Upload
adnan-dzonlic
View
220
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
7/31/2019 Superinfo-132
1/24
Interview
David Alii
11. 5. 2012. / broj 132
SuperinfoPrve BH besplatne novine
Najitaniji u centralnoj BiH
str.
3
Posjeta farmiZlatno pile
Koarkaice
elika ponosgrada
VODI ZABRUCOE
str. 3
str. 21
str. 6
str. 11-14
GRADSKI KLUB VODENIH SPORTOVA
ELIK -UPISNOVIHLANOVA!!!
032/403-507061/754-517
www.gkvs-celik.com
Doite i postanite ampioni !!!
OBUKA NEPLIVAAponedjeljak - srijeda - petak
termini: 09-10h; 14-15h; 17-18hKOLA PLIVANJA
ponedjeljak - srijeda - petaktermini: 18-19h
KOLA VATERPOLAutorak - etvrtak - nedjeljatermini: 17-18h; 11:30-13h
Usvojen budetZDK str. 4
7/31/2019 Superinfo-132
2/24
2 SuperInfo, 11. 5. 2012
7/31/2019 Superinfo-132
3/24
3SuperInfo, 11. 5. 2012.INTERVIEW
DAVIDAlII Strateki cilj nove investicije i zaposlenjaNa sagovornik za intervju u ovom broju je
Naelnik opine Doboj Jug, gosp. David Alii.Kako funkcionie Opina DobojJug, u kojim budetskim okviri-
ma? Kakvu biste ocjenu dali trenutnoj eko-nomskoj situaciji u vaoj opini?
Projecirani budet za 2012.godinu izno-si blizu 3 miliona KM, od toga su planiranakreditna sredstva EIB-a za izgradnju primarnekanalizacione mree u visini od 1 milion KM.To znai realan budet za tekuu godinu iznosiblizu 2 miliona KM. Pad prihoda, koji je bioevidentan u 2009.godini, niti do dananjegdana se nije popravio, to znai da gotovoitav ovaj mandat radim sa 20% manjim pri-hodima u odnosu na mog prethodnika. Bezobzira na ovu injenicu, nismo nezadovoljni izrazloga to se ipak ulae u infrastrukturu napodruju opine. Prole godine smo investiraliblizu milion KM u razliite projekte, obezbjedilismo stipendije za svakog studenta u naoj op-ini uz pomo Vlade ZE-DO Kantona i urednoservisirali sve budetske korisnike.
Doboj Jug se nalazi u regiji koja uekonomskom smislu moda moe
biti i primjer ostalim sredinama. Kakva je re-gionalna saradnja sa susjednim opina-ma? Kako ocjenjujete saradnju sa ostalim ni-
voima vlasti, prije svega sa Ze-Do kantonom?Opina se nalazi na takvom geostratekom
poloaju koji pogoduje trgovini i uslugama.Ovo je jedan od razloga da mi danas imamoregistriranih preko 200 pravnih subjekata, ra-zliitih djelatnosti. S obzirom da se na prvistrateki cilj odnosi na kreiranje ambijenta zanove investicije i smanjenje stope nezaposle-nosti, do sada smo najvie sredstava uloili upoduzetniku infrastrukturu i promociju opinekao mjesto povoljnog privrednog ambijenta.S obzirom da smo mi relativno malena opi-
na, neka pitanja smo morali da rjeavamo uzpomo susjednih opina. Tako sa opinomTeanj imamo zajednikog pravobranioca, sa
opinom Doboj saraujemo na polju pruanjakomunalnih usluga, a nedavno smo potpisalisporazum da vatrogasna jedinica Doboj pruausluge graanima na podruju nae opine. Saopinom Usora saraujemo na polju sporta.Glede Kantona do sada smo imali korektne od-nose i vjerujem da e se taj trend zadrati.Vladakantona je i ranije podravala mnoge projekteu naoj opini i mislim da nee biti razloga dato ne ini i u budunosti. Ono to me jedinone raduje jeste da smo uskraeni bili i prolei ove godine za kapitalna ulaganja od straneVlade ZE-DO Kantona u putnu infrastrukturu.
Vjerujem da e se ta politika promjeniti i da ese ipak planirati sredstva za ove projekte jer jeto direktna pomo naim graanima.
Koji su najvei problemi sa koji-ma se susree vaa administra-
cija? Koliko je prisutan problem nezaposle-nosti i kakva je tu situacija u odnosu naostale opine u okruenju?
I pored toga to su protekle godine bile te-ke, ono to nas raduje jeste da nije bilo veegotputanja radnika niti zatvaranja firmi u naojopini. U decembru prole godine 35 osoba je
manje trailo posla u opini Doboj Jug u odno-su na decembar 2010.godine, to je dobar po-kazatelj da je privreda dosta stabilna za vakat
u kojem ivimo. Doboj-putevi, Bosna-ekspresTrend-tex i druge firme ve su prepoznatljivbrendovi u svom poslu i svakako da osjeajuteret krize koja hara svijetom. Pozitivno je dase oni svi bore i opstaju na tritu i da ak uodnosu na raniji period imaju vie uposlenih.
Ima li infrastrukturnih projekatakoje smatrate prioritetnim u
ovom periodu i koje ete nastojati realiziratu periodu koji je pred nama?
Period koji dolazi ispred nas biti e oznaenkao vrijeme velikih investicija i velikih ulaganjau opini Doboj Jug. Nedavno smo potpisalsporazum (opina Teanj, Usora i Doboj Jug)o izgradnji zajednikog preistaa otpadnihvoda. Ovo je jedinstven primjer saradnje vieopina u BiH na ovom polju. U toku ove go-dine planiran je nastavak izgradnje primarnekanalizacione mree u visini od 1 milion KMve su potpisani ugovori za tri projekta vrijed-nosti 230.000 KM vezanih za rjeavanje se-kundarne kanalizacije i oborinskih voda. Uko-liko bude napredovala izgradnja kanalizacije uulici Bosanska, oekivati je ove godine da ese pristupiti rekonstrukciji iste do kraja godineVrijednost ovog projekta je oko 600.000 KMKupovinom poslovnog objekta u Matuziimaotvorila se mogunost da se izgradi park zatenkove i organizuje spomen soba ili muzejKroz projekat Omladinske banke biti e im-plementirano oko 11 novih projekata u reali-zaciji nae omladine. Zavretkom industrijskezone stvorili su se uslovi za dodjelu zemljitainvestitorima. S obzirom da ima zainteresira-nih ulagaa ove godine oekujemo da e sepoeti graditi najmanje dvije nove proizvodnehale.Uz pomo nae bratske opine Sindan TIK-e iz Turske, ove godine oekujemo poe-tak izgradnje islamskog centra, vrijednog blizu3 miliona KM. Generalno bez obzira na teko
vrijeme, ja sam ipak optimista i vjerujem eova godina biti godina laganog izvlaenja izrecesije za nau opinu.
7/31/2019 Superinfo-132
4/24
4 SuperInfo, 11. 5. 2012
U Rudniku mrkoguglja Zenica trenutnoje uposleno 1.476radnika, od ega je964 jamskih radnika,296 invalida rada irata koji zbog narue-nog zdravlja ne moguu jamu, te 220 radnikakoji spadaju u admini-straciju. Ovi podaci, objanjavajusindikalci zenikog ugljenokopa,pokazuju da ne postoji mogunostda se izvri dalja preraspodjela po-stojeeg kadra kako bi se u jamuposlali novi radnici. U vezi sa pro-blematikom nedostatka jamskihradnika, iz ovog Sindikata su najaviliproteste ukoliko JP Elektroprivredane odobri angaovanje stotinu no-vih jamskih radnika koliko mini-malno nedostaje za normalnu pro-izvodnju. Nedostatak radne snage,najmanje stotinu novih jamskih rad-
Zahtjev SindikataRudnika Zenica
nika, u Rudniku Zenica dovodi donovih povreda i do maksimalnogiscrpljenja radnika. Apelujemo navladajue drutvo JP Elektroprivre-du BiH da konano daju saglasnostza prijem novih rudara. Ukoliko nasastanku lanova Glavnog odbo-ra Saveza samostalnog sindikatarudara BiH sa generalnim direkto-rom vladajueg drutva ne odlueuposliti nove radnike, odrati emoproteste u Zenici ili Sarajevu, kaeMehmed Oru, predsjednik Sindi-kata Rudnika Zenica.
Skuptina Zeniko-dobojskogkantona je veinom glasova sa23 ZA i devet suzdranih usvojilabudet Kantona za 2012.godinukoji iznosi 272.556.067 KM. Takoe oko 8.500 budetskih kori-snika dobiti danas ili najkasnije
u ponedjeljak plate koje nije bilomogue do sada isplatiti zbogtoga to je ovaj Kanton bio 27
Usvojen budet ZDK
Meuopinska saradnja sa GIZ-om
dana bez budeta. Uobiajenoje da se budeti karakteriu kaorazvojni, socijalni ili na neki dru-gi nain, ali ja bih ovaj budet uovom trenutku okarakterisao kaobudet preivljavanja, koji smoeljeli maksimalno staviti u korist
svih graana kantona a ne samonas budetskih korisnika, kazaoje premijer ZDK Fikret Plevljak.
U prostorija-
ma opine Teanjje odran inicijalnisastanak izmeupredstavnika GIZ-a ipredstavnika opinaTeanj, Tesli i ep-e u pogledu formi-ranja mikroregije poprojektnom principuza projekte podr-ke sektoru metalo-prerade. Predstavnici GIZ-a g.
