Sve što trebate znati o pravu na godišnji odmor

E-priručnik

Godišnji odmor ne predstavlja samo pravo

radnika, već i obvezu poslodavca. Svrha

godišnjeg odmora je omogućiti radniku da se

psihički i fizički odmori od radnih zadataka i

radne okoline.

Godišnji odmor omogućava radniku da „napuni

baterije“ što u konačnici dovodi do veće

produktivnosti i motiviranosti za rad.

Tko sve ima pravo na godišnji odmor, koliko isti

može trajati, kako se i kada može koristiti

saznajte u našem priručniku.

2

Uvod

Sadržaj

Pravo na godišnji odmor

04

Minimalno trajanje godišnjeg odmora

05

Utrđivanje broja dana godišnjeg odmora

06

Puni godišnji odmor

07

Razmjerni dio godišnjeg odmora

09

Izračun razmjernog dijela godišnjeg

10

Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima

11

Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću godinu

12

Puni godišnji odmor

08

13

Godišnji odmor za vrijeme otkaznog roka

14Plan korištenja godišnjih odmora

15Primjer odluke o korištenju godišnjeg odmora

Plaćeni i neplaćeni dopust

16

Odricanje prava na godišnji odmor

17

Pravo na godišnji odmor jedno je od temeljnih prava svakog

radnika te je isto utvrđeno odredbama Ustava Republike

Hrvatske (čl. 56). Temeljem navedene ustavne odredbe pitanje

godišnjeg odmora uređeno je i odredbama Zakona o radu.

Zakonom o radu propisano je sljedeće:

• pravo na godišnji odmor

• minimalno trajanje godišnjeg odmora

• pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora

• utvrđivanje godišnjeg odmora

• ništetnost odricanja od prava na godišnji odmor

• naknada plaće koja radniku pripada za vrijeme korištenja

godišnjeg odmora i kako se ista određuje

• naknada za neiskorišteni godišnji odmor

• korištenje godišnjeg odmora u dijelovima

• prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću godinu

• raspored korištenja godišnjeg odmora

4

Pravo na godišnji odmor

Prema Zakonu o radu, radnik ima za svaku kalendarsku godinu

pravu na godišnji odmor od najmanje četiri tjedna, a maloljetnik

i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera

zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika

od štetnih utjecaja u trajanju od najmanje pet tjedana.

Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid između dva radna

odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor,

nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod toga

poslodavca.

Kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između

radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o

radu može se utvrditi trajanje godišnjeg odmora duže od

minimalno propisanog.

Minimalno trajanje godišnjeg odmora Prema Zakonu o radu, trajanje plaćenog godišnjeg odmora na koji

radnik ima pravo ili način utvrđivanja trajanja godišnjeg odmora,

obvezni je segment svakog ugovora o radu.

Minimalno trajanje godišnjeg odmora prema Zakonu o radu

Zaposlena, radi 5 dana u tjednu, 8 sati

dnevno.

Minimalno4 tjedna

godišnjeg odmora

Zaposleni maloljetnik.

Minimalno5 tjedana godišnjeg odmora

Osoba s invaliditetom.

Minimalno5 tjedana godišnjeg odmora

Utvrđivanje broja dana godišnjeg odmora

Godišnji odmor utvrđuje se brojem radnih dana ovisno o

radnikovom tjednom rasporedu radnog vremena. Pritom se

blagdani i neradni dani određeni zakonom, razdoblje privremene

nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik te dani

plaćenog dopusta ne uračunavaju u trajanje godišnjeg odmora.

Iznimka je u slučaju ako bi radnik po rasporedu radnog vremena

na dan blagdana ili neradnog dana trebao raditi, a toga dana na

svoj zahtjev koristi godišnji odmor tada se u trajanje godišnjeg

odmora uračunava i taj dan.

6

PRIMJER

Ana i Pero rade kod istog poslodavca. Ana

radi pet dana u tjednu (od ponedjeljka do

petka) dok Pero radi šest dana u tjednu (od

ponedjeljka do subote). Sukladno tome Ana

ima pravo na 20 dana godišnjeg odmora (4

tjedna x 5 dana) dok Pero ima pravo na 24

dana godišnjeg odmora (4 tjedna x 6 dana).

Puni godišnji odmor Pravo na puni godišnji odmor stječe radnik koji:

1. se prvi put zapošljava (nije imao zasnovan radni odnos ni

kod jednog poslodavca, s time da se vrijeme koje je proveo na

stručnom osposobljavanju za rad ne uzima u obzir jer nije riječ

o radnom odnosu)

2. ima prekid rada između dva radna odnosa dulji od osam

dana

i to nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod

poslodavca.

