SLUÆBENO GLASILO SAVEZA BAPTISTI»KIH CRKAVA U REPUBLICI HRVATSKOJSLUÆBENO GLASILO SAVEZA BAPTISTI»KIH CRKAVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

studeni 2003.

BROJ 20

ISSN

1331-4130

ISSN

1331-4130

Brak i obitelj kao zajednica pomirenjaI

za lijepe fasade kriju se mnogetuæne priËe. Mnogi supruænicigodinama ne æive kao supruæni-

ci. Neki jedva komuniciraju i mukaim je jednom od drugog, pa traæenaËine da ne budu zajedno u kuÊi.Neki su "hrabriji" pa se rastaju na sa-blazan zajednice i po cijenu iskljuËe-nja iz zajednice. Neki, æiveÊi prebli-zu roditelja, nikad nisu zaæivjeli svojbrak - sve ureuju onako kako "ma-mica" ili "tatek" kaæu. Neki imajumnogo djece pa ne znaju kako s nji-ma nakraj. Drugi uopÊe nemaju dje-cu, pa im je to veliki teret, muka ifrustracija. Jedni πute i glume predtom istom zajednicom da je sve uredu. Drugi poseæu za nasiljem, nelibe se nesuglasice rjeπavati prijekimmetodama. Pa i oni koji æive zajednoi manje-viπe uspjeπno ostvaruju "su-æivot" ipak ne znaju kako uspjeπnorijeπiti sukobe. ©to uËiniti kad duginiz godina skrivani problemi odje-dnom izbiju na povrπinu, pa se bra-kovi raspadnu? OsjeÊamo li se kaozajednica barem malo odgovorni, ilije to ipak problem jedino i iskljuËivotoga braËnog para? Jasno je da sva-tko mora æivjeti svoj æivot, i da nitkoza drugoga ne moæe donijeti odlu-ku, ali na mukotrpnom putukrπÊanskoga hoda pozvani smo "pa-ziti jedni na druge" (Heb 10,24).

Kad govorimo o braku, budi-mo iskreni, poπteni i koliko je tomoguÊe otvoreni. Progovorimo oodnosima koji su temelj svakogdruπtva, bilo ono religiozno (Cr-kva) ili svjetovno (dræava). ©to, da-kle, s hodanjem, predbraËnim

odnosima, razvojem odnosa meusupruænicima, sukobima u braku injihovim razrjeπavanjem, odgojemdjece, rastavom i eventualno pono-vnim brakom...?

Koliko se o tome govori u zaje-dnici vjernika? Ako (bar javno) negovorimo, je li to zato πto problemanema ili pak zato πto ih negiramo?Volio bih da problema nema. Ali nasstvarnost demantira, i to naæalostveoma grubo. Ako je na tome punoraeno, moæemo li se time svi oko-ristiti? Imamo li struËnjake u tompodruËju koji bi nam svima moglibiti od koristi? Moæemo li osmislitiseminare, predavanja, kreativne ra-dionice koje bi se bavile tom proble-matikom? Ima li netko meu namakome bi ta problematika prirasla sr-cu na naËin da je doæivljava kao Bo-æji poziv, kao dar Duha, i da se njo-me pozabavi kako bi i πira vjerniËkazajednica imala od toga koristi?

Kako, dakle, razumjeti brak?Kako se prema njemu odnositi? ©toje to? Je'l to zajednica muπkarca i æe-ne iz koje se raaju nove generacijemuËenika? Danas, s istospolnimbraËnim zajednicama, izgleda daviπe nije ni to, iako po njihovim æe-ljama da usvajaju djecu, muËenikaopet neÊe nedostajati. Pavao govorida je odnos muæa i æene nalik odno-su Krista i njegove Crkve (Ef 5,25-33). Odatle je jasno: brak (a ondaobitelj) jest i mora sve viπe biti zaje-dnica pomirenja. Crkva je dobila na-log da u ime Boga navijeπta pomire-nje (2 Kor. 5,18ss), zato πto je i samaod Krista dobila mir (Iv 14,27). ©to

se tiËe djelovanja, naputak je jasan:"Teæite miru sa svima" (Heb 12,14).Za postizanje mira potrebno je ulo-æiti nevjerojatan napor. Mir se nedogaa sam po sebi. Mirotvorcima,znamo to dobro, jedino su nazvanisinovi Boæji (Mt 5,9).

Zadatak Crkve i obitelji isti je:ostvariti mir u nemirnom svijetu.Kako ostvarivati zajednicu pomire-nja u obitelji? Obitelj pomirenje mo-æe ostvarivati bar u tri podruËja:

Pomirenje na razini muπko/æenskih odnosa, pomirenje genera-cijskog jaza i ekonomsko pomirenjeizmeu onih koji imaju (roditelji) ionih koji nemaju (djeca, ili obrnutojednog dana). Pomirenje ne znaËiporavnanje. Ne znaËi da semuπko/æenske uloge poistovjete, neznaËi da se stari poËnu ponaπati kaomladi, ne znaËi da oni koji imaju po-dijele svoj imetak s onima koji ne-maju. Ne. To znaËi da se kroz dijalogpostigne da svaka strana svoju uloguu punini ispuni. Konfrontaciju me-u stranama valja zamijeniti dijalo-gom. Nitko ne zna πto se iz dijalogamoæe roditi, ali svi znamo da je dija-log jedino sredstvo æivota. "U poËe-tku bijaπe dijalog (RijeË)", kazujenam Ivan. Nije bio monolog, jer daje bio monolog ne bi bilo æivota. Ne-Êe biti æivota u obitelji, u Crkvi idruπtvu ako sve strane ne proæmeæelja za dijalogom, za susretom, zaupoznavanjem. A gdje je lakπe (amoæda i teæe) s tim zapoËeti ako neu obitelji? Obitelj je Bog zamisliokao temeljnu jedinicu pomirenja.

Giorgio Grlj

str. 4-5Æenski rad

str. 6-7Mladi

str. 10Vijesti iz zemlje

str. 11Vijesti iz svijeta

str. 8-9Iz naπih zajednica

gc 20 (II) 28/11/2003 4:30 PM Page 1

Efeæanima 3, 20.21

Oko nas je zapoËela 'adventskarevolucija' koja Êe obiljeæit drasti-Ënu promjenu, ponovno u naπim

domovima. I neki Êe gradovi doæivjeti pre-obraæaj. Silna rasvjeta i svjetlucavi prekri-vaË nad gradom uËinit Êe naπ grad bajkomi najljepπim prostorom za æivljenje ako usvemu tome uspijemo zaboravitida viπe niti jedna tvornicaovdje ne funkcionira nor-malno i kako opÊa bijeda inezaposlenost harajunaπim gradom. Centarjoπ uvijek nije obno-vljen i korov niËe izruπevina - prava divlji-na! »ak i uliËna rasvjetasvijetlit Êe po svu noÊ za

tu prigodu iako noÊima prije vani je bilorasvjete do 23:00, a potom: zamraËenjekao u ratno doba. U ovom kratkom opisugrada Pakraca moæda Êete prepoznati, po-neπto i iz svoga grada. A iz svoje obitelji?

©to li nam donosi Advent ove godine?Advent u prijevodu s latinskog znaËi ≈DO-LAZAK√ i kao takav oznaËava neπto novoπto nam ima doÊi. U boæiÊnom vremenuopisuje nam dolazak Kristov kao utjelovlje-nje Boga u liku djeteta ili ponovni Kristovdolazak u sili i slavi svoje moÊi i gospod-stva. Bez obzira o kojem vidu njegova dola-ska razmiπljali, uvijek ostaje zakljuËak kakopo dolasku neizbjeæno nastupa nova stvar-nost. Krist mijenja svijet. Promijenio ga jesvojim roenjem u πtalici, ali promijenit Êega i svojim dolaskom u slavi. Zapravo, uvi-

jek kada on dolazi,stvari se mijenjaju.Odatle, u ovoadventsko vrijemeizvanjski preobraæaj

kao da navijeπtaneπto πto bi se trebalo

dogoditi - dolazak Svje-tla u naπe domove, obite-

lji, odnose s bliænjima, odnoses poslodavcima… HoÊe li se to, me-

utim, dogoditi? Moæe li se to dogoditi?Ako u adventskoj strci ne zaboravimo

ostaviti otvorena vrata Kristu, moæe namse dogoditi ono πto veÊ moæda duæe priæelj-kujemo… da naπa obitelj napokon budeizmirena, da naπa djeca napokon viπe

ne sjede samo uz TV (ili kompjutor), da na-emo vremena za molitvu i poboænost, daorganiziramo svoje vrijeme za radosti kojedonosi zajedniπtvo s bliænjima, da … Sveje moguÊe gdje Krist doista dolazi i gdjemu se dozvoljava da mijenja stvari.

Ako, s druge strane, nemamo mjestaza Kristovu prisutnost, jer nemamo vre-mena za takva gosta, tada moæemo bitiuvjereni da Êe sve ostati kako je bilo ili daÊe se joπ viπe zakomplicirati. Da, danasmnogi krπÊani kaæu da poznaju Krista, alipromjene koju susret s njim donosi nema.Zaπto? Zato πto ugostiti nekoga znaËi pro-vesti vrijeme s njim u razgovoru, zajedni-Ëkom objedu sluπajuÊi ga ili mu priËajuÊi.Koliko samo vremena treba za goste - to

najbolje znaju oni koji ih Ëestoprimaju! Ali moguÊnost blagoslo-va kao rezultat gostoljubivosti uvi-

jek je tu. Poznavati Krista a ne pro-voditi vrijeme s njim isto je kao kad

gosta poπaljemo u hotel jer nemamovremena za njega. Velik gubitak i prazni-

na Ëesto ispunjena sebiËnoπÊu!RazmiπljajuÊi o naπim obiteljima koje

sve viπe trebaju promjene koje samo Kristdonosi, razmislimo i o moguÊnosti primje-ne neke od praktiËnih ideja za ovo advent-sko vrijeme.

NE budite previπe sumnjiËavi u sve ovo- mnogi su uËinili tako i doæivjeli su ne sa-mo izvanjsko adventsko vrijeme negostvarnu promjenu u nutarnjem biÊu - pra-vi susret s Kristom koji dolazi! I stvara svenovo!

