STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJEnovebojeznanja.hr/UserDocsImages/Dokumenti za web/Izvješće o... · Drugi je razlog da je prilikom prihvaćanja Strategije u Hrvatskom

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI

I TEHNOLOGIJE Izvješće o provedbi 24. listopada 2014. – 31. ožujka 2016.

Posebno stručno povjerenstvo za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i koordinaciju strategija i djelovanja na području obrazovanja i znanosti pri Uredu predsjednika Vlade RH 26. travnja 2016.

1

Sadržaj

1. Uvod ................................................................................................................................................................................................ 2

2. Sažetci provedbe Strategije ................................................................................................................................................... 5

2.1. Rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje ............................................... 6

2.2. Visoko obrazovanje ......................................................................................................................................................... 8

2.3. Obrazovanje odraslih .................................................................................................................................................. 10

2.4. Znanost i tehnologija ................................................................................................................................................... 12

2.5. Smjernice za provedbu Strategije .......................................................................................................................... 14

3. Preporuke za provedbu Strategije u 2016. godini .................................................................................................... 16

3.1. Rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje ............................................ 17

3.2. Visoko obrazovanje ...................................................................................................................................................... 23

3.3. Obrazovanje odraslih .................................................................................................................................................. 25

3.4. Znanost i tehnologija ................................................................................................................................................... 30

4. Tablični prikaz ciljeva, mjera i statusa provedbe ...................................................................................................... 31

4.1. Rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje ............................................ 32

4.2. Visoko obrazovanje ...................................................................................................................................................... 91

4.3. Obrazovanje odraslih ................................................................................................................................................133

4.4. Znanost i tehnologija .................................................................................................................................................152

4.5. Smjernice za provedbu strategije.........................................................................................................................171

2

1. Uvod

Hrvatski sabor Republike Hrvatske usvojio je 17. listopada 2014. godine Strategiju obrazovanja,

znanosti i tehnologije (u daljnjem tekstu: Strategija) koja je 24. listopada 2014. godine objavljena u

Narodnim novinama. Time započinje njezina provedba.

Ovo se izvješće sastoji od prikaza dosad započetih ili dovršenih mjera, prikaza glavnih nositelja

aktivnosti provedbe Strategije i prijedloga određivanja prioriteta u 2016. godini.

Rezultati provedbe navedeni su prema područjima Strategije (Rani i predškolski, osnovnoškolski i

srednjoškolski odgoj i obrazovanje; Visoko obrazovanje; Obrazovanje odraslih; Znanost i tehnologija;

Smjernice za provedbu Strategije). Uvodno poglavlje Strategije „Cjeloživotno učenje“ nije bilo razrađeno kroz mjere, nego kroz ciljeve koji se ostvaruju realizacijom mjera definiranim u pojedinim

područjima Strategije vezanim uz sve razine obrazovanja. Zbog toga nema posebnog prikaza

ostvarivanja tih ciljeva.

Vlada Republike Hrvatske je na 190. sjednici, održanoj 6. studenog 2014. godine, donijela Odluku o

osnivanju Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i

koordinaciju strategija i djelovanja na području obrazovanja i znanosti pri Uredu predsjednika Vlade

RH (Klasa: 022-03/14-04/430, Ur. broj: 50301-04/04-14-3) (u daljnjem tekst: Povjerenstvo).

Povjerenstvo je imenovano na razdoblje od četiri godine. Time je ostvarena prva mjera predviđena

Smjernicama za provedbu Strategije, 1. cilj: Osigurati provedbeni okvir za ostvarivanje Strategije,

mjera 1.1.: Osnovati Posebno stručno povjerenstvo pri Uredu predsjednika Vlade RH za provedbu

Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i koordinaciju strategija i djelovanja na području

obrazovanja i znanosti.

Tijekom rada na pisanju Strategije (u kojem je volonterski sudjelovalo oko 130 stručnjaka raznih

profila) obavljeni su mnogi razgovori (sastanci, okrugli stolovi, tribine, savjetovanja, dvomjesečna javna rasprava) s raznim dionicima sustava odgoja, obrazovanja i znanosti (Hrvatskom akademijom

znanosti i umjetnosti, Hrvatskom zakladom za znanost, nacionalnim vijećima, agencijama, sindikatima

zaposlenicima u obrazovanju i znanosti, ravnateljima javnih instituta, zaposlenicima na svim razinama

sustava, udrugama ravnatelja škola i vrtića, djelatnicima u sustavu specijalnog obrazovanja, senatima

sveučilišta, zajednicom veleučilišta i visokih škola, studentskim i učeničkim predstavnicima,

nevladinim udrugama u području obrazovanja, predstavnicima svih parlamentarnih stranaka,

županijskim pročelnicima i voditeljima ureda državne uprave). Na taj je način široka stručna javnost

upoznata sa Strategijom, ali i potaknuta na suradnju u njezinom provođenju. Pokazalo se da Strategija

ima široku podršku ne samo stručne javnosti, nego i one šire te medija i politike (samo je jedna

stranka /HDZ/ prilikom izglasavanja Strategije u Hrvatskom saboru bila suzdržana, ali ne zbog

primjedbi na samu Strategiju, nego zbog – po njezinu mišljenju – nedovoljnih sredstava predviđenih za

provođenje mjera).

Takva se podrška odrazila i na provođenje Strategije u razdoblju od njezina donošenja do kraja prvog

tromjesečja 2016. godine, odnosno u vremenskom razdoblju koje je obuhvaćeno ovim izvješćem.

Mnogi dionici sustava uskladili su svoje djelovanje s mjerama predviđenima Strategijom. Radeći na

ovom izvješću, nastojali smo prikupiti što više podataka od raznih dionika, ali smo se, s obzirom na

zadani rok za njegovo podnošenje, morali ograničiti samo na najvažnije (ministarstva, agencije,

nacionalna vijeća, Rektorski zbor, organizacije civilnog društva). Iz podataka kojima raspolažemo,

međutim, proizlazi da je Strategija naišla na odjek u mnogim školama, udrugama, na pojedinim

fakultetima i institutima i da se provodi na mnogim mjestima u Hrvatskoj, iako se o tome ne izvještava

sustavno. Napose je na širok odjek naišla Cjelovita kurikularna reforma (koja je u poglavlju Rani i

predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje navedena kao 2. cilj: Provesti

cjelovitu kurikularnu reformu).

3

Važno je naglasiti kako Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije predstavlja jedan od ex-ante

preduvjeta i temelja „Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali“ (ESF), odnosno njegovog

tematskog cilja 10: Ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje i strukovno osposobljavanje za vještine i

cjeloživotno učenje. Za taj su cilj trenutno planirane aktivnosti u ukupnoj vrijednosti od 511 milijuna

eura kroz programsko razdoblje.

U svrhu daljnjeg što boljeg informiranja javnosti, ali i poticanja provedbe Strategije, osmišljen je

projekt Nove boje znanja. Tim je projektom osiguran jedinstveni vizualni identitet Strategije koji

omogućava njezinu prepoznatljivost, a jednostavnim porukama izvještava javnost o glavnim ciljevima

Strategije. U sklopu projekta Nove boje znanja izrađen je logotip projekta, tiskana je Strategija zajedno

s knjižicama u kojima se prikazuju njezini pojedini segmenti te pokrenuta mrežna stranica

www.novebojeznanja.hr na kojoj se može naći cjeloviti tekst Strategije, sažeti prikaz ciljeva i mjera s

trenutačnim stanjem njihove provedbe, vijesti vezane uz provedbu Strategije, repozitorij dokumenata

na temelju kojih je Strategija rađena, a javnosti je dana mogućnost postavljanja pitanja pojedinim

članovima Povjerenstva putem online obrasca. Stranica ima poveznicu na mrežnu stranicu

www.kurikulum.hr na kojoj su dostupne detaljnije informacije vezane uz Cjelovitu kurikularnu

reformu. Mladi dizajneri sa Studija dizajna Sveučilišta u Zagrebu izradili su u okviru projekta i kratke

animacije prikladne za prikazivanje na televiziji i Internetu. U tijeku je i priprema engleskog prijevoda

Strategije.

Za potrebe Posebnog stručnog povjerenstva i njegovog praćenja i planiranja provedbe Strategije

sklopljen je ugovor između MZOS-a i Instituta Ruđer Bošković o implementaciji i održavanju

softverske aplikacije za upravljanje projektima Redmine u koji se redovito unose sve provedene

aktivnosti.

Dana 16. rujna 2015. godine Povjerenstvo je u zgradi Vlade RH održalo tiskovnu konferenciju na kojoj

je predstavljen projekt Nove boje znanja. Prezentacija je iskorištena i za izvještavanje javnosti o dotad

započetim i provedenim mjerama. Veliko zanimanje javnosti bilo je iskazano i na Facebook razgovoru

s članovima Povjerenstva održanom 17. rujna 2015. godine.

Iz pristiglih je izvještaja razvidno da je u promatranom razdoblju započela provedba 122 mjere

predviđene Strategijom i to iz svih njezinih segmenata, a da je u potpunosti provedeno 17 mjera.

Moguće ja da neke ustanove, tijela i udruge rade na provedbi još nekih mjera, o čemu nas, međutim,

nisu obavijestili.

Iako je riječ o velikom broju aktivnosti koje su u provedbi, Akcijskim je planom bio predviđen početak

rada na većem broju mjera. Za ovo kašnjenje u provedbi nekih mjera postoji nekoliko razloga. Prvi je

taj da provedba pojedinih mjera ovisi o prethodnoj provedbi drugih, pa kašnjenje u realizaciji jedne

mjere izaziva lančano kašnjenje njih nekoliko.

Drugi je razlog da je prilikom prihvaćanja Strategije u Hrvatskom saboru RH amandmanom iz

prijedloga Strategije izuzet Akcijski (terminski) plan, pa je Povjerenstvo dobilo zadaću izraditi novi i

dati ga na usvajanje Vladi RH. Usuglašavanje Akcijskog plana s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i

sporta te drugim dionicima trajalo je dulje od predviđenog roka, kao i postupak njegovog usvajanja na

Vladi RH, tako da je napokon usvojen na 246. sjednici Vlade održanoj 2. rujna 2015. godine. Kako je od

izrade Akcijskog plana do njegova usvajanja prošlo više od šest mjeseci, već su u trenutku prihvaćanja

neki rokovi za provedbu mjera bili nerealni, dok se za neke druge moglo predvidjeti da ih neće biti

moguće ostvariti. Vlada RH trebala bi provesti što skoriju korekciju Akcijskog plana u svrhu

određivanja ostvarivih rokova za provođenje mjera.

Treći je razlog politička odluka bivšeg saziva MZOS-a da se provedba usmjeri gotovo isključivo na

Cjelovitu kurikularnu reformu, pa je izostala podrška provedbi ostalih ciljeva i mjera. Iako je provedba

Cjelovite kurikularne reforme zahtijevala znatni angažman MZOS-a i agencija (AZOO i ASOO), trebalo

je više pažnje posvetiti i ostalim ciljevima, pogotovo onima čije je ostvarenje bitno i za uspješno

ostvarivanje same kurikularne reforme (Unaprijediti razvojni potencijal odgojno-obrazovnih

4

ustanova; Podići kvalitetu rada i društvenog ugleda učitelja; Unaprijediti kvalitetu rukovođenja

odgojno-obrazovnim ustanovama; Razviti cjelovit sustav podrške učenicima; Osigurati optimalne

uvjete rada odgojno-obrazovnih ustanova; Ustrojiti sustav kvalitete odgojno-obrazovnih ustanova).

Povjerenstvo je uspjelo (uz podršku nekih dionika, poput Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje i

Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja) pokrenuti rad i na ostvarivanju nekih od tih

ciljeva, dok se na nekima radilo u sklopu redovitih aktivnosti raznih tijela, ustanova i udruga.

Četvrti razlog za nepridržavanje rokova leži u činjenici da je u četvrtom tromjesečju prošle godine

djelovala tehnička vlada, a da se i sastavljanje nove vlade produljilo na veći dio prvog tromjesečja ove

godine, čime je u gotovo polugodišnjem razdoblju pokretanje novih projekata bilo uglavnom

onemogućeno. Jedna od posljedica je i kašnjenje s povlačenjem sredstava iz EU fondova, a što je opet

imalo za posljedicu odgađanje provedbe mjera za koje je bilo predviđeno financiranje iz tih izvora.

Posebnu poteškoću ovdje predstavlja što nije provedena mjera u nadležnosti MZOS-a „Izrada i

donošenje programa razvoja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja“, a koja predstavlja ex-ante

uvjet pristupa ESF sredstvima u ovim investicijskim prioritetima.

Posebnu poteškoću u provedbi dijela mjera čini što još nisu formirana sva sektorska vijeća, čime se

otežava usklađivanje mjera Strategije sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.

Napokon, moramo napomenuti da za rad Povjerenstva nisu bila predviđena nikakva sredstva, što je

svakako bila dodatna prepreka organiziranju potrebnih skupova, savjetovanja i projekata.

5

2. Sažetci provedbe Strategije

6

2.1. Rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje

U području ranog i predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, Strategija

postavlja osam ciljeva:

1. Unaprijediti razvojni potencijal odgojno-obrazovnih ustanova

2. Provesti cjelovitu kurikularnu reformu

3. Izmijeniti strukturu osnovnog obrazovanja

4. Podići kvalitetu rada i društveni ugled učitelja

5. Unaprijediti kvalitetu rukovođenja odgojno-obrazovnim ustanovama

6. Razviti cjelovit sustav podrške učenicima

7. Osigurati optimalne uvjete rada odgojno-obrazovnih ustanova

8. Ustrojiti sustav osiguravanja kvalitete odgoja i obrazovanja

Ti su ciljevi definirani s 39 podciljeva i ukupno 164 mjere za njihovo ostvarivanje.

Najviše je aktivnosti pokrenuto u sklopu Cilja 2: Provesti cjelovitu kurikularnu reformu. Ovaj je cilj

postavljen kao prioritet MZOS-a u protekloj godini i kao takav je dobio i najveću materijalnu i

organizacijsku podršku. Ekspertna radna skupina započela je s radom u veljači 2015. godine. Izrada

planiranih kurikularnih dokumenata u kojoj je sudjelovalo 436 članova stručnih radnih skupina, 50

djelatnika MZOS-a i nacionalnih agencija, kao i 218 stručnih konzultanata zaključena je koncem veljače

objavljivanjem 52 kurikularna dokumenta koji su predmet stručne rasprave. Stručna rasprava o svim

kurikularnim dokumentima traje do 1. svibnja 2016. godine, nakon čega slijedi još i javna rasprava

otvorena najširoj javnosti.

U sklopu Cilja 4: Podići kvalitetu rada i društveni ugled učitelja, ekspertna skupina imenovana od

Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje izradila je Okvir nacionalnog standarda kvalifikacija za

učitelje u osnovnim i srednjim školama. Izrada i usvajanje standarda kvalifikacija koje slijedi je važan

iskorak ka daljnjoj profesionalizaciji učiteljskog zanimanja. Prihvaćeni Okvir predstavlja podlogu za

razvoj visokoškolskih kurikuluma za učiteljske i nastavničke studije, pruža smjernice programima

stručnog usavršavanja učitelja, te se može koristiti i kao izvrstan alat za samoanalizu

učitelja/nastavnika u kontekstu profesionalnog razvoja. U postupku je također i izrada Etičkog

kodeksa za učitelje koji će biti objavljen u listopadu 2016. godine.

Na ostvarenju Cilja 5: Unaprijediti kvalitetu rukovođenja odgojno-obrazovnim ustanovama, radila je

ekspertna skupina imenovana od MZOS-a. Rad ekspertne skupine, koja je striktno slijedila

metodologiju izrade standarda prema uputama HKO-a, rezultirao je (1) izradom standarda zanimanja

ravnatelja, (2) sistematizacijom skupova ishoda učenja za ravnatelje; (3) izradom standarda

kvalifikacija za ravnateljsku profesiju. Ekspertna skupina je pripremila i model licenciranja ravnatelja

koji se mora usuglasiti s MZOS-om.

U sklopu provedbe mjera za ostvarenje Cilja 6: Razviti cjelovit sustav podrške učenicima, najveći broj

aktivnosti pokrenule su organizacije civilnog društva, uglavnom u suradnji sa školama i inozemnim

partnerima. Proveden je veliki broj programa usmjerenih podršci učenicima/djeci i roditeljima,

školama i učiteljima, asistentima u nastavi, različitim oblicima inkluzije. Provedeni su i provode se

brojni programi kojima se potiče volontiranje, pruža posebna podrška darovitim učenicima, organizira

slobodno vrijeme mladih, uči vršnjačka medijacija i vršnjačka podrška. Provode se treninzi životnih

vještina i posebno se puža potpora djeci s poteškoćama u razvoju i mladima s invaliditetom. Pokazuje

se da je otvaranje prostora organizacijama civilnog društva za sudjelovanjem u provedbi Strategije

ostvarilo izniman rezultat.

7

Ostvarivanje Cilja 7: Osigurati optimalne uvjete rada odgojno-obrazovnih ustanova u najvećoj je mjeri

u nadležnosti Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i jedinica lokalne i

regionalne samouprave. Osnovni su podciljevi „Ujednačavanje uvjeta rada u odgojno-obrazovnim

ustanovama“ i „Uspostava optimalne mreže odgojno-obrazovnih ustanova“. Od strane MZOS-a su

pokrenute aktivnosti izrade hodograma vezanih uz izradu nove mreže škola.

U okviru projekta „Lokalna partnerstva za zapošljavanje“, kojega vodi Hrvatski zavod za zapošljavanje,

osnovana su lokalna partnerstva za zapošljavanje u svim hrvatskim županijama. Osnivanje ovih tijela

važno je za formiranje planiranih regionalnih kooperacijskih odbora koji skrbe o razvoju strukovnog

obrazovanja u županijama.

U sklopu Cilja 7. nalazi se i projekt cjelovite informatizacije odgojno-obrazovnog procesa i procesa

poslovanja škola za koji su započete pripreme u sklopu šireg projekta E-škole koji provodi CARNet.

U sklopu ostvarivanja Cilja 8: Ustrojiti sustav osiguravanja kvalitete odgoja i obrazovanja, provedene

su važne mjere koje se odnose na upravljanje sustavom osiguravanja kvalitete i pokretanja razvojnih

mehanizama unapređivanja samovrednovanja škola i uvođenja vanjskog vrednovanja škola. U MZOS-u

je ustrojen Odjel za osiguravanje kvalitete u Upravi za odgoj i obrazovanje. Agencija za strukovno

obrazovanje i obrazovanje odraslih dobila je projekt u okviru Erasmus+ programa koji je usmjeren

podršci mehanizmima osiguranja kvalitete strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te

unapređivanju procesa samovrednovanja u kontekstu provedbe programa EQAVET mreže. Nacionalni

centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja osnovao je Stručno povjerenstvo za podršku razvoju

sustava vanjskoga vrednovanja odgojno obrazovnih ustanova i Stručni tim za razvoj modela vanjskoga

vrednovanja odgojno-obrazovnih ustanova koji je u procesu izrade završne verzija dokumenta o

kriterijima i mjerljivim pokazateljima kvalitete odgojno-obrazovnih ustanova.

U 2015. godini započete su, dakle, aktivnosti u svim područjima osim u području ostvarivanja Cilja 1:

Unaprijediti razvojni potencijal odgojno-obrazovnih ustanova koje nisu niti planirane u 2015. godini te

u području ostvarivanja Cilja 3: Izmijeniti strukturu osnovnog obrazovanja. Prva mjera toga cilja -

Projektiranja modela promjene strukture sustava odgoja i obrazovanja - u nadležnosti je Vlade RH te je

zbog političkih promjena odgođena za 2016. godinu.

Razvojni prioriteti i preporuke za provedbu Strategije u 2016. godini u području ranog i predškolskog,

osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja nalaze se u poglavlju s preporukama.

8

2.2. Visoko obrazovanje

U području visokog obrazovanja, Strategija postavlja osam ciljeva:

1. Unaprijediti studijske programe dosljednom provedbom postavki bolonjske reforme i

redefinirati kompetencije koje se njima stječu

2. Ustrojiti kvalitetan binarni sustav visokog obrazovanja usklađen s nacionalnim potrebama i

načelom učinkovita upravljanja visokim učilištima

3. Osigurati kvalitetnu kadrovsku strukturu visokih učilišta kao osnovu za unapređenje kvalitete

visokog obrazovanja

4. Osigurati učinkovit i razvojno poticajan sustav financiranja visokih učilišta

5. Osigurati zadovoljavajuće prostorne i informacijsko-komunikacijske resurse visokih učilišta

6. Unaprijediti studentski standard uz posebnu skrb za socijalnu dimenziju studiranja

7. Internacionalizirati visoko obrazovanje i jače ga integrirati u europski i svjetski

visokoobrazovni prostor

8. Osigurati primjerenu važnost kulture kvalitete i načela odgovornosti u visokom obrazovanju

Ti su ciljevi definirani s 31 podciljem i ukupno 87 mjera za njihovo ostvarivanje.

U okviru provedbe Cilja 1: Unaprijediti studijske programe dosljednom provedbom postavki bolonjske

reforme i redefinirati kompetencije koje se njima stječu najvažnije su aktivnosti koje visoka učilišta

provode kroz projekte definiranja standarda zanimanja i standarda kvalifikacija. U okviru tih projekata

provodi se i usklađivanje ishoda učenja studija s kompetencijama koje se tim studijima stječu i

kvalifikacijama koje se studentima dodjeljuju. U okviru OP Razvoj ljudskih potencijala 2007.-2013.

(IPA) provedeno je 8 projekata koji su razvili oko 10 standarda zanimanja i standarda kvalifikacija u

visokom obrazovanju. U tijeku su pripreme za provedbu konzultacija o izrađenim standardima s

uspostavljenim sektorskim vijećima.