S obzirom na to da se godišnji odmor određuje za svaku

kalendarsku godinu posebno, radnik pravo na puni godišnji stječe

samo ako je svih šest mjeseci radnog odnosa proteklo u jednoj

kalendarskoj godini.

7

PRIMJER

Marija je kod poslodavca počela

raditi 15.7.2020. godine te samim

time neće ispuniti uvjet od šest

mjeseci neprekidnog rada (od

15.07. do 31.12.2020. ne može

proteći šest mjeseci neprekidnog

radnog odnosa). Sukladno tome

Marija će za 2020. godinu ostvariti

pravo na razmjerni dio godišnjeg

odmora.

Puni godišnji odmor

Ako je radnik u radnom odnosu tijekom cijele kalendarske

godine kod istog poslodavca, tada za svaku pojedinu kalendarsku

godinu koju provede u radnom odnosu ima pravo na puni godišnji

odmor, no uz uvjet da mu radni odnos ne prestaje.

Pri utvrđivanju prava na puni godišnji odmor, osim neprekidnog

trajanja radnog odnosa tijekom šest mjeseci u određenoj

kalendarskoj godini, u obzir je potrebno uzeti i prestanak radnog

odnosa.

8

PRIMJER

Marko je s poslodavcem sklopio ugovor o radu na određeno

vrijeme za period od 1.3.2020. do 31.12.2020. godine. Bez obzira

na to što će Marko biti u neprekidnom radnom odnosu više od 6

mjeseci neće steći pravo na puni godišnji odmor jer mu radni

odnos prestaje u 2020. godini.

Razmjerni dio godišnjeg odmora

Pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora ostvaruje radnik:

1. Koji u određenoj kalendarskoj godini između dva radna

odnosa nema prekid ili je prekid kraći od osam dana

2. Koji u određenoj kalendarskoj godini između dva radna

odnosa ima prekid dulji od osam dana, ali ne može ispuniti

uvjet od šest mjeseci neprekidnoga radnog odnosa u jednoj

kalendarskoj godini

3. Kojemu prestaje radni odnos

Ako radni odnos radnika prestaje kod jednog poslodavca, a kod

drugog počinje u roku koji je kraći od 8 dana, radnik kod novog

poslodavca ima pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora.

Ako radnik u tijeku kalendarske godine radi kod više poslodavaca,

pravo na godišnji odmor ostvaruje kod svakog od poslodavca

zasebno i to ovisno o dužini radnog odnosa kod svakog od

poslodavaca. Također, ako je ugovor o radu radniku prestao bilo

kada tijekom kalendarske godine, radnik pravo na godišnji odmor

ostvaruje kod svakog poslodavca razmjerno vremenu

provedenom u radnom odnosu kod svakoga od poslodavaca.

U slučaju da radniku prestaje radni odnos, a pritom nije iskoristio

svoje pravo na godišnji odmor tada je poslodavac obvezan radniku

isplatiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor. Naknada za

neiskorišteni godišnji odmor isplaćuje se samo i isključivo u slučaju

prestanka radnog odnosa te se ne može isplatiti u slučaju

nemogućnosti korištenja godišnjeg odmora tijekom kalendarske

godine ili do 30. lipnja sljedeće godine, ako radniku ne prestaje

radni odnos. Također, neiskorišteni godišnji odmor nije moguće

prenijeti kod novog poslodavca.

9

Izračun razmjernog dijela godišnjeg odmora

Razmjeran dio godišnjeg odmora utvrđuje se u trajanju od jedne

dvanaestine (1/12) od punog godišnjeg odmora za svaki

mjesec trajanja radnog odnosa radnika kod određenog

poslodavca.

Pri izračunavanju trajanja razmjernog dijela godišnjeg odmora,

najmanje polovica dana godišnjeg odmora zaokružuje se na

cijeli dan godišnjeg odmora, a najmanje polovica mjeseca

rada zaokružuje se na cijeli mjesec. Ako radniku prestaje radni

odnos točno u polovici mjeseca koji ima parni broj dana tada

pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za taj mjesec

ostvaruje kod poslodavca kod kojega mu prestaje radni odnos.

10

PRIMJER

Radniku Ivi Iviću radni odnos je završio 15. lipnja 2020. godine te

prema odredbama pravilnika o radu poslodavca ima pravo na 25

dana godišnjeg odmora. Kako radniku radni odnos prestaje u

polovici mjeseca (15. lipnja), polovica mjeseca se zaokružuje na

cijeli mjesec. Prema tome radnik Ivo Ivić ostvaruje pravo na 6/12

punog godišnjeg odmora.

Koliko dana godišnjeg odmora ostvaruje Ivo?

6 mjeseci (broj mjeseci koje je Ivo proveo u radnom odnosu) / 12

mjeseci (broj mjeseci u godini) = 0,5 * 25 (minimalni broj dana

godišnjeg odmora koji pripada radniku) = 12,5

Kako se najmanje polovica dana godišnjeg odmora zaokružuje na

cijeli dan, Ivo ima pravo na 13 dana godišnjeg odmora.

11

Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću godinu

Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima

Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom

kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor

iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, osim

ako se radnik i poslodavac drukčije ne dogovore, pod uvjetom

da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva

tjedna.

Neiskorišteni dio godišnjeg odmora iz jednekalendarske godine radnik može prenijeti uiduću kalendarsku godinu i iskoristiti najkasnijedo 30. lipnja iduće godine.

Radnik koji je ostvario pravo na razmjerni diogodišnjeg odmora u trajanju kraćem od dvatjedna, također može taj dio godišnjeg odmoraprenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnjasljedeće kalendarske godine.

U slučaju da je godišnji odmor radnika bio

prekinut ili uopće nije korišten u kalendarskoj

godini zbog bolesti ili korištenja prava na rodiljni,

roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi

skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u

razvoju, radnik ima pravo godišnji odmor iz

prethodne godine iskoristiti nakon povratka na

rad, najkasnije do 30. lipnja sljedeće

kalendarske godine.

Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću godinu

12

Ostvarivanje prava na godišnji odmor ne ovisi o tome koliko je

radnik u tekućoj godini zaista radio kod poslodavca, nego o

duljini neprekidnoga radnog odnosa.

U slučaju da radnik zbog korištenja prava na rodiljni, roditeljski i

posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim

smetnjama u razvoju nije mogao iskoristiti godišnji odmor ili

njegovo korištenje poslodavac nije omogućio do 30. lipnja sljedeće

kalendarske godine, radnik ima iznimno pravo iskoristiti ga do

kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na rad.

Na primjer, ako je radnik u periodu od 15.3.2020. do 1.2.2021.

godine bio na bolovanju, tada će steći pravo na godišnji odmor za

2020. godinu bez obzira na to što veći dio godine nije radio. Kako

zbog bolesti nije mogao iskoristiti godišnji odmor za 2020. godinu

u 2020. godini ima pravo prenijeti godišnji u 2021. godinu i

iskoristiti ga do 30.6.2021. godine.

Godišnji odmor za vrijeme otkaznog roka

Otkazni rok teče i za vrijeme godišnjeg odmora, plaćenog

dopusta te razdoblja privremene nesposobnosti za rad radnika

kojeg je poslodavac u otkaznom roku oslobodio od obveze rada

(osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom

o radu nije drugačije uređeno).

Poslodavac može radniku odobriti korištenje godišnjeg odmora

unutar otkaznog roka, a da to ne utječe na tijek otkaznog roka.

Pritom, godišnji odmor ne produljuje tijek otkaznog roka pa

postoji mogućnost da otkazni rok istekne dok je radnik na

godišnjem odmoru, a prije nego li radnik iskoristi cijeli godišnji

odmor. U tom slučaju poslodavac neće produžiti otkazni rok za

onoliko dana koliko je radniku još ostalo, već će mu za preostale

dane godišnjeg odmora isplatiti naknadu za neiskorišteni

godišnji odmor.

13

Plan (raspored) korištenja godišnjih odmora

Plan korištenja godišnjih odmora definira poslodavac u skladu s

kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu te

Zakonom o radu najkasnije do 30.6. tekuće godine.

Poslodavac je obvezan donijeti sljedeće dokumente:

• Plan korištenja godišnjeg odmora

• Odluku o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora

Svi poslodavci obvezni su donijeti plan korištenja godišnjih

odmora, neovisno o broju radnika, a poslodavci kod kojih je

osnovano radničko vijeće moraju se o rasporedu korištenja

godišnjih odmora savjetovati s radničkim vijećem ili sa

sindikalnim povjerenikom ako nema radničkog vijeća.

Poslodavac je dužan obavijestiti radnika, odnosno donijeti

odluku o korištenju godišnjeg odmora najmanje petnaest

dana prije korištenja godišnjeg odmora, a ista treba

sadržavati podatak o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju

njegovog korištenja. Jedan dan godišnjeg odmora radnik ima

pravo koristiti kada on to želi, osim ako posebno opravdani

razlozi na strani poslodavca to onemogućuju. O korištenju tog

jednog dana radnik mora poslodavca obavijestiti najmanje tri

dana unaprijed.

14

Sadržaj i forma plana godišnjeg odmora nisu propisani

Zakonom o radu niti drugim propisima već je isto ostavljeno

na volju poslodavcu. Prilikom planiranja godišnjih odmora

potrebno je uzeti u obzir potrebe organizacije rada,

raspoložive mogućnosti za odmor te želje radnika.

Primjer odluke o korištenju godišnjeg odmora

Primjer odluke:

Na temelju čl. 77. – 79. i 85. st. 4. Zakona o radu (NN 93/14)

poslodavac (Naziv poslodavca), OIB: XXXXXXXXXXX, donosi

O D L U K U

o korištenju godišnjeg odmora za 2020. godinu

1. Radnik (Ime i prezime) ima pravo na korištenje plaćenog

godišnjeg odmora za kalendarsku 2020. godinu u trajanju od ukupno

22 radna dana.

2. Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora iz točke 1. ove odluke

radniK ima pravo na naknadu plaće u iznosu: prema ugovoru u radu.

3. Radnik će koristiti godišnji odmor:

- u trajanju od 10 radnih dana neprekidno od xx.xx.xxxx. Do

xx.xxx.xxxx. - ostatak godišnjeg odmora koristit će se do xx.xx.xxxx. u

dogovoru s poslodavcem uz obavezu prijave zahtjeva poslodavcu

najmanje 7 dana ranije.

- jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti kada on

to želi uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje 3 dana

prije.

U Zagrebu, xx.xx.xxxx. godine

15

16

Na zahtjev radnika, poslodavac mu može

odobriti neplaćeni dopust, a prilikom

njegova trajanja prava i obveze iz radnog

odnosa miruju osim ako zakonom nije

drugačije uređeno.

Plaćeni dopust

Neplaćeni dopust

Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobođenje od obveze

rada uz naknadu plaće odnosno plaćeni dopust za važne osobne

potrebe, a osobito u vezi sa sklapanjem braka, rođenjem djeteta, težom

bolesti ili smrću člana uže obitelji.

Maksimalno trajanje plaćenog dopusta iznosi sedam radnih dana

godišnje, osim ako to nije drugačije uređeno kolektivnim ugovorom,

pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Radnik također ima pravo na plaćeni dopust za vrijeme obrazovanja ili

stručnog osposobljavanja i usavršavanja te obrazovanja za potrebe

radničkog vijeća ili sindikalnog rada, pod uvjetima, u trajanju i uz

naknadu određenu kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim

između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu.

Pravo na plaćeni dopust odnosno na jedan plaćeni dan, radnik može

ostvariti i po osnovi darivanja krvi i taj dan koristi na dan darivanja.

Odricanje prava na godišnji odmor

Prema Zakonu o radu radniku pripada pravo na godišnji odmor

za svaku kalendarsku godinu te se sukladno tome to pravo ne

može uskraćivati ili ograničavati niti ga se sam radnik može

odreći.

U slučaju kada bi radnik i poslodavac sklopili sporazum o

odricanju prava na godišnji odmor, isti bi bio prema Zakonu o

radu bio ništetan odnosno pravno nevažeći.

Poslodavac ne može radniku, čak i kada bi on to zahtijevao,

isplatiti naknadu za godišnji odmor umjesto korištenja godišnjeg

odmora. Obveza je poslodavca uputiti radnika na korištenje

godišnjeg odmora te voditi računa da iskoristi svoje pravo

sukladno odredbama Zakona o radu.

Sukladno Zakonu o radu, sklapanje Sporazuma o odricanju prava

na godišnji odmor odnosno isplati naknade umjesto korištenja

godišnjeg odmora smatra se prekršajem poslodavca za koji je

predviđena novčana kazna u iznosu od 61.000,00 do 100.000,00

kuna za poslodavca pravnu osobu te novčana kazna u iznosu

od 7.000,00 do 10.000,00 kuna za poslodavca fizičku osobu.

17

Iznimka je isplata novčane naknade umjesto korištenja godišnjeg

odmora ako radniku prestaje radni odnos u određenoj kalendarskoj

godini, a radnik uopće nije iskoristio godišnji odmor ili ga nije

iskoristio u cijelosti.

Obračunajte plaću u Minimaxu u 3 jednostavnakoraka. Program automatski priprema sve potrebneobrasce za predaju na poreznu, platne liste zazaposlenike i arhivu poduzeća, naloge za plaćanje,JOPPD obrazac te automatsku temeljnicu sa svimknjiženjima u glavnu knjigu.

Isprobajte besplatno tijekom 30 dana.

Registracija

BAZA ZNANJA

Više besplatnih priručnika i webinara možete pronaći na:

Najjednostavnji online računovodstveni program

Saop d.o.o.

E-mail: info@saop.hr

Telefon: 01 55 59 773

Web: www.minimax.hr

Izjava o odricanju odgovornosti

Saop d.o.o. je ovaj dokument pripremio za lakše

razumijevanje sadržaja, ali ne kao i glavni izvor informacija

namijenjenih stvaranju konačnih poslovnih odluka ili

tumačenju postojećeg sadržaja. Za ostale smjernice i

detaljniji uvid u obrađenu temu, savjetujemo da se

obratite stručnjacima.