Æeliπ li to?Timothy- Ivan ©piËak

2 Glas crkve - broj 20 - studeni 2003.

Adventska revolucija

3.Akoste od onih koji dr-æite adventski vijenacna stolu, neka on ne bude samo de-koracija bez smisla. Okupljeni zaje-dno, upalite svijeÊu. Moæda tu prigodumoæete iskoristiti da jedni drugimakaæete neπto lijepo πto veÊ dugo nisteuËinili. Moæda to moæe biti prilika zaponavljanje biblijske priËe iz nedjeljneπkole ili vjeronauka. Ili da jedni dru-gima ispriËate πto vam se dogodilo?Moæda Êe se u vaπem domu ostvaritiono πto si priæeljkujete - razgovor ipovjerenje.

4. I naposljetku, adventsko jevrijeme prepuno dogaanja u crkvi.UkljuËite se u neπto πto inaËe izbje-gavate zbog nedostatka vremena -pjevaËki zbor, organizaciju bogosluæja,ureenje ili dekoriranje crkve, ili mo-æda posjete bolesnima. Razmislite otome da kao obitelj posjetite nekustariju sestru kod koje niste nikadabili. Prestanite raËunati koliko Êe vaskoπtati put do crkve za svaki sasta-nak, vjeæbu ili bogosluæje. Pa Ëak ako

i ne stignete imati sveËani ruËak,doæivjet Êete stvarnost BoæiÊa. I

razmislite o sljedeÊem: Kad ro-ditelji zapoËnu i daju primjer, idjeca Êe radosno prihvatiti. Injima je veÊ dosta raznihigraËaka,TV-a, kompjutora,samoÊe i izoliranosti u sobi!

2.Ako veËeri nikako ne funkcio-niraju, pokuπajte u vrijeme ruËka pro-vesti zajedniËku konkretnu molitvu.Svatko moæe zahvaliti za jednu stvar utom danu koja mu je bila blagoslov.Tako ritual koji poËinje i zavrπava mo-

litvom tate, u nekim sluËajevima imame, moæe postati viπe

od navike - istinski tre-nutak obiteljske mo-

litve!

1.Umjesto da kupu-jete skupe dekoracije pokuπajte≈samostalne veËeri√, u kojima svakiËlan obitelji radi πto mu volja, pretvo-riti u ≈obiteljske veËeri√, zajedniËkeradionice u kojima Êete izraditi boæi-Êne Ëestitke, ukrase, i to unikatne.Ideje Êe navirati - samo vi pokuπajte!Na tim istim veËerima proËitajte nekeodlomke iz Biblije - zvuËi staromodnomnogima ali i te kako novo drugima!Umjesto CD-a koji Êe odsvirati i otpje-vati neπto, uËinite to vi - cijela obitelj!Pa kako god zvuËalo! Ako je od srcabit Êe vama na radost i Bogu na sla-vu. I bit Êe dobra vjeæba za glasnicekoje su, mora se priznati, u velikogbroja pojedinaca zakræljale jer ≈ pje-vaju√ samo nedjeljom - i to kad semora!

gc 20 (II) 28/11/2003 4:30 PM Page 2

Glas crkve - broj 20 - studeni 2003. 3

Tko bi rekao - ali program SBC za po-duku u doktrini i vjeri u veljaËi 2004. godi-ne proslavit Êe svoj 5. roendan.

U tih pet godina bilo je uspona i padova- kao u svakom novom projektu koji tektreba stati na noge. Mnogi su ljudi proπlibarem jedan teËaj BI-a, a Ëetrdesetak ih jeredovito polagalo ispite u centrima koji suzaæivjeli u Osijeku, Vinkovcima, Zagrebu,Karlovcu/Dugoj Resi, Zadru i Rijeci. Povre-meno su djelovali centri u ©ibeniku, Splitu,Iloku, PuπÊinama. Bilo je onih koji su æelje-li osnovati centar, ali je bilo nemoguÊe po-slagati sve detalje da bi centar zaæivio - na-primjer u Poæegi.

Kad potkraj iduÊe godine budu gotovisvi interaktivni udæbenici BI-a pokrivat Êe u16 knjiga cjelokupni uvod u krπÊansku vje-

ru, kako s teoloπke tako i praktiËne strane.Posebno smo ponosni na udæbenik u kojemje po prvi puta sustavno Ruben KneæeviÊsaæeo povijest baptizma na hrvatskom tlu.Osim kao interaktivni udæbenik za polazni-ke BI-a, udæbenici su zbog svoje pristupa-Ënosti koriπteni i za druge potrebe, npr. unedjeljnim poukama.

Konferencije i seminari BI-a bili su po-ticajni sastanci za razmiπljanje o vjeri i oni-ma koji nisu redovito ukljuËeni u sustavniprogram BI-a. Ondje smo nudili susret snekom biblijskom ili praktiËnom temom:uËili smo meu inim o ulozi naracije u Sa-muelovoj knjizi; o politiËkom angaæmanustarozavjetnih Malih proroka; o Otkrivenjukao knjizi za danas, ali i o transformaciji su-koba, ulozi slavljenja u bogoπtovlju i o ulo-zi crkve u mirotvorstvu.

U narednom periodu pred BI se stavlja-ju prije svega administrativni zahtjevi kojiÊe ga i formalno staviti u odnos s akrediti-ranim πkolama ali i s ostalim sluæbama iprojektima u Savezu. Svoj zadatak BI takovidi i u pomoÊi mladima da Bibliju uËinesvojim "programom za æivot". U izradi jeweb-stranica Ëija je prvenstvena svrha pota-knuti mlade krπÊane na uËenje. Web-stra-nica trebala bi pomoÊi onima koji nemajugdje postavljati svoja pitanja o Bibliji.

Mnogo je toga na Ëemu imamo biti za-hvalni i Ëemu se moæemo veseliti. Slavljepetog roendana BI-a Êe se odræati u Fuæi-nama 30-31. sijeËnja 2004. godine. Svi su-dionici BI-a i gosti dobro su doπli. Molimo,najavite dolazak!

Toma Magda, bapt.ch@os.htnet.hr ilitelefonom: 031/375 141

Iz predsjednikova dnevnikaIz predsjednikova dnevnika

20.7. S pastorom –urom Samcem po-sjetio sam baptistiËke crkve na Banovini, ito: Veliki Gradac, Kozaperovicu i Glinu.Ohrabrenje je bilo obostrano buduÊi da jeto PodruËje posebne dræavne skrbi, gdjese joπ uvijek æivi u dosta teπkim uvjetima,gdje braÊa i sestre moraju pjeπaËiti po ne-koliko sati da bi doπli na bogosluæje i gdjese raduju svakom posjetu.

17. i 18. 9. Posjetio sam pastorenaπih crkava u Splitu, Kornela CrnkoviÊa iDraæena Radmana, kako bih se upoznao sonime πto se dogaa u Dalmaciji. Ohrabru-juÊe je da se radi na evangelizaciji u novimmjestima poput Trogira, Sinja,Trilja i Ma-karske. Posjetio sam crkvu u ©ibeniku, kojase polako oporavlja od nedavnih teπkoÊanastalih zbog odlaska dijela Ëlanova u dru-gu zajednicu. Na istom putovanju posjetio

sam pastora Teofila MrπiÊa u Zadru, koji jeprije neπto viπe od godinu dana doselio sasvojom obitelji iz »akovca. Za zadarsku za-jednicu novi je pastor postao doista pravoosvjeæenje te je rad dobio nov zamah.

30.9. Pozvan sam kao govornik nasveËanu veËeru prigodom poËetka noveπkolske godine na ETF-u u Osijeku Usvom obraÊanju studentima naglasio samda je za vrijeme njihova πkolovanje - uzmnoge teologe, profesore, knjige - ipaknajvaænije slijediti Isusa Krista.

12.10. Za mene je bila posebna radostposjetiti zajednicu u Pakracu i sudjelovatiu sveËanosti prinoπenja Joela-Timothy ©pi-Ëaka.

19.10. Zajedno sa zajednicom u Petri-nji mogao sam ponovo promiπljati o razlo-

gu i potrebi zahvaljivanja na bogosluæjupovodom Dana zahvalnosti.

19.10. Zajedno s drugom braÊom biosam na sveËanosti rukopolaganja u Do-njem Æirovcu. Na putu u Osijek posjetiosam braÊu i sestre u Glini na njihovomveËernjem bogosluæju

26. 10. Propovijedao sam u »akovcuu Pastoralnom centru, gdje su se okupilivjernici iz nekoliko obliænjih zajednica nazajedniËkoj proslavi Dana zahvalnosti.

9.11. Posjetio sam zajednicu u Kopri-vnici te imao prilike saznati viπe o njiho-vom napretku i svemu πto se dogaa unjihovoj sredini.

Toma Magda

Slavite s nama!godina BaptistiËkog instituta5.

gc 20 (II) 28/11/2003 4:30 PM Page 3

U Zagrebu je na redovitoj Izbornojskupπtini Æenskog rada pri SBC u RH 8. 11.2003. izabrano novo vodstvo i raspravljen jeprvi (interni) Statut Æenskog rada.

Predsjednica æenskog rada ostala je mr.Ksenija Magda iz Osijeka, a novi odbor saËi-njavaju: Melanija RuæiËka, Karlovac - do-predsjednica; Nada BiæiÊ, Karlovac - blagaj-nica Socijalnog fonda; te Ëlanice: Tanja Cr-nkoviÊ, Split; Vesna BrezoviÊ, Duga Resa;Mira Dragaπ, Petrinja.

Blagajnica Æenskog rada zbog izostankaprihvaÊene kandidature ostala je do sljedeÊeSkupπtine Ana FlorjaniÊ iz »akovca.

Mandat novoga odbora je Ëetiri godine, aplan rada obuhvaÊa veÊi angaæman na pokre-tanju æena na sluæbu u crkvi.

