STUDIJSKI PROGRAM SPECIJALISTIČKOG … · fiziologija vjeŽbanja..... 21 4. istraŽivanja u fizioterapiji

Zdravstveno veleuilite ZAGREB

STUDIJSKI PROGRAM SPECIJALISTIKOG DIPLOMSKOG STRUNOG STUDIJA

FIZIOTERAPIJE

Zagreb, 2016.

Zdravstveno veleuilite Specijalistiki studij fizioterapije

Zagreb, 2016.

2

1.UVOD ............................................................................................................................................................ 4

1.1. RAZLOZI ZA POKRETANJE STUDIJA ...................................................................................... 4 1.1. OTVORENOST STUDIJA PREMA POKRETLJIVOSTI STUDENATA .................................... 5

2. OPI DIO ............................................................................................................................................... 6

2.1. NAZIV STUDIJA .......................................................................................................................... 6 2.2. NOSITELJ STUDIJA (USTANOVA-PREDLAGA) I IZVOA STUDIJA (SASTAVNICA KOJA IZVODI ILI KOORDINIRA IZVOENJE STUDIJA). .................................................................... 6 2.3. TRAJANJE STUDIJA .................................................................................................................... 6 2.4. UVJETI UPISA NA STUDIJ ......................................................................................................... 6 2.5. STRUNI ILI AKADEMSKI NAZIV ILI STUPANJ KOJI SE STJEE ZAVRETKOM STUDIJA ...................................................................................................................................................... 6 3. OPIS PROGRAMA ................................................................................................................................ 11 3.1. POPIS OBVEZNIH I IZBORNIH PREDMETA I/ILI MODULA S BROJEM SATI AKTIVNE

NASTAVE POTREBNIH ZA NJIHOVU IZVEDBU I BROJEM ECTS-BODOVA ................................. 11 3.1.1. POPIS PREDMETA SPECIJALISTIKOG DIPLOMSKOG STRUNOG STUDIJA FIZIOTERAPIJE ..................... 11 3.1.3. NASTAVNI PLAN SPECIJALISTIKOG DIPLOMSKOG ......................................................................12 STRUNOG STUDIJA FIZIOTERAPIJE PO STUDIJSKIM GODINAMA ............. POGREKA! KNJINA OZNAKA NIJE

DEFINIRANA. 1. ANALIZA POKRETA LJUDSKOG TIJELA ....................................................................................... 16 2. BIOMEHANIKA ................................................................................................................................. 19 3. FIZIOLOGIJA VJEBANJA .............................................................................................................. 21 4. ISTRAIVANJA U FIZIOTERAPIJI .................................................................................................. 23 5. MENADMENT U ZDRAVSTVU ...................................................................................................... 25 6.METODE RADA U NASTAVI ............................................................................................................. 27 7.MOTORIKA KONTROLA I MOTORIKO UENJE ...................................................................... 29 8. ODABRANE TEME IZ PSIHOLOGIJE ............................................................................................. 31 9.PROFESIONALNI PROJEKT ............................................................................................................. 33 10.SOCIJALNO-EKONOMSKI ASPEKTI RAZVOJA FIZIOTERAPIJE ............................................... 35 11.TIMSKA SURADNJA I REHABILITACIJA....................................................................................... 37 12.1.1. KLINIKA PRAKSA U MIINO-KOTANOJ FIZIOTERAPIJI I ........................................... 39 12.1.2. KLINIKA PRAKSA U MIINO-KOTANOJ FIZIOTERAPIJI II ......................................... 42 12.1.3. MIINO-KOTANA FIZIOTERAPIJA .................................................................................... 44 12.1.4. POREMEAJI MIINO KOTANOG SUSTAVA ................................................................... 47 12.1.5. SPECIJALNE METODE PROCJENE U MIINO-KOTANOJ FIZIOTERAPIJI .................. 50 12.2.1 KARDIORESPIRATORNA FIZIOTERAPIJA ............................................................................. 53 12.2.2. KLINIKA PRAKSA U KARDIORESPIRATORNOJ FIZIOTERAPIJI I ................................... 55 12.2.3. KLINIKA PRAKSA U KARDIORESPIRATORNOJ FIZIOTERAPIJI II ................................. 57 12.2.4. PATOFIZIOLOGIJA KARDIORESPIRATORNOG SUSTAVA .................................................. 59 12.2.5. SPECIFINE METODE PROCJENE U KARDIORESPIRATORNOJ FIZIOTERAPIJI .......... 61 12.3.1. KLINIKA PRAKSA U NEUROFIZIOTERAPIJI I .................................................................. 63 12.3.2. KLINIKA PRAKSA U NEUROFIZIOTERAPIJI II ................................................................. 65 12.3.3. NEUROFIZIOTERAPIJA ........................................................................................................... 68 12.3.4. NEUROZNANOST ..................................................................................................................... 71 12.3.5. SPECIFINE METODE PROCJENE U NEUROFIZIOTERAPIJI ........................................... 73 13. IZBORNI PREDMETI ...................................................................................................................... 76 13.1. UPRAVLJANJE STRESOM .......................................................................................................... 76

13.2. UPRAVLJANJE SUKOBIMA ........................................................................................................ 78 13.3. OSNOVE RADIOLOGIJE ZA FIZIOTERAPEUTE ...................................................................... 80 13.4. OSNOVE EHOKARDIOGRAFIJE ................................................................................................ 82 13.5. PALIJATIVNA SKRB .................................................................................................................... 84 13.6. TRENING IVOTNIH VJETINA ................................................................................................. 86 13.7. REHABILITACIJA PUTEM POKRETA ....................................................................................... 88 13.8.UROGENITALNA DISFUNKCIJA ................................................................................................ 90 13.9. FUNKCIJSKA ANATOMIJA LOKOMOTORNOG SUSTAVA ...................................................... 92

13.10. GERONTOFIZIOTERAPIJA .................................................................................................... 924

3.3.2. PROVJERA ZNANJA NAKON DRUGE GODINE STUDIJA .......................................................................... 96 3.4. POPIS PREDMETA I/ILI MODULA KOJE STUDENTI MOGU IZABRATI S DRUGIH STUDIJA 96 3.5. POPIS PREDMETA I/ILI MODULA KOJI SE MOGU IZVODITI NA STRANOM JEZIKU (UZ

NAVOENJE JEZIKA) ............................................................................................................................. 96


Zagreb, 2016.

3

3.6. KRITERIJI I UVJETI PRIJENOSA ECTS-BODOVA - PRIPISIVANJE BODOVNE VRIJEDNOSTI

PREDMETIMA KOJE STUDENTI MOGU IZABRATI S DRUGIH STUDIJA NA SVEUILITU ILI DRUGIM VISOKIM

UILITIMA .................................................................................................................................................. 96 3.7. NAIN ZAVRETKA STUDIJA ....................................................................................................... 96 3.8. UVJETI POD KOJIMA STUDENTI KOJI SU PREKINULI STUDIJ ILI SU IZGUBILI PRAVO

STUDIRANJA NA JEDNOM STUDIJSKOM PROGRAMU MOGU NASTAVITI STUDIJ .................. 97 4.1. MJESTA IZVOENJA STUDIJSKOG PROGRAMA ....................................................................... 97 4.2. PODACI O PROSTORU I OPREMA PREDVIENA ZA IZVOENJE STUDIJA .......................... 97


Zagreb, 2016.

4

1.UVOD

1.1. RAZLOZI ZA POKRETANJE STUDIJA

1.2.1. Razlozi za pokretanje studija Potrebu za obrazovanjem fizioterapeuta na diplomskoj razini i njihovu

ukljuenost u kliniku praksu, na prvom mjestu, kao i povezanost u obrazovanju sa ostalim studijima ukazuje otvaranje preddiplomskih studija fizioterapije irom Republike Hrvatske.

Potrebu obrazovanja fizioterapeuta na diplomskoj razini ukazuju i gospodarske smjernice u Republici Hrvatskoj, posebno prema turizmu i sportu, gdje je mjesto i doprinos diplomiranog fizioterapeuta jasno odreena upravo posjedovanjem njegovih znanja, vjetina i kompetencija. 1.2.2. Otvorenost studija Izraujui priloeni program obrazovanja fizioterapeuta struno se povjerenstvo rukovodilo potrebama suvremenog drutva za fizioterapijom i rehabilitacijom, te suvremenim svjetskim i europskim profesionalnim trendovima. Na taj nain mogue je pribliiti se ostvarenju glavnih ciljeva Bolonjskog procesa u smislu promocije mobilnosti studenata u visokoobrazovnim programima, olakanja zapoljavanja buduih strunjaka, te poveanja atraktivnosti Europskog obrazovnog prostora. Upravo u smislu prepoznatljivosti i kompatibilnosti programa s europskim ideja je vodilja u strukturiranju programa, u smislu definiranja obrazovnih razina, te postignua i sposobnosti kojima e fizioterapeuti vladati po zavrenom programu. Stoga su u definiranju obrazovnih ciljeva i razina koritene preporuke temeljnih dokumenata Europske regije Svjetske konfederacije za fizioterapiju (European Physiotherapy Benchmark Statement, 2004.). Europski i svjetski standardi edukacije u podruju fizioterapije (WCPT Declarations of Principle and Position Statements, 2003., European Region of the World Confederation for Physical Therapy, 2004.) koji istiu potrebu obrazovanja fizioterapeuta na razinama preddiplomskog i diplomskog studija. Takoer isti dokumenti predviaju i tzv. "bridge programe" za obrazovanje fizioterapeuta na razini sveuilinog obrazovanja. Europski sustav prijenosa bodova posebice doprinosi prepoznatljivosti i usporedivosti studijskog programa i kvalifikacija koje iz njega proizlaze doprinosei tako zajednikom priznavanju strunih kvalifikacija i mogunosti obrazovanja pri Visokokolskim ustanovama u Republici Hrvatskoj i zemljama Europske unije koje nude programe studija biomedicinskih usmjerenja. U oblikovanju programa po principima ECTS bodovanja koriteni su referentni programi Europskih zemalja potpisnica Bolonjske deklaracije, izmeu kojih izdvajamo Curricculum Physiotherapy Degree Programmme in Aarhus, 2003., te Curricculum Framework for Qualifying Programmes in Physiotherapy, CSP, 2002. Struktura nastavnog plana preddiplomskog programa studija fizioterapije poiva na ue strunom podruju fizioterapije i klinikim sadrajima, uz obavezno podruje temeljnih znanosti i dodatnih zdravstvenih sadraja. Obrazovanje studenta na razini preddiplomskog studija podrazumijeva usvajanje znanja i


Zagreb, 2016.

