29

Stručna podloga zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole [PDF 2.82

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Stručna podloga zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole [PDF 2.82
Page 2: Stručna podloga zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole [PDF 2.82
Page 3: Stručna podloga zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole [PDF 2.82

Sažetak za informiranje javnosti Zahtjeva za ishođenje okolišne dozvole za Centar za reciklažu akumulatora i baterija C.I.A.K. d.o.o. na lokaciji Zabok EKONERG d.o.o.

I-03-0135 i/i

SADRŽAJ 1.  NAZIV, LOKACIJA, OPERATER I VLASNIK POSTROJENJA .......................................................... 1 

2.  KRATAK OPIS POSTROJENJA, UKUPNE AKTIVNOSTI I GLAVNI PROIZVODI ............................ 1 

3.  GLAVNA DJELATNOST I OSTALE AKTIVNOSTI S NAGLASKOM NA POTENCIJALNE UTJECAJE NA OKOLIŠ, KORIŠTENJE RESURSA I NASTALE EMISIJE ............................................. 10 

4.  PLANIRANJE ZA BUDUĆNOST (MJERE ZA SMANJENJE NEGATIVNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ, REKONSTRUKCIJE, PROŠIRENJA) ........................................................................................ 19 

PRILOZI SAŽETKA PRILOG 1. PRIKAZ ŠIREG PODRUČJA OKRUŽENJA

PRILOG 2: SITUACIJA POSTROJENJA S MJESTIMA EMISIJA

PRILOG 3: DIJAGRAM TOKA

Page 4: Stručna podloga zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole [PDF 2.82

Sažetak za informiranje javnosti Zahtjeva za ishođenje okolišne dozvole za Centar za reciklažu akumulatora i baterija C.I.A.K. d.o.o. na lokaciji Zabok EKONERG d.o.o.

I-03-0135 1

1. NAZIV, LOKACIJA, OPERATER I VLASNIK POSTROJENJA C.I.A.K. d.o.o. je društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju, unutarnju i vanjsku trgovinu, zastupanje i usluge, sa sjedištem u Zagrebu, Josipa Lončara 3/1. Centar za reciklažu akumulatora i baterija C.I.A.K. d.o.o. nalazi se na administrativnom području Krapinsko - zagorske županije, Grada Zaboka – PRILOG 1. Postrojenje je locirano na katastarskoj čestici 2448 k.o. Gubaševo. 2. KRATAK OPIS POSTROJENJA, UKUPNE AKTIVNOSTI I GLAVNI

PROIZVODI Postrojenje se sastoji od dva glavna dijela: prostora u kojem se odvija hidroseparacija (oznaka 2 u PRILOGU 2) i prostora talionice (oznaka 3 u PRILOGU 2) u kojem se odvija taljenje i rafinacija. Za potrebe odvijanje procesa hidroseparacije te taljenja i rafinacije u sklopu postrojenja će djelovati i neki pomoćni sustavi opisani u nastavku. PODPOSTROJENJE ZA HIDROSEPARACIJU Transportno vozilo (s otpadnim olovno – kiselim akumulatorskim baterijama kao teretom) ulazi u krug postrojenja preko ulazne rampe. Otpadni akumulatori moraju biti na adekvatan način zapakirani za transport:

■ u plastičnim kontejnerima ili ■ uvezani na drvenim paletama (maksimalno dvije palete jedna na drugoj), sa ne više od

četiri reda otpadnih akumulatora na paleti, svaki red razdvojen kartonskom pločom. Prije ulaska, djelatnicima postrojenja se predaje prateći list za otpad sukladno Pravilniku o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima. Na kolnoj vagi se određuje brutto težina transportnog vozila (težina vozila + težina otpadnih akumulatora koji se transportiraju). Transportno vozilo se zaustavlja na parkiralištu uz ulaz u halu hidroseparacije, koja je tehnološki podijeljena na dio za skladištenje i transport otpadnih akumulatora i dio za separaciju. Viličarom se istovaruju kontejneri/palete iz transportnog vozila. Kontejneri/palete se privremeno (do obrade) odlažu na skladište unutar za to predviđenog dijela hale hidroseparacije, sa maksimalno dvije palete / kontejnera postavljenih jedan na drugi. Nakon istovara transportno vozilo odlazi na kolnu vagu (kako bi mu se utvrdila tara težina (težina vozila). Tijekom vaganja djelatnik Postrojenja predaje dokaznice o izvršenom preuzimanju otpadnih akumulatora. Nakon vaganja, a prije izlaza iz kruga Postrojenja transportno vozilo se zaustavlja na stanici za pranje guma. Dva djelatnika naizmjenično postavljaju otpadne akumulatore na prijemni stol gumenog trakastog transportera, koji dostavlja otpadne akumulatore u udarnu drobilicu. U udarnoj drobilici se drobe (dezintegriraju) otpadni akumulatori (jednostupanjsko drobljenje u otvorenom krugu).

Page 5: Stručna podloga zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole [PDF 2.82

Sažetak za informiranje javnosti Zahtjeva za ishođenje okolišne dozvole za Centar za reciklažu akumulatora i baterija C.I.A.K. d.o.o. na lokaciji Zabok EKONERG d.o.o.

I-03-0135 2

Izdrobljeni dijelovi otpadnih akumulatora vijčastim transporterom se transportiraju do dvoetažnog vibracijskog sita. Na vibracijskom situ se provodi prosijavanje uz ispiranje vodom izdrobljenih komada sukladno granulacijama:

■ 0 mm do 1 mm - olovna pasta sa vodom, ■ 1 mm do 3 mm - olovo, ■ 3 mm i > 3 mm - (izdrobljene) olovne rešetke, separatori, polipropilen.

Prosijana olovna pasta se vijčastim transporterom transportira u spremnik emulzije olovne paste opremljen mješalicom. Emulzija olovne paste se pumpama emulzije (radna i rezervna) transportira u filter prešu 1 i/ili 2. Pogača iz filter preše 1 se putem trakastog transportera ubacuje u bunker olovne paste 1, smješten ispod filter preše 1. Pogača iz filter preše 2 se putem trakastog transportera ubacuje u bunker olovne paste 2, smješten ispod filter preše 2. Voda izdvojena u filter prešama 1 i 2 se transportira u recirkulacijske spremnike 1 i/ili 2. Pumpama za vodu (radna i rezervna) se voda iz recirkulacijskih spremnika 1 i/ili 2 recirkulira na dvoetažno vibracijsko sito gdje služi za ispiranje. Ukoliko je pH vode manji od 1, voda se pumpama (radna i rezervna) iz recirkulacijskih spremnika 1 i/ili 2 transportira u spremnike za neutralizaciju 1 i 2 na neutralizaciju vapnenim mlijekom. Olovni dijelovi izdrobljenih olovnih akumulatora granulacije od 1 do 3 mm se s dvoetažnog vibracijskog sita vijčastim transporterom transportiraju do prihvatne kutije. Viličarem se sadržaj prihvatne kutije transportira do bunkera smještenog ispod filter preše 3. Frakcija granulacije 3 mm i >3 mm s vibracijskog sita, koja sadrži (izdrobljene) olovne rešetke, separatore i polipropilen, sa stola vibracijskog sita se odvodi u separator opremljen strugačima koji polipropilen odvajaju u vijčasti transporter kojim se puni jumbo vreća (big bag). Viličarem se sadržaj jumbo vreće transportira do skladišta smještenog uz halu hidroseparacije (oznaka 26 u PRILOGU 2). Procesni tok s dna separatora vijčastim se transporterom odvodi u hidroseprator. Na beskonačnom sitastom transporteru se odvajaju separatori i odvoze u u jumbo vreću. Viličarem se sadržaj jumbo vreće transportira do skladišta smještenog uz halu hidroseparacije (oznaka 26 u PRILOGU 2). Kroz beskonačni sitasti transporter prolazi voda u bazen koja se putem pumpe recirkulira u hidroseparator. Izdrobljene olovne rešetke se s dna hidrosepratora vijčastim transporterom odvode u prihvatnu kutiju. Sadržaj prihvatne kutije pridružuje se sadržaju bunkera smještenog ispod filter preše 3. Neutralizacija elektrolita otpadnih akumulatorskih baterija provodi se vapnenim mlijekom - Ca(OH)2. Vapneno mlijeko priprema se iz gašenog vapna koje se u praškastom obliku (pakovanje u vrećama) kroz usipni koš putem vijčastog transportera dodaje u spremnik opremljen mješalicom. Voda za pripremu vapnenog mlijeka dodaje se iz glavnog spremnika vode.