Iako Æenski rad pri Savezu postoji odnjegovih poËetaka, a nastavlja se na onajosnovan u Jugoslaviji joπ 1936. godine, tek jesada donijet interni Statut Æenskog rada priSavezu koji ureuje sluæbu Æenskog rada.VeÊim dijelom Statut obuhvaÊa prakse koje

su se i dosad provodile, no donese-ne su i neke sveobuhvatne odluke:

• Rad se odsad sluæbeno nazi-va "Æenski rad pri Savezu baptisti-Ëkih crkava" prije svega zbog na-glaska na angaæmanu ("rad" nasu-prot "udruæenju") i na sveobuhva-tnosti i evangelizaciji ("æenski" na-suprot "sestrinski" koji moæe zbu-niti neupuÊene).

• Jednoglasno je donesena od-luka da Æenski rad treba funkcio-nirati unutar Saveza, a ne kao sa-mostalno i neovisno udruæenje.

• Donesena je odluka da tajnica Æenskograda ubuduÊe ne bude osoba birana odSkupπtine nego osoba predloæena od pred-sjednice i prihvaÊena od Skupπtine. Ta jeodluka donesena kako bi se olakπala suradnjai poveÊala uËinkovitost.

Zapaæenim uvodnim razmiπljanjem odonoπenju odluka u rad Izborne skupπtineuvela je Kata Lenel iz Vukovara. Istaknulaje kako odluke moæemo donositi instinkti-vno, na temelju iskustva, ili promiπljanja. Pr-vi je naËin vrlo riziËan jer je postotak uspje-ha tek oko 50%. Drugi naËin moæe biti uËin-kovit, ali nas zatvara za nova iskustva i mo-guÊnosti. TreÊi, na koji nas poziva Rim 12, 1-2 jest onaj koji zahtijeva najviπe energije, alise na kraju najviπe i isplati. Mudre æene Bi-blije, poput Abigaile, koristile su se njime.

Skupπtina je zavrπila pozdravnom rijeËinove predsjednice koja je istaknula zadovolj-stvo novim odborom koji je gotovo sasvimizmijenjen na prethodni saziv, te izrazila æe-lju i molitvu da Gospodin povede æene u SBCnovim i uzbudljivim putevima sluæbe obite-lji, crkvi i druπtvu.

Ksenija Magda

4 Glas crkve - broj 20 - studeni 2003.

Obratila sam se poËetkom 2001. godine akrstila u lipnju iste godine. Idem redovitona kuÊnu grupu. Kao πto neki znaju, vo-

lim puno priËati.Kad su me proπle godine sestre s kuÊne

grupe pozvale na Tjedan tiπine, rekla sam:≈Ja??!! Na tjedan tiπine!!! Ne dolazi u obzir.Kako bih ja mogla πutjeti, pa bilo to i nekoli-ko sati dnevno?√

Ove je godine bilo neπto sasvim drugo.Osjetila sam odmah da Bog æeli da budem ta-mo. U poËetku sam mislila da je problem no-vac. Æivim sa sinom Zoranom, koji je veÊ du-go nezaposlen, i jedini stalni prihod je mojamirovina. Osim toga moj sin jako loπe vidi.Mislila sam da ga ne mogu ostaviti samogaosam dana. Zapravo sam ga uËinila previπe

ovisnim o sebi (ili sam moæda ja previπe ovi-sna o tome da se moram brinuti za njega).

Jedan ponedjeljak sam bila na kuÊnojgrupi. Slavili smo Boga pjesmom; molili smoi razgovarali. Ja sam poËela priËati o Crikveni-ci. Odjedanput sam se glasno zapitala: ≈Je limoguÊe da je Zoran moj 'idol', i da me tosprjeËava da posluπam jasan Boæji poziv?√ Ta-da je sve doπlo na svoje mjesto - sutradan samnazvala i rekla: ≈Idem u Crikvenicu!√

Na Tjednu tiπine sve je bilo blagoslovlje-no, od prvog do posljednjeg dana. Na mene jenajdublji dojam ostavio dogaaj od petka na-veËer. Cindy nam je odluËila govoriti o sedamreËenica koje je Isus izgovorio na kriæu. Izve-la je to na osebujan i vrlo dojmljiv naËin. Nastolu su bila postavljena tri drvena kriæa. Na

srednjem kruna od trnovih granËica i buketiÊbijelog cvijeÊa (Isusova nevinost). Ispod kriæacrvena ruæa (Isusova ljubav). Po stolu razba-cane crvene ruæine latice (krv koju je Isusprolio za nas). TumaËenje svake pojedine re-Ëenice bilo je popraÊeno dijapozitivom, a po-slije svakog dijela slijedila je solo ili zajedniËkapjesma ili recitacija. Na kraju smo se sve oku-pile oko stola, zapalile pripremljene svijeÊe, azatim blagovale Gospodnju VeËeru.

Znam i osjeÊam da je Isus uvijek s nama,ali tako snaæno kao te veËeri njegovu prisu-tnost osjetila sam jedino na krπtenju i moædajoπ jednom ili dvaput. Zahvaljujem Bogu πtomi je omoguÊio da budem u Crikvenici i πtomi nije dopustio da odustanem.

Dubravka KraljeviÊ

OtkriÊe tiπineJubilarni 10. ≈Tjedan tiπine√ odræan je u Life Centru u Crikvenici od11.- 18. listopada ove godine s do sada najveÊim brojem sudionica (35 izraznih dijelova Hrvatske, Slovenije, Bosne, te gostima iz Irske i ©kot-ske). Program su, u organizaciji Estere KneæeviÊ, Marije BuzadæiÊ i Ne-le Horak-Williams vodili Colin i Cindy Mackenzie, braËni par iz ©kotske.Uz svakodnevne biblijske pouke, nekoliko popodnevnih sati πutnje i ve-Ëernjih svjedoËanstava, bilo je dovoljno prilike za zajedniπtvo, upoznava-nje i druæenje u prekrasnom okoliπu Centra uz morsku obalu. Evo, oso-bnog osvrta sudionice Dubravke KraljeviÊ iz Zagreba, koja je prvi putabila na tom tjednu i doæivjela posebnu Boæju blizinu.

Novo vodstvo Æenskog rada pri Savezu BaptistiËkih crkava

“

”

gc 20 (II) 28/11/2003 4:30 PM Page 4

Glas crkve - broj 20 - studeni 2003. 5

D an molitve nije mnogo obeÊavao. VeÊkad sam ga najavila u crkvi osjeÊalasam nedostatak entuzijazma. Razu-

mjela sam to. Molitva za daleke krajeve Ëini setako besmislenom. Preveliki su problemi svi-jeta a da bi jedan dan u tome iπta pomogao.

Ali - Ëudo se dogodilo! Bez oËekivanja,Bog mi je progovorio upravo na sastanku odkojeg sam tako malo oËekivala. Kakav je stavIsus imao prema molitvi? Koliko je Ëesto mo-lio i za πto? Isus je molio uvijek; πto je teæe bi-lo, on je molio viπe i, iako Bog, nije donosioodluke a da ne moli za njih. Zaπto je Isusumolitva bila toliko vaæna? Molitva je snaga ko-ju nam je Bog dao da potakne naπu vjeru da sedoista mogu dogoditi velike, dobre stvari usvijetu koji pati! Molitva nas tjera da raËuna-mo s Bogom. Molitva za svijet vrlo je smisle-na - πto veÊi problem, viπe je molitve potrebnojer nam treba viπe vjere i viπe snage da vidimoBoæje djelovanje u svijetu.

VeÊ su ta uvodna razmiπljanja bila dovolj-na da zagriju moje tako studeno srce. Kadsmo potom proËitale svjedoËanstva naπih se-stara u Americi i nadodale svoja iskustvamnogih odgovorenih molitava, bile smo spre-mne da krenemo na put vjere - u molitvu zasvijet koji pati. Podijelile smo se u molitvenegrupice i molile za kontinente. Gospod me je

toliko snaæno pokrenuo da nisam mogla mo-liti suhih oËiju (πto je sasvim neuobiËajeno zamene). Preda mnom su bila djeca Azije kojanemaju svoj dom niti koga da brine za njih,djevojËice koje njihovi roditelji zbog nei-maπtine prodaju u prostituciju. Ali sjetila samse i æena, najËeπÊe krπÊanki, koje provode svo-je vrijeme pokuπavajuÊi spasiti ih iz toga paklai vratiti im dostojanstvo. Bila sam zahvalnaBogu da ondje daleko postoje naπe sestre kojebrinu upravo za tu djecu.

Bila sam iz dna srca zahvalna Bogu πtosam smjela sudjelovati u Danu molitve ovegodine i biti dio Boæjeg plana za spas svijeta. Inisam bila usamljena u toj zahvalnosti. "Boæe,hvala ti πto sam doπla na ovu molitvu iako mise nije iπlo," doprla je do mene reËenica iz su-sjedne male grupe.

A onda se niti jednoj od nas nije iπlo kuÊi.Htjele smo podijeliti svoje misli o tome kakonam je dobro, kako trebamo biti zahvalne nasilnoj Boæjoj milosti koja nas je spasila svihtih velikih nedaÊa. I srameæljivo se pojavilamisao da moæda od svega tog dobra u svom æi-votu ne vidimo bijedu mnogih æena koje nasokruæuju upravo u naπim krajevima. Koliko jeæena i djece ærtava muæeva dijagnosticiranih sPTSP-om? Znamo li kako se ponaπati kad vi-dimo zlostavljane? Poznajemo li zakone svoje

zemlje po kojima moæemo pomoÊi onima upotrebi?

I konaËno, zavrπile smo razgovarajuÊi okonkretnim koracima koje bi kao æene moglepoduzeti. To bi bili mali koraci - onakvi kakvesmo sposobne uËiniti. Naprimjer, moæemo navikend dovesti dijete iz doma i pruæiti mu to-plinu i neπto Ëemu Êe se veseliti. Moæemootvoriti oËi za svoje susjede i njihove potrebe.I, svakako, moæemo nastaviti moliti za sestreu svijetu. Molitveni sastanak koji je poËeo ta-ko maloduπno, zavrπio je gotovo zanosno.Duh koji je bio tako maloduπan digao se u vi-sine.

To je moÊ molitve. Molitva nas doista di-æe u viπe visine ako posjedujemo tu disciplinuda posluπamo Boga koji nas zove na molitvu,pa makar i u studenome!