5

vjetina vezanih uz procjenu stanja, postavljanje ciljeva te planiranje i primjenu fizioterapije sukladno dobi, potrebama i disfunkcijama pojedine osobe. Program preddiplomskog studija fizioterapije ima za cilj teoretski i praktino obrazovati studente za samostalan rad pri zdravstvenim i drugim ustanovama u kojima se provodi fizioterapija. Nastavkom obrazovanja na razini diplomskog studija studentu je omogueno unapreenje znanja i vjetina potrebnih za: samostalno i odgovorno provoenje ue strunog podruja fizioterapije prema interesu studenta; planiranje, pripremu i primjenu organiziranih oblika pouavanja u cilju prenaanja znanja i vjetina s podruja fizioterapije; planiranje, pripremu i provedbu istraivanja u podruju fizioterapije te usvajanje znanja i vjetina potrebnih za planiranje, organiziranje, voenje i koordiniranje ljudskih i materijalnih resursa u podruju fizioterapije. Struktura nastavnog plana diplomskog studija fizioterapije podrazumijeva mogunost nastavka obrazovanja za fizioterapeute koji su zavrili preddiplomski program studija fizioterapije. Meutim, nastavni plan diplomskog studija fizioterapije, takoer, nudi mogunost nastavka obrazovanja za studente koji su zavrili preddiplomski studij koji je djelomino sukladan s preddiplomskim programom studija fizioterapije u podruju temeljnih i klinikih znanosti. Tokom provoenja nastavnog programa Specijalistikog diplomskog studija fizioterapije u k.god/2007/08 te 2008/09 pokazao je interes za upis na isti diplomski studij 70 kandidata, dok je u drugoj generaciji u kolsloj godini 2009./10. upisalo 114 studenata. Treu generaciju ini prilikom upisa105 studenata u kolskoj godini 2011./12.

1.1. OTVORENOST STUDIJA PREMA POKRETLJIVOSTI STUDENATA

Specijalistiki diplomski struni studij fizioterapije otvoren je studentima s drugih srodnih visokih uilita i sveuilita u zemlji i inozemstvu, ukoliko su zadovoljeni odgovarajui organizacijski i financijski uvjeti (sporazum o suradnji). Studenti mogu odreene nastavne predmete sluati i polagati na drugim srodnim visokim uilitima i sveuilitima ukoliko su unaprijed definirani uvjeti o suradnji.


Zagreb, 2016.

6

2. OPI DIO

2.1. NAZIV STUDIJA

Specijalistiki diplomski struni studij fizioterapije.

2.2. NOSITELJ STUDIJA (USTANOVA-PREDLAGA) I IZVOA STUDIJA (SASTAVNICA KOJA IZVODI ILI KOORDINIRA IZVOENJE STUDIJA).

Zdravstveno veleuilite Zagreb.

2.3. TRAJANJE STUDIJA

2 godine (4 semestra).

2.4. UVJETI UPISA NA STUDIJ

Zavren preddiplomski struni studij fizioterapije u trajanju od tri godine. Mogunost nastavka obrazovanja za studente koji su zavrili preddiplomski studij biomedicinskog usmjerenja koji je djelomino sukladan s preddiplomskim programom studija fizioterapije u podruju temeljnih i/ili klinikih znanosti.

2.5. STRUNI ILI AKADEMSKI NAZIV ILI STUPANJ KOJI SE

STJEE ZAVRETKOM STUDIJA

Diplomirani/a fizioterapeut dipl. phisioth.

2.5.1. Kompetencije zavrenih studenata

Program diplomskog studija fizioterapije: ima za cilj teoretski i praktino obrazovati studente za rad u obrazovanju fizioterapeuta pri visokokolskim ustanovama; prua mogunost usavravanja u uem strunom podruju fizioterapije uz naglasak na cjelovit pristup u provedbi fizioterapije; prua mogunost usvajanja znanja i vjetina vezanih uz provedbu istraivanja u podruju fizioterapije; daje mogunost ukljuivanja u proces planiranja, organiziranja i voenja fizioterapijske djelatnosti unutar ustanova zdravstvene zatite, skrbi i rehabilitacije. Program diplomskog studija fizioterapije trebao bi osposobiti budue diplomirane fizioterapije za: - planiranje i primjenu organiziranih oblika pouavanja u cilju prenoenja znanja i vjetina s podruja fizioterapije, - praktinu primjenu znanja i metoda znanstveno-istraivakog rada u kreiranju i interpretiranju spoznaja na podruju fizioterapije, - sudjelovanje u planiranju, oblikovanju i provoenju uinkovite fizioterapijske djelatnosti u okviru zdravstvenih i drugih ustanova.


Zagreb, 2016.

7

Fizioterapeut se kroz diplomsku razinu obrazovanja osposobljava za: - prepoznavanje i primjenu usko strunih oblika fizioterapijske procjene i procesa fizioterapije, - primjenu ue strunih oblika fizioterapijske prakse sa principima zasnovanim na dokazima - razviti, unaprijediti i primijeniti specifina znanja i vjetine u usko-strunom podruju fizioterapije (odabir modula: miino-kotanog, neurolokog, kardio-respiratornog ili fizioterapije u sportu) - razumijevanje teorije i metodologije primjene razliitih modela pouavanja u klinikom i akademskom okruenju, - planiranje, primjenu i evaluaciju odgovarajuih modela pouavanja sukladno karakteristikama pouavanih osoba, - prepoznavanje i primjenu modela pouavanja koji potiu razvoj kritikog miljenja i aktivnog uenja, - uvaavanje i prilagoavanje potrebama sudionika nastavnog procesa, - odgovorno voenje dokumentacije o nastavnom procesu, - primjenu objektivnih metoda procjene te vrednovanja znanja i vjetina, - razumijevanje teorije i metodologije znanstveno-istraivakog rada, - kritiku analizu istraivanja u podruju fizioterapije i srodnih podruja, - sudjelovanje u strunim i znanstvenim projektima koji se bave opravdanou i uinkovitou primjene fizioterapijskih programa, metoda i koncepata, te ostalim istraivanjima, - samostalno iniciranje, planiranje i provedbu istraivanja iz podruja fizioterapije, te izvjetavanje o provedenom istraivanju i njegovim rezultatima, - objavljivanje rezultata provedenog istraivanja, - samostalnu i odgovornu primjenu ue strunog podruja fizioterapije. Zavretkom diplomske razine studija diplomirani fizioterapeut bit e sposoban: - doprinijeti razvoju primjene fizioterapijske prakse zasnovane na dokazima, - odgovorno odluivati u sloenim i nepredvidivim situacijama, - razvijati originalnost u primjeni i prenoenju znanja, - pridonijeti razvoju svijesti o potrebi daljnjeg profesionalnog razvoja te potrebi prepoznavanja i rjeavanja problema u razvoju profesije.

2.5.2. Ishodi uenja Nakon zavrenog specijalistikog diplomskog studija student e biti osposobljen:

- definirati standarde i specifine modele primjene fizioterapijskih usluga prema pojedincu, organizaciji i zajednici

- pridonijeti i argumentirati razvoj kvalitete pruanja fizioterapijskih usluga - kontinuirano obnavljati i unapreivati znanja i vjetina ue specijalnosti - razvijati kritiko miljenje i primjenu znanja i vjetina baziranu na dokazima - primijeniti znanja i vjetine u usko strunom podruju fizioterapije - unaprijediti znanja i vjetine u skladu sa novim spoznajama tuih

istraivakih iskustava kao i vlastitog - analizirati ulogu fizioterapeuta u timskom radu i primijeniti ju u klinikoj i

istraivakoj praksi - prepoznati i primijeniti razliite mogunosti upravljanja zdravstvenim

procesima u cilju planiranja, programiranja, usmjeravanja, kontroliranja i koordiniranja u podruju fizioterapije

- argumentirano odluivati u sloenim i nepredvidivim situacijama


Zagreb, 2016.

8

- pridonijeti razvoju svijesti za daljnji profesionalni razvoj i prepoznavanje te rjeavanje problema u fizioterapiji

- razvijati originalnost u prenoenju znanja - razvijati i poticati originalnost u usko klinikom radu fizioterapeuta - analizirati razlike i slinosti te poveznice primjenjenih/klinikih znanja i

akademskih - argumentirati i primijeniti istraivaki rad fizioterapeuta - argumentirati i primijeniti kliniki rad fizioterapeuta - argumentirati i primijeniti edukacijski rad fizioterapeuta - razlikovati metodologiju istraivakog rada - razlikovati metodologiju poduavanja - razlikovati metodologiju u klinikom radu sa pacijentima - argumentirati i napraviti poveznicu izmeu rukovodeih struktura drutva i

fizioterapeuta - napraviti poveznicu izmeu pacijenata te udruga pacijenata sa strunim

timom - napraviti poveznicu izmeu znanstveno-istraivakih struktura i strunog

tima - napraviti poveznicu izmeu edukacijskih ustanova, studenata i ire drtvene

zajednice sa strunim timom - napraviti kvalitetno predstavljanje struke u meunarodnom okruenju


Zagreb, 2016.

9

2.5.3. Osposobljenost za obavljanje poslova Diplomirani fizioterapeut doprinosi unapreenju struke u klinikom i

strunom okruenju primjenom znanja i vjetina iz usko specijalistikog podruja. Diplomirani fizioterapeut sudjeluje u provoenju teorijske i praktine nastave studenata na preddiplomskoj razini, te obrazovanju drugih strunjaka u zdravstvenim i drugim ustanovama. Diplomirani fizioterapeut sudjeluje u klinikom i istraivakom radu, pridonosi uinkovitoj organizaciji fizioterapijske djelatnosti sudjelujui u planiranju organizacije rada. Diplmrani fizioterapeut svojom aktivnou u akademskom okruenju pridonosi boljem i praktinijem razumijevanju uloge i zadataka fizioterapeuta, te pomae u oblikovanju nastavnog plana i programa sukladno standardima moderne fizioterapijske profesije. Aktivno podupire ideju trajnog profesionalnog usavravanja fizioterapeuta sudjelujui u organiziranju i provoenju razliitih oblika trajnog usavravanja. Diplomirani fizioterapeut pridonosi objedinjavanju fizioterapijske prakse sa njezinom teorijskom i znanstvenom pozadinom, te tako utjee na ire drutveno poimanje uloge fizioterapeuta i fizioterapijske profesije. Na taj nain usmjerava i ubrzava nune promjene u fizioterapijskoj praksi i edukaciji sukladno svjetskim standardima. Poslovi i zadaci diplomiranog fizioterapeuta u nastavnoj djelatnosti: - planiranje, programiranje, organiziranje i provoenje nastavnih sadraja iz ue strunog podruja fizioterapije, - primjena specifinih nastavnih metoda u prenoenje znanja i vjetina iz podruja fizioterapije, - praenje novih spoznaja i unapreenje nastavnih sadraja, - izrada i objavljivanje strune literature koja se koristi u nastavi, - odabir i primjena suvremenih nastavnih pomagala, - provjera znanja, vjetina i sposobnosti studenata, - cjelokupna evaluacija nastavnog procesa, - mentorstvo studentima i fizioterapeutima, - postavljanje ciljeva i zadataka istraivakog rada u podruju fizioterapije - sudjelovanje u istraivakim projektima u podruju fizioterapije, - sposobnost procjene i postavljanja vrijednosti rezultata istraivakog rada i njegovog doprinosa struci, - sudjelovanje u izradi i razvoju nastavnih planova i programa preddiplomske i diplomske razine studija fizioterapije, - administrativni zadaci planiranja, organiziranja, provedbe i evaluacije pojedinih nastavnih programa. Poslovi i zadaci diplomiranog fizioterapeuta u klinikom okruenju: - primjena znanja i vjetina iz ue strunog podruja fizioterapije, - sudjelovanje i savjetovanje u radu strunog tima, - planiranje, organiziranje i sudjelovanje u klinikoj edukaciji fizioterapeuta, - provoenje i provjera praktinih znanja i vjetina u fizioterapiji, - sudjelovanje u klinikim istraivakim projektima i doprinos promociji fizioterapijske prakse zasnovane na dokazima, - sudjelovanje u unapreenju kvalitete organizacije i sadraja fizioterapijskih i ostalih zdravstvenih usluga, - doprinos programima trajnog profesionalnog usavravanja fizioterapeuta, - planiranje, programiranje, usmjeravanje, kontroliranje i koordiniranje u podruju fizioterapije,

- primjena standardnih i specifinih modela fizioterapijskih usluga prema pojedincu, organizacijama i zajednici,


Zagreb, 2016.