Page 6: Stručna podloga zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole [PDF 2.82

Sažetak za informiranje javnosti Zahtjeva za ishođenje okolišne dozvole za Centar za reciklažu akumulatora i baterija C.I.A.K. d.o.o. na lokaciji Zabok EKONERG d.o.o.

I-03-0135 3

Vapneno mlijeko se pumpom transportira u spremnike za neutralizaciju 1 i 2 u kojima se odvija sljedeća kemijska reakcija: H2SO4 + Ca(OH)2 CaSO4 + 2H2O Otopina CaSO4 nastala neutralizacijom elektrolita otpadnih akumulatora se iz spremnika za neutralizaciju 1 i 2 pumpama transportira u filter prešu 3. Pogača filter preše 3 se putem trakastog transportera transportira u skladište gipsa, koje se nalazi izvan hale hidroseparacije (oznaka 31 u PRILOGU 2). Voda izdvojena u filter preši 3 se transportira u glavni spremnik vode. Iz ovog spremnika se voda dodaje u recirkulacijske spremnike 1 i/ili 2 pumpama (radna i rezervna). Plinovi koji nastaju u spremnicima za neutralizaciju 1 i 2, spremniku emulzije olovne paste, drobilici i hidroseparatoru se odsisavaju ventilatorom u apsorpcionu kolonu. U njoj se provodi pranje kiselih plinova vodom. Voda za pranje plinova iz spremnika se pumpom dobavlja pri vrhu apsorpcione kolone, dok se plinovi uvode pri dnu kolone. Zasićena voda za pranje (pH < 1) se pumpom transportira u spremnike za neutralizaciju 1 i 2. Spremnik vode za pranje plinova se dopunjava vodom iz glavnog spremnika vode putem pumpe. Pročišćeni plinovi se putem ispusta iz apsorpcione kolone (Z1) odvode u atmosferu. Uz halu hidrosepracije predviđeno je dodatno skladište za separiranu olovnu pastu (oznaka 29 u PRILOGU 2) i izdrobljene olovne dijelove akumulatora (oznaka 28 u PRILOGU 2) u slučaju nekontinuiranog rada podpostrojenja za taljenje. PODPOSTROJENJE ZA TALJENJE Iz tehnološkog procesa separacije izlaze dvije korisne faze olova:

■ metalno olovo, ■ olovna pasta,

koje se nadalje recikliraju pirometalurškim procesima taljenja i rafiniranja. Recikliranje metalnog olova i olovne paste se provodi u jednoj kratkobubnjastoj obrtnoj plamenoj peći (u daljnjem tekstu KBP), te ima obilježje diskontinuiranog (šaržnog) procesa. Osnovne reakcije u procesu taljenja i redukcije su: PbSO4 + 2C PbS + 2CO2 PbS + Fe Pb + FeS PbO + CO Pb + CO2 PbCI2 + Na2O PbO + 2NaCI Šarža (uložak) za taljenje u KBP ima (orijentacijski) sastav: Metalni uložak: 12 t Na2CO3: 0,9 t Koks: 0,5 t Fe strugotine: 0,5 t

Page 7: Stručna podloga zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole [PDF 2.82

Sažetak za informiranje javnosti Zahtjeva za ishođenje okolišne dozvole za Centar za reciklažu akumulatora i baterija C.I.A.K. d.o.o. na lokaciji Zabok EKONERG d.o.o.

I-03-0135 4

Tehnološki proces recikliranja u KBP sastoji se od sljedećih tehnoloških operacija: Šaržiranje: 40 min Sušenje: 30 min Taljenje: 180 min Redukcija: 160 min Izlijevanje metala (taline): 30 min Izlijevanje šljake: 20 min Slijed šaržiranja u KBP:

■ predgrijavanje KBP, ■ ubacivanje Na2CO3 u KBP (vlažni olovni materijal ne smije prvi biti dodan u KBP), ■ ubacivanje mješavine olovnog materijala, koksa i željezne strugotine.

Izlaz iz KBP su:

■ sirovo (tvrdo) olovo, ■ troska (šljaka), ■ dimni plinovi.

Toplinu potrebnu za predgrijavanje KBP i tehnološki postupak taljenja osigurava kombinirani plinski i ELLU gorionik s kisikom - koji se nalazi na pokretnim vratima kod otvora za punjenje KBP. Upotrebom gorionika kisik/gorivo smanjuju se toplinski gubici, ukupne emisije u okoliš, volumen dimnih plinova, specifična potrošnja goriva, a povećava se učinkovitost. Prirodni plin i čisti kisik se kratkotrajno miješaju u prostoru izgaranja i potom se smjesa pali iskrom elektrode za paljenje. Proces izgaranja prati UV senzor. Unutrašnjost KBP je ozidana (toplinski izolirana) sustavom koji se sastoji od: opeke (Mg-Cr i šamotne), maltera (Mg-Cr i šamotnog), bezazbestnih tabli, dilatacijskih kartona, vatrostalnog betona. Zid KBP se tijekom uporabe oštećuje, te ga je potrebno u redovitim intervalima (min, jednom godišnje) zamijeniti, odnosno „presložiti". Na suprotnoj strani se nalazi otvor za dimne (ispušne) plinove koji je spojen na komoru za slijeganje. KBP je postavljena na rolnama, a rotacija je osigurana elektromotorom sa frekvencijskim regulatorom. Kombinirani dozer provodi utovar u transportnu kutiju Na2CO3 iz skladišta Na2CO3 (oznaka 17 u PRILOGU 2), koje se nalazi izvan hale taljenja/rafiniranja. Viličar okretanjem transportne kutije ubacuje (šaržira) Na2CO3 u KBP. Kombinirani dozer provodi uzimanje sirovina iz bunkera u hali hidroseparacije i to olovne paste iz bunkera olovne paste 1 i/ili 2 i olova i olovnih rešetki (izdrobljeni olovni dijelovi otpadnih akumulatora) iz bunkera 3. Za pripremu jedne šarže koristi se samo jedna od navedenih metalnih faza olova. Kombinirani dozer sirovine ubacuje u transportnu kutiju koja se nalazi na viličaru sa uređajem za okretanje. Viličar se fizički nalazi u hali talionice/rafiniranja, a kutija (na vilicama) unutar hale hidroseparacije (predaja se vrši kroz otvor između hala hidroseparacije i taljenja/rafiniranja). Viličarom sa okretnom kašikom ubacuje se (šaržira) metalni uložak u KBP.

Page 8: Stručna podloga zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole [PDF 2.82

Sažetak za informiranje javnosti Zahtjeva za ishođenje okolišne dozvole za Centar za reciklažu akumulatora i baterija C.I.A.K. d.o.o. na lokaciji Zabok EKONERG d.o.o.

I-03-0135 5

Kombiniranim dozerom i viličarom sa uređajem za okretanje preuzimaju se koks i željezna strugotina iz skladišta koksa (oznaka 15 u PRILOGU 2) i skladišta željezne strugotine (oznaka 16 u PRILOGU 2), koji se nalaze izvan hale taljenja/rafiniranja, te se ubacuju (šaržiraju) u KBP. Po završetku tehnološke operacije taljenja u KBP se nalaze dvije tekuće faze:

■ sirovo olovo na dnu (talina), ■ troska (šljaka) na površini sirovog olova.