Ksenija Magda

uz Dan molitve baptistiËkih æena svijetaVjerujte, naπa su svjedoËanstva bila jednakosnaæna i dojmljiva kao i svjedoËanstva æenaiz udaljenih dijelova svijeta. Biram za vasjedno uvjerljivo svjedoËanstvo s domaÊegterena.

Kada se zaputite automobilom u smje-ru BaptistiËke crkve u Vukovaru, negdjena polovini ulice 204. Vukovarske brigade,na lijevoj strani, nalazi se sada veÊ obno-vljena kuÊa sestre Boæene –uga. Eto! Baπza obnovu te kuÊe molili smo u zajedniciprije otprilike godinu dana. Gotovo da ni-je bilo nikakvih izgleda da dræava obnovisestri kuÊu jer su uz nju bile vezane nekekomplikacije i pravne zavrzlame. Nedosta-jala su neka rjeπenja po ostavinskimraspravama, a ove pak nije imao tkopokrenuti…

A onda smo mi prionuli na molitvu!Nas nekoliko, koliko se tada zateklo na ned-jeljnom bogosluæju u crkvi. VruÊe smo mo-lili Gospoda da razmrsi vlasniËki ‘Ëvor’, daotkloni pravne prepreke koje stoje na putuobnove kuÊe, i da sve to bude joπ za æivotajer nam je vrijeme oskudno i baπ nemamopreviπe. Sestri su danas osamdeset i dvijegodine; nismo bili spremni gledati kako juje sustav dræavne vlasti zanemario i naniojoj nepravdu. Molili smo Isusa da uzme uzaπtitu njenu ‘stvar’, a mi Êemo ga slavitizbog njegove dobrote i pravde. Poslije smomogli slobodno prepustiti cijelu brigu

Bogu i gotovo zaboraviti na sve. Najedan-put, kao grom iz vedra neba stigne vijest odsestre Boæene: ‘Stiglo mi je Rjeπenje o ob-novi kuÊe!’ Nedugo nakon toga vaænog ‘pa-pira’, stigli su i graevinski materijal i rad-nici, a uskoro je izronila i silueta novezgrade, poput gljive nakon kiπe. Bogu hvalana njegovim obeÊanjima!

Na slikama se vide: obnovljena kuÊaBoæene –uge u Vukovaru, i kuÊna molitve-na grupa u naπoj kuÊi koju obnavljamo ikoju je Bog poπtedio potpunog uniπtenja udanima rata.

Kata Lenel

Poslije kiπe

Ima li svrhe moliti za svijet?

Iskustvo s Dana molitve BaptistiËkih æena Svjetski dan molitve baptistiËkihæena popraÊen je dobrovoljnimprilozima za Æenski rad.Tim sesredstvima nose, projekti svekoli-koga svjetskog rada baptistiËkihæena, a tu su ukljuËeni i projektipoput opismenjavanja æena i dje-ce, programi zbrinjavanja zlosta-vljanih, programi borbe protivAIDS-a te zbrinjavanja djece Ëijisu roditelji umrli od te bolesti uAfrici kao i mnogi drugi. Ukolikoniste sudjelovali u Danu molitve,svoj novËani prilog moæete prije31. 12. 2003. poslati Ani Florja-niÊ s naznakom - Za Dan molitve- na adresu: ZagrebaËka 59,40000 »akovec.

gc 20 (II) 28/11/2003 4:30 PM Page 5

6 Glas crkve - broj 20 - studeni 2003.

N a kampu smo zajedno prepoznavalikoje sve vaæne stvari biramo u æivo-tu, kako izabrati najbolje i kolika je

vaænost sagledavanja posljedica prije donoπ-enja odluke. Kako bi tema bila πto slikovitijepredoËena, tinejdæerima je kroz desetodne-vni program i zajedniËki æivot ponuenomnoπtvo moguÊnosti da sami biraju i dono-se odluke. Umjesto malih grupa, ponuenoim je djelovanje u timovima koje su samimogli izabrati. Timovi su svakodnevno bira-li novog vou, koji je odgovoran za motivi-ranje tima na obavljanje dnevnih raznovr-snih zadataka - od pripremanja uæine, odræa-vanja ËistoÊe u kampu, Ëuvanja plaæe, animi-ranja, dobra djela za nekog izvan kampa,istraæivanja πto Biblija govori o obiljeæjimanaπeg tima, snimanja radio reklame (za in-ternu radijsku postaju kampa), anketiranjaljudi u gradu, pa do velikih zadataka - formi-ranja i voenja Father's Housa (poseban pro-stor za molitvu i proslavljanje), pripremanjapartyja za sve kampere, organiziranje kviza

ili olimpijade…Timovi su

sami odluËivali æele li obavitiodreeni zadatak ili ne, kadaÊe ga obaviti i na koji naËin.ZvuËi idealno, ali postoja-le su posljedice (kaopri svakom izboru!) -svaki obavljeni za-datak donosio jetimu odreenibroj bodova, a zapobjednike su na-javljene nagrade.Mnogi su veoma br-zo prepoznali da ni-je lako biti voa, daneke pogreπne odlukeimaju svoje posljedice,ili da se Ëovjek mnogobolje osjeÊa kada radiono πto je doista izabrao.

U nekoliko zajedniËkihveËernjih susreta govornici suna veoma pristupaËan naËinistaknuli upravo ono πto smosvakodnevno provodili u praksi.

Govorili su o razliËitim izbori-ma i odlukama s kojima

se suoËavaju mladi lju-di, o situacijama iljudima koji utjeËuna donoπenje odlu-ka, o preuzimanjuodgovornosti za vla-stiti æivot i, na kraju,o najvaænijoj odluci

koja je temelj za sve ostale - odluci zaKrista. Pred kraj kampa upuÊen je poziv

svima koji æele izabrati Krista za Gospodinasvog æivota i njemu povjeriti svoje izbore isvoje odluke. Velik broj mladih ljudi odluËioje prihvatiti taj izazov. Svi su mladi takoerimali prilike promiπljati o tome koliko je vje-ra zaista njihov izbor, a koliko su samo slje-dbenici obiteljske tradicije. Izazvani su da sa-mi i svjesno izaberu Krista.

Svjetlana Mraz

Ljetni kamp za mlade, »inta 20. - 30. 7. 2003.

Na tebi je red!Kamperi: 85 mladih u dobi 13-18 godina, iz cijele Hrvatske, -gosti iz inozemstva

Kao i prijaπnjih godina, tako je iove godine BaptistiËka crkva uDaruvaru organizirala DjeËji tje-dan, za svu djecu grada Daruva-ra, Doljana i SiraËa.

Od 28.07. - 01.08. gostovalismo na otoku banana. Naπe do-maÊice banana girls kroz zaba-vu i smijeh uvele su nas u pou-Ëne lekcije likova iz Starog iNovog zavjeta, koji su kroz vri-jeme-postaju dolazili na otok.Tako je tridesetak djece imaloprigodu steÊi nova i proπiritiprijaπnja znanja o Noinoj po-

sluπnosti, Gide-onovoj hra-brosti, Iliji-noj odva-ænosti, Za-kejevoj pro-mjeni i Ma-gdaleninojljubavi pre-ma Isusu. Na-kon dramskogprograma, u ko-jem su sudjelovalimladi iz Daruvara, Sira-Ëa, Golubnjaka, Sreana i

Duge Rese, koji je bio prilago-en djeci od 7-12 godina, slije-dile su i male grupe, u kojimasu djeca sa svojim voditeljimamogla razgovarati o biblijskomliku toga dana. Nakon formal-

nog dijela slijedile su razne igreu kojima su djeca, a i voditeljiuæivali. Na kraju cijelog progra-ma svaki ≈putnik√ koji je doπaona Otok Banana dobio je Ëoko-ladnu nagradu.

Organizirali smo i ≈Lube-nica party√. Ova uobiËaje-

na ljetna poslasticamoæe ponuditi

i mnogoviπe od os-

vjeæenja.Kroz dramski pri-

kaz, priËu, kviz te kroz

samo probavanje lubenice ot-krili smo od Ëega se sastoji i ko-ja je tajna lubenice. Pa evo πtosmo nauËili: tamne sjemenke -grijeh u meni ( Rimljanima3,23 ), crveni dio - Isusova krv (1.Ivanova 1,7), bijeli dio -oproπtenje od grijeha (Psalam51,9), zlatni cvijet - obeÊanonebo ( Ivan 14,2), zelena kora -rast kroz prouËavanje Biblije imolitvu ( Psalam 119,105; Fili-pljanima 4,6 )

Ovim sastancima pruæilismo djeci priliku da se susretnus drugom djecom iz susjedstva ibolje upoznaju, te smo im pru-æili moguÊnost da upoznaju iprime Gospodina Isusa kao svogSpasitelja.

Venesa Husak

Bilo mi je super! Kao prvo,cijela atmosfera, ljudi, odli-Ëna priroda, a more da i ne

spominjemo! Super je πto je bilo druga-Ëije ono s timovima. Baπ to je bilo neπtonaj naj naj najbolje na kampu! PoËevπiod naπeg druæenja i velikog projekta -"Father's House", za koji je bio zaduæennaπ tim do toliko velikog prijateljstva.Zaista posebno iskustvo!Bile su stvarno posebne i veËeri kadasmo mogli Ëuti poruku iz Boæje rijeËi, ito na naËin koji je bliæi nama mladima..Bilo je joπ svakakvih zanimljivosti, i ra-znih dogaanja, sportskih i nekih drugih(npr. Flinstones party, ili pak Pidæamaparty u vodi…) I onda joπ nezaboravni jednodnevniizlet u Zadar, gdje smo imali zadatkekoje smo morali ispuniti, i usput dobroupoznati grad..Bilo je svakakvih dogaanja, recimopjevanje kroz ulice Radost je u Gospo-du, ili pak Pjesmu pobjede ili Isuse vo-lim te duboko u srcu svom.... Onda me-ditiranje u perivoju kraljice Jelene, iupoznavanje Zadrana koji ne znaju da topostoji u Zadru. Bilo je puno smijeha izabave… I vrlo sam zahvalna Bogu nasuper provedenom vremenu!