10

- mentorstvo studentima. Diplomrani fizioterapeut takoer se moe ukljuiti u djelatnost i aktivnosti strunih organa i povjerenstava obrazovnih, zdravstvenih i socijalnih ustanova, profesionalnih udruga i dravnih tijela, te tako doprinijeti promociji i unapreenju cjelovite fizioterapijske profesije kroz: - planiranje i organiziranje aktivnosti trajnog profesionalnog usavravanja, - organiziranje i sudjelovanje u razmjeni znanja i vjetina ue specijalnosti na domaoj i meunarodnoj razini, - organiziranje edukativnih aktivnosti u cilju promocije zdravog naina ivota i prevencije bolesti, - sudjelovanje u procesu izdavanja dozvole za rad fizioterapeutima u Republici Hrvatskoj, - sudjelovanje u procesu prilagodbe zakonske regulative vezane uz fizioterapijsku djelatnost.


Zagreb, 2016.

11

3. OPIS PROGRAMA

3.1. POPIS OBVEZNIH I IZBORNIH PREDMETA I/ILI MODULA S BROJEM SATI AKTIVNE NASTAVE POTREBNIH ZA NJIHOVU IZVEDBU I BROJEM ECTS-BODOVA

3.1.1. Popis predmeta specijalistikog diplomskog strunog studija fizioterapije

R. br. Predmet P S V UK ECTS

1. Analiza pokreta ljudskog tijela 25 25 25 75 7

2. Biomehanika 25 0 25 50 4

3. Fiziologija vjebanja 35 20 15 70 6

4. Istraivanja u fizioterapiji 35 25 35 95 9,5

5. Menadment u zdravstvu 25 15 0 40 3

6. Metode rada u nastavi 25 15 15 55 4

7. Motorika kontrola i motoriko uenje 35 35 25 95 9,5

8. Odabrane teme iz psihologije 25 15 15 55 5,5

9. Profesionalni projekt 15 15 130 160 15

10. Socijalno ekonomski aspekti razvoja fizioterapije 15 15 0 30 3,5

11. Timska suradnja i rehabilitacija 15 15 0 30 3

12. IZBORNI MODULI*: 95 45 470 610 41

13. IZBORNI PREDMETI** - - - - 9

UKUPNO: 370 240 755 1365 120

IZBORNI MODULI*:

12.1. MIINO-KOTANA FIZIOTERAPIJA

12.1.1 Klinika praksa u miino-kotanoj fizioterapiji I 0 0 95 95 4,5

12.1.2 Klinika praksa u miino-kotanoj fizioterapiji II 0 0 215 215 9,5

12.1.3 Miino-kotana fizioterapija 35 15 120 170 16

12.1.4 Poremeaji miino-kotanog sustava 35 15 15 65 5,5

12.1.5.

Specifine metode procjene u miino-kotanoj fizioterapiji

25 15 25 65 5,5

UKUPNO: 95 45 470 610 41

12.2. KARDIO-RESPIRATORNA FIZIOTERAPIJA

12.2.1 Klinika praksa u kardio-respiratornoj fizioterapiji I 0 0 95 95 4,5

12.2.2 Klinika praksa u kardio-respiratornoj fizioterapiji II 0 0 215 215 9,5

12.2.3 Kardio-respiratorna fizioterapija 35 15 120 170 16

12.2.4 Patofiziologija kardiorespiratornog sustava 35 15 15 65 5,5

12.2.5.

Specifine metode procjene u kardio-respiratornoj fizioterapiji

25 15 25 65 5,5

UKUPNO: 95 45 470 610 41

12.3. NEUROFIZIOTERAPIJA

12.3.1 Klinika praksa u neurofizioterapiji I 0 0 95 95 4,5

12.3.2 Klinika praksa u neurofizioterapiji II 0 0 215 215 9,5

12.3.2 Neurofizioterapija 35 15 120 170 16

12.3.4 Neuroznanost 35 15 15 65 5,5

12.3.5 Specifine metode procjene u neuro-fizioterapiji 25 15 25 65 5,5

UKUPNO: 95 45 470 610 41

IZBORNI PREDMETI**

13.1. Upravljanje stresom 15 0 15 30 3

13.2. Upravljanje sukobima 15 0 15 30 3

13.3. Osnove radiologije za fizioterapeute 15 0 15 30 3

13.4. Osnove ehokardiografije 15 0 15 30 3

13.5. Palijativna skrb 15 0 15 30 3

13.6. Trening ivotnih vjetina 15 0 15 30 3

13.7. Rehabilitacija putem pokreta 15 0 15 30 3

13.8. Urogenitalna disfunkcija 15 0 15 30 3


Zagreb, 2016.

12

13.9. Funkcijska anatomija lokomotornog sustava 15 0 15 30 3

13.10. Gerontofizioterapija 15 15 0 30 3

*Student je tijekom studija duan izabrati jedan Izborni modul iz odgovarajueg ue strunog podruja fizioterapije. **Student je tijekom studija obavezan prikupiti najmanje 9 ECTS bodova iz grupe izbornih predmeta

3.1.2. Nastavni plan specijalistikog diplomskog strunog studija fizioterapije po semestrima i studijskim godinama

I. godina II. godina

R. br.

Predmet 1. sem 2. sem 3. sem 4. sem

P S V P S V P S V P S V

1. Analiza pokreta ljudskog tijela

0 0 0 25 25 25 0 0 0 0 0 0

2. Biomehanika 25 0 25 0 0 0 0 0 0 0 0 0

3. Fiziologija vjebanja

35 20 15 0 0 0 0 0 0 0 0 0

5. Istraivanja u fizioterapiji

25 15 25 10 10 10 0 0 0 0 0 0

4. Menadment u zdravstvu

0 0 0 0 0 0 25 15 0 0 0 0

6. Metode rada u nastavi

0 0 0 0 0 0 25 15 15 0 0 0

7. Motorika kontrola i motoriko uenje

25 25 15 10 10 10 0 0 0 0 0 0

8. Odabrane teme iz psihologije

25 15 15 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9. Profesionalni projekt

0 0 0 0 0 0 0 0 0 15 15 130

10. Socijalno ekonomski aspekti razvoja fizioterapije

0 0 0 0 0 0 15 15 0 0 0 0

11. Timska suradnja i rehabilitacija

0 0 0 0 0 0 15 15 0 0 0 0

12. IZBORNI MODULI*:

0 0 0 60 30 135 25 0 165 10 15 170

13. IZBORNI PREDMETI**

- - - - - - - - - - - -

UKUPNI ZBROJ SATI

135 75 95 105 75 180 105 60 180 25 30 300

ZBROJ SATI PO SEMESTRIMA

305 360 345 355

ZBROJ SATI KOLSKE GODINE

665 700

*Student je tijekom studija duan izabrati jedan Izborni modul iz odgovarajueg ue strunog podruja fizioterapije. ** Student je tijekom studija obavezan prikupiti najmanje 9 ECTS bodova iz skupine Izbornih predmeta.


Zagreb, 2016.

13

3.1.3. Nastavni plan specijalistikog diplomskog strunog studija fizioterapije po studijskim godinama

Prikaz nastavnog plana I. godine specijalistikog diplomskog strunog studija fizioterapije

1. GODINA STUDIJA

I. SEMESTAR II. SEMESTAR UK. ECTS r.b. PREDMET P S V ECTS P S V ECTS

Analiza pokreta ljudskog tijela

0 0 0 0 25 25 25 7 7

Biomehanika II 25 0 25 4 0 0 0 0 4

Fiziologija vjebanja 35 20 15 6 0 0 0 0 6

Istraivanja u fizioterapiji

25 15 25 5,5 10 10 10 4 9,5

Motorika kontrola i motoriko uenje

25 25 15 6 10 10 10 3,5 9,5

Odabrane teme iz psihologije

25 15 15 5,5 0 0 0 0 5,5

Izborni modul*: 0 0 0 0 60 30 135 15,5 15,5

Izborni predmet* - - - 0 0 0 0 3 3

Ukupan zbroj sati 135 75 95 105 75 180

Ukupan broj sati/ECTS po semestru

305 30 360 30 60

UKUPNO 665

IZBORNI MODUL*: KARDIO-RESPIRATORNA FIZIOTERAPIJA

Specifine metode procjene u kardio-respiratornoj fizioterapiji

0 0 0 0 25 15 25 5,5 5,5

Patofiziologija kardio-respiratornog sustava

0 0 0 0 35 15 15 5,5 5,5

Klinika praksa u kardio-respiratornoj fizioterapiji I

0 0 0 0 0 0 95 4,5 4,5



0 0 225 15,5 15,5

IZBORNI MODUL*: MIINO-KOTANA FIZIOTERAPIJA

Specifine metode procjene u miino-kotanoj fizioterapiji

0 0 0 0 25 15 25 5,5 5,5

Poremeaji miino-kotanog sustava

0 0 0 0 35 15 15 5,5 5,5

Klinika praksa u miino-kotanoj fizioterapiji I

0 0 0 0 0 0 95 4,5 4,5



0 0 225 15,5 225

IZBORNI MODUL*: NEUROFIZIOTERAPIJA

Specifine metode procjene u neurofizioterapiji

0 0 0 0 25 15 25 5,5 5,5

Neuroznanost 0 0 0 0 35 15 15 5,5 5,5

Klinika praksa u neurofizioterapiji I

0 0 0 0 0 0 95 4,5 4,5


Ukupan broj sati/ECTS po

0 0 225 15,5 15,5


Zagreb, 2016.

