STUDIJA SANACIJE I REVITALIZACIJE DRVOREDA · Studija je dakle usmjerena na temeljne sastavnice ovih dvaju drvoreda – DRVO – stablo. Drvo, koje je svako promatrano kao pojedinaĉno

STUDIJA SANACIJE I REVITALIZACIJE

DRVOREDA

- ŠETALIŠTE dr. FRANJE TUĐMANA -

- DRVORED DIVLJEG KESTENA UZ RIJEKU KUPU KOD VESLAČKOG KLUBA -

lipnja, 2008. godine

KARLOVAČKA ŽUPANIJA

GRAD KARLOVAC

UVOD ……………………………………………………………………………………………………………………………..…………………………. 2

METODA RADA i OPIS STUDIJE ………………………........................................................................................... 3 PROSTORNI I POVIJESNI POLOŽAJ DRVOREDA ……………………………………………………….. 6 UVJETI IZRADE STUDIJE I POŠTIVANJE GUP-a GRADA

KARLOVCA …………………………………………….………………………………………………………………………………………………… 7 OPISNI DIO KARTOGRAFSKIH PRIKAZA i LEGENDE -

TUMAČENJE POJMOVA I SADRŽAJA ……………………………………………………………………………….. 9 DRVORED DIVLJEG KESTENA ŠETALIŠTA dr. FRANJE

TUĐMANA (karta i SLS – 1 obrazac) ……………………………………………………………… 10 PREPORUKA MJERA, RADOVA I IZVRŠENJA

POSLOVA ZA BOLJE, SIGURNIJE I UREDNIJE STANJE ……………………………. 21

DRVORED DIVLJEG KESTENA UZ RIJEKU KUPU, KOD VESLAČKOG KLUBA

(karta i SLS – 1 obrazac)…………………………………………………………………………………………….…………………..… 23 PREPORUKA MJERA, RADOVA I IZVRŠENJA

POSLOVA ZA BOLJE, SIGURNIJE I UREDNIJE STANJE …………………………….. 28

SLS – 2 obrazac ………………………………………………………………………………………………………..……………………….. 30

SLS – 3 obrazac ……………………………………………………………………………………………………………………..………….. 32 DOBRODOŠLI TEKSTUALNI PRILOZI ……………………………………………………………………………….. 34

ZAKLJUČAK ………………………………………………………………………………………………………………………………………………. 39 LITERATURA i IZVORI PODATAKA ……………………………………………………………………………………….. 40 FOTOGRAFIJE (digitalna inačica) .

UVOD

Studija sanacije i revitalizacije dvaju karlovaĉkih drvoreda renesansnog grada Karlovca:

o Šetalište dr. Franje TuĊmana, i o drvoreda divljeg kestena uz rijeku Kupu kod Veslaĉkog kluba Korana,

materijalni je trenutak stanja ovih dvaju gradskih prostora i prilog je istraţivanjima zelenila grada Karlovca. Ima jasno odreĊenu namjenu prema odrednicama ugovora Klasa 351-02/08-07/4; Ur.broj: 2133/01-07-01/05-08-11 od dana 24.04.2008. godine, izmeĊu Grada Karlovca kao naruĉitelja i PRES OBRTA iz Bjelovara, kao izraĊivaĉa. Studija prvenstveno ima svoju praktiĉnu vrijednost, jer daje konkretne naputke što i kako s kojim stablom - drvetom, sastavnicom obaju drvoreda treba ĉiniti, kako bi drvored davao svu puninu svoje korisnosti – OPĆEKORISNE FUNKCIJE. Studija je KATASTAR ZELENILA drvoreda Šetališta dr. Franje Tuđmana i Drvoreda uz desnu obalu rijeke Kupe kod Veslaĉkog kluba Korana, jer daje evidencije i opis zateĉenog stanja sadrţaja svih njihovih sastavnica i svojevrsnu analizu tih sadrţaja, ali bez ulaţenja u rasprave i prikaz opće povijesti zelenila Grada Karlovca ili nastanka ovih drvoreda, jer je već mnogo ispisanih poznatih povijesnih detalja na tu temu. Većina toga, posebno vezano za ova dva drvoreda navedena je u literaturi i koristila je kod ovoga rada – istraţivanja. RAZLOZI ZA IZRADU STUDIJE su pragmatiĉni – jer treba poduzeti struĉne radove zbog narušene fiziološke-biološke stabilnosti temeljnih sastavnica ovih drvoreda uslijed starosti, a to je – DRVO. U razloge njihove fiziološke slabosti i odumiranja nećemo ulaziti. CILJ STUDIJE je: jednostavnim, preciznim i razumljivim uputama iz ove studije, voditi izvršitelje radova u posao sanacije i revitalizacije obaju drvoreda. REZULTAT STUDIJE su ponovno dobivena punina općekorisnih funkcija drvoreda nakon izvršenja radova po uputama iz studije, a sve na korist graĊana grada Karlovca.

2

METODA RADA i OPIS STUDIJE

Istraţivaĉki dio rada prilikom izrade studije sastojao se iz ĉitanja dostupne literature, anketiranja i razgovora s osobama koje posjeduju informacije u svezi projektnog zadatka izrade studije, te komuniciranja s osobama i upoznavanja s problematikom na pristupaĉnim internetskim stranicama. Takvim naĉinom sakupljena su i vrijedna saznanja iz privatnih zbirki osoba koje su vrlo rado suraĊivale, te dali svoj pristanak na objavljivanje njihovih podataka (Na tome se PRES OBRT zahvaljuje). Studija je izrađena po metodologiji koja je primjenjena za izradu Katastra zelenila za grad Bjelovar, što je PRES radio 2005. godine. Promatrani prostor javnog zelenila metodološki je podijeljen na Gradske sastavnice. Gradske sastavnice po toj metodologiji, prema namjeni su razvrstane u devet kategorija – osnovnih jedinica gradske sastavnice:

U svakoj od devet osnovnih jedinica gradske sastavnice, sadrţaj ĉine:

stablo - drvo;

drvenasto grmlje;

cvjetne gredice sa sezonskim cvijećem i trajnice;

travnjak;

graba;

poljana;

urbano parkovna galanterija i sadrţaji.

3

Prema izloţenoj metodologiji, Šetalište dr. Franje TuĊmana, i drvored divljeg kestena uz rijeku Kupu kod Veslaĉkog kluba Korana, svrstani su u gradsku sastavnicu ŠETALIŠTE. Svaku gradsku sastavnicu ĉini njezina (jedna u ovom sluĉaju, ali najĉešće više) osnovna jedinica gradske sastavnice. Osnovne jedinice (svake) gradske sastavnice su npr. sve gradske ulice sa svojim nazivima (imenima) u gradskoj sastavnici ULICA, svi gradski trgovi sa svojim nazivima (imenima) u gradskoj sastavnici TRG, svi parkovi sa svojim nazivima (imenima) u gradskoj sastavnici PARK , itd. Sadrţaji ovih dvaju drvoreda (šetališta) su snimani geodetskom tehnikom, instrumentima i pratećim alatima. Svi poslovi evidentiranja sadrţaja obavljeni su detaljnim obilaskom pregledom i mjerenjima u periodu 24. travnja do 28. svibnja 2008. godine u oba drvoreda. Glavni nositelj, organizator i izvršitelj posla bio je vlasnik obrta Milan P. Arvay dipl.ing.šumarstva. U potrebnim dijelovima izrade katastra korištene su usluge geodetskog ureda Geomaks d.o.o. Bjelovar. Posebna programska raĉunalna rješenja izradio je Veljko Kovaĉević dipl.ing. elektrotehnike, a djelatnici na terenu su bili Branko Stefanović, Zlatko Bily, Zrinko P. Arvay i Igor Kranţelić. Upis i obradu svih podataka na raĉunalu, pripremu za tiskanje i obradu s uvezom obavio je Zvonimir P. Arvay dipl.ing. šumarstva. Tisak grafiĉkih dijelova studije izvršen je u PRES OBRTU. Poslije terenskog snimanja sadrţaja ovih drvoreda - ŠETALIŠTA kao osnovnih jedinica gradskih sastavnica grada, kako su metodološki nazvani ti drvoredi, izvršen je prijenos podataka na geodetske podloge u digitalnom obliku i na njima je zatim obavljen obraĉun i analiza sadrţaja koji su upisani u SLS-1 obrazac–sadrţajni list sastavnice. Daljnji posao bio je analitika i obrada podataka iz ĉega je nastao SLS-2 obrazac - sadrţajni list sastavnice ukupno (u ovom sluĉaju za oba drvoreda) ŠETALIŠTE. Sljedeći rezultat obrade inventariziranog djela gradskog zelenila je konaĉno SLS-3 obrazac – sveukupno, kao sveukupni zbroj sadrţajnih elemenata (u ovom sluĉaju samo) dviju gradskih sastavnica ŠETALIŠTA - sumarni prikaz oba drvoreda (ali cijelog katastra zelenila grada, ako bi obuhvat bio cijeli grad). Dobiveni podaci i rezultati rada prikazani su u uvezanom A 4 formatu s grafiĉko kartografskim prikazom – kartama, što je klasiĉna studija. Digitalna inaĉica kompletan je prikaz gore navedenog katastra drvoreda i izraĊena je tako da se lako i pregledno moţe pristupiti svakom drvoredu (osnovnoj jedinici gradske sastavnice) i ostalom sadrţaju studije u tekstualnom dijelu, u grafiĉkom dijelu u .pdf obliku ali samo ako su sadrţaji te osnovne jedinice gradske sastavnice drveće ili grmlje. U radu su korištene literaturne metode determinacije botaniĉkih vrsta, izraĊeni programi i hortikulturna rješenja za prostorne gradske sastavnice Katastra zelenila Grada Bjelovara, te poznata literatura u svezi zelenila koja je navedena u ovom radu. Tehniĉki dio posla izveden je uobiĉajenim geodetskim instrumentima i alatima, a digitalna oprema bila je PC raĉunalo sa posebno izraĊenim raĉunalnim programom. Nakon spoznaja dobivenih istraţivanjem koja su provedena u periodu 24. travnja do 28. svibnja 2008. godine u oba drvoreda, korištenjem navedene literature iz ove domene, nameću se uzroĉno posljediĉni zakljuĉci, koji su predoĉeni u SLS-1 obrascu studije, u kolonama „preporuka“ i „opis“ i u kojima se ogleda struĉna logika pri izradi ove studije kao dio šumarske znanosti – URBANO ŠUMARSTVO – KOMUNALNE ŠUME.

4

(Jer, zaboravlja se ĉesto da je kategorija „šumske estetike“ jednostavno zanemarena u hrvatskoj parkovnoj djelatnosti - Kiš, Opatija, 1996.). Studija je dakle usmjerena na temeljne sastavnice ovih dvaju drvoreda – DRVO – stablo. Drvo, koje je svako promatrano kao pojedinaĉno sa svojim trenutnim osobinama i kvalitetama i koje mu stoga određuju sudbinu zbog njegove trenutne uloge koju ima u javnoj predstavi – drvored – zdrava gradska sredina. Kako je već reĉeno, o drvoredima i parkovima grada Karlovca postoji dovoljno literature koja rasvjetljava njihov nastanak i povijest. Jedan dio te literature je na kraju ove studije i naveden, uz onu opću koja je korištena. Stoga ova studija nema zadaću utvrđivati povijesne ĉinjenice o zelenilu ovih dvaju drvoreda grada Karlovca i ponavljati već poznate ĉinjenice i spoznaje u literaturi navedene, već je njena zadaća: prikazati rezultate istraţivanja zdravstvenog stanja stabla drvoreda svima koji to ţele znati,

a izvođaĉima sanacije i revitalizacije stabala drvoreda dati konkretne smjernice postupanja

u radu. Da bi se ove zadaće izvršile, uz inventarizaciju svih sastavnica obaju drvoreda, izvršena je vizualna procjena fiziološke i biološke kondicije svakog stabla u vremenskom razdoblju od 24. travnja do 28 svibnja 2008. godine, kako bi se kao rezultat navele radnje koje (i ako), je potrebno na svakom stablu uĉiniti. Bilo da stablo uslijed svoje bolesti, nagnutosti ili druge okolnosti ugroţava prije svega sigurnost prolaznika, te da uslijed odsutnosti kvalitete, ili ĉak ţivota, te ostalih oĉekivanih blagodati nema više svoju svrhu (ulogu) postojanja u drvoredu, ili da treba izvršiti neke drug radove. Sve konkretno, to su radovi orezivanja, posebne skrbi o stablu, odstranjivanja iz drvoreda, odstranjivanja panjeva, zamjene drugim stablom ili još paţljivije njege, odrţavanja.

5

PROSTORNI I POVJESNI POLOŢAJ DRVOREDA

Drvored Šetališta dr. Franje TuĊmana nalazi se u okviru fortifikacijskog pejzaţnog okvira urbane jezgre, geometrijski pravilnog lika RENESANSNE KARLOVAĈKE ŠESTEROKRAKE ZVIJEZDE., na njenom zapadnom kraku. Drvored je ukupne duţine 446 metara. Ukupno ima 217 stabala i 7 panjeva stabala, što je ukupno 224 komada stabala a precizno vidljivo iz SLS-1 obrasca. Starost stabala je razliĉita prema izmjerenim dimenzijama cijeni se u rasponu od 80 – 110 godina. Zdravstveno stanje stabala prikazano je u SLS-1 obrazcu odakle se išĉitavaju potrebni radovi na svakom stablu oznaĉenom svojim brojem što je vidljivo na grafiĉko – kartografskom prikazu. Stabala su ovisno o smještaju reda ili zaostala u rastu (srednji red) ili izrazito nagnuta prema šancima odnosno zgradama (prvi i zadnji red ).

„Društvo za poljepšavanje grada (1886. – 1907.) ureĎuje tzv. Veliku promenadu (sadnju drvoreda započeo je već 1860-ih Maksimilijan barun Catinelli, zapovjednik 96. pukovnije), ……Stvoren je i „parkovni niz“ koji drvoredom prati šančeve od Velike kavane, proteže se uz „Zorin dom“ i kino Edison, nastavlja…….Velika promenada ubrzo je postala središte društvenog života, puna šetača, osobito u nedjeljna popodneva.“

Drvored divljeg kestena uz rijeku Kupu kod Veslaĉkog kluba Korana, smješten je, kako ime

govori kod Veslaĉkog kluba i nizvodno Kupom do mosta ukupne duţine 596 metara. Drvored ukupno ima 56 stabala i dva panja stabala, što je ukupno 58 komada stabala a precizno vidljivo iz SLS-1 obrasca. Starost stabala je razliĉita, prema izmjerenim dimenzijama cijeni se u rasponu od 80 – 110 godina. Zdravstveno stanje i potrebni radovi na svakom stablu oznaĉenom svojim brojem, što je vidljivo na grafiĉko – kartografskom prikazu, išĉitava se iz SLS-1 obrazca.

„Od drvoreda uz obalu Kupe, koji je Društvo zasadilo od Mažuranićeve obale do Dubovca, ostao je još samo drvored divljih kestenova kod Veslačko kluba, ……“

DRUŠTVO ZA POLJEPŠAVANJE GRADA KARLOVCA OSNOVANO 16. LIPNJA 1886. GODINE TIJEKOM SVOGA POSTOJANJA I DJELOVANJA DO 1907. GODINE, BILO JE POKRETAĈ I ODIGRALO GLAVNU ULOGU U KREIRANJU, SADNJI I STVARANJU DRVOREDA I PARKOVA GRADA KARLOVCA ŠTO IH GRAD DANAS, IMA I ZBOG ĈEGA NOSI EPITET - KARLOVAC GRAD PARKOVA.

6

UVJETI IZRADE STUDIJE I POŠTIVANJE GUP-a GRADA KARLOVCA

Studija je uvaţila sve odrednice GUP Grada Karlovca. Nastavno se navode odrednice citirane GUP-om koje odreĊuju propise ove studije:

- Generalnim urbanistiĉkim planom ţele se afirmirati karlovaĉke rijeke kao gradske rijeke na naĉin da grad doĊe do rijeke i da se rijeke ugrade u gradsko tkivo i svakodnevni ţivot. To se moţe postići na sljedeći naĉin: - UreĊenjem rijeĉnih obala i pojasa uz rijeke s drvoredima i šetalištima (Korana, Mreţnica, djelomice Kupa);

- Športsko-rekreacijska podruĉja obuhvaćaju sljedeće dijelove grada: Vrbanićev perivoj, Gradsko kupalište i kupalište na Kupi, manji tereni na rubu šanca uz Sokolski dom, Arboretum, te rekreacijski predio “Kvaka”. Cilj je u što većoj mjeri zadrţati nasade bez gradnje, a moguće su manje nove graĊevine za manje športske i ugostiteljske sadrţaje kao što su teniski novi centar, kupališni sadrţaji, dodatni manji sadrţaji u Vrbanićevu perivoju, te uređenje prostora na “Kvaki”. Uz ove prostore treba osigurati parkirališne površine, te biciklistiĉke i pješaĉke staze.

- Prostorne cjeline zajedniĉkih obiljeţja kulturnoga naslijeĊa unutar obuhvata GUP-a jesu: - Povijesno središte grada - Zvijezda s predgrađima i šanĉevima, Gaza, Dubovac, Banija; - Povijesno urbano naselje – Rakovac; - Groblja unutar naselja - Dubovac: katoliĉko, ţidovsko, vojno, pravoslavno; - Športsko-rekreacijska podruĉja: Vrbanićev perivoj, Gradsko kupalište i Foginovo kupalište na Korani, manji tereni na rubu šanca uz Sokolski dom, Arboretum, rekreacijski predio “Kvaka”.

- PRIJEDLOZI ZA ZAŠTITU U KATEGORIJI SPOMENIKA PARKOVNE ARHITEKTURE U kategoriji spomenika parkovne arhitekture od povijesnih drvoreda i perivoja predlaţu se za zaštitu: - Drvored divljeg kestena uz desnu obalu rijeke Kupe, - Drvoredi i aleje podignute na utvrdama karlovaĉke Zvijezde (šetališta, Velika promenada, Crna promenada i dr.) koji vidljivo naglašavaju nekadašnje utvrde renesansnoga grada Karlovca…. DRVORED DIVLJEG KESTENA (Aesculus hippocastanum) uz desnu obalu rijeke Kupe zasaĊen je na kruni obrambenog nasipa rijeke, na potezu od kraja ulice Alfreda Krupe do ulice Jurja Šporera. Nasuprot zgrade Djeĉjeg vrtića saĊen je u dva reda. U krošnjama pojedinih stabala oštećene su grane a neke su i djelomiĉno izlomljene. Drvored treba zaštiti jer je vaţan u slici grada, a ujedno je dio šetališta uz rijeku Kupu. Stabla treba njegovati i zaštititi ih pravodobno od kestenova moljca. Debljine stabala kreću se 50-90 cm u prsnom promjeru. Starost stabala trebalo bi istraţiti prema pisanim dokumentima ili metodom spektografije. Mjere zaštite Treba pravodobno provoditi njegu stabala uklanjanjem sušaca, izlomljenih grana, divljih izbojaka, prorahljivanjem tla i dr. Drvored treba oĉuvati kao jedan od prepoznatljivih elemenata krajolika rijeke Kupe.

7

DRVOREDI I ALEJE NA UTVRDAMA KARLOVAĈKE ZVIJEZDE (šetališta, Velika promenada, Crna promenada i dr.) - Na krunama utvrda renesansnoga grada Karlovca, iznad opkopa, ureĊena su šetališta, zasaĊene su aleje i drvoredi koji danas vidljivo oslikavaju šesterokraku zvijezdu povijesnoga grada. Za sadnju drvoreda i aleja korištene su razliĉite vrste drveća. Na Velikoj promenadi nalazimo divlji kesten (Aesculus hippocastanum) koji je sađen u ĉetiri reda, na Crnoj promenadi i na ostalim šetalištima karlovaĉke Zvijezde saĊene su razliĉite vrste: jasen (Fraxinus sp.), dud (Morus sp.), lipa (Tilia sp.), javor (Acer sp.) i divlji kesten (Aesculus hippocastanum). Šetališta s drvoredima poĉela su se ureĊivati u prvoj polovici 19. stoljeća. Drvorede i aleje vrijedno je zaštititi radi povijesnog i estetskog znaĉaja te kao prepoznatljivost u slici karlovaĉke Zvijezde. Mjere zaštite: Potrebno je snimiti vitalnost i zdravstveno stanje svih stabala u drvoredima i alejama na utvrdama karlovaĉke Zvijezde. Treba ocijeniti mogućnost regeneracije i saniranja raznolikih oštećenja svih stabala. TakoĊer treba napraviti povijesno-perivojnu studiju drvoreda i aleja te projekt obnove i ureĊenja šetališta.

