Studija Razvoja Elektroničkog Poslovanja u Republici Hrvatskoj Za 2006. i 2007

Projekt

Istraivanje metodologije analize i indikatora stanja razvijenosti te prepreka za primjenu elektronikog

poslovanja u Republici Hrvatskoj

Studija razvoja elektronikog poslovanja u Republici Hrvatskoj

za 2006. i 2007. godinu

IDC Adriatics Studeni 2008.

Projekt za Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva Studija razvoja

Pripremio IDC Adriatics

2

O studiji: Studija razvoja elektronikog poslovanja u Republici Hrvatskoj za 2006. i 2007. godinu sastavni je dio projekta istraivanja (1) metodologije analize i indikatora stanja razvijenosti te prepreka za primjenu elektronikog poslovanja te (2) konkretne primjene te metodologije u istraivanju razvitka elektronikog poslovanja u Republici Hrvatskoj u 2006. i 2007. godini. Projekt je u listopadu 2008. godine naruilo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, a projekt je proveo IDC Adriatics u listopadu i studenom 2008. godine.

Studija razvoja sastoji se iz tri osnovna dijela:

(1) pregleda primjene elektronikog poslovanja u zemlji u 2006. i 2007. godini dobivenog iz rezultata ankete deset sektora nacionalnog gospodarstva (450 ispitanika na populaciji od 23.562 entiteta)

(2) procjene obujma elektronike trgovine u zemlji dobivene prikupljanjem podataka od pruatelja elektronike ponude gospodarstvu i graanima i

(3) procjene potencijalnih uteda primjenom elektronikog rauna u dravnoj upravi polazei od slinih procjena koje su napravile neke europske zemlje.

Zadatak studije razvoja je da prui sistematizirani prikaz primjene elektronikog poslovanja i time omogui mjerenje napretka uporabe ICT tehnologije u skladu sa smjernicama datim u Strategiji razvoja elektronikog poslovanja te meunarodne usporedbe.

Cilj studije je da prui donositeljima odluka na nivou drutva (dravnim organima, obrazovnom sektoru, privrednim asocijacijma i drugim dionicima), trgovakim drutvima i graanima polazite da daljnim svjesnim akcijama i mjerama pospjei i ubrza primjenu elektronikog poslovanja u zemlji, primjenjujui pritom dobru praksu iz iskustava zemlja lanica Europske unije.

Polazita za izradu studije bila su:

UVOD



3

praksa i nalazi o preprekama elektronikom poslovanju date u viegodinjem e-Business Watch projektu koji prati stupanj primjene, razvoj i efekte elektronikog poslovanja u razliitim sektorima europske ekonomije s posebnim naglaskom na mala i srednja poduzea, a koji provodi Directorate General for Enterprise and Industry, Europske komisije

Studija razvoja informacijskog drutva u Hrvatskoj u 2005. godini, a koju je Sredinji dravni ured za e-Hrvatsku objavio 2006. godine i

Strategija razvitka elektronikog poslovanja u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007-2010. godine. U tom je dokumentu u okviru ciljeva vezanih za razvijenost elektronikog poslovanja iskazanih indikatorima razvijenosti, pod tokom 13 navedeno da se mjerenje razvitka provodi na indikatorima eBusiness Watch-a za sva etiri podruja:

Primjena ICT-a Reinenjering poslovnih procesa Elektronika nabava Elektronika prodaja i marketing (Online Sales and Marketing CRM)

Priopenje Europske komisije i2010 - A European Information Society for Growth and Employment - COM(2005)229 od 01.06.2005.;

Dokument i2010 Benchmarking Framework iz travnja 2006., usvojenom od i2010 High Level Gruoup o indikatorima razvoja informacijskog drutva koji e se koristiti u EU;

Metodolokom priruniku za statistike informacijskog drutva (Luxembourg: Office for Official Publications of the European Communities, 2006, ISBN 92-79-02645-3);

na viegodinjem praenju obujma elektronike trgovine u zemlji koje je proveo IDC Adriatics

Potreba slubenog praenja razvitka informacijsko-komunikacijskih tehnologija u EU vrsto hvata korijenje poetkom dekade vezano uz prihvaanje Lisabonske agende, a koja predstavlja odgovor Europske Unije na zaostajanje u primjeni ICT-a (i posljedino tome i produktivnosti) u odnosu na SAD. Dva su velika slubena istraivaka projekta koja se kontinuirano provode. Jedno provodi Eurostat, koji svojim istraivanjima zasnovanim na kompleksnom anketiranju daje jedan opi pregled primjene ICT u gospodarstvu i kuanstvima za 27 zemalja lanica EU. Drugi je E-Business Watch projekt, zapoet 2002. godine koji je vie okrenut korporativnoj praksi i daje konkretnije smjernice donosiocima odluka u dravnoj administaciji i drugim ICT stakeholderima (obrazovni sektor, industrijske asocijacije, regulatorni organi, organizacije za standardizaciju). Projekt je usmjeren na



4

elektroniko poslovanje po industrijskim sektorima respektirajui njihove specifinosti. Fokusiran je na problematiku digitaliziranja i automatiziranja poslovnih procesa unutar lanca vrijednosti poduzea i kao takav mnogo je detaljniji i kompleksniji. Uz to, uz kvantifikacije (indikatore) donosi i studije sluajeva (case studies) koji prikazuju primjere dobre prakse te problematiku pojedinih tehnologija

Ogranienja istraivanja: Ogranienja i potekoe koje su se ispoljile prilikom istraivanja, a koja su utjecala na poudanost rezultata i kvalitetu njihove interpretacije sumirana su u sljedeem:

(Pre)mala populacija: Broj hrvatskih poduzea i njihove strukturna obiljeja su takva da ne omoguuju odreivanje statistiki zadovoljavajue veliine uzorka kod nekih sektora i posebno u segmentu velikih poduzea. Naime, openito se uzima da je za bilo koje istraivanje zasnovano na reprezentativnom uzorku, uzorak za svako pitanje (unutar svih strata) mora biti najmanje veliine od 30-tak ispitanika. A to u sluaju Hrvatske nije mogue postii. Ako se pritom uzme u obzir i injenica je openito stopa odgovaranja na upitnike negdje oko 10% od ukupnog broja subjekata koje se kontaktira, ispada da bi u ovom istraivanju koje je obuhvatilo deset sektora stratificiranih prema etiri kategorije po broju zaposlenih i imalo niz eliminacijskih pitanja koja reduciraju populaciju, za ispunjenje ovih uvjeta, trebalo obaviti anketiranje daleko veeg broja ispitanika od stvarne populacije promatranih sektora. Stoga, premali uzorak, posebno kod velikih poduzea, primjerice samo su etiri velika poduzea u telekom sektoru, ne daje statistiki pouzdane rezultate, ve u takvim sluajevima treba ih uzeti kao indikativne i provjeriti u stvarnom ivotu ispitivanjem na druge naine.

2006. i 2007.: Traenje odgovora od ispitanika u studenom 2008. za stanje u 2007. i naroito 2006. godini, odnosno relativno dugi protok vremena izmeu anketiranja i i razdoblja na koje se ispitivanje odnosi, pokazalo se kao ogranienje u pouzdanosti i kvaliteti odgovora. Ispitanici esto nisu bili u mogunosti precizno odrediti kada se neto dogodilo, bili su skloni odgovoru "ma bilo je isto" ili pak posebno za 2006. godinu: "e to ne znam" ili "ne mogu se sjetiti", a neki jednostavno nisu bili na tom radnom mjestu u razdoblju za koje se pitalo. Pri tome treba imati na umu da je intervju s ispitanikom trajao prosjeno 40 minuta, njihova dragocjenog vremena, pri emu je trpjelo obavljanje njihovih redovnih radnih zadataka.



5

Usporedbe: Meunarodni benchmarking raen je na osnovi e-Business Watch izvjetaja za 2006/07 godinu, objavljenog u travnju 2007. u kojem podaci i nalazi preteno izraavaju stanje u 2006. godini. Isto tako, treba imati na umu da su od deset sektora koji su oba istraivanja obuhvatila, njih pet bilo istih. A tu svakako treba napomenuti i injenicu da bilo koje usporedbe meu zemljama imaju inherentan hendikep da usporeuju privrede s razliitim strukturnim znaajkama, posebno razliitim prosjenim veliinama poduzea. A to je posebno ugraeno u skupnim indeksima tako da u njima usporedbe izmeu zemalja treba uzeti tek kao ilustrativne.

Neshvaanje pitanja: Kod nekih pitanja oigledno je dolo do zamjene, odnosno nediferenciranja odreenih kategorija. To je bilo zamjeeno kod odgovora Intranet prema Internet, elektroniki potpis (koji vrijedi prema svima) i bankarski token (koji vrijedi samo na relaciji korisnik-banka) te kod elektronikog naruivanja koje je poistovjeeno s naruivanjem mailom (kao zamjenom za potu, a to po definiciji nije elektronika trgovina).

Adresiranje: Za neka od postavljenih pitanja, IT strunjaci koji su bili ispitanici u daleko najveom broju, po prirodi posla koji obavljaju i njihovom fokusu vjerojatno nisu mogli odgovoriti toliko odgovarajue koliko bi to mogli neki drugi rukovodei zaposlenici u tvrtkama, primjerice pitanja u pravnoj regulativi i pitanja vezana uz financije.

I uz ovakva ogranienja, IDC Adriatics dri da nalazi i kvantifikacije ovog istraivanja daju dobru podlogu za praenje, analizu i osmiljavanje mjera industrijske politike na ovom podruju. Ovom studijom, praenje kretanja u ICT industriji i elektronikom poslovanju u zemlji prelazi iz sfere percepcija i paualnih ocjena u baratanje injenicama i konkretnim brojkama, dajui mu time neophodnu novu kvalitetu.