Eike Otto i ga Selma KaravdiGaab su prezentovali Plan aktiv-nosti na utvrivanju potencijalametalopreraivakog sektora upredmetnoj mikroregiji i provo-enje istraivanja meu firmamau predmetnom podruju koji birezultirao izraenom Analizompotencijala metalopreraiva-kog sektora i Smjernicom zadalje projektne aktivnosti. Doc.dr.Ismar Alagi, Savjetnik opin-
skog naelnika za pristup EU-fondovima je istakao znaaj koji
metalopreraivaki sektor posje-
duje za opinu Teanj i ekonom-ski razvoj cjelokupnog posma-tranog mikroregiona. Dr. Alagije kao neke prioritetne potrebemetalopreraivakog sektoraidentifikovao: nepostojanje me-teoroloke sobe, podrke star t-ups, preduzetnikog inkubatorai dr. Ipak predstojee istraivanjekoje e voditi g. Eike Otto e datpotpun odgovor na traeno pita-nje. Domain narednog sastanka
radne grupe e biti u junu mjese-cu opina epe.
U organiza-ciji Opine ep-e i Razvojneagencije epeu sali Opin-skog vijeaepe odranae javna tribinana temu (Ne)prilike koje do-nosi ulazak Re-publike Hrvatske u EU za bh po-duzea. Tribini se odazvao velikbroj epakih, ali i poduzetnika izsusjednih opina, naelnik opineepe Mato Zovko sa pomoni-cima iz opinskih slubi, pred-sjedavajui OV epe MuhamedJusufovi, direktorica Razvojne
agencije epe Branka Janko kojae i predvodila ovu javnu tribinu.Temu je prezentirao direktor Euronfo korespodentnog centra BiH(Vanjskotrgovinska komora BiH)Senad Hromi. Ulaskom RH uEU automatski se granice EU po-mjeraju do Bosne i Hercegovine.Jednostavnije reeno, trite RHrvatske bit e identino sa onimkoji u ovom trenutku vrijede zaEU, to e vrijediti i za plasman
bh proizvoda. Jedan od problemakoji se spominje jesu i granini
Javna tribina u epu
prijelazi, odnosno tzv. BiP- ovi zaproizvode biljnog i ivotinjskogporijekla. Trenutno su predvienadva prijelaza, a to su Gradika i Bi-jaa. BiH se bori i za trei graniniprijelaz ove vrste, a to je Izai nakojem bi bila uspostavljena po-trebna inspekcijska infrastruktura
za ovu vrstu proizvoda. Oblastproizvodnje i plasmana proizvodaje ta koja je u ovom sluaju naj-osjetljivija. to se tie industrij-skih proizvoda, od njih se traipostavljanje CE znaka. Ulazak RHu EU je svakako pozitivan. Onoto je najvei problem dananjihprivrednika je velika neinformira-nost, na emu moraju obveznoporaditi - rekao je direktor Euroinfo korespodentnog centra BiH,
Vanjskotrgovinska komora BiH,mr. Senad Hromi.
7/31/2019 Superinfo-132
5/24
5SuperInfo, 11. 5. 2012.
7/31/2019 Superinfo-132
6/24
6 SuperInfo, 11. 5. 2012
Trku s vremenom jo nikonije dobio. Biti produktivanznai znati kako da koristitesvoje vrijeme najracionalnije.
Odredite prioritete. Odre-ivanje prioriteta se nekadasvodi na obaveze koje neeteuraditi, vie nego na one kojehoete, jer prioriteta ima maloa sporednih stvari mnogo vie.
Ponite sa najzahtjevnijomstavkom i drite fokus. Posta-rajte se da prvo mjesto zau-zima problem koji predstavljavau najveu brigu.
Koristite planer ili rokovnik.Ovim metodom ete saznatikoliko koji zadatak koliko vre-mena zahtjeva a koje zadatketreba da izbjegavate, odbaciteli odloite.
Analizirajte spisak svojihobaveza. Napravite listu zauraditi i ispiite sve to stetog dana planirali da uradite.
Produktivnost iupravljanje vremenom
Od liste napravite spisak oba-veza po prioritetu.
Multitasking i maksimalnoiskoritenje vremena. Postojeneke aktivnosti koje moeterjeavati u isto vrijeme. Mul-titasking je mogunost efek-tivnog rjeavanja nekolikoproblemskih situacija u istovrijeme.
Kontroliite sadraje kojivam odvlae panju. Ukoliko jeva posao vezan za mejlove nedozvolite da vas svaki novopri-doli mejl odvue od posla kojitrenutno obavljate.
Upadice, telefoniranje ikolege. Neophodno je da usvojim vremenskim planovi-ma imate i sat - dva praznoghoda za sve aktivnosti koje ni-
ste mogli da predvidite. Plani-
rajte svoje vrijeme i upravljaj-te njim - ne dozvolite da onoupravlja vama!
U okviru svojih redovnih po-sjeta privrednicima sa podrujaopine Teanj, Opinski naelnikFuad ii sa saradnicima je ne-davno posjetio i obiao farmu pi-liaZlatno pile u vlasnitvu SmajeGanjge. Prole godine izgraenasu dva nova objekta za tov pili-a ukupne korisne povrine oko3.000 m2, kapaciteta cca 50.000
Posjeta farmi Zlatno pile
komada pilia u jednom turnusua objekat je opremljen najsavre-menijom opremom. Ovo je jojedan dobar primjer uspjene fir-me sa podruja opine TeanjFarma Zlatno pile se bavi uzgojempilia za firmu Madi i garantujuzdrav nain uzgoja pilia, to jeod posebne vanosti za sve po-troae, kazao je naelnik ii.
Jedanae -sti nacionalnifestival BiHdrame e bitiodran od 12.do 21.maja uZenici. U ta-kmiarskomdijelu progra-ma uestvovat e sedam pred-stava iz tri drave, a bie uprili-eno 15 prateih sadraja poputizlobi, koncerata, promocija knji-ga, pozorinih predstava, javnihsluanja radio drama i slino.
Nakon sveanog otvorenja 12.maja bie izveden koncert um-jetnika svjetskog renomea, EdinaKaramazova i dijela Krakovskefilharmonije. U takmiarskomprogramu e se nai predstave izBiH, Hrvatske i Srbije: To, au-tora Alije Isakovia i reditelja Ad-nana Omerovia u izvedbi Narod-nog pozorita Tuzla, Kad bi ovobio film, autora Almira Imireviai reditelja Dine Mustafia u izvedbi
Narodnog pozorita Sarajevo,Pismo iz 1920., autora Olivera
Festival drame u Zenici
Frljia i reditelja Olivera Frljiaraene u kooprodukciji BNP Ze-nica i Meunarodnog teatarskogfestivala MESS, Prokleta av-lija, autora Ive Andria i NebojeBradia koji je ujedno i reditelj u
kooprodukciji Teatar kabare TuzlaKazalita Virovitica (Hrvatska)i Knjaevako-srpskog teatraJoakim Vuji Kragujevac (Srbi-ja), Bunar, autorice RadmileSmiljani i reditelja Egona Savinau izvedbi Ustanove kulture VukBeograd (Srbija), Hipermne-zija, autorice i rediteljice SelmeSpahi u izvedbi Heartefact FundBeograd i BITEF teatra Beograd(Srbija) i Mrzim istinu, autora
i reisera Olivera Frljia u izvedb&TD teatar Zagreb (Hrvatska).
Dio koji vamnedostaje za
uspjenije
poslovanje
Marketing Superinfa: +38732463232, [email protected]
7/31/2019 Superinfo-132
7/24
7SuperInfo, 11. 5. 2012.
Tel/fax: 032 404 778 [email protected] www.digifot.ba
NAJJEFTINIJE
FOTOGRAFIJE U GRADU !!!
Poslovnica1: Biznis centar AksaRadno vrijeme od 8 do 18 h
Poslovnica2: Talia brdo 6Radno vrijeme od 8 do 18 h
Povodom 32. godinjice odsmrti Josipa Broza Tita, u Zeni-ci su lanovi Udruenja graana
Drutvo Josip Broz Tito, UBNO-AR-a opine Zenica i brojnih ne-vladinih organizacija na Papirnojpoloili cvijee na Spomen-ingot,koji su radnici eliane i elje-
Cvijee poloeno naSpomen-ingot
zare Zenica izlili 8. maja 1980godine. Na ovaj nain odata jepoast Josipu Brozu, bivem
doivotnom predsjedniku SFRJ kako je istaknuto, najveem sinujugoslovenskih naroda, mirotvor-cu i jednom od najveih dravni-ka 20 vijeka.
Sekcija duvakog orkestra Kul-turno-umjetnikog drutva elje-zara Zenica i ove godine odrala jetradicionalnu Prvomajsku budnicu
u Zenici. Duvaki orkestar u jutar-njim satima obiao je cijeli grad,a bilo je to 86. put zaredom kakose budnica odrava. Duvaki orke-star osnovan je 1926. godine kaoRudarska glazba. Glavni nosiociosnivanja glazbe bili su strunjaciekog i slovenakog porijekla kojisu radili u Rudniku i eljezari. Zaovih 86 godina, zeniki muziarisu prepoznatljivi po muziciranju
Prvomajska budnica u Zenici
na uranak i odlazak graana nazenika izletita prvog maja. Glaz-ba Duvakog orkestra je imala veod poetaka svoj ustaljeni pravac
kretanja kroz grad. Naime, nas-tojalo se, a to se i danas ini, dase obuhvati i obie to vei dionaeg grada. Glavni orjentiri kre-tanja, pored glavnih ulica, bile sumahale i sokaci u kojima stanujeneko od starih muziara ili njihovihpotomaka, zatim se zastajalo predkuama i pod prozorima i onih kojisu nekada bili lanovi orkestra,kako bi obradovali njihove porodice
i prijatelje, ljubitelje
ovog tradicionalnog ilijepog obiaja. Danasje ovaj orkestar spojmladosti i iskustva,najmlaa lanica jeEdina Huseinspahi,a najstariji lanMiroslav Donhalek.Budnica je i ove go-dine rado doekanai darivana od stranenaih sugraana.