Sirovo olovo se iz KBP ispušta kroz otvor na obodu peći u ljevačke lonce kapaciteta odlivka ≈ 3 tone. Potom se troska ispušta u lonce za trosku. Kod redovitog rada KBP otvori za ispuštanje se zatvaraju glinom. Lonci za olovo i trosku se nakon punjenja prevoze specijalno prilagođenim viličarom u prostoriju za hlađenje. Mosnom dizalicom postavljenom unutar hale za taljenje/rafiniranje se ljevački lonci sa sirovim olovom transportiraju, te se odljevak prazni na privremno skladište odljevaka sirovog olova u hali za taljenje/rafiniranje. Lonci za trosku se viličarom odvoze u skladište troske/šljake (oznaka 14 u PRILOGU 2), gdje se istovaraju. Troska/šljaka (opasan otpad) se privremeno skladišti u skladištu troske do daljeg zbrinjavanja izvan kruga postrojenja. PODPOSTROJENJA ZA RAFINIRANJE Tehnološkim procesom taljenja u KBP dobiva se sirovo olovo sa mehaničkim nečistoćama, metalnim oksidima i pratećim metalima (Cu, Sb, As, Sn). Sirovo olovo iz KBP rafinira se do kvalitete 99,98 %Pb (na Londonskoj burzi metala olovo se definira minimalnom čistoćom od 99.97% prema EN 12659:1999) u podpostrojenju za rafiniranje; pirometalurškim tehnološkim procesom. Dorada olova je pirometalurški tehnološki proces u kojemu se uklanjanje različitih elemenata obavlja dodavanjem reagensa na odgovarajućoj temperaturi uz intenzivno miješanje u olovnoj kupci. Tehnološki proces dorade sirovog olova u rafinacijskom kotlu sastoji se od slijedećih tehnoloških operacija:

■ punjenje (šaržiranje), ■ skidanje mehaničkih nečistoća, ■ skidanje oksidne šljake, ■ odbakrivanje, ■ omekšavanje, ■ kontrola kemijskog sastava rafiniranog olova, ■ lijevanje rafiniranog olova na lijevačkom stroju.

Rafiniranje se provodi u dva rafinacijska kotla. Miješanje olovne kupke se provodi mješalicom. Osnovne kemijske reakcije u procesu rafiniranja su: Cu + S CuS

Page 9: Stručna podloga zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole [PDF 2.82

Sažetak za informiranje javnosti Zahtjeva za ishođenje okolišne dozvole za Centar za reciklažu akumulatora i baterija C.I.A.K. d.o.o. na lokaciji Zabok EKONERG d.o.o.

I-03-0135 6

3Pb + Sb2O3 3PbO + 2Sb 3Pb + As2O3 3PbO + 2As 2Pb + SnO2 2PbO + Sn U rafinacijskom kotlu 1 provodi se uklanjanje bakra, a u rafinacijskom kotlu 2 omekšavanje, tj. uklanjanje kositra (Sn), arsena (As) i antimona (Sb). Odbakrivanje se provodi mješavinom sumpora i pirita pri točno definiranoj temperaturi. Punjenje rafinacijskog kotla 1 provodi se mosnom dizalicom iz privremnog skladišta odlivaka sirovog olova. Uklanjanje mehaničkih nečistoća i oksidne šljake iz rafinacijskog kotla 1 provodi se specijalnim strojem za skidanje nečistoća. Po uklanjanju bakra olovo se prepumpava iz rafinacijskog kotla 1 u rafinacijski kotao 2 pumpom za olovo. Tehnološka operacija omekšavnja može se provoditi s NaOH i NaNO3 (sodno omekšavanje) i kisikom (kopljem sa sapnicom sa nadzvučno injektiranje kisika). U postrojenju će se koristiti kisik. Troska nastala tehnološkom operacijom omekšavanja se uklanja te se dobiveno mekano olovo prepumpava pumpom za olovo u stroj za lijevanje i pakiranje ingota. U ložište rafinacijskih kotlova postavljeni su plinski gorionici. Gorivo za rad gorionika je zemni plin, koji se miješa sa zrakom radi sagorijevanja, a rezervno gorivo je ELLU. Dimni plinovi od izgaranja u rafinacijskim kotlovima odvode se kroz dimnjake visine 17,66 metara (Z3 i Z4). PODPOSTROJENJE ZA LIJEVANJE I PAKIRANJE INGOTA Čisto olovo se lijeva u kalupe od lijevanog željeza kako bi se dobili ingoti (komadi olova koji se dobiju izljevanjem iz taline u obliku bloka pogodnog za dalju obradu) mase od cca 40 kg. Za lijevanje i pakiranje ingota koristi se zaseban agregat (stroj). Taljeno rafinirano olovo se pumpa pumpom iz rafinacijskog kotla 2 u stroj za lijevanje olovnih ingota. Taljeno olovo se skrućuje hlađenjem zrakom. Kruti ingoti se odvajaju iz kalupa i pakuju na dijelu stroja za pakiranje. Paketi finalnog proizvoda se viličarom odvoze na skladište gotove robe (oznaka 24 u PRILOGU 2), sa kojega će biti transportirane krajnjem korisniku/kupcu. PODPOSTROJENJE ZA PROČIŠĆAVANJE DIMNIH PLINOVA Podpostrojenje za pročišćavanje dimnih plinova sastoji se od: ■ usisnih hauba:

o prostora KBP, o prostora za hlađenje lonaca, o rafinacijskih kotlova 1 i 2.

■ kanala dimnog plina, ■ komore za mirovanje (obaranje), ■ komore za hlađenje (izmjenjivač topline zrak/zrak), ■ ciklona, ■ vrećastog filtera KBP,

Page 10: Stručna podloga zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole [PDF 2.82

Sažetak za informiranje javnosti Zahtjeva za ishođenje okolišne dozvole za Centar za reciklažu akumulatora i baterija C.I.A.K. d.o.o. na lokaciji Zabok EKONERG d.o.o.

I-03-0135 7

■ ventilatora, ■ dimnjaka, ■ vrećastog filtera rafinacijskih kotlova, ■ ventilatora. KBP se nalazi u za to predviđenom zatvorenom prostoru iz kojega se usisava zrak putem usisne haube. „Zatvaranjem" KBP se eliminiraju fugitivne emisije u prostor - nastali dimni plinovi se odovode na sustav za prečišćavanje dimnih plinova. U komori za mirovanje (obaranje) dimni plinovi prikupljeni iz KBP i kroz haube se usporavaju, te se dio čestica prašine taloži u komori. Čestice prašine se periodično (u ovisnosti od opterećenja) ručno vade iz komore kroz za to predviđene otvore na vratima. U komori za hlađenje (izmjenjivač topline zrak/zrak) provodi se prilagodba izlazne temperature dimnih plinova iz KBP (nakon komore za mirovanje) hlađenjem strujom zraka iz okoline u cilju adekvantog taloženja ostatka čestica iz dimnog plina u vrećastom filteru. Ohlađeni dimni plinovi uvode se potom u ciklon. Čestice izdvojene u ciklonu se putem zvjezdastog ćelijskog dodjeljivača ispuštaju u prihvatnu kutiju. Dimni plin nakon ciklona ulazi u vrećasti filter kapaciteta 45.000 m3/h. Izdvojene čestice u vrećastom filteru se iz konusa transportiraju vijčastim transporterom do prihvatne kutije putem zvjezdastog ćelijskog dodjeljivača. Sadržaj prihvatnih kutija te izvađene čestice iz komore za mirovanje (obaranje) se pridružuje sadržaju u bunkerima olovne paste 1 i 2. Centrifugalni ventilator kapaciteta 72.000 m3/h odsisava nastale dimne plinove u postrojenju kroz podpostrojenje za obradu dimnih plinova koji se prolaskom kroz filterski sustav pročišćavaju, te kroz dimnjak visine 18 metara ispuštaju u atmosferu (Z2). Dimni plinovi nastali u rafinacijskim kotlovima 1 i 2 se kroz usisne haube i kanale dimnog plina transportira do vrećastog filtera kapaciteta 33.000 m3/h. Na ovom filtru se tretiraju i dimni plinovi iz prostora oko KBP i prostora za hlađenje lonaca. Izdvojene čestice u vrećastom filteru se iz konusa transportiraju vijčastim transporterom do prihvatne kutije putem zvjezdastog ćelijskog dodjeljivača. Sadržaj prihvatne kutije se pridružuje sadržaju u bunkerima olovne paste 1 i 2. KOMPRESORSKA STANICA U kompresorskoj stanici se priprema komprimirani zrak za:

■ čišćenje vreća vrećastih filtera, ■ hlađenje gorionika kisik/plin (kada nije u radu), ■ pneumatske pogone, ■ opće servisne potrebe.

Kompresorska stanica će biti smještena u zasebni objekt (oznaka 4 u PRILOGU 2). U kompresorskoj stanici će se nalaziti 3 vijčana kompresora s remenim pogonom sa sustavom za pripremu zraka sukladno ISO 8573.1 Class 2.4.2. Standard ograničava sadržaj čvrstih

Page 11: Stručna podloga zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole [PDF 2.82

Sažetak za informiranje javnosti Zahtjeva za ishođenje okolišne dozvole za Centar za reciklažu akumulatora i baterija C.I.A.K. d.o.o. na lokaciji Zabok EKONERG d.o.o.