U okviru istog OP-a (ESF) odobreno je financiranje 30 projekata kojima se izrađuje veći broj standarda

zanimanja i standarda kvalifikacija čime se i pripadajući studijski programi usklađuju sa standardima

kvalifikacija. Projekti su u tijeku i završavaju u prvoj polovici 2016.

Većina mjera iz Cilja 2: Ustrojiti kvalitetan binarni sustav visokog obrazovanja usklađen s nacionalnim

potrebama i načelom učinkovita upravljanja visokim učilištima predviđena je akcijskim planom tek

kasnijih godina. Najvažnija aktivnost kojoj je aktivno pristupilo Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih

potencijala (NVRLJP) je izrada mehanizama za utvrđivanje društvenih potreba po kompetencijama.

MZOS je u okviru provedbe projekta „Potpora radu HKO Sektorskih vijeća i ostalih dionika u procesu

provedbe HKO-a“ pokrenuo izradu studije o projekcijama budućih potreba tržišta rada s Ekonomskim

institutom koja će biti javno predstavljena u travnju 2016. godine. Izrada studije financirana je iz

projekta ESF-a. U svibnju 2015. godine NVRLJP je donio Preporuke o sektorski usmjerenom pristupu u

definiranju upisnih kvota u srednjoškolskom i visokom obrazovanju za 2015. godinu, a u prosincu

2015. i Preporuke o primjeni Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira u području visokog obrazovanja.

Najvažnije aktivnosti Cilja 3: Osigurati kvalitetnu kadrovsku strukturu visokih učilišta kao osnovu za

unapređenje kvalitete visokog obrazovanja koje su Akcijskim planom predviđene za 2016. odnose se

na programe unaprjeđenja kompetencija nastavnika u sustavu visokog obrazovanja. Za provedbu ove

mjere MZOS je formirao radnu grupu koja je počela s radom, a očekuje se prijava Erasmus+ K3

projekta s tom temom koja bi omogućila financiranje aktivnosti u okviru ove mjere. Srce u 2016. godini

planira započeti rad na uspostavi i izradi cjelovitog obrazovnog programa u području primjene metoda

i alata e-učenja, odnosno primjeni novih tehnologija u obrazovanju prvenstveno namijenjenih

nastavnicima visokih učilišta.

9

Dio mjera koje se odnose na promjene u metodologiji vrednovanja rada nastavnika nije bilo moguće

provesti jer su te mjere vezane uz donošenje i potpisivanje Kolektivnog ugovora. Te mjere trebalo bi

provesti što prije jer je metoda koja se trenutno koristi kočnica provedbi niza drugih mjera ove

Strategije.

Većina mjera u okviru Cilja 4: Osigurati učinkovit i razvojno poticajan sustav financiranja visokih

učilišta nije provedena, dijelom zbog kašnjenja u potpisivanju programskih ugovora, a dijelom i zbog

kasnog donošenja proračuna. Nažalost, iz prihvaćenog proračuna nije jasno kako će Vlada provesti

mjere u njezinoj nadležnosti.

Mjere predviđene u okviru Cilja 5: Osigurati zadovoljavajuće prostorne i informacijsko-komunikacijske

resurse visokih učilišta su dugoročne. Provedba nekih mjera kao na pr. 5.1.1. ili 5.2.5 je započela u

skladu s Akcijskim planom, ali će te mjere dati rezultate tek u sljedećim godinama.

Provedba nekih mjera u okviru Cilja 6:. Unaprijediti studentski standard uz posebnu skrb za socijalnu

dimenziju studiranja je u startu ponešto kasnila, ali je u međuvremenu formirana Nacionalna skupina

za unaprjeđenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja koja je izradila plan rada, a do kraja travnja

bit će predložen i Akcijski plan za unaprjeđenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja kojim bi se

zahvatila većina mjera iz ovog cilja.

Mjere iz Cilja 7: Internacionalizirati visoko obrazovanje i jače ga integrirati u europski i svjetski

visokoobrazovni prostor vezane uz povećanje mobilnosti studenata i nastavnika uglavnom su

implementirane i programi stipendiranja postoje. Osjeća se potreba povećanja broja stipendija kako za

naše doktorande koji bi doktorski studij izvodili u inozemnim visokim učilištima, tako i za strane

doktorande koji bi upisali doktorske studije na našim visokim učilištima. Uz to, u okviru Erasmus+ K3

projekta ROCCO izrađene su smjernice za uključivanje hrvatskih visokih učilišta u združene studije, a

do kraja projekta (kraj travnja) izradit će se i prijedlozi izmjena zakonskog okvira za razvoj,

akreditaciju i provođenje združenih studijskih programa.

Najvažnije aktivnosti vezane uz Cilj 8: Osigurati primjerenu važnost kulture kvalitete i načela

odgovornosti u visokom obrazovanju ovise o pripremi izmjena Zakona o kvaliteti u visokom

obrazovanju kojima bi trebalo definirati i osiguravanje kvalitete u prekograničnom visokom

obrazovanju što dosadašnjim zakonskim okvirom nije bilo obuhvaćeno.

10

2.3. Obrazovanje odraslih

U području Obrazovanje odraslih Strategija postavlja četiri cilja:

1. Osigurati preduvjete za povećanje uključenosti odraslih u procese cjeloživotnog učenja i

obrazovanja

2. Unaprijediti i proširiti učenje, obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje kroz rad

3. Uspostaviti sustav osiguravanja kvalitete u obrazovanju odraslih

4. Poboljšati organiziranost, financiranje i upravljanje procesima obrazovanja odraslih

Ti su ciljevi definirani s 9 podciljeva i ukupno 34 mjere za njihovo ostvarivanje.

U svrhu učinkovitog provođenja ovog područja strategije dana 8. svibnja 2015. godine Povjerenstvo je

formiralo trinaestočlanu Ekspertnu skupinu za praćenje i planiranje provedbe strategije obrazovanja

odraslih, pod vodstvom doc. dr. sc. Tihomira Žiljaka, a koje je bilo sastavljeno od predstavnika, pučkih

otvorenih učilišta (2), strukovne škole, ASOO-a (2), MRMS-a, HZZ-a, MZOS-a, Sveučilišta (2), HUP-a,

HOK-a i organizacija civilnog društva. Ekspertna skupina je do prosinca 2015. godine izradila prijedlog

programa razvoja sustava obrazovanja odraslih kojim je postojeće mjere Strategije razradila u ukupno

82 konkretne pripadajuće aktivnosti za koje su identificirani preduvjeti, termini, nositelji provedbe, te

izvori financiranja usklađeni sa Operativnim programom „Učinkoviti ljudski potencijali“. Od

predloženih aktivnosti 23 je trebalo početi, a 10 i završiti tijekom 2016. godine. Za najmanje 57

aktivnosti identificirana je mogućnost isključivog ili parcijalnog financiranja kroz ESF u okviru

trenutno imenovanih projektnih aktivnosti („project pipeline“), u skladu sa specifičnim ciljevima i

investicijskim prioritetima. Ovo je komunicirano i prema Posredničkom tijelu razine 1 pri MZOS-u

tijekom listopada i studenog 2015. godine, kroz dokument „Uključivanje mjera i aktivnosti Strategije

znanosti obrazovanja i tehnologije iz područja Obrazovanja odraslih u postojeće ESF operacije“.

Na razini provedbe zadanih mjera strategije i termina akcijskog plana, od ukupno 34 mjere u ovoj

dionici strategije, 18 ih je definirano kao kontinuirano, a od 16 aktivnosti određenih terminom,

završetak prvih pet predviđen je do kraja 2016. godine. S obzirom na to podatak kako niti jedna mjera

nije završena ne znači da je terminski plan u pogledu finalizacije još prekršen. Međutim, za šest

kontinuiranih mjera nije zaprimljena nikakva informacija o napretku ili pokretanju, kao ni za sedam

drugih koje su trebale otpočeti do ožujka 2016. godine, odnosno od 27 aktivnosti koje bi do sada

trebale biti u provedbi aktivno ih je tek oko polovice (14), što ukazuje na bitno odstupanje od

inicijalnih terminskih ciljeva ovog područja strategije.

U cilju 1: Osigurati preduvjete za povećanje uključenosti odraslih u procese cjeloživotnog učenja i

obrazovanja ostvaren je najveći napredak, te je u tijeku 13 od predviđenih 18 mjera o kojima su

prvenstveno izvještavali ASOO, HZZ, MRMS te pojedina ministarstva za područja svoje nadležnosti,

većinom u okviru projektnih aktivnosti.

U cilju 2: Unaprijediti i proširiti učenje, obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje kroz rad postoje

dvije mjere, od kojih se provodi ona usmjerena razradi specifičnih prioritetne programe obrazovanja,

osposobljavanja i usavršavanja za manja i srednja poduzeća, za postojeće i potencijalne poduzetnike.

U cilju 3: Uspostaviti sustav osiguravanja kvalitete u obrazovanju odraslih, Povjerenstvo raspolaže

informacijama o početku tek jedne od 8 predviđenih mjera (unaprijediti kriterije i provedbu efikasne

savjetodavne pomoći agencija obrazovnim ustanovama u procesu akreditacije i reakreditacije

programa obrazovanja odraslih), koja se odvija u okviru redovnih aktivnosti ASOO-a.

u cilju 4: Poboljšati organiziranost, financiranje i upravljanje procesima obrazovanja odraslih također

je započela provedba tek jedne od šest predviđenih mjera „Definirati postupke koordiniranja državnih

11

i nedržavnih sudionika u usklađivanju i razvoju sustava obrazovanja odraslih“, od strane Nacionalnog

vijeća za razvoj ljudskih potencijala.

Bitno zaostajanje u ostvarivanju ciljeva 3 i 4 proizlazi iz tri uzroka:

Prvo, izostanak izvještavanja od strane Ministarstva znanosti obrazovanja i tehnologije, koje je

eksplicitno navedeno kao nadležno za 11 aktivnosti ove dionice, od toga 7 iz trećeg cilja (čemu valja

pribrojiti i aktivnost 4 koja za četiri mjere navodi kao nositelje „nadležna ministarstva“). Bez

jednoznačnog određenja nositelja (u izvještavanju je utvrđena određena kolizija oko identifikacije

projektnih nositelja), kao i bez snažne i konstruktivne uključenosti dionika sa zakonskim mandatom

regulatorne i koordinativne aktivnosti u području obrazovanja odraslih, ostvarenje strategije

obrazovanja odraslih nije moguće.

Drugo, normativno uređenje područja obrazovanja odraslih, odnosno prilagodba Zakona o

obrazovanju odraslih i pripadajućih pravilnika kao pretpostavka mnogih aktivnosti, posebno u svrhu

ispunjavanja cilja 3 i 4. Nažalost, Povjerenstvo ni Ekspertna radna skupina praćenje i planiranje

provedbe strategije obrazovanja odraslih nisu upućeni niti su uključeni u razvoj zakona o Obrazovanju

odraslih.

Treće, s obzirom da je redovno javno financiranje obrazovanja odraslih izrazito oskudno, u ovom

segmentu Strategije postoji veći broj mjera i aktivnosti financiranje provođenja kojih je planirano u

okviru treće prioritetne osi Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014-2020, čemu je

usmjeren, specifični cilj „10.iii.3 Unaprjeđenje kvalitete i relativnosti obrazovnog sustav za odrasle i

podrška ostalima te unaprjeđenje njihovih vještina i kompetencija.“ Ovdje je neposredna prepreka

nemogućnost početka projekata do ispunjavanja ex-ante uvjeta vezanih uz strategiju strukovnog

obrazovanja. Zaseban rizik proizlazi iz potrebe za pravovremenog i detaljnog programiranja,

planiranja i izrade sažetaka za operacije („project pipeline“), u skladu sa prijedlozima Ekspertne radne

skupine. Aktivnosti čija je provedba planirana u 2016. godini trebale su imati finalizirane sažetke do

kraja prvog kvartala 2016. godine, sa čime Povjerenstvo nije upoznato. Bez snažnog angažmana i

koordinacije tijela nadležnih za provedbu pojedinih mjera kao korisničkih institucija, Strategija u ovom

aspektu neće biti provediva.

12

2.4. Znanost i tehnologija

U području Znanost i tehnologija Strategija postavlja šest ciljeva:

1. Brzo pokretanje promjena u sustavu visokog obrazovanja i znanosti

2. Međunarodno kompetitivna javna sveučilišta i javni znanstveni instituti u hrvatskome

visokoobrazovnom i istraživačkom prostoru koji stvaraju novu znanstvenu, društvenu,

kulturnu i gospodarsku vrijednost

3. Okruženje koje omogućuje i potiče interakcijske i transferne mehanizme suradnje istraživačke

zajednice s inovativnim gospodarstvom i društvenim djelatnostima

4. Sveučilišta, veleučilišta i znanstveni instituti uključeni u procese pametne specijalizacije i s

njima povezane smjernice tehnološkog razvoja

5. Nacionalne istraživačke i inovacijske infrastrukture s javnim pristupom, uz uključivanje u

europske infrastrukture i povezivanje s njima

6. Rast ulaganja u istraživanje i razvoj unaprjeđenjem sustava javnog financiranja te poticanjem

ulaganja poslovnog i društvenog sektora u istraživanje i razvoj

Ti su ciljevi definirani s 28 mjera za njihovo ostvarivanje.

S motrišta provedbe, većina strateških mjera vezanih uz znanost i tehnologiju su trajne i odnose se na

razdoblje do 2020., u kojem će se ostvarivati strateški ciljevi i postupno unaprjeđivati, kako

istraživanje i razvoj u Republici Hrvatskoj tako i hrvatski sustav visokog obrazovanja i znanosti.

Međutim, za većinu mjera, početak provedbe je „odmah“, zbog globalne dinamike znanosti i

tehnologije te ubrzanja apsorpcije sredstava iz europskih fondova.

Ostvarenje strateških ciljeva i mjera provodi se unutar institucijskog okvira visokog obrazovanja,

znanosti i tehnologije (Vlada – Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Nacionalno vijeće za

znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, Agencija za znanost i visoko obrazovanje, Hrvatska

zaklada za znanost). Institucijski okvir je dobro postavljen, ali nedovršen i nedovoljno financiran, a u

području strateškog upravljanja istraživanjem, razvojem i inovacijama tek je u začetku. Strategija

postavlja zadaće razvitka sve četiri njegove sastavnice: strateško upravljanje putem izrade politika,

ponajprije u domeni Vlade, dodjela javnih sredstava putem institucijskog financiranja i kompetitivnog

financiranja koje provode zaklade i agencije, osiguranje i neovisna ocjena kvalitete te samo

istraživanje, razvoj i inovacije na sveučilištima, znanstvenim institutima, poslovnom sektoru i

društvenim djelatnostima. S druge strane, Strategija zahtijeva promjene u sustavu visokog

obrazovanja i znanosti kako bi u najvećoj mogućoj mjeri pridonosio globalnom fondu znanja, ali i

društvenom i gospodarskom napretku, stvaranju radnih mjesta, poboljšanju kvalitete života i općim

javnim dobrima u Hrvatskoj te jačanju inovativnoga gospodarstva i društvenih djelatnosti.

U sklopu ostvarivanja Cilja 1: Brzo pokretanje promjena u sustavu visokog obrazovanja i znanosti

Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta provelo je pripremne aktivnosti vezane uz sve tri mjere

kojima se, kao i u dokumentima Europske unije, povezuju istraživanja i inovacije, jača uloga

istraživanja i razvoja te razrađuje trokut znanja između obrazovanja, istraživanja i inovacija. Strategija

definira takav pristup u Republici Hrvatskoj i uvodi odgovornost za istraživanje i razvoj u programe

svih ministarstava uz djelotvornu međuresornu koordinaciju, kako bi se unaprijedilo korištenje svih

državnih izvora javnog financiranja istraživanja i razvoja i pospješilo korištenje sredstava iz europskih

fondova. S druge strane, Strategija zahtijeva promjene u sustavu visokog obrazovanja i znanosti kako

bi isti u najvećoj mogućoj mjeri pridonosio globalnom fondu znanja, ali i društvenom i gospodarskom

napretku, stvaranju radnih mjesta, poboljšanju kvalitete života i općim javnim dobrima u Hrvatskoj te

jačanju inovativnoga gospodarstva i društvenih djelatnosti. U 2016. potrebno je intenzivirati provedbu

13

strateških mjera vezanih uz ovaj cilj kako bi promjene započele. Preporuča se projektno povezati

provedbu mjera 1.2, 2.1, 2.3, 2.4, 2.5, 3.1 i 3.2 za ostvarivanje 1., 2. i 3. cilja.

U ostvarivanju Cilja 2: Međunarodno kompetitivna javna sveučilišta i javni znanstveni instituti u

hrvatskome visokoobrazovnom i istraživačkom prostoru koji stvaraju novu znanstvenu, društvenu,

kulturnu i gospodarsku vrijednost težište aktivnosti bilo je na reakreditaciji javnih znanstvenih

instituta te unaprjeđenju sustava nacionalnih znanstvenih projekata i znanstvenih centara izvrsnosti,

uz nastavak aktivnosti vezanih uz programsko financiranje visokih učilišta i pokretanje reakreditacije

doktorskih studija.

Mjera vezane uz Cilj 3: Okruženje koje omogućuje i potiče interakcijske i transferne mehanizme

suradnje istraživačke zajednice s inovativnim gospodarstvom i društvenim djelatnostima provodile su

se u okviru više programa Hrvatske zaklade za znanost i HAMAG BICRO usmjerenih na zajedničke

projekte, doktorande i mlade doktore znanosti te mobilnost istraživača. Aktivnosti Ministarstva

gospodarstva u ovoj domeni bila su usredotočena na klastere konkurentnosti.

Provedba mjera vezanih uz Cilj 4: Sveučilišta, veleučilišta i znanstveni instituti uključeni u procese

pametne specijalizacije i s njima povezane smjernice tehnološkog razvoja bila je vezana uz pripremu

Strategije pametne specijalizacije. Usvajanjem Strategije pametne specijalizacije (Vlada Republike

Hrvatske, 30. ožujka 2016.) u 2016. se u potpunosti se otvaraju mogućnosti provedbe, uz koordinirano

djelovanje svih ministarstava na programima istraživanja i razvoja.

U sklopu Cilja 5: Nacionalne istraživačke i inovacijske infrastrukture s javnim pristupom, uz

uključivanje u europske infrastrukture i povezivanje s njima provedene su aktivnosti vezane uz

pripremu i provedbu projekata CroRIS (sustav informacija o hrvatskoj znanstvenoj djelatnosti), HR-

ZOO (Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak) i Dabar (tematski repozitoriji, digitalni repozitoriji

ustanova).

Cilj 6: Rast ulaganja u istraživanje i razvoj unaprjeđenjem sustava javnog financiranja te poticanjem

ulaganja poslovnog i društvenog sektora u istraživanje i razvoj se u suštini odnosi na mjere kojima

treba postići porast ulaganja u istraživanje i razvoj od 1,4% BDP, od čega 0,7% putem

državnog/javnog financiranja, a općim refokusiranjem izdataka prema istraživanju i inovacijama te

malim i srednjim poduzećima te jačanjem financiranja istraživanja i razvoja koje provodi poslovni

sektor i iz drugih nacionalnih i stranih izvora težiti postizanju ulaganja od 2% BDP-a u 2020. godini.

Postavljen model porasta i diversifikacije sredstava za istraživanje i razvoj suradnjom Ministarstva

znanosti obrazovanja i sporta, Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Fonda za zaštitu okoliša, Hrvatske

zaklade za znanost i HAMAG BICRO.

14

2.5. Smjernice za provedbu Strategije

U smjernicama za provedbu Strategije zadano je sedam ciljeva:

1. Osigurati provedbeni okvir za ostvarivanje Strategije

2. Poboljšati financiranje obrazovanja i znanosti

3. Poticati znanstveno i stručno izdavaštvo

4. Povećanje dostupnosti znanstvenih informacija u javnosti, povećanje razine

informiranosti opće javnosti i podizanje utjecaja znanosti u javnosti

5. Osigurati druge preduvjete za provedbu Strategije

6. Projektnim planiranjem izraditi akcijske planove za provedbu Strategije

7. Integrirati politike cjeloživotnog učenja i obrazovanja s ciljevima osobnog, društvenog,

gospodarskog, regionalnog i kulturnog razvoja te s politikama zapošljavanja i socijalne

skrbi

Ti su ciljevi definirani s 20 mjera.

Kako je u Uvodu ovog izvješća već istaknuto, osnivanjem Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu

Strategije započeto je ostvarivanje 1. Cilja: Osigurati provedbeni okvir za ostvarivanje Strategije.

Povjerenstvo je predložilo, a Vlada RH donijela Akcijski plan za provođenje Strategije. Zbog već

objašnjenih okolnosti nije izvršena analiza potreba izmjena postojećih zakonskih i provedbenih akata

u svrhu ostvarivanja ciljeva Strategije, ali je MZOS pokrenuo rad na izmjenama Zakona o kvaliteti u

visokom obrazovanju i Zakona o obrazovanju odraslih.

2. cilj: Poboljšati financiranje obrazovanja i znanosti je u najvećoj mjeri u nadležnosti Vlade RH, a

nositelji njihove provedbe su ministarstva i agencije. Nažalost, prilikom donošenja proračuna za 2016.

godinu (kako onog privremenog, tako i konačnog) nisu se poštivale mjere koje govore o postupnoj

promjeni strukture izdvajanja za obrazovanje i znanost tako da se u ukupnoj masi smanji udio za

osobne dohotke, a ujedno poveća izdvajanje iz državnog proračuna i BDP-a (mjera 2.1.) i o

unaprjeđenju procesa koordiniranja u financiranju i nadzoru trošenja sredstava između različitih

nadležnih ministarstava (mjera 2.2.). Također nije izjednačen porezni tretman svih akreditiranih

obrazovnih ustanova, neovisno o njihovom osnivaču, napose u dijelu primjene poreza na dobit (mjera

2.3.). Premda se stalno radi na unaprjeđenju materijalnih uvjeta rada u školama, nije se započelo sa

sustavnim osiguravanjem jednakih financijskih preduvjeta rada svih odgojno-obrazovnih ustanova

(mjera 5.1., nadležnost Vlada RH), iako je to bitan preduvjet ostvarivanja cjelovite kurikularne reforme

i uopće unaprjeđenja odgojno-obrazovnog sustava.

Zahvaljujući radu radne skupine koju je osnovalo Povjerenstvo, u zadanom je roku završen dokument

Prijedlog ciljeva, mjera i nadležnosti vezanih uz znanstveno i stručno izdavaštvo, čime je u potpunosti

ostvaren 3. Cilj:Poticati znanstveno i stručno izdavaštvo. Dokument, međutim, nije bio uzet u obzir

prilikom izrade proračuna.

4. cilj: Povećanje dostupnosti znanstvenih informacija u javnosti, povećanje razine informiranosti opće

javnosti i podizanje utjecaja znanosti u javnosti je bio uglavnom u nadležnosti MZOS-a i Hrvatskog

novinarskog društva. Mjera 4.1. (Izgraditi sustav za medijsko praćenje odgoja, obrazovanja i znanosti)

ostvarena je samo djelomično, nakon dogovora Povjerenstva i vodstva HRT-a o suradnji. Dogovor je

dosad ostvaren samo djelomično, iako je praćenje provedbe Cjelovite kurikularne reforme u svim

medijima djelomično nadomjestilo nepostojanje sustava za medijsko praćenje navedenih tema.

Povjerenstvo je, ostvarivanjem projekta Nove boje znanja i tiskovnom konferencijom u rujnu 2015.

godine, započelo s ostvarivanjem mjere 5.3. (Osigurati pravodobno, redovito, objektivno i kvalitetno

informiranje javnosti o ciljevima i provedbi Strategije).

15

Povjerenstvo je, ostvarujući 6. cilj;Projektnim planiranjem izraditi akcijske planove za provedbu

Strategije, imenovalo ili dalo inicijativu za imenovanje radnih skupina koje su izradile plan provedbe

licenciranja nastavnika, prijedlog standarda zanimanja učitelja i razradu Strategije u području

obrazovanja odraslih. Također je osnovano povjerenstvo za kvalitetu odgojno-obrazovnih ustanova.

Rad na osnivanju novih povjerenstava trebalo bi intenzivirati, ali je za to potrebno osigurati sredstva

za njihov rad. Povjerenstvo je pružilo doprinos i u razradi Plana plaćanja ugovaranja i ovjeravanja u

okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali, odnosno sadržaju planiranih operacija.

Kao dio ostvarivanja 7. cilja:Integrirati politike cjeloživotnog učenja i obrazovanja s ciljevima osobnog,

društvenog, gospodarskog, regionalnog i kulturnog razvoja te s politikama zapošljavanja i socijalne

skrbi, potpisan je Sporazum o poslovnoj suradnji za razmjenu podataka između Ministarstva znanosti,

obrazovanja i sporta, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje i

Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje. Svrha Sporazuma je razmjena podataka koja će

omogućiti identifikaciju broja i strukture osoba u dobnoj skupini od 15 do 30 godina života koje nisu u

obrazovanju, zaposlenju ili osposobljavanju, radi kreiranja i provedbe smjernica i mjera usmjerenih k

ponovnom uključivanju identificiranih osoba u obrazovanje ili na tržište rada (mjera 7.1.). U svrhu

provedbe mjere 7.2. NVRLJP se u obliku preporuka i zaključaka uključilo u praćenje i vrednovanje

politika u svojoj nadležnosti. NVRLJP prati provedbu HKO-a redovitim izvješćivanjem o uspostavi i

radu sektorskih vijeća na sjednicama NVRLJP-a i prihvaćanjem godišnjeg Izvješća o koordinaciji

sektorskih vijeća. Ekonomski institut je izradio Studiju o projekcijama budućih potreba tržišta rada

koja će biti javno predstavljena na Okruglom stolu u travnju 2016. godine.

16

3. Preporuke za provedbu Strategije u 2016. godini

17

3.1. Rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje

Cilj 1: Unaprijediti razvojni potencijal odgojno-obrazovnih ustanova

Jedna od temeljnih namjera Strategije u području ranog i predškolskog, osnovnoškolskog i

srednjoškolskog odgoja i obrazovanja jest omogućiti transformaciju odgojno-obrazovnih ustanova u

organizacije koje kontinuirano i odgovorno skrbe o svojoj kvaliteti i razvoju.

Ovim se ciljem nastoji potaknuti i u praksi ostvarivati optimalna razina autonomije odgojno-

obrazovnih ustanova i sloboda kreiranja različitih projekata i aktivnosti prilagođenih specifičnim

okolnostima i potrebama svake pojedine ustanove (vrtića i škole). Optimalna razina autonomije

shvaća se kao maksimalna razina slobode na kojoj je moguće jamčiti ujednačenu visoku kvalitetu

obrazovanja u cijelomu obrazovnom sustavu.

Mjere vezane uz ovaj cilj praktički odražavaju skrb sustava za rad škola i moraju se kontinuirano

provoditi.

Mjera 1.1. Smanjiti stupanj normiranosti odgojno–obrazovnog i administrativnog rada odgojno-obrazovnih ustanova Mjera 1.2. Osigurati odgojno-obrazovnim ustanovama (1) specifičnu edukaciju zaposlenika, ( 2) mogućnost kontinuirane suradnje, razmjene iskustava i primjera dobre prakse te (3) stručnu i financijsku podršku u koncipiranju, provođenju i vrednovanju inovacijskih projekata

---

Ovaj se složeni cilj dodatno ostvaruje nizom komplementarnih mjera koje su predviđene Strategijom.

Najsnažniji neposredan utjecaj imat će novi propisi (zakonski i provedbeni akti) koji reguliraju

upravljanje obrazovnim sustavom, a kojima se, između ostaloga, definiraju razvojni inovacijski procesi

u školama i reduciraju postojeće administrativne zapreke na koje nailaze škole koje pokušavaju riješiti

probleme s kojima su suočene i koje žele unaprijediti svoju kvalitetu inoviranjem nekih aspekata rada.

Značajan utjecaj na ostvarivanje razvojnog potencijala odgojno-obrazovnih ustanova imat će provedba

kurikularne reforme1 s rješenjima koja nude primjerenu razinu autonomije rada odgojno-obrazovnih

ustanova te koja potiču autonomiju odgojitelja, učitelja, nastavnika, ravnatelja i drugih odgojno-

obrazovnih djelatnika.

Prostor za ostvarivanje razvojnog potencijala osnovnih škola značajno će se povećati produljenjem

osnovnog obrazovanja na devet godina2 što će omogućiti ozbiljnije promjene u sustavu

predtercijarnog odgoja i obrazovanja, prije svega u području kurikuluma, i to povećanjem

individualizacije, izbornosti i autonomije rada odgojno-obrazovnih ustanova, odgojitelja, učitelja i

nastavnika.

Razvojni se potencijal odgojno-obrazovnih ustanova osnažuje i angažiranijim profesionalnim razvojem

učitelja3, ravnatelja4 i stručnih suradnika u vrtićima i školama5.

1 2. cilj Strategije - Provesti cjelovitu kurikularnu reformu

2 3. cilj Strategije - Izmijeniti strukturu osnovnog obrazovanja

3 4. cilj: Podići kvalitetu rada i društveni ugled učitelja 4 5. cilj: Unaprijediti kvalitetu rukovođenja odgojno-obrazovnim ustanovama 5 6. cilj: Razviti cjelovit sustav podrške učenicima

18

Projektom e-Škole, uspostavom podatkovnih centara i informatizacijom poslovanja odgojno-

obrazovnih ustanova6, značajno će se rasteretiti administrativna opterećenost škola, čime će se

omogućiti fleksibilnije upravljanje i djelotvornija organizacija odgojno-obrazovnog procesa, a time i

osloboditi prostor za povećanje kontinuirane skrbi za kvalitetu i razvoj škola.

Posebno snažan poticaj unaprjeđenju razvojnog potencijala odgojno-obrazovnih ustanova može se

pružiti u sklopu sustava osiguravanja kvalitete odgoja i obrazovanja7, specifično unapređivanjem

sustava samovrednovanja odgojno-obrazovnih ustanova (Mjera 8.4) i komplementarnim vanjskim

vrednovanjem odgojno-obrazovnih ustanova (Mjera 8.5), koji organizaciju, aktivnost i kvalitetu

razvojnih programa definiraju važnim kriterijima kvalitete škola.

Cilj 2: Provesti cjelovitu kurikularnu reformu

Većina mjera predviđenih u sklopu planiranja provedbe cjelovite kurikularne reforme je u tijeku.

Preporuke za 2016. godinu:

Prioritet: Provesti mjeru 2.4.16 (Izrada i donošenje programa razvoja strukovnog obrazovanja i

osposobljavanja) koja određuje budućnost strukovnog obrazovanja i omogućuje povlačenje sredstava

iz EU-fondova.

Provesti kvalitetnu stručnu raspravu o kurikularnim dokumentima prema dogovorenim rokovima.

Uvažiti konstruktivne i argumentirane komentare i prijedloge. Prihvatiti konačne inačice

dokumenata.

Izraditi sve projekte koji bi se financirali iz ESF OP ULJP 2014. - 2020., a kojima bi se osigurala

podrška za provedbu kurikularne reforme.

Nakon usvajanja Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja započeti s izradom sektorskih

kurikuluma i kurikuluma za stjecanje kvalifikacija.

Ustrojiti sva Sektorska vijeća važna za strukovno obrazovanje.

Izraditi optimalni model izvedbe učenja na radnom mjestu (work-based learning) u strukovnim

školama (Mjera 2.4.19.).

Cilj 3: Izmijeniti strukturu osnovnog obrazovanja

PRIORITET! Definiranje modela devetogodišnje osnovne škole!

Formirati stručno povjerenstvo za provedbu mjera 3.1. i 3.2.

Do konca godine nužno je definirati model strukture devetogodišnjeg osnovnoškolskog odgoja i

obrazovanja i vremenski plan transformacije sustava, uz analizu regionalnih potreba za

infrastrukturnim, materijalnim i ljudskim resursima.

Mjera 3.1. Projektiranje modela promjene strukture sustava odgoja i obrazovanja Mjera 3.2. Analiza potreba pojedinih odgojno-obrazovnih ustanova i jedinica samouprave za infrastrukturnim, materijalnim i ljudskim resursima

6 Mjera 7.5. E-Škola: Cjelovita informatizacija odgojno-obrazovnog procesa i procesa poslovanja škola 7 8. cilj: Ustrojiti sustav osiguravanja kvalitete odgoja i obrazovanja

19

Cilj 4: Podići kvalitetu rada i društveni ugled učitelja

PRIORITET! Prepoznavanje i priznavanje nacionalnih profesionalnih standarda učiteljskog

zanimanja!

S ciljem osiguravanja kvalitete rada učitelja, nužno je definirati profesionalne standarde učiteljskog

zanimanja. Na osnovi izrađenog 'Okvira nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i

srednjim školama' potrebno je postaviti model licenciranja učitelja te ujedno razviti sustav

napredovanja u karijeri. Postavljenjem ovog modela i jasnim definiranjem standarda, ostvarit će se

snažan razvojni efekt.

U tu je svrhu potrebno formirati stručno povjerenstvo za provedbu mjera 4.1.2. i 4.1.3.

Mjera 4.1.2. Razviti model i uvesti sustav (re)licenciranja za stjecanje i zadržavanje dopusnice za rad u odgojno-obrazovnoj ustanovi Mjera 4.1.3. Razviti sustav napredovanja uz mogućnost fleksibilnog kretanja u karijeri temeljenog na nacionalnom kompetencijskom standardu za učiteljsku profesiju

Važno! Osigurati sredstva za ostvarivanje mjere 4.1.6. kojom bi se stimulirao upis najkvalitetnijih

kandidata na učiteljske i nastavničke studije.

Mjera 4.1.6. Stimulirati upis najkvalitetnijih kandidata na učiteljske i nastavničke studije

Važno! Od visokoškolskih institucija koje provode inicijalne i poslijediplomske programe obrazovanja

učitelja zahtijevati redefiniranje programa usklađivanjem ishoda s nacionalnim standardima

kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama.

Mjera 4.2.1. Redefinirati programe inicijalnog i poslijediplomskog obrazovanja učitelja temeljeno na nacionalnom kompetencijskom standardu za učiteljsku profesiju

Od agencija, ustanova i udruga koje se bave profesionalnim razvojem učitelja i koje provode različite

programe usavršavanja učitelja zahtijevati usklađivanje programa profesionalnog razvoja s

nacionalnim standardima kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama.

Mjera 4.3.2. Uspostaviti model trajnog profesionalnog razvoja temeljenog na kompetencijskom standardu, definiranim prioritetnim područjima na razini sustava i iskazanim potrebama dionika

Cilj 5: Unaprijediti kvalitetu rukovođenja odgojno-obrazovnim ustanovama

Ekspertna radna skupina imenovana od ministra8 izradila je standarde zanimanja ravnatelja i

standarde kvalifikacije za ravnatelje prema metodologiji HKO-a. Time su ostvarene mjere 5.1.1. i 5.2.1.

Strategije i stvorene pretpostavke za izradu programa vrednovanja i postupka licenciranja ravnatelja.

Ovime se ostvaruje strateški cilj profesionalizacije i definiranja zanimanja ravnatelja odgojno-

obrazovnih ustanova. Važno je, i moguće je, do kraja 2016. godine ostvariti sljedeće mjere Strategije:

Mjera 5.4.1. Razviti sustav vrednovanja rada ravnatelja. Donošenje kriterija i instrumenata za provedbu vrednovanja. Mjera 5.4.2. Izraditi Pravilnik o programu i postupku licenciranja Mjera 5.4.3. Pokrenuti sustav (re)licenciranja za stjecanje i zadržavanje dopusnice za rad u odgojno-obrazovnoj ustanovi

8 Odluka MZOS-a: KLASA: 023-03/15-04/00002; URBROJ: 533-26-15-0005, od 17. srpnja 2015.

20

Model sustava vrednovanja i licenciranja ravnatelja već je razradila ista Ekspertna skupina koja može

efikasno pripremiti podlogu za izradu Pravilnika, kao i prijedlog pokretanja sustava licenciranja

ravnatelja.

Cilj 6: Razviti cjelovit sustav podrške učenicima

Provoditi mjere prema prijedlogu Akcijskog plana radi ostvarivanja dolje navedenih podciljeva.

Organizirati timove unutar nadležnih institucija koje će aktivno raditi na provođenju mjera.

6.1. Uspostaviti standardizirane mehanizme rane identifikacije razvojnih potreba i mogućih teškoća

djece

6.2. Uspostaviti cjelovit sustav podrške djeci i učenicima u odgojno-obrazovnim ustanovama

6.3. Izgradnja kapaciteta cjelovita sustava podrške djeci i učenicima

6.4. Rano napuštanje školovanja

6.5. Pedagoške mjere

6.6. Osiguravanje podrške djeci i učenicima romske nacionalne manjine

Cilj 7: Osigurati optimalne uvjete rada odgojno-obrazovnih ustanova

Infrastrukturni uvjeti rada odgojno-obrazovnih ustanova, njihovi materijalni, upravljačko-

organizacijski i kadrovski resursi temeljni su preduvjeti kvalitete rada vrtića, škola i učeničkih

domova. Od svih strateških ciljeva, cilj osiguravanja optimalnih uvjeta rada odgojno-obrazovnih

ustanova u najvećoj je mjeri u nadležnosti Vlade Republike Hrvatske i jedinica lokalne i regionalne

samouprave.

U 2016. godini prioritetno se moraju pokrenuti aktivnosti koje imaju za cilj ostvarivanje preduvjeta za

uspostavu optimalne mreže odgojno-obrazovnih ustanova. Racionalnija organizacija mreže mogla bi

značajno racionalizirati sredstva koja se izdvajaju za odgoj i obrazovanje i ujedno značajno doprinijeti

unapređivanju kvalitete rada odgojno-obrazovnih ustanova.

Nužno je provesti kvalitetnu analizu postojećeg stanja i u tu svrhu formirati neovisne ekspertne

timove za predškolski odgoj i obrazovanje, osnovnoškolsko i gimnazijsko obrazovanje te strukovno

obrazovanje. Detaljna analiza mora uvažavati lokalne specifičnosti te uključiti relevantne lokacijske i

demografske čimbenike, usklađenost postojećih ustanova i programa s lokalnim i regionalnim

razvojnim potrebama, kao i zadovoljavanje materijalnih, organizacijskih, kadrovskih i ostalih kriterija

kvalitete rada odgojno-obrazovnih ustanova.

Mjera 7.1.1. Provesti analizu organizacije i strukture predškolskog odgoja i obrazovanja po županijama-regijama. Analizirati materijalne i kadrovske uvjete rada predškolskih ustanova po županijama-regijama. Procijeniti potrebe u sustavu predškolskog odgoja i obrazovanja za izradu Mreže – izrada smjernica za optimizaciju mreže predškolskih ustanova. Mjera 7.1.3. Provesti analizu Mreže osnovnoškolskih i srednjoškolskih ustanova s gimnazijskim programima po županijama/regijama. Analizirati materijalne i kadrovske uvjete rada u školama po županijama/regijama. Procijeniti potrebe u sustavu školskog odgoja i obrazovanja – izraditi kriterije za optimizaciju mreže škola. Mjera 7.1.6. Provesti analizu usklađenosti strukovnih programa s razvojnim potrebama županija/regija. Provesti analizu potrebnih zanimanja vezanih uz razvojne potrebe županija/regija i predložiti razvoj novih standarda kvalifikacija i korespondirajućih kurikuluma.

21

Mjera 7.1.7. Analizirati materijalne i kadrovske uvjete rada i razvojne kapacitete u strukovnim školama po županijama/regijama. Procijeniti regionalne kapacitete za provođenje praktične nastave i povezivanje strukovnog obrazovanja sa svijetom rada. Mjera 7.1.14. Provesti analizu školskih ustanova s otežanim uvjetima rada Mjera 7.1.15. Izraditi jedinstvene kriterije izdvajanja škola s otežanim uvjetima rada. Načiniti izmjene propisa u sustavu školskog obrazovanja temeljem jedinstvenih kriterija izdvajanja školskih ustanova s otežanim uvjetima rada. Mjera 7.1.16. Provesti analizu statusa učeničkih domova po županijama/regijama. Analizirati materijalne i kadrovske uvjete rada učeničkih domova.

Nakon provedenih analiza potrebno je izraditi odgovarajuće projekte restrukturiranja i postavljanja optimalne mreže svih odgojno-obrazovnih ustanova za 2017. godinu (Mjere od 7.1.2. do 7.1.17. ). Redefiniranje nadležnosti upravljanja strukovnim obrazovanjem

Nužno je razmotriti uloge, odgovornosti i moguće nadležnosti ostalih ministarstava (osim rukovodeće

uloge MZOS-a i Ministarstva rada) za obrazovanje u njihovim interesnim područjima (gospodarstvo,

turizam, poljoprivreda, pomorstvo, poduzetništvo, promet, zdravlje, okoliš, kultura). U razmatranje

politike u ovom području i predlaganje kvalitetnijih rješenja potrebno je uključiti relevantna

ministarstva, Hrvatsku gospodarsku komoru, Hrvatsku obrtničku komoru i sve relevantne strukovne

udruge. Na osnovi dogovorenih rješenja potrebno je izmijeniti zakonsku regulativu vezanu uz

strukovno obrazovanje.

Priprema za uspostavu regionalnih centara kompetentnosti za strukovno obrazovanje i

osposobljavanje (provedba 2017.)

Mjera 7.1.11. Izraditi i implementirati plan razvoja regionalnih centara kompetentnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja Mjera 7.1.12. Osigurati aktivno sudjelovanje lokalne zajednice u razvoju strukovnog obrazovanja u županiji/regiji. Osnovati regionalne kooperacijske odbore koji skrbe o razvoju strukovnog obrazovanja u županiji/regiji

Ujednačavanje uvjeta rada u odgojno-obrazovnim ustanovama

Mjera 7.2.1. Provesti analizu uvjeta rada u predškolskim i školskim ustanovama u županijama/regijama s ciljem izgradnje, dogradnje i rekonstrukcije postojećih ili novih objekata Mjera 7.2.2. Izraditi prijedlog mjera za smanjenje postojećih razlika. Izraditi jasne smjernice za funkcionalnu i racionalnu izgradnju i opremanje vrtića i škola. Osigurati materijalna sredstva za učinkovito provođenje pedagoških standarda u svim odgojno-obrazovnim ustanovama.

Unapređivanje rada odgojno-obrazovnih ustanova u kojima se ostvaruju posebni programi

odgoja i obrazovanja za učenike s teškoćama

Mjera 7.4.1. Analizirati i po potrebi revidirati mrežu odgojno-obrazovnih ustanova u kojima se ostvaruju posebni programi odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama Mjera 7.4.2. Razgraničiti poslove, ovlasti i financiranje u ustanovama za djecu s teškoćama; Regulirati obveze i financiranje ustanova s posebnim programima za djecu s teškoćama.

22

Mjera 7.4.3. Transformirati odgojno-obrazovne ustanove u kojima se izvode posebni programi za djecu s teškoćama u centre kompetentnosti za podršku redovnim odgojno-obrazovnim ustanovama pružanjem usluga savjetodavne podrške mobilnih stručnih timova Mjera 7.4.6. Izraditi kriterije za dobivanje statusa stručno-razvojnog centra. Imenovati stručno-razvojne centre (centre kompetentnosti) u području inkluzivnog obrazovanja

Mjera 7.4.7. Razvijati programe osposobljavanja utemeljene na osobno usmjerenom planiranju

E-Škola: Cjelovita informatizacija odgojno-obrazovnog procesa i procesa poslovanja škola

Mjera 7.5.1. Uspostava podatkovnih centara za pružanje usluga odgojno-obrazovnim ustanovama Mjera 7.5.2. Razvoj usluga za informatizaciju poslovanja odgojno-obrazovnih ustanova

Cilj 8: Ustrojiti sustav osiguravanja kvalitete odgoja i obrazovanja

Prioriteti u razvoju sustava osiguravanja kvalitete odgoja i obrazovanja su (1) unapređivanje sustava

samovrednovanja i (2) uvođenje sustava vanjskog vrednovanja odgojno-obrazovnih ustanova u

hrvatski školski sustav te (3) razrada i uspostava nacionalnog okvira vanjskog vrednovanja ishoda

učenja na svim obrazovnim razinama (usklađeno s kurikularnom reformom).

Samovrednovanje škola

Mjera 8.4.1. Osnaživati unutarnje kapacitete ustanova za samovrednovanje i uspostaviti sustav vanjske podrške samovrednovanju škola Mjera 8.4.2. Ustrojiti i koordinirati regionalne mreže supervizora/savjetnika/kritičkih prijatelja, pokretanje rada mreža

Vanjsko vrednovanje škola

Mjera 8.5.1. Razraditi model i procedure vanjskog vrednovanja i kontinuiranog praćenja rada ustanova – Izraditi Pravilnik i Priručnik za vanjsko vrednovanje odgojno-obrazovnih ustanova Mjera 8.5.2. Planirati i izraditi program provođenja vanjskog vrednovanja odgojno-obrazovnih ustanova Mjera 8.5.3. Osigurati edukaciju i licenciranje vanjskih procjenitelja (evaluatora, auditora) Mjera 8.5.4. Provesti eksperimentalni program vanjskog vrednovanja odgojno-obrazovnih ustanova

Vanjsko vrednovanje ishoda učenja

Mjera 8.6.1. Razraditi, raspraviti i uspostaviti cjelovit okvir vanjskog vrednovanja ishoda učenja u različitim vrstama obrazovanja i na različitim obrazovnim razinama Mjera 8.6.2. Definirati nadležnosti za upravljanje i primjenu okvira vanjskog vrednovanja Mjera 8.6.3. Razraditi model korištenja rezultata periodičnih vanjskih ispita za praćenje ostvarivanja obrazovnih ishoda na nacionalnoj razini (usklađeno sa Strateškim ciljem 2.5.)

23

3.2. Visoko obrazovanje

U području visokog obrazovanja potrebno je tijekom 2016. realizirati sljedeće zadaće:

1. cilj: Unaprijediti studijske programe dosljednom provedbom postavki bolonjske reforme i redefinirati kompetencije koje se njima stječu

„Reforma bolonjske reforme“ je nužnost bez koje se ne može postići veća kvaliteta i učinkovitost

visokoobrazovnog sustava u Hrvatskoj. Kako se radi o dugoročnom projektu koji ovisi i o autonomiji

sveučilišta, potrebno je što prije započeti s aktivnostima koje potiču reviziju bolonjske reforme s ciljem

uvođenja izvornih bolonjskih načela.

Mjera 1.1. Uskladiti broj i profil studijskih programa s društvenim i gospodarskim potrebama Do kraja lipnja u MZOS formirati radnu skupinu koja bi provela analizu broja i vrsta studijskih programa kako bi MZOS imao uporište za pregovore o programskom financiranju visokih učilišta. Mjera 1.2. Prilagoditi sadržaje studijskih programa jasno definiranim ishodima učenja MZOS treba potaknuti Rektorski zbor i Vijeće veleučilišta i visokih škola na početak prilagođavanja sadržaja studijskih programa jasno definiranim ishodima učenja, a u svrhu dosljednog provođenja bolonjske reforme. Mjera 1.2.2. Provesti analizu postojećih aktivnosti i predložiti sustav za poticanje inovativnih pristupa u izvođenju studijskih programa, uključujući i korištenje IT tehnologija, koji bi se počeo provoditi od 2017. osmisliti sustav nastavnih projekata za koje bi se jednom godišnje otvarao poziv i kojima bi se sufinancirali novi, kreativni i učinkovitiji pristupi izvođenju nastave na visokim učilištima.

2. cilj: Ustrojiti kvalitetan binarni sustav visokog obrazovanja usklađen s nacionalnim potrebama i načelom učinkovita upravljanja visokim učilištima Za ostvarenje ovog složenog cilja u ovoj je godini potrebno provesti sljedeće mjere:

Mjera 2.1.4. Osmisliti i uvesti sustav dopunske edukacije čelnika visokih učilišta.

Kao i u segmentu ranog i predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, tako

je i u visokom obrazovanju nužno osigurati kvalitetno upravljanje institucijama visokog obrazovanja.

Stoga je potrebno osigurati određenu profesionalizaciju upravljačkih funkcija u svrhu osiguravanja

kompetencija rukovoditelja za poslove upravljanja.

Mjera 2.4.1. Definirati sustav u kojem se izbor nastavnika kojima se povjerava nastava na pojedinim kolegijima/modulima temelji na sadržaju tih kolegija, a ne na vrsti studija. Mjera 2.5.1. Izraditi jasne smjernice za reguliranje vertikalne mobilnosti s preddiplomskih na diplomske studije.

Ova se mjera odnosi na osiguravanja veće vertikalne mobilnosti studenata, bez obzira na to jesu li

preddiplomski studij završili na stručnim ili sveučilišnim studijima. Time se olakšava studentima

stjecanje kompetencija potrebnih na tržištu rada.

Podcilj 2.8. Provesti skup mjera kojima bi se redefinirali postojeći izvanredni studiji u smislu uključivanja u sustav cjeloživotnog obrazovanja.

24

Tim mjerama trebalo bi pristupiti što prije jer zahtijevaju detaljnu analizu i prijedlog izmjena

postojećeg sustava uz adekvatnu simulaciju. Zato bi bilo potrebno što prije formirati potrebnu radnu

skupinu koja bi izradila cjelovit prijedlog izmjena sustava.

Ovaj je podcilj važan jer se njime uvodi red u izvanredne studije, odnosno studije uz rad, kojima se

vraća prvotni smisao omogućavanja studiranja studentima koji rade (sada je on najčešće izlika za

povećavanje upisnih kvota i naplaćivanje školarina).

3. cilj: Osigurati kvalitetnu kadrovsku struktura visokih učilišta kao osnovu za unapređenje kvalitete visokog obrazovanja Bitna komponenta kvalitete visokog obrazovanja je kvaliteta nastavnika. Da bi se postigla viša

kvaliteta od postojeće, potrebno je 2016. provesti:

Mjera 3.1.4. i Podcilj 3.2. U postupku definiranja teksta Kolektivnog ugovora potrebno je voditi računa da se razrade mehanizmi varijabilnog vrednovanja rada nastavnika i da se u mehanizme vrednovanja uključe sva četiri segmenta obaveza nastavnika u sustavu visokog obrazovanja.

Provedbom ove mjere omogućit će se nagrađivanje kvalitetnih nastavnika i sankcioniranje onih koji ne

ispunjavaju očekivanja. Osim toga će se omogućiti nastavnicima da se angažiraju više u pojedinim

djelatnostima visokoobrazovnog sustava (nastava, istraživanje, upravljanje i djelovanje u okruženju)

Podcilj 3.3. U prvoj polovici godine imenovati radnu skupinu za definiranje standarda kadrovske strukture visokih učilišta

Na temelju postojećih studijskih programa i upisnih kvota, odnosno na temelju predvidivog razvoja

pojedinih visokih učilišta, treba izraditi standard kadrovske strukture koji bi vrijedio za sva visoka

učilišta i na temelju kojeg bi se dogovaralo financiranje putem cjelovitih programskih ugovora.

8. cilj: Osigurati primjerenu važnost kulture kvalitete i načela odgovornosti u visokom obrazovanju

Osiguravanje kvalitete u cijeloj vertikali odgojno-obrazovnog sustava jedan je od glavnih ciljeva

cjelokupne Strategije. Za osiguranje sustava kvalitete u visokom obrazovanju potrebno je donijeti

izmjene Zakona o kvaliteti u visokom obrazovanju i s njim uskladiti odgovarajuće pravilnike. Osim

toga treba provesti sljedeću mjeru:

Mjera 8.3.1. Ujednačiti minimalne inicijalne kriterije za sve institucije visokog obrazovanja, odnosno znanosti bez obzira na to radi li se sveučilištima, veleučilištima i visokim školama.

Za ostvarenje ove mjere potrebno je revidirati Pravilnik o uvjetima za izdavanje dopusnice z obavljanje

znanstvene djelatnosti, uvjetima za reakreditaciju znanstvenih organizacija i sadržaju dopusnice te

Pravilnik o sadržaju dopusnice, uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog

obrazovanja, izvođenje studijskih programa i reakreditaciju visokih učilišta.

25

3.3. Obrazovanje odraslih

Područje obrazovanja odraslih predstavlja specifičan dio Strategije ne samo zbog svoje neuređenosti u

odnosu na ostatak vertikale obrazovanja, nego i zbog izuzetnih mogućnosti financiranja iz strukturnih

fondova. Zbog toga se ovaj dio prijedloga po svojem oblikovanju razlikuje od ostalih dijelova.

Uključivanje mjera i aktivnosti Strategije znanosti obrazovanja i tehnologije iz područja

Obrazovanja odraslih u postojeće ESF operacije

Specifični cilj „Unaprjeđenje kvalitete i relativnosti obrazovnog sustav za odrasle i podrška ostalima te

unaprjeđenje njihovih vještina i kompetencija“ u velikom dijelu počiva na otvorenim pozivima koji

omogućavaju pristup obrazovanju odraslih. Međutim, učinkovitost projekata realiziranih kroz te

otvorene pozive ovisi o uspostavljanju infrastrukture, identifikaciji činjenično i strateški utvrđenih

prioriteta te postojanju mehanizama osiguranja kvalitete te standarda kvalifikacija. Stoga je nužno već

u prvim godinama provođenja operativnog programa provoditi operacije koje te pretpostavke

ostvaruju.

S obzirom na postojeći napredak u području uspostavljanja HKO-a te standarda kvalifikacija i

zanimanja, posebno bitnim za provođenje aktivnosti i postizanje specifičnog cilja u ovoj sferi vidimo

sljedeće operacije u pripremi za Operativni program, čiju modifikaciju ovdje predlažemo:

Razvoj i potpora integriranog informacijskog sustava obrazovanja odraslih

Uspostavljanje obuhvatnog informacijskog sustava obrazovanja odraslih jedan je od temelja

vjerodostojnosti i transparentnosti sustava obrazovanja odraslih, ali i preduvjeta za učinkovito

osiguranje kvalitete, praćenje rada i ishoda u sustavu obrazovanja odraslih (što je u slučaju

financiranja korisnika iz ESF sredstava također i obaveza pokazatelja rezultata).

Mjere Strategije obrazovanja znanosti i tehnologije bitno su ambicioznije od planirane operacije naziva

„Razvoj integriranog web portala i mobilnih aplikacija radi informiranja o mogućnostima obrazovanja

odraslih“, tako da predlažemo preimenovanje u „Razvoj i potpora integriranog informacijskog sustava

obrazovanja odraslih“, koja bi između ostalog i uključivala takav portal, a temeljila bi se na razvoju

postojećeg upisnika i pravila njegovog korištenja te edukacije i potpore korisnicima.

Ova operacija predstavlja prioritet i preduvjet drugih operacija, koji ne može čekati početak krajem

2017. godine. Pripadajuće mjere prema Akcijskom planu strategije predviđaju se provoditi od 2016.

godine, tako da predlažemo pokretanje u trećem kvartalu 2016. godine, odnosno raspisivanje natječaja

već u prvoj polovici.

Također, obzirom na veći obuhvat, potrebna vrijednost ove operacije (koji se većinom odnosi na

aplikativni razvoj, no dijelom i na uspostavljanje sustava te podršku organizacijske potporne jedinice)

bila bi viša od planiranih 1.176 470,60 EUR, s okvirnom procjenom od 2 milijuna EUR kroz

petogodišnje razdoblje, pri čemu bi s obzirom na dinamiku razvoja u 2016. godini trebalo biti

alocirano 500.000 EUR, a u 2017. godini 1 milijun EUR.

Aktivnosti ove operacije obuhvaćaju sljedeće mjere strategije:

Mjera 1.3.3. Poboljšati strukturu, ažurnost i korisničke mogućnosti postojećega Andragoškog upisnika podataka (AZUP) u Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i učiniti ga javno dostupnim. Razviti integralni internetski portal te aplikacije za mobilne uređaje za informiranje o mogućnostima obrazovanja odraslih: programi, institucije, savjetodavne službe, uvjeti, financijski poticaji, ishodi i sl.

Mjera 3.2.4. Uspostaviti nacionalni informacijski sustav obrazovanja odraslih, koji bi sadržavao podatke o programima, polaznicima, andragoškim djelatnicima i financiranju akreditiranih

26

programa obrazovanja odraslih te bio povezan s AZUP-om, Registrom ljudskih potencijala i Registrom HKO-a.

Dotične bi se mjere operacionalizirale kroz sljedeće aktivnosti:

1. Unaprijediti bazu podataka AZUP, koja će bit izrađena na najnovijim tehnologijama koristeći

prethodna iskustva i postojeće podatke iz AZUP-a.

2. Omogućiti interoperabilnost baze s drugim registrima (HKO, HZMO elektronički zapis o

ravnopravnom statusu, HZZ, registar sustava za vrednovanje prethodno neformalno i informalno

stečenih znanja i vještina)

3. Kroz portale omogućiti pristup sa svih platformi informacijama o programima i institucijama koji

ih provode cjelokupnoj javnosti.

4. Ustrojiti sustav koji će sadržavati i prikazivati portfolio pojedinca sa svim podacima o završenim

programima obr. odraslih (kroz e-građana), te omogućio izdavanje e-potvrde.

Razvoj jedinstvenog nacionalnog sustava osiguranja kvalitete u sustavu obrazovanja odraslih

Drugu operaciju koju vidimo kao glavni preduvjet za ostvarivanje zadanog specifičnog cilja te

provođenja strategije obrazovanja odraslih odnosi se na razvoj sustava osiguranja kvalitete.

Naime, ovaj se sustav ne može urediti isključivo voluntarističkim normativnim naporima, već traži

opsežna prikupljanja informacija i analize, konzultacije dionika, te izgradnju sustava kroz pojedine

instrumente i skupove pravila – što traži bitne ljudske i ekspertne resurse.

Ovdje je posve prikladna predviđena operacija "Daljnji razvoj sustava osiguranja kvalitete u

sustavu obrazovanja odraslih (ASOO)", gdje bismo predložili nešto ambiciozniji naziv "Razvoj

jedinstvenog nacionalnog sustava osiguranja kvalitete u sustavu obrazovanja odraslih (ASOO)".

S obzirom na rokove zadane akcijskim planom Strategije obrazovanja znanosti i tehnologije (gdje se

trenutno planiraju pripreme, a početak aktivnosti već sredinom 2016.), u ovoj bi se operaciji početak

provedbe trebao približiti u 2016. godinu, treći kvartal (barem za aktivnosti analiza i

uspostavljanje kvalitete). S obzirom da je Ekspertna radna skupina za Obrazovanje odraslih odredila

veći broj specifičnih unutar različitih mjera, a koje ova operacija okuplja (pa i ljudske resurse potrebne

za uspostavljeni sustav osiguranja kvalitete), administriranje i provođenje ove operacije tražit će bitno

veće resurse od predviđenih 650.000 EUR. Stoga za niže navedene aktivnosti predlažemo iznos od 3

mil. EUR kroz petogodišnje razdoblje, od toga 300.000 u 2016. godini.

U nastavku su navedene mjere i pripadajuće (enumerirane) aktivnosti vezane uz operaciju (izlučene

iz prijedloga programa razvoja sustava obrazovanja odraslih koji je pripremila ekspertna radna

skupina za obrazovanje odraslih – uključene su samo aktivnosti pojedinih mjera koje su vezane uz

razvoj sustava osiguranja kvalitete):

Iz radnih paketa 1 i 2: Analize i izrada modela osiguranja kvalitete

Mjera 3.1.1. Napraviti analizu ponude programa obrazovanja odraslih i učinkovitosti svih sudionika u sustavu stvaranja novih programa te na temelju procjene razina prema HKO-u propisati nadležnosti agencija u osiguravanju i razvoju kvalitete programa te razvoju novih programa obrazovanja i stručnog usavršavanja odraslih

1. Analiza ponude programa obrazovanja odraslih. Usporedba s rezultatima analize koja je

napravljena prije dvije godine u ASOO.

2. Analiza sudionika u procesu stvaranja novih programa (analiza nadležnosti kapaciteta, koordinacije

i učinkovitosti) te izrada preporuka (natječaj)

27

3. Analizirati provedbu sadašnjih nadležnosti agencija u razvoju novih programa obrazovanja i

stručnog usavršavanja odraslih (na temelju pozivnog natječaja)

4. Analizirati provedbu sadašnjih nadležnosti agencija u osiguravanju i razvoju kvalitete programa

5. Prijedlog izmijenjenih i dopunjenih nadležnosti ASOO u izradi programa i osiguravanje kvalitete

programa obrazovanja odraslih

Mjera 3.2.2. Izraditi unaprijeđene kurikulume i programe osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja odraslih sa sadržajima prilagođenim odraslim polaznicima te sažetim na temelju procjene potrebnih temeljnih kompetencija i vremena potrebnog za njihovo stjecanje da bi polaznici bili u isto vrijeme osposobljeni za izlazak na tržište rada, ali i za nastavak obrazovanja.

6. Izrada analize programa srednjoškolskog strukovnog obrazovanja odraslih (dosadašnja iskustva,

prijedlozi promjena na temelju kurikularne reforme i provedbe HKO, usklađivanje s europskim

obrazovnim ciljevima i domaćim kapacitetima)

Mjera 4.2.2. Predložiti pokazatelje učinkovitosti provedbe ciljeva programa obrazovanja odraslih za potrebe nadzora i upravljanja financiranjem. Podnositi godišnje izvještaje od strane nadležnih državnih i lokalnih tijela te izvoditelja obrazovanja odraslih, objedinjene i metodološki sređene prema definiranim pokazateljima, koji trebaju dati uvid u broj polaznika, programe, provoditelje i utrošena sredstva.

7. Analiza trenutno dostupnih izvora informacija. Izraditi sustav praćenja učinkovitosti ciljeva u

obrazovanju odraslih temeljen na jedinstvenoj metodologiji koja je primjenjiva za sve razine

sustava i odlučivanja.

8. Kontinuirano kroz godišnja izvješća informirati sve razine donositelja odluka od lokalne do državne

te cjelokupnu javnost.

Mjera 3.2.5. Prikupljati informacije o zapošljivosti kandidata koji su prošli akreditirane programe obrazovanja odraslih namijenjene tržištu rada te ih koristiti u analizi učinkovitosti programa i kvalitete rada ustanova

9. Provedba mjere nakon definiranja 4.2.2

Mjera 1.1.2. Kontinuirano evaluirati i definirati standarde zanimanja i kvalifikacija i prilagođavati ih društvenim, gospodarskim, kulturnim i umjetničkim potrebama pojedinaca i zajednice

10. Analiza programa u obrazovanju odraslih s najviše polaznika (u zadnje 3 godine)

Mjera 1.1.6. Analizirati resurse postojećih laboratorija, radionica i edukacijskih središta za izabrane skupine ili vrste programa.

11. Analiza postojeće i potrebne opreme po uključenim institucijama te po programima koji su zaista

prioritetni.

Mjera 3.3.1. Razraditi smjernice za akreditaciju unutarnjih sustava osiguravanja kvalitete u akreditiranim ustanovama obrazovanja odraslih po uzoru na ESG (European Standards and Guidelines for Quality Assurance) smjernice u visokom obrazovanju

12. Pripremljena zakonska regulativa i smjernice

Iz radnog paketa 3: Osiguranje profesionalnog razvoja i licenciranja andragoških

djelatnika

Mjera 1.1.3. Definirati sustav cjeloživotnog profesionalnog razvoja i licenciranja andragoških djelatnika.

28

13. Razrađena Metodika andragoških djelatnika

14. Redovito kontinuirano licenciranje i praćenje andragoških djelatnika i relicenciranje njihovog

rada

15. Profesionalni razvoj andragoškog kadra

16. Izdana Metodika rada andragoga

Mjera 1.1.4. Definirati i provoditi programe za psihološko, didaktičko-metodičko, andragoško i stručno dodatno cjeloživotno obrazovanje, osposobljavanje postojećih i budućih odgojitelja, učitelja, nastavnika i stručnih suradnika (savjetnika, mentora i trenera)

17. Razrađen sustav za programe i kvalifikaciju andragoških djelatnika

Mogući izvori realokacije unutar investicijskog prioriteta:

Smatramo da operacije "Podrška obrazovanju odraslih polaznika uključivanjem u prioritetne

programe obrazovanja, usmjerene unapređenju vještina i kompetencija polaznika u svrhu

povećanja...", kao ni provedbeni dio operacija "Razvoj i provedba relevantnih programa cjeloživotnog

učenja u skladu sa HKO-om i u područjima od strateškog interesa za RH " koji su planirani kao otvoreni

pozivi ne mogu početi dok sustavi koji čine njihove preduvjete (informacijski i osiguranje kvalitete +

HKO registar) nisu uspostavljeni. Stoga, u izostanku drugih mogućnosti (oslobođenih sredstava) te

dvije operacije mogu služiti kao izvor realokacije za ranije i izdašnije financiranje gornje dvije

operacije (sredstva u 2016. i 2017. godini).

Aktivnosti strategije obrazovanja odraslih koje je potrebno uzeti u obzir prilikom provedbe

ostