne odrednice angažmana i svjedočanstva vjernika laika pod vidom crkveno-društvenog konteksta - analizirati i argumentirano predstaviti temeljne izazove i mogućnosti implementacije socijalnog nauka Crkve u području socijalne evangelizacije i u području naviještanja evanđelja u vremenitim stvarima: obitelj, kultura, gospodarstvo, politika, mediji


1. Uvod u sadržaj Kolegija 2. Kršćani u svijetu, svjetovna narav nasljedovanja Krista 3. Identitet vjernika laika 4. Mjesto socijalnog nauka Crkve u formaciji kršćana, posebno vjernika laika 5. Socijalna duhovnost vjernika laika i „praktična mudrost“ 6. Vidjeti – prosuditi – djelovati 9. Primjena metode na razna područja društvenoga života: ljudska osoba, kultura, gospodarstvo, politika, mediji


130





2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje predavanja; aktivno sudjelovanje u nastavi; proučavanje zadane i preporučene literature, kolokvij, usmeni ispit








Pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje na nastavi – 25% Samostalno istraživanje – 25% Referat – 50%


Naslov Broj primjeraka u knjižnici


IVAN PAVAO II., Christifedeles laici – vjernici laici. O pozivu i poslanju laika u Crkvi i u svijetu, Zagreb, 1990.

VIJEĆE ZA LAIKE HBK, Zbor hrvatskih vjernika laika. Zagreb, 16.-18. listopada 1992. Obnoviti lice zemlje, Stjepan BALOBAN (ur.), GK-KS, Zagreb, 1993.

VIJEĆE ZA LAIKE HBK, Mogućnosti organiziranog djelovanja vjernika laika u Hrvatskoj, Đuro HRANIĆ (ur.), KS, Zagreb, 2002.

PAPINSKO VIJEĆE 'PRAVDA I MIR', Kompendij socijalnog nauka Crkve, Zagreb, 2005.

HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCIJA, Za život svijeta. Pastoralne smjernice za apostolat vjernika laika u Crkvi i društvu u Hrvatskoj, Zagreb, 2012.


Marijan VALKOVIĆ (ur.), Socijalni dokumenti Crkve. Sto godina katoličkoga socijalnog nauka, Zagreb, 1991. Stjepan BALOBAN (ur.), Kršćanin u javnom životu, Zagreb, 1999.


Redovita evidencija nazočnosti studenata na nastavi, te sustavno i trajno praćenje njihova rada na samoj nastavi. Informacije o napretku i eventualnim problemima pružat će se studentima tijekom redovitih konzultacija, i nakon kolokvija. Krajem godine vodi se evaluacija predmeta i sveučilišnog nastavnika koji radi na izvođenju predmeta.



131



1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. Josip Oslić 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi II.

1.2. Naziv predmeta Seminar iz etike 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS sustavu) 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 30


1.5. Status predmeta obvezni x izborni 1.10. Razina primjene e-učenja (1., 2., 3. razina), postotak


2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Cilj je predmeta da studenti steknu osnovno teorijsko i praktično znanje o temama i problemima Kantovog djela Kritika praktičnog uma.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i / ili ulazne kompetencije potrebne za predmet nema


Po završetku i uspješnom polaganju kolegija studenti/ce će poznavati, razumijeti te moći kritički evaluirati sve relevantne teme Kantovog djela Kritika praktičnog uma.


Po završetku i uspješnom polaganju kolegija student/ica će steći temeljna znanja iz povijesti moderne i suvremene, te će: 1. Razvijati kritičko filozofsko mišljenje, 2. Usvojiti temeljno novovjekovno i suvremeno filozofijsko pojmovlje, 3. Razumjeti i kritički evaluirati temeljne pozicije glavnih novovjekovnih i suvremenih filozofa, 4. Upoznati temeljna djela moderne i suvremene filozofije, 5. Implementirati filozofijske uvide u vlastitu životnu i profesionalnu teoriju i praksu.


Po završetku i uspješnom polaganju kolegija student/ica će steći temeljna znanja iz etike, te će: 1. Razvijati kritičko filozofsko mišljenje, 2. Poznavati i razumjeti temeljno pojmovlje „Kritike praktičnog uma“, 3. Poznavati i razumjeti te moći izložiti glavne teme „Kritike praktičnog uma“,

4. Poznavati i razumjeti kontekst nastanka „Kritike praktičnog uma“, 5. Poboljšati svoje poznavanje filozofije I. Kanta općenito




2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave, pisanje eseja, sudjelovanje u raspravama na nastavi.






132




3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

I. Kant, Kritika praktičkog uma, Zagreb 1990.

I. Kant, Metafizika ćudoređa, Zagreb 1999. (odabrani dijelovi)

2.11. Dopunska literatura J. Oslić, Izvor budućnosti, Zagreb 2002. J. Talanga, Uvod u etiku, Zagreb 1999.



133



1.1. Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Danijel Tolvajčić 1.6. Godina studija 2.

1.2. Naziv predmeta Seminar iz filozofije religije 1.7. Broj bodova po ECTS sustavu 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) S 30




2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Produbljivanje predavanja iz kolegija „Filozofija religije“ i „Teodiceja i filozofija religije“ na temelju čitanja izvornih tekstova.


Uvjet za upis seminara je prethodno ili paralelno pohađanje obveznog kolegija „Filozofija religije“ (FTS) ili „Teodiceja i filozofija religije“ (IRZ).


Student će: - poznavati i razumjeti temeljne sadržaje filozofije religije - biti osposobljen za interdisciplinarnu suradnju na području humanističkih i društvenih znanosti na studijskoj, znanstvenoj i istraživačkoj razini - biti osposobljen za praćenje i pretraživanje literature, baza podataka i drugih izvora informacija na hrvatskom i stranom jeziku - biti osposobljen za primjerenu primjenu metodologije znanstvenoga rada u izradbi pisanih radova - biti osposobljen za samostalno usmeno i pisano predstavljanje rezultata rada - prepoznati potrebu i spremnost za uključenje u cjeloživotno učenje.


Student će biti u stanju: - usvojiti filozofske metode na primjeru tekstova o filozofiji religije - čitati s razumijevanjem izvorne tekstove filozofije religije - kritički komentirati i argumentirati na temelju pročitanih tekstova


1. Kant i ideja „umske vjere“ u „djelu Religija unutar granica pukog uma“ 2. Schleiermacher i religija kao „smisao i ukus za beskonačno“ prema djelu „O religiji“ 3. Analiza glavnih tema Hegelovih „Predavanja o filozofiji religije“ 4. R. Otto i G. van der Leeuw: fenomenologijski pristup religijama (Analiza djela „Sveto“ i „Phänomenologie der Religion“) 5. J. Hick i izazovi pluralističkih hipoteza za religijske tradicije prema djelu „An Interpretation of Religion“


predavanja x seminari i radionice



2.7. Komentari:


2.9. Praćenje rada studenata Pohađanje nastave DA Projekt NE Pismeni ispit NE


134



Esej NE Referat DA (ostalo upisati) DA NE

Kolokvij NE Seminarski rad DA (ostalo upisati) DA NE


3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

I. Kant, Religija unutar granica pukog uma, Zagreb, 2012.

G.W. F. Hegel, Predavanja o filozofiji religije, Zagreb,2009.

F. D. E. Schleiermacher, O religiji, Zagreb, 2011.

R. Otto, Sveto, Zagreb,2006.

G. van der Leeuw, Phänomenologie der Religion, Tübingen, 1933. (ili dopunjeno englesko izdanje Religion in Essence and Manifestation, New York, 1969.)

J. Hick, An Interpretation of Religion, Oxford,1987.




135



1.1. Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Alojz Ćubelić 1.6. Godina studija 2.

1.2. Naziv predmeta Seminar iz teodiceje 1.7. Broj bodova po ECTS sustavu 3




30

1.5. Status predmeta Obvezno-izborni seminar 1.10. Razina primjene e-učenja (1., 2., 3. razina), postotak izvođenja


2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Produbljivanje predavanja iz kolegija „Teodiceja“ na temelju čitanja izvornih tekstova.


Uvjet za upis seminara je prethodno ili paralelno pohađanje obvezno-izbornog kolegija „Teodiceja“


Studenti će: - poznavati i razumjeti temeljne sadržaje filozofije o Bogu - biti osposobljen za interdisciplinarnu suradnju na području humanističkih i društvenih znanosti na studijskoj, znanstvenoj i istraživačkoj razini - biti osposobljen za praćenje i pretraživanje literature, baza podataka i drugih izvora informacija na hrvatskom i stranom jeziku - biti osposobljen za primjerenu primjenu metodologije znanstvenoga rada u izradbi pisanih radova - biti osposobljen za samostalno usmeno i pisano predstavljanje rezultata rada - prepoznati potrebu i spremnost za uključenje u cjeloživotno učenje


Studenti će biti u stanju: - usvojiti filozofijske metode na primjeru tekstova iz teodicejske problematike - čitati s razumijevanjem izvorne tekstove s područja teodiceje - kritički komentirati i argumentirati na temelju pročitanih tekstova


1. Istraživanje o Bogu pomoću prirodnog svjetla razuma 2. Prvi stupanj: vjera 3. Drugi stupanj: racionalna očitost 4. Treći stupanj: duša i život 5. Četvrti stupanj: osjetilna spoznaja 6. Peti stupanj: racionalna spoznaja 7. Traganje za Bogom pomoću volje 8. Kršćanska sloboda 9. Zlo i slobodna volja 10. Milost i sloboda 11. Volja i ljubav 12. Stvaranje i vrijeme 13. Materija i forme


136


14. Kršćansko poslanje 15. Kršćansko društvo? 16. Završni izvodi 17. Sloboda kao izazov





2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito sudjelovanje na seminarskim izlaganjima i raspravama uz samostalno istraživanje i čitanje literature, te pisanje seminarskoga rada.







3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

AUGUSTIN, Aurelije, Govori-2, Marijan Mandac (ur.), Makarska, 1993. AUGUSTIN, Aurelije, Ispovijesti, Zagreb, 2010. AUGUSTIN, Aurelije, O državi Božjoj – De civitate Dei, II, Zagreb, 1995. AUGUSTIN, Aurelije, Poučavanje neupućenih, Marko Babić (ur.), Makarska, 1988. AUGUSTIN, Aurelije, Rukovet, Marijan Mandac (ur.), Makraska, 1990. AUGUSTIN, Aurelije, Trojstvo, Marijan Mandac (ur.), Split, 2009. BENEDIKT XVI., Crkveni oci, Od Klementa Rimskoga do Augustina, Split, 2011. KERN, W. – NIEMANN, F., Nauka o teološkoj spoznaji, Zagreb, 1994. PAVIĆ, Juraj – TENŠEK, Tomislav Zdenko, Patrologija, Zagreb, 1993. VUCO, Božo, Razumsko utemeljenje religije, Đakovo, 2002.


BODROŽIĆ, Ivan, Augustinov hod od ljubavi prema filozofiji do filozofije ljubavi, u: Filozofska istraživanja, 27 (2007.) br. 3, 581-593. DANIÉLOU, Jean, Bog i mi, Zagreb, 2012., DANIÉLOU, Jean, Vjera kroz vjekove i čovjek današnjice, Zagreb, 1975. DEVČIĆ, Ivan, Bog i filozofija, Zagreb, 2003. DOGAN, Nikola, Kršćanstvo na koncu dvadesetoga stoljeća, Diacovensia, 8 (2000.) br.1, str DRUGI VATIKANSKI KONCIL, Gaudium et spes. Pastoralna konstitucija o Crkvi u suvremenom svijetu (7.XII.1965.), u: Dokumenti, Zagreb, 1972.


137


FABRIS, Adriano, Teologija i filozofija, Zagreb, 2011. GOLUB, Ivan, Prisutni. Misterij Boga u Bibliji, Zagreb, 1995. IVAN PAVAO II., Fides et ratio – Vjera i razum (14.IX.1998.), Zagreb, 2013. HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCIJA, Katekizam katoličke Crkve (11.X.1992.), Zagreb, 1994. KERN, W. – NIEMANN, F., Nauka o teološkoj spoznaji, Zagreb, 1994. PAVIĆ, Juraj – TENŠEK, Tomislav Zdenko, Patrologija, Zagreb, 1993. VUCO, Božo, Razumsko utemeljenje religije, Đakovo, 2002.



138



1.1. Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Nenad Malović 1.6. Godina studija 2.

1.2. Naziv predmeta Seminar iz spoznajne teorije 1.7. Broj bodova po ECTS sustavu 3





2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Produbljivanje predavanja iz kolegija „Logika i spoznajna teorija“ na temelju čitanja izvornih tekstova.


Uvjet za upis seminara je prethodno pohađanje obveznog kolegija „Logika i spoznajna teorija“


Student će: - poznavati i razumjeti temeljne sadržaje filozofije spoznaje - biti osposobljen za interdisciplinarnu suradnju na području humanističkih i društvenih znanosti na studijskoj, znanstvenoj i istraživačkoj razini - biti osposobljen za praćenje i pretraživanje literature, baza podataka i drugih izvora informacija na hrvatskom i stranom jeziku - biti osposobljen za primjerenu primjenu metodologije znanstvenoga rada u izradbi pisanih radova - biti osposobljen za samostalno usmeno i pisano predstavljanje rezultata rada - prepoznati potrebu i spremnost za uključenje u cjeloživotno učenje.


Student će: - usvojiti filozofske metode na primjeru tekstova o filozofiji spoznaje - čitati s razumijevanjem izvorne tekstove filozofije spoznaje - kritički komentirati i argumentirati na temelju pročitanih tekstova


- Platon, Teetet - Aristotel, O duši; Metafizika - Toma Akvinski, Izbor iz djela - Descartes, Metafizičke meditacije - Hume, Istraživanje o ljudskom razumu - Kant, Kritika čistoga uma





2.7. Komentari:



139





Esej NE Referat DA (ostalo upisati) DA NE

Kolokvij NE Seminarski rad DA (ostalo upisati) DA NE


3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Platon, Fileb/Teetet, Zagreb, 1996. DA DA

Aristotel, O duši, Zagreb, 1996. DA DA

Toma Akvinski, Izabrano djelo, Zagreb, 2005. DA DA

Rene Descartes, Metafizičke meditacije, Zagreb, 1994. DA DA

David Hume, Istraživanje o ljudskom razumu, Zagreb, 1978. DA DA

Immanuel Kant, Kritika čistoga uma, Zagreb, 1984. DA DA


- Edmund Husserl, Kriza evropskih znanosti i transcendentalna fenomenologija, Zagreb, 1990. - Pavao Vuk-Pavlović, Spoznaja i spoznajna teorija, Zagreb, 2009. - Marijan Cipra, Spoznajna teorija, Zagreb, 2007.



140



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Ivan Dodlek 1.6. Godina studija 2.

1.2. Naziv predmeta Seminar iz estetike 1.7. Broj bodova po ECTS sustavu 3





2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Produbljivanje predavanja iz kolegija „Estetika“ na temelju čitanja izvornih tekstova.


Uvjet za upis seminara je prethodno ili paralelno pohađanje obvezno-izbornog kolegija „Estetika“


Studenti će: - poznavati i razumjeti temeljne sadržaje filozofske estetike - biti osposobljen za interdisciplinarnu suradnju na području humanističkih i društvenih znanosti na studijskoj, znanstvenoj i istraživačkoj razini - biti osposobljen za praćenje i pretraživanje literature, baza podataka i drugih izvora informacija na hrvatskom i stranom jeziku - biti osposobljen za primjerenu primjenu metodologije znanstvenoga rada u izradbi pisanih radova - biti osposobljen za samostalno usmeno i pisano predstavljanje rezultata rada - prepoznati potrebu i spremnost za uključenje u cjeloživotno učenje


Studenti će biti u stanju: - usvojiti filozofijske metode na primjeru tekstova iz područja filozofske estetike - čitati s razumijevanjem izvorne tekstove s područja filozofske estetike - kritički komentirati i argumentirati na temelju pročitanih tekstova


1. Što je umjetnost? 2. Pojam i ideja ljepote. 3. Spoznajna dimenzija umjetnosti – estetika odozgo i estetika odozdo. 4. Estetsko iskustvo – odnos razuma, pamćenja, mašte i osjećaja u umjetnosti. 5. Simbolička mudrost umjetnosti. 6. Igra kao estetski problem. 7. Estetski pojam genija. 8. Odgojna dimenzija umjetnosti i odgoj za umjetnost. 9. Tragedija i tragično. 10. Komedija i komično. 11. Umjetnost na putu k istini. 12. Kritika umjetničkog djela. 13. Princip umjetnosti je život. 14. Značenje umjetnosti za društvo.


141


15. Put ljepote – povlašteni put evangelizacije i dijaloga.





2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito sudjelovanje na seminarskim izlaganjima i raspravama uz samostalno istraživanje i čitanje literature, te pisanje seminarskoga rada.






DA NE Praktični rad DA NE Broj bodova po ECTS sustavu (ukupno)

3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Aristotel, Organon, Kultura, Beograd, 1970.

Aristotel, O pjesničkom umijeću (poglavlja VI-XV.), Školska knjiga, Zagreb, 2005.

Aristotel, Retorika, Naprijed, Zagreb, 1989.

Bloch, Ernst, O umjetnosti. Izabrani tekstovi, Školska knjiga, Zagreb, 1981.

Croce, Benedetto, Brevijar estetike, Ljevak, Zagreb, 2003.

Eliot, Thomas Stearns, Tradicija, vrijednosti i književna kritika, Matica hrvatska, Zagreb, 1999.

Gadamer, Hans-Georg, Čitanka, Matica hrvatska, Zagreb, 2002.

Gadamer, Hans-Georg, Ogledi o filozofiji umjetnosti, AGM, Zagreb, 2003.

Hegel, Georg Wilhelm Friedrich, Predavanja iz estetike, Demetra, Zagreb, 2011.

Heidegger, Martin, O biti umjetnosti, Mladost, Zagreb, 1959.

IVAN PAVAO II., Pismo umjetnicima, Glas Koncila, Zagreb, 2004.

Kant, Immanuel, Kritika moći suđenja, Naprijed, Zagreb, 1976.

Kierkegaard, Søren, Ili – ili, Veselin Masleša: Svjetlost, Sarajevo, 1990.

Kupareo, Rajmund, Čovjek i umjetnost, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1993.

Kupareo, Rajmund, Govor umjetnosti, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1987.

Kupareo, Rajmund, Um i umjetnost, Glas Koncila, Zagreb, 2007.

Kupareo, Rajmund, Umjetnik i zagonetka života, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1982.

Nietzsche, F. W., Rođenje tragedije, Matica hrvatska, Zagreb, 1997.

PAPINSKO VIJEĆE ZA KULTURU, Via pulchritudinis – povlašeni put evangelizacije i dijaloga, HKD


142


Napredak, Sarajevo, 2007.

Platon, Država (X. knjiga), Naklada Jurčić, Zagreb, 2004.

Platon, Gozba (poglavlja XVIII-XXX.), Mono & Mana Press, Beograd, 2002.

Platon, Ion, Lahet, Meneksen, Hrvatski studiji, Zagreb, 1998.

Platon, Teetet, Fileb, Naprijed, Zagreb, 1979.

Platon, Zakoni (VII. knjiga), Naprijed, Zagreb, 1974.

Schelling, Friedrich W. J., Filozofija umjetnosti, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2008.

Schiller, Friedrich, O estetskom odgoju čovjeka u nizu pisama, Scarabeus-naklada, Zagreb, 2006.

Tolstoj, L. N., Šta je umjetnost, Štamparija Privrednik Živ. D. Blagojevića, Beograd, 1936.

Šiler, Fridrih, O lepom, Kultura, Beograd, 1967.


Bižaca, Nikola – Garmaz, Jadranka (ur.), Teologija, lijepo i umjetnost. Zbornik radova Međunarodnoga znanstvenog skupa (Split, 20. i 21. listopada 2011.), Crkva u svijetu – Katolički bogoslovni fakultet, Split, 2012. Bubner, Rüdiger, Estetsko iskustvo, Matica hrvatska, Zagreb, 1997. Everet Gilbert, Katarina – Kun, Helmut, Istorija Estetike, Kultura, Beograd, 1969. Finci, Predrag, Čitatelj Hegelove estetike, Naklada Breza, Zagreb, 2014. Grlić, Danko, Estetika I-IV, Naprijed, Zagreb, 1983. Hühn, Lore, Filozofija tragičnog: Schelling – Schopenhauer – Kierkegaard, Matica hrvatska, Zagreb, 2014. Kolešnik, Ljiljana (ur.), Umjetničko djelo kao društvena činjenica. Perspektive kritičke povijesti umjetnosti, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2005. Tatarkjevič, Vladislav, Istorija šest pojmova. Umetnost, lepo, forma, stvaralaštvo, podražavanje, estetski doživljaj, Nolit, Beograd, 1980.



143



1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Mario Cifrak 1.6. Godina studija 2

1.2. Naziv predmeta Djela apostolska i Pavao 1.7. Broj bodova po ECTS sustavu 3



1.5. Status predmeta seminar 1.10. Razina primjene e-učenja (1., 2., 3. razina), postotak


2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Pavlov lik, novozavjetna metodologija

2.2. Uvjeti za upis predmeta ili ulazne kompetencije koje su potrebne za predmet Poznavanje grčkoga jezika


Na seminaru se uče i primjenjuju metode egzegeze Novoga zavjeta. Egzegeza je prvi element tzv. hermeneutskog luka. Od njezinih rezultata polazi sustavna (aktualizacija) i praktična teologija (aplikacija).


Studenti će biti u stanju: - razumjeti Pavlov lik - razlikovati i primijeniti egzegetske metode - prezentirati egzegezu izabrane perikope - upotrijebiti egzegetske rezultate u teološkoj refleksiji


1. Uvod 2.3. Pavlovo krštenje 4.5. Pavao u Antiohiji 6.7. Pavao apostol 8.9. Prvo misijsko putovanje (Dj 13 - 14) 10.11. Drugo misijsko putovanje (Dj 15,36 - 18,22) 12.13. Treće misijsko putovanje (Dj 18,23 - 21,17) 14.15. Na putu za Rim (Dj 21,28 - 28,31) 16. – 30. izlaganje studenata





2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata dolaženje na nastavu i konzultacije; istraživanje; izrada pisanog seminarskog rada




144





3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Novum Testamentum Graece, Stuttgart 2012. 1


Popović, A., Načela i metode za tumačenje Biblije, Zagreb 2005. 1


Brown, R. E., Uvod u Novi zavjet, Zagreb 2008. Cifrak, M., „Pavlov govor u Ateni (Dj 17,22-31). Stjecište evanđelja i helenizma“, Bogoslovska smotra 77 (2007) 103-119. Cifrak, M., "Duhovi - događaj i navještaj. Petrov(i) govor(i) u Djelima apostolskim", Dometi 22 (2012) 164-189. Dugandžić, I.,Bog - sve u svemu, Zagreb 1996. Dugandžić, I., Pavao - svjedok i apostol Isusa Krista, Zagreb 2002. Harrington, D.J. i dr., Komentar evanđelja i Djela apostolskih, Sarajevo 1997. Kliesch, K., Djela apostolska, Zagreb 1993.



145




1.2. Naziv predmeta Pripovijesti čudesa u Novom zavjetu 1.7. Broj bodova po ECTS sustavu 2

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 30 S



10

1.5. Status predmeta Seminar 1.10. Razina primjene e-učenja (1., 2., 3. razina), postotak


2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Isusova čudesa, novozavjetna metodologija


Uvod i egzegeza sinoptičkih evanđelja Poznavanje grčkog jezika


Na seminaru se uči i primjenjuje metoda narativne analize biblijskih pripovijesti. Egzegeza je prvi element tzv. hermeneutskog luka. Od njezinih rezultata polazi sustavna (aktualizacija) i praktična teologija (aplikacija).


Studenti će biti u stanju: - razumjeti evanđeoske pripovijesti Isusovih čudesa - razlikovati i primijeniti egzegetske metode - prezentirati egzegezu izabrane perikope - upotrijebiti egzegetske rezultate u teološkoj refleksiji


1. Opći uvod u seminar (2 sata) 2. Pojam čuda (2 sata) 3. Povijesno-religijski kontekst (2 sata) 4. Tradicija Isusovih čuda (2 sata) 5. Isus kao iscjelitelj (2 sata) 6. Čudesa u prvobitnom kršćanstvu (2 sata) 7. Kritika čudesa u evanđeljima (2 sata) 8. Hermeneutika čudesa (2 sata) 9. Izlaganje studenata (14 sati)


predavanja

seminari i radionice



mentorski rad

(ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata - dolaženje na nastavu i konzultacije


146


- istraživanje - izrada pisanog seminarskog rada




Esej NE Referat NE (ostalo upisati) NE

Kolokvij NE Seminarski rad DA (ostalo upisati) NE

NE Praktični rad NE Broj bodova po ECTS sustavu (ukupno) 2


Naslov Dostupnost u

knjižnici


medija

Novum Testamentum Graece, Stuttgart 2012. 1 Da

Popović, A., Načela i metode za tumačenje Biblije, Zagreb 2005 1



Brown, R. E., Uvod u Novi zavjet, Zagreb 2008. Limbeck, M., Markovo evanđelje, Zagreb 1999. Limbeck, M., Matejevo evanđelje, Zagreb 2009. Müller, P.-G., Lukino evanđelje, Zagreb 1996. Kliesch, K., Djela apostolska, Zagreb 1993.



147



1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Ivan Bodrožić 1.6. Godina studija 2

1.2. Naziv predmeta Augustinova trojstvena teologija 1.7. Broj bodova po ECTS sustavu 3



1.5. Status predmeta seminar 1.10. Razina primjene e-učenja (1., 2., 3. razina), postotak


2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Osposobiti studente za samostalan rad na otačkim tekstovima uzimajući za primjer svetog Augustina. Potaknuti ih da otkriju bit trojstvenih rasprava u 4. i 5. stoljeću. Uputiti ih također u Augustinovu teološku metodu i posebnosti njegove trojstvene teologije.

2.2. Uvjeti za upis predmeta ili ulazne kompetencije koje su potrebne za predmet Opći uvjeti za upis na KBF Sveučilišta u Zagrebu.


- Upoznati studente s Augustinovom trojstvenom teologijom - Poučiti studente da istražuju trojstvene rasprave prvih stoljeća. - Osposobiti studente da donose kritečke zaključke o Augustinovoj teologiji. - Posvijestiti važnost Augustinove trojstevene teologije za današnju teologiju


Studenti će biti u stanju: - Čitati i kritički tumačiti tekstove sv. Augustina - Uočiti glavne teološke zablude glede Trojstva u prvoj Crkvi. - Prosuđivati teoleške postavke krivovjeraca iz prve Crkve - Istraživati izvore Augustinove misli - Donositi kritičke zaključke o Augustinovoj trojstvenoj teologiji u svjetlu suvremenih istraživanja. - Na stručan način prikazati u pisanom obliku Augustinove trojstvene teme.

2.5. Sadržaj predmeta Najprije se studentima u općim crtama tumači Augustinovo djelo De Trinitate, kao I okolnosti u kojima je nastalo. Uz strukturu djela student se potom upozorava na mnoge poveznice s teolozima koji su djelovali prije njega, kao i s teološkim posebnostima koje je Augustin dao teologiji svoga vremena. Ujedno će se također ukazati studentima na naslijeđem koje je ostalo iza Augustina kasnijim naraštajima sve do naših dana.



X samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij

x mentorski rad (ostalo upisati)

2.7. Komentari:





148





3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Sveti Augustin, Trojstve, Split, 2009. (prijevod i bilješke M. Mandac)




149



1.1. Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Franjo Podgorelec 1.6. Godina studija 3

1.2. Naziv predmeta Teološko-pedagoški pristup kršćanskoj meditaciji 1.7. Broj bodova po ECTS sustavu 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) S


1.5. Status predmeta Seminar-obvezatni 1.10. Razina primjene e-učenja (1., 2., 3. razina), postotak


2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta - upoznati studente s kršćanskom meditacijom; - iskustveno-praktično upoznavanje šest kršćanskih metoda meditacije; - osposobiti studenta za animatora meditativnih susreta.


- iskrena nakana za novim teoretsko-praktičnim spoznajama; - poznavanje osnove kršćanske teologije.


- osposobiti za meditativno – molitveno izražavanje u vlastitom pastoralnom radu i religioznom odgoju i katehezi; - osposobljenost za dijalog s drugim meditativnim praksama i kritičko razumijevanje istih; - osposobljenost za povezivanje teoloških i duhovnih tradicija s vlastitim životom i crkvenom praksom.


- razlikovati osnovna polazišta vezana uz meditaciju te o njima argumentirano govoriti u okviru evangelizacije i kateheze; - uočiti zasebnost kršćanske meditacije u odnosu na druge religijske tradicije; - vrednovati i koristiti stručnu literaturu na području meditacije; - usvajanje znanstvene i stručne terminologije; - biti u stanju praktično animirati odabranu metodu meditacije.


1. Što je meditacija: meditacija u Bibliji i tradiciji. 2. Potreba meditacije danas. 3. Suvremene tendencije u meditaciji. 4. Specifičnost kršćanske meditacije. 5. Metode meditacije. 6. Molitveni izražaji: usmena molitva, meditacija i kontemplacija. 7. „Lectio divina“. 8. Metoda strelovite molitve. 9. Ignacijeva kontemplacija. 10. Molitva sabranosti Terezije Avilske.


predavanja seminari i radionice


samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad

2.7. Komentari:


150



(ostalo upisati)





Esej NE Referat NE (ostalo upisati) NE

Kolokvij NE Seminarski rad DA (ostalo upisati) NE

NE Praktični rad DA Broj bodova po ECTS sustavu (ukupno)

3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Franjo Podgorelec, Odabrane metode kršćanske meditacije. Povijest, teologija i pedagogija, Zagreb, 2017.

2

Romano Guardini, Uvod u meditaciju, Zagreb, 1969. 2

2.11. Dopunska literatura (navesti naslov) Klemens Tilmann, Uvod u meditaciju, 1, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1981.



151



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Martina s. Ana Begić 1.6. Godina studija 3. RPK

1.2. Naziv predmeta Gubitak osjećaja za grijeh 1.7. Broj bodova po ECTS sustavu 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 15 P + 15 S


1.5. Status predmeta Seminar 1.10. Razina primjene e-učenja (1., 2., 3. razina), postotak


2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Upoznati studente sa pojmom grijeha te njegovom aktualizacijom u današnjem društvu kako bi stavili naglasak na temelj kršćanskog ponašanja i djelovanja

2.2. Uvjeti za upis predmeta ili ulazne kompetencije koje su potrebne za predmet Razumijevanje i poznavanje engleskog jezika


Osposobiti za samostalnu primjenu teološki specifičnih metoda u znanstvenom radu, te moći kritički prosuditi i vrjednovati sadržaje istog. Poznavati i razumjeti temeljne sadržaje vezane uz poimanje grijeha te posvijestiti prisutnost grijeha u ljudskom životu i gubitak osjećaja za isto.


Razumjeti te argumentirano interpretirati sadržaj seminarskoga rada; Poznavati i kritički predstaviti problematiku vezanu uz poimanje grijeha; Istraživački raditi za vrijeme pripreme i predstavljanja seminarskih radova; Za vrijeme predstavljanja radova i tematiziranja istih usvojiti temeljne komunikacijske vještine; Analizirati i argumentirano predstaviti temeljne izazove proizašle iz istraživačkog rada.


Uvod u seminar (upoznavanje sa materijom seminara, predstavljanje izvedbenog plana, literature te studentskih obveza) Uvodno izlaganje – opći govor o grijehu Pojam grijeha u svjetlu kršćanske objave Semitsko i starozavjetno poimanje zla i grijeha Novozavjetno poimanje zla i grijeha Nauk Katoličke Crkve o zlu i grijehu Antropološki i moralni aspekti grijeha Poimanje grijeha danas i njegova prisutnost u društvu Suodnos grijeha i kušnje Razlike među grijesima /teški/laki grijeh Odgoj za raspoznavanje grijeha i rast u krepostima Odgovornost prema Bogu, sebi i bližnjemu Izlaganje studentskih seminarskih radova

2.6. Vrste izvođenja nastave: predavanja samostalni zadaci 2.7. Komentari:


152











3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Dokumenti Drugog Vatikanskog koncila, Zagreb, 2008.

Katekizam Katoličke Crkve, Zagreb, 1994.

Tonči Matulić, Metamorfoze kulture, Glas Koncila, Zagreb, 2008.

Joseph De Finance S. J., An ethical inquiry, Gregorian Biblical Press, Roma, 1990.

Vjekoslav Bajsić, Osobni grijeh i grijeh grupe, Bogoslovska smotra, 46 (1976.) 1-2, 59-70.

M. John Fowler, Grijeh, Biblijski pogledi, 9 (2001.) 1-2, 37-38.


Andreas Laun, Aktualni problemi moralne teologije, Đakovo, 1999. Ivica Musa, Grijeh, krivnja i odgovornost u grčkoj i kršćanskoj tragediji, Obnovljeni život, 59 (2004.) 1, 61-74. Irena Avesnik Nabergoj,Neki aspekti shvaćanja grijeha, krivnje i kazne u Svetom pismu Staroga zavjeta, Bogoslovska smotra, 76 (2006.) 4, 817-830. Josip Planinić, Problem zla u svijetu, Obnovljeni život, 66 (2011.) 3, 343-360. Ivan Tadić, O zlu u misli sv. Tome Akvinskoga, Crkva u svijetu, 39 (2004.) 1, 6-38.



153



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Božidar Mrakovčić 1.6. Godina studija 3

1.2. Naziv predmeta Egzegetske metode i pristupi Bibliji 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici Dr. sc. Anđelo Maly 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 28 (4P+24S)


1.5. Status predmeta seminar 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak


2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Primjena različitih egzegetskih metoda i pristupa na biblijski tekst


Izvršene obveze iz proseminara i položen ispit iz Metodologije znanstvenoga rada. Poznavanje hebrejskog i grčkog jezika. Poželjno je poznavanje barem jednog od stranih jezika (engleski, njemački, talijanski, francuski, španjolski).


Upoznavanje sa različitim egzegetskim metodama i pristupima te njihova primjena na biblijski tekst. Konkretnije upoznavanje s biblijskom literaturom i egzegezom općenito. Primjena poznavanja biblijskih jezika i biblijske kulture.


Studenti će biti u stanju: -znati se kritički osvrnuti na poteškoće u biblijskom tekstu -znanstveno pristupiti metodologiji biblijske egzegeze -bolje shvatiti razvoj biblijskog teksta uz pomoć literarne kritike -primijeniti različite egzegetske metode i pristupe -interdisciplinarno koristiti stečeno znanje -bolje razumjeti važnost biblijskih jezika za egzegezu


Detaljna analiza dokumenta Papinske biblijske komisije Tumačenje Biblije u Crkvi Tekst Biblije i njegovo prenošenje Književne vrste u Bibliji Odabrane egzegetske metode i pristupi te analiza biblijskih tekstova uz aktivnu primjenu Intertekstualnost Upotreba Biblije u životu Crkve


X predavanja X seminari i radionice X vježbe

on line u cijelosti X mješovito e-učenje

terenska nastava

X samostalni zadaci X multimedija i mreža

laboratorij X mentorski rad

(ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata Redovito obavezno pohađanje nastave i pisanje tjednih zadataka. Pisanje završnog seminarskog rada u obliku znanstvenog članka (min. jedan arak teksta 16x1,800 slovnih znakova).



154



Esej DA NE Referat DA NE (ostalo upisati) Tjedni zadatci DA NE



3




ostalih medija

Biblia Hebraica Stuttgartensia

Septuaginta, Id est Vetus Testamentum graece juxta LXX interpretes (ed. A. RAHLFS), Stuttgart, 2006.

Novum Testamentum Graece

PAPINSKA BIBLIJSKA KOMISIJA, Tumačenje Biblije u Crkvi (1993.)

PAPINSKA BIBLIJSKA KOMISIJA, Nadahnuće i istina Svetog pisma (2016.)

A. POPOVIĆ, Načela i metode za tumačenje Biblije, Zagreb, 2005.


A. GRABNER-HAIDER (prir.), Praktični biblijski leksikon, Zagreb, 1997. E.KAUTZSCH – A.E.COWLEY, Geseniu's Hebrew Grammar, , New York, 2006. X. LEON-DUFOUR, Praktični biblijski leksikon, Zagreb, 1993. BAGARIĆ, I., Kumranski rukopisi i Novi zavjet, Tomislavgrad, 1996. FABRIS, R., Introduzione generale alla Bibbia, Torino, 1999. SIMIAN-YOFRE, H., Metodologia dell'Antico testamento, Bologna, 1995. WILLIAMSON, P., Catholic Principles for Interpreting Scripture, Roma, 2001. Program Bible Works



155



1.1. Nositelj predmeta 1.2. Doc. dr. sc. Božidar Mrakovčić 1.6. Godina studija 3.

1.3. Naziv predmeta 1.4. Narativni pristup Bibliji 1.7. Broj bodova po ECTS sustavu 3

1.5. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 10P+10V+10S



20

1.7. Status predmeta seminar 1.10. Razina primjene e-učenja (1., 2., 3. razina), postotak izvođenja


2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Kolegij ima za cilj uvesti studente u narativni pristup Bibliji i to kako teorijski tako i praktično.


Kolegij pretpostavlja biblijske predmente na ovome studiju.


Kolegij će doprinijeti osposobljavanju studenata za obavljanje jednostavnijih poslova u kojima se zahtijeva poznavanje i razumijevanje temeljnih sadržaja biblijske teologije kao i za daljnji diplomski studij religijskih znanosti u sljedećim specijalizaci


Po završetku kolegija studenti će razumijeti razne elemente narativnog pristupa Bibliji i uočiti njihovu vrijednost za razumijevanje biblijskog teksta. Moći će s razumijevanjem čitati biblijske komentare napisane po ovom pristupu i samostalno analizirati

2.5. Sadržaj predmeta Temeljni elementi naratologije (struktura pripovjednog teksta, vrijeme, zaplet radnje, pripovijedač i čitatelj, fokalizacija, karakterizacija likova, pripovijedačke tehnike za prikaz svijesti) i njihova primjena na izabranim biblijskim tekstovima.



samostalni zadaci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad / (ostalo upisati)

2.7. Komentari:








3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija


156


PAPINSKA BIBLIJSKA KOMISIJA, Tumačenje Biblije u Crkvi. Biblija i Kristologija, Zagreb, 1995.

Anto POPOVIĆ, Načela i metode za tumačenje Biblije. Komentar papina govora i dokumenta biblijske komisije Tumačenje Biblije u Crkvi, Zagreb, 2005.

Maša GRDEŠIĆ, Uvod u naratologiju, Zagreb, 2015.


Jean Louis SKA, „Our Fathers Have Told Us“. Introduction to the Analysis of Hebrew Narratives, Roma, 2000. Jan P. FOKKELMAN, Come leggere un racconto biblico. Guida pratica alla Narrativa biblica, Bologna, 2003. Daniel MARGUERAT-Yvan BOURQUIN, Per leggere i racconti biblici, Roma, 2001. Daniel MARGUERAT-André WÉNIN, Sapori del racconto biblico. Una nuova guida a testi millenari, Bologna, 2013. Robert ALTER, L'arte della narrativa biblica, Brescia, 1990. Jean-Noël ALETTI, L'arte di raccontare Gesù Cristo. La scrittura narrativa del vangelo di Luca, Brescia, 1991.



157



1.1. Nositelj predmeta Doc. dr. sc. Nedjeljka s. Valerija Kovač 1.6. Godina studija 3.

1.2. Naziv predmeta Eshatološke teme Josepha Ratzingera/Benedikta XVI. 1.7. Broj bodova po ECTS sustavu 3

1.3. Suradnici x 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 30 S




2. OPIS PREDMETA


Studenti stječu produbljeno poznavanje pojedinih tema individualne i kolektivne eshatologije iz perspektive teologije Josepha Ratzingera.

Bivaju osposobljeni za analizu i prosuđivanje određenih teoloških mišljenja o eshatološkim pitanjima i za njihov smještaj u cjelinu teologije i nauk Crkve.

Bivaju osposobljeni za samostalno znanstveno proučavanje i korištenje teološke literature za odgovarajuća pitanja iz eshatologije i antropologije.


Poznavanje osnovnog biblijskog i filozofsko-teološkog govora o čovjeku i njegovu odnosu prema Bogu, drugima i svijetu. Motiviranost za dublje teološko razumijevanje čovjeka i svijeta, posebice iz eshatološke perspektive.


• Eshatološka pitanja razumjeti u okviru teoloških rasprava i oblikovati svoje vlastito mišljenje • Usvojiti kriterije za analizu, prosuđivanje i vrednovanje djela i misli pojedinačnih teologa • Eshatološke uvide primijeniti u osobnome vjerničkome životu, pastoralnome i karitativnome djelovanju, kritičkome razmišljanju i komunikaciji sa

suvremenim društvom • Samostalno istraživati te usmeno i pisano predstaviti rezultate vlastitih proučavanja pojedinih tema o eshatološkom dovršenju čovjeka i svijeta


Studenti će moći: • Poznavati i samostalno izložiti glavne smjernice eshatologije Josepha Ratzingera • Razumjeti i izložiti specifična Ratzingerova tumačenja pojedinačnih pitanja individualne i kolektivne eshatologije • Na temelju Ratzingerove misli ponuditi vlastito viđenje na aktualna pitanja čovjeka i njegova eshatološkoga određenja • Samostalno primijeniti načela znanstvene metodologije u oblikovanju i izradi pisanih radova • Aktivno i založeno znati slušati izlaganja drugih studenata i razumjeti njihovu poruku • Formulirati pitanja i komentare usredotočene na temu o kojoj se u pojedinim izlaganjima raspravlja • Samostalno pronalaziti i upotrebljavati literaturu relevantnu za eshatološku problematiku


1. Uvod u temu seminara: njezina važnost, obveze studenata i ciljevi seminara 2. Eshatologija kao aktualizirana teološka disciplina 3. Eshatologija Josepha Ratzingera na pozadini njegove sveukupne teološke misli 4. Pitanja individualne eshatologije kod Josepha Ratzingera 5. Povijesna, kozmička i univerzalna perspektiva eshatologije kod Josepha Ratzingera 6. Predstavljanje rezultata pojedinačnih zadataka tijekom semestra 7.-11. Izlaganja studenata o odabranoj temi seminarskog istraživanja i diskusija 12. Osvrt na seminarske radove i sveobuhvatno sudjelovanje na seminaru 13. Zaključni osvrt na temu seminara i njezinu obradu, kako od strane nastavnika tako i od strane studenata


158


2.6. Vrste izvođenja nastave: X predavanja X seminari i radionice X referat

X samostalni zadaci X multimedija i mreža X mentorski rad

2.7. Komentari:

x



Pohađanje nastave DA 0,4 Projekt DA NE Pismeni ispit DA NE


Esej DA NE Referat DA 1 Pojedinačni zadaci DA 0,4

Kolokvij DA NE Seminarski rad DA 1,2 (ostalo upisati) DA NE


3


Naslov Dostupnost u


ostalih medija

Benedikt XVI./Joseph Ratzinger, Eshatologija. Smrt i vječni život, Verbum, Split, 2017. 1

Benedikt XVI., Spe salvi, KS, Zagreb, 2008. 6

Gerhard Nachtwei, Dialogische Unsterblichkeit. Eine Untersuchung zu Joseph Ratzingers Eschatologie und Theologie, St. Benno Verlag, 1986.

0 Privatno, kod nositelja seminara

Gerhard Nachtwei (ur.), Hoffnung auf Vollendung. Zur Eschatologie von Joseph Ratzinger, Verlag Friedrich Pustet, Regensburg, 2015.

0 Privatno, kod nositelja seminara

2.11. Dopunska literatura (navesti naslov) Studenti će sami istraživati i pronalaziti dodatnu relevantnu literaturu za odabranu temu seminarskoga rada.



159



1.1. Nositelj predmeta prof. dr. sc. Tonči Matulić 1.6. Godina studija 3.

1.2. Naziv predmeta Metamorfoze čovjeka 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

1.3. Suradnici dr. sc. Ante Bekavac 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje) 30 S


1.5. Status predmeta seminar 1.10. Razina primjene e-učenja (1, 2, 3 razina), postotak


2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Cilj je seminara upoznati studente s bioetičkim izazovima i raspravama koje se vode oko pojmova osobe i čovjeka.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet Nema


Studenti/ce će poznavati vrijednost ljudskog života u kontekstu bioetike kvalitete života i bioetike svetosti života, a i kroz određenu filozofsko-teološku analizu upoznati će kako se pojmovi osoba/čovjek/subjekt pojavljuju u drugim znanstvenim disciplinama.


Studenti/ce će steći temeljno znanje o odnosima osoba/čovjek/subjekt, te će: 1. Razvijati sposobnost kritičkog moralno-teološkog promišljanja ljudske osobe u svijetlu etike svetosti života. 2. Steći sposobnost filozofsko-teološkog analiziranja etike nedodirljivosti života. 3. Primijeniti nove moralne i teološke spoznaje na osobni i društveni život. 4. Upoznati suvremene predstavnike laicističke bioetike. 4. Steći sposobnost kritičkog promišljanja o dokumentima Katoličke Crkve koji govore o svetosti i nedodirljivosti ljudskoga života.


1. tjedan: Uvod u seminar. 2. tjedan: Pojam osoba/čovjek u suvremenom znanstveno-tehničkom svijetu. 3. tjedan: Autonomija osobe i prirodni poredak. 4. tjedan: Engelhardtov radikalni dualizam. 5. tjedan: Singer i Tooley: osoba kao subjekt požude. 6. tjedan: Regan i Rachels: pripada li prvenstvo Homo sapiensa danas? 7. tjedan: Osoba kao skup odnosa. 8. tjedan: Osoba kao ljudsko biće. 9. tjedan: Prema post-humanom svijetu. 10. tjedan: izvođenje samostalnih radova studenata. 11. tjedan: Izvođenje samostalnih radova studenata. 12. tjedan: Izvođenje samostalnih radova studenata. 13. tjedan: Izvođenje samostalnih radova studenata. 14. tjedan: Izvođenje samostalnih radova studenata. 15. tjedan: Zaključak

2.6. Vrste izvođenja nastave: predavanja samostalni zadaci 2.7. Komentari:


160




2.8. Obveze studenata Redovito pohađanje nastave, pisanje rada, sudjelovanje u raspravama na nastavi.


Pohađanje nastave DA Istraživanje DA Praktični rad DA


Esej Seminarski rad DA (Ostalo upisati)






ostalih medija

Papa Ivan Pavao II, Evangelium vitae

Tonći Matulić, Bioetika

Tomislav Žigmanov, Filozofijska recepcija problema odnosa religioznosti i pojmova osoba i ličnost

Ivan Koprek, Treba li u bioetici govoriti o čovjeku ili o osobi?

Luka Tomašević, Ontološko i funkcionalističko shvaćanje osobe: bioetička rasprava

Tonči Matulić, Sloboda i racionalnost u svjetlu evolucionizma kao totalnoga svjetonazora ili: Pitanje o čovjeku u svjetlu stvaranja i evolucije




161


Tablica 3. Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula s brojem sati nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS bodova

POPIS PREDMETA/MODULA

Godina studija: 1.

Semestar: I.-II.

MODUL PREDMET NOSITELJ semes

tar P S V

e-učenj

e ECTS

Obvezni/izborni

Obvezni predmeti

Povijest antičke i srednjovjekovne filozofije Doc. dr. sc. Ivan Dodlek I. 45 4 O

Logika i spoznajna teorija Izv. prof. dr. sc. Nenad Malović I. 45 4 O

Uvod u misterij Krista i povijesti spasenja Doc. dr. sc. Vanda Kraft Soić I. 30 3 O

Opći uvod u Sveto pismo Doc. dr. sc. Anđelo Maly I. 30 3 O

Opća crkvena povijest I Izv. prof. dr. sc. Slavko Slišković I. 45 4 O

Opća metodologija Doc. dr. sc. Daniel Patafta I. 15 2 O

Opća crkvena povijest II Izv. prof. dr. sc. Slavko Slišković II. 45 4 O

Novi zavjet: Sinoptici i Djela apostolska Doc. dr. sc. Taras Barščevski II. 45 4 O

Povijest moderne i suvremene filozofije Prof. dr. sc. Josip Oslić II. 45 5 O

Patrologija Doc. dr. sc. Anto Barišić II. 60 5 O

Stari zavjet: Petoknjižje i povijesne knjige Doc. dr. sc. Božidar Mrakovčić II. 45 4 O

Engleski jezik u akademske svrhe 1 i 2 Doc. dr. sc. Jasna Šego / Emanuel Maloča

I.-II. 60 4 O

Tjelesna i zdravstvena kultura Davorin Babić, prof. I.-II. 60 2 O

Proseminar Prof. dr. sc. Josip Šimunović Doc. dr. sc. Denis Barić

II. 30 3 O

Obvezno-izborni Izborni predmeti*

I.-II. 9 O-I

I

UKUPNO 60

* Vidi tablicu Obvezno-izbornih predmeta na kraju preddiplomske razine studija.


162



Godina studija: 2.

Semestar: I.-II.


tar P S V

e-učenj

e ECTS

Obvezni/izborni

Obvezni predmeti

Antropologija i etika Prof. dr. sc. Josip Oslić Izv. prof. dr. sc. Danijel Tolvajčić

I. 60 6 O

Stari zavjet: Proročki i mudrosni spisi Doc. dr. sc. Stipo Kljajić I. 45 4 O

Kršćanska objava Doc. dr. sc. Branko Murić I. 60 5 O

Kršćanstvo i religije Doc. dr. sc. Tomislav Kovač I. 45 4 O

Povijest Crkve u Hrvata Doc. dr. sc. Ana Biočić I. 60 5 O

Uvod u psihologiju Prof. dr. sc. Josip Oslić / Dr. sc. Sanda Smoljo-Dobrovoljski

I. 30 3 O

Razvojna psihologija Izv. prof. dr. sc. Nenad Malović / Dr. sc. Sanda Smoljo-Dobrovoljski

II. 45 3 O

Teodiceja i filozofija religije Izv. prof. dr. sc. Alojz Ćubelić Izv. prof. dr. sc. Danijel Tolvajčić

II. 45 5 O

Novi zavjet: pavlovski i ivanovski spisi Doc. dr. sc. Taras Barščevski II. 45 4 O

Osnove liturgike Prof. dr. sc. Petar Bašić / Mr. sc. Milan Dančuo

II. 45 4 O

Sustavno duhovno bogoslovlje Izv. prof. dr. sc. Franjo Podgorelec II. 30 3 O

Seminar* I.-II. 30 6 O

Tjelesna i zdravstvena kultura Davorin Babić, prof. I.-II. 60 2 O


I.-II. 6 O-I

I

UKUPNO 60

* Vidi tablicu Obvezno-izbornih predmeta i seminara na kraju preddiplomske razine studija.