U povodu obi-ljeavanja praznikaRomske tradicije, kul-ture i obiaja Jurije-va 2012 UdruenjeRoma Amaro KHAM-Nae sunce Visokoupriliilo je bogat kul-turno zabavni program kojem je pri-sustvovao i opinski naelnik Mu-nib Alibegovi, federalna poslanicaJasmina Zubi, predsjednik SavjetaMZ Rosulje ukrija Alajbegovi, kaoi brojni drugi gosti. Opinski naelnikje sveano otvorio sportska takmi-
urevdan u Visokom
enja u nogometu koja su odranana igralitu O Kulin Ban VisokoTakoer, u okviru obiljeavanja ovogromskog praznika, opinski nael-nik je sveano otvorio rekonstruisa-nu ulicu u naselju Kri kao i rasvjetukoja je nedavno izgraena.
7/31/2019 Superinfo-132
8/24
8 SuperInfo, 11. 5. 2012
Deratizacija je postupak uni-tavanja miolikih glodara, topredstavlja ofanzivni vid bor-be protiv glodara. Glodarise unitavaju iz dva osnovnarazloga: smanjuje se mogu-nost prenoenja vie zaraznih parazitarnih bolesti i smanjujuse materijalne tete koje glodari na-nose. Ne bi trebalo zanemariti ni estetskiznaaj koji se postie deratizacijom. Pre-ma zakonskim propisima dertizacija moebiti protivepidemijska (kada se kod pojaveoboljenja koje prenose glodari preduzi-ma deratizacija ograniena na podruje i
objekte gdje se pojavilo oboljenje) i pre-ventivna sistematska ( kojom se glodar-ska populacija trajno kontrolie).
Da bi kontrola raz-mnoavanja glodarabila uspjena, morase voditi rauna osljedeem:
Preventivna de-ratizacija se mora
provoditi svake godine,najmanje dva puta godinje;Svi objekti i povrine koje
podlijeu deratizaciji moraju bitiobuhvaeni u toku akcije;
Na podruju na kome se provodi dera-tizacija trebalo bi je provesti u to kraemvremenskom periodu;
Moraju se primijeniti sredstva kojanee izazvati odbojnost kod glodara;
Mora se nai kompromis izmeu koli-
ine i ekoloke mogunosti apsorbovanjaupotrebljenih sredstava za deratizaciju.
Organizacija akcije sistematske derati-zacije utemeljena je Zakonom o zatiti sta-
novnitva od zaraznih bolesti, a provodi seu skladu sa Pravilnikom o uslovima i na-inu obavljanja obavezne deratizacije, de-zinsekcije i dezinfekcije. Ovim Pravilnikomje regulisano koje uslove moraju ispunja-vati ustanove koje provode ove mjere.
Osim odabira atraktivnog mamca, zaefikasno suzbijanje tetnih glodavacavrlo je vano deratizacijske kutije na dobromjesto. Stoga je za svaki objekat i terenpotrebno izraditi detaljan plan i raspored
izlaganja mamaca, ovisno o mjestimagdje se glodari najee pojavljuju, te nji-hove puteva kretanja i zadravanja, odno-sno njihovih skrovita i rupa. Sistematskapreventivna DDD se provodi u okviru op-ih mjera zdravstvene zatite stanovnitvaod zaraznih bolesti, a mogu je provoditpravna lica registrovana za ovu djelatnostukoliko imaju Odobrenje Fedralnog mini-starstva zdravstva.
Pravne osobe izvan organizacije zdrav-
stva dune su provoditi mjere sistematskeDDD po Programu Zavoda i u skladu sa
DERATIZACIJA
7/31/2019 Superinfo-132
9/24
9SuperInfo, 11. 5. 2012.
Najbrojnija vrsta sisara su glodari, ima ih ak1700 vrsta
enka takora moe imati od 4 do 7 legla nagodinu
Slotnost kod takora traje od 20 do 28 dana,kod mieva 18 do 21 dan
U jednom okotu enka takora dobije od 6 do20 mladih
takori su spolno zreli od 1. do 3. mjesecaivota
Izmet glodara sadri patogenemikroorganizme i predstavlja opasan izvorzaraze.
Glodari mogu biti prijenosnici bolesti
poput bjesnila, hemoragine groznice tj.bolesti poznatije kao mija groznica, rijetkolimfocitarnog horio meningitisa i drugihzaraznih bolesti.
normativima koje je propisao Kantonalnizavod za javno zdravstvo Zenica.
Zdravstveni znaajGlodari bi se vrlo brzo razmnoili iznad
praga bioloke tolerancije ako se ne biorganizirano borili protiv njih. Gomilanje
organskih otpadaka uz dosta nerijeenihsanitarnih i komunalnih uslova u mnogimgradovima pogoduje da se broj glodaraodrava na visokom nivou. Glodari prenosena ljude oko tridesetak zaraznih i parazitar-nih bolesti (kuga, tularemija, hemoraginagroznica, antraks, salmoneloze, leptospi-
roza, bruceloza, murinitifus, bjesnilo itd. a odparazitarnih navodi-mo trihinozu, tenijazu,amebijazu i dr.) Zaraznebolesti se sa glodaraprenose na ljude, doma-
e ivotinje, divlja i torazliitim putevima. Zaneke bolesti glodari suizvor zaraze, a za nekeprenosioci zaraze.
Ekonomski znaajOd miolikih glodara posebno velike
tete nanose sivi pacov, kuni mi i crnipacov. tete od ostalih glodara su znat-no manje , jer te vrste ine oko 15% od
ukupnog broja jedinki ove grupe sisara.Velike tete mioliki glodari nanose po-ljoprivrednim kulturama, povrtnjacima irasadnicima. tete su uoljive i u stam-benim objektima, magacinima, fabrikim
halama, zdravstvenim i drugim javnimustanovama, proizvodnim preduzeimaOpisane su i hidrine epidemije kao po-sljedica pregrizanja vodovodnih cijevi odstrane glodara i prodiranja u vodovodne
cijevi zaraznog materijala. Svi ovi podacgovore da je suzbijanje glodara potrebnoi ekonomski opravdano. Ne bismo smjeldozvoliti da se nakon velike tete pitamojesmo li je mogli sprijeiti.
7/31/2019 Superinfo-132
10/24
10 SuperInfo, 11. 5. 2012
7/31/2019 Superinfo-132
11/24
11SuperInfo, 11. 5. 2012.
Potovani maturanti, budui studentiUniverziteta u Zenici!Vodi za brucoe sadri saete podat-ke o svim fakultetima Univerziteta uZenici i mogunostima za studiranjena nekom od njihovih brojnih stu-dijskih program. U kratkim crtamaupoznat emo vas sa svim onim toe karakteristino za Univerzitet u Ze-
nici i grad Zenicu, a posebno s odre-enim pojmovima koji se tiu bolonj-ske reforme obrazovanja, a s kojimaete se sigurno susretati tokom svog studija.Univerzitet u Zenici je javni univerzitet koji uiva po-drku drave koji se iz dana u dan sve vie razvija
u lidera u visokokolskom obrazovanju, s meuna-rodnom orijentacijom. Univerzitet u Zenici batinitradiciju visokog obrazovanja dugu pola stoljea. Stakvom tradicijom i s takvim naunoistraivakimskustvom, prepoznat je kao mjesto koje nudi kvali-
tetno visoko obrazovanje i dobru priliku za nauno-straivaki rad.
ETCS
S druge strane, Univerzitet uspjeno primjenjujeECTS, odnosno evropski sistem ocjenjivanja/bodo-vanja studenata, te ve due vrijeme razvija vlastitisistem osiguranja kvaliteta.ECTS je osmiljen kao jedinstveni sistem koji omo-guuje laku prepoznatljivost i poreenje razliitihobrazovnih programa na univerzitetima i drugimvisokoobrazovnim institucijama Evrope. Sistem jezasnovan je na bodovima (kreditima) koji izraava-u optereenje studenta u savladavanju odreenog
programa studija. Drugim rijeima, to je faktor te-ine nekog predmeta ili studija. Radi racionalizaci-e prostora studija u Evropi dogovoreno je da je zaednu akademsku godinu potrebno sakupiti 60 ECTS
bodova, odnosno 30 za semestar, to jest 20 za tri-mestar. Primjena ECTS-a u univerzitetskoj praksi do-prinosi veoj pokretljivosti studenata u Evropskomprostoru visokog obrazovanja, uz mogunost prije-nosa i akumulacije bodova steenih na razliitim in-stitucijama, ime se stvaraju polazne pretpostavkekvalitetne meuuniverzitetske saradnje.Opta zamisao ECTS-a jeste omoguavanje fleksi-bilnosti i akumulacije bodova studentima, kako na
svojoj obrazovnoj ustanovi, tako i u irem prostoruakademskog obrazovanja, a to je i najbolji indikator
profila studija kojeg je student zavrio, pa je tako iod velikog znaaja za poslodavce.
BOLONJSKI PROCESUniverzitet u Zenici je jedan od rijetkih bosanskoher-cegovakih univerziteta koji je integrisan, odnosnokoji je izvrio institucionalnu transformaciju u skla-du s Bolonjskom reformom visokog obrazovanja, topodrazumijeva:
usvajanjesistemalakorazumljivih,prepoznatlji-vih i uporedivih akademskih zvanja;
usvajanje sistema s dva glavna ciklusa (dodi-plomski - postdiplomski) studiranja;
uspostavukreditnogsistemaECTS;promovisanjeefektivnogslobodnogkretanjastu -
denata, nastavnika, naunih saradnika i admini-
strativnog osoblja;promovisanjeiunapreenjeevropskesaradnjeuosiguranju kvaliteta s ciljem razvoja uporedivihkriterija i metodologija;
promovisanje evropske dimenzije u visokomobrazovanju;
lifelonglearningcjeloivotnouenje;aktivnije ukljuivanje studenata u reformu i
upravljanje visokokolskim ustanovama;unapreivanje privlanosti i konkurentnosti
Evropskog podruja visokog obrazovanja.
Pored fakulteta, u sastavu Univerziteta nalazi sei Studentski centar, te Metalurki institut KemalKapetanovi, kao i razni specijalizirani centri, kaoto su, naprimjer, Centar za inovativnost i preduzet-
nitvo, Centar za globalno pravno razumijevanje, teCentar za menadment, kvalitet i razvoj.
VODI ZA BRUCOE
Ono to je zapravo najvanije jeste da su diplomantUniverziteta u Zenici danas zaposleni na odgovornimposlovima irom nae zemlje, ali i svijeta. Znanja vjetine koje su ovdje stekli omoguili su im da brzopronau zaposlenje i zaponu svoje karijere.
- Iako je nedavno obiljeio deset godina postojanja, Univerzitet u Zenici u stvari batini tradicijuvisokog obrazovanja dugu pola stoljea - prvavisokokolska ustanova u Zenici osnovana jejo daleke 1959. godine
- Na Univerzitetu u Zenici trenutno studira prekoest hiljada studenata, a na realizaciji nastavnog procesa angairano je gotovo 400 osoba
- Bolonjski koncept obrazovanja na Univerzitetu uZenici omoguava Vam kolovanje u sistemu 3+2+3godine ili 4+1+3 godine. To je zato to ne elimo dasutra s trogodinjom diplomom eventualno nebudete prepoznati i trino prihvaeni
- Univerzitet u Zenici ima izuzetno povoljan brojani odnos broja nastavnika u odnosu na brostudenata, kao i ukupan broj raunara po glavstudenta
- Univerzitet u Zenici odnedavno posjeduje novu
opremu za nastavni i naunoistraivaki rad, nabavljenu u Austriji, vrijednu deset miliona KM- Univerzitet u Zenici uspjeno je okonao dvije
eksterne evaluacije i to od strane Nacionalne agencije za visoko obrazovanje Slovenije Evropske asocijacije univerziteta iz Brisela, toje jedinstven sluaj u naoj zemlji
- Univerzitet u Zenici ima jako razvijenu saradnjus meunarodnim partnerima, ozvanienu brojnim bilateralnim ugovorima, to vas moe dovesti do mogunosti da dio kolovanja obavitekod nekog od naih partnera u paniji, ItalijiTurskoj, Njemakoj i drugim zemljama svijeta.
Dobro doli u dio zajednice nastavnika i studenataUniverziteta u Zenici!
7/31/2019 Superinfo-132
12/24
12 SuperInfo, 11. 5. 2012
Travnika cesta 172 000 Zenica, BiH
Tel: +387 (0)32 444 700Dekanat:
Tel: +387 (0)32 444 700Fax: +387 (0)32 444 701
e-mail: [email protected]
Studentska sluba:Tel: +387 (0)32 200-870
www.ef.unze.baStudijski koncept:
4+1+3 godine
ZLAZNA ZVANJA II i III CIKLUSA:
Magistarski studij: magistar ekonomije (s naznakom studijskog programa)Doktorski studij: doktor ekonomskih nauka
Nastavni planovi i programi usklaeni su s ECTS-om, s mogunou vertikalne i horizon-alne prohodnosti. Fakultet nudi iroke mogunosti daljeg kolovanja na postdiplomskom
studiju i budueg zaposlenja. Imamo brojne kontakti s evropskim univerzitetima, kao i broj-ne partnere za razmjenu studenata. Nudimo mogunosti praktinog rada u malim i sred-njim preduzeima iz regije, te velikim poslovnim i privrednim sistemima, osiguravajuimdrutvima, hotelima, revizorskim kuama i dr. Uz inovirane nastavne planove i programe,nudimo priliku da ekonomiju studirate na fakultetu koji nee zanemariti kvalitet nastave ukorist prevelikog broja upisanih kandidata. To vam omoguuje mnogo bolju komunikaciju sprofesorima i asistentima, te mogunost da i izvan nastavnog procesa uestvujete u istrai-vakom radu. Uz va mogui angaman u Centru za inovativnost i preduzetnitvo, poslovnimzonama, klasterima, tehnolokim parkovima, Va put do radnog mjesta bit e bri i krai...
Naziv studijskog programa Izlazno zvanje
Menadment preduzea DIPLOMIRANI EKONOMIST(s naznakom studijskog programa)en. Bachelor of Science in Economics
Raunovodstveni DIPLOMIRANI EKONOMISTrevizijski menadment (s naznakom studijskog programa)
en. Bachelor of Science in Economics
EKONOMSKI FAKULTET
POLITEHNIKI FAKULTET
ISLAMSKI PEDAGOKI FAKULTET
FAKULTET ZA METALURGIJU I MATERIJALETravnika cesta 1
72000 Zenica, BiHTel: +387 (0)32 401 831
DekanatTel: +387 (0)32 403 468Fax: +387 (0)32 406 903
e-mail: [email protected] sluba
Tel: +387 (0)32 401 831 lokal 105www.famm.unze.ba
Studijski koncept: 4+1+3 godine
IZLAZNA ZVANJA II i III CIKLUSA:Magistarski studij: magistar metalurgije (s naznakom ueg usmjerenja), magistametalnih materijala, magistar nemetalnih materijala, magistar hemijskog inenjerstva.Doktorski studij: doktor tehnikih nauka (s naznakom naunog polja)
Nastavni planovi i programi usklaeni su s ECTS-om s mogunou vertikalne i horizontalne prohodnosti. Studij je koncipiran na savremenim evropskim iskustvima izuavanjmetalurgije i materijala s vie od 50 godina tradicije. Imate priliku da i Vi uestvujete urazvoju bh. metalurgije i industrije nemetala, te da sutra naete posao u MITTAL SteeZenica, Aluminiju Mostar, Glinici Zvornik, IGM-u Visoko, Cementari Kakanj, Granitu Jablanica, CIMOS-u Zenica, te brojnim drugim preraivaima plastike, kamena i gume. Sdiplomom ovog Fakulteta vrata preduzea i izvan nae zemlje iroko su Vam otvorena.
Naziv studijskog programa Izlazno zvanje
Metalurgija DIPLOMIRANI INENjER METALuRgIjEeng. Bachelor of Science in Metallurgy Engineerin
Materijali: DIPLOMIRANI INENjER MATERIjALASmjer za metalne materijale (s naznakom smjera)
eng. Bachelor of Science in Materials
Materijali: DIPLOMIRANI INENjER MATERIjALASmjer za nemetalne materijale (s naznakom smjera)
eng. Bachelor of Science in Materials
Hemijsko inenjerstvo DIPLOMIRANI INENjER HEMIjSKE TEHNOLOgIjEeng. Bachelor of Science in Chemical Technology
Fakultetska 172 000 Zenica, BiH
Tel: +387 (0)32 449 120Fax: + 387 (0)32 246 612
www.pft.unze.ba
Studijski koncept:4+1+3 i 3+2+3
Naziv studijskog programa Izlazno zvanje
Koncept 4+1+3
Graevinarstvo DIPLOMIRANI INENjER gRAEVINARSTVAeng. Bachelor of Science in Civil Enineerin
Koncept 3+2+3
Proizvodni biznisTehnologijeumetalopreradiTehnologijeudrvopreradiIndustrijskidizajnproizvodaodmetalaIndustrijskidizajnproizvodaoddrveta
DIPLOMIRANI PROIZVODNI INENjER(s naznakom studijskog programa)
eng. Bachelor in Prodction Enineerin
Najmlaa lanica Univerziteta u Zenici. Tre-nutno omoguava studiranje na dva studijskaprograma, a u doglednoj budunosti planiraotvaranje jo dva studijska programa - zatite
na radu i zatite okolia. Nastavni planovi iprogrami usklaeni su s ECTS-om, s moguno-u vertikalne i horizontalne prohodnosti.
Adresa
Juraja Neidharta broj 15Tel: +387 (0)32 402 919Fax: +387 (0)32402 785
www.ipf.unze.baInformacije
Studentska slubaTel: +387 (0)32 402 919
Prodekan za nastavuTel: +387 (0)32 402 919
Studijski koncept: 3+2+3 i 4+1+3 godine
IZLAZNA ZVANJA II i III CIKLUSA:Magistarski studij: magistar religijske edukacije (s naznakom studijskog programa)magistar predkolskog odgoja i obrazovanja, ma gistar socijalne pedagogije.Doktorski studij: doktor humanistikih nauka (s naznakom nauno-strune oblasti)doktor drutvenih nauka (s naznakom nauno-strune oblasti)
Islamsku pedagoku akademiju u Zenici osnovao je u augustu 1993. godine Sabor Islamske zajednice Bosne i Hercegovine, ime je stvorena nova vrsta obrazovne institucije koja se svojomtemeljnom odgojno-obrazovnom svrhom i vjersko-pedagokim nagnuem, u znatnoj mjeri, nadovezuje na tradiciju Daru-l-muallimina. Pridruena je lanica Univerziteta u Zenici od 200
godine. Nastavni planovi i programi usklaeni s ECTS-om. Ovo je jedna od prvih institucija akademskom prostoru Bosne i Hercegovine koja je svoj dvogodinji studij transformisala nkoncept 3+2+3. Od 2005. godine Akademija je prerasla u Islamski pedagoki fakultet.