Tamara Magda

DjeËji tjedan u Daruvar

Otok Banana

”

“

gc 20 (II) 28/11/2003 4:30 PM Page 6

Glas crkve - broj 20 - studeni 2003. 7

…obiËno nas zaËueno pogledaju ljudi ka-da im kaæemo da radimo u Awana klubu.

Awana je kratica koja se sastoji od prvihslova engleskih rijeËi: Approved WorkmanAre Not Ashamed. (U prijevodu: ≈Marljiva iprokuπana osoba nema se Ëega stidjeti√, 2Tim 2,15)

Awana je krπÊanski meunarodni klubnamijenjen osnovnoπkolskoj djeci od 6 do13 godina, bez obzira na njihovu vjersku,nacionalnu, rasnu ili klasnu pripadnost.

Awana je takoer i interkonfesionalnikrπÊanski klub. Kao takav, iako pouËavakrπÊanski svjetonazor, on nije religija, cr-

kva a najmanje sekta. Udruga "Susret"ovlaπteni je predstavnik Awana Clubs Int.za Hrvatsku a djeluje u suradnji sa Save-zom baptistiËkih crkava u Republici Hrvat-skoj.

U cijelom svijetu danas postoji viπe od10.000 klubova rasprostranjenih u 110 ze-malja πirom svijeta, a od 1994. godine takavje klub osnovan i u Hrvatskoj. Awana klubZagreb sponzorira Awana klub San Anto-nio, Texas, zahvaljujuÊi jednoj zagrebaËkojiseljeniËkoj obitelji.

Awana ima dobro osmiπljen klupskiprogram. Ima svoje poslanje, plan i pro-

gram rada; svoj stijeg, himnu i odore; Ëla-nove i osposobljene voditelje. Klupski su-sret traje dva sata, a podijeljen je u: sveËanootvaranje kluba, vrijeme pouËne priËe, vri-jeme knjige, vrijeme igre i zatvaranje. Na-gradama, pohvalama i javnim priznanjimanagrauje se i potiËe u djece trud, marlji-vost i ustrajnost.

Klub æeli, u suradnji s roditeljima, πko-lom i crkvom, doprinijeti stvaranju naraπta-ja marljivih, vrsnih te u svemu zrelih ljudi.

Awana klub prvenstveno je namijenjendjeci, koja u njemu kroz igru, pouku i dru-æenje sluπaju i uËe Bibliju. Do danas je krozklub proπlo viπe od pet stotina djece, meukojima mnoga koja ne potjeËu iz krπÊan-skih obitelji. Svrha i cilj Awana kluba jest dase potaknu djeca da postanu i ostanu mar-ljive i prokuπane osobe te da evanelje za-æivi u obiteljima.

Trenutno u klubu radi deset voditelja adolazi dvadesetak djece.

Ako æivite u Zagrebu i imate priliku do-vesti svoje dijete ili djecu prijatelja, nemoj-te odgaati, jer se Boæja rijeË nikad ne vra-Êa prazna. ©to se tiËe ostalih, moæda jednogdana Awana klub doe i u vaπ grad.

Awana klub otvoren je za djecu subo-tom u 16 sati. Prvih sat vremena programse provodi u prostorijama BC Maleπnica, adrugi dio u πportskoj dvorani gimnazije≈Lucijan Vranjanin√, Maleπnica, do 18 sati.

VODITELJI AWANA KLUBABC MaleπnicaM. Matoπeca 210000 Zagreb

©TO JE AWANA?©TO JE AWANA?

Sve je poËelo 21.08. kada je skupina iz Engleske sti-gla u SiraË. Ovo je veÊ 5. godina kako mladi ljudi izMendleshama u Engleskoj dolaze u BaptistiËku cr-kvu u SiraË kako bi nama mladima pomogli u va-ænom projektu - evangeliziranju djece iz sela.

Prvih nekoliko dana iskoristili smo za meuso-bno druæenje, upoznavanje, produbljivanje prijatelj-stava te psihiËko i duhovno pripremanje za poËetakkampa u ponedjeljak 25.08. Okupilo se pedesetakdjece i mladih. Uz mnogo igre i pjesme neizostavnesu bile i biblijske priËe o susretima razliËitih ljudi saIsusom- Zakej, bogati mladiÊ, Petar, Nikodem i dru-gi. Svaki dan je nosio nova iskustva, izazove, ali iBoæje blagoslove. Posljednju veËer organizirali smoi otvoren omladinski sastanak uz baklje na πkol-skom igraliπtu. Uz jako dobar odaziv, mnogo zaje-dniËkih pjesama i odliËnu poruku iz Boæje rijeËibrata Drage ©orla iz Slovenije te podjelu besplatneliterature zakljuËili smo ovogodiπnji kamp za djecu.

Naπi dragi prijatelji iz Engleske morali su nasnapustiti, ali nije bilo mjesta za tugu jer nakon ta-kvog tjedna svi smo puni ohrabrenja, blagoslova isnage za nove aktivnosti koje nas Ëekaju.

Magdelena Poæega

DjeËji kamp u SiraËu

≈Igre su bile super, pjesme jakolijepe, a priËe veoma zanimljive.

Najviπe od svega mi se svidio omladinskina igraliπtu na temu - Moj susret s Isu-som. Jedva Ëekam da iduÊe godine douEnglezi i da sve ponovimo!√

≈Zahvalna sam Bogu πto sam mogla bitimeu mladima koji su davali sve od sebekako bi djeci pokazali pravi put - s Isu-som! ≈

≈Ove godine je doπao mali broj mladih izEngleske i mislio sam da sve propada,

ali sam poslije shvatio da je zapravodoπlo 8 spremnih ljudi da daju sve odsebe. Sretan sam πto je Bog iskoristio imene da pomognem djeci da ga boljeupoznaju. Djeca su vidjela naπu ljubav,a mi njihovu radost.√

≈Cijeli kamp mi je predstavljao velikoohrabrenje i blagoslov. Posebno mi je bi-lo drago πto se odazvao toliki broj djece iπto su mogli Ëuti evanelje. Zaista moæe-mo biti zahvalni Bogu za tako di-vno vrijeme i nova poznanstva.√ ”

“

Na πkolskom igraliπtu

gc 20 (II) 28/11/2003 4:30 PM Page 7

Prepuni Pastoralni centar u »akovcu ispu-njen do posljednjeg mjesta, u subotu25.10.2003. pretvorio se u mjesto poputonog za divljenje i promatranje veliËanstve-na zalaska sunca. Naime tada je odræan festi-val krπÊanske glazbe na kojem je nastupiloËak dvadeset i dvoje izvoaËa iz raznih kraje-va Hrvatske, s jednako tako raznolikim pro-gramom. Svjetlosni efekti i dobro osmiπljenapozornica izvoaËima je ponudila idealneuvjete da se u toploj i prijateljskoj atmosferipredstave jednom pjesmom. Petstotinjakgledatelja u bojama zalaska sunca moglo jeuæivati u onom πto je na ovakav naËin teπkoopisati.

Posebno je ohrabrujuÊ relativno velik brojmlaih izvoaËa s dobrom ili Ëak iznimnodobrom izvedbom. Iako je bilo raznih gla-zbenih stilova i naËina izvoenja, na ovomreprezentativnom uzorku mogli bismo za-kljuËiti da u naπim krπÊanskim krugovimatrenutno dominira pop-rock. Sveukupni do-jam koji su ostavili izvoaËi bio je vrlo dobar,i to bez prevelikih odstupanja, πto je gledate-ljima pruæilo obilje kvalitetnog sadræaja,kroz pjesme Bogu, Ëija im poruka, nadamose, joπ i dan danas odjekuju u srcima. Orga-nizatori se posebno zahvaljuju na suradnji

svim izvoaËima koji su se odazvali i koji suse pridræavali danih uputa, jer je to doprini-jelo da cijela priredba zavrπi u pristojnomvremenu. Kao moto festivala uzete su rijeËiiz Psalma: ≈Pjevaj Jahvi, pjesmu novu. PjevajJahvi sva zemljo.√ Nadamo se da je meuso-bno ohrabrivanje i poticanje na pjevanje no-ve pjesme Jahvi zaista uspjelo te da Êe onorezultirati radosnijim i potpunijim pjeva-njem ne samo onih koji vode slavljenje, veÊ isvih nas. Ove godine bili su demonstrirani itzv. alternativni oblici evangelizacije. Videoanimacija pod nazivom ≈Ima nade!√ bila jesavrπen odgovor na pantomimsku izvedbunazvanu ≈Svijetlo i tama√.

Treba spomenuti i to da je ovo bio cjelo-dnevni festival te da su u prijepodnevnim sa-tima odræana dva seminara. Vodio ih je DonNewby, magistar glazbe i glazbenik koji Ëitavsvoj æivot, suraujuÊi s mnogim velikimimenima, sluæi Bogu kroz glazbu. Teme se-minara bile su Glazba i slavljenje te Glazba ievangelizacija.

Audio i video zapise s festivala moæetenaruËiti na imanade@net.hr. Za kraj poru-Ëujemo svim glazbenicima da s prijavama zaiduÊi festival mogu poËeti veÊ danas.

Andrija Lesar

Festival duhovne glazbe

Zalazak sunca u »akovcu

Jedno glazbeno i du-hovno osvjeæenje svenas je Ëekalo u »a-kovcu. GostoljubividomaÊini nam su iovaj put napunili iduh i tijelo.Valja sva-kako istaknuti grupu"Adonai", i to nesamo zbog nastupana ovom festivalu ne-go i zbog dugogo-diπnjega ustrajnog ipredanog glazbenograda . OËito je da jeto veÊ misija; gla-zbena i evangeliza-cijska, a ne samo"vesela buka".Organizacija vrhun-ska, seminar naistom nivou , razgo-vori plodonosni;hvala »akovcu i hva-la Bogu za »akovec ! Damir Sitar, Osijek

Festival sam po prviput doæivio kao velikdogaaj. Mogao bihga usporediti s nekimprofesionalnim doga-anjima koje prenosiHTV πirom zemlje.Svidio mi se profesi-onalni pristup veËeri- od voditelja, pred-stavljanja izvoaËa,ulaska i silaska s po-zornice, ponaπanjaizvoaËa na pozorni-ci, pa sve do audio ivideo projekcije.Ohrabren sam bro-jem izvoaËa koji suse prijavili i sudjelo-vali. Nadam se da Êeovakvi dogaaji bitizabiljeæeni audio i vi-deo zapisom, te daÊe sljedeÊe godine bi-ti joπ i bolje.Teofil Dereta, Pula

U petak, 18. srpnja 2003. u 10 satibilo je sveËano otvorenje programana brodu Doulos. Iako najavljen,uposljednji je trenutak zbog dræavni-Ëkih obveza, svoj dolazak otkazaopredsjednik Republike Stjepan Me-siÊ. No, æupan Primorsko-goranskeæupanije Zlatko Komadina i rijeËkigradonaËelnik mr. Vojko Obersnelsvojim su sudjelovanjem, prigo-dnim govorima i razmjenom daro-va uveliËali proslavu. Uslijedila jesveËanost rezanja vrpce najveÊeploveÊe knjiæare. Knjiæara je po vr-lo pristupaËnim cijenama nudilapreko 5000 naslova iz najrazliËitijih

podruËja. I upravo je ta knjiæara bi-la najsnaæniji mamac za publikukoja je u velikom broju posjetilabrod. Na odlasku se brojaË posjetazaustavio na brojci od nekolikoosoba viπe od 20 000 ljudi. No, uzmoguÊnost razgledavanja knjiga ikupnju, svakoga su se dana na bro-du odræavali i drugi zanimljivi sadr-æaji: seminari, koncerti, molitvenisusreti, susreti Udruge starijih oso-ba, susret pastora, Labirint za pu-bliku i Ëlanove posade.

U subotu 26. srpnja u Hrvat-skom kulturnom domu (HKD) naSuπaku odræana je meunarodna

kulturna veËer na kojoj su vrlo pro-fesionalno Ëlanovi posade predsta-vili bogatu kulturnu baπtinu zema-lja iz kojih dolaze. Uz to su i posvje-doËili i o razlozima svog boravka nabrodu. Ta nit poveznica koja je ustanju povezati toliko razliËitih kul-tura, osobnih i druπtvenih pozadi-na zove se Isus Krist. I o njegovojljubavi, o njegovoj misiji vraÊanjaËistog srca ljudima progovorili subez rijeËi izvanredno odigranomdramom.

I u nedjelju je HKD ugostio vjer-nike evaneoskih zajednica u Rije-ci na zajedniËkom bogosluæju. Nesamo program u HKD-u veÊ imnoge druge stvari ne bi bilo mo-guÊe ostvariti bez velike susretlji-

vosti gradskih struktura, LuËke ka-petanije, i drugih znanih i manjepoznatih sluæbi i pojedinaca. Posa-da Doulosa svjedoËi da je u malokojem gradu naiπla na tako srda-Ëan doËek. Na ljude koji su ih s to-liko topline i otvorenih srca doËe-kali i u svakom im trenutku bili naraspolaganju.

Valja istaknuti i dragovoljce izRijeke i drugih hrvatskih gradovakoji su se na petnaestak dana pri-kljuËili mnogobrojnoj posadi kakobi zajedno s njima sluæili. Uz ne la-ki posao na brodu to su vrijeme ko-ristili i kako bi u zajedniπtvu s dru-gim vjernicima uzrasli u osobnojvjeri.(preuzeto iz RiBe br. 47-kolovoz 2003.)

Na brodu Doulos

Na brodu sam Ëula mnoga svjedoËanstva Ëlanova posa-de o tome zaπto su odluËili pridruæiti se brodu. Najviπe

me oduπevilo njihovo zajedniπtvo, njihova hrabrost i spontanostu pristupu drugim ljudima i svjedoËenju za Krista. VeÊina njihpotjeËe iz zemalja u kojima krπÊanstvo nije dominantna vjero-ispovijest, a sam brod Doulos dotiËe mnoge luke zemalja Tre-Êeg svijeta, u kojima vladaju siromaπtvo, vjerska netolerancija,ratni sukobi i kojima je potreban navjeπtaj Radosne vijesti.

OzraËje na brodu bilo je takvo da smo se ostali volonteri i jaohrabrili, stekli viπe samopouzdanja i okuπali u novim stvari-ma (prevoenje, drama, otvaranje pred ostalim ljudima, evan-geliziranje).Tako smo, osim redovitog rada - koji je ukljuËivaoposlove u kuhinji, pomaganje u knjiæari, u skladiπtu knjiga iËiπÊenje, zajedno s timovima s broda izlazili na ulice te posjeÊi-vali staraËke domove, plaæu za invalide i druga mjesta.

Irena Matacin

8 Glas crkve - broj 20 - studeni 2003.

“”

gc 20 (II) 28/11/2003 4:30 PM Page 8

Glas crkve - broj 20 - studeni 2003. 9

• 14. 9. u Koprivnici je na sveËa-nom bogosluæju Nathanael ©piËak ru-kopoloæen za pastora. Poruku iz BoæjerijeËi je prenio Miπko Horvatek iz Kra-pine, a Ëin rukopolaganja vodio je Æelj-ko Mraz. U molitvi za novog pastorasudjelovali su i predstavnici IO SBC uRH - pastori Darko MikuliÊ i Franjo©piËak. SveËanosti su bili nazoËni i go-sti iz Sjeverne Irske, predstavnici misi-je Church Growth Croatia and Bosnias kojima pastor ©piËak surauje veÊgodinama.

• 21. rujna 2003. u SiraËu je odr-æano sveËano bogosluæje s krπtenjem.Krπtene su Ëetiri osobe iz Koprivnice,dvije iz Gareπnice te po jedna iz Poæe-ge i SiraËa. KoprivniËani su pokazalikoliko im je vaæan taj dogaaj jer senjih Ëetrdesetak toga dana zaputilo uSiraË.

• U organizaciji BC Koprivnica utom je gradu veÊ neko vrijeme organi-ziran djeËji klub koji se odnedavnookuplja svake druge subote.

• Koprivnica je u listopadu ove go-dine bila domaÊin jesenskog krπÊan-skog malonogometnog turnira. Osim70 sudionika i ostalih gostiju iz crkavaπirom Hrvatske, tajje dogaaj okupioi veÊi broj graa-na Koprivnice,koji su se sazanima-njem ra-spitiva-li πtose todogaa.

Iskrice iz Koprivnice

Iz naπih zajednicaDonji SreaniU Donjim Sreanima (Zapadna Slavonija) 21. 9. 2003. godineodræana je sveËanost rukopolaganja brata Danijela KabiËeka zaakona i voditelja crkve. U prepunoj crkvenoj zgradi u nazoËno-sti mnogobrojnih gostiju Ëin rukopolaganja predvodili su pred-stavnici SBC u RH Æeljko Mraz, Danijel OgrizoviÊ, Franjo ©pi-Ëak i Toma Magda .

IBA

Donji ÆirovacSveËanost rukopolaganja odræana je 19. 10. ove godine u Do-njem Æirovcu (na pola puta od Gline prema Dvoru na Uni). BratVladimir PerkoviÊ je rukopoloæen za pastora a brat Rudinko Re-biÊ za akona zajednice u Donjem Æirovcu.To je zajednica kojaje ove godine primljena u Ëlanstvo Saveza i koja uz mnoge po-teπkoÊe djeluje u sredini koja veÊ 5 god nema struje, javnog te-lefona niti javnog prijevoza.Vjernici se okupljaju u razruπenojπkoli koja je prije Domovinskog rata imala 700 uËenika, a da-nas samo jednu u cijelosti oËuvanu prostoriju u kojoj se obavljabogosluæje. Sam Ëin rukopolaganja su vodili predstavnici SBC uRH - predsjednik SBC u RH, pastor Toma Magda i pastor Ladi-slav RuæiËka, a sveËanosti su prisustvovali i gosti iz ©kotske.

IBA

MoπÊenicaPredstavnici SBC u RH,Toma Magda i Æeljko Mraz, sastali su se21. 10. 2003. godine s odborom BC MoπÊenica kako bi vidjelikoliko se napredovalo u poslovima oko opseæne obnove crkve-ne zgrade.Takoer se razgovaralo o moguÊnostima financijskepomoÊi toj zajednici kako bi obnova bila okonËana u najkra-Êem moguÊem roku.Vaæno je istaknuti da vjernici BC MoπÊeni-ca ovaj projekt u velikom dijelu nose potpuno samostalno kakofinancijama tako i dobrovoljnim radom. Po zavrπetku radova,crkveni Êe prostor biti mnogo funkcionalniji i prikladniji kao bo-gosluæni prostor, a svojim Êe izgledom ujedno doprinijeti iljepπem izgledu mjesta.

IBA

»akovecPredstavnici SBC u RH (Æeljko Mraz,Toma Magda, Stevo Dere-ta), u razdoblju od rujna do poËetka studenog 2003. odræali sunekoliko sastanaka s predstavnicima Pastoralnog centra »ako-vec i predstavnicima baptistiËkih crkava Meimurja. Na tim su-sretima razgovaralo se o pitanjima od zajedniËkog interesa ve-zanim uz uporabu i djelovanje Pastoralnog centra, koji je, prem-da joπ nezavrπen, bio domaÊin veÊ mnogim dogaanjima.

IBA

Najradosniji trenutak u æivotu sva-ke zajednice, pa tako i naπe u Rijeci,dogodio se u nedjelju, 10. kolovoza2003., kad su Snjeæana Troha i DamirJeliÊ posvjedoËili svoju vjeru u Isusa Ëi-nom krπtenja i tako se pridruæili Boæje-mu narodu.

Nakon jutarnjeg bogosluæja veÊaskupina sestara i braÊe poslije podnevase zajedno s gostima iz Rijeke i doma-Êinima zaputila put Lokvarskog jezera.U dugaËkoj povorci krπtenici su, pre-dvoeni pastorom siπli do obale jezera.Neki su komentirali da ih je to podsje-tilo na Ivanovo krπtenje na rijeci Jorda-nu, jedino πto smo umjesto kraj rijekebili kraj jezera.