14

1. GODINA STUDIJA

I. SEMESTAR II. SEMESTAR UK. ECTS r.b. PREDMET P S V ECTS P S V ECTS

semestru

IZBORNI PREDMETI**

Osnove ehokardiografije 0 0 0 0 15 0 15 3 3

Palijativna skrb 0 0 0 0 15 0 15 3 3

Trening ivotnih vjetina 0 0 0 0 15 0 15 3 3

Funkcijska anatomija lokomotornog sustava

0 0 0 0 15 0 15 3 3

Prikaz nastavnog plana II. godine specijalistikog diplomskog strunog studija fizioterapije

2. GODINA STUDIJA

III. SEMESTAR IV. SEMESTAR UK. ECTS r.b. PREDMET P S V ECTS P S V ECTS

Menadment u zdravstvu

25 15 0 3 0 0 0 0 3

Metode rada u nastavi 25 15 15 4 0 0 0 0 4

Profesionalni projekt 0 0 0 0 15 15 130 15 15

Socijalno ekonomski aspekti razvoja fizioterapije

15 15 0 3,5 0 0 0 0 3,5

Timska suradnja i rehabilitacija

15 15 0 3 0 0 0 0 3

Izborni modul* 25 - 165 13,5 10 15 170 12 25,5

Izborni predmet* - - - 3 - - - 3 6



345 30 355 30 60

UKUPNO 700

IZBORNI MODUL*: KARDIO-RESPIRATORNA FIZIOTERAPIJA

Kardio-respiratorna fizioterapija

25 0 70 9 10 15 50 7 16

Klinika praksa u kardio-respiratornoj fizioterapiji II

0 0 95 4,5 0 0 120 5 9,5



190 13,5 195 12 25,5

IZBORNI MODUL*: MIINO-KOTANA FIZIOTERAPIJA

Miino-kotana fizioterapija

25 0 70 9 10 15 50 7 16

Klinika praksa u miino-kotanoj fizioterapiji II

0 0 95 4,5 0 0 120 5 9,5



190 13,5 195

IZBORNI MODUL*: NEUROFIZIOTERAPIJA

Neurofizioterapija 25 0 70 9 10 15 50 7 16

Klinika praksa u neurofizioterapiji II

0 0 95 4,5 0 0 120 5 9,5


Ukupan broj sati/ECTS

190 13,5 195


Zagreb, 2016.

15

2. GODINA STUDIJA

III. SEMESTAR IV. SEMESTAR UK. ECTS r.b. PREDMET P S V ECTS P S V ECTS

IZBORNI PREDMETI**

Upravljanje stresom 0 0 0 0 15 0 15 3 3

Upravljanje sukobima 0 0 0 0 15 0 15 3 3

Rehabilitacija putem pokreta

0 0 0 0 15 0 15 3 3

Urogenitalna disfunkcija 0 0 0 0 15 0 15 3 3

Osnove radiologije za fizioterapeute

15 0 15 3 0 0 0 0 3

Gerontofizioterapija 15 15 0 3 0 0 0 0 3


Zagreb, 2016.

16

3.2. OPIS PREDMETA

1. ANALIZA POKRETA LJUDSKOG TIJELA

SEMESTAR P S V ECTS

2 25

25

25

7

Okvirni sadraj predmeta

Postupci i parametri analize pokreta ljudskog tijela. Funkcionalna analiza posture i posturalne adaptacije ljudskog tijela. Funkcionalna analiza hoda: metode i postupci za analizu hoda, karakteristike normalnog hoda i oblici odstupanja od normalnog hoda, karakteristini oblici patolokog hoda kod bolesti i poremeaja te funkcionalna analiza hoda u procesu lijeenja. Funkcionalna analiza aktivnosti gornjih ekstremiteta i trupa kroz aktivnosti svakodnevnog ivota: metode i postupci analize pokreta gornjeg ekstremiteta, karakteristike normalne funkcije i oblici odstupanja od normalne funkcije, karakteristini oblici patoloke funkcije gornjeg ekstremiteta kod bolesti i poremeaja, funkcionalna analiza aktivnosti gornjeg ekstremiteta u procesu lijeenja. Funkcionalna analiza promjena posturalnih poloaja (transfera): metode i postupci analize transfera: karakteristike normalne funkcije i najee potekoe pri promjeni posturalnih poloaja, karakteristini oblici prilagodbe transfera kod bolesti i poremeaja . Funkcionalna analiza ravnotee: dinamika i statika ravnotea, metode i postupci analize ravnotee, analiza uzroka poremeaja ravnotee kod bolesti i poremeaja funkcionalna analiza ravnotee u procesu lijeenja. Principi i postupci primjene izokinetike u analiza pokreta ljudskog tijela, interpretacija rezultata izokinetike analize te primjena izokinetike u procesu lijeenja bolesti. Principi i postupci tehnologije virtualne realnosti u analizi pokreta ljudskog tijela, interpretacija rezultata analize i primjena virtualne realnosti u procesu lijeenja bolesti. Ishodi uenja Nakon zavrenog kolegija student e biti osposobljen:

- definirati postupke i parametre analize pokreta ljudskog tijela - analizirati posturalnu adaptaciju, hod i aktivnosti dnevnog ivota - razlikovati analizu pokreta pojedinih segmenata ljudskog tijela - napraviti funkcionalnu analizu transfera zdravog i bolesnog ovjeka - napraviti funkcionalnu analizu ravnotee i drugih motorikih sposobnosti ovjeka - nabrojati i razlikovati principe izokinetike u fizioterapijskom procesu - opisati principe tehnologije VR u fizioterapiji

Razvijanje opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) za svaki pojedini predmet i/ili modul Savladavanjem sadraja predmeta student e unaprijediti znanja potrebna za razumijevanje zakonitosti pokretanja ljudskog tijela te njihovu primjenu u okviru ue strune discipline. Savladavanjem sadraja predmeta student e biti sposoban: - opisati postupke i parametre analize ljudskog tijela - opservirati i opisati funkcionalne aktivnosti ljudskog tijela - prepoznati odstupanja od normalnih funkcionalnih aktivnosti - aktivno analizirati oblike i uzroke odstupanja od normalne funkcije - prepoznati korisnost i svrsishodnost odabranih postupaka lijeenja - aktivno sudjelovati u timskoj procjeni, planiranju intervencije i evaluaciji postupaka lijeenja - prepoznati i procijeniti postupke izokinetike analize pokreta, - prepoznati i procijeniti postupke tehnologije virtualne realnosti u analizi pokreta


Zagreb, 2016.

17

- kritiki analizirati rezultate odabrane analize pokreta ljudskog tijela - prepoznati i procijeniti razliite postupke biomehanikih oblika tehnologije u analizi pokreta ljudskog tijela.

Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja

Predavanja, seminari i vjebe u praktikumu.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita

1. Filipovi V i sur. Procjena balansa i posture u fizioterapiji. (Nastavna skripta) Visoka zdravstvena kola, Zagreb, 2005.

2. Mejovek M. Dinamika analiza gibanja u sportu. U: Sportska medicina (ur. Peina, M, Heimer, S.) Zagreb: Naprijed. 1995.

3. Medved V. Analiza elektromiograma u sportu. U: Sportska medicina. (ur. Peina, M, Heimer, S.) Zagreb: Naprijed. 1995.

4. Whittle WM. Gait analysis: an introduction. Butterworth-Heinemann, Oxford OX2 8DP. 2002.

5. Davies GJ. A compendium of isokinetics in clinical usage. S and S Publishers, Wisconsin. 1995. 1-55, 121-351.

6. Stryer L. Biochemistry. Freeman and company, New York. 1995.

7. Filipovi V. Virtualna realnost u fizioterapiji. (Nastavni tekstovi) Visoka zdravstvena kola, Zagreb. 2004. 3-40.

8. Adamovich S, Merians A, Bozan, R. A Virtual Reality based exercise system for hand rehabilitation post stroke. Presence, Special Issue on Virtual rehabilitation. 2005.

9. Manjulodevi K, Flint JA, Grigore Burdea J, et.al. Manipulation practise for upper-limb amputees using Virtual reality. Presence. Special Issue on Virtual rehabilitation. 2005.

Popis literature koja se preporuuje kao dopunska 1. Jari S. Biomehanika humane lokomocije sa biomehanikom sporta. Beograd: Dosije, 1997. 2. Guyton AC, Hall JE. Medicinska fiziologija. Zagreb: Medicinska naklada. 2003. 3. Filipovi V. Biomehanika analiza lokomocije i posturalnih svojstava kod idiopatskih adolescentnih skolioza. (Magistarski rad) Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu: 2003. 4. Filipovi V, Viski-talec N, talec J, Popovi E, Vuk S. SYDACK System of Diagnosis and Control in Kinesitherapy. ITI 2006 Proceedings of the 28th International Conference on Information Technology Interface, Cavtat, 2006;239-244. 5. Magee DJ. Orthopedic physical assessment. Saunders Company, London.1992. 579-608. 6. Nordin M, Frankel VH. Basic biomechanics of the musculoskeletal system. Lea and Febinger, Malvern. 1989. Bodovna vrijednost svakog predmeta odreena u skladu s ECTS-om uz odgovarajue obrazloenje

7 ECTS bodova predstavlja optereenje od 189 sati, prisustvovanja studenta na predavanjima i seminarima predvienim nastavnim planom, pripremu i prisustvovanje na vjebama u praktikumu te pripremu i prezentaciju usvojenog znanja kroz kolokvije, praktini, pismeni i usmeni ispit. U skladu sa Bolonjskim procesom student je aktivno ukljuen u nastavni proces do punog broja ECTS bodova.

Nain polaganja ispita Kolokviji iz pojedinih tematskih podruja, pismeni i usmeni ispit.


Zagreb, 2016.

18

Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula Izvedba programa prati se putem anonimne ankete o kvaliteti organizacije nastave, sadraja predmeta i radu predavaa i voditelja vjebi. Ocjenjuju se koristi izlaganja, sadraj, pripremljenost nastavnika, jasnoa izlaganja, koliina novih sadraja i ostale dimenzije sadraja. Administrativno se usporeuje plan i njegovo izvrenje kao i broj studenata koji pohaaju predavanja, seminare i vjebe.


Zagreb, 2016.

19

2. BIOMEHANIKA SEMESTAR P S V ECTS

1 25

0 25

4


Principi biomehanike i biomehanikih mjerenja. Kinetika, kinematika i elektromiografska mjerenja lokomocije. Biomehaniki prikaz i objanjenje bazinih oblika lokomocije: hod, tranje, skakanje, bacanje i udaranje. Opis i primjena mjernih postupaka i aparature za prikaz relevantnih podataka o bazinim oblicima lokomocije.

Postupci planiranja i provoenja kinematikog mjerenja u biomehanici pomou trodimenzionalnih optoelektrinih i video mjernih sistema. Postupci planiranja i provoenja mjerenja u biomehanici upotrebom tenziometrikih platformi. Postupci planiranja i provoenja mjerenja u biomehanici pomou elektromiografskog ureaja.

Usklaivanje relevantnih podataka kinetikog, kinematikog i elektromiografskog mjerenja u jednu cjelinu.

Ishodi uenja Nakon zavrenog kolegija student e biti osposobljen:

- razlikovati principe biomehanikih mjernih postupaka - analizirati bazine oblike lokomocije - primijeniti mjerne postupke u biomehanici - razlikovati postupke planiranja razliitih biomehanikih postupaka - napraviti mjerenja pomou tenziometrikih platformi - napraviti mjerenja pomou elektromiografskog ureaja

Razvijanje opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) za svaki pojedini predmet i/ili modul Savladavanjem sadraja predmeta student e unaprijediti znanja potrebna za razumijevanje biomehanikih mjerenja i njihovu primjenu u okviru ue strune discipline. Savladavanjem sadraja predmeta student e biti sposoban: -razumjeti principe biomehanike i principe biomehanikih mjerenja -objasniti biomehanike osobitosti bazinih oblika lokomocije -sudjelovati u provedbi biomehanikih mjerenja -interpretirati i usporediti rezultate biomehanikih mjerenja

-diskutirati i analizirati odabrane metode mjerenja te kritiki sagledati rezultate.


Predavanja i vjebe u praktikumu.


1. Jari S. Biomehanika humane lokomocije sa biomehanikom sporta. Beograd: Dosije, 1997. 119. 219.

2. Enoka RM. Neuromechanics of human movement. Human Kinetics, 2002. 1. -208.

Popis literature koja se preporuuje kao dopunska

1. Hermens JH, et al. SENIAM European Recommendations for Surface Electromyografi. published by Roessingh Research and Development b.v., 1999., str. 1.-115.


Zagreb, 2016.

20

Bodovna vrijednost svakog predmeta odreena u skladu s ECTS-om uz odgovarajue obrazloenje

4 ECTS bodova predstavlja nastavno optereenje od 108 sati, prisustvovanja studenta na predavanjima predvienim nastavnim planom, pripremu i prisustvovanje na seminarima i vjebama u praktikumu te pripremu i prezentaciju usvojenog znanja kroz kolokvije, praktini, pismeni i usmeni ispit. U skladu sa Bolonjskim procesom student je aktivno ukljuen u nastavni proces do punog broja ECTS bodova.

Nain polaganja ispita Kolokviji iz pojedinih tematskih podruja, praktini, pismeni i usmeni ispit. Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula Izvedba programa prati se putem anonimne ankete o kvaliteti organizacije nastave, sadraja predmeta i radu predavaa i voditelja vjebi. Ocjenjuju se koristi izlaganja, sadraj, pripremljenost nastavnika, jasnoa izlaganja, koliina novih sadraja i ostale dimenzije sadraja. Administrativno se usporeuje plan i njegovo izvrenje kao i broj studenata koji pohaaju predavanja i vjebe.


Zagreb, 2016.

21

3. FIZIOLOGIJA VJEBANJA SEMESTAR P S V ECTS

1 35

20

15

6


Anatomsko-fizioloke karakteristike miia i funkcija miia u vjebanju. Uloga kardiovaskularnog i respiratornog sustava u motorikoj funkciji. Funkcionalna neuro-anatomska osnova motorikog sustava, uloga sredinjeg ivanog sustava u nadzoru nad pokretima i posturalnom prilagodbom tijela, uloga plastinosti mozga u motorikoj funkciji. Fizioloke osnove pokreta/vjebanja u cilju terapije i treninga. Osnovne zakonitosti ciljanog vjebanja u terapijskom i trenanom procesu, te utjecaj vjebanja na tjelesne funkcije. Utjecaj vjebanja na poveanje aerobnog kapaciteta, miine mase, prehranu i kontrolu tjelesne teine; utjecaj vjebanja na fizioloke sustave organizma ovjeka. Sposobnost prilagodbe organizma na optereenje; djelovanje razliitih oblika optereenja na miino-kotani sustav i ostale sustave tijela. Fizioloke razliitosti spola i dobi u procesu vjebanja. Karakteristike posebnih programa prilagoenih ivotnoj dobi i zdravstvenom statusu. Planiranje i parametri individualne prilagodbe vjebanja u skladu sa ciljevima terapije i treninga. Ishodi uenja Nakon zavrenog kolegija student e biti osposobljen:

- definirati ulogu pojedinih sustava ljudskog tijela - razlikovati funkciju pojedinih sustava u motorikoj funkciji ovjeka - nabrojati fizioloke osnove u cilju fizioterapije - opisati zakonitosti ciljanog vjebanja te njegov utjecaj na pojedine funkcije ovjeka - argumentirati utjecaj vjebanja na razliite kapacitete ovjekovog tijela - razlikovati utjecaj spola i dobi u procesu fizioterapije - opisati planiranje individualne terapije

Razvijanje opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) za svaki pojedini predmet i/ili modul Savladavanjem sadraja predmeta student e usvojiti znanja potrebna za praenje sadraja predmeta ue strune discipline i odgovorno provoenje fizioterapije. Savladavanjem sadraja predmeta student e biti sposoban: - opisati anatomsko- fizioloke karakteristike miia i njihovu funkciju - opisati ulogu kardiovaskularnog i respiratornog sustava u motorikoj funkciji - prepoznati i razlikovati zakonitosti ciljanog vjebanja - razlikovati oblike optereenja - razlikovati stupnjeve sposobnosti organizma u adaptaciji na optereenje - planirati i postaviti parametre individualne prilagodbe trenanog ili terapijskog procesa.

Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja Predavanja, seminari i vjebe u praktikumu.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita 1. Guyton AC, Hall JE. Medicinska fiziologija. Zagreb: Medicinska naklada. 2003. 2. Gamulin S, Marui M, Kova Z. Patofiziologija. Zagreb: Medicinska naklada. 2002. 3. Enoka RM. Neuromechanics of human movment. Human Kinetics, 2002.


Zagreb, 2016.

22

4. Sharkey B. Fitness and health. Human Kinetics, 2002 . 5. Kolt GS. Snyder-Mackler L. Physical Therapies in Sport and Exercise. Churchill Livingstone, 2003.

Popis literature koja se preporuuje kao dopunska 1. Heimer S, Matkovi B. Kinezioloka fiziologija. U: Prirunik za sportske trenere.

Zagreb: Fakultet za fiziku kulturu Sveuilita u Zagrebu. 1997.

Bodovna vrijednost svakog predmeta odreena u skladu s ECTS-om uz odgovarajue obrazloenje 6 ECTS bodova predstavlja nastavno optereenje od 162 sati, prisustvovanja studenta na predavanjima i seminarima predvienim nastavnim planom, pripremu i prisustvovanje na vjebama u praktikumu te pripremu i prezentaciju usvojenog znanja kroz kolokvije, praktini, pismeni i usmeni ispit.

U skladu sa Bolonjskim procesom student je aktivno ukljuen u nastavni proces do punog broja ECTS bodova.

Nain polaganja ispita Kolokviji iz pojedinih tematskih podruja, praktini, pismeni i usmeni ispit.

Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula Izvedba programa prati se putem anonimne ankete o kvaliteti organizacije nastave, sadraja predmeta i radu predavaa i voditelja vjebi. Ocjenjuju se koristi izlaganja, sadraj, pripremljenost nastavnika, jasnoa izlaganja, koliina novih sadraja i ostale dimenzije sadraja. Administrativno se usporeuje plan i njegovo izvrenje kao i broj studenata koji pohaaju predavanja i vjebe.


Zagreb, 2016.

23

4. ISTRAIVANJA U FIZIOTERAPIJI

SEMESTAR P S V ECTS

1,2 35

25

35

9,5


Temeljne pretpostavke istraivakog procesa znanstveni pristup. Vanost istraivanja za razvoj fizioterapije: fizioterapeut kao korisnik rezultata istraivanja i kao sudionik u istraivakom procesu. Putovi spoznaje i uloga pojedinih elemenata: teorija, istraivanje, hipoteze i varijable. Uzorak i populacija: vrste uzoraka i naini odabira uzorka. Etiki problemi u istraivanju. Mjerenje i mjerne ljestvice: metrijske osobine mjernog postupka - pouzdanost, valjanost, objektivnost i osjetljivost; vrste mjernih ljestvica. Vrste istraivanja. Kvalitativna istraivanja: pregled kvalitativnog istraivanja, vrste kvalitativnih istraivanja, elementi oblikovanja kvalitativnog istraivanja. Pretpostavke kvalitativnog istraivanja: prikupljanje podatka, analiza podataka, pretpostavke pouzdanosti i valjanosti, ogranienja kvalitativnih istraivanja. Nacrti istraivanja na jednom subjektu i sekvencijalna istraivanja u klinikim uvjetima. Predeksperimentalni, eksperimentalni, i kvazi-eksperimentalni istraivaki nacrti: izbor uzorka, kontrola, valjanost, registriranje podataka. Longitudinalni istraivaki nacrti; Kritiki pregled objavljenih istraivanja: proces kritike analize i kritika istraivakog lanka. Prikupljanje podataka i mjerenje: izvori podataka mjerenje, opaanje, postavljanje pitanja i ostali izvori podataka; registriranje i pohranjivanje podataka. Multivarijantni pristup u nacrtima istraivanja. Uvod u multivarijatne postupke analize podataka. Opi multivarijatni linearni model. Osnovi faktorske analize. Regresijska analiza: osnovni modeli. Analiza varijaance. Diskriminativna analiza. Analiza preivljavanja. Primjena raunalnih programa za provedbu multivarijatnih analiza podataka. Proces razvoja prijedloga istraivanja i njegova struktura. Pisanje izvjetaja o rezultatima istraivanja: priprema rukopisa za objavljivanje, dijelovi izvjetaja. Preporuke za pisanje i oblikovanje izvjetaja o rezultatima istraivanja. Ishodi uenja Nakon zavrenog kolegija student e biti osposobljen:

- prepoznati i opisati vanost i znaaj istraivanja za razvoj fizioterapije - identificirati i navesti elemente istraivakog procesa - procijeniti i predvidjeti etike probleme nekog istraivanja - odabrati adekvatne mjerne postupke za prikupljanje podataka - izdvojiti i opisati obiljeja podataka na pojedinoj mjernoj skali - odabrati odgovarajui istraivaki nacrt za provedbu istraivanja - nabrojati i opisati postupke multivarijatne analize - objasniti podatke prikupljene u istraivanju - koristiti, prosuditi i interpretirati strunu literaturu - prikazati i sainiti izvjetaj o rezultatima istraivanja -planirati fizioterapijsku intervenciju uvaavajui rezultate istraivakog rada

Razvijanje opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) za svaki pojedini predmet i/ili modul Savladavanjem sadraja predmeta student e usvojiti znanja potrebna za sudjelovanje u istraivakom radu te profesionalno i odgovorno provoenje fizioterapije. Savladavanjem sadraja predmeta student e biti sposoban: - prepoznati vanost i znaaj istraivanja za razvoj fizioterapije


Zagreb, 2016.