Naziv studijskog programa Izlazno zvanje
Koncept 3+2+3
Islamska vjeronauka
Predkolski odgoj i obrazovanje
PROFESOR ISLAMSKE VjERONAuKEeng. Bachelor of Islamic Reliios Stdies
PROFESOR PREDKOLSKOg ODgOjA I OBRAZOVANjAeng. Bachelor of Pre-school Edcation
Koncept 4+1+3
Socijalna pedagogija DIPLOMIRANI SOCIjALNI PEDAgOgeng. Bachelor of Science in Social Pedaoy
7/31/2019 Superinfo-132
13/24
13SuperInfo, 11. 5. 2012.MAINSKI FAKULTET PEDAGOKI FAKULTET
PRAVNI FAKULTETZDRAVSTVENI FAKULTET
Fakultetska 172 000 Zenica, BiHTel: +387 (0)32 449 120Dekanat:Tel: +387 (0)32 449 130Fax: + 387 (0)32 246 612e-mail: [email protected]
Studentska sluba:Tel: +387 (0)32 032 449 144Tel: +387 (0)32449 120okal 144
www.mf.unze.baStudijski koncept:4+1+3 i 3+2+3 godine
Naziv studijskog programa Izlazno zvanje
Koncept 4+1+3
Inenjerski dizajn proizvoda
Menadment proizvodnimtehnologijama
Inenjerska ekologija
Odravanje
DIPLOMIRANI INENjER MAINSTVA(s naznakom studijskog programa)eng. Bachelor of Science in Mechanical Enineerin
DIPLOMIRANI INENjER MAINSTVA(s naznakom studijskog programa)eng. Bachelor of Science in Mechanical Enineerin
DIPLOMIRANI INENjER MAINSTVA(s naznakom studijskog programa)eng. Bachelor of Science in Mechanical Enineerin
DIPLOMIRANI INENjER MAINSTVA(s naznakom studijskog programa)eng. Bachelor of Science in Mechanical Enineerin
Koncept 3+2+3
Opte mainstvo DIPLOMIRANI STRuKOVNI INENjER MAINSTVAeng. Bachelor in Mechanical Enineerin
ZLAZNA ZVANJA II i III CIKLUSA:
Magistarski studij: magistar mainstva (s naznakom studijskog programa)Doktorski studij: doktor tehnikih nauka (s naznakom nauno-strune oblasti)
Nastavni planovi i programi usklaeni su s ECTS-om, s mogunou vertikalne i ho-rizontalne prohodnosti. Fakultet batini vie od 30 godina tradicije u obrazovanjumainskih inenjera razliitih profila, te ostvaruje iroku saradnju s partnerima unostranstvu. Raspolae kapacitetima za pruanje znanja za dvadeset i prvi vijek.
Zmaja od Bosne 5672 000 Zenica, BiHTel: ++387 (0)32 243 574Dekanat:Tel: +387 (0)32 243 574Fax: ++387 (0)32 245 992e-mail: [email protected]
Studentska sluba:Tel: +387 (0)32243 574 lokal 14www.pf.unze.baStudijski koncept: 4+1+3 godine
IZLAZNA ZVANJA II i III CIKLUSA:Magistarski studij: magistar razredne nastave (s naznakom strune oblasti), magistanastave engleskog jezika, magistar njemakog jezika i knjievnosti, magistar turskog jezika i knjievnosti, magistar matematike i informatike, magistar bosanskog, hrvatskogsrpskog jezika i knjievnostiDoktorski studij: doktor drutvenih nauka (s naznakom nauno-strune oblasti)
Naziv studijskog programa Izlazno zvanje
Razredna nastava PROFESOR RAZREDNE NASTAVEeng. Bachelor of Science in Edcation
Engleski jezik i knjievnost PROFESOR ENgLESKOg jEZIKA I KNjIEVNOSTIeng. Bachelor of Science inEnlish Lanae and Literatre
Njemaki jezik i knjievnost PROFESOR NjEMAKOg jEZIKA I KNjIEVNOSTIeng. Bachelor of Science ingerman Lanae and Literatre
Turski jezik i knjievnost PROFESOR TuRSKOg jEZIKA I KNjIEVNOSTI eng. Bachelor of Science in
Trkish Lanae and Literatre
Matematika i informatika PROFESOR MATEMATIKE I INFORMATIKE eng. Bachelor of Science in
Mathematics and Informatics
PROFESOR BOSANSKOg, HRVATSKOg,SRPSKOg jEZIKA I KNjIEVNOSTIeng. Bachelor of Science in BHSLanae and Literatre
Bosanski, hrvatski, srpski jeziki knjievnost
Nastavni planovi i programi usklaeni su s ECTS-om, s mogunou vertikalne i horizontalne prohodnosti. Fakultet gaji dugogodinju tradiciju edukacije nastavnika razrednnastave, matematike i informatike, te engleskog, n jemakog, turskog i bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika.
Fakultetska 1, 72 000 Zenica, BiHTel: +387 (0)32 444 710Dekanat: Tel: +387 (0)32 444 710
Fax: +387 (0)32 444 711e-mail: [email protected] sluba: Tel: +387 (0)32 285 819www.prf.unze.baStudijski koncept:4+1+3 godine
IZLAZNA ZVANJA II i III CIKLUSA:Magistarski studij: magistar prava. Doktorski studij: doktor pravnih nauka.
Naziv studijskog programa Izlazno zvanje
Pravo, opti smjer DIPLOMIRANI PRAVNIKeng. Bachelor of Science in Law
Potpuno inovirani nastavni planovi i programi omoguit e Vam stjecanje savremenihznanja iz oblasti pravnih nauka, kompatibilnih s uenjem Vaih kolega iz zemalja razvijenog svijeta. Nastavni planovi i programi usklaeni su s ECTS-om, s mogunouvertikalne i horizontalne prohodnosti. U procesu tranzicije bosanskohercegovakodrutva i procesima koji vode ka Evropskoj uniji i evroatlanskim integracijama, posebnsu znaajne mogunosti meunarodne razmjene studenata i nastavnika koje e Vam bitomoguene ukoliko se odluite za kolovanje na ovom Fakultetu.
Crkvice 45, 72 000 Zenica, BiHTel: +387 (0)32 444 780Dekanat:Tel: +387 (0)32 444 781Fax: +387 (0)32 444 781
e-mail: [email protected] sluba:Tel: +387 (0)32 444 780 lokal 24www.zf.unze.baStudijski koncept: 3+2+3 godine
Naziv studijskog programa Izlazno zvanje
Opti smjer zdravstvene njege DIPLOMIRANA MEDICINSKA SESTRA/TEHNIAReng. Bachelor of Nrsin
Nastavni plan i program je dopunjen, revidiran i usaglaen s odredbama Bolonjske de-klaracije, te omoguuje primjerenu edukaciju i kvalificiranje za profesionalnu djelatnostzdravstvene struke. Prvi ciklus studija ima za cilj da kod studenata razvije vjetine i zna-
nja kroz nastavu, odnosno da studente osposobi da nastave obrazovanje kroz drugi ci-klus master studija gdje e produbiti znanje i bazirati se i na nauno obrazovanje. Teorij-ski i praktini dio nastavnog procesa realizuje se u prostorima Kantonalne bolnice Zenica.
ZLAZNA ZVANJA II CIKLUSA:Magistarski studij: magistar zdravstvene njege i menadmenta
7/31/2019 Superinfo-132
14/24
14 SuperInfo, 11. 5. 2012
RektorProf. dr. sc. Sabahudin Ekinovi
Tel.: + 387 32 444 [email protected]
Prorektor za menarodn
saradn i osirane kvalitetaProf. dr. sc. Darko Petkovi,Tel.: +387 32 444 420, lok [email protected]@mf.unze.ba
Prorektor za
nanoistraivaki radProf. dr. sc. Refik ati,Tel.: +387 32 444 420, lok 122
Prorektorica za finansie
razvoProf. dr. Mirsada Oru,Tel.: +387 32 247 999
Prorektor za nastav i
stdentska pitanaProf. dr. sc. Safet BrdareviTel.: +387 32 444 420, lok 125
MENADMENT UNIVERZITETA U ZENICI
UNIVERZITET U ZENICI
www.unze.ba
Fakultetska 3, 72000 Zenica BIH
tel. 032 444 420, 032 444 430
fax. 032 444 431, 032 444 421
Adresa: Crkvice broj 50Tel: +387 (0)32 248 791Fax: +387 (0)32248 748www.sc.unze.ba
Studentski centar formiran je prvenstveno radi osiguranja smjetaja, ishrane i ostalihsrodnih usluga za studente koji dolaze izvan zenice. Centar je smjeten u prijatnom ambi-entu gradskog naselja Crkvice i vrlo dobro povezan gradskim autobuskim linijama s cen-rom grada i svim fakultetima. Centar ima smjetajni ka pacitet od 228 leajeva, odnosno
33 dvokrevetne i 54 trokrevetne sobe, a raspolae i dvjema uionicama, itaonicom, tvsalom, restoranom, multimedijalnim centrom, teretanom i drugim neophodnim sadraji-ma. Posebno je pogodan za studente Zdravstvenog fakulteta jer se nalazi u njegovoj ne-posrednoj blizini. Sva svoja prava i obaveze, kao i organizaciju razliitih kulturnih, zabav-nih i sportskih dogaaja, studenti ostvaruju i organiziraju putem Asocijacije studenataStudentskog centra koja je u sastavu Unije studenata Univerziteta u Zenici.
STUDENTSKI CENTAR UNIJA STUDENATA
Adresa:
Fakultetska broj 372 000 Zenica
Tel: +387 (0)32 444 420Fax: +387 (0)32444 431
E-mail: [email protected]
www.su.unze.ba
Najvaniju ulogu na svakom,pa tako i na Univerzitetu uZenici, imaju studenti koji suorganizirani kroz Uniju stu-denata koja se brine o svimbitnim studentskim pitanjima, kao to su ispitni rokovi, studentski standard, krediti, stipendije, meunarodne studentske asocijacije, razmjene studenata, ekskurzijeorganizacija kulturnih i sportskih dogaaja...Unija studenata Univerziteta u Zenici djeluje organizovano putem svojih predstavnika u Senatu Univerziteta, u odgovarajuim tijelima fakulteta, kao i samostalno, a sves ciljem poboljanja nastavno-naunog procesa, ivotnog standarda i informisanjastudenata, organiziranja kulturnog i sportskog ivota. Drugim rijeima, unija svojeaktivnosti nije fokusirala samo na ueu u radu univerzitetskih i fakultetskih tijelanego afirmirajui svojevrsni aktivizam, radi na podizanju graanske svijesti i podupire razliite projekte vane za lokalnu zajednicu.
Detaljnije informacije o Uniji studenata Univerziteta u Zenici moete pronaina www.su.unze.ba ili kontaktirati ih na e-mail [email protected] ili ih posje-titi u njihovom uredu u Rektoratu Univerziteta (tel. 032 444 420).
7/31/2019 Superinfo-132
15/24
15SuperInfo, 11. 5. 2012.
7/31/2019 Superinfo-132
16/24
7/31/2019 Superinfo-132
17/24
17SuperInfo, 11. 5. 2012.
Crveni kri u cijelom svijetu, od 8 do 15maja, obiljeava Svjetski dan i Nedjelju Crve-nog kria. Nedjelja je posveena promociji i
ntenizviranju svi programskih aktivnosti orga-nizacije, a ove godine se obiljeava pod mo-tom Mladi u akciji.
Preostale planirane aktivnosti u povoduobiljeavanja Crvenog kria Zenica:11.05.Edukacija u okviru projekta Mladi za
stare , u prostorijama Crvenog kria,od 17 satiPredavanje o humanim vrijednosti-ma i upozoravanje na mine u prihva-
tilitu za djecu koja borave i rade na
ulici Medika(obdanite Kanari-nac) od 11 sati12.05. od 12 sati, AKCIJE SOLIDARNO-
STI u trgovakim objektimaKonzum Dananovi, Konzum Bo-sanka , DP Ekran , EKOR Trg AlijeIzetbegovia , EKOR Odmut
13.05. Predavanje Narko NE , satnica ebiti naknadno objavljena.
Svjetski Dan i nedjeljaCrvenog kria Dva ljekara iz Zenice, dr Hasib Muji efodjela za Vaskularnu hirurgiju i dr Anel Oki
specijalizant opte hirurgije, proli su niz edu-kacija i radionica te tako stekli uslove i znanjaza primjenu najnovijih tretmana lijeenja proi-
renih vena i u zenikoj bolnici, tanije tretmanaskleroazcije vena pjenom. Sklerozacija venapjenom ili Foam sclerotherapy je najnovitrend i najefikasnija metoda lijeenja proirenihi bolesnih vena u svijetu. Ova metoda u pore-enju sa hirurkim i laser tretmanom ima velikibroj prednosti. Sama procedura je bezbolna,traje do 15 minuta, pacijent nakon tretmana od-mah ide kui, a kontraindikacije i neeljeni efektisu svedeni na minimum. Sklerozacija vena pje-nom pod kontrolom ultrazvuka, tj. ultrasoundguided foam sclerotherapy (UGFS ili UGS za-hvat) je jedna od metoda lijeenja proirenihvena, koja se zasniva na zatvaranju oteenihvena i kapilara iznutra pomou hemijskog agen-sa, pripravljenog u obliku pjene, koja nagriza ioteuje unutranju stijenku vene, to dovodido zatvaranja i postepene razgradnje vene.Ovakvim zahvatom mogue je lijeiti vene bezprimjene ikakve, pa niti lokalne anestezije, bezhirurkih rezova i uz vrlo brz, praktiki trenuta-an oporavak. Znaajna prednost lijeenja vena
Lijeenje proirenih vena u KBZ
pjenom nad klasinim hirurkim lijeenjem jestda za izvoenje zahvata nije potrebna nikakvapa ni lokalna anestezija, te da nakon zahvata nezaostaju oiljci, ozljede ivaca, ozljede limfnihila, te da pacijent nakon zahvata ne trpi boloveVano je istai i kako zdravstveni portal Medi-cinaBIHinfo je objavio da su dr Muji i Dr Okijedini u FBiH licencirani za lijeenje proirenihvena ovom metodom. Ova dvojica ljekara Kan-tonalne bolnice Zenica su uestvovali su na nizedukacija od kojih izdvajamo: kola sklerote-rapije,0 odrana u Beogradu i Balkanski ve-nozni forum odran u Istanbulu, na kojima sustekli dodatna znanja i upoznali se sa najnovijimtrendovima u lijeenju proirenih vena koje euveliko olakati lijeenje pacijentima Kantonal-ne bolnice Zenica.
7/31/2019 Superinfo-132
18/24
18 SuperInfo, 11. 5. 2012
Kuhajmo sa -omFrape od banane
Hrskava slana trudla
sa sirom i kajmakom
Sastojci:1 velika banana1 kugla sladoleda od vanilije1,5 dcl ZIM mlijekapola vreice vanili eera (ili svjee vanilije)
Priprema1. Bananu narezati, dodati joj sladoled od vanilije, ZIMmlijeko i vanili eer i sve dobro u blenderu ili tapnimmikserom izmjeati da smjesa bude tekua.
PosluivanjePosluiti odmah dok je hladan, a u ljetne dane je najbolji sa nekoliko kockicaleda. Uivajte!!!
Tijesto:1/2 l mlakog ZIM mlijeka, pola paketia kvasca, pola praka zapecivo, 1 kaika soli, 1 kaikica eera, 3 umanca, 1 olja (2dcl) ulja, 700 g brana, 200 g margarina
Fil:1/2 kg svjeeg ZIM sira, 2 vrhom pune kaike ZIM kajmaka, 2 jajeta, 1 kaika soli
Premaz:
3 bjelancaMlijeko zagrijemo da bude mlako. Izmrvimo kvasac u mlijeko i pospemo eerom. Ostavimo ga da na -doe. Za to vrijeme pomjeamo u brano praak za pecivo i so. Na brano sipamo nadoli kvasac i na tododamo umanca. Potom pomijeamo umanca u mlijeko. To sve blago izmijeamo i na kraju dodamoulje. U ovoj fazi ne ostavljamo tijesto da raste, nego ga malo pospemo branom i izvadimo na branomposutu dasku. Tu ga razvijemo na 1 cm debljine. Margarin iz friidera narendamo preko tijesta, a potom
tijesto zamotamo u rolnu i ostavimo ga pola sata prekrivenog krpom da miruje i naraste. Kada je naraslo,podijelimo ga na tri dijela. Svaki dio razvijemo tako da dobijemo trudlu duine tepsije. Razvi -jeno tijesto premaemo filom, koji smo spremili od sira, kajmaka, soli i jaja tako to smo svepomijeali i mikserom dobro umutili. Tako premazano, uvijemo u trudlu i stavimo u nauljenu
tepsiju na koju smo stavili i papir za peenje. Pripremljene trudle premaemo bjelancem kojesmo blago umutili. Rernu ugrijemo na maksimum, stavimo trudle da se peku, smanjimo tem-peraturu na 200C i peemo trudle nekih 45 minuta.
Vae pravo na zdravu ishranu
7/31/2019 Superinfo-132
19/24
19SuperInfo, 11. 5. 2012.
Reprezentacija BiHje krajem mjeseca aprilauestvovala na 22. Bal-
kanskom prvenstvu zaveterane u krosu u Beo-gradu, Srbija. Uestvova-li su takmiari iz Srbije,Slovenije, Hrvatske, BiH,Crne Gore, Makedonije,Rumunije, Grke i Bugar-ske. Za reprezentaciju BiHuestvovala su i tri Zenia-nina i to: Mahmi Nihad koji jezauzeo prvo mjesto, Kavaz Asimkoji je bio drugi i Smriko Zuhdija
zauzevi esto mjesto. Za svojekvalitetno obavljene pripremei sam odlazak na prvenstvo nakome su postigli zapaene rezul-tate uesnici veterani zahvaljuju
U ljetopisu Franjevakeklasine gimnazije Visokosauvan je podatak da jeprva slubena rukomet-na utakmica odigrana u
Visokom 9. maja 1954.,na Dan pobjede nad faiz-mom, izmeu Mladostiz Visokog (prvo ime da-nanjeg RK Bosna Viso-ko) i Elana, Sportskog drutvaDruge sarajevske gimnazije (izovog sportskog drutva ponikaoe RK Mlada Bosna, kasnije RKeljezniar Sarajevo). Tog dana,prepuno gledalite kolske omla-dine ispred Franjevake gimnazijebilo je svjedokom raanja novogsporta u Visokom. Ostaje zanimlji-vost da su na toj utakmici prodatetri ulaznice, sa prihodom od 90 di-nara, a kupili su ih Salem Oru-Na-ne, Read Smajlovi-Arneri i AsimHajri-Kriks. Iako poraeni rezul-tatom 9:25, kao pobjednici izali
Visoka kola rukometa
su iz ovog historijskog susreta,oni koji su nastupili za Mladost,a to su: Mali, Handi, Vukovi,Simonovi, Mojsilovi, Ostoji,Boni, oki, Perenda, Vuli i Pro-tuer, sa trenerom, nastavnikomSemi Feridom. U povodu velikogjubileja visokog rukometa, na58-godinjicu prve utakmice, narukometnom igralitu Franjeva-ke gimnazije na Stanici, gdje se irodio visoki rukomet, odigranaje utakmica kadetskih selekcijaRK Bosna-Prevent i Franjevakeklasine gimnazije u Visokom.
Veterani iz BiH na Balkanskomprvenstvu u krosu
se Opini Zenica - naelniku Hu-sejinu Smajloviu i Zijadu Softi-u, i JKP Zenicatrans prevoz
putnika, Ministarstvu za borakapitanja ZDK, JP Regionalna De-ponija Moanica, te preduze-ima Mervan liftovi d.o.o. i RM LH d.o.o Zenica.
Utakmica 20 kola 1. rukomet-ne lige BiH - grupa sjever, izmeuRK epe iz epa i RK BosnaTS iz Tenja, koja je odigrana po-etkom maja u sportskoj dvoraniKC Don Bosco epe, zavri-a je velikom pobjedom epakih
rukometaa32:20. Ovo je sedmaovosezonska pobjeda epakihrukometaa od ukupno osam uta-kmica proljetnog dijela prvenstva.
Rukomet epe
Trenutno se epe uvrstilo naestom mjestu tabele sa ukupno27 osvojenih bodova. Najbolji po-jedinac susreta je bio odlini vratarepa Damir orua sa 19 obrana,a strijelci za epe su bili: Dario o-rua-6, Tomislav Duner-5, Enes
Karahasanovi-5, Davor uri-5,Emir Omerovi-3, Isak Imamovi-3, Matej Sarajlic-2, Amir Doi-2i Josip Naki sa jednim pogotkom.
Na 18. pojedinanom prven-stvu SF BiH za kadete i junio-
re koje je odrano u Neumu od27.04. do 30.04. mladi ahistiZenice su ostvarili izvanredanuspjeh. Kadeti i juniori K Pre-porod su osvojili 3 zlatne i 1bronzanu medalju te 2 plasma-na na 4. poziciju.
U kategoriji do 12 godinasuperiorno je slavio Dino Mar-kovi sa 8 iz 8, Faris unjalo jeprvak do 16 godina a Amna Av-di je slavila u kategoriji kadet-kinja do 16 godina. Evel Karalije osvojio 3. mjesto do 12 go-dina, osi Vedin i Amna Avdisu osvojili 4. mjesto.
I mladi ahisti Kelik
Veliki uspjeh mladihzenikih ahista
su bili izvanredni sa 2 srebrnemedalje obzirom da kola aha
koju vodi najbolji zeniki ahi-sta IM Goran Trkulja djeluje tekneto manje od godinu dana. Ukategoriji do 10 godina estiNedim je drugi a u kategoriji do16 godina Irma Markovi je vi-ceprvak. Pulji Belmin je peti do18.godina a Sivro Samir sedmdo 16 godina. Smatramo danai kadeti i kadetkinje moguzablistati i na Dravnom prven-stvu koje se odrava u Neumuod 12.do 15.05. i jedno ili dvo-je se plasirati na Evropsko ilSvjetsko prvenstvo kau namtreneri mladih nada IM GoranTrkulja i FM Enver Muratovi.
OPINA TEANJ
PREDSJEDAVAJUI OV OPINSKI NAELNIKEsmir Subai Fuad ii, dipl.ing.ma.
Svim graanima opine Teanj upuujem srdanu estitku povodom 9. maja Dana pobjede nad faizmom iDana Evrope sa vrstim uvjerenjem da e nae ideje vodilje i dalje biti sloboda, mir, meusobno uvaavanje,
blagostanje, prosperitet i napredak za svakog ovjeka.
Srdanu estitku upuujem dobitnicima i porodicama poginulih dobitnika najveih ratnih priznanja povodom9. maja - Dana zlatnih ljiljana. 9. maj se obiljeava i kao Dan logoraa BiH. Onima koji su proli torturu logora
iskazujem svoje potovanje.
7/31/2019 Superinfo-132
20/24
20 SuperInfo, 11. 5. 2012
U organizacijiKarate kluba Inter-nacional iz Zeniceu Gradskoj areni je
odran prvi Zenica
Open 2012., karateturnir za djecu, kade-te i juniore na kojeme nastupilo 554 ta-kmiara iz 53 kluba izCrne gore, Hrvatske,Srbije i BiH. Ocjenasvih gostiju, te zva-ninika Karate save-za nae drave je da je ovo jedanod najbolje organizovanih turnirau BiH i regiji. Takmienje je odra-
no na pet tatamija u 67 kategorija,za uzraste djece, kadete i juniore.Najbolji u ukupnom plasmanusu bili Perfekt iz Sarajeva, Bar(Crna Gora) i Biha. Domain In-ternacional zauzeo je peto mjesto
Odran Zenica Open 2012
u ukupnom plasmanu osvojivijedanest medalja. Najbolja takmi-arka turnira je bila Amna Feti iz
karate kluba Internacional, kojaje briljirala i osvojila dvije zlatnemedalje u kategoriji borbe poje-dinano i borbe juniorke ekipno,zajedno sa kolegicama SamromMujii i Aminom Bei.
Sponzoriturnira:
Nakon trijumfa u Kupu BiH,pobjedom nad ekipom Mladostiiz Brkog u drugoj finalnoj uta-kmici play-offa, odbojkai Kaknjasu po peti put zaredom osvojili i
titulu prvaka nae zemlje. Kakanj-ci su pred domaom publikomsavladali Brake rezultatom 3:1(25:21, 22:25, 25:22, 25:17), tetako sa 2:0 okonali finalnu se-riju. Pobjedniki pehar kapitenuKaknja Almiru Aganoviu uruioje Draenko Harai, general-ni sekretar Odbojkakog saveza
BiH, a medalje su odbojkaimaMladosti i Kaknja uruili HilmoBjelopoljak i Bruno Boji, novoi-
zabrani predsjednik Odbojkakogkluba Kakanj.
Igrali pod pritiskomKapiten Kakanjaca smatra da
je, s obzirom na kvalitet koji su sviprikazali, na kraju sezone realanporedak klubova. Obje utakmicesmo dobili s puno truda i zalaga-nja, a nije bilo nimalo lako pobi-jediti vrlo dobre Brake. Pogotovose to odnosi na drugu finalnu uta-kmicu u Kaknju u kojoj smo bili
nervozni i pod velikim pritiskom.,rekao je kapiten Aganovi i do-dao: Prvi set smo dobro odigra-
Kakanjcima peta uzastopna titulali, dok su rastereeni gosti drugset rijeili u svoju korist. Ipak, dokraja smo uspjeli dobiti preostaladva seta i slaviti. Koliko god da suBraci pruili dostojan otpor i pri-
kazali solidnu partiju, to nije bilodovoljno da nas iznenade. Boljsmo od njih 20 do 30 odsto i kadne igramo najbolje.
Nastaviti istim putemZadovoljni postignutim rezul-
tatima i nastavkom dominacije naodbojkakim parketima, iz ovogkluba poruuju kako moemo
oekivati dalji nastavak uspjenogniza, te kako zasigurno u OK Ka-kanj namjeravaju ii istim putem
vrhunskih rezultata, uz eventual-no pojaanje novim igraa. Sademo vidjeti kako e se odvijatsituacija s igrakim kadrom. Naj-vjerovatnije e ostati kostur ekipeod ove sezone, ali za ispunjava-nje nekih veih ciljeva sigurno enam trebati jo tri ili etiri pojaa-nja. elimo da zadrimo primau BiH, ali i da napravimo korakvie u evropskim takmienjimaNa upravi je da napravi sljedee
poteze i jasno zacrta ambicijeSada idemo na zaslueni odmorzakljuuje Aganovi.
Sanela Redi, lanica Atlet-skog invalidskog kluba elik izZenice na 15. Otvorenom prven-stvu Hrvatske u atletici za osobesa invaliditetom je u disciplini kuglaostvarila hitac od 8.57 m to je po-tvrena A norma za Paraolimpij-
ske igre u Londonu 2012 godine.Ovo je ujedno i njen lini i dravni
Zenianka ispunila normurekord nae zemlje. Njen klupskkolega Zulkaid Skomorac nje u istojdisciplini ostvario rezultat od 13,36m to predstavlja oboren dravnrekord. Ostvareni rezultati pouzdansu znak da je pred lanovima Atlet-skog invalidskog kluba elik sjajna
sportska budunost i odlini rezul-tati na takmienjima koja slijede.
AS Jelah
7/31/2019 Superinfo-132
21/24
21SuperInfo, 11. 5. 2012.
Pobjedom u Gradskoj areni u Zenici predoko 2.000 svojih navijaa u posljednjem, 10.kolu Lige za prvaka nae zemlje, koarkaiceelika su okonale ovo takmienje sa stopo-stotnim uinkom i omjerom 10-0, te pobjedomnad ekipom Slobode iz Bosanskog Novog sa77:71 kompletirale duplu krunu osvojivi i KupBiH i prvenstvo. Nakon predaje pehara kapitenuelika Radi Vidovi i medalja svim igraicama
lanovima strunog taba, koarkaice supohrlile ka junoj tribini Arene na kojoj je bilo500-tinjak pripadnika navijake skupine Robi-ai koji su gromoglasnim navijanjem pozdravilisvoje ljubimice. Uslijedilo je i veliko slavlje naglavnom gradskom trgu, ispred Robne kue Bo-sna gdje je vie hiljada okupljenih pozdravilo onekoji su osvjetlali obraz u gradu metalurga kada jeu pitanju kolektivni sport. Nakon susreta trenerelika Eldar Durmi Durmo rekao je kako jeovo ogroman uspjeh za koji su naporno radili itrenirali, te kako je njegova elja i bila da na kra-u zajedno sa graanima i navijaima proslaveovaj veliki rezultat. Naravno da smo ove godinepokazali kako smo najbolji u dravi uzevi i Kup
prvenstvo bez i jednog poraza. Zahvaljujem sesvima koji su doli da nas pozdrave. Ovo nijesamo titula mojih igraica i mene, ve svih nasZeniana, naglaava Durmi.
Senad Huseinagi, predsjednik Kluba je na-glasio da u ovakvim trenucima svi oni problemisa kojim se susreu u radu se zaboravljaju. Trigodine intenzivno radimo i svake godine se ilo
Koarkaice elikaponos grada
korak naprijed do ovog vrhuncai nadamo se idue godine da edoi i trostruka kruna. Ovo su onitrenuci zbog kojih se radi i istra-java u sportu. Dodatno zadovolj-stvo i ponos zbog osvojene tituledonosi injenica da je ovo nakondugo vremena prva titula Zeniceu kolektivnim sportovima. A tose tie publike mislim da jeovakve nema nigdje! Igrali smoirom bive Jugoslavije i nigdje
ovakve atmosfere i navijanjanema. Sretni smo i zadovoljnii nadamo se da ovo nee bitisamo bljesak, ve poetak jed-nog stabilnog i jakog enskogkoarkakog ligaa koji e bitiznaajan i u BiH i regionu, re-kao je Huseinagi. Josipa Bura
je objasnila kako je presretna da je neopisivo dobar osjeapred ovakvim navijaima slavitiMatea Tavi se zahvalila divnimnavijaima i ljubiteljima koarkeu Zenici koji su ih doli podra-ti, te istakla da ovo puno znaza djevojke. Lejla Bejti nam jerekla kako je predivan osjeadoivjeti ovacije od svoje pu-blike, te da rezultati sigurno nebi bili ovako dobri da nije bilo
njihovih vjernih, najboljih, navi-jaa. Tamara Baji je poruilada smatra da je elik apsolutnozaslueno osvojio duplu krunu da je ponosna na sve djevojkeali i sve koji su doli da ih podr-e i zajedno sa njima proslaveovaj veliki uspjeh.
7/31/2019 Superinfo-132
22/24
22 SuperInfo, 11. 5. 2012
IMPRESSUM: Magazin Superino izdaje SUPERINFO d.o.o. Zenica, trosmajerova 11. (zgrada Izgradnje, II sprat)., Tel.032/463-232, www.superino.ba; [email protected]; Reg.br. 043-0-Reg-06-002101, Matini broj 1-9625; PDV broj:218552430000; Direktor Fea Jovanovi, Tel. 061/788-088, 063/992-100; fnansije Zumreta Tufeki, Tel.063/992-102;
urednik izdanja Ibrahim Muratovi, Tel.063/992-101; pomonik urednika: Emina Smajlagi, Tel.063/992-104; tehnikiurednik:Selver Omerovi,Tel.063/522-922; marketing: Kanita Babi, Tel. 063/693-808; Tira izdanja:20.000 primjeraka;tamparija Unioninvestplastika d.d. Semizovac bb, Reg. br. 1-17984
1 2 3 4 5
6
7 8
9 10
11 12
13 14
15 16 17 18 19 20
21 22 23 24
25 26 27 28
29 30 31 32
33 34 35
36 37 38
39 40 41
42 43 44 45
46 47
Vodoravno: 1. Planina kod Gornjeg Fakufa; 6. Ogled, pokus; 7. Terme u Sloveniji; 9.
Mjera za povrinu; 10. Teenje rijeke, vodotok; 11. Vrsta malog klokana; 13. Hrvatskanaftna kompanija;14. Stari Sumerski grad; 15. Bogosluenje kod Katolika; 17. Cestaput; 21. Vjeran; 23. Dio namjetaja; 25. Lina zamjenica; 26. amac, un, tur.; 28
Meunarodna oznaka Danske; 29. ovjek, tur.; 31. Vrsta igle, pribadaa; 33. Slijepaulica; 35. Upiite AD; 36. Spojnica, kopa; 37. Slova starih Germana; 39. Pan American Airlines, skr.; 40. Rastresit, lako se osipa; 42. Prostrano pusto zemljite koje se ne
obrauje; 44. Omladinski rukometni klub, skr.; 46. Linija; 47. Ogavna, odvratna.
Uspravno:1. Ime i prezime linosti sa slike; 2. Razdoblje ljudskog ivota; 3. Veza kojadri teret na leima; 4. eljezniki vagon s motorom, nalik autobusu; 5. Napadati, vritatak; 8. Grad u Aliru; 12. Junoamerika deva; 16. Naplata u gotovom, tal.; 17. Inicijalipjevaa Bruna; 18. Mjesto u istonoj Bosni; 19. Koji vodi rauna o urednosti; 20. Direktorica, menaderica; 22. Davno izumrla ivotinja; 24. Stari turski sitni novac; 27. Oglasobjava, obznana, fr.; 30. U obliku srpa; 32. Riblja jajaca; 34. Glavni grad Egipta; 38
Disciplinska kazna u koli; 39. Pay Per Click, skr.; 41. Padanje; 43. Ova; 45. Raun, skr.
Rjeenja iz prolog broja: struk, a, strm, lamela, id, gen, huati, bta, kr, e, kra, papak,gume, novela, olakati, av, vakat, porta, ig, vagoni, l, ilibar, bok, vic, matara, faketa,urod, ua, adar, za.
U saradnji sakorporacijom Ar-celorMittal, GKVS
elik eljezara jerealizovao projekatobuke plivanja zadjecu sa posebnimpotrebama. asovi-ma su prisustvovaliuenici Osnovnespecijalne kole uZenici i posjetiociDnevnog centra za mlade osobesa posebnim potrebama. Ukupnoe uestvovalo 25 korisnika sa ko-
ima su u dvije grupe radili stru-njaci, treneri sa velikim iskustvomu radu sa najboljim bh.plivaima,ali i djecom sa posebnim potreba-ma, te dva nastavnika i fiziotera-
asovi plivanja za djecu saposebnim potrebama
Prijem kod premijera zauspjene sportae SBK
peut iz Osnovne specijalne kole.Odrani asovi su svakako bili odvelikog znaaja za uesnike koji-
ma je na ovaj nain pruena pri-lika za upoznavanje i druenje sanovim prijateljima, kao i potrebnafizika aktivnost i stjecanje novihvjetina i znanja.
Za mlade osvajae medaljana svjetskim, evropskim i balkan-
skim prvenstvima u 2011. go-dini, kao i za najboljeg sportistuKantona za 2011. godinu Darijaerkeza i sportiskinju Kantonaza 2011. godinu Aminu Adiloviuprilien je sveani prijem kodpremijera SBK/KSB gospodinaTahira Lende. Zasluenom pri-emu su prisustvovali i lanovikarate kluba MLADOST Vitez,Amina Adilovi i Varupa Nedim.Pored toga to je prijemu prisu-
stvovala kao najbolja sportis-tkinja Kantona za 2011. godinu,
Amina je i aktuelna juniorska iseniorska prvakinja drave, te
osvajaica bronzane medalje naMediteranskom prvenstvu u Italiji2011. godine dok je Nedim naIzboru sportiste za 2011. godi-nu proglaen za najboljeg kadetana Kantonu te na 38. Evropskomprvenstvu u Srbiji 2011. godine jeosvojio bronzanu medalju. Ovomprilikom premijer SBK- a htio jemotivisati i skromnim poklonimanagraditi uspjene reprezentativ-ce koje su dostojanstveno pred-
stavljali nau dravu, svoju Op-inu i Kanton.
7/31/2019 Superinfo-132
23/24
23SuperInfo, 11. 5. 2012.
032/200-200, [email protected]
7/31/2019 Superinfo-132
24/24
Nobel Corporation doo adresa: BIH-88 Mostar, Bleiburkih rtava 7d telefon: (387 3) 38
Atlantic je vodei proizvoa i distributer el. bojlera za vodu i
druge opreme za grijanje za trite Europe. Godinja prodajabojlera za vodu je oko 2 miliona komada. Sjedite tvrtke jeu Parizu, a ureaji se proizvode u 5 tvornica. Atlantic bojlerisu u skladu sa svim tehnolokim standardima u preko 60
zemalja, i njihova kvaliteta je priznata od strane svih strunjaka.
Besplatna dostava
u BiH za h!
Osnovne karakteristike: O'pro model bojlera sa vanjskom regulacijom
Raspon bojlera: 1l, l, 8l,1l, i 1l ikombinirani od 8l i 1l
% dulji vijek trajanja
O'pro sustav zatite - iskljuivo Atlantic-ov
postupak koji osigurava vrhunsku pouzdanost
i zatitu od korozije i kamenca
Omski otpor od 9 Ohm-a produljuje vijek
magnezijeve anode, koja slui za zatitu grijaa
Ulazna mlaznica od nehrajueg elika
Visoka kvaliteta emajliranog spremnika
Izolacijska pjena visoke gustoe za manji utroakenergije (,88 kW/h na oC)
Zatita IP 24 i IP 25
Atraktivan dizajn
Idealan omjer kvalitete i cijene
Sigurnosni ventil od 9 bari ukljuen u cijenu
mjeseca garancija
60 mjeseci garancija na spremnik
Osiguran servis i rezervni dijelovi u BiH
Posjetite nas na sajmu
GRAMES 2012
1-19.3. Banja Luka