≈Ako ste uskrsli s Kristom, traæiteono πto je gore... jer umrijeste i vaπ jeæivot skriven s Kristom u Bogu«, pisaoje Pavao Koloπanima, a sluπali smo svizajedno, prije no πto je sestra Snjeæana,vidno uzbuena, posvjedoËila o svom

putu traganja za Bogom i mirom kojion nudi.

Nakon toga su pastor i za njimSnjeæana, a potom i Damir uπli u vodui posvjedoËivπi vjeru u Isusa kao Spasi-telja i Gospodina, bili krπteni.

Bogosluæje se nastavilo na obli-ænjem proplanku prigodnom pjesmom≈Mi stojimo na stijeni«. Tomislav Jonkegovorio je o potrebi da se ne bude ‘krπ-Êanin’ nego da se vjernik sve tjeπnje sje-dinjuje s Isusom i preobliËava u njego-vu sliku, kako to Pavao piπe Efeæanima.

U ozraËju Boæjeg blagoslova u obli-ku kiπe koja se pribliæavala svi smo za-jedno sudjelovali u Gospodnjoj veËeri.Svaki je takav trenutak predragocjen,posebice za novokrπtenike. Poklonjenesu im Biblije u znak æelje zajednice das tom knjigom druguju i da im ona bu-de pouzdan vodiË k Uskrslom Kristu.

Zajednica se vratila s brda obogaÊe-na novim Ëlanovima, udovima tijelaKristova.(preuzeto iz RiBe, br. 47-kolovoz 2003)

Vratili se obogaÊenis brda…

gc 20 (II) 28/11/2003 4:30 PM Page 9

10 Glas crkve - broj 20 - studeni 2003.

Vijesti iz zemljeZagrebSBC u RH bio je domaÊin Meureligijskog susreta visokihpredstavnika vjerskih zajednica u RH koji je odræan 17. sr-pnja 2003. godine. Prisutni su bili predstavnici Rimokatoli-Ëke, EvangeliËke, Reformirane, Evaneoske crkve, Islamskevjerske zajednice, Æidovske opÊine, i SBC u RH. Nakon go-tovo dvogodiπnje stanke, visoki predstavnici vjerskih zajedni-ca sastali su se kako bi raspravili aktualna dogaanja: uvo-enje joge na mala vrata u πkole, moguÊnost rjeπavanja kri-ze u Iraku u sklopu UN-ovih rezolucija, slanje pripadnika HVu Irak. Okupljeni su dali podrπku potpisivanju ugovora izme-u Vlade RH i Æidovske zajednice. SljedeÊi sastanak trebao bise odræati do konca godine a domaÊin je KrπÊanska reformi-rana crkva. Ovaj dogaaj su popratili brojni mediji.

IBA

Zagreb3. listopada 2003. godine zapoËela je nova akademska go-dina na Teoloπkom fakultetu ≈Matija VlaËiÊ Ilirik√ sveËanimokupljanjem svih profesora i studenata. U ime SBC u RHskup je pozdravio Æeljko Mraz koji je ujedno i Ëlan Senata Fa-kulteta. Predavanja za studente su organizirana u prostorija-ma BaptistiËke crkve u Zagrebu a dijelom u prostorijama In-stituta za biblijske studije Kristove crkve u Zagrebu.

IBA

OsijekU Evaneoskoj crkvi u Osijeku, a u organizaciji Evaneoskogteoloπkog fakulteta u razdoblju od 27. - 31. listopada 2003.godine postavljena je izloæba knjiga i povijesti Biblije podnazivom ≈Tjedan krπÊanske knjige√. Izlagalo je 11 krπÊan-skih izdavaËa, a neke izdavaËke kuÊe predstavile su svojenove knjige. Tako se izdavaËka kuÊa Duhovna stvarnost izZagreba predstavila knjigom ≈O Ëemu govori Biblija√ a Lo-gos iz Daruvara knjigom ≈Pobjeda nad tamom√.

IBA

ZagrebPredstavnici SBC u RH,Toma Magda i Æeljko Mraz, 29. listo-pada ove godine bili su gosti na sveËanom potpisivanju no-vih Ugovora u Vladi RH. Tom prigodom Vlada je potpisalaugovor sa StarokatoliËkom crkvom u RH, Makedonskompravoslavnom crkvom u RH i Bugarskom pravoslavnom cr-kvom. Dr Goran GraniÊ, predsjednik komisije za odnose svjerskim zajednicama, potpisnik u ime Vlade RH, istaknuo jeda se joπ radi na potpisivanju ugovora sa Æidovskom zajedni-com i da Êe tada proces potpisivanja ugovora s vjerskim za-jednicama biti zaokruæen.

IBA

Susret pastora Saveza baptistiËkih crka-va i Kristovih crkava na temu "Brak -pod pastoralnim i pravnim motriπtem"odræan je od 13. do 15. studenoga u"Hope centru" u Fuæinama.

Pastorima SBC na redovitome godiπ-njem susretu pridruæili su se i pastori ivoditelji zajednica Kristovih crkava, ka-ko bi se zajedno kao pridruæeni potpi-snici nedavno potpisanog ugovora s dr-æavom upoznali s pravnim aspektimasklapanja vjerskog braka. Glavni tajnikSBC-a Æeljko Mraz upoznao je sudioni-ke s pravnom regulativom glede sklapa-nja braka kada od sijeËnja 2004. Ugovorstupi na snagu i brak sklopljen predvjerskim sluæbenikom stekne i graan-ske uËinke.

U pastoralnom djelu susreta pastorGiorgio Grlj nazoËne je uveo u razgovorizlaganjem na temu: "Brak i obitelj kaozajednica pomirenja. " Suvremeni braknalazi se pred mnogim izazovima predkojima ne valja zatvarati oËi veÊ iznaÊinaËine kako bi Crkva kao zajednica vje-re efikasnije mogla pomoÊi braËnimpartnerima i obitelji da se s tim izazovi-

ma nose. Sudionici su se sloæili da se to-me prida veÊa pozornost, a da se na ra-zini Protestantskoga evaneoskog vije-Êa koje okuplja crkve reformacijskebaπtine potakne formiranje sluæbe kojabi se specifiËno bavila pastoralom obite-lji. Takoer je istaknuta potreba za ve-Êom brigom za brakove i obitelji pasto-ra, kojima treba pomoÊ dok sami poma-æu drugima. Gost susreta bio je profesorKlem iz SAD-a, koji je na zavrπnom bo-goπtovlju uz blagovanje VeËere Gospo-dnje u propovijedi istaknuo vaænostprepoznavanja tijela Kristova - Crkve ueuharistijskom stolu "koji ne pripadaniti jednoj vjerskoj zajednici veÊ je Kri-stov, pa smo k tom stolu svi pozvani".

IBA

Susret pastora

Ima Nade! naziv je evangelizacije kojuveÊ nekoliko godina organiziramo ugradovima Hrvatske.

Cilj je navijestiti radosnu vijest IsusaKrista kao put, istinu, æivot i nadu zasvakog Ëovjeka.

Vizija i æelja za 2003. godinu bila jeposjetiti i evangelizirati otoke na Jadra-nu. Tako smo ove godine posjetili slje-deÊa mjesta: Otok Pag (Povljane, Pag,Novalja), Sv. Filip Jakov kod Zadra, Sta-rigrad Paklenicu i Seline - mjestaπcekraj Starigrada. Zatim smo posjetili Ma-linsku na otoku Krk, u Istri smo bili uLabinu te u Opatiji. Ukupno smo odræa-li 14 koncerata gdje smo pored progra-ma koji je sadræavao glazbu, pantomi-mu i osobna svjedoËanstva, imali prili-ke razgovarati s mnogim mjeπtanima ituristima svjedoËeÊi o Kristu.

Na turneji je sudjelovalo 20 mladihljudi koji su odvojili svoj godiπnjiodmor da sluæe Gospodinu. Neopisiva

su iskustva i blagoslovi koje smo doæi-vjeli u zajedniπtvu, osobnom svjedoËe-nju, duhovnom odrastanju.

Naπa je æelja da ustrajemo u ispunja-vanju Kristova naloga iz Matejeva evan-elja 28,18-20 .

Ideja za sve lokalne zajednice: akoæele ovakvu ili sliËnu glazbenu evange-lizaciju, neka se jave. Æelja nam je pri-druæiti se zajednici u evangelizaciji iiskoristi darove koje nam je Gospodindao.

Ovo je takoer i poziv svim onima ko-ji bi æeljeli provesti ljeto na ovakvojevangelizacijskoj turneji - javite se akoæelite biti dio ekipe u 2004. godini. Ima Nade! e-mail: branko.kovacevic@ck.htnet.hr

Doktorica teologijeNa Heidelberπkom sveuËiliπtu Ruprecht Carls Universitat. 23. srpnja 2003. odræana je sveËa-na promocija novih doktora teologije. Meu njima je bila i Lidija MatoπeviÊ iz Rijeke, koja jeobranom doktorske dizertacije na temu 'Barthova recepcija katoliËke teologije' stekla zvanjedoktora teologije.Dr MatoπeviÊ je zapoËela novu akademsku godinu zajedno sa studentima Teoloπkog fakulteta≈Matija VlaËiÊ Ilirik√ gdje predaje Uvod u teologiju i Komparativnu teologiju. IBA

Ima Nade!evangelizacija uz dramu i glazbu

gc 20 (II) 28/11/2003 4:30 PM Page 10

Glas crkve - broj 20 - studeni 2003. 11

Vijesti iz svijetaSarajevoU Sarajevu je 19. 7. 2003. godine odræana Godiπnja skupπtina Bapti-stiËke Crkve u Bosni i Hrercegovini (zbog vaæeÊih zakona u BIH, crkvene udruæuju u Savez, stoga zajedno zadræavaju naziv BaptistiËka crkvau BIH). BaptistiËkih vjernika ima, πto u crkvama, πto u misijskim cen-trima i u Federaciji i u Republici Srpskoj na 15 mjesta. SudioniciSkupπtine razgovarali su o aktualnim dogaanjima u crkvama πiromBIH, te jedni druge izvijestili o radu i napretku djela Boæjeg u vlastitojsredini. Nakon radnog dijela uslijedilo je sveËano bogoπtovlje s VeËe-rom Gospodnjom, na kojemu je propovijedao Toma Magda, predsje-dnik SBC u RH, pozvan da sudjeluje na ovom skupu kao poËasni gost.