I-03-0135 8

čestica, vode i ulja u komprimiranom zraku sukladno aplikaciji za koju se koristi. U radu su uvijek 2 komresora, a treći je rezerva. Radni nadtlak kompresora je 7,5 bara uz količinu isporuke zraka od 7,5 m3/min i potrošnju energije od 36 kW. Uz objekt kompresorske stanice nalazi se međuspremnik komprimiranog zraka kapaciteta 5 m3. Razvod komprimiranog zraka po postrojenju provodit će se pocinčanim čeličnim cijevima. Iz međuspremnika komprimirani zrak se razvodi do pojedinih grupa potrošača / potrošača preko razdjelnika komprimiranog zraka. GRIJANJE POSTROJENJA Objekte postrojenja koje je potrebno grijati tijekom zimskih mjeseci moguće je podijeliti na:

■ objekte u kojima ljudi borave i rade: o portirnica, o upravna zgrada, o radionice.

■ objekte koji su dijelovi tehnoloških procesa (operacija): o hala hidroseparacije, o hala taljenja / rafiniranja.

Kao izvor toplinske energije biti će korišteni toplovodni plinski kotao (47,7 kW), grijalica tip ROBUR 30 (30,7 kW) i električne grijalice (2x3 kW). Kotao će biti smješten unutar upravne zgrade, u za tu svrhu namijenjenoj prostoriji. Ogrijevna tijela u halama hidrosepracije i taljenja/rafiniranja su zidni kaloriferi, a u upravnoj zgradi radijatori. PLINSKA MJERNO-REDUKCIJSKA STANICA Toplinska energija za potrebe tehnološkog procesa i grijanja objekata biti će osigurana zemnim (prirodnim) plinom kao energentom. Prirodni plin bi se dovodio iz distribucijske mreže (srednjetlačnog plinovoda) na granici postrojenja do plinske mjerno-redukcijske stanice (MRS) koja se nalazi unutar granica postrojenja (oznaka 8 u PRILOGU 2), čeličnim podzemnim cjevovodima. Na ulazu u MRS postavljen je kolektor za razdiobu plina na 3 mjerne pruge:

■ toplovodni kotao - grijanje objekata, ■ taljenje - kratkobubnjasta rotaciona plamena peć, ■ rafiniranje – rafinacijski kotlovi.

Tri mjerne pruge postavljene su iz razloga bitnih oscilacija u potrošnji plina što bi u konačnici izazvalo neprecizna mjerenja protoka. Distribucija plina provodi se čeličnim nadzemnim cjevovodima do lokalnih potrošača. Kao rezervno gorivo predviđeno je ekstra lako loživo ulje (ELLU) koje će se skladištiti u dvoplašnom čeličnom spremniku kapaciteta 25 m3 smještenom u podzemnoj betonskoj tankvani (oznaka 31 u PRILOGU 2). Razvod ELLU će biti u pogonu putem nadzemnih cjevovoda dok će jedan segment (cca 18 metara) biti smješten u podzemnom kanalu.

Page 12: Stručna podloga zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole [PDF 2.82

Sažetak za informiranje javnosti Zahtjeva za ishođenje okolišne dozvole za Centar za reciklažu akumulatora i baterija C.I.A.K. d.o.o. na lokaciji Zabok EKONERG d.o.o.

I-03-0135 9

STANICA ZA PROIZVODNJU KISIKA Za potrebe izgaranja u KBP i rafiniranje sirovog olova čistim kisikom osigurati će se stalna opskrba plinovitim kisikom iz isparivačke stanice kisika (oznaka 7 u PRILOGU 2). Na isparivačku stanicu kisika se postavlja: ■ spremnik ukapljenog kisika kapaciteta 30 m3, radnog tlaka do 18 bar, ■ atmosferski isparivači učinka od 2x400 Nm3/h, ■ automatsko upravljanje naizmjeničnog rada grupe isparivača, ■ elektro ormar za napajanje stanice, ■ stupić uzemljenja. Instalacija za opskrbu plinovitim kisikom omogućuje kontinuirani proces opskrbe tijekom 24 sata na dan. Ukapljeni kisik (u daljnjem tekstu LOX) se doprema prema dinamici potrošnje iz proizvodnog postrojenja dobavljača LOX specijalnim vozilom i pretače se pomoću pumpe na autocisterni, u spremnik na lokaciji potrošnje. Proces punjenja spremnika ne ometa kontinuiranu opskrbu potrošnje kisika. Spremnik za LOX je dvostijena posuda s vakuumskom izolacijom plašta, prilagođena za rad pri niskim temperaturama, opremljena svom potrebnom sigurnosnom, zapornom i regulacijskom opremom, a radi samostalno i potpuno automatski. Služi za prihvat, skladištenje i korištenje LOX-a kod potrošača, na mjestu potrošnje. Atmosferski isparivači služe za uplinjavanje i dogrijavanje hladnog ukapljenog plina (LOX), koriste toplinu slobodnog strujanja atmosferskog zraka i nije potrebna dodatna energija za izmjenu topline. METALURŠKI LABORATORIJ Unutar hale talionice/rafiniranja nalazi se metalurški laboratorij u cilju praćenja i utvrđivanja kvalitete proizvoda dobijenih tehnološkim operacijama taljenja i rafiniranja. Laboratorij je opremljen kvantometrom za određivanje kemijskog sastava taline, odnosno ingota. STANICA ZA PRANJE GUMA VOZILA Stanica za pranje guma vozila je automatskog tipa (oznaka 18 u PRILOGU 2). Zaustavljanjem vozila na stanici aktivira se proces pranja guma vodom kroz mlaznice. Izvor vode za pranje je vodovodna mreža.Trajanje pranja je moguće programirati. Onečišćena voda od pranja se vodi na sustav separatora oborinskih voda (oznaka 19 u PRILOGU 2). Navedeni objekti označeni su u PRILOGU 2, dok je tok medija prikazan u PRILOGU 3.

Page 13: Stručna podloga zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole [PDF 2.82

Sažetak za informiranje javnosti Zahtjeva za ishođenje okolišne dozvole za Centar za reciklažu akumulatora i baterija C.I.A.K. d.o.o. na lokaciji Zabok EKONERG d.o.o.

I-03-0135 10

3. GLAVNA DJELATNOST I OSTALE AKTIVNOSTI S NAGLASKOM NA POTENCIJALNE UTJECAJE NA OKOLIŠ, KORIŠTENJE RESURSA I NASTALE EMISIJE

Sukladno popisu djelatnosti u Prilogu I. Uredbe o okolišnoj dozvoli (NN 8/14) postrojenje spada u skupinu postrojenja: 2.5. Prerada obojenih metala (a) proizvodnja neprerađenih (sirovih) obojenih metala iz ruda, koncentrata ili sekundarnih sirovina primjenom metalurških, kemijskih ili elektrolitskih postupaka; 5.1. Zbrinjavanje ili oporaba opasnog otpada kapaciteta preko 10 tona na dan, uključujući jedan ili više sljedećih postupaka: c) usitnjavanje ili miješanje prije primjene bilo kojeg drugog postupka navedenog u točkama 5.1. i 5.2. Proizvodni kapacitet postrojenja iznosi 10.000 t/god (40 t/dan) otpadnih akumulatora. 3.1. Utrošena energija i voda - godišnje količine Energija Za dobivanje energije u postrojenju koristit će se prirodni plin te električna energija. Prirodni plin će se koristiti kao gorivo u peći za taljenje te rafinacijskim kotlovima te manje količine za potrebe toplovodnog kotla za grijanje prostorija. U tablici 1 navedene su očekivane godišnje količine goriva i električne energije koje će se potrošiti radom postrojenja dok je u tablici 2 dana okvirna specifična potrošnja energije po jedinici proizvoda (rafiniranog olova). Tablica 1: Ulaz goriva i energije

Ulaz goriva i energije Potrošnja jedinica/godina

Toplinska vrijednost

(GJ/·jedinici) Pretvaranje u

GJ

Gorivo: prirodni plin 700.000 Nm3 0.03334 23.338 Kupljena električna energija 1720 MWh 3,6 6192 Ukupni ulaz količine energije i goriva u GJ

29.530

Tablica 2: Specifična potrošnja energije

Proizvod Jedinica

Potrošnja energije/ jedinica proizvodnje Električna energija Toplinska

energija GJ/jedinici

Ukupna energija

GJ/jedinici kWh/jedinici GJ/jedinici

Rafinirano olovo tona 318,5 1,15 4,08 5,23

Page 14: Stručna podloga zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole [PDF 2.82

Sažetak za informiranje javnosti Zahtjeva za ishođenje okolišne dozvole za Centar za reciklažu akumulatora i baterija C.I.A.K. d.o.o. na lokaciji Zabok EKONERG d.o.o.

I-03-0135 11

Voda Voda će se koristiti za sanitarne i tehnološke potrebe, a snabdijevat će se iz gradskog vodovoda. Očekivana potrošnja vode iznosi 5 m3/dan od čega maksimalno 1 m3/dan za tehnološke potrebe. Tehnološka voda ne treba biti posebne kvalitete za potrebe u procesu hidroseparacije tako da će se provoditi njena recirkulacija u proces nakon neutralizacije u spremnicima za neutralizaciju i filtriranja u filter prešama. 3.2. Ključne sirovine i opasne tvari Ključna sirovina u postrojenju jesu otpadni olovni akumulatori (KB 16 06 01* i 20 01 33*) iz čijih olovnih dijelova se obradom dobiva rafinirano olovo. Uz otpadne akumulatore kao sirovina može se koristiti i otpadno olovo (KB 17 04 03 i 19 12 03) te dijelovi akumulatora (ploče, mrežice i pasta: KB 10 06 01*). Kao pomoćne tvari za taljenje i rafinaciju koristi se koks, željezne strugotine, pirit, sumpor i soda te kisik koji se koristi za izgaranje i za rafinaciju olova. Uz željezne strugotine može se koristiti i otpadno željezo (KB 10 02 10, 12 01 01, 12 01 02 i 19 12 02). Za neutralizaciju kiseline u procesu hidroseparacije koristi se gašeno vapno (Ca(OH)2). Vapno, sumpor i soda su opasne tvari, iritansi (Xi) dok je prirodni plin vrlo zapaljiv (F+), a kisik oksidirajuća tvar (O). Otpadni akumulatori i njihovi dijelovi spadaju pod opasni otpad. Rezervno gorivo ELLU prema opasnosti spada u štetne tvari (Xn) i tvari opasne za okoliš (N). 3.3. Korištene tehnike i usporedba s NRT-ovima RDNRT koji propisuju NRT te su korišteni za ocjenu stanja u postrojenju su sljedeći: Reference Document on Best Available Techniques in the Non Ferrous Metals Industries, December 2001 Reference Document on Best Available Techniques for the Waste Treatments Industries, August 2006 Dodatna kontrola primjene NRT provedena je pregledom odgovarajućih poglavlja sljedećih RDNRT: Reference Document on Best Available Techniques on Emissions from Storage, July 2006 Reference Document on Best Available Techniques for Energy Efficiency, February 2009 Skladištenje i rukovanje materijalima Ekstra lako loživo ulje skladištit će se u dvostjenom čeličnom spremniku kapac. 25 m3 u podzemnoj betonskoj tankvani kapac. 50 m3 čime je dvostruko onemogućeno izlijevanje ELLU u tlo. Spremnik će biti opremljen nivokazom. Ovdje se radi o skladištenju rezervnog goriva tako da se spremnik možda neće koristiti cijelo vrijeme rada postrojenja.

Page 15: Stručna podloga zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole [PDF 2.82

Sažetak za informiranje javnosti Zahtjeva za ishođenje okolišne dozvole za Centar za reciklažu akumulatora i baterija C.I.A.K. d.o.o. na lokaciji Zabok EKONERG d.o.o.

I-03-0135 12

U dijelovima pogona u kojima može doći do kemijskog oštećenja podova osobito djelovanjem sulfatne kiseline iz akumulatora (hidroseparacija, talionica, skladišta olovne paste, olovnih rešetki, gipsa i polimera) pod će biti premazan kiselootpornim epoksi premazom. Eventualna izlijevanja u podpostrojenju hidroseparacije (u kojem se rukuje sulfatnom kiselinom iz akumulatora) skupljat će se preko rešetkastih kanala kojima će se odvoditi u tehnološku sabirnu jamu. Smatra se da za ovakve kapacitete spremnika i male očekivane učestalosti punjenja kao i nizak tlak para ELLU nije nužno potreban povrat para pri istakanju. Pretakalište neće biti izvedeno kao tankvana. Moguća izlijevanja se preko slivnika odvode u separator ulja s taložnicom. Oborinske vode s prometnica na kojima se mogu naći ulja i praškaste tvari će se prije ispuštanja obrađivati na separatoru ulja s taložnicom. Cjevovodi za transport ELLU će biti smješteni iznad zemlje unutar postrojenja, a jedan dio će biti smješten u podzemnom kanalu dugačkome cca 18 m, dubine cca 80 cm prekrivenom demontažnim betonskim pločama. Cjevovod će biti dostupan za inspekciju i uočavanje curenja budući da neće biti zatrpan zemljom. Spremnik ukapljenog kisika (oksidans) bit će na dovoljnoj udaljenosti od organskih i/ili zapaljivih materijala. Spremnik je dvostijena posuda s vakuumskom izolacijom plašta, prilagođena za rad pri niskim temperaturama, opremljena svom potrebnom sigurnosnom, zapornom i regulacijskom opremom, a radi samostalno i potpuno automatski. Sustavi će se redovito nadzirati čime će se identificirati moguća curenja i provoditi potrebni popravci. Rasuti materijali skladištit će se u betonskim boksovima s krovom bez vrata i skladištima od željezne konstrukcije, koja su zatvorena i natkrivena. Dio skladišta će biti unutar hale proizvodnje čime je minimizirana pojava prašenja u okoliš. Jedino će se olovni ingoti skladištiti na otvorenom, ograđenom prostoru, na betonskoj podlozi. Transport rasutih materijala odvijat će se putem radnih strojeva zbog nemogućnosti kontinuiranog transporta putem transportera budući da je proces šaržni. Transportni putevi između skladišta i proizvodne hale nisu dugi. Prašenje se može javiti pri presipavanju, ali ne značajno. Oborinske vode s površina na kojima može biti prašine će se obrađivati na separatoru ulja s taložnicom prije ispuštanja. Koristit će se sustav pranja kotača kamiona. Ceste će se redovito čistiti strojem sa četkama. Izbor procesa proizvodnje olova Od peći koje se koriste za proizvodnju olova iz sekundarnih sirovina NRT-om se smatraju: šahtna peć (s dobrom kontrolom procesa), ISA Smelt/Ausmelt, električna peć i rotacijska peć. Od navedenih izabrana je kratkobubnjasta obrtna (rotacijska) plamena peć dok je od mogućih tehnika rafinacije odabran pirometalurški proces (uklanjanje različitih elemenata dodavanjem reagensa na odgovarajućoj temperaturi uz intenzivno miješanje u olovnoj kupci). Za rafinaciju su izabrani rafinacijski kotlovi (indirektno grijani kotovi). Za uklanjanje arsena, antimona i kositra će se koristiti kisik.

Page 16: Stručna podloga zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole [PDF 2.82

Sažetak za informiranje javnosti Zahtjeva za ishođenje okolišne dozvole za Centar za reciklažu akumulatora i baterija C.I.A.K. d.o.o. na lokaciji Zabok EKONERG d.o.o.