24

- prepoznati elemente istraivakog procesa - prepoznati etike probleme nekog istraivanja - odabrati adekvatne mjerne postupke za prikupljanje podataka - prepoznati i opisati obiljeja podataka na pojedinoj mjernoj skali - izabrati odgovarajui istraivaki nacrt za provedbu istraivanja - opisati i koristiti metode i postupke multivarijatne analize - imenovati razliite postupke multivarijatne analize i odrediti njihove prednosti i nedostatke - odabrati odgovarajue postupke analize ovisno o vrsti podataka kojom raspolau - provesti postupke multivarijatne analize podataka uz primjenu raunalnog programa - interpretirati podatke prikupljene u istraivanju - pratiti strunu literaturu - pripremiti i sainiti izvjetaj o rezultatima istraivanja - planirati fizioterapijsku intervenciju uvaavajui rezultate istraivakog rada.


Nastava e se izvoditi kroz predavanja, seminare i metodike vjebe, a usvajanje znanja studenata e se pratiti kontinuirano tijekom seminara i vjebi provjerom steenih znanja i vjetina te kroz ispit po apsolviranju nastave.


1. Marui M i sur. Uvod u znanstveni rad u medicini (tree, dopunjeno i obnovljeno izdanje). Medicinska naklada. Zagreb, 2004.

2. Mejovek M. Uvod u metode znanstvenog istraivanja. Jastrebarsko: Naklada "Slap" 2003.

3. Halmi A. Multivarijatna analiza u drutvenim znanostima. Alineja. Zagreb, 2003.


1. Petz B. Osnovne statistike metode za nematematiare. Jastrebarsko: Naklada "Slap" 1997. 2. Bork CE. Research in Physical Therapy. Philadelphia: J.B. Lippincott company. 1993.


9,5 ECTS bodova predstavlja nastavno optereenje od 256,5 sati, prisustvovanja studenta na predavanjima i seminarima predvienim nastavnim planom, pripremu i prisustvovanje na metodikim vjebama te pripremu i prezentaciju usvojenog znanja kroz kolokvije, pismeni i usmeni ispit.





Zagreb, 2016.

25

5. MENADMENT U ZDRAVSTVU SEMESTAR P S V ECTS

3 25

15 0 3


to je to menadment. Uloga organizacije i pojedinih dijelova organizacije. Tipologija i uloga modernog voe. Osnovne vjetine upravljanja. Kako se vodi intervju, selekcioniraju kandidati za posao, gradi uspjean tim. Kako se razvijaju sposobnosti kod drugih. Odreivanje ciljeva organizacije, procjena radnog uinka, stimulacija lanova tima za postizanje boljih rezultata. Osnovne postavke funkcioniranja i organiziranja zdravstvenog sustava. Mjesto fizioterapeuta u sustavu, odnos s bolesnikom, odnosi s javnou. Standardi kvalitete. Razlika izmeu mukarca i ene menadera. Fizioterapeut menader. Ishodi uenja Nakon zavrenog kolegija student e biti osposobljen:

- definirati to je to menadment - razlikovati uloge organizacija - opisati tipologiju i ulogu modernog voe - opisati kako se vodi intervju - argumentirati kako se selekcioniraju kandidati za posao i kako se gradi uspjean

tim - nabrojati kako se razvijaju sposobnosti kod drugih - nabrojati osnovne postavke organiziranja zdravstvenog sustava - argumentirati mjesto fizioterapeuta u sustavu te u javnosti - nabrojati standarde kvalitete - definirati razliku izmeu mukarca i ene menadera - opisati to je fizioterapeut menader

Razvijanje opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) za svaki pojedini predmet i/ili modul Savladavanjem sadraja predmeta student e usvojiti temeljna znanja za sudjelovanje u planiranju i organizaciji fizioterapijske djelatnosti. Savladavanjem sadraja predmeta student e biti sposoban: - definirati i prepoznati proces menadmenta i poslove koje obavlja uinkoviti menader prepoznati karakteristike uspjenog menadera - razlikovati karakteristike menadera ene i mukarca - prepoznati i razlikovati tehnike i stilove upravljanja - razumijeti nain odabira kandidata i procjene radnog uinka razvijati vjetine prezentacije i komunikacije s javnou - prepoznati mjesto fizioterapeuta u zdravstvenom sustavu te njegov odnos sa pacijentom te sa javnou.

Oblici provoenja nastave i nain provjere znanja Predavanja i seminari.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita 1. Sikavica P, Bahtijarevi-iber F, Poloki-Voki N. Temelji menadmenta. kolaska

knjiga, Zagreb. 2008.

2. Sikavica P. Poslovno odluivanje. Informator Zagreb. 1994.


Zagreb, 2016.

26


1. Weihrich and Koontz. Menadment. Mate, Zagreb. 1998. 2. Buble M, Management. Ekonomski fakultet Splot. 1999.


3 boda predstavlja nastavno optereenje od 81 sati, prisustvovanja studenta na predavanjima i seminarima predvienim nastavnim planom, izradu seminarskog rada te pripremu i zadovoljavajuu prezentaciju usvojenog znanja kroz pismeni i usmeni ispit.


Nain polaganja ispita Pismeni i usmeni ispit.

Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula Izvedba programa prati se putem anonimne ankete o kvaliteti organizacije nastave, sadraja predmeta i radu predavaa. Ocjenjuju se koristi izlaganja, sadraj, pripremljenost nastavnika, jasnoa izlaganja, koliina novih sadraja i ostale dimenzije sadraja. Administrativno se usporeuje plan i njegovo izvrenje kao i broj studenata koji pohaaju predavanja i seminare.


Zagreb, 2016.

27

6.METODE RADA U NASTAVI SEMESTAR P S V ECTS

3 25 15 15 4


Temeljni pojmovi pedagogije; obrazovanje, odgoj, izobrazba i osposobljavanje, uloga uitelja u procesu uenja, etika i poduavanje, andragogija - cjeloivotno uenje, didaktiki principi nastavnog rada: nastavi plan i program, izrada nastavnih planova i programa. Definicija i razvoj metodike, odnos metodike i drugih znanosti. Predmet istraivanja i specifinosti metoda istraivanja u metodici s osvrtom na aktivno uenje: aktivno itanje i pisanje te rasprava za poticanje kritikog miljenja, suradnikog i iskustvenog uenja. Osnovne karakteristike nastavnog procesa. Organizacijski oblici rada u nastavi, izvannastavni i izvankolski organizacijski oblici rada, sadraji i karakteristike odgojno obrazovnog procesa. Prostori, normativi, upute za planiranje, izgradnju, odravanje i koritenje nastavne opreme: pomono tehnika oprema, vizuelna, auditivna, audiovizuelna i tekstualna sredstva u nastavi. Neposredno i posredno pripremanje nastavnika za rad; pripremanje nastavnika za izvoenje nastavne jedinice, koritenje razliitih izvora informacija za pripremu nastavne jedinice, voenje dokumentacije u odgojno-obrazovnim ustanovama. Evaluacija nastave od polaznika te evaluacija od nastavnika. Ishodi uenja Nakon zavrenog kolegija student e biti osposobljen:

- nabrojiti i opisati temeljne pojmove pedagogije - opisati i usporediti razvoj metodike i drugih znanosti - argumentirati znaaj aktivnog uenja i kritikog miljenja - razlikovati osnovne karakteristike nastavnog procesa - nabrojati i opisati organizacijske oblike rada u nastavi - analizirati normative prostora i opreme u nastavi - napraviti pripremu za nastavni sat - napraviti i provesti nastavni sat - opisati voenje dokumentacije u odgoju i obrazovanju - definirati vanost evaluacije nastavnika

Razvijanje opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) za svaki pojedini predmet i/ili modul Savladavanjem sadraja predmeta student e usvojiti znanja potrebna za razumijevanje i primjenu razliitih modela pouavanja u klinikom i akademskom okruenju. Savladavanjem sadraja predmeta student e biti sposoban: - razlikovati temeljne pedagoke pojmove - razlikovati i definirati didaktike principe nastavnog procesa - definirati pojam metodike i njezinu povezanost sa ue strunim podrujima - prepoznati i razlikovati specifinosti metoda istraivanja u metodici nastave - prepoznati i aktivno sudjelovati u planiranju i provoenju nastave prema principima aktivnog uenja te poticanja kritikog miljenja polaznika - aktivno sudjelovanje u planiranju nastave koritenjem i poticanjem aktivnog itanja pisanje te rasprava u cilju razvoja kritikog miljenja - aktivno sudjelovanje u razvoju suradnikog i iskustvenog uenja tokom nastavnog procesa - razlikovati oblike rada u nastavi - razlikovati vrste nastavnih pomagala i sredstava te aktivno planirati nastavni proces uz pomo nastavne opreme


Zagreb, 2016.

28

- aktivno sudjelovati u pripremi nastavne jedinice - aktivno sudjelovati u izvedbi nastavne jedinice - prepoznavanje i kritiki osvrt na izbor izvora i vrste informacija potrebnih za pripremu nastavne jedinice - primijeniti razliite vrste nastavnih pomagala i sredstava - planirati, primijeniti i evaluirati odgovarajue modele pouavanja sukladno karakteristikama pouavanih osoba - odgovorno voditi dokumentaciju o nastavnom procesu - primijeniti objektivne metode procjene te vrednovanje znanja i vjetina.


Predavanja, seminari i metodike vjebe.


1. Findak V. Metodiki organizacijski oblici rada u edukaciji, sportu i sportskoj rekreaciji, Hrvatski savez za sportsku rekreaciju i Mentorex, Zagreb,1992.

2. Findak V. Programiranje u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi, kolske novine, Zagreb, 1997.

3. Vidovi V, Kletzien SB, Bekavac MC., Grozdani, V. Aktivno uenje i kritiko miljenje u visokokolskoj nastavi. Forum za slobodu odgoja. Zagreb, 2004.

4. Milat J. Pedagogija teorija osposobljavanja . kolska knjiga, Zagreb, 2005.

5. Konig E, Zedler P. Teorije znanosti o odgoju. Educa, Zagreb, 2000.

6. Bognar L, Matijevi M. Didaktika. kolska knjiga, Zagreb, 2002.


1. Kyriacou C. Temeljna nastavna umijea. Educa, Zagreb, 1995.


4 ECTS bodova predstavlja nastavno optereenje od 108 sati, prisustvovanja studenta na predavanjima i seminarima predvienim nastavnim planom, pripremu i prisustvovanje na metodikim vjebama te pripremu i prezentaciju usvojenog znanja kroz kolokvije, praktini, pismeni i usmeni ispit.


Nain polaganja ispita Kolokviji iz pojedinih tematskih podruja, praktini, pismeni i usmeni ispit.



Zagreb, 2016.

29

7.MOTORIKA KONTROLA I MOTORIKO UENJE

SEMESTAR P S V ECTS

1,2 35

35

25

9,5


Pregled klasinih i suvremenih teorija motorike kontrole i njihove primjene u fizioterapiji. Temeljni principi motorike kontrole i motorikog uenja. Neurofizioloki mehanizmi koji su temelj motorike kontrole. Povezanost neurofiziolokih mehanizama i razliitih oblika motorikih aktivnosti. Neurobihevioralni aspekti voljnog pokreta. Struktura i funkcija kortikalnih i subkortikalnih regija povezanih sa svrhovitom voljnom aktivnou. Principi oporavka funkcije, motorikog uenja i funkcionalnog ishoda nakon bolesti, oteenja ili ozljeda kod razliitih skupina korisnika fizioterapije.


- opisati klasine teorije motorikog uenja - definirati temeljne principe motorikog uenja - nabrojati neurofizioloke mehanizme koji su temelj motorikom uenju - usporediti neurofizioloke mehanizme i oblike motorikih aktivnosti - analizirati neurobihevioralne aspekte voljnog pokreta - opisati strukturu kortikalnih i subkortikalnih regija u voljnoj aktivnosti - opisati principe oporavka funkcije nakon bolesti

Razvijanje opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) za svaki pojedini predmet i/ili modul Savladavanjem sadraja predmeta student e biti sposoban uklopiti teorijske aspekte motorike kontrole i motorikog uenja u proces planiranja i provoenja fizioterapijske intervencije kod razliitih skupina korisnika. Savladavanjem sadraja predmeta student e biti sposoban: - razumjeti, opisati i usporediti klasine i suvremene teorije motorike kontrole i njihovu primjenu u fizioterapiji - prepoznati neurofizioloke mehanizme koji su temelj motorike kontrole - razumjeti i opisati temeljne principe motorike kontrole i motorikog uenja - prepoznati i opisati imbenike koji utjeu na motoriko uenje i motoriku kontrolu - prepoznati i opisati tijek i etape motorikog uenja - opisati fizioloke promjene tijekom ivotnog ciklusa koje utjeu na motoriku kontrolu i motoriko uenje - povezati principe motorikog uenja i motorike kontrole s fizioterapijskom procjenom i intervencijom kod razliitih skupina korisnika - planirati fizioterapijsku intervenciju uvaavajui strunu literaturu, principe oporavka funkcije, koncepte motorikog uenja i suvremene postavke motorike kontrole.


Predavanja, seminari i vjebe u praktikumu.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita 1. Deller T, Sebesteny T.: Fotografski atlas neuroanatomije, ur. M.Vuksic, Medicinska

naklada, 2015. 2. Juda M, Kostovi I. Temelji neuroznanosti. Zagreb: MD, 1997. (odabrana

poglavlja) 3. Rose DJ, Christina RW. A Multilevel approach to the Study of Motor Control and

Learning. New York: Benjamin/Cummings, 1996.


Zagreb, 2016.

30

3. Shumway-Cook A, Woollacott MH. Motor control: Theory and practical applications. Lippincott Williams & Wilkins, 2000.


1. Schmidt R, Lee TD. Motor control and learning: A behavioral amphasis. Illinois: Human kinetics. 1998. 2. Nelson CA, Luciana M. Handbook of developmental cognitive neuroscience. Cambridge, 1999.


9,5 bodova predstavlja nastavno optereenje od 256,5 sati, prisustvovanja studenta na predavanjima i seminarima predvienim nastavnim planom, pripremu i prisustvovanje na metodikim vjebama te pripremu i prezentaciju usvojenog znanja kroz kolokvije, praktini, pismeni i usmeni ispit.


Nain polaganja ispita Pismeni rad i usmeni ispit.

Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula Izvedba programa prati se putem anonimne ankete o kvaliteti organizacije nastave, sadraja predmeta, radu predavaa i voditelja vjebi. Ocjenjuju se koristi izlaganja, sadraj, pripremljenost nastavnika, jasnoa izlaganja, koliina novih sadraja i ostale dimenzije sadraja. Administrativno se usporeuje plan i njegovo izvrenje kao i broj studenata koji pohaaju predavanja, seminare i vjebe.


Zagreb, 2016.

31

8. ODABRANE TEME IZ PSIHOLOGIJE

SEMESTAR P S V ECTS

1 25 15 15 5,5


Uenje i ponaanje: teorije uenja, vrste uenja, strategije i tehnike uenja, motivacija, smetnje pamenja, zaboravljanje, koncentracija, vjebe i strategije za poboljanje panje, poduavanje, modifikacija ponaanja, didaktike osnove organiziranih oblika zdravstvenog odgoja i obrazovanja, rad s pojedincem i obitelji, rad s malom grupom, rad sa zajednicom, dinamika grupe, razni oblici grupnog rada. Ljudski odnosi i procesi pomaganja: samosvijest, slika o sebi, samopotovanje, samopouzdanje, samomotivacija, samozatita, podrka. Zdravstveno ponaanje: potrebe, stavovi, vrijednosti, uvjerenja, kultura i obiaji. Ishodi uenja Nakon zavrenog kolegija student e biti osposobljen:

- definirati i objasniti temeljne pojmove uenja i ponaanja - nabrojati smetnje pamenja, zaboravljanja i koncentracije - napraviti vjebe za poboljanje panje i, poduavanja - usporediti organizirane oblike zdravstvenog odgoja i obrazovanja - razlikovati rad s pojedincem i rad sa grupom - opisati najee procese pomaganja - definirati najee oblike zdravstvenog ponaanja

Razvijanje opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) za svaki pojedini predmet i/ili modul Savladavanjem sadraja predmeta student e biti sposoban uklopiti teorijske aspekte ponaanja i uenja u proces planiranja i provoenja fizioterapijske intervencije i edukacije. Savladavanjem sadraja predmeta student e biti sposoban: - opisati i diskutirati teorije i vrste uenja - prepoznati i primijeniti razliite strategije uenja - prepoznati smetnje pamenja i koncentarcije - primijeniti vjebe i strategije za poboljanje panje - odabrati metode i postupke koje e koristiti u organiziranim odgojno obrazovnim aktivnostima u cilju poticanja potrebe pojedinca za brigu o sebi, odnosno poticanja kvalitetnijeg samozbrinjavanja. - prepoznati ljudske odnose - opisati i primijeniti procese pomaganja

- aktivno provoenje aktivnosti usmjerenih unapreenju zdravlja i razvoju pozitivnih stavova prema zdravlju i zdravstvenoj kulturi.


Predavanja, seminari i metodike vjebe.


1. Barath A. Kultura, odgoj i zdravlje. Zagreb, 1995.

2. Zarevski P. Psihologija pamenja i uenja. Jastrebarsko, Naklada Slap, 1994.


1. Kyriacou C. Temeljna nastavna umijea. Zagreb, Educa, 1995.


Zagreb, 2016.

32


5,5 ECTS bodova predstavlja nastavno optereenje od 148,5 sati, prisustvovanja studenta na predavanjima i seminarima predvienim nastavnim planom te pripremu i prezentaciju usvojenog znanja kroz kolokvije, pismeni i usmeni ispit.





Zagreb, 2016.

33

9.PROFESIONALNI PROJEKT SEMESTAR P S V ECTS

4 15 15 130

15


Postavljanje problema istraivanja i izrada projekta strunog zavrnog rada. Definiranje problema istraivanja, izrada prijedloga projekta. Analiza prijedloga i postavljanje nacrta istraivanja: Dosadanja istraivanja, ciljevi i hipoteze, metodologija istraivanja; uzorak ispitanika, varijable, uvjeti i postupak istraivanja, metode obrade podataka, znaaj i doprinos istraivanja, U predavanjima se studentima prezentiraju temeljne postavke i pravila istraivakog i znanstvenog postupka (vrste istraivanja, otkrivanje i definicija problema istraivanja, ciljevi i definiranje hipoteza, metodologija, pravila u istraivakoj terminologiji i komunikaciji), zatim zakonitosti i etiki kodeks u znanosti. Seminarskom nastavom studenti izmjenjuju ideje i razumijevanje razliitih problema te postavljanja nacrta istraivanja.

Vjebe pomou Moodle programa razrauju pojedinane nacrte do prihvatljive razine te u vjebama sudjeluju nastavnik i student sa svojim prijedlogom nacrta, kao i ostali studenti koji imaju pristup Moodle programu sa mogunou uvida u zavrene profesionalne projekte svojih kolega.


- argumentirati znaaj izrade profesionalnog projekta - analizirati problem istraivanja - napraviti nacrt i prijedlog projekta - analizirati i usporediti dosadaanja istraivanja sa svojim problemom - postaviti ciljeve i hipoteze istraivanja - opisati metodologiju istraivanja - definirati uzorak ispitanika - definirati uzorak varijabli - provesti istraivanje - napraviti obradu podataka i njihovu analizu - napraviti diplomsku radnju - prezentirati diplomsku radnju

Razvijanje opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) za svaki pojedini predmet i/ili modul Savladavanjem sadraja predmeta student e usvojiti znanja potrebna za provoenje istraivakog rada te profesionalno i odgovorno planiranje i provoenje fizioterapije uvaavajui i analizirajui rezultate istraivakog rada. Savladavanjem sadraja predmeta student e biti sposoban: - prepoznati ciljeve i znaaj profesionalnog projekta - odabrati primjereni uzorak ispitanika i metode rada - provesti mjerenje, dijagnostiku i fizioterapiju - procijeniti realnost izvedbe projekta - kritiki analizirati rezultate istraivanja - kritiki zakljuiti rezultate istraivanja


Zagreb, 2016.

34

- prikazati i obraniti rezultate rada.


Predavanja, seminari i posebne klinike vjebe .

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita 1. Bork EC. Research in physical therapy. Lippincott company, Philadelphia, 2006. 2. Viski-talec N. Statistika i kineziometrija u sportu. Drutveno veleuilite Zagreb,

2010. 3. Milas G. Istraivake metode u psihologiji i drugim drutvenim znanostima,

Naklada Slap, 2005. 4. Mejovek M. Uvod u metode znanstvenog istraivanja. Jastrebarsko: Naklada

Slap, 2003.

5. Marui M, Petroveki M, Petrak J, Marui A. Uvod u znanstveni rad u medicini. Medicinska naklada. Zagreb, 1996.


1. Literatura prema naslovu i ciljevima projekta.


15 ECTS bodova predstavlja nastavno optereenje od 405 sati, prisustvovanja studenta na predavanjima i seminarima predvienim nastavnim planom, pripremu i prisustvovanje na posebnim klinikim vjebama, te pripremu i prezentaciju rezultata projekta.


Nain polaganja ispita Pismena i usmena prezentacija profesionalnog projekta.

Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula Izvedba programa prati se putem anonimne ankete o kvaliteti organizacije nastave, sadraja predmeta i radu predavaa te zadovoljstvu studenta suradnjom s voditeljem vjebi i mentorom tijekom izrade projekta. Ocjenjuju se koristi izlaganja, sadraj, pripremljenost nastavnika, jasnoa izlaganja, koliina novih sadraja i ostale dimenzije sadraja. Administrativno se usporeuje plan i njegovo izvrenje kao i broj studenata koji pohaaju predavanja, seminare i vjebe.


Zagreb, 2016.