- 3.2.6.2.4. PROVOĐENJE ZAŠTITE KROZ IZRADU OBVEZNE PROSTORNO-PLANSKE DOKUMENTACIJE PERIVOJI Šetalište dr F. Tuđmana specifiĉno po petorostrukom drvoredu kestena, šetnicama i proĉeljima registriranih spomeniĉkih stambenih graĊevina, treba pozorno odrţavati i oplemeniti manjim arhitektonskim i skulpturalnim elementima. Gradski perivoj uz Zorin dom, likovni paviljon i kino Edison treba perivojno odrţavati i unaprijediti novim kvalitetnim elementima, osobito prostor oko Lopašićeva spomenika, a trg ispred Zorin doma treba urediti u skladu s urbanistiĉkim i perivojnim konceptom prostora. K A R L O V A C GENERALNI URBANISTIĈKI PLAN ODREDBE ZA PROVOĐENJE Ĉlanak 117. KULTURNI KRAJOLIK (1) Unutar granica zaštićenih povijesnih cjelina kultivirani su razliĉiti oblici pejsaţnih površina, koje mjerama ovoga GUP-a treba zaštititi, kultivirati i urediti, a u skladu s njihovim specifiĉnostima oblika, smještaja i povijesnih elemenata. PERIVOJI (2) Šetalište dr. F. Tuđmana specifiĉno po (tro i) petorostrukom drvoredu kestena, šetnicama i proĉeljima registriranih spomeniĉkih stambenih graĊevina, treba paţljivo odrţavati i oplemeniti manjim arhitektonskim i skulpturalnim elementima.

8

OPISNI DIO KARTOGRAFSKIH PRIKAZA i LEGENDE - TUMAĈENJE POJMOVA I SADRŢAJA

STABLO –DRVO je prikazano simbolom kruţnica u pripadajućoj boji kako je nastavno objašnjeno. DRVENASTI GRM je prikazan simbolom kruţnica s ucrtanim obrisom grma zelenih linija. Slijedi (nastavno) objašnjenje za STABLO-DRVO:

- stablo zdravo (u dobroj zdravstvenoj kondiciji, s uoĉenim manjim pogreškama, ali neopasno po prolaznike u normalnim vremenskim okolnostima) – ZELENA BOJA;

- stablo odstraniti (stari panj, stablo oštećeno uslijed mehaniĉkog djelovanja na njega ili postojeće truleţi, fiziološke iscrpljenosti i stoga opasno po prolaznike zbog mogućnosti da se odlomi velika grana, dio krošnje ili stabla, ili izvali cijelo stablo zbog nagnutosti ili trulog korijena), vidljivi uzroci dijagnoze – nema terapije – CRVENA BOJA.

- stablo opasnost (oštećeno uslijed mehaniĉkog djelovanja na stablo, uoĉene truleţi u krošnji, prirodne nagnutosti, asimetriĉne krošnje, potrebe za orezivanjem dijela krošnje) bez specijalistiĉkog pregleda krošnji nije sigurna dijagnoza a onda niti terapija - izvoĊaĉi sanacije i revitalizacije stabala drvoreda prilikom radova trebaju obratiti posebnu skrb i paţnju – ŢUTA BOJA.

- stablo posaditi je prikaz mjesta sadnje novoga stabla kako je opisano u poglavlju PREPORUKA MJERA, ali samo na mjesta na kojima sada nedostaju stabla i na kojima su vjerojatno bila sudeći prema postojećem prostornom rasporedu - prepoznatljivoj povijesnoj matrici prostora – TRI KONCENTRIĈNE CRVENE KRUŢNICE S CRVENOM TOĈKOM U SREDINI.

- OPIS DRVETA – STABLA – je raĊen na temelju vizualnog opaţanja svakog stabla

pojedinaĉno, uoĉena truleţ mjerena je u dubinu stabla ukoliko je bila dostupna i na temelju svih tih elemenata stablo je dobilo oznaku U SLS-1 obrascu u kolonama „preporuka“ i „opis“ navedene su upute o postupanju, a ako nema u toj koloni upute, vrijedi uobiĉajeno odrţavanje i kultiviranje što se redovno obavlja u smislu sanitarnog orezivanja, pinciranja ili zaštite.

- DRVNA MASA – izraţena jedinicom mjere kubiĉni metar – m3, dobivena je oĉitanjem iz drvnogromadnih tablica (ŠTP), sve prilagoĊeno opisu zdravstvenog stanja stabla, truleţi na deblu, truleţi u kruni debla, razvijenosti krošnji i grana i procjeni punodrvnosti svakog stabla.

- PROMJERI – izraţeno u jedinicama mjere centimetar, mjerena su dva promjera nasuprotno na prsnoj visini (1,30 cm) centimetarskom promjerkom, ili je mjeren opseg kada je prsni promjer stabla bio veći od 80 cm.

- VISINE – su mjerene Blume-Leiss visinomjerom samo za reprezentativna stabla, te ona kojima se mogao vidjeti vrh obzirom na stanje pune vegetacije.

- POTREBNA POSEBNA SKRB, je naputak za izvoĊaĉe radova odrţavanja zelenila da za navedeno stablo posebno skrbe, pojedinaĉno (kao mentor u školi rad s jednim uĉenikom), te da prepoznaju u promjenama koje se dešavaju i postupke koje moraju poduzeti. Posebna skrb je osobita briga i paţnja za stablo.

- ODSTRANITI PRIJE SADNJE NOVOGA STABLA je termin za uklanjanje panjeva.

9

DRVORED DIVLJEG KESTENA ŠETALIŠTA dr. FRANJE TUĐMANA

SADRŢAJ SASTAVNICE – ŠETALIŠTE u brojkama:

o stablo zdravo 140 kom

o stablo odstraniti + opasnost 49 kom

o stablo opasnost 35 kom

o sadnja novog stabla 22 kom

o klupe 50 kom

o kante za otpad 18 kom

o skulptura 2 kom

o miljokaz 1 kom

o kiosk 2 kom

o paviljon Katzler drveni 1 kom

o vodoskok 1 kom

10

Šetalište dr. Franje Tuđmana

Obrazac SLS-1

OSNOVNA JEDINICA GRADSKE SASTAVNICE

Naziv:

SADRŽAJ SASTAVNICE

STABLA

Smjer protezanja: Sjeverozapad - Jugoistok

Preporuka: obnoviti zelenilo prema projektu

Napomena

Drvored Šetališta dr. Franje Tuđmana nalazi se na zapapadnom - sjeverozapadnom dijelu povijesne jezgre grada Karlovca. Sađen je u 3 - 5 redova oko 1900-te godine.

Gradska

Odsjek na geodetskoj podlozi:

Dužina drvoreda (m): 446

sastavnicaprema

namjeni:

broj latinski naziv hrvatski naziv preporukaprom. rašlj. masa opis i napomena

1 Tilia L. 1753. lipa posebna skrb52 1,85 neugledna - nesimetrična zbog orezanih grana nad kioskom - opasnost

2 Aesculus hippocastanum L. kesten divlji, obični divlji kesten

odstranit/posebna skrb

76 2,50 fiziološki slab, trul u deblu, opasnost - odstraniti


29 0,35 fiziološki slabiji


31 0,41


<10 mlado stablo - ozljeđeno

6 Tilia L. 1753. lipa 32 0,68 orezati

7 Tilia L. 1753. lipa 56 2,40

8 Tilia L. 1753. lipa posebna skrb64 3,51 opasnost - orezati

9 Tilia L. 1753. lipa odstranit/posebna skrb

42 1,47 trulež u sredini debla opasnost - odstraniti

10 Tilia L. 1753. lipa 36 0,87


60 2,77


53 1,85


44 1,50


32 0,68

15 Tilia L. 1753. lipa <10

16 panj odstraniti odstraniti prije sadnje novog stabla

namjena veličina

ŠETALIŠTE-

11


Obrazac SLS-1


Naziv:


41 1,47


44 1,50


48 1,75

20 Tilia L. 1753. lipa 65 3,79 lijepo dominantno parkovno drvodrvo


43 1,50


<10

23 Tilia L. 1753. lipa 56 2,40


56 2,40 orezati granu nagnutu prema kinu


34 0,86


<10 mlado stablo


32 0,68


62 2,96

31 Tilia L. 1753. lipa 69 4,09 orezati suhe grane

32 Tilia L. 1753. lipa 41 1,45

33 Tilia L. 1753. lipa 66 3,58 staro stablo, potrebna je posebna skrb


42 1,45


53 1,85


50 1,71


40 1,40 orezati granu do kina


posebna skrb28 0,32 nagnuto prema kinu - opasnost


posebna skrb48 1,75 na visini od 2 m trulež u sredini - opasnost



28 0,33 trulo u sredini - opasnost - odstraniti



65 3,51 trulo u sredini debla - opasnost - odstraniti


<10 mlado stablo

43 Tilia L. 1753. lipa 53 2,15


posebna skrb34 0,70 trulo tkivo u kruni debla na račvanju grana krošnje - opasnost


42 1,48



48 1,75 trulo tkivo u pridanku debla - opasnost - odstraniti


38 0,97 orezati granu do nogostupa

53 Tilia L. 1753. lipa <10


<10 mlado stablo

12


Obrazac SLS-1


Naziv:


39 1,02 duboka trulež u deblu na 2,80 m i opasno nagnuta - opasnost - odstraniti

58 Tilia L. 1753. lipa 45 1,38



40 1,05 trulež u sredini debla - opasnost - odstraniti


73 4,09 trula u sredini debla - opasnost - ukloniti

76 panj odstraniti odstraniti prije sadnje novoga stabla

77 panj odstraniti odstraniti prije sadnje novoga stabla

78 Tilia L. 1753. lipa odstraniti<10 mlado bez vrha - nepravilno posađeno: bez zaštite, nepovezano, premalog uzrasta - odstraniti prije sadnje novoga


58 2,86


55 2,12


55 2,12


48 1,48


36 0,90


53 2,00



76 4,09 trul na visini 4,5 m debla - ospasnost - odstraniti

89 Acer negundo cv. Variegatum

javor negundovac kultivar "Variegatum"

22 0,10


74 38,00 ogromno moćno stablo - potrebna je posebna skrb


57 2,16


66 3,74

93 Acer negundo cv.

Variegatum


32 0,36

94 Acer negundo cv.

Variegatum



25 0,24 trulo deblo - opasnost - odstraniti

95 Acer negundo cv.

Variegatum






37 0,40


39 1,08

98 Quercus robur L. hrast lužnjak 78 4,29

99 Gleditsia triacanthos L. trnovac trodobni, gledičija

posebna skrb80 4,66


posebna skrb67 3,80 deblo ne odaje vanjske znakove da je trulo iznutra - zvučnom probom ustanovljene naznake da je trulo - opasnost


54 2,10

102 Tilia L. 1753. lipa posebna skrb59 2,90 šuplje debljo bez vidljivih vanjskih znakova - opasnost

103 Tilia L. 1753. lipa 46 1,41

13


Obrazac SLS-1


Naziv:


62 2,96


50 1,71


posebna skrb54 1,84 trulo tkivo na visini 2,0 m; nagnuto - opasnost

107 Tilia L. 1753. lipa posebna skrb38 1,00 trulo tkivo u sredini debla - opasnost

110 Tilia L. 1753. lipa posebna skrb13 1,41 nagnuto stablo pod 45° prema kinu - učiniti mehaničko osiguranje naslanjanjem stabla na njega - opasnost


38 1,00

112 Buxus sempervirens L. šimšir obični staro stablo šimšira

113 Prunus avium (L.) L. trešnja divlja 41 1,47 plodovi su vrlo slatki - u vrijeme terenskih radova izrade studije u svibnju 2008., plodovi su bili zreli

126 Tilia L. 1753. lipa posebna skrb101 4,09 deblo stabla je šuplje - opasnost


posebna skrb61 2,90 deblo stabla je šuplje - opasnost

128 Tilia L. 1753. lipa 33 0,69


58 2,18


posebna skrb48 1,16 trulo tkivo na visini 2,0 m u dubinu debla u smjeru korijena - opasnost

131 Tilia L. 1753. lipa 48 1,85


50 1,89


73 4,09 cijelom dužinom, deblo je obraslo ivanjskim izbojcima


50 1,71





67 3,85


54 1,84


60 2,86


posebna skrb80 3,80 na deblu prema spomeniku vidljiva trulež - potrebna posebna skrb


70 3,85


38 0,72


66 2,74


62 2,92


69 3,80 suhu granu u smjeru spomenika orezati



41 1,20 trulo tkivo na visini 1,70 m - opasnot - odstraniti


45 1,38


78 4,09

14


Obrazac SLS-1


Naziv:



68 3,00 trulo tkivo na visini 0,30 m u radijalnom smjeru duboko 60 cm - opasnost - odstraniti


72 3,99


50 2,01


41 1,20


96 4,00


50 1,89


52 1,80


54 1,84


42 1,20


<10 mlado stablo


44 1,40


17 0,16


37 0,56


25 0,31


33 0,32


34 0,38


41 1,40 orezati granu nagnutu prema jugu na nogostup


33 0,32


26 0,30


31 0,35


36 0,87



43 1,38 trilo tkivo na visini 0,6 m dubine radijalno 30 cm - opasnost - odstraniti

175 Tilia L. 1753. lipa 33 0,52


43 1,38


32 0,40

178 Tilia L. 1753. lipa 42 1,32


posebna skrb41 1,40 trulo tkivo na visini 5,0 m - opasnost


posebna skrb68 3,90 zvučnom probom ustanovljena mogućnost da je deblo trulo iznutra iako nema vanjskih znakova - opasnost


31 0,35

15


Obrazac SLS-1


Naziv:


23 0,25


53 1,40 trulo tkivo na visini 2,5 m - opasnost - odstranit


76 3,80


56 1,85


posebna skrb50 1,60 nema vidljivih znakova trulog tkiva ali u kruni debla kod rašljanja grana ima naznaka na trulo tkivo - opasnost


82 3,82



189 Tilia L. 1753. lipa 102 5,97

190 Tilia L. 1753. lipa 47 1,40

191 Tilia L. 1753. lipa 63 3,39


posebna skrb77 3,50 trulo tkivo kroz sredinu debla - opasnost

193 Tilia L. 1753. lipa posebna skrb62 2,90 trulo tkivo kroz sredinu debla - opasnost


72 2,99


71 3,50



36 0,50 fiziološki mrtvo - opasnost - odstraniti


posebna skrb81 3,80 trulo tkivo na visini 5,0 m i 8,0 m - opasnost

198 Tilia L. 1753. lipa 54 1,60


78 3,80


30 0,30








posebna skrb38 0,80 nagnuto stablo - opasnost



29 0,33 trulo tkivo na visini 4,0 m - opasnost - odstraniti


56 1,85 izrazito nagnuta grana prema jugu - potrebna posebna skrb


48 1,30 izrazito nagnuta grana prema jugu - potrebna posebna skrb




60 2,00 trulo tkivo u sredini debla - opasnost - odstraniti


58 1,85


48 1,40

16


Obrazac SLS-1


Naziv:


26 0,32


56 1,80


18 0,16


34 0,32



40 0,90 trulo tkivo na visini 1,50 m u sredini debla - opasnost - odstraniti


100 5,90 dominantno stablo



110 3,90 trulo tkivo u podnožju stabla radijalno u dubinu 90 cm - opasnost - odstraniti


odstraniti39 0,30 fiziološki mrtvo - odstraniti


<10 mlado stablo bez potrebne mehaničke zaštite od ozljeđivanja i oštećenja te bez poveza


60 2,00



41 1,00 potpuno trulo tkivo u podnožju stabla - opasnost - odstraniti


odstraniti<10 mlado stablo bez zaštite, bez poveza, ozljeđivano kod košnje trave - odstraniti, novo posaditi u skladu s pravilima struke


odstraniti<10 mlado stablo bez zaštite, bez poveza, ozljeđivano kod košnje trave - odstraniti, novo posaditi u skladu s pravilima struke


68 2,80 ozljeđeno stablo



41 0,90 nagnuto stablo prema jugoistoku - opasnost - odstraniti


18 0,16 fiziološki slabog izgleda


36 0,50 trulo tkivo na 1,30 m, nagnuto k jugoistoku - opasno - odstraniti



44 1,40


33 0,50


10 0,02


odstraniti<10 mlado stablo - ozljeđeno na 0.4 m - odstraniti i posaditi novo



odstraniti23 0,10 trulo tkivo pri zemlji na deblu - odstraniti



41 0,80 trulo tkivo pri zemlji na deblu na 1,20 m - opasnost - odstraniti


posebna skrb37 0,60 mehanička ozljeda na 1,20 i trulež - opasnost


posebna skrb77 2,50 trulo tkivo u sredini debla - opasnost


47 1,30


34 0,50

17


Obrazac SLS-1


Naziv:


posebna skrb59 1,99 izrazito nagnuto prema jugoistoku - učiniti mehaničko osiguranje naslanjanjem stabla na njega - opasnost


posebna skrb29 0,40 trulo tkivo na visini 0,50 m radijalno u dubinu 10 cm - opasnost



47 0,70 trulo tkivo u unutrašnjosti debla - opasnost - odstraniti



68 1,00 trulo tkivo u sredini debla počinje na visini 2,55m u dubinu 40 cm radijalno - opasnost - odstraniti

244 Platanus ×hispanica

Munchh.

platana hibridna posebna skrb105 4,00 trulo u sredini debla - nema dovoljno vlage - fiziološki oslabljeno stablo - posebna skrb - opasnost

245 Tilia L. 1753. lipa posebna skrb56 1,20 trulo tkivo u deblu - opasnost



55 1,20 trulo tkivo unutar debla - opasnost - odstraniti



47 1,20 trulo tkivo na 1,40 m duboko u deblo radijalno - opasnost - odstraniti


posebna skrb46 1,20 trulo tkivo na 1,50 m u sredini debla - opasnost



74 2,00 trulo tkivo na 2,20 m u kruni debla - opasnost - odstraniti



36 0,50 trulo tkivo na 0.1 m od tla duboko u radijalnom smjeru 10 cm - opasnost - odstraniti


posebna skrb57 1,20 trulo tkivo na 1,60 m - opasnost


posebna skrb76 2,00 trulo tkivo na 2,00 m - opasnost




39 1,20 trulo tkivo vidljivo izvan tla do visine 0,4 m - opasnost - odstraniti


odstraniti<10 mlado stablo - ozljeđeno - odstraniti - ponovno posaditi novo


10 0,02 mlado stablo


47 1,20


<10 mlado stablo


odstraniti49 0,70 trulo tkivo na 5,0 m, vjerojatna trulež cijelom dužinom debla - opasnost - odstraniti

260 panj odstraniti izvaditi prije sadnje novog stabla

261 Taxus baccata L. tisa obična odstraniti odstraniti jer remeti sadržajnu kompoziciju drvoreda šetališta


84 4,00

263 Tilia L. 1753. lipa 67 4,03


47 1,20


22 0,20



22 0,20



odstraniti32 0,40 trulež na deblu pri tlu - odstraniti

18


Obrazac SLS-1


Naziv:

GRMLJE

latinski naziv hrvatski naziv preporukabroj preporukaJasminum L 1753. jasmin29

Jasminum L 1753. jasmin30

Taxus baccata L. tisa obična48 staro stablo





Forsythia europea Degen et B forsitija europska54


Spiraea L. 1753. suručica59



























40 0,30



26 0,25


Ukupno 386,03224

19


Obrazac SLS-1


Naziv:

ŽIVA OGRADA

URBANO PARKOVNA GALANTERIJANaziv Količina JMrb.

Drveni paviljon 1 kom1

Kanta za otpatke 18 kom2

Kiosk 2 kom3

Klupa željezna 50 kom4

Miljiokaz 1 kom5

Oglasni stup 2 kom6

Skulptura 2 kom7

Vodoskok 1 kom8













Hydrangea L. 1753. hortenzija268





Ukupno 51

20

PREPORUKA MJERA, RADOVA I IZVRŠENJA POSLOVA ZA BOLJE, SIGURNIJE I UREDNIJE STANJE

PREPORUKA MJERA, RADOVA I IZVRŠENJA POTREBNIH POSLOVA U DRVOREDU

PREPORUKE ZA SADNJU NOVOG DRVEĆA o Saditi treba odrasle sadnice divljeg kestena i lipe s busenom, visine 4 – 5 metara, (koje mogu

biti uzgojene u komunalnom poduzeću grada Karlovca ZELENILO d.o.o.npr.) i koje već imaju oblikovanu krunu debla s glavnim granama krošnje;

o Raspored vrste sadnje divlji kesten/lipa, obzirom da se ne moţe rekonstruirati povijesna matrica treba biti naizmjeniĉan, što znaĉi svako drugo stablo druga vrsta.

o Sadnju treba obaviti po pravilima šumarsko-vrtlarske struke uz nadzor pri sadnji diplomiranog inţenjera šumarstva ili visokoobrazovanog struĉnjaka iz domene urbanog šumarstva. Sadnja se treba obaviti po rasporedu sadnje – SADNJA NOVOG STABLA. Na karti su mjesta buduće sadnje stabala (sadnja novog stabla) oznaĉena tim simbolom iz Legende karte. Dubina kopanja jame za sadnju je 70 cm uz pripremu donjeg sloja jame u koju se stablo sadi s rastresitim i obogaćenim humusnim supstaratom (50:50) i dodatkom umjetnog gnojiva N:P:K (15:15:15) 20 dkg po jami/stablu ravnomjerno cijelom dubinom. Sadnice trebaju biti s bauliranim korijenom minimalne nadzemne visine sadnice od 4 metra. Sadnice se sade do visine – razine zemlje kako su bile rasle u rasadniku. Nakon sadnje svaku sadnicu treba zaštititi trima drvenim mehaniĉkim stabilizatorima. Sadnice treba zalijevati u vegetaciji svakih sedam dana s po dvadeset litara vode po sadnici minimalno i postepeno, osim u razdoblju visokog vodostaja rijeke Kupe.

o Krošnja mladih stabala mora biti formirana već u vrijeme rasta u rastilištu na mjestu uzgajanja a samo najnuţnije intervencije u krošnji će biti potrebne prvih godina nakon sadnje.

Vrlo je bitno da se kasnijim odrţavanjem posađenih mladih stabala tijekom njihovog rasta ne orezuje krošnja kao redovni zahvat svakog proljeća, jer su stabla drvoreda ovdje predviđena slobodnim razvojem i formom svoje prirodne krošnje. Dakle, stabla u drvoredu rastu slobodno bez orezivanja krošnje!

PREPORUKE ZA ODRŢAVANJE STAROG DRVEĆA o Svako stablo u drvoredu je poseban i jedinstven organizam i tako ga treba promatrati i prema

njemu postupati. o Odrţavanje i brigu o njima trebaju raditi i voditi licencirani izvoĊaĉi pod nadzorom diplomiranog

inţenjera šumarstva ili visokoobrazovanog struĉnjaka iz domene urbanog šumarstva u periodu mirovanja vegetacije kada se vrše sanitarna orezivanja grana krošanja i odstranjivanje pojedinih stabala. Tijekom vegetacije se treba vršiti pinciranje i praćenje fiziološke kondicije svakog stabla, te o tome voditi evidenciju – zdravstveni karton svakog stabla.

o Treba koristiti naputke koji se nalaze u SLS-1 obrascu u kolonama „preporuka“ i „opis“. o svako drvo, osobito u betonsko-asfaltnom okruţenju svoga mikrostaništa treba tjedno zaliti s

ukupno 30 litara vode po stablu, postepeno, osim u razdoblju obilnih kiša. o Opisna tabela (Legenda) stanja drvoreda u SLS-1 obrascu studije daje bitne informacije u

svezi potrebnih zahvata na postojećem stablu

21

PREPORUKE ZA PARKOVNU OPREMU: o postaviti (kod svake klupe) posude za otpad - kantu; o klupe postaviti prema povijesnoj matrici; o postaviti nekoliko jednostavnih stalaka za bicikle (za dva- tri bicikla); o u prostoru drvoreda dobro bi bilo postaviti informativni stup u skladu s preporukama iz GUP- a

grada; o posipati staza sa tucanikom i strogo odrediti njene granice do trave koja se kosi (šiša); o sve zahvate obavljati uz konzultacije s GUP-om grada.

22

DRVORED DIVLJEG KESTENA UZ RIJEKU KUPU, KOD VESLAĈKOG KLUBA

SADRŢAJ SASTAVNICE – ŠETALIŠTE u brojkama:

o stablo zdravo 27 kom

o stablo odstraniti 17 kom

o stablo opasnost 14 kom

o sadnja novog stabla 39 kom

o klupe 15 kom

o kuglana viseća 1 kom

23

Drvored divljeg kestena uz desnu obalu rijeke Kupe

Obrazac SLS-1


Naziv:

SADRŽAJ SASTAVNICE

STABLA

Smjer protezanja: Zapad - Istok

Preporuka: obnoviti zelenilo prema projektu

Napomena

Drvored divljeg kestena uz desnu obalu rijeke Kupe, potez prije i poslije veslačkog kluba Korana. Drvored je sađen oko 1900-te godine.

Gradska

Odsjek na geodetskoj podlozi:

Dužina drvoreda (m): 596

sastavnicaprema

namjeni:

broj latinski naziv hrvatski naziv preporukaprom. rašlj. masa opis i napomena


78 3,17

2 Juglans regia L. orah obični odstraniti mladi obični orah s tri grane u kruni stabla - odstraniti


80 3,33 asimetrična krošnja do Kupe - orezati krošnju simetrično


87 3,70 orezati granu nagnutu nad kuglanu


69 3,00


78 3,50 orezati granu do Kupe i do nogostupa - sajlu odstraniti


odstraniti109 4,03 na visini 7-8 metara ima oštećenje od truleži - odstraniti


odstraniti62 2,02 stablo napadnuto sekundarnim štetnicima - gljivama Fomes sp. - odstraniti


odstraniti70 2,60 oslabljeno stablo od svakogodišnjeg napada kestenovog moljca - odstraniti


56 1,65


65 2,14


73 2,70


74 2,86


odstraniti76 3,01 na visini od 2 metra postoji rana od gljiva truležnica - izvaditi I odstraniti

namjena veličina

ŠETALIŠTE-

24


Obrazac SLS-1


Naziv:


67 2,28 orezati suhe grane do asfaltnog šetališta


77 3,03


odstraniti65 2,14 trulo u sredini debla - odstraniti


odstraniti87 3,70 trulo u sredini debla - odstraniti - gljive truležnice na vanjskom dijelu stabla


odstraniti75 2,87 trulo od visine 20 cm od razine zemlje u dužini 50 cm - odstraniti


77 3,03 orezat dvije suhe grane prema istoku


96 4,15


posebna skrb83 4,17 na istočnoj strani pri dnu trulež, na zapadnoj na visini 3,5 m trulež-iscjedak, na ožiljku odrezane grane rupa - opsasnost


55 1,62


70 2,60


odstraniti63 2,01 nagnuto k istoku, fiziološki slabo, na 2 m visine rupa od otkinute grane, dvije suhe truleži do zapada - odstraniti


posebna skrb64 2,14 ozvljeđivano pri dnu debla od sajle, te u pola visine debla, zavezanu sajlu odstraniti - opasnost


54 1,53 vidljive ozljede od sajle


65 2,14


65 2,14


60 1,88


75 2,87


74 2,80


76 3,01


posebna skrb74 2,80 raste u betonu, fIziološki oslabljeno, nedostaje vlaga, sajle u krošnji ukloniti - zalijevati dnevno - opasnost


posebna skrb96 4,15 raste u betonu, fIziološki oslabljeno, nedostaje vlaga, sajle u krošnji ukloniti - zalijevati dnevno - opasnost


posebna skrb70 2,60 raste u betonu, fziološki oslabljeno, nedostaje mu vlage - zalijevati dnevno - opasnost


posebna skrb72 2,70 fiziološki oslabljeno stablo, odstraniti sajlu oko debla - opasnost


71 2,70 odstraniti sajlu oko debla


posebna skrb77 3,03 sumnjiva trulež u sredini stabla,ima rupu u sredini krune - opasnost


72 2,70

25


Obrazac SLS-1


Naziv:

GRMLJE

ŽIVA OGRADA


posebna skrb93 4,00 trulež u sredini debla prema dnu, ukloniti sajlu - opasnost


posebna skrb98 4,30 trulež na visini 3 m, odstraniti sajlu - opasnost


posebna skrb101 5,00 u kruni stabla trulež,


<10 mlado stablo posađeno bez odgovarajuće zaštite protiv loma i ozljeda


90 3,80


posebna skrb96 4,20 trulo u sredini na visini 2,5 m u kruni debla - opasnost


posebna skrb102 5,00 nema vanjskih znakova truleži, zvučnom probom odaje mogućnost šupljeg debla - opasnost


posebna skrb82 3,40 fiziološki slabije stablo, nema vanjskih znakova truleži, zvučnom probom odaje mogućnost šupljeg debla - opasnost


odstraniti123 2,14 trulo do pola promjera debla - odstraniti


posebna skrb80 3,33 nagnuto prema Kupi, pri dnu debla suha trulež - opasnost


odstraniti122 1,00 suho i trulo stablo - odstraniti









56 Chamaecyparis lawsoniana (A. Murray bis) Parl.

pačempres lawsonov 0,00

57 panj odstraniti panj običnog divljeg kestena - ukloniti i izvaditi panj

58 panj odstraniti panj običnog divljeg kestena visine 2,5 m - odstranitii izvaditi panj

Ukupno 148,6758

26


Obrazac SLS-1


Naziv:

URBANO PARKOVNA GALANTERIJANaziv Količina JMrb.


Viseća kuglana 1 kom2

27

PREPORUKA MJERA, RADOVA I IZVRŠENJA POSLOVA ZA BOLJE, SIGURNIJE I UREDNIJE STANJE

PREPORUKA MJERA, RADOVA I IZVRŠENJA POTREBNIH POSLOVA U DRVOREDU

PREPORUKE ZA SADNJU NOVOG DRVEĆA o Saditi treba odrasle sadnice divljeg kestena s busenom, visine 4 – 5 metara, (koje mogu biti uzgojene

u komunalnom poduzeću grada Karlovca ZELENILO d.o.o.npr.) i koje već imaju oblikovanu krunu debla s glavnim granama krošnje;

o Sadnju treba obaviti po pravilima šumarsko-vrtlarske struke uz nadzor diplomiranog inţenjera šumarstva ili visokoobrazovanog struĉnjaka iz domene urbanog šumarstva. Sadnja se treba obaviti po rasporedu sadnje – SADNJA NOVOG STABLA. Na karti su mjesta buduće sadnje stabala (sadnja novog stabla) oznaĉena tim simbolom iz Legende karte. Dubina kopanja jame za sadnju je 70 cm uz pripremu donjeg sloja jame u koju se stablo sadi s rastresitim i obogaćenim humusnim supstaratom (50:50) i dodatkom umjetnog gnojiva N:P:K (15:15:15) 20 dkg po jami/stablu ravnomjerno cijelom dubinom. Sadnice trebaju biti s bauliranim korijenom minimalne nadzemne visine sadnice od 4 metra. Sadnice se sade do visine – razine zemlje kako su bile rasle u rasadniku. Nakon sadnje svaku sadnicu treba zaštititi trima drvenim mehaniĉkim stabilizatorima. Sadnice treba zalijevati u vegetaciji svakih sedam dana s po dvadeset litara vode po sadnici minimalno i postepeno, osim u razdoblju visokog vodostaja rijeke Kupe.

o Krošnja mladih stabala mora biti formirana već u vrijeme rasta u rastilištu na mjestu uzgajanja a samo najnuţnije intervencije u krošnji će biti potrebne prvih godina nakon sadnje.

Vrlo je bitno da se kasnijim odrţavanjem posađenih stabala tijekom njihovog rasta ne orezuje krošnja kao redovni zahvat svakog proljeća, jer su stabla drvoreda ovdje predviđena slobodnim razvojem i formom svoje prirodne krošnje. Dakle, stabla u drvoredu rastu slobodno bez orezivanja krošnje!

PREPORUKE ZA ODRŢAVANJE STAROG DRVEĆA o Svako stablo u drvoredu je poseban i jedinstven organizam i tako ga treba promatrati, prema njemu

postupati i voditi evidencije. o Odrţavanje i brigu o njima trebaju raditi i voditi licencirani izvoĊaĉi pod nadzorom diplomiranog

inţenjera šumarstva ili visokoobrazovanog struĉnjaka iz domene urbanog šumarstva u periodu mirovanja vegetacije, kada se vrše sanitarna orezivanja grana krošanja i odstranjivanje pojedinih stabala. Tijekom vegetacije treba vršiti pinciranje i praćenje fiziološke kondicije svakog stabla, te o tome voditi evidenciju – zdravstveni karton stabla.

o Treba koristiti naputke koji se nalaze u SLS-1 obrascu u kolonama „preporuka“ i „opis“. o Svako drvo, osobito u betonsko-asfaltnom okruţenju svoga mikrostaništa treba tjedno zaliti s ukupno

30 litara vode po stablu, postepeno, osim u razdoblju vrlo visokog vodostaja rijeke Kupe. o Opisna tabela (Legenda) stanja drvoreda u SLS-1 obrascu studije daje bitne informacije u svezi

potrebnih zahvata na postojećem stablu PREPORUKE ZA PARKOVNU OPREMU:

o postaviti u pravilne razmake (kod svake klupe) posude za otpad - kantu; o klupe postaviti izmeĊu svaka dva kestena; o na obali postaviti bove za vezanje ĉamaca (nikako sajle ne vezati za stojeće drvo); o postaviti rasvjetu uz asfaltni nogostup (na rubu krune nasipa); o postaviti nekoliko jednostavnih stalaka za bicikle (za dva- tri bicikla); o na sredini drvoreda kod veslaĉkog kluba postaviti klasiĉni oglasni stup; o kod veslaĉkog kluba postaviti tri metalna stijega za tri zastave koje se uvijek vijore; o posipati stazu sa tucanikom i odrediti njene gabarite do trave koja se kosi (šiša);

28

o postaviti informativne panoe (s informacijama prvenstveno o šetnici i kestenima, tko ih je i kada sadio, domaći naziv, latinski naziv i njihova ekološka svojstva, te podatke o Kupi, veslanju, Karlovcu… i sl.), postaviti nekoliko općih ekoloških poruka;

29

SADRŢAJNI LIST SASTAVNICE UKUPNO

ŠETALIŠTE Obrazac: SLS-2Gradska sastavnica:

SADRŽAJ SASTAVNICE

STABLA

GRMLJE

OSNOVNE JEDINICE GRADSKE SASTAVNICE ŠETALIŠTE

naziv napomenarb.

Drvored divljeg kestena uz desnu

obalu rijeke Kupe

Drvored divljeg kestena uz desnu obalu rijeke Kupe, potez prije i poslije veslačkog kluba Korana. Drvored je sađen oko 1900-te godine.

1

Šetalište dr. Franje Tuđmana Drvored Šetališta dr. Franje Tuđmana nalazi se na zapapadnom - sjeverozapadnom dijelu povijesne jezgre grada Karlovca. Sađen je u 3 - 5 redova oko 1900-te godine.

2

Listače

latinski naziv hrvatski naziv broj komada drvna masarb.

Acer negundo cv. Variegatum javor negundovac kultivar "Variegatum"

10 2,631

Aesculus hippocastanum L. kesten divlji, obični divlji kesten

219 443,842

Buxus sempervirens L. šimšir obični 13

Gleditsia triacanthos L. trnovac trodobni, gledičija 1 4,664

Juglans regia L. orah obični 15

Platanus ×hispanica Munchh. platana hibridna 1 4,006

Prunus avium (L.) L. trešnja divlja 1 1,477

Quercus robur L. hrast lužnjak 1 4,298

Tilia L. 1753. lipa 36 73,819

271 534,70UKUPNO

Četinjače


Chamaecyparis lawsoniana (A. Murray bis) Parl.

pačempres lawsonov 1 0,001

Taxus baccata L. tisa obična 12

2 0,00UKUPNO

273 534,70SVEUKUPNO (listače, četinjače)

30

SADRŢAJNI LIST SASTAVNICE UKUPNO

ŠETALIŠTE Obrazac: SLS-2Gradska sastavnica:

ŽIVA OGRADA

UKUPNO PARKOVNA GALANTERIJA

Listače

broj komadalatinski naziv hrvatski nazivrb.

5Forsythia europea Degen et B forsitija europska1

5Hydrangea L. 1753. hortenzija2

9Jasminum L 1753. jasmin3

31Spiraea L. 1753. suručica4

50UKUPNO

Četinjače

broj komadalatinski naziv hrvatski nazivrb.

1Taxus baccata L. tisa obična1

1UKUPNO

51SVEUKUPNO

naziv količina jedinica mjererb.



Kiosk 2 kom3


Miljiokaz 1 kom5

Oglasni stup 2 kom6

Skulptura 2 kom7


Vodoskok 1 kom9

31

Obrazac: SLS-3SUMARNI PRIKAZ KATASTRA ZELENILA

SADRŽAJ SASTAVNICE

STABLA

GRADSKE SASTAVNICE

DROVRED

Listače


Acer negundo cv. Variegatum javor negundovac kultivar "Variegatum"

10 2,631

Aesculus hippocastanum L. kesten divlji, obični divlji kesten

219 443,842

Buxus sempervirens L. šimšir obični 13

Gleditsia triacanthos L. trnovac trodobni, gledičija

1 4,664

Juglans regia L. orah obični 15

Platanus ×hispanica Munchh. platana hibridna 1 4,006

Prunus avium (L.) L. trešnja divlja 1 1,477

Quercus robur L. hrast lužnjak 1 4,298

Tilia L. 1753. lipa 36 73,819

271 534,70UKUPNO

Četinjače


Chamaecyparis lawsoniana (A. Murray bis) Parl.

pačempres lawsonov 1 0,001

Taxus baccata L. tisa obična 12

2 0,00UKUPNO

273 534,70SVEUKUPNO (listače, četinjače)

1.042Dužina drvoreda: m

naziv ukupnorb.

ŠETALIŠTE1

32

Obrazac: SLS-3SUMARNI PRIKAZ KATASTRA ZELENILA

GRMLJE

ŽIVA OGRADA

URBANO PARKOVNA GALANTERIJA

Listače

broj komadalatinski naziv hrvatski nazivbr.

5Forsythia europea Degen et Bald. forsitija europska1

5Hydrangea L. 1753. hortenzija2

9Jasminum L 1753. jasmin3

31Spiraea L. 1753. suručica4

50UKUPNO

Četinjače

broj komadalatinski naziv hrvatski nazivbr.

1Taxus baccata L. tisa obična1

1UKUPNO

51SVEUKUPNO

naziv količina jedinica mjererb.



Kiosk 2 kom3


Miljiokaz 1 kom5

Oglasni stup 2 kom6

Skulptura 2 kom7


Vodoskok 1 kom9

33

DOBRODOŠLI TEKSTUALNI PRILOZI:

Tekst o povijesti Društva za poljepšavanje grada Karlovca dobivenih ljubaznošću od gospođe Biserke Schmuck iz Karlovca, aktualne predsjednice novoga Društva za poljepšavanje grada Karlovca Terezija Reiner, osnovanog 2006. godine (upravo 16. lipnja, kada je osnovano staro „prvo“ društvo 1886. godine).

Kratka povijest Društva za poljepšavanje grada Karlovca

Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće u Karlovcu su osnovana tri društva koja su, kako to tvrdi Ivo Ott, dala neobično velik i uvjerljiv doprinos našem gradu. Bili su to: Ilirsko čitanja društvo, zatim Prvo hrvatsko pjevačko društvo «Zora», te napokon Društvo za poljepšavanje grada Karlovca. To, dakako, nisu bila jedina društva u onom vremenu. Djelovala su i neka poput vatrogasnog, biciklističkog, učiteljskog, tamburaškog i ina, ali nijedno od njih nije dalo štih i poticaj društvenom životu grada kao ova tri spomenuta. Karlovac je u to doba imao tek nekih 5000 stanovnika. Ivo Ott kazuje da je život tekao jednolično i ustaljeno te da su lokalne novine, u nedostatku nekih većih vijesti, bilježile primjerice i takve podatke: koliko je puta grmjelo u nekom mjesecu. Ali Maca Vrbetić iznosi podatak da je u samo dva zimska mjeseca 1903. godine bilo čak 19 velikih koncerata i graĎanskih plesova, pa ispada kako, u to doba, život našeg grada ipak nije bio monoton. Na tim koncertima i plesovima i današnji Karlovac može biti zavidan. No mnoge stvari nisu štimale. Grad nije imao kanalizaciju, šančevi su, često puta pod vodom, bili leglo komaraca i žaba, kokoši i svinje šetale su gradskim ulicama, a smeće se bacalo gdje se stiglo. U takvom okruženju cvjetnih nasada i parkova niti je bilo, niti je moglo biti. Na svu sreću, naši preci nisu s takvim stanjem bili zadovoljni, pa je ugledna graĎanka Terezija Reiner dala poticaj za osnivanje Društva za poljepšavanje grada Karlovca. Za tu se ideju živo založio i gradski zastupnik Dragutin Beck. Nakon što je Becku uspjelo dobiti od magistrata svotu od 800 forinti kao početni fond Društva, a to je u ondašnje vrijeme bio veoma veliki iznos, pristupilo se izradi Pravila te napokon 16. lipnja 1886. godine i na službeno osnivanje Društva. Maca Vrbetić ističe jednu interesantnu činjenicu: u radu ondašnjeg Društva žene nisu bile dovoljno zastupljene niti angažirane iako je poticaj došao upravo od žene, Terezije Reiner. No zato su se u Društvo veoma revno uključili aktivni kao i umirovljeni carski i kraljevski oficiri pa je prvi predsjednik postao umirovljeni časnik Josip Adžija koji na toj funkciji ostaje punih 8 godina. Upravo zahvaljujući njegovoj ornosti provedene su mnoge vrlo korisne akcije u ureĎivanju grada i okolice. Glavna je pažnja posvećena ureĎenju šetališta od kasnije izgraĎenog Zorin doma do Velike kavane (današnjeg Papas bara. O Bože zar Kavana nije mogla ostati Kavana). Nacrt za to ureĎenje dao je član Društva Ante Čop. Prema nacrtu saĎenje stabala obavljeno je u 5 redova, ureĎeno je i igralište za djecu gdje su guvernante i dojkinje «odvodile djecu da ne smetaju odrasle u njihovom miru na klupama pod sjenovitim drvećem» (Sloga br. 31, 1888.g.). Mislilo se podići i zdenac, ali za to nije bilo dovoljno novaca. Na šetalištu je podignut i glazbeni paviljon pa je svake nedjelje tamo svirala vojna glazba 93. pješadijske pukovnije baruna Ramberga, a često su koncerti održavani i tijekom tjedna. Stabla su posaĎena i na Jelačićevom trgu, gdje su postavljene i svjetiljke kako «svakojaka klatež neće moći praviti najsramotnija djela». Nakon ureĎenja Promenade na red je došao i prostor nasuprot Velike Kavane na kojem je stajala daščara i živio i radio gradski brusač. Društvo je zahtijevalo da se daščara ukloni, a zahtjevu je vlast brzo udovoljila pa je brusač brusio noževe i škare na kolicima. Tako je sada cijela Promenada bila

jedan dobro ureĎeni prostor koje je Društvo za poljepšavanje grada htjelo oplemeniti jednim kipom, iliti «statuetom», pak se svi složiše da bi tamo baš odgovarao kip mitske božice Flore. I tako u srpnju 1887. godine bečko poduzeće Wienerberger, po cijeni od 70 forinti, isporuči Društvu kip Flore ili kako je neki zvaše, Cvjetane, koji bi postavljen skromno i bez velike pompe upravo u sredinu rondoa središnjeg dijela šetališta, za ono vrijeme jedinstvenog podija za glazbeni život grada. Vremena se eto mijenjaju, pa danastamo, umjesto Flore, stoji mali vodoskok, ali muzička se zbivanja i nadalje održavaju u proljeće, ljeti i ujesen. Iako je Flora u jednom dijelu povijesti ovoga grada potpuno pala u zaborav, mislim da bi Karlovčani opet mogli imati sreću uživati u toj statueti. Ali neka to ostane iznenaĎenje za idući roĎendan grada. Kad je 1892. godine izgraĎen Zorin dom Društvo za poljepšavanje grada Karlovca je pred njim zasadilo prelijepi park. Značajna stavka u kasi Društva bile su priredbe i plesovi koji su održavani upravo u tom parku. Taj priliv sredstava kao i donacije obrtnika, graĎana, gradske općine i vojnog garnizona omogućio je sve veću djelatnost Društva. Većina sadnica divljih kestena, javora, jasena i lipa dobivena je kao poklon. Tako je n.p. vrtlar parka kadetske škole u ime oficirskog zbora poklonio Društvu čak 20.000 sadnica. Ali najveći je poklon Društvu došao 1895. godine kada je Dragan Vranyczany poklonio vrt na Riječkoj cesti vrijedan cca 10.000 forinti. Prvi stručni vrtlar bio je Engelbert Hajek koji je, meĎu prvima, cvjetne sadnice uzgajao u staklenicima. Hajek je i inače bio vrtlarski zanesenjak. On je pokraj Velike kavane podigao drveni paviljon kupivši ga na Svjetskoj izložbi. Taj nekadašnji Prvi hrvatski cvjetni paviljon danas je u vlasništvu nasljednika vrtlarije Katzler i na svu sreću graĎanstva, gradske su vlasti imale razumijevanja dopustiti nasljednicima postavljanje na njegovo prvobitno mjesto. Vrtlar Hajek je nažalost skončao svoj život veoma nesretno. Poslije odlaska iz Karlovca postao je vrtlar Bečkog dvora gdje je u Schönbrunu pao sa stabla i smrtno stradao. Karlovčani Hajeku mogu zahvaljivati za mnoštvo drvoreda koje je posadio i za mnogo parkova koje je projektirao. Pod njegovom je palicom ureĎena tz. pogorelina, danas prostor nasuprot Doma za starije i nemoćne u Kukuljevićevoj ulici. Od tamo je prema Korani produžen nasad drvoreda, a aleje su posaĎene i Karolinom do Starog grada te oko gradine Dubovac, zatim je uz obalu Kupe do Dubovca zasaĎen red divljih kestena, zasaĎen je drvored uz Senjsku cestu, a ureĎene su i mnoge druge šetnice i staze. Još jedna vrijednost koju je Društvo priskrbilo Karlovčanima je Kupalište na Korani. Sve do 1894. godine Karlovčani su se kupali kojekako iako je ljekovitost Korane bila nešto u što se nije sumnjalo. Na traženje Društva i zalaganjem njegovih članova, te odlukom Gradskog općinstva već se u svibnju 1895. godine otkupio prostor za kabine i splavi, pa su u kolovozu iste godine Karlovčani prvu put uživali u svojem novom kupalištu. Istodobno s gradnjom kabina počelo se i s ureĎenjem koranskog parka. Park je za nekoliko godina izrastao u pravi mali botanički vrt u kojem je bilo i egzotičnog drveća što je bio dodatni razlog Karlovčanima za šetnju tim parkom. Tu je akciju posebno podupirao gradonačelnik Vrbanić pa upravo njemu u čast taj park danas nosi njegovo ime iako je danas, zbog dugododišnje nebrige bitno osiromašen raritenim drvećem. Nakon smrti svog aktivnog predsjednika Josipa Adžije na čelo Društva dolazi Nikola Strmac koji se posebno zalaže da u posjed Društva doĎe grad Dubovac, jer ga je Društvo željelo spasiti od propasti. Koliko su nekada Karlovčani kao i vlast cijenili učinke Društva najbolje govori podatak da je oficirima bilo zabranjeno jahati šetalištima kako konjska kopita ne bi uništavala nasad. Bilo je zabranjeno bacanje smeća, ali neke zamolbe, poput zabrane sušenja rublja na Strossmayerovom trgu, ipak nisu uspjele.

35

Nažalost, rad Društva pomalo gubi na dinamici pa 1907. godine predsjednik David Kovačević, inače profesor, ima velikih muka potaknuti graĎane i vlast da podupru daljnji rad. Bit će da profesori ipak nisu toliko odlučni kao oficiri. Izbijanjem Prvog svjetskog rata rad Društva potpuno zamire, a u razdobljima nakon rata više nema nikoga tko bi ga obnovio. No, iako, kao što rekoh, Društvo za poljepšavanje grada Karlovca, poslije Prvog svjetskog rata više nije bilo aktivno, svijet o ureĎenju parkova, drvoreda i uopće okoliša ostala je kao kulturno nasljeĎe u svijesti graĎana. To je sasvim sigurno jednako značajno kao i sadnja bilo kojeg drveta ili aleja. Karlovac je stoga imao snage otvoriti vrata mnogim drugim vrtlarima koji su došli u ovaj kraj te mu napokon podarili vrijednost kojom se ponose i današnji naraštaji. Od tih vrtlara svakako treba spomenuti Kopřivu (Kopšivu) koji je naslijedio Hajeka, i Beinraucha (Bajnrauha). Uz njih su značajnu ulogu imala i braća Katzler te vrtlar Avsec.

Dakako, uopće ne sumnjam da ste shvatili kako je upravo Društvo za poljepšavanje grada Karlovca bilo temelj na kojem je kasnije osnovano poduzeće koje se bavilo ureĎenjem gradskih parkova, odnosno današnje Zelenilo. 120 godina kasnije, 16. lipnja ove godine grupa entuzijasta osnovala je ponovno Društvo za poljepšavanje grada Karlovca. U počast davnašnje poticateljice Terezije Reiner, imenu Društva dodano je i njeno ime. Na taj se način pokušava za nove generacije oživjeti jedan značaja segment karlovačke povijesti. Slijedeći tekst, također dobiven ljubaznošću gospođe Biserke Schmuck iz Karlovca, koji oslikava znaĉaj drvoreda divljeg kestena uz desnu obalu rijeke Kupe potez prije i poslije Veslaĉkog kluba, a pripada u njene uspomene koje su prijepis iz knjige "Pod cvijetom belladonne": „…………Izvadak iz moje knjige uspomena izdane prošle godine u Zavičajnog ediciji Gradske knjižnice:

Najmanje su tri drvoreda bila značajna u mom životu. Odrastala sam uz aleju žalosnih vrba………

Drvored divljih kestena što se proteže od Kvake dalje prema Dubovcu i nekadašnjem vojnom magazinu bio nam je tek nešto manje interesantan od naših vrba. Bio je to drvored za hladovite šetnje, za odmaranje od kupanja i plivanja te mjesto ljubavnih sastanaka. Na Dubovcu zapravo i niste bili par ako se niste izljubili pod nekim od kestena. Bilo je tu, najčešće, i većih sloboda od običnih poljubaca, pa smo se, zbog poduke, penjali u krošnje stabala kibicirati što se dogaĎa ispod nas. I nismo to radili samo dok smo bili mali; uf, pentrala sam se na kostanje i s 20 godina. I nisam bila jedina, pa se tako, rijetko doduše jer je užasno nespretno ljubiti se u rašljama granja, ali neka slična ljubavna aktivnost vodila u krošnji i ispod nje.

Ne znam ima li moja konstatacija imalo smisla, ali nekako mi se čini: otkako se u tom drvoredu ljubavni parovi sve manje grle i ljube, oni se kesteni sve više suše i ruše. Recite vi što hoćete, možda su i oni živjeli od te ljubavi…….“ I slijedeći tekst, također je iz pera gospođe Biserke Schmuck: „Kesten – Aesculus hippocastanum simbol čistoće jer je ljuska, u kojoj se nalazi, puna bodljika (tjelesne požude), a ne mogu mu nauditi. u drevnoj Kini kesten je stablo zapada i jeseni, a sadio se na žrtveniku s te strane svijeta

36

na Badnjak, u kući u kojoj je netko umro ili u kojoj je bila svadba, djeci – čestitarima ne daju se kolači već kestenje (vjerojatno pitomo, moja opaska) kesten je vrlo malo zastupljen u vjerovanjima Hrvata i ostalih južnih Slavena jer ga oni prvi put susreću došavši u tople prostore jugoistočne Europe. Na sjeveru ga nema, jer tamo gdje raste breza ne raste kesten. Tomo Vinšćak – Vjerovanja o drveću u Hrvata Doc.dr.sc Tomo Vinšćak docent je na odsjeku za etnologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Kesten kao ljekovita biljka pripravljen s vinjakom upotrebljavao se u narodskoj medicini za trljanje muške spolne žlijezde radi podizanja muškosti. i danas se zadržalo praznovjerje da jedan kesten u džepu može zaštititi od bolesti optoka krvi, gihta i reume W. Schafner – B. Häfelfinger – B. Ernst - Kompendij ljekovitog bilja u nekim zemljama rašireno je vjerovanje kako treba ubrati prvi dozreli plod kestena sa stabla i čuvati ga u džepu. Smatra se da to štiti od reume i problema s bubrezima Stribor Marković – Fitoaromaterapija„ Paviljon Katzler, također je dio povijesti Velike promenade, današnjeg drvoreda na Šetalištu dr. Franje Tuđmana. Na Web stranicama Udruge, moţe se proĉitati slijedeće:

Udruga Paviljon Katzler 1897 Anno domini 2006. U paviljonu djeluje udruga pod nazivom Paviljon Katzler 1897. kojoj su osnovni ciljevi:

- održavanje i oživljavanje drvenog paviljona cvjećarnice Katzler - promicanje kultoroloških i povijesnih vrijednosti grada s ciljem turističke promidžbe grada

Karlovca i drvenog restauriranog paviljona kao sastavnog dijela povijesne jezgre Karlovca - Zvijezde

- iniciranje obnove, restauracije, povratka i zaštite kulturne baštine grada Karlovca - prezentacija povijesnih eksponata, slika, fotografija i pisanog materijala vezanog uz

vremenski period u kojem je obitelj Katzler živjela, prezentacija tadašnjeg načina života kao podsjetnika na kulturne vrijednosti grada izdavanje promidžbenih pisanih i slikanih materijala

- organiziranje izložbi slika, fotografija i cvijeća, tematski vezanih uz cvjećarstvo, povijest grada i ljubavi prema gradu.

Današnje doba i situacija u gradu, kombinacija je utjecaja koje je teško i zamisliti, a dolazili su sa svih strana - od pojedinaca koji su altruistički i nesebično podizali Karlovac iznad etikete provincijalizma, do pojedinaca s maskom ljubavi prema gradu s najbitnijom stavkom u životu da pomognu materijalno sami sebi. Tako je bilo prije, tako je i sada. Kako na Nebu, tako i na Zemlji. Tragove su ostavili i svi ratovi ovih stoljeća, mnogobrojne promjene strukture stanovništva i ostali faktori za filozofsku raspravu na tu temu. Ali je činjenica da je grad tu gdje jest zahvaljujući ljudima koji su nesebično, bez skrivenih primisli ulagali svoju ljubav, vrijeme, maštu i znanje u ostvarenje vizija, kao i zahvaljujući negativcima koji su cijeli taj film učinili napetim trilerom i zbog toga je svako ostvarenje vizije napretka grada postalo još veće zadovoljstvo.

37

Dvadesetiprvo je stoljeće krenulo nemilosrdno. U gradu se otvaraju butici, kafići, kineski dućani. Postalo je teško prihvatljivo da postoji i nešto što se ne uklapa u prepoznatljivu šablonu temeljenu na prihodima i rashodima. Paviljon Katzler nudi pogled kroz prozor na jedan dio temelja povijesti u kojoj se raĎao Grad, pogled na ljepotu grada neprimjećen u strci s vremenom i novcima. Unutar svojih nekoliko malih kvadrata krije uspomene na magle i poplave, na prepoznatljiva lica karlovačkih ulica i dogaĎaje zbog kojih su Karlovčani ostali Karlovčani. Vrijednost je to nemjerljiva materijalističkim metrom. Ali vrijednost koju ljudi prepoznaju ulaskom u paviljon, a vidljiva na osmjehu. Duša grada krije se u starim temeljima i zidovima, i bilo gdje da odemo, volimo se vratiti na mjesto gdje smo osjetili ono nešto. I paviljon je dio duše našeg grada. A profitabilnost? Mjerit ćemo je iskrenošću osmjeha i intezitetom sjaja u očima svakog čovjeka kojeg put nanese do paviljona. Ostvarenjem uskrsnuća paviljona, pred njim je ozbiljan rad. Svaki član udruge Paviljon Katzler trudi se osmisliti najbolji način ureĎenja paviljona, prezentacije jednog segmenta kulturne ostavštine i realizaciju projekata kao što su do sada bile autorske razglednice s motivima Karlovca i suvenir s austro-ugarskim srebrnjakom. Ponekad to sliči na igru, ali iza nas su stotine sati istraživačkog rada i učenja, mjeseci provedeni u prašini starog Katzlerovog tavana i snalaženja oko skupljanja podataka u svim publikacijama svih dosadašnjih vremena. A to je tek početak... Paviljon će živnuti i više i bolje, kako bi pokazao sjaj prošlosti koja bi trebala biti poticaj za sjajnu budućnost. "Kraljevi i velmože dolaze, odlaze, i ne ostavljaju ništa osim kipova u pustinji, dok nekoliko mladih ljudi, igrajući se, mijenja način na koji postoji svijet." ( Terry Pratchett: The truth )

38

ZAKLJUĈAK

U današnjem globalno narušenom ekološkom okruţenju, pored osviještenog ĉovjeka, drugo najvaţnije ţivo biće za njegovo ozdravljenje je najveće ţivo biće na zemlji, a to je drvo. Drvo je najveće ţivo biće na zemlji. “Jedno od najznačajnijih svojstava živih organizama je razmnožavanje, tj. stvaranje potomaka. Razmnožavanjem se omogućuje održavanje vrsta i uopće života na zemlji.” Stoga je drvo u ovom promatranom segmentu gradskog zelenila – šetališta, najvaţnija sastavnica kojom upravljajući, moţemo utjecati na opće poboljšanje kvalitete okoliša ţivota graĊana. Drvo, i briga za drvo kao najvaţniji element gradskog zelenila pripada u struĉno podruĉje u svijetu poznato kao urbano šumarstvo. I gradsko zelenilo svakodnevno treba odrţavati poput svih sastavnica gradske infrastrukture - kanalizacije, opreme za prijenos elektriĉne energije, saobraćajnica, itd. (Danas u svakom WC-u najobiĉnijeg kafića postoji dnevna evidencija o odrţavanju - pa nije li onda i to drvo zasluţilo barem mjeseĉnu evidenciju, nadzor i brigu ako oĉekujemo od njega da ţivi i sluţi nam i stotinu godina). Ova studija je praktiĉan PRIRUĈNIK – UPUTE - ZA RAD I POSTUPANJE S NAJVEĆIM ŢIVIM BIĆEM NA ZEMLJI – DRVETOM, koje u gradu Karlovcu, kao Gradu parkova, ĉini osnovni sadrţaj - element postojanja njegovog zelenila. Stoga, imati katastar zelenila jedne urbane sredine znaĉi osiguravati i podršku i pomoć u gospodarenju s drvećem u urbanoj sredini, ali i ostalim sadrţajima – sastavnicama uz stablo – drvo: drvenasto grmlje; cvjetne gredice sa sezonskim cvijećem i trajnice; travnjak; graba; poljana; urbano parkovna galanterija i sadrţaji. Vjerujemo da će gradska uprava Grada Karlovca ovu studiju iskoristiti za izvršenje kako je preporuĉeno u mjerama, radova i izvršenja poslova za bolje, sigurnije i urednije stanje u svrhu njihove veće produktivnosti koju oĉekujemo kao općekorisne funkcije tj. sveopće koristi.

39

LITERATURA i IZVORI PODATAKA:

- GENERALNI URBANISTIĈKI PLAN GRADA KARLOVCA_2007. Sveuĉilište u Zagrebu -

Arhitektonski fakultet zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejsaţnu arhitekturu -

Glasnik Grada Karlovca br. 14/07, ……….…. 2007.;

- GRADSKA ŠETALIŠTA HRVATSKE – kultura šetanja – Školska knjiga Zagreb, 2002.;

- ZAGREBAĈKI PERIVOJI I PROMENADE – Igor Gostl - Školska knjiga Zagreb, 1994.;

- VRBANIĆEV PERIVOJ U KARLOVCU – Šćitaroci d.o.o. – Sveuĉilište u Zagrebu –

Arhitektonski fakultet, Zagreb, 2003.;

- GRAD KARLOVAC – UREĐENJE PARKA „VRBANIĆEV PERIVOJ“ – Sanacija hotela

„Park“ – Idejno rješenje, prosinac 1997.;

- PROJEKT OBNOVE I REVITALIZACIJE VRBANIĆEVA PERIOVOJA U KARLOVCU,

Sveuĉilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, lipanj 2004.;

- DRUŠTVO ZA POLJEPŠANJE GRADA – tekst;

- USTUPLJENI TEKSTOVI (lipanj, 2008.), gospođe Biserke Schmuck iz Karlovca;

- IMENIK DRVEĆA I GRMLJA; H.Š. Zagreb, 2001.; Ţelimir Borzan.;

- HRVATSKA PARKOVNA BAŠTINA; Školska knjiga Zagreb 1992.; Mladen obad

Šćitaroci.;

- ZELENILO – UKRAS, ZAŠTITA I ZDRAVLJE GRADA ZAGREBA – Predavanje –

ak.prof.dr.sc. Dušan Klepac;

- GARDENERS’ ENCYCLOPEDIA of PLANTS and FLOWERS; Dorling Kindersley;

London, summer 1994.

- POVJESNI ATLAS GRADOVA - Bjelovar; Mediaprint Zagreb 2003; Mirela Slukan Altić.

- ŠUMARSKO - TEHNIĈKI PRIRUĈNIK; NZ Znanje Zagreb 1966.; Grupa autora: Benić,

Emrović, Klepac, Jambrošić, Bojanin, Lovrić.

- ZDRAVSTVENO STANJE DRVOREDA PLATNA I DIVLJEG KESTENA U GRADU

ZAGREBU 1997. i 2005. godine – Tomislav Mandušić, 2006. Diplomski rad.

- KESTENOV MOLJAC MINER (Cameraria ohridella Descha&Dimić) – Miroslav Harapin -

pregledni ĉlanak Šumarski list br 3-4 1999. Zagreb;

- KARLOVAĈKI LEKSIKON – STR. 7. 8, 443-446; Naklada Školska knjiga, Zagreb 2008.;

40

Documents

STUDIJA SANACIJE I REVITALIZACIJE DRVOREDA · Studija je dakle usmjerena na temeljne sastavnice ovih dvaju drvoreda – DRVO – stablo. Drvo, koje je svako promatrano kao pojedinaĉno