I-03-0135 13

Od ostalih procesa odabrana je mehanička separacija koja se primjenjuje za manje kapacitete. Ovdje se sulfatna kiselina neće skupljati i ponovno upotrebljavati već će se neutralizirati. Kiseli plinovi iz dijelova podpostrojenja za hidroseparaciju će se odvoditi na obradu u asporpcijsku kolonu. Plastična frakcija će se izdvajati i prodavati za daljnju upotrebu. Kontrola procesa Proces taljenja je različit za taljenje olovne paste i olovnih rešetki. U olovnoj pasti će se ispitivati sadržaj vlage. Koristit će se sustav vaganja i mjerenja ulaznih sirovina. Od kontrole procesa provodit će se: On-line praćenje temperature, tlaka u peći (ili podtlaka) i volumena plina ili protoka te praćenje protoka kisika. Kontrolirat će se temperatura u svim pećima. Provodit će se obuka operatera u pogonu vezano za poznavanje uputstva za rad i vođenja procesa kao i specifičnih pitanja kao što je zaštita na radu, zaštita od požara i dr. Skupljanje plinova i dima Procesi će se voditi optimirano, emisija iz KBP je minimizirana izgaranjem s kisikom; olovo iz akumulatora (sekundarno olovo) će se očistiti od organskih primjesa čime će se izbjeći emisije organskih spojeva i dioksina. Primarne, sekundarne i tercijarne emisije će se skupljati putem usisnih hauba. Vrući plinovi iz KBP će se prije vrećastog filtra hladiti. Koristit će se vrećasti filtri od modernih visokokvalitetnih materijala u dobroprojektiranim i održavanim strukturama. Imat će sustav detekcije pucanja vreća (vizualna detekcija pregledom poklopaca filtera) i automatsko čišćenje vreća putem komprimiranog zraka na osnovi podataka o razlici tlakova unutar i izvan filterskih vreća. Ostaci iz procesa Izdvojena prašina u postrojenju za otprašivanje će se vraćati u proces jer sadrži dovoljno olova. Zbrinjavanje gipsa koji nastaje neutralizacijom sulfatne kiseline (obrada kiselih tehnoloških otp. voda) u podpostrojenju za hidroseparaciju ovisit će o njegovim svojstvima i sastavu. Moguće ga je prodavati za korištenje u građevinarstvu ili zbrinjavati kao otpad. Šljaka se neće vraćati u proces već će se zbrinjavati kao otpad. Polipropilen iz akumulatora bi se trebao reciklirati u budućem planiranom postrojenju na drugoj lokaciji gdje će se isprati, samljeti i ekstrudirati u pelete za prodaju na tržište. Do njegovog puštanja u pogon, ovo postrojenje će prodavati lomljeni polipropilen. Separatori će se također zbrinjavati kao otpad. Konačno odlaganje otpada (ako će do njega doći kao načina zbrinjavanja otpada tvrtke ovlaštene za gospodarenje otpadom) kao i mogućnost korištenja u drugim industrijama ovisit će o njegovim karakteristikama (npr. sastav eluata). Sustav upravljanja

Page 17: Stručna podloga zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole [PDF 2.82

Sažetak za informiranje javnosti Zahtjeva za ishođenje okolišne dozvole za Centar za reciklažu akumulatora i baterija C.I.A.K. d.o.o. na lokaciji Zabok EKONERG d.o.o.

I-03-0135 14

Tvrtka C.I.A.K. ima certificiran ISO 14001 sustav upravljanja okolišem koji će uvesti i u upravljanje ovim postrojenjem. Postrojenje će posjedovati svu potrebnu dokumentaciju vezanu uz procese, uputstva rada, bilance materijala i energije, uz sustav kontrole, monitoring emisija i dr. Vodit će se evidencije o tokovima medija (ulaz-izlaz). U postrojenju će se provoditi odgovarajuće vođenje postrojenja od strane obučenih kvalificiranih radnika kao i dobro održavanje postrojenja. Radnici će se obučavati o odgovarajućim zadacima kao što je zaštita na radu, zaštita od požara, upravljanje procesima, provođenje nadzora i održavanja kao i postupci vezani uz zaštitu okoliša. Ulaz otpada je dobro poznat i ne može značajno varirati, radi se o otpadnim olovnim akumulatorima koji imaju svoje osnovne dijelove na koje se razdvajaju postupkom hidroseparacije nakon drobljenja. Vezano uz to, osnovni proces obrade (R4) taljenje i rafiniranje olova je poznat kao i otpad koji nastaje od separacije otpada (polipropilen, separatori, gips) i recikliranja olova (šljaka). Karakteristike nastalog otpada će se utvrđivati vanjskim analizama o čemu će ovisiti način zbrinjavanja nastalog otpada. Postupak primitka otpada i njegovo daljnje postupanje provodit će se u skladu s definiranom radnom uputom koja uključuje pravilno postupanje s opasnim i neopasnim otpadom unutar tvrtke i sve potrebne korake i radnje usmjerene zakonitom postupanju s otpadom i vođenju odgovarajuće evidencije. Vodit će se očevidnik otpada sa dnevnim stanjem čime se omogućuje prijem maksimalne količine otpada koja se može obraditi u postrojenju i prije obrade držati u prijemnom dijelu postrojenja. Provodit će se vizualni pregled zaprimljenog otpada u cilju provjere sa pratećom dokumentacijom. Ukoliko dokumentacija i ostali uvjeti odstupaju od unaprijed definiranog (ugovor, narudžba i sl.), dovezeni otpad neće se primiti na obradu te će se odvojiti i napraviti reklamacija prema dobavljaču otpada i otpad se vraća na postojeće skladište opasnog otpada u Zaboku. Po rješenju reklamacije otpad se ili predaje dalje na obradu izvan lokacije ili se u krajnjem slučaju vraća proizvođaču/vlasniku otpada. Operater će izraditi potrebne Planove, Pravilnike i druge dokumente vezane uz sprečavanje akcidenata kao i postupanje ako do njih dođe (osobito što se tiče požara) prema odredbama Zakona o zaštiti voda, Zakona o zaštiti od požara, Zakona o zaštiti okoliša i dr. Tijekom rada postrojenja vodit će se očevidnik o nastalim incidentima u postrojenju. Postrojenje je još u fazi izgradnje. U toku probnog rada trebat će izmjeriti buku u okolišu kako bi se utvrdilo zadovoljava li zakonom definirane granice za zonu s kojom graniči. Ukoliko se pokaže da je buka problem, u EMS će se uvesti i sustav upravljanja bukom. Očekuje se da ovo neće biti potrebno s obzirom na smještaj postrojenja u odnosu na naselja. Dozvolom će se propisati način zatvaranja postrojenja ukoliko i kad do njega dođe u smislu procedura čišćenja spremnika i procesnih uređaja, sustava odvodnje, sabirnih jama i dr. s ciljem osiguranja da postrojenje ne predstavlja opasnost za okoliš. Upravljanje sirovinama i pomoćnim tvarima, vodom i energijom

Page 18: Stručna podloga zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole [PDF 2.82

Sažetak za informiranje javnosti Zahtjeva za ishođenje okolišne dozvole za Centar za reciklažu akumulatora i baterija C.I.A.K. d.o.o. na lokaciji Zabok EKONERG d.o.o.

I-03-0135 15

Od mjera energetske efikasnoti primjenit će se sljedeće: Izolacija zgrade hidroseparacije i talionice sendvić blokovima i sendvić panelima na

krovu, Pojačana termoizolacija upravne zgrade kao i filterskog postrojenja, Toplinska izolacija peći i kotlova, Regulacija većine elektromotora frekventnim pretvaračima, Izbor rasvjete sa smanjenom potrošnjom el. energije.

Kroz nadzor i održavanje sustava, osobito onih koji troše energiju, održavat će se energetska efikasnost postrojenja. Pratit će se specifična potrošnja energije kao indikator energetske efikasnoti postrojenja. U postrojenju se neće koristiti sirovine značajnog stupnja toksičnosti čija zamjena se treba razmatrati. Izdvojena prašina iz dimnih plinova će se vraćati u proces čime se smanjuje proizvodnja otpada. Pratit će se potrošnja sirovina. Emisije u zrak Očekivane emisije u zrak, mjesta emisija kao i sustavi za smanjenje emisija navedeni su u tablici 3 u nastavku. Emisijske koncentracije usklađene su s nivoima emisija navedenima u RDNRT za proizvodnju neželjeznih metala vezanima uz primjenu NRT-a. U navedenom RDNRT navode se i emisije NO2, organskih spojeva i dioksina. Emisija NO2 će biti reducirana upotrebom kisika umjesto zraka za izgaranje čime se smanjuje produkcija termičkog NOx, a sadržaj dušika u prirodnom plinu je vrlo mali. Ne očekuje se emisija organskih spojeva i dioksina jer neće biti organskih onečišćenja tvari koje ulaze u peći. Emisije otpadnih voda Otpadni efluenti nastajat će od drobljenja akumulatora i hidroseparacije te obrade kiselih plinova. Ovi efluenti zbog svoje kiselosti, obrađivat će se neutralizacijom u neutralizacijskim spremnicima pomoću vapnenog mlijeka. Nastala otopina CaSO4 će se odvodnjavati u filter preši. Izdvojena voda će se vraćati u proces, a gips prodavati ili zbrinjavati kao otpad. Potencijalno onečišćene oborinske vode i vode od pranja kotača kamiona će se obrađivati u separatoru ulja s taložnicom prije ispuštanja. Tehnološke otpadne vode od eventualnih izlijevanja u pogonu i pranja pogona skupljat će se u tehnološkoj sabirnoj jami i prema mogućnostima vraćati u proces. Koncentrat će se skupljati u tehnološkoj sabirnoj jami odakle će se slati na zbrinjavanje izvan lokacije putem tvrtke ovlaštene za zbrinjavanje otpada. Sanitarne otpadne vode skupljat će se u sabirnoj jami odakle će se slati na zbrinjavanje, izvan lokacije, odnosno neće se obrađivati na lokaciji niti ispuštati. S obzirom na način gospodarenja otpadnim vodama u postrojenju nije definirano praćenje emisija otpadnih voda.