163



Godina studija: 3.

Semestar: I.-II.


tar P S V

e-učenj

e ECTS

Obvezni/izborni

Obvezni predmeti

Otajstvo Trojedinoga Boga Izv. prof. dr. sc. Marija Pehar I. 60 6 O

Kristologija Prof. dr. sc. Ivan Karlić / Doc. dr. sc. Iva Mršić Felbar

I. 60 6 O

Fundamentalni pastoral Prof. dr. sc. Josip Šimunović I. 30 3 O

Kanonsko pravo Prof. dr. sc. Josip Šalković Doc. dr. sc. Lucija Boljat

I. 60 6 O

Ekleziologija Doc. dr. sc. Davor Šimunec Doc. dr. sc. Branko Murić

I. 45 4

Teološka antropologija Doc. dr. sc. Nedjeljka s. Valerija Kovač II. 60 6 O

Sakramenti Doc. dr. sc. Davor Šimunec II. 60 6 O

Osnovna moralna teologija Doc. dr. sc. Martina s. Ana Begić II. 60 5 O

Ekumenska teologija Prof. dr. sc. Juro Zečević-Božić II. 30 3 O

Seminar I ili II. 30 3 O

Njemački jezik u akademske svrhe 1 i 2**

Marija Francetić, prof. I. i II. 60 4 O

Talijanski jezik u akademske svrhe 1 i 2**

Doc. dr.sc. Monica Priante I. i II. 60 4 O

Završni rad II. 5 O


I.-II. 3 O-I

I

UKUPNO 60

*Vidi tablicu Obvezno-izbornih predmeta i seminara na kraju preddiplomske razine studija. **Student bira između jednog od ponuđenih jezika.


164



Godina studija: 1.-3. - OBVEZNO-IZBORNI PREDMETI*

Semestar: I.–VI.


tar P S V

e-učenje

ECTS Obvezni/izborni

1. godina

Filozofija i kršćanska misao Prof. dr. sc. Josip Oslić Izv. prof. dr. sc. Alojz Ćubelić

I. 30 3 O-I

Latinski jezik I** Prof. dr. sc. Petar Bašić I. 30 3 O-I

Filozofija i suvremena kultura Izv. prof. dr. sc. Nenad Malović Doc. dr. sc. Ivan Dodlek

II. 30 3 O-I

Vjera i znanost Izv. prof. dr. sc. Nenad Malović II. 30 3 O-I

Biblijska arheologija Doc. dr. sc. Božidar Mrakovčić II. 30 3 O-I

2. godina

Hrvatska neoskolastika Prof. dr. sc. Josip Oslić III. 30 3 O-I

Estetika Doc. dr. sc. Ivan Dodlek III. 30 3 O-I

Bioetika Prof. dr. sc. Tonči Matulić IV. 30 3 O-I

Svetootačka egzegeza Novoga zavjeta Doc. dr. sc. Taras Barščevski IV. 30 3 O-I

Soteriološki nauk svetih otaca Doc. dr. sc. Andrea Filić IV. 30 3 O-I

Povijest teologije Doc. dr. sc. Andrea Filić IV. 30 3 O-I

3. godina

Kristocentričnost moralne teologije Prof. dr. sc. Tonči Matulić V. 30 3 O-I

Konfesiologija Prof. dr. sc. Juro Zečević Božić V. 30 3 O-I

Međureligijski dijalog Doc. dr. sc. Tomislav Kovač VI. 30 3 O-I

Pitanje duše u antropološkom i teološkom kontekstu Doc. dr. sc. Nedjeljka s. Valerija Kovač VI. 30 3 O-I

Ljudski život i kršćanske kreposti Doc. dr. sc. Martina s. Ana Begić VI. 30 3 O-I

Središnje teološke teme Terezije Avilske i Terezije iz Lisieuxa

Izv. prof. dr. sc. Franjo Podgorelec VI. 30 3 O-I

Sakrament: dar i forma Izv. prof. dr. sc. Ante Crnčević VI. 30 3 O-I

Socijalni nauk Crkve u životu vjernika laika Prof. dr. sc. Stjepan Baloban VI. 30 3 O-I

*Tijekom preddiplomskog studija studenti su dužni steći 12 ECTS iz obvezno-izbornih predmeta, a ostalih 6 ECTS studenti mogu steći iz skupine obvezno-izbornih predmeta ili iz skupine ostalih izbornih predmeta na Fakultetu ili Sveučilištu. **Studenti koji u srednjoj školi nisu slušali i položili Latinski jezik, obvezni su upisati tijekom 1. godine studija Latinski jezik I. Studenti koji nisu dužni upisati Latinski jezik I, upisuju neki drugi izborni predmet iz skupine obvezno-izbornih predmeta ili iz skupine ostalih izbornih predmeta. Moguće je upisati najviše 1 predmet (3 ECTS) iz skupine ostali izborni predmeti.


165



Godina studija: 2.-3. - OBVEZNO-IZBORNI SEMINARI*

Semestar: III.–VI.

MODUL PREDMET NOSITELJ semestar

P S V e-

učenje

ECTS Obvezni/izborni

2. godina

Seminar iz spoznajne teologije Izv. prof. dr. sc. Nenad Malović III. 30 3 O-I

Pripovijesti čudesa u Novom zavjetu Doc. dr. sc. Taras Barščevski III. 30 3 O-I

Seminar iz etike Prof. dr. sc. Josip Oslić IV. 30 3 O-I

Seminar iz filozofije religije Izv. prof. dr. sc. Danijel Tolvajčić IV. 30 3 O-I

Seminar iz teodiceje Izv. prof. dr. sc. Alojz Ćubelić IV. 30 3 O-I

Seminar iz estetike** Doc. dr. sc. Ivan Dodlek IV. 30 3 O-I

Djela apostolska i Pavao Prof. dr. sc. Mario Cifrak IV. 30 3 O-I

3. godina

Teološko-pedagoški pristup kršćanskoj meditaciji Izv. prof. dr. sc. Franjo Podgorelec V. 30 3 O-I

Gubitak osjećaja za grijeh Doc. dr. sc. Martina s. Ana Begić V. 30 3 O-I

Egzegetske metode i pristupi Bibliji Doc. dr. sc. Anđelo Maly V. 30 3 O-I

Narativni pristup Bibliji Doc. dr. sc. Anđelo Maly V. 30 3 O-I

Eshatološke teme Josepha Ratzingera / Benedikta XVI. Doc. dr. sc. Nedjeljka s. Valerija Kovač VI. 30 3 O-I

Metamorfoze čovjeka Prof. dr. sc. Tonči Matulić Dr. sc. Ante Bekavac

VI. 30 3 O-I

*Tijekom preddiplomskog studija studenti su dužni steći 6 ECTS iz obvezno-izbornih seminara, a ostalih 3 ECTS studenti mogu steći iz skupine obvezno-izbornih seminara ili iz skupine ostalih seminara na Fakultetu ili Sveučilištu. **Uvjet je upisan predmet Estetika

Documents

Sveučilište u Zagrebu Katolički bogoslovni fakultet...ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU 2 Sveučilište u Zagrebu Katolički bogoslovni fakultet programa (navesti 15-30 ishoda učenja)