IDC Adriatics: sustavno prati kretanja hrvatskog IT trita od sredine devedesetih godina. Radi se o kompleksnim pregledima i analizi IT trita koji ukljuuje: ocjenu vrijednosti ukupnog trita i njegovih pojedinih segmenta i podsegmenta (ukupno negdje oko 150 kategorija), udjele trinih sudionika, strukturne znaajke trita, kanale distribucije, kretanje cijena, strukturu potranje (tzv. verticals analiza) itd. kao i analizu opih ekonomsko-politikih i za IT industriju specifinih determinanti. Pojam trita se pritom definira kao vrijednost isporuka informatike opreme (osobna raunala, posluitelji, ureaji za pohranu podataka, periferni ureaji,



6

paketni softver) i IT usluga krajnjim korisnicima u zemlji. IDC Adriatics je do sada napravio vie od 60 takvih godinjih i kvartalnih izvjetaja. Ti izvjetaji redovito ukljuuju i srednjerone prognoze kretanja ukupnog trita i njegovih segmenata.

Studiju je pripremio IDC Adriatics; Boris itnik (projektni menader i glavni analitiar) i analitiari Nikolina Jurii, Dalibor Subotianec, Kreimir Ali i Karlo Pernek. Dio ankete kao i obradu prikupljenih podataka proveo je Centum istraivanja iz Zagreba u koordinaciji s IDC-evim centrom za istraivanja u Pragu. U anketiranju su sudjelovali i ostali djelatnici iz zagrebakog ureda IDC Adriatics-a. U istraivanju i pripremi teksta o pravnim okvirima elektronikog poslovanja sudjelovala je Tanja itnik, odvjetnica iz Zagreba.

Zahvaljujemo se na svesrdnoj podrci u radu na ovom projektu svima onima upoduzeima, bankama, bolnicama i tijelima dravne uprave, koji su se odazvali anketi i poklonili nam svoje vrijeme i podijelili s nama traene informacije.

Studija je izraena tijekom listopada i studenog 2008. godine.



7

(1.1.) Skupni indeksi i Scoreboard benchmarking Sintetiki pokazatelji ukupnog istraivanja prikazani su u sljedea tri grafikona. Radi se o skupnim indeksima elektronikog poslovanja u zemlji u 2007. godini i njihovoj usporedbi sa stanjem u EU10 (u 2006.) prikazanih tako da odraavaju postotno odstupanje promatranih kategorija od najvie pozicionirane kategorije koja predstavlja 100 posto. Treba, meutim jo jednom napomenuti da su zbog stukturnih razlika meu zemljama, ove usporedbe, koje budui da u velikoj mjeri odraavaju strukturna obiljeja pojedinih zemalja, mogu, stoga uzeti tek kao ilustrativne. Skupni indeks ukljuuje esnaest odabranih indikatora elektoronikog poslovanja, grupiranih u etiri podindeksa: ICT mree, e-integracija internih procesa u poduzeu, elektroniku nabavu i e-marketing i prodaju.

Grafikon 1 rangira promatrane zemlje prema stupnju primjene elektronikog poslovanja (mjereno brojem tvrtki) i to postotnim odstupanjem prema Finskoj koja predvodi u primjeni elektronikog poslovanja i koja predstavlja 100 posto. Promatrano na ovaj nain, Hrvatska je bila pozicionirana kao deseta od jedanaest promatranih zemalja, iza eke, a ispred Maarske. Odstupanje od vodee Finske bilo je 33 indeksnih poena.

U grafikonu 2, prikazan je stupanj primjene elektronikog poslovanja u broju tvrtki segmentiranom prema veliini poduzea iskazanu brojem zaposlenih. Prema oekivanju, velika su poduzea predvodnici u implementiranju elektronikog poslovanja i stupanj adopcije opada s veliinom poduzea. Slina je situacija i u EU10, s tim da su razlike prema sektoru velikih poduzea neto manje.

Grafikon 3 rangira promatrane sektore u zemlji i usporedbe s EU10 za one sektore koji su bili tretirani u zadnjem raspoloivom e-Business Watch izvjetaju. I u EU10 i u Hrvatskoj vodei sektor u primjeni elektronikog poslovanja bile su telekomunikacije. Slijede banke, a zadnje pozicionirana u zemlji bila je industrija namjetaja. Od sektora za koje su usporedbe s EU10 bile mogue, turizam, proizvodnja hrane, pia i duhanskih proizvoda i graevinarstvo u Hrvatskoj su zaostajale manje za vodeim telekom sektorom nego li iste industrije u EU10, dok je bolniki sektor zastajao vie u usporedbi s EU10.

(1) Studija razvoja elektronikog poslovanja u Republici Hrvatskoj za 2006. i 2007. godinu



8

Grafikon 1: Skupni indeks eposlovanja po zemljama

100

93

89

88

83

77

75

72

68

67

56

0 20 40 60 80 100

FI

ES

DE

UK

PL

IT

FR

NL

CZ

HR

HU

Izvor: IDC Adriatics, 2008

Indeks: 100 = najvei rezultat. Ponderirano po poduzeima



9

Grafikon 2: Skupni indeks eposlovanja po veliini poduzea

100

59

45

29

34

49

100

66

0 20 40 60 80 100

velika poduzea250+

srednja poduzea

(50-249)

mala poduzea (10-49)

mikro poduzea (0-9)

Hrvatska EU10





10

Grafikon 3: Skupni indeks eposlovanja po sektorima

100

75

70

68

68

67

63

61

45

37

46

40

94

56

100

0 20 40 60 80 100

Telekomunikacije

Banke

Turizam

Maloprodaja

Bolnice

Transport

Hrana i pie

Graevinarstvo

Drava

Namjetaj





11

eposlovanje benchmarking scoreboard po sektorima

Grafikon 4: eposlovanje benchmarking scoreboard, sektor proizvodnje hrane, pia i duhanskih proizvoda

101

72

128

101

183

79

37

63

160

115

103

19

85

106

119

0 50 100 150 200

broadband internet pristup

prosjean broj zaposlenih u poduzeima s pristupom internetu

W-LAN

pristup raunalnoj mrei poduzea s udaljene lokacije

koritenje ERP-a

ICT sustav poduzea povezan sa ICT sustavom dobavljaa

koritenje SCM-a

ICT sustav poduzea povezan sa ICT sustavom kupaca

koritenje CRM-a

prosjeni udio ICT budeta u trokovima poduzea

slala su zaposlenike redovito na ICT edukaciju

povjerila su obavljanje ICT usluga vanjskim pruateljima

pozitivan utjecaj ICT na unutarnju organizaciju rada

pozitivan utjecaj ICT na kvalitetu proizvoda/usluga

pozitivan utjecaj ICT na kvalitetu odnosa s kupcima

85%

44%

54%

73%

68%

10%

9%

9%

37%

2%

51%

44%

81%

54%

53%


Indeks: 100 = aritmetika sredina za 10 promatranih sektora (ponderirano premazaposlenosti). Brojka na desnoj strani: rezultat za sektor. itati: Poduzea koja predstavljaju 85% zaposlenih u sektoru hrane i pia imala su broadbandpristup Internetu u 2007. godini to za 1% odstupa od aritmetike sredine za 10 promatranihsektora. (indeks = 100)



12

Grafikon 5: eposlovanje benchmarking scoreboard, sektor proizvodnje namjetaja

73

51

76

116

144

79

59

4

7

4

49

124

68

1

0 50 100 150 200



W-LAN


koritenje ERP-a


koritenje SCM-a


koritenje CRM-a







62%

31%

2%

55%

43%

1%

-

22%

1%

5%

1%

28%

56%

31%

78%


Indeks: 100 = aritmetika sredina za 10 promatranih sektora (ponderirano premazaposlenosti). Brojka na desnoj strani: rezultat za sektor. itati: Poduzea koja predstavljaju 62% zaposlenih u sektoru proizvodnje namjetaja imala subroadband pristup Internetu u 2007. godini to za 27% odstupa od aritmetike sredine za 10 promatranih sektora. (indeks = 100)



13

Grafikon 6: eposlovanje benchmarking scoreboard, sektor graevinarstva

82

72

108

65

37

83

89

24

17

49

89

43

34

0 50 100 150 200



W-LAN


koritenje ERP-a


koritenje SCM-a


koritenje CRM-a







70%

44%

46%

47%

14%

-

4%

-

6%

5%

15%

18%

58%

46%

56%


Indeks: 100 = aritmetika sredina za 10 promatranih sektora (ponderirano premazaposlenosti). Brojka na desnoj strani: rezultat za sektor. itati: Poduzea koja predstavljaju 70% zaposlenih u sektoru graevinarstva imala subroadband pristup Internetu u 2007. godini to za 18% odstupa od aritmetike sredine za 10 promatranih sektora. (indeks = 100)



14

Grafikon 7: eposlovanje benchmarking scoreboard, sektor maloprodaje

90

115

135

83

91

151

58

69

56

87

99

39

87

111

119

0 50 100 150 200



W-LAN


koritenje ERP-a


koritenje SCM-a


koritenje CRM-a







76%

70%

57%

60%

34%

20%

14%

10%

13%

4%

51%

45%

61%

52%

55%


Indeks: 100 = aritmetika sredina za 10 promatranih sektora (ponderirano premazaposlenosti). Brojka na desnoj strani: rezultat za sektor. itati: Poduzea koja predstavljaju 76% zaposlenih u sektoru maloprodaje imala subroadband pristup Internetu u 2007. godini to za 10% odstupa od aritmetike sredine za 10 promatranih sektora. (indeks = 100)



15

Grafikon 8: eposlovanje benchmarking scoreboard, sektor turizama

98

100

113

81

62

136

51

127

76

104

98

97

102

106

66

0 50 100 150 200



W-LAN


koritenje ERP-a


koritenje SCM-a


koritenje CRM-a







83%

61%

48%

59%

23%

18%

13%

19%

18%

10%

28%

43%

73%

51%

64%


Indeks: 100 = aritmetika sredina za 10 promatranih sektora (ponderirano premazaposlenosti). Brojka na desnoj strani: rezultat za sektor. itati: Poduzea koja predstavljaju 83% zaposlenih u sektoru turizma imala su broadbandpristup Internetu u 2007. godini to za 2% odstupa od aritmetike sredine za 10 promatranihsektora. (indeks = 100)