Page 19: Stručna podloga zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole [PDF 2.82

Sažetak za informiranje javnosti Zahtjeva za ishođenje okolišne dozvole za Centar za reciklažu akumulatora i baterija C.I.A.K. d.o.o. na lokaciji Zabok EKONERG d.o.o.

I-03-0135 16

Predložen je monitoring praćenja emisija potencijalno onečišćenih oborinskih voda nakon obrade na separatoru ulja s taložnicom (ispust V1). Granične vrijednosti emisija otpadnih voda u nacionalnom zakonodavstvu definirane su u Prilogu 1 Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13, 43/14) i to za ispuštanje u površinske vode: pH: 6,5 – 9,0 taložive tvari: 0,5 ml/lh suspendirana tvar: 35 mg/l teškohlapljive lipofilne tvari (ukupna ulja i masti): 20 mg/l ukupni ugljikovodici (mineralna ulja): 10 mg/l 3.4. Značajne emisije u zrak, vodu i tlo Emisije u zrak Emisije u zrak nastaju u procesu hidroseparacije te od procesa izgaranja goriva i procesa taljenja i rafinacije. Dio emisija su sekundarne i tercijarne emisije koje se javljaju tijekom punjenja/pražnjenja peći, a eliminiraju se putem usisnih hauba postavljenih iznad peći i aktivnosti u kojima se generiraju. U tablici 3 dan je pregled izvora emisija i njihovih karakteristika čije oznake odgovaraju oznakama u PRILOGU 2. Tablica 3: Očekivane emisije u zrak

Tehnološka jedinica ili direktno

povezana aktivnost

Izvor emisija Onečišćujuća tvar

Metoda za smanjenje

emisija Podaci o emisijama

Podpostrojenje hidroseparacije

Z1 – ispust apsorpcijske kolone, iznad gornje točke krova (15-16 m)

SO2 Apsorpcijska kolona/skruber

9500 m3/h SO2 < 200 mg/Nm3

Dimni plinovi KBP

Z2 – ispust podpostrojenja za čišćenje dimnih plinova visine 18 m

SO2, krute čestice, metali, NOx (pri izgaranju ELLU)

Komora za obaranje, ciklon, vrećasti filter

78.000 m3/h prašina <5 mg/Nm3 SO2 < 200 mg/Nm3 Metali II. razreda štetnosti (Pb) < 0,5 mg/m3 (pri masenom protoku od 2,5 g/h ili više) Metali III. razreda štetnosti (Cu, Sn, Sb) < 1 mg/m3 (pri masenom protoku od 5 g/h ili više) Za ELLU dodatno: NO2 < 300 mg/Nm3

Dimni plinovi prostora oko KBP, prostora za hlađenje lonaca i rafinacijskih kotlova

Vrećasti filter

Page 20: Stručna podloga zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole [PDF 2.82

Sažetak za informiranje javnosti Zahtjeva za ishođenje okolišne dozvole za Centar za reciklažu akumulatora i baterija C.I.A.K. d.o.o. na lokaciji Zabok EKONERG d.o.o.

I-03-0135 17

Dimni plinovi sagorijevanja rafinacijskog kotla 1

Z3 – ispust rafinacijskog kotla 1 visine 17,66 m

Pri izgaranju prirodnog plina: NOx, CO Pri izgaranju ELLU: SO2, krute čestice, NOx, CO

-

1050 m3/h Prema čl. 100 Uredbe o GVE (NN 117/12) za male uređaje za loženje Pri izgaranju prirodnog plina: GVE (dimni broj) = 0 CO < 100 mg/Nm3 NO2 < 200 mg/Nm3 Pri izgaranju ELLU: GVE (dimni broj) = 1 CO < 175 mg/Nm3 NO2 < 350 mg/Nm3

Dimni plinovi sagorijevanja rafinacijskog kotla 2

Z4 – ispust rafinacijskog kotla 2 visine 17,66 m

-

Emisije u vode Tijekom rada postrojenja nastajat će sanitarne otpadne vode, tehnološke otpadne vode i oborinske otpadne vode. Sanitarne otpadne vode ispuštat će se u vodonepropusnu sabirnu jamu odakle će se ispumpavati i zbrinjavati putem ovlaštene tvrtke koja gospodari sustavom javne odvodnje. Nastajat će u količini od cca 4 m3/dan dok će tehnoloških otpadnih voda nastajati maksimalno 500 l/dan. Tehnološke otpadne vode recirkuliraju u postrojenju, a tek njihov koncentrat se skuplja u tehnološkoj sabirnoj jami i odvozi na zbrinjavanje izvan lokacije putem ovlaštene tvrtke za zbrinjavanje otpada. Oborinske otpadne vode s prometnica i parkirališta kao i otpadne vode od pranja kotača kamiona obrađivat će se na separatoru ulja s taložnicom prije ispuštanja u rijeku Krapinu. Koncentracije/vrijednosti ključnih pokazatelja za ovaj tip otpadnih voda bit će ispod GVE za ispuštanja u površinske vode prema Prilogu 1. Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13, 43/14) za pokazatelje predložene u monitoringu emisija ovih otpadnih voda (navedeno u pog. 3.3). Utjecaj na zrak Emisije u zrak po svojim količinama nisu velike tako da se ne očekuje značajan utjecaj na zrak od rada postrojenja. Rafinacijski kotlovi (emisije od izgaranja) predstavljaju zapravo male uređaje za loženje snage tek 500 kW svaki. Najveći utjecaj imat će ispust postrojenja za otprašivanje budući da će ovdje nastajati emisija čestica s teškim metalima, prvenstveno olovom. Upotrebom visokoefikasnih vrećastih filtera ova emisija će biti smanjena na minimum.

Page 21: Stručna podloga zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole [PDF 2.82

Sažetak za informiranje javnosti Zahtjeva za ishođenje okolišne dozvole za Centar za reciklažu akumulatora i baterija C.I.A.K. d.o.o. na lokaciji Zabok EKONERG d.o.o.

I-03-0135 18

Utjecaj na vode (podzemne vode i tlo) Otpadne vode će nastajati u manjim količinama i neće se ispuštati već će se skupljati u vodonepropusnim sabirnim jamama odakle će se slati na zbrinjavanje. Ispuštat će se jedino oborinske vode s cesta i parkirališta te od pranja kotača kamiona nakon obrade u separatoru ulja s taložnicom i to u rijeku Krapinu. Utjecaj na vode će biti malen. Postrojenje se ne nalazi unutar zona zaštite izvorišta. Također se u postrojenju ne koriste veće količine opasnih tvari osobito tvari opasnih za okoliš. Od tvari opasnih za okoliš može se navesti jedino ELLU koje će biti samo rezervno gorivo, a skladištit će se u dvoplašnom čeličnom spremniku u podzemnoj betonskoj tankvani. U dijelovima pogona u kojima može doći do kemijskog oštećenja podova (hidroseparacija, talionica, skladišta olovne paste, olovnih rešetki, gipsa i polimera) pod će se premazati premazom otpornim na kemikalije. Sustav odvodnje bit će izveden vodonepropusno. Utjecaj na tlo i podzemne vode će tehničkim mjerama biti sveden na minimum. 3.5. Proizvodnja opasnog otpada i njegova obrada Radom postrojenja od opasnog otpada nastajat će šljaka/troska od taljenja i rafinacije olova te gips od neutralizacije kiseline iz akumulatora. Kategorizacija gipsa kao opasnog ili neopasnog otpada će se trebati provesti analizom realnih uzoraka otpada. O svojstvima i sastavu gipa ovisit će i njegov mogući plasman na tržište. Otpadni separatori također mogu biti opasni otpad ukoliko će biti onečišćeni opasnim tvarima. Mulj iz separatora ulja te tehnološke/sanitarne otpadne vode koje će se slati na zbrinjavanje mogu također biti opasni otpad. Povremeno će nastajati otpadne obloge od zamjene obloga peći za taljenje. U tablici 4 dan je pregled gospodarenja opasnim otpadom koji će nastajati tijekom rada postrojenja. Tablica 4: Gospodarenje opasnim otpadom nastalim radom postrojenja

Ključni broj i naziv otpada Opis otpada

Godišnja količina

proizvedenog otpada (t)

Godišnja količina

obrađenog otpada (t)

Postupak obrade otpada

Otpad skladišten na lokaciji, referentna oznaka s tlocrta /

dijagram toka

10 04 01* troska iz primarne i sekundarne proizvodnje

Čvrsti otpad, šljaka (troska) ostatak od taljenja i rafiniranja olova

805

Zbrinjavanje izvan lokacije postrojenja putem ovlaštene tvrtke za gospodarenje ovom vrstom otpada.