35

10.SOCIJALNO-EKONOMSKI ASPEKTI RAZVOJA

FIZIOTERAPIJE

SEMESTAR P S V ECTS

3 15

15 0 3,5


Povijest fizioterapije i vani drutveni dogaaji koji su utjecali na razvoj fizioterapije u svijetu i u Republici Hrvatskoj. Procjena budueg razvoja fizioterapije u Republici Hrvatskoj u skladu sa socijalno-ekonomskim aspektima razvoja drutva. Socijalno-ekonomski razvoj i njegov utjecaj na zdravstveno stanje stanovnitva u Republici Hrvatskoj. Socijalne razlike u zdravlju i zdravstvenoj zatiti stanovnitva. Ispitivanje zdravstvenih potreba stanovnitva i procjena potreba za fizioterapijom. Financiranje zdravstvene zatite i kontrola trokova: osnovni modeli financiranja i zdravstveno osiguranje. Ekonomsko vrednovanje u fizioterapiji. Upravljanje resursima u fizioterapiji. Ishodi uenja Nakon zavrenog kolegija student e biti osposobljen:

- analizirati povijest fizioterapije - usporediti socijalno ekonomske aspekte drutva sa razvojem fizioterapije - nabrojati drutvene faktore koji utjeu na razvoj zdravstvenog stanja stanovnitva - opisati socijalne razlike stanovnitva - opisati zdravstvene potrebe stanovnitva - analizirati financiranje zdravstvene zatite - definirati upravljanje resursima u fizioterapiji

Razvijanje opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) za svaki pojedini predmet i/ili modul Savladavanjem sadraja predmeta student e usvojiti znanja potrebna za sudjelovanje u timskom radu te profesionalno i odgovorno provoenje fizioterapije. Savladavanjem sadraja predmeta student e biti sposoban: - imenovati i objasniti povijesne dogaaje koji su utjecali na razvoj fizioterapije - povezati socio-ekonomske aspekte razvoja drutva i njihov utjecaj na razvoj fizioterapije - procijeniti zdravstvene potrebe i potrebu za fizioterapijom na osnovu socioekonomskih podataka - opisati naine financiranja zdravstvene zatite i kontrole trokova - planirati postupke upravljanja resursima u fizioterapiji.


Predavanja i seminari.


1. Glesinger L. Povijest medicine, kolska knjiga, Zagreb, 1978.

2. Orekovi S. Medicinska sociologija i znanost o ivotu. Zagreb: Medicinska naklada, 1995.

3. Jaki i sur. Socijalna medicina. Zagreb: Medicinska naklada, 2000.



Zagreb, 2016.

36

1. Mayers RS. Historical Perspective, Assumptions, and Ethical Considerations for Physical Therapy Practice U: R.S. Myers: Historical Perspective, Assumptions, and Ethical Considerations for Physical Therapy Practice. In: Saunders Manual of Phisical Therapy Practice. Philadelphia: W.B.Saunders Company, 1995:3-17.

2. Schmoll BJ. Behavioral and Social Science: Considerations for Current Practice 1999.

3. Myers RS. Historical Perspective, Assumptions, and Ethical Considerations for Physical Therapy Practice. Saunders Manual of Phisical Therapy Practice. Philadelphia: W.B.Saunders Company, 1995:37-63.


3,5 ECTS bodova predstavlja nastavno optereenje od 94,5 sati, prisustvovanja studenta na predavanjima i seminarima predvienim nastavnim planom, te samostalan rad u pripremi i prezentaciji usvojenog znanja kroz pismeni i usmeni ispit.





Zagreb, 2016.

37

11.TIMSKA SURADNJA I REHABILITACIJA

SEMESTAR P S V ECTS

3 15

15 0 3


Faze rehabilitacije s medicinskog, psiholokog, socijalnog, obrazovnog i profesionalnog aspekta uz naglasak na vanost provedbe interdisciplinarnog pristupa svih lanova strunog tima. Bio-psiho-socijalni pristup tijekom lijeenja, rehabilitacije i habilitacije pojedinca sukladno zahtjevima holistike medicinske skrbi. Timska suradnja i rehabilitacija kao strategija zemalja u razvoju i razvijenih zemalja, principi timske suradnje (jednakost, socijalna pravda, solidarnost, ukljuenje u drutvo, dostojanstvo), ciljevi timske suradnje i rehabilitacije, definicija zajednice i sudionici-lanovi strunog tima. Timski rad. Algoritam rada u strunom timu. Aktivnosti strunog tima u rehabilitacijskom procesu (praksa, edukacija, povezivanje, istraivanje). Ishodi uenja Nakon zavrenog kolegija student e biti osposobljen:

- definirati faze rehabilitacije ovjeka - definirati interdisciplinarni pristup rehabilitaciji - analizirati bio-psiho-socijalni pristup lijeenju - nabrojati principe timske suradnje u lijeenju - opisati algoritam rada u strunom timu - nabrojati aktivnosti strunog tima u rehabilitacijskom procesu

Razvijanje opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) za svaki pojedini predmet i/ili modul Savladavanjem sadraja predmeta student e usvojiti znanja potrebna za sudjelovanje u timskom radu i sveobuhvatnom procesu rehabilitacije. Savladavanjem sadraja predmeta student e biti sposoban: - prepoznati razliite aspekte i faze rehabilitacije - razumjeti bio-psiho-socijalni pristup lijeenju - prepoznati uloge pojedinih lanova tima - aktivno sudjelovati u radu strunog tima.


Predavanja i seminari.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita 1. imunovi D. Timska suradnja i rehabilitacija - nastavni tekstovi. Zagreb: Visoka zdravstvena kola, 2005.


1. Stuart J, Schleien M, Tipton, R. Community Recreation and People with Disabilities: Strategies for Inclusion. Paul H. Brookes, 1996.



Zagreb, 2016.

38

3 ECTS boda predstavlja nastavno optereenje od 81 sati, prisustvovanja studenta na predavanjima i seminarima predvienim nastavnim planom, te samostalan rad u pripremi i prezentaciji usvojenog znanja kroz pismeni i usmeni ispit.





Zagreb, 2016.

39

12. IZBORNI MODULI

12.1.1. KLINIKA PRAKSA U MIINO-KOTANOJ

FIZIOTERAPIJI I

SEMESTAR P S V ECTS

2 0 0 95 4,5


Klinika primjena fizioterapijske procjene osoba s poremeajem miino-kotanog sustava. Posebni mjerni postupci i testovi za procjenu poremeaja miino-kotanog sustava: procjena integriteta i funkcije zglobova, procjena miine funkcije, procjena integriteta i mobilnosti neuralnog tkiva, testovi za procjenu integriteta krvoilnog sustava, respiratorni testovi, procjena edema i deformiteta kosti, procjena integriteta mekih tkiva, specifina procjena funkcionalnih aktivnosti: hoda, ustajanja, transfera. Funkcionalna procjena pokreta i miia po PNF konceptu. Postupci mehanike dijagnostike u fizioterapiji.

Klinika procjena motorikih sposobnosti: ravnotee, koordinacije, fleksibilnosti, preciznosti, izdrljivosti. Klinika primjena upitnika i skala za procjenu boli i procjenu aktivnosti svakodnevnog ivota osoba s bolestima i poremeajima miino-kotanog sustava.

Klinika procjena posturalne adaptacije, amplitude pokreta, miinog rada, ravnotee i sila reakcije podloge pomou biomehanikih sustava.

Izokinetike metode procjene zglobova, miia i ravnotee funkcije miinih skupina.

Voenje dokumentacije o fizioterapijskoj procjeni.

Sudjelovanje fizioterapeuta u strunom timu prilikom utvrivanja funkcionalnog statusa pacijenta. Ishodi uenja Nakon zavrenog kolegija student e biti osposobljen:

- opisati i analizirati mjerne postupke za procjenu i kliniku primjenu fizioterapije kod osoba sa poremeajem miino-kotanog sustava

- napraviti procjenu zglobova, miia, neuralnog tkiva i razliitih sustava - opisati i napraviti specifine procjene funkcija miino-kotanog sustava - napraviti i analizirati procjenu motorikih sposobnosti - napraviti i analizirati procjenu posturalne adaptacije - napraviti i analizirati procjenu izokinetikim sustavima - napraviti i analizirati procjenu VR szustavima - argumentirati sudjelovanje fizioterapeuta u procesu procjena

Razvijanje opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina) za svaki pojedini predmet i/ili modul Savladavanjem sadraja predmeta student e usvojiti specifina znanja i vjetine potrebne za procjenu stanja i planiranje fizioterapijskog procesa kod razliitih skupina osoba s poremeajima miino-kotanog sustava. Savladavanjem sadraja predmeta student e biti sposoban: - prepoznati potrebu za procjenom funkcije miino-kotanog sustava - prepoznati, definirati i analizirati razliku izmeu normalne funkcije i specifine disfunkcije, - odabrati i primijeniti postupke fizioterapijske procjene kod osoba s bolestima i poremeajima miino-kotanog sustava u klinikom okruenju - odabrati i primijeniti postupke procjene motorikih sposobnosti u klinikom okruenju - odabrati i primijeniti upitnike i skale za procjenu boli u klinikom okruenju - odabrati i primijeniti upitnike za procjenu aktivnosti svakodnevnog ivota u klinikom okruenju


Zagreb, 2016.

40

- odabrati i primijeniti postupke izokinetike procjene u klinikom okruenju - prepoznati i uvaiti individulane razlike u postupku fizioterapske procjene - dokumentirati rezultate fizioterapijske procjene - aktivno sudjelovati u timskom radu pri intepretaciji rezultata procjene i planiranju postupaka intervencije strunog tima.


Seminari i posebne klinike vjebe.


1. Magee DJ. Functional Assessment and Special Tests. In: Magee, D.J. Orthopedic physical assessment. W.B. Saunders Company, London, 1992.

2. Palmer ML, Epler M. Clinical Tests. Special Tests. In: Palmer, M.L., Epler, M. Clinical assessment procedures in Physical therapy. J.B.Lippincot Company, Philadelphia, 1990.

3. Klein-Vogelbach S. Functional Kinetics. Observing, analyzing and teaching human movement. Springer-Verlag, Berlin, 1990. 157-322

4. Refshauge K, Gass E. Musculoskeletal physiotherapy. Clinical science and evidence-based practice. Butterworth-Heinemann. 2004.

5. Finch E, Brooks D, Stratford PW, Mayo NE. Physical rehabilitation outcome measures. A guide to enhanced clinical decision making. BC Decker, Canadin Physiotherapy association. 2002.


1. Grisogono V. Sports injuries. London: John Murray. 1996. 2. Steinmuller W, Schafer K, Fortwangler M. Gesundheit-Lernen-Kreativitat, Alexander Technik. Urban Und Fisher. 2000. 3. Adler S, Becker S, Buck D. PNF in practise. Springer-Verlag, Berlin. 1993. 4. Hedin S. PNF Grundverfahrenn und funktionelles Training. Urban u

Documents

STUDIJSKI PROGRAM SPECIJALISTIČKOG … · fiziologija vjeŽbanja..... 21 4. istraŽivanja u fizioterapiji