16

Grafikon 9: eposlovanje benchmarking scoreboard, sektor transporta i logistike

88

125

134

83

92

91

62

104

97

12

8

136

105

98

26

0 50 100 150 200



W-LAN


koritenje ERP-a


koritenje SCM-a


koritenje CRM-a







75%

76%

56%

60%

34%

12%

15%

2%

2%

14%

11%

40%

73%

51%

66%


Indeks: 100 = aritmetika sredina za 10 promatranih sektora (ponderirano premazaposlenosti). Brojka na desnoj strani: rezultat za sektor. itati: Poduzea koja predstavljaju 75% zaposlenih u sektoru transporta i logistike imala subroadband pristup Internetu u 2007. godini to za 12% odstupa od aritmetike sredine za 10 promatranih sektora. (indeks = 100)



17

Grafikon 10: eposlovanje benchmarking scoreboard, telekomunikacijski sektor

114

161

136

54

15

398

228

252

376

8

4

165

16

27

222

0 50 100 150 200



W-LAN


koritenje ERP-a


koritenje SCM-a


koritenje CRM-a







97%

98%

96%

98%

93%

1%

93%

1%

93%

17%

96%

11%

38%

8%

10%


Indeks: 100 = aritmetika sredina za 10 promatranih sektora (ponderirano premazaposlenosti). Brojka na desnoj strani: rezultat za sektor. itati: Poduzea koja predstavljaju 97% zaposlenih u sektoru telekomunikacija imala subroadband pristup Internetu u 2007. godini to za 14% odstupa od aritmetike sredine za 10 promatranih sektora. (indeks = 100)



18

Grafikon 11: eposlovanje benchmarking scoreboard, bankarski sektor

118

138

130

88

133

177

26

13

276

317

126

148

118

155

0 50 100 150 200



W-LAN


koritenje ERP-a


koritenje SCM-a


koritenje CRM-a







100%

84%

5%

94%

10%

41%

-

41%

21%

13%

67%

48%

93%

93%

93%


Indeks: 100 = aritmetika sredina za 10 promatranih sektora (ponderirano premazaposlenosti). Brojka na desnoj strani: rezultat za sektor. itati: Institucije koja predstavljaju 100% zaposlenih u sektoru bankarstva imala su broadbandpristup Internetu u 2007. godini to za 18% odstupa od aritmetike sredine za 10 promatranihsektora. (indeks = 100)



19

Grafikon 12: eposlovanje benchmarking scoreboard, bolniki sektor

118

56

84

111

90

105

99

112

16

175

89

93

78

0 50 100 150 200



W-LAN


koritenje ERP-a


koritenje SCM-a


koritenje CRM-a







100%

34%

36%

80%

33%

2%

-

-

24%

18%

33%

38%

69%

58%

56%


Indeks: 100 = aritmetika sredina za 10 promatranih sektora (ponderirano premazaposlenosti). Brojka na desnoj strani: rezultat za sektor. itati: Institucije koja predstavljaju 100% zaposlenih u bolnikom sektoru imala su broadbandpristup Internetu u 2007. godini to za 18% odstupa od aritmetike sredine za 10 promatranihsektora. (indeks = 100)



20

Grafikon 13: eposlovanje benchmarking scoreboard, dravni sektor

118

111

54

133

51

80

141

150

146

156

232

181

0 50 100 150 200



W-LAN


koritenje ERP-a


koritenje SCM-a


koritenje CRM-a







100%

68%

23%

96%

19%

-

-

-

19%

15%

78%

95%

99%

78%

98%


Indeks: 100 = aritmetika sredina za 10 promatranih sektora (ponderirano premazaposlenosti). Brojka na desnoj strani: rezultat za sektor. itati: Institucije koja predstavljaju 100% zaposlenih u dravnom sektoru imala su broadbandpristup Internetu u 2007. godini to za 18% odstupa od aritmetike sredine za 10 promatranihsektora. (indeks = 100)



21

ICT infrastruktura

Internet: U svih 10 istraivanih sektora gotovo sve tvrtke koje koriste raunala imala su pristup internetu. Prema veliini poduzea, skoro da nema razlika u koritenju interneta jer je interval koritenja od 97%-100%. Usporeujui prosjek Hrvatske s prosjekom EU10, u Hrvatskoj 98% poduzea ima pristup internetu dok je to u zemljama EU10 bilo 93%. Sva poduzea u sektoru proizvodnje namjetaja, turizmu, transportu i logistici, telekomunikacijama, bankama i dravnoj administraciji imala su pristup internetu.

Broadband: irokopojasnu vezu u Hrvatskoj imalo je 63% poduzea, pri emu mikro i mala oko 60%, dok su srednja i velika imala 85%, odnosno 89%. Gledajui na totalu, u odnosu na prosjek EU10 (69%), Hrvatska ima neto nii postotak poduzea s broadband pristupom internetu. Prema veliini poduzea nema velikih odstupanja kod mikro, srednjih i velikih poduzea pri usporedbi Hrvatske i EU10, osim kod poduzea koja zapoljavaju 10-49 radnika gdje je primjeeno jedino vee odstupanje. Po sektorima u Hrvatskoj, najmanji postotak poduzea s broadband pristupom internetu zabiljeen je u maloprodaji i proizvodnji namjetaja, dok najvei postotak dre sektori bankarstva i bolnica.

Zaposleni s pristupom internetu: Prosjean broj zaposlenih s pristupom internetu u Hrvatskoj je bio 72%, to je znatno vie od prosjeka svih sektora u EU10 (43%). Po veliini poduzea, velike razlike zabiljeene su kod mikro, malih i srednjih poduzea. U Hrvatskoj, postoje znaajne razlike izmeu sektora po prosjenom broju zaposlenih koji koriste internet u svakodnevnom radu. U sektorima s tradicionalnim radom, odnosno velikim brojem djelatnika u neposrednoj proizvodnji proizvodnja hrane, pia i duhanskih proizvoda, proizvodnja namjetaja te u bolnicama najnii postotak zaposlenih je imao potrebu za pristupom internetu. S druge strane, poduzea koja u svom radu intenzivno koriste ICT tehnologiju telekomunikacije, dravna administracija i banke, imaju najvie zaposlenih s pristupom internetu.

(1.2.) Agregatni sektorski pregled



22

Grafikon 14: Broadband

Udaljeni pristup: Pristup raunalnoj mrei poduzea s udaljene lokacije imalo je 19% poduzea, prema 16% u EU10. Po veliini poduzea, najvea razlika je zabiljeena kod velikih poduzea: 93% u Hrvatskoj nasuprot 60% u EU10. Iako

61

59

20

56

65

60

72

60

100

100

90

75

62

73

82

87

71

0 25 50 75 100

Ukupno

Hrana i pie

Namjetaj

Graevinarstvo

Maloprodaja

Turizam

Transport

Telekomunikacije

Banke

Bolnice

Drava

Hrvatska EU10

89

86

67

73

86

100

100

100

100

100

100

84

83

87

75

79

86

0 25 50 75 100

Ukupno

Hrana i pie

Namjetaj

Graevinarstvo

Maloprodaja

Turizam

Transport

Telekomunikacije

Banke

Bolnice

Drava

Hrvatska EU10

Velika poduzea / institucije (250+) Mala poduzea / institucije (10-49)


itati: "Poduzea / institucije koja predstavljaju % zaposlenih u malim poduzeima (10-49) / velikim poduzeima (250+) pristupala su internetu broadbandom." Ponderirano po zaposlenosti.



23

udaljeni pristup raunalnoj mrei kompanije nije vie sofisticirana tehnologija, on je u Hrvatskoj uobiajen u velikim i srednjim poduzeima, ali ne i meu malim i mikro poduzeima. Najvei postotak poduzea s udaljenim pristupom mrei tvrtke bio je u sektoru telekomunikacija i bankarstva, dok je najmanji zabiljeen u sektoru proizvodnje namjetaja od svega 5%.

Tablica 1: Pristup internetu i udaljni pristup (svi sektori)

Poduzea s pristupom internetu

Poduzea broadband

internet pristupu

Prosjean broj zaposlenih u poduzeima s

pristupom internetu

Pristup raunalnoj mrei

poduzea s udaljene lokacije

Ponderirano % zap. % pod. % zap. % pod. % zap. % pod. % zap. % pod.

Hrvatska - svi sektori 99 98 84 63 - 72 68 19 Po veliini poduzea 1-9 99 63 77 14 10-49 97 61 55 26 50-249 99 85 58 52 250+ 100 89 48 93

Hrvatska 99 98 84 63 - 72 68 19 Po sektoru Proizvodnja hrane i pia 99 94 85 63 49 73 17 Proizvodnja namjetaja 100 100 62 55 65 55 5 Graevinarstvo 99 97 70 74 69 47 19 Maloprodaja 99 99 76 54 75 60 14 Turizam 100 100 83 58 73 59 29 Transport i logistika 100 100 75 65 73 60 17 Telekomunikacije 100 100 97 64 77 98 58 Banke 100 100 100 94 92 94 51 Bolnice 98 93 100 100 41 80 50 Dravna administracija 100 100 100 88 83 96 27

EU10 - svi sektori 95 93 76 69 - 43 16 Po veliini poduzea 1-9 89 62 - 51 12 10-49 98 75 - 29 22 50-249 99 83 - 33 43 250+ 99 84 - 44 60

Baza (100%) Poduzea koja koriste raunala Poduzea koja koriste raunala


Poduzea koja koriste raunala

N (Total) 450 450 442 450 Upitnik A1 A3 A2 A5



24


LAN: LAN instaliran u poduzeu imalo je 44% tvrtki u zemlji. U totalu i po veliini poduzea, Hrvatska se bitno ne razlikuje od EU10. Koritenje lokalne mree raste s veliinom poduzea. Moe se rei da je ak i u malim kompanijama iroko zastupljeno koritenje LANa (61%). Najvei postotak poduzea s lokalnom mreom bio je u sektoru dravne administracije i bolnica, a najmanji u proizvodnji namjetaja.

WLAN: Koritenje beine LAN tehnologije u veoj je upotrebi kod hrvatskih poduzea (34%) negoli na nivou EU10 (16%). Najvea odstupanja od EU10 mogu se primjetiti na razini mikro i malih poduzea. Napredno koritenje beine LAN tehnologije u Hrvatskoj u odnosu na EU10 moe se objasniti razliitim vremenskim periodima u kojem je istraivanje raeno. Podaci za EU10 datiraju iz 2006. godine. Treba spomenuti da je WLAN tehnologija u meuvremenu pojeftinila i time postala pristupana svim veliinama poduzea. Po sektorima, najnia zastupljenost WLANa u poduzeima je u proizvodnji hrane, pia i duhanskih proizvoda te namjetaja, a najvea u sektorima turizma i telekomunikacija.

VoIP: Koritenje Internet protokola za prijenos glasovnih poziva koristilo je 11% poduzea prema 13% u EU10. Koritenje VoIPa je u porastu kako u EU10 tako i u Hrvatskoj. Nema velike razlike u koritenju VoIPa izmeu mikro, malih i srednjih poduzea u Hrvatskoj. Tek je koritenje istog znaajnije u velikim kompanijama. Predvodnik koritenja VoIPa kako u Hrvatskoj, tako i u EU10 je sektor telekomunikacija, u kojem 21% poduzea koristi VoIP usluge, to je jo uvijek bitno nie negoli u sektoru telekomunikacija na razini EU10 od 37%. U Hrvatskoj u proizvodnji namjetaja nije bilo koritenja VoIP tehnologije.

VPN: Koritenje virualne privatne mree kod udaljenog pristupa mrei poduzea u Hrvatskoj koristi 40% poduzea. U EU10 taj udio iznosi 26% u 2006. godini. Po veliini poduzea, najvea razlika u koritenju izmeu Hrvatske i EU10 je kod mikro poduzea. Bitno je primjetiti da postotak poduzea koji koriste VPN raste s njegovom veliinom. Najvea



25

zastupljenost koritenja VPNa je u sektoru bolnica i telekomunikacija, a najmanja u industriji proizvodnje namjetaja.

Tablica 2: Mree i primjenjeni protokoli (svi sektori)

LAN W-LAN Koriste VoIP Koriste VPN za pristup na daljinu


Hrvatska - svi sektori 84 44 43 34 25 11 68 40 Po veliini poduzea 1-9 38 31 10 35 10-49 61 40 14 38 50-249 86 43 17 62 250+ 97 53 32 73

Hrvatska 84 44 43 34 25 11 68 40 Po sektoru Proizvodnja hrane i pia 90 34 54 12 41 7 90 39 Proizvodnja namjetaja 63 25 2 3 - - 39 16 Graevinarstvo 71 42 46 39 14 10 36 26 Maloprodaja 75 39 57 31 25 13 81 58 Turizam 82 62 48 48 18 16 80 33 Transport i logistika 80 52 56 23 32 8 62 53 Telekomunikacije 96 43 96 43 94 21 98 75 Banke 95 80 5 20 26 9 76 33 Bolnice 98 82 36 26 11 10 72 76 Dravna administracija 100 88 23 24 39 15 60 62

EU10 - svi sektori 65 46 32 16 16 13 57 26 Po veliini poduzea 1-9 35 12 14 20 10-49 59 21 11 32 50-249 84 37 13 57 250+ 96 47 22 79



Poduzea koja omoguuju pristup

na daljinu

N (Total) 450 450 450 160 Upitnik A4a A4b A4c A6d




26

Razvoj vjetina za elektroniko poslovanje

ICT strunjaci: U Hrvatskoj, 9% poduzea zapoljavalo je ICT strunjake, prema 14% za u EU10. Gledano prema postotku zaposlenih, brojka je vie od dva puta vea (65%) u usporedbi s EU10 (27%) to se moe objasniti znatno veim udjelom ICT profesionalaca kod srednjih i velikih poduzea u korist Hrvatske. Dok samo 5% mikro i 13% malih poduzea zapoljava ICT profesionalce, kod srednjih poduzea taj se postak die na 47%, te 93% kod velikih poduzea. Formiranje IT odjela i broj profesionalaca po poduzeu raste s njegovom veliinom. Najvei postotak poduzea koja zapoljavaju ICT strunjake bio je u sektorima bolnica i telekomunikacija, a najmanji u sektoru maloprodaje.

ICT edukacija i trening: Od ukupnog broja poduzea u 10 promatranih sektora, njih 10% redovito alju svoje zaposlenike na ICT edukaciju i trening, prema 13% zabiljeenih u EU10. Postotak raste s veliinom poduzea od 8% u mikro kompanijama do 53% kod velikih poduzea. Bitno je napomenuti da na edukaciju ne odlaze samo ICT strunjaci ve i ICT korisnici u poduzeima. Telekomunikacije su predvodile u broju poduzea koje alju svoje zaposlenike na ICT edukaciju dok u sektoru graevinarstva samo 2% poduzea koriste ovu uslugu.

Problemi pri zapoljavanju ICT strunjaka: Samo 2% poduzea u Hrvatskoj izjavilo je da je imalo problema pri zapoljavanju ICT strunjaka. Pritom odgovore na to pitanje nije dalo ni jedno mikro poduzee dok je taj problem bio vrlo izraen u velikim poduzeima (22%), a upravo iz razloga to mikro i mala poduzea zapoljavaju mali broj ICT strunjaka. Moe se primjetiti da je najvei broj poduzea s problemom zapoljavanja bio u sektoru bolnica i dravne administracije. Problem zapoljavanja ICT strunjaka na nivou EU10 imalo je 1% poduzea.

E-obrazovanje: Edukacija uz pomo obrazovnog materijala u elektronikom obliku koji se odvija putem Intraneta ili Interneta koristi svega 13% kompanija u Hrvatskoj, odnosno 11% u EU10. U usporedbi s EU10, nema velikih odstupanja u koritenju ove usluge po veliini poduzea, osim



27

kod velikih poduzea gdje je Hrvatska ispod prosjeka EU10. e-obrazovanje je bilo najvie zastupljeno u sektoru telekomunikacija, a najmanje u bankarskom sektoru.

Tablica 3: ICT strunjaci i edukacija (svi sektori)

Poduzea koja zapoljavaju ICT

strunjake

Poduzea koja svoje zaposlenike redovito alju na ICT edukaciju i

trening

Poduzea koja su imala problema s popunjavanjem

ICT radnih mjesta Poduzea koja

koriste e-learning


Hrvatska - svi sektori 65 9 42 10 24 2 32 13 Po veliini poduzea 1-9 5 8 * 13 10-49 13 11 5 12 50-249 47 22 8 21 250+ 93 53 22 28

Hrvatska 65 9 42 10 24 2 32 13 Po sektoru Proizvodnja hrane i pia 78 15 51 13 9 1 29 14 Proizvodnja namjetaja 43 6 1 4 25 2 - - Graevinarstvo 42 11 15 2 1 0 9 14 Maloprodaja 52 3 51 13 25 2 18 13 Turizam 48 13 28 17 8 5 22 16 Transport i logistika 48 10 11 9 1 1 7 10 Telekomunikacije 98 51 96 46 29 8 94 28 Banke 93 28 67 13 41 4 46 8 Bolnice 82 61 33 22 22 12 45 28 Dravna administracija 97 30 78 37 75 15 78 26





N (Total) 450 450 450 450 Upitnik B1 B4 B2 B5




28

Outsourcing i ICT izdaci i ulaganja

Vanjske ICT usluge: Postotak poduzea koja su povjerila obavljanje IT usluga vanjskim pruateljima iznosio je 21% u Hrvatskoj prema 14% koliko je zabiljeeno u EU10. Vea razina povjeravanja obavljanja IT usluga drugima u Hrvatskoj u odnosu na EU10 moe se objasniti razlikama u meustrukturi po veliini poduzea. Na razini 10 promatranih sektora u Hrvatskoj, mikro poduzea imaju udio od 77% i utjeu na prosjek sektora u puno znaajnijoj mjeri nego u EU10 gdje je udio mikro poduzea puno nii. Gledano po veliini poduzea najvie je velikih poduzea, njih 45%, povjerilo obavljanje IT usluga vanjskim pruateljima, dok je taj postotak kod srednjih 41%. U Hrvatskoj je jo uvijek znaajno prisutna tradicija formiranja internih IT odjela, ali unato tome srednja i velika poduzea povjeravaju obavljanje dijela ICT usluga vanjskim priateljima. Sektori banaka i bolnica su imali najvei postotak poduzea koja su povjerila obavljanje IT usluga vanjskim pruateljima, dok je najmanji postotak zabiljeen u sektorima graevinarstva i proizvodnje namjetaja.

ICT proraun: Prosjeni ICT budet poduzea u 10 promatranih sektora u Hrvatskoj, ukljuujui izdatke za hardver, softver i usluge iznosio je oko 10% ukupnih trokova kompanija. Na razini EU10, budet je iznosio 5% ukupnih trokova poduzea. Gledano prema veliini poduzea, mikro i velika imaju vei udio u trokovima. U Hrvatskoj su najvea izdvajanja ostvarena u sektorima bolnica, telekomunikacijama i turizmu.

ICT investicije: Na pitanje jesu li u proteklih 12 mjeseci investirali u ICT potvrdno je odgovorilo 61% poduzea u Hrvatskoj prema 50% u EU10. Gledano prema veliini poduzea, gotovo sva velika poduzea investirala su u ICT. Zanimljivo je i da je veina mikro poduzea investirala u ICT to je utjecalo na prosjek svih sektora, a to nije bio sluaj u EU10. Po sektorima, najvei broj tijela dravne uprave je investiralo u ICT, dok je to bilo najmanje u sektoru proizvodnje namjetaja.



29

Financiranje ICT investicija: 29% poduzea, koja su financirale ICT ulaganja iz tekueg poslovanja, imalo je potekoa u izdvajanju sredstava za tu namjenu.

Tablica 4: Outsourcing i ICT investicije (svi sektori)

Poduzea koja povjerila

obavljanje ICT usluga vanjskim

pruateljima

Udio ICT budeta kao % u ukupnim

trokovima poduzea

Poduzea koja su investirala u ICT

Poduzea koja su imala potekoa u pronalaenju novca za ICT

investicije



Hrvatska 45 21 10 10 84 61 32 29 Po sektoru Proizvodnja hrane i pia 44 32 2 4 88 59 23 37 Proizvodnja namjetaja 28 18 5 6 90 39 35 41 Graevinarstvo 18 12 5 12 70 59 21 26 Maloprodaja 45 26 4 5 80 62 18 30 Turizam 43 23 10 16 79 63 31 28 Transport i logistika 40 22 14 10 78 65 21 27 Telekomunikacije 11 33 17 17 91 58 4 37 Banke 48 63 13 12 94 67 27 37 Bolnice 38 44 18 17 96 85 59 66 Dravna administracija 95 34 15 5 100 92 63 30

EU10 - svi sektori 19 14 - 5 65 50 Po veliini poduzea 1-9 8 - 5 39 10-49 21 - 5 60 50-249 21 - 6 78 250+ 31 - 6 86

Baza (100%) Poduzea koja koriste raunala Poduzea koja koriste raunala (iskljueno "ne

znam") Poduzea koja koriste raunala

Poduzea koja su u iCT investirala iz tekueg poslovanja

N (Total) 450 225 450 272



30

Upitnik B6 C1 C3 C5 Izvor: IDC Adriatics, 2008

Izvori financiranja ICT investicija: Financiranje ICT ulaganja iz tekueg poslovanja je bio dominantan izvor financiranja u gotovo 97% poduzea. Ostali izvori financiranja bili su javni fondovi (0.9%), bankovni krediti (0,5%) dok se ostatak odnosi na ostale izvore.

Tablica 5: Izvor financiranja ICT ulaganja (svi sektori)

Iz tekueg poslovanja

Bankovnih kredita Venture kapitala

Javnih fondova i ostalo


Hrvatska - svi sektori 84 97 * 1 - - 5 1 Po veliini poduzea 1-9 98 1 - 0 10-49 94 1 - 4 50-249 91 - - 1 250+ 85 - - 4

Hrvatska 84 97 1 - - 5 1 Po sektoru Proizvodnja hrane i pia 94 83 0 8 - - 0 4 Proizvodnja namjetaja 97 98 - - - - - - Graevinarstvo 94 100 - - - - 4 0 Maloprodaja 99 99 - - - - 1 1 Turizam 89 92 - - - - 1 1 Transport i logistika 92 99 - - - - 1 1 Telekomunikacije 38 84 0 12 - - - - Banke 100 100 - - - - - - Bolnice 84 76 - - - - 2 9 Dravna administracija 61 79 - - - - 20 12

EU10 - svi sektori 74 82 5 7 1 1 10 7 Po veliini poduzea

1-9 82 8 1 8

10-49 81 6 1 7

50-249 70 8 1 10

250+ 67 2 1 14



31

Baza (100%) Poduzea koja su investirala u ICT Poduzea koja su investirala u ICT



N (Total) 300 300 300 300 Upitnik C4 C4 C4 C4

e-Standardi i interoperabilnost

Standardi: Kako bi se postigla interoperabilnost izmeu razliitih sustava, potreban je dogovor o tehnikim standardima. Bez interoperabilnosti ICT sustava koji zahtjevaju standarde i njihovu kompatibilnost, napredne forme e-poslovanja (digitalna integracija sustava i B2B razmjene) gotovo da nisu mogue. U 2007. godini, EDI bazirani standard koristilo je svega 1% poduzea u Hrvatskoj, XML takoer 1%, kao i proprietary standard 1%. U usporedbi s EU10, koritenje standarda na razini poduzea je vrlo nisko - EDI 3%, XML 5% i proprietary standardi 12%. Prema postotku zaposlenih razlike nisu toliko izraene. Gledano prema veliini poduzea, najvei postotak poduzea koji su koristili standarde bio je u segmentu velikih to se slae s EU10. Bitno je za napomenuti da mikro poduzea u Hrvatskoj, a za razliku od mikro poduzea u EU10, nisu koristila standarde. EDI bazirane standarde koristilo je najvei postotak poduzea u dravnoj administraciji i proizvodnji hrane, pia i duhanskih proizvoda; XML standarde koristilo je najvei postotak tijela u dravnoj administraciji, dok su proprietary standarde najvie koristile kompanije u sektorima bankarstva i bolnica.

Sigurna serverska tehnologija: Sigurna serverska tehnologija znai da je razmjena podataka izmeu raunala bazirana na odreenim tehnikim standardima i protokolima kao to su Secure Sockets Layer (SSL) protokol i njegov nasljednik, Transport Layer Security (TLS). To su kriptografski protokoli koji pruaju sigurnost i integritet podataka za komunikaciju preko TCP/IP mrea, kao to je internet. Sigurnu serversku tehologiju koristilo je 16% poduzea u Hrvatskoj prema 20% u EU10, pri emu supanj primjene raste s veliinom poduzea. Gledano po veliini poduzea, Hrvatska ne odudara od prosjeka svih sektora u EU10. Koritenje sigurne serverske



32

tehnologije najvie je izraeno u sektorima dravne administracije i bolnicama, dok je najmanje u sektoru proizvodnje namjetaja.

Tablica 6: Koritenje standarda (svi sektori)

EDI bazirani standardi

XML bazirani standardi

Proprietary standardi

Ponderirano % zap. % pod. % zap. % pod. % zap. % pod.

Hrvatska - svi sektori 12 1 7 1 16 1 Po veliini poduzea 1-9 - - * 10-49 3 3 3 50-249 5 5 8 250+ 17 11 24

Hrvatska 12 1 7 1 16 1 Po sektoru Proizvodnja hrane i pia 31 4 19 2 18 1 Proizvodnja namjetaja - - - - - - Graevinarstvo 3 0 1 0 1 0 Maloprodaja 15 1 2 1 25 2 Turizam 3 0 16 1 16 1 Transport i logistika 21 2 7 2 14 1 Telekomunikacije - - - - - - Banke 21 2 - - 50 11 Bolnice - - - - 11 10 Dravna administracija 19 4 19 4 19 4

EU10 - svi sektori 9 3 11 5 19 12 Po veliini poduzea 1-9 2 6 10 10-49 4 5 13 50-249 10 10 24 250+ 29 27 31



N (Total) 450 450 450 Upitnik G1a G1b G1c




33

Elektroniki potpis: Elektroniki potpis koristilo je 40% poduzea u deset izabranih sektora u Hrvatskoj, prema 15% u EU10. Iz ovog je oito da su u odgovoru na ovo pitanje ispitanici imali u vidu potpisivanje elektronikih platnih transakcija sa bankarskim sektorom, a ne elektroniki potpis u pravom smislu.

Vatrozid: Kao to je bilo i oekivano, vatrozid je najrasprostranjenije koriten sigurnosni alat, kako u Hrvatskoj tako i u EU10 u svim kategorijama veliine poduzea. Ukupno, 55% kompanija u Hrvatskoj (koje zapoljavaju ukupno 80% zaposlenih) koristi vatrozid kako bi se zatitilo od virusnih e-mailova i neautoriziranih upada, naspram 62% u EU10. Pri tome koritenje raste s veliinom poduzea. Vatrozid koristi najvei postotak poduzea u sektorima bolnica te transporta i logistike, a najmanje u sektoru proizvodnje namjetaja.

Grafikon 15: Aplikacije otvorenog koda

3427

55

3

4048

55

45

30

70

71010

2620

0

15

30

45

60

75

operativni sustavotvorenog koda

baze podatakaotvorenog koda

pretraivae otvorenogkoda

Ukupno 1-9 zaposlenih 10-49 zaposlenih 50-249 zaposlenih 250+ zaposlenih


itati: "Poduzea / institucije koja predstavljaju % zaposlenih koristila su operativni sustavotvorenog koda / baze podataka otvoreneog koda / pretraivae otvorenog koda." Baza: Hrvatska, 10 sektora. Ponderirano po zaposlenosti.



34

Tablica 7: Koritenje ICT sigurnosnih mjera (svi sektori)

Koritenje sigurne serverske

tehnologije Koritenje

elektronikog potpisa

Koritenje vatrozida


Hrvatska - svi sektori 52 16 51 40 80 55 Po veliini poduzea 1-9 12 37 54 10-49 23 46 49 50-249 43 51 73 250+ 64 63 94

Hrvatska 52 16 51 40 80 55 Po sektoru Proizvodnja hrane i pia 58 21 57 58 91 50 Proizvodnja namjetaja 25 2 14 16 44 42 Graevinarstvo 32 20 51 36 59 47 Maloprodaja 46 13 57 34 76 56 Turizam 38 15 62 53 73 48 Transport i logistika 33 12 64 50 88 82 Telekomunikacije 93 18 96 43 98 61 Banke 92 15 72 20 94 61 Bolnice 58 42 47 32 98 93 Dravna administracija 79 44 23 39 100 80




N (Total) 450 450 450 Upitnik G9a G9b G9c




35

Unutarnja i vanjska elektronika kolaboracija

Intranet: Gotovo svaka peta kompanija u Hrvatskoj na bazi 10 promatranih sektora koristi intranet, dok je to na bazi EU10 svako etvrto poduzee. Vanost intraneta za olakavanje pristupa informacijama poduzea oekivano raste s veliinom poduzea. Vie od polovice velikih tvrtki koristi intranet, za razliku od 13% mikro i 30% malih poduzea. Najvie poduzea, korisnika intraneta u Hrvatskoj bilo je u sektoru telekomunikacija. Nalaze iz ovog pitanja treba uzeti s ogradom posebno u analizi po sektorima. IDC vjeruje da je pri odgovoru na ovo pitanje dolo do neshvaanja pitanja, i zamjene pojma intraneta s internetom.

ERP: Na pitanje o koritenju ERP-a potvrdno je odgovorilo 3% tvrtki u Hrvatskoj, nasuprot 11% u EU10. No bitno je naglasiti da je gledano prema broju zaposlenih, postotak koritenja na strani Hrvatske 30% zaposlenih naspram 11% u EU10. ERP sustav veinom koriste velike tvrtke kako na nivou Hrvatske tako i u EU10. Stoga je bio oekivan rezultat da polovica velikih poduzea i etvrtina srednjih koristi ERP, dok je on gotovo nezastupljen u malim i mikro poduzeima. ERP je najzastupljeniji u sektorima bolnica i telekomunikacijama, a najmanje u graevinarstvu.

EDM: Aplikacija upravljanja elektronikim dokumentima je rijetko zastupljena u gotovo svim sektorima u Hrvatskoj te na nivou Hrvatske iznosi 3% od ukupnog broja poduzea. U odnosu na EU10 (13%), postotak poduzea koji ga koriste je nizak, dok je odnos prema postotku zaposlenih na istoj razini. Koritenje EDMa u Hrvatskoj raste s veliinom poduzea pa ga tako koristi 17% srednjih i 20% velikih tvrtki. Najvei postotak poduzea u dravnoj administraciji koristilo je EDM, dok ga sektori bolnica i proizvodnje namjetaja nisu koristili.



36

Tablica 8: Koritenje ICT sustava za unutarnji protok informacija (svi sektori)

Intranet ERP EDM


Hrvatska - svi sektori 51 18 30 3 19 3 Po veliini poduzea 1-9 13 1 2 10-49 30 4 3 50-249 48 23 17 250+ 55 49 20

Hrvatska 51 18 30 3 19 3 Po sektoru Proizvodnja hrane i pia 44 29 68 6 22 3 Proizvodnja namjetaja 2 3 43 2 - - Graevinarstvo 36 14 14 1 6 0 Maloprodaja 45 13 34 2 27 5 Turizam 39 30 23 5 3 0 Transport i logistika 51 28 34 5 12 1 Telekomunikacije 97 54 93 14 36 8 Banke 92 25 10 11 21 2 Bolnice 45 28 33 18 - - Dravna administracija 79 39 19 8 39 15




N (Total) 450 450 435 Upitnik D1a D1d D1c




37

Grafikon 16a: ERP

30

68

43

14

34

23

34

93

10

33

19

19

32

18

15

32

33

0 25 50 75 100

Ukupno

Hrana i pie

Namjetaj

Graevinarstvo

Maloprodaja

Turizam

Transport

Telekomunikacije

Banke

Bolnice

Drava

Hrvatska EU10

Poduzea / institucije s ERP-om


itati: "Poduzea / institucije koja predstavljaju % zaposlenih koristila su ERP" Ponderirano po zaposlenosti.



38

Grafikon 16b: ERP

3

6

2

1

2

5

5

14

11

18

8

11

10

11

7

11

11

0 25 50 75 100

Ukupno

Hrana i pie

Namjetaj

Graevinarstvo

Maloprodaja

Turizam

Transport

Telekomunikacije

Banke

Bolnice

Drava

Hrvatska EU10

Poduzea / institucije s ERP-om


itati: "% poduzea / institucija koja su koristila ERP" Ponderirano po poduzeima.



39

Elektronika nabava

Elektroniko naruivanje: Uinkovito upravljanje narudbama je vrlo vano u sektorima s velikim brojem transakcija, jer i malo poboljanje u ovoj domeni moe donijeti znaajne utede. Ovo je esto prvi korak k sveobuhvatnom i integriranom koritenju ICTa u poslovnim procesima. U 2007. godini, preko 50% poduzea u 10 izabranih sektora je izjavilo da naruuje online. U totalu, Hrvatska ne odstupa od prosjeka EU10, ali odstupa u veliini poduzea koje koriste elektroniko naruivanje. Postotak velikih poduzea koja koriste online naruivanje je ispod prosjeka Hrvatske. Kako je zastupljenost B2B intermedijarne potronje u zemlji izrazito skromna, oito ovdje se preteno radi o B2B naruivanju proizvoda krajnje potronje, a vjerojatno su tu ukljuene i narudbe poslane e-mailom (kao zamjenom za obinu potu), koje po definiciji ne predstavljaju elektroniku trgovinu.

Udio elektronikih narudbi prema dobavljaima: Od ukupnog broja poduzea u Hrvatskoj koja su primjenjivala elektroniko naruivanje, njih 64% je izjavilo da je udio njihovih elektronikih narudbi bio manji od 25%, a 34% da je bio vei. Na nivou EU10 iz 2006., broj poduzea iji je udio online narudbi vei od 25% bio je nii (25%) od prosjeka Hrvatske. Maloprodaja i telekomunikacije imali su najvei postotak poduzea s online narudbama veim od 25%.

Rjeenje za elektroniku nabavu: U 2007. u Hrvatskoj, samo 7% poduzea u 10 sektora se izjasnilo da koriste specifina programska rjeenja za e-nabavu. Za usporedbu, na bazi EU10, 9% kompanija koristi specijalni softver za e-nabavu. Ovo ukazuje na postojanje velike praznine izmeu broja kompanija koje naruuju barem neto online (53%) i onih koji koriste specijalni program za narudbu. Moe se pretpostaviti da poduzea bez specijalnog softvera naruuju veinom preko web stranica ili putem Extraneta dobavljaa, to ne zahtjeva specijalni program za naruivanje. Najvei postotak kompanija u transportu i logistici koristilo je specifina rjeenja za elektroniku nabavu, dok ga tvrtke u sektorima banaka, bolnica i dravne administracije nisu uope koristile.



40

Tablica 9: Elektronika nabava (svi sektori)

Online naruivanje

Poduzea kojima je udio online narudbi bio manji od 25%

Poduzea kojima je udio online

narudbi bio vei od 25%

Koritenje specifinog ICT

rjeenja za e-nabavu



Hrvatska 45 53 72 64 27 34 5 7 Po sektoru Proizvodnja hrane i pia 30 42 66 74 34 20 1 4 Proizvodnja namjetaja 33 51 79 31 15 36 1 9 Graevinarstvo 37 44 68 82 33 18 8 8 Maloprodaja 55 61 54 46 45 53 12 8 Turizam 56 62 85 74 14 22 5 4 Transport i logistika 43 48 49 67 51 33 6 9 Telekomunikacije 13 65 64 44 35 46 0 7 Banke 67 39 69 78 31 5 - - Bolnice 56 30 80 80 20 20 - - Dravna administracija 38 30 100 100 - - - -


Baza (100%) Poduzea koja koriste raunala Poduzea koja

koriste elekroniku nabavu

Poduzea koja koriste elekroniku

nabavu Poduzea koja koriste raunala

N (Total) 450 218 218 450 Upitnik E1 E3 E3 E7




41

Online marketing i prodaja

Primanje online narudbi: ICT te posebno internet, moe biti koriten na razne naine kao pomo marketinkim aktivnostima, ukljuujui komunikaciju s potroaima, nuenje proizvoda na prodaju te za razvoj marketinkih strategija. Poslovni procesi i koritene aplikacije ovise o tome da li poduzee prodaje proizvode izravno krajnjim korisnicima ili posrednicima (veleprodaji, maloprodaji) ili drugim kompanijama. U 2007. godini, 19% poduzea u Hrvatskoj u 10 promatranih sektora izjavilo je da omoguava korisnicima naruivanje proizvoda online. U EU10 taj broj iznosi 25%. Po veliini poduzea, gotovo da nema razlika u broju poduzea koja zaprimaju narudbe online, osim u mikro poduzeima gdje je taj postotak neto nii. Sektor turizma, s preko 50% kompanija s mogunou naruivanja online predvodi u tome, a slijedi ga transport i logistika s 26%. S druge strane, tijela dravne administracije nisu uope zaprimala online narudbe.

Udio primljenih elektronikih narudbi od kupaca: Od ukupnog broja poduzea u Hrvatskoj koja zaprimaju online narudbe, 57% je izjavilo da je udio njihovih elektronikih narudbi bio manji od 25%, a 37% da je bio vei od 25%. Na nivou EU10, broj poduzea iji je udio online narudbi vei od 25% bio je nii (25%) od prosjeka Hrvatske. Banke, maloprodaja i turizam imali su najvei postotak poduzea s online narudbama veim od 25%.

Rjeenje za elektroniku prodaju: U 2007. u Hrvatskoj, samo 4% poduzea u 10 sektora je izjavilo da koriste specifina programska rjeenja za e-prodaju. Za usporedbu, na bazi EU10, 9% kompanija koristi specijalni softver za e-prodaju. Ovim pitanjem se eljelo testirati koja je veliina digitalno integriranih procesa e-prodaje te da li kompanije moda vie koriste jednostavne forme e-prodaje, kao to su primanje narudbi putem e-maila bez integracije sustava i bez protoka dokumenata. Sektori s najveim postotkom primjene specifinog ICT rjeenja za e-prodaju bili su turizam i graevinarstvo, dok istodobno rjeenje nije koriteno u sektorima proizvodnje namjetaja, telekomunikacijama, bolnicama i dravnoj administraciji.



42

Tablica 10: Online zaprimanje narudbi (svi sektori)

Poduzea koja zaprimaju online

narudbe

Poduzea kojima je udio online zaprimljenih

narudbi manji od 25%

Poduzea kojima je udio online zaprimljenih

narudbi vei od 25%

Koritenje specifinog ICT

rjeenja za e-prodaju



Hrvatska 24 19 69 57 21 37 8 4 Po sektoru Proizvodnja hrane i pia 11 13 15 80 - - 16 5 Proizvodnja namjetaja 1 4 - - - - - - Graevinarstvo 15 11 76 83 7 8 2 7 Maloprodaja 32 16 58 47 38 52 13 2 Turizam 58 52 75 50 18 44 25 8 Transport i logistika 15 26 63 55 31 43 2 1 Telekomunikacije 37 19 99 63 1 37 - - Banke 92 15 68 38 33 62 21 2 Bolnice 24 20 92 63 - - - - Dravna administracija - - - - - - - -


Baza (100%) Poduzea koja koriste raunala Poduzea koja

koriste elekroniku nabavu

Poduzea koja koriste elekroniku

nabavu Poduzea koja koriste raunala

N (Total) 450 100 100 450 Upitnik F4 F6 F6 F10




43

Grafikon 17: Integracija kanala nabave / prodaje

0 28 98

5

13

512 12

0

15

30

45

60

75

koritenje SCM Supply ChainManagement-a

ICT sustav povezan s ICT sustavomdobavljaa



itati: "Poduzea / institucije koja predstavljaju % zaposlenih koristila su SCM (CRM) / bilasu povezana s ICT sustavom dobavljaa (kupaca)." Baza: Hrvatska, 10 sektora. Ponderirano po zaposlenosti.

18

7 2

24

145 45 3

13

0

15

30

45

60

75

koritenje CRM-a ICT sustav povezan s ICT sustavomkupaca




44

Grafikon 18: CRM

18

37

1

6

13

18

18

93

21

24

19

18

14

9

23

48

12

0 25 50 75 100

Ukupno

Hrana i pie

Namjetaj

Graevinarstvo

Maloprodaja

Turizam

Transport

Telekomunikacije

Banke

Bolnice

Drava

Hrvatska EU10

Poduzea/institucije s CRM-om


itati: "Poduzea / institucije koja predstavljaju % zaposlenih koristila su CRM" Ponderirano po zaposlenosti.



45

Grafikon 19: Vlastite Web stranice

83

76

90

70

77

87

77

97

94

95

100

75

70

52

83

91

89

0 25 50 75 100

Ukupno

Hrana i pie

Namjetaj

Graevinarstvo

Maloprodaja

Turizam

Transport

Telekomunikacije

Banke

Bolnice

Drava

Hrvatska EU10

Poduzea / institucije s web stranicama


itati: "Poduzea / institucije koja predstavljaju % zaposlenih imala su vlastite web stranice" Ponderirano po zaposlenosti.



46

Grafikon 20: Utjecaj ICT-a u budunosti na...

itati: "Poduzea / institucije koja predstavljaju % zaposlenih u malim poduzeima (10-49) / velikim poduzeima (250+) oekuju da e ICT imati visok / srednji utjecaj na manadment / raunovodstvo / u budunosti." Baza: Hrvatska, 10 sektora. Ponderirano po zaposlenosti.

51

62

33

24

30

43

41

29

28

25

27

29

19

26

0 20 40 60 80 100

Menadment

Raunovodstvo

Istraivanje irazvoj

Proizvodnja

Marketing

Logistika

Podrkakupcima

visok utjecaj srednji utjecaj

Mala poduzea / institucije (10-49)


23

36

25

14

33

21

28

27

27

17

13

18

24

22

0 20 40 60 80

Menadment

Raunovodstvo

Istraivanje irazvoj

Proizvodnja

Marketing

Logistika

Podrkakupcima

visok utjecaj srednji utjecaj

Velika poduzea / institucije (250+)



47

Dinamika promjene, odnosno napredak u koritenju pojedinih ICT tehnologija i primjeni pojedinih aspekata elektronikog poslovanja u zemlji u 2007. godini u odnosu na 2006. zbog dugog proteka vremena izmeu trenutka ispitivanja i stanja na koje se ispitivanje odnosilo nije dalo potpune rezultate (ve objanjeno u okviru ogranienja istraivanju datim u uvodu studije). Meutim, ipak je 226 ispitanika zadovoljavajue odgovorili na stanja u jednoj i drugoj godini. Rezultati obrade tih upitnika prikazene su u grafikonu 21. U njemu su odgovori (pokazatelji) rangirani od najbre rastueg prema onima s najmanjim poveanjem. Crvenim je prikazana stopa rasta u 2007. prema 2006. godini, utim udio (postotak) potvrdnih odgovora ispitanika u 2007. i plavim isti postotak za 2006. godinu. Grafikon predvode indikatori s izrazito malim udjelima potvrdnih odgovora, gdje je i promjena u malom broju odgovora odraena velikim rastom. Dovoljno je, primjerice da etiri ispitanika kau da su u 2007. uveli i koristili RFID, a da meugodinji rast koritenja te tehnologije bude 200%. Osim ovih sluajeva, rast od preko 20% zabiljeen je u koritenju: beinih lokalnih mrea, internet protokola za prijenos glasovnih poruka, e-obrazovanja, irokopojasnog pristupu internetu i operativnih sustava otvorenog koda. Od prikazanih indikatora, na zaelju po stopi rasta je koritenje integranog sklopa poslovnih aplikacija (ERP), to je korespondira s nalazima IDC-ovog ERP reporta za 2007. godinu napravljanog na temelju supply-side istraivanja.

(1a) 2007. vs 2006.



48

RFID

problema sa zapoljavanjem ICT strunjaka

EDI

WLAN

pretraivae otvorenog koda

VoIP

e-learning

broadband

OS otvorenog koda

EDM

CRM

sigurnu serversku tehnologiju

vatrozid

45

40

29

28

27

26

23

23

20

19

19

19

3

5

38

51

24

75

19

9

11

33

70

1

6

4

29

40

15

19

61

16

7

9

27

59

200

8

19

0 20 40 60 80 100

stopa rasta (%)

2007 udio (%)

2006 udio (%)


Grafikon 21: Usporedba odabranih indikatora u 2007. i 2006. godini



49

WEB stranice

SCM

ICT strunjake

elektroniki bankovni potpis

ulaganja u ICT

povezanost ICT sustava s ICT sustavom dobavljaa

udaljeni pristup

baze podataka otvorenog koda

LAN

ICT edukacija

internet

outsourcing

ERP

15

15

13

10

10

9

9

9

9

8

6

6

6

66

38

47

74

60

16

71

24

99

30

15

57

6

34

43

67

5

55

15

66

22

93

28

14

7

6

0 20 40 60 80 100

stopa rasta (%)

2007 udio (%)

2006 udio (%)




50

(1.3.) Sektorski pregledi

Sektorstaka studija za industriju hrane, pia i duhanbskih proizvoda Cilj dati prikaz

Ope znaajke sektora

Ekonomski poloaj: U 2007. godini hrvatska industrija hrane, pia i duhanskih proizvoda (NACE D15 i 16) ostvarila je ukupni prihod od 35,5 milijardi kuna, za 6,8% vie nego li prethodne godine. Konsolidirana dobit sektora porasla je za 6,7%. Broj zaposlenih u industriji, istodobno je stagnirao, preciznije smanjen je za 0,1%. Produktivnost sektora, izraena kao omjer ukupnog prihoda i broja zaposlenih poveana je za 7,0%.

Udjel industrije hrane, pia i duhanskih proizvoda u ukupnom prihodu realnog sektora ekonomije prole je godine iznosio 5,4%, odnosno za 0,2 postotna poena manje nego li godinu dana prije. Istodobno, udjel u konsolidiranoj dobiti opao je za 0,7 postotnih poena.

Strukturne znaajke: U 2007. godini u industriji hrane, pia i duhana djelovala su 1.373 trgovaka drutva, prema 1.332 godinu dana prije. Od toga je bilo 3% velikih, 8% srednjih, 32% i 57% mikro poduzea. Prvih pet poduzea po ukupnom prihodu (Podravka, Vindija, TDR, Lura, PIK Vrbovec) uzeta uzajedno, ostvarila su 31%, a najveih deset 46% ukupnog prihoda industrije.

Obiljeja i trendovi: Proizvodnja hrane, pia i duhanskih proizvoda predstavljala je najznaajniju industrijsku granu u ukupnoj preraivakoj industriji u zemlji, ija je proizvodnja u 2007. porasla za 6,6%. Porast proizvodnje u industriji hrane, pia i duhanskih proizvoda zabiljeen je u gotovo svim grupama proizvoda osim u sektoru ostalih prehrambenih proizvoda (eeri i zaini), ija je proizvodnja bila za od 1% manja nego li u prethodnoj godini. U 2007. godini zalihe gotovih proizvoda prosjeno su porasle za 7,9%, kao rezultat smanjene inozemne potranje. Prole godine, zbog poveanje potranje za biogorivima u svijetu, koja se proizvode od razliitih kultura itarica, porasle su cijene mesa i mlijenih proizvoda. Globalni rast cijena industrijskih prehrambenih proizvoda, prelio se i na ovisno uvozno domae

(1.3.1.) Proizvodnja hrane, pia i duhanskih proizvoda



51

trite te je bio osnovan inilac rasta inflacije. Prosjean godinji rast cijena hrane i bezalkoholnih pia u zemlji iznosio je 3,3%. Maloprodajne cijene prehrambenih proizvoda bile su uvjetovane rastom cijena proizvoaa, odnosno poveanih uvoznih cijena.

Tablica 11: Proizvodnja hrane, pia i duhanskih proizvoda; odabrani indikatori ekonomskog poloaja u 2006. i 2007. godini

2006 2007 Rast 07/06 (%)

Ukupni prihod (milijardi kuna) 33,25 35,51 6,8 Dobit (milijardi kuna) 1,42 1,51 6,3 Broj zaposlenih 49.901 49.830 -0,1 Prihod/zaposleni (tisua kuna) 666 713 6,9 Dobit/zaposleni (tisua kuna) 28 30 6,5 Udjeli u realnom sektoru nacionalnog gospodarstva U ukupnom prihodu (%) 5,6 5,4 -3,6 U ukupnoj dobiti (%) 6,4 5,7 -10,9 U ukupnom broju zaposlenih (%) 5,8 5,6 -3,4 Izvor: FINA, 2008

IT potronja: U 2007. godini izdaci sektora proizvodnje hrane, pia i duhanskih proizvoda za IT opremu i vanjske IT usluge dosegli su 208 milijuna kuna i smanjeni su za 11,1% u odnosu na prethodnu godinu. IT potronja po poduzeu iznosila je 151.224 kune, a po zaposlenom 4.167 kune.

Tablica 12: IT potronja u sektoru proizvodnje hrane, pia i duhanskih proizvoda u 2006. i 2007. godini

2006 2007 Rast 07/06 (%)

IT potronja sektora (milijuni kuna) 233,61 207,63 -11,1 IT potronja po zaposlenom (kuna) 4.682 4.167 -11,0 IT potronja po poduzeu (kuna) 175.384 151.224 -13,8 Izvor: IDC Adriatics, 2008

Rezultati ankete

ICT infrastruktura

Internet: Pristup internetu u industriji hrane, pia i duhanskih proizvoda imalo je 94% poduzea, neto nie od prosjeka svih promatranih sektora u zemlji (98%), ali vie nego li u istoj industriji u EU10 (88%). Gledano prema



52

veliini poduzea, velika i srednja poduzea imala su 100% pristup, mala 88% i mikro poduzea 96%.

Broadband: irokopojasnu vezu u industriji hrane, pia i duhanskih proizvoda koristilo je 63% poduzea, pri emu sva velika i srednja poduzea. Toliko je iznosio i prosjek svih promatranih poduzea u zemlji, dok je u istoj industriji u EU10 bio tek jedan postotni poen vii.

Grafikon 22: broadband, sektor proizvodnje hrane, pia i duhanskih proizvoda

Zaposleni s pristupom Internetu: Postotak zaposlenih koji su imali pristup internetu u tvrtkama u industriji hrane, pia i duhanskih proizvoda iznosio je 49%. Taj postatak je bio znatno nii od prosjeka svih promatranih

85

72

84

76

63

64

63

69

0 20 40 60 80 100

Proizvodnjahrane i pia

Proizvodnjahrane i pia EU10

Hrvatska

EU10

% zaposlenih

% poduzea / institucijaIzvor: IDC Adriatics, 2008



53

sektora u zemlji (72%), ali istodobno znatno vii nego li u istoj industriji u EU10 (25%).

Udaljeni pristup: Pristup raunalnoj mrei poduzea s udaljene lokacije u tvrtkama u industriji hrane, pia i duhanskih proizvoda koristilo je 17% poduzea (s 73% zaposlenih u industriji), prema 19% koliko je iznosio prosjek promatranih sektora i 14% koliko su iskazala poduzea iz iste industrije u EU10.

Tablica 13: Pristup internetu i udaljni pristup u industriji hrane, pia i duhanskih proizvoda


Poduzea s broadband

internet pristupom

Prosjean broj zaposlenih u poduzeima s

pristupom internetu

Pristup raunalnoj mrei

poduzea s udaljene lokacije


Proizvodnja hrane i pia 99 94 85 63 - 49 73 17 Po veliini poduzea 1-9 96 58 61 12 10-49 88 59 26 16 50-249 100 100 57 29 250+ 100 86 40 100

Svi sektori Hrvatska 99 98 84 63 - 72 68 19 Po veliini poduzea

1-9 99 63 77 14

10-49 97 61 55 26

50-249 99 85 58 52

250+ 100 89 48 93

Proizvodnja hrane i pia EU10 95 88 72 64 - 25 34 14 Po veliini poduzea

1-9 85 61 32 11

10-49 91 62 18 20

50-249 100 78 23 37

250+ 100 83 47 69




N (za sektor) 64 64 60 64 Upitnik A1 A3 A2 A5




54

Grafikon 23: LAN, sektor proizvodnje hrane, pia i duhanskih proizvoda

LAN: Lokalnu mreu u industriji hrane, pia i duhanskih proizvoda koristilo je 34% tvrtki (na koje otpada 90% zaposlenih), neto nie od 44% koliki je bio prosjek promatranih sektora u zemlji, ali znatno vie nego li je to zabiljeeno kod industrije hrane, pia i duhanskih proizvoda u EU10 (29%). Sva su velika i srednja poduzea imala instaliranu lokalnu mreu i po tome bila iznad prosjeka u istoj industriji u EU10.

WLAN: Beinu lokalnu mreu u industriji hrane, pia i duhanskih proizvoda koristilo je 12% poduzea (s udjelom od 54% zaposlenih), znatno nie od 34% koliki je bio prosjek svih promatranih sektora u zemlji, kao i od prosjeka te industrije u EU10 (29%).

VoIP: Internet protokol za prijenos glasovnih poziva u industriji hrane, pia i duhanskih proizvoda koristilo je 7% poduzea (s udjelom od 41% u broju

90

69

84

65

34

31

44

46

0 20 40 60 80 100



Hrvatska

EU10

% zaposlenih




55

zaposlenih), prema 11% koliki je bio prosjek svih promatranih sektora u zemlji i znatno nie nego li su to inila poduzea iz iste industrije u EU10 (19%).

VPN: Od tvrtki u industriji hrane, pia i duhanskih proizvoda koje svojim djelatnicima omoguuju rad na daljinu, njih 39% (s udjelom od 90% u broju zaposlenih) koristilo za to virtualnu privatnu mreu, (odnosno oko 10% od ukupne populacije sektora). To je otprilike na razini prosjeka svih promatranih sektora u zemlji, i neto vie nego li u istoj industriji u EU10 (29%).

Tablica 14: Mree i primjenjeni protokoli u industriji hrane, pia i duhanskih proizvoda

LAN W-LAN Koriste VoIP Koriste VPN za pristup na daljinu


Proizvodnja hrane i pia 90 34 54 12 41 7 90 39 Po veliini poduzea 1-9 20 4 4 33 10-49 36 16 4 25 50-249 100 29 14 - 250+ 100 71 57 100

Svi sektori Hrvatska 84 44 43 34 25 11 68 40 Po veliini poduzea

1-9 38 31 10 35

10-49 61 40 14 38

50-249 86 43 17 62

250+ 97 53 32 73

Proizvodnja hrane i pia EU10 69 31 30 9 15 19 65 29 Po veliini poduzea

1-9 18 7 19 13

10-49 49 16 10 34

50-249 89 30 10 59

250+ 100 73 30 91



Poduzea koja omoguuju pristup

na daljinu

N (za sektor) 64 64 64 16 Upitnik A4a A4b A4c A6d



56


Razvoj vjetina za elektroniko poslovanje

ICT strunjaci: U industriji hrane, pia i duhanskih proizvoda, 15% poduzea (s udjelom od 78% u ukupnom broju zaposlenih) zapoljavalo je ICT strunjake, prema 9% koliki je bio prosjek svih promatranih sektora u zemlji i 11% zabiljeenih u istoj industriji u EU10. Oekivano, velike su razlike gledano prema veliini poduzea. Dok samo 8% mikro i malih poduzea zapoljava ICT profesionalce, kod srednjih poduzea taj se postotak die na 57%, a sva velika poduzea imaju uposlene ICT strunjake (za razliku od velikih tvrtki iz iste industrije u EU10, od kojih samo 70% zapoljava IT strunjake).

ICT edukacija i trening: U industriji hrane, pia i duhanskih proizvoda, 13% tvrtki (s udjelom od 51% u ukupnom broju zaposlenih) redovito alje svoje djelatnike na ICT edukaciju i trening, prema 10% koliki je bio prosjek svih promatranih sektora i 11% zabiljeenih u istoj industriji u EU10. Pritom su, gledano prema veliini poduzea, prisutne osjetne razlike, od 8% kod mikro poduzea do 71% kod velikih poduzea.

Problemi pri zapoljavanju ICT strunjaka: Samo 1% poduzea u industriji hrane, pia i duhanskih proizvoda odgovorilo je da je imalo problema pri zapoljavanju ICT strunjaka. Pritom odgovore na to pitanje nije dalo ni jedno mikro, malo i srednje poduzee, dok su to navela 14% velikih poduzea. Slini rezultati bili su i za EU10.

E-obrazovanje: U industriji hrane, pia i duhanskih proizvoda, 14% poduzea (s 29% zaposlenih) koristilo je e-learning, prema 13% koliki je bio prosjek svih promatranih sektora u zemlji i 9% zabiljeenih u istoj industriji u EU10.



57

Grafikon 24: Zapoljavanje ICT strunjaka, sektor proizvodnje hrane, pia i duhanskih proizvoda

78

26

65

27

15

11

9

14

0 20 40 60 80 100



Hrvatska

EU10

% zaposlenih




58

Grafikon 25: e-learning, sektor proizvodnje hrane, pia i duhanskih proizvoda

29

16

32

21

14

9

13

11

0 20 40 60 80 100



Hrvatska

EU10

% zaposlenih




59

Tablica 15: ICT strunjaci i edukacija u industriji hrane, pia i duhanskih proizvoda

Poduzea koja zapoljavaju ICT

strunjake

Poduzea koja svoje zaposlenike redovito alju na ICT edukaciju i

trening

Poduzea koja su imala problema s popunjavanjem

ICT radnih mjesta Poduzea koja

koriste e-learning


Proizvodnja hrane i pia 78 15 51 13 9 1 29 14 Po veliini poduzea 1-9 8 8 - 20 10-49 8 16 - 4 50-249 57 14 - - 250+ 100 71 14 43

Documents

Studija Razvoja Elektroničkog Poslovanja u Republici Hrvatskoj Za 2006. i 2007