7/22/2019 stsl

1/1

U najstarijim pisanim izvorimja 9 i 10 vijjeka - slovenskim, grkim i latinskim staroslavenski jezik se

naziva prosto SLOVENSKI. Od slavenskih izvorau itijima nalazimo samo optu upotrebu: slovenski,

jezik slovenski, knjigi slovenskijen, Rastislav Knenz slovenski.

U grkom itiju sv. Klimenta nalazimo: TA SOLOVENIKA GRAMMATA

U latinskim izvorima: LINGUA SCLAVINICA, SCLAVINI SCA, SCLAVINIA

U nauci taj naziv nije prihvaden o samog poetka iz va razloga:

(1) Sto je potpuno neoreen: moe oznaavati svaki slavenski jezik i sve slavenske jezikezajedno

(2) to se tim imanom nazivaju va zasebna slavenska jezika: slovenski jezik = slovenaki islovenky jazyk = slovaki

Naporeo sa razliitim shvatanjima o porijeklu i obimu staroslavenskog jezika mijenjalo mu se ima.

Nazivom se htjelo:

1. Ili a se ukae na teritorijlnu pripanost staroslavenskog jezika2. Ili a se ukae na karakter i funkciju staroslavenskog jezika

Na bazi prvognikao je termn ALTBULGARISCHE SPRACHE koji su stvorili njemaki lingvisti lajher i

Leskin.

Slabe strane ovog naziva su: starobugarski moe izazvati prestavu o jeziku starih turanskih ili turskih

Bugara, koji se jo nisu bili pretopili u slavene u 9 vijku; ne obiljeava makeonski karakter

staroslavenskog jezika, te prema tome ne daje pravu predstavu o plemenskoj pripadnosti stsl.jez.;

aje krivu prestavu a je novobugarski alji razvitak starobugarskog jezika; ne moe obuhvatiti sve

stsl. Tekstove; ne daje predstavu o stsl.kao pisanom jeziku i crkvenom jeziku.

Na bazi prve linije nikao je i drugi naziv ALTSLOVENISCHE SPRACHEstaroslovenaki jezik. Taj je naziv

upotrebljavao Mikloi o kraja ivota. Danas je potpuno naputen jer aje potpuno krivu prestavu

o porijeklu stsl.

Na bazi druge linije nastaje naziv STAROCRKVENOSLOVENSKI. Taj naziv uzeo je Bondark da njime

obiljei jezik stsl.spomenika X i XI vijeka, jezik spomenika koji ine tzv. staroslavenski kanon.

Termin staroslavenski uzeo je Fotunatov i ruska lingvistika kola. To je lingvistiki termin a seobuhvati: najstarije stanje slavenskih jezika. On obuhvata sve staroslavenske tekstove, svih boja i

ijalekata, ima iroku upotrebu.