IBA

VarπavaU Varπavi je 24. - 28. rujna 2003. godine odræano redovita Godiπnjaskupπitna Europske baptistiËke federacije (EBF). U ovom vaænom do-gaaju sudjelovalo je 120 predstavnika iz brojnih baptistiËkih savezau Evropi i na Bliskom Istoku. Hrvatsku su predstavljali predsjednik SBCu RH Toma Magda i glavni tajnik SBC u RH Æeljko Mraz, koji su prilikuiskoristili za razgovore s predstavnicima nacionalnih saveza i misija skojima SBC u RH veÊ ima zapoËetu suradnju te za uspostavljanje no-vih kontakata. Na zasjedanju u Varπavi postavljen je novi predsjednikEBF-a Billy Taranger iz Norveπke a izabran je i novi dopredsjednik EBF-a Helari Puu iz Estonije, koji Êe za dvije godine preuzeti predsjedniËkusluæbu. Takoer je izabran i glavni tajnik EBF-a, Anthony Peck iz Veli-ke Britanije, koji Êe za godinu dana u toj sluæbi zamijeniti dosadaπnjegtajnika Teodora Angelova (Bugarska). Ovo je bila osobita prilika da semolitvom isprati dosadaπnjeg predsjednika EBF-a Gregorya Komen-dant (Ukrajina) te da mu se zahvali za sve πto je u svom mandatu uËi-nio za πiru baptistiËku obitelj u Europi. SljedeÊe okupljanje SkupπtineEBF-a Êe se odræati u rujnu 2004. u Bejrutu (Libanon) kao izrazpodrπke baptistima na Bliskom Istoku koji æive u islamskom okruæenjui koji zbog toga Ëesto trpe razliËite progone.

IBA

BudimpeπtaTijekom listopada u Budimpeπti su odræana dva velika sastanka na ko-jima su sudjelovali i hrvatski predstavnici, Æeljko Mraz, glavni tajnikSBC u RH i Mladen JovanoviÊ, predstojnik VijeÊa Kristovih crkava u RH.15. - 19. 10. 2003. odræana je Glavna skupπtina Europske evaneo-ske alijanse (EEA) Ëiji je Ëlan i Protestantsko evaneosko vijeÊe Hrvat-ske. 16. - 17. 10. 20003. u organizaciji Billy Grahamovog centra zaobuku odræane su konzultacije u vezi s odræavanjem meunarodneπkole evangelizacije, koja je planirana u 2004. godini. Ovaj veliki pro-jekt namijenjen je evaneoskim crkvama Srednje Europe bit Êe, kakoje odluËeno, organiziran u Maarskoj.

IBA

Trbovlje24. - 26. listopada ove godine bili su dani slavlja i prisjeÊanja na proπ-lost za baptistiËku crkvu u Trbovlju (Slovenija). Posebnim programom,prikladnom malom izloæbom starih fotografija i dokumenata te oku-pljanjem vjernika iz razliËitih crkava u Sloveniji, najstarija baptistiËkacrkva u Sloveniji, ona u Trbovlju, obiljeæila je 80 godina djelovanja. Nauvodnoj sveËanosti, u petak, 24. listopada bili su prisutni predstavniciVlade Slovenije, ostalih evaneoskih crkava kao i predstavnik SBC uRH Toma Magda, koji je ujedno bio i predstavnik EBF-a. Predstavnicihrvatskih baptista pridruæili su se ovoj obljetnici i u nedjelju i 26. listo-pada kojom je prigodom Æeljko Mraz propovijedao na sveËanom bo-gosluæju.

IBA

Rio de Janeiro

Dobri Boæe,OËe sviju ljudi, miljenika,Donosimo ti one meu nama kojima smo ostali duæni paænje,ljubavi, poznavanja, potpore.Ljude kojima se svod sa svih strana zastire i koji ne mogu prepoznati tvoju oËinsku ljubav, prihvaÊanje i njeænost.Donosimo ti sve one koji æive nesvjesni da su tvoji miljenici.Ljude kojima rane koje su doæivjeli u duπama otvaraju ponore besmisla, ogorËenosti i nezasluæene nepravde.Donosimo ti ljude koji nisu doæivjeli da su naπe sestre i braÊa u ljudskosti, u dostojanstvu i vrijednosti.Ljude koji iz dana u dan doæivljavaju nejednakost, osamljenost,obespravljenost, ignoriranje, porugu, sramotu, bezizlaz.

Molim te, oprosti nam πto ih nismo vidjeli,πto ih nismo upoznali,πto ih nismo prihvatili,πto ih nismo zavoljeli,πto ih nismo zaπtitili,πto im nismo pomogli.

Oprosti nam πto mislimo da smo bolji ida zasluæujemo tvoju naklonost i ljubav.Oprosti nam πto nam je tako lako zatvoriti pred nji-ma oËi i srce, a opet oËekivati i zahtijevati tvoje razumijevanje,opraπtanje i pomoÊ.

Pomozi nam, Gospodine, da se usudimo povjerovati da mi doista moæemo biti tvoje ruke i noge, oËi i uπi, tvoje srce puno suÊuti,ljubavi, strasti za pravdom i vjernosti Ocu svih miljenika ljudi.Pomozi nam da doista poæelimo æivjeti poput naπega uËitelja i brata Isusa Krista Spasitelja.Amen

Boris Peterlin

Na redovitom godiπnjem zasjedanjuSvjetskog saveza baptista (BWA) kojeje odræano u Rio de Janeiru, Brazil od7.-12. srpnja 2003. SBC u RH je pred-stavljao Æeljko Mraz, glavni tajnik aujedno i Ëlan nekoliko povjerenstavaBWA. Tijekom zasjedanja BWA, u pu-nopravno je Ëlanstvo primljena Ba-ptistiËka crkva u Bosni i Hercegovini,a takoer i CBF (Cooperative BaptistFellowship, SAD) Ëije je primanje iza-zvalo razliËite reakcije.Tijekom zasjedanja BWA potvrenisu i unaprijeeni partnerski odnosiSBC u RH s razliËitim savezima i mi-sijskim organizacijama πirom svijeta.

IBA

Pored sudjelovanja na zasjeda-njima BWA, tijekom boravka u

Brazilu imao sam priliku djelomi-Ëno upoznati razliËitosti kultura,rasa, ekonomskih prilika i neobiËneljepote toga velikog grada. Posjetiosam nekoliko velikih baptistiËkihcrkava u Riju i okolici, u kojima po-sebno dominiraju veoma kvalitetnipjevaËki zborovi (jedna od crkavaima 14 razliËitih zborova!). Ipak,najviπe me se dojmio posjet favela-

ma (naseljima u kojima u veomateπkim uvjetima, Ëesto u kuÊamaod kartona æivi iskljuËivo sirotinja)gdje neke od crkava karitativnodjeluju. U svemu tome vidio samiskreno oduπevljenje vjernika koji suodluËili nasljedovati Isusa u toj zemlji punoj kontrasta.Takvo svje-doËanstvo vjernika u Brazilu ostavilo je na mene dubok dojam i obogatilo i moju vjeru.

Æeljko Mraz

“

”

gc 20 (II) 28/11/2003 4:30 PM Page 11

12 Glas crkve - broj 20 - studeni 2003.

OOssnniivvaaËË ii iizzddaavvaaËË:: Savez baptistiËkih crkava u Republici Hrvatskoj, RadiÊeva 30, 10 000 Zagreb, tel (+385 1) 4813 168,fax (+385 1) 4873 403 ee--mmaaiill: baptist.union.cro@zg.tel.hr UUrreeddnniiππttvvoo: Ksenija Magda,Toma Magda, Svjetlana Mraz,Boris Peterlin, Filip Vacek OOddggoovvoorrnnii uurreeddnniikk: Æeljko Mraz SSlluuææbbeennaa wweebb ssttrraanniiccaa: www.baptist.hr

Zimski kamp za tinejdæere Hope centar u FuæinamaOrganizator: Rad s mladima SBC u RH 4. - 9. sijeËnja 2004. kamp za mlade 13-18 godina

Info: Svjetlana, kampsbc@net.hr,01 4813168

Petogodiπnjica BI-a

30. - 31. sijeËnja 2004.BaptistiËki Institut poziva sve svoje bivπe, sadaπnje i buduÊe polaznike tj. sve zainteresirane,u Fuæine na susret povodom obiljeæavanja pet godina djelovanja BI-a.Info: Toma Magda,bapt.ch@os.htnet.hr ili 031 375141

Najava buduÊih dogaanja…

Molitveni tjedan5. - 11. sijeËnja 2004.molitveni tjedan za sve baptistiËke crkve u RHSvi potrebni materijali Êe bitidostavljeni crkvama krajemprosinca. Pojedinci koji æeleimati svoj primjerak tog mate-rijala moÊi Êe ga nabaviti uuredu SBC u RH (RadiÊeva 30,Zagreb tel.014813168).

Odgodili smo ga,a ne ukinuli!

Pribiljeæite novi datum u svom kalendaru!

16. - 18. travnja 2004.Susret baptista Hrvatske,Pastoralni centar, »akovec Tema: Evo, Ëinim neπto novo!Doite i vidite πto ima novo!

• osvjeæavajuÊe poruke iz Boæje rijeËi

• slavljenje uz ponajbolje glazbenike iz naπih crkava

• svjedoËanstva• seminari i radionice• poseban program za djecu• poseban program za mlade

Susreti za djecu i mlade

DPB kuÊa u Severinu na KupiOrganizator: Druπtvo prijatelja Biblije

i Send International

12. - 14. prosinca, djeca 4-6 razred31. 12. - 4. 1. slobodnjaci

6. - 9. sijeËnja, djeca 9-13 godina30. 1. - 2. veljaËe, susret vjerouËitelja

Info: anica.kerep@zg.htnet.hr ili Senka 098 913705

gc 20 (II) 28/11/2003 4:30 PM Page 12