Oznaka 14 u Prilogu 2

19 02 05* muljevi od fizikalno/kemijske obrade koji sadrže opasne tvari

Gips, ukoliko se utvrdi da je prema svojstvima opasan otpad

4000

Zbrinjavanje izvan lokacije postrojenja putem ovlaštene tvrtke za gospodarenje ovom vrstom otpada.

Oznaka 32 u Prilogu 2

13 05 02* muljevi iz separatora ulje/voda

Mulj izdvojen u separatoru ulja s taložnicom

Nije poznato

Zbrinjavanje izvan lokacije postrojenja putem ovlaštene tvrtke za gospodarenje ovom vrstom otpada.

Direktno preuzimanje

Page 22: Stručna podloga zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole [PDF 2.82

Sažetak za informiranje javnosti Zahtjeva za ishođenje okolišne dozvole za Centar za reciklažu akumulatora i baterija C.I.A.K. d.o.o. na lokaciji Zabok EKONERG d.o.o.

I-03-0135 19

19 09 99 otpad koji nije specificiran na drugi način

Koncentrat tehnoloških otpadnih voda iz tehnološke sabirne jame

Nije poznato

Zbrinjavanje izvan lokacije postrojenja putem ovlaštene tvrtke za gospodarenje ovom vrstom otpada.

Direktno preuzimanje

19 12 11* ostali otpad (uključujući mješavine materijala) od mehaničke obrade otpada, koji sadrži opasne tvari

Separatori (ukoliko će se utvrditi analizama da su opasni otpad)

250

Zbrinjavanje izvan lokacije postrojenja putem ovlaštene tvrtke za gospodarenje ovom vrstom otpada.

Oznaka 26 u Prilogu 2

16 11 03* ostale obloge i vatrostalni otpad iz metalurških procesa, koji sadrži opasne tvari/ 16 11 04 ostale obloge i vatrostalni otpad iz metalurških procesa, koji nije naveden pod 16 11 03

Otpadni zid KBP-a Nije poznato

Zbrinjavanje izvan lokacije postrojenja putem ovlaštene tvrtke za gospodarenje ovom vrstom otpada.

Po nastanku odvoz u skladište opasnog otpada ove tvrtke locirano u blizini.

Radom postrojenja nastajat će i manje količine otpada od održavanja kao što je zauljeni otpad, otpadna ambalaža, otpadna ulja iz radnih strojeva i dr. Ovaj otpad će se držati u boksu za opasni otpad u strojarskoj radionici odakle će se predavati u skladište opasnog otpada ove tvrtke locirano u blizini. 4. PLANIRANJE ZA BUDUĆNOST (MJERE ZA SMANJENJE

NEGATIVNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ, REKONSTRUKCIJE, PROŠIRENJA)

Postrojenje je tek u fazi izgradnje tako da nema planova za budućnost u smislu poboljšanja, proširenja i rekonstrukcija.

Page 23: Stručna podloga zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole [PDF 2.82

PRILOG 1: LOKACIJA POSTROJENJA

 

LOKACIJA POSTROJE-NJA

Page 24: Stručna podloga zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole [PDF 2.82

LOKACIJA POSTROJENJA

Page 25: Stručna podloga zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole [PDF 2.82

LOKACIJA POSTROJENJA

Page 26: Stručna podloga zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole [PDF 2.82

LOKACIJA POSTROJENJA

Page 27: Stručna podloga zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole [PDF 2.82
gkovacic
Text Box
PRILOG 2: Tlocrt postrojenja s točkama emisije
gkovacic
Rectangle
gkovacic
Text Box
2
gkovacic
Line
gkovacic
Line
gkovacic
Text Box
11
gkovacic
Text Box
32
gkovacic
Line
gkovacic
Text Box
27
gkovacic
Text Box
32
gkovacic
Text Box
SKLADIŠTE GIPSA
gkovacic
Text Box
Z2
gkovacic
Oval
gkovacic
Oval
gkovacic
Oval
gkovacic
Text Box
Z3
gkovacic
Text Box
Z4
gkovacic
Text Box
Z1
gkovacic
Oval
gkovacic
Text Box
V1
gkovacic
Line
gkovacic
Text Box
21
gkovacic
Line
Page 28: Stručna podloga zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole [PDF 2.82

PRILOG 3: DIJAGRAM TOKA PROCESA HIDROSEPARACIJE, TALJENJA I RAFINACIJE

UDARNA DROBILICA

VIBRACIJSKO SITO

0 – 1 mm (olovna pasta s vodom)

FILTER PREŠA 1

FILTER PREŠA 2

POGAČA POGAĆA

VODA

VODA

VODA

VODA (pH<1)

VODA (pH<1)

PRIHVATNA KUTIJA

1 – 3 mm (olovo)

FILTER PREŠA 3

SEPARATOR

>3 mm (izdrobljene olovne rešetke, separatori i polipropilen)

Polipropilen

Punjenje jumbo vreća

HIDRO SEPARATORSITASTI TRANSPORTER

Separatori

Punjenje jumbo vreća

BAZEN

VODA

VODA

PRIHVATNA KUTIJA

Olovne rešetke

Gašeno vapno

VODA

Vapneno mlijeko

Otopina CaSO4

Skladište gipsa

POGAČA

VODA

VODA

APSORPCIJSKA KOLONA

Procesni plinoviProcesni plinovi

Z1Dopuna

vode

Prašina izdvojena u sustavu pročišćavanja dimnih plinova

postrojenja za taljenje i rafiniranje

Zasićenavoda za

pranje (pH<1)

Otpadni akumulatori

Procesniplinovi

Procesniplinovi

Page 29: Stručna podloga zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole [PDF 2.82

PEĆ

Na2CO3

Koks

Željezna strugotina

Ljevački lonac

Lonac za trosku

Sirovo olovo Troska

Privremeno skladište odljevaka

sirovog olova

Skladište troske

Z2

RAFINACIJSKI KOTAO 1

ODBAKRIVANJE

RAFINACIJSKI KOTAO 2

OMEKŠAVANJE

Sumpor + pirit

Mehaničke nečistoće i

oksidna šljaka

Olovo

Troska

STROJ ZA LIJEVANJE I PAKIRANJE

INGOTA

Olovo

Skladište gotove robe

PROSTOR ZA HLAĐENJE LONACA

USI

SNA

HA

UBA

US

ISN

A H

AUB

A

USI

SNA

HAU

BA

KOMORA ZA MIROVANJE (OBARANJE)

KOMORA ZA HLAĐENJE CIKLON

Oborena prašina

Prihvatna kutija 1

Čestice

VREĆASTI FILTER

Prihvatna kutija 2

Čestice

BU

NK

ER

O

LOV

NE

PA

STE

1

BU

NK

ER

O

LOV

NE

PA

STE

2

Podpostrojenje hidroseparacije

DIM

NJA

K

Vrućidimni plinovi

VREĆASTI FILTER

Dimni plinovi

Prihvatna kutija 3

Čestice

BU

NK

ER

3

Olovna pastaOlovo, olovne rešetke

Zrak za hlađenje

USI

SN

A H

AU

BA

KOMPRESORSKA STANICA

Komprimirani zrakza hlađenjegorionika

Komprimirani zrak za otresanje vreća

STANICA ZA PROIZVODNJU

KISIKAKisikKisik

MRSPrirodni plin

Prirodni plin Prirodni plin

Dimni plinovi

DIM

NJA

K

DIM

NJA

K

Dimni plinoviizgaranja

Dimni plinoviizgaranja

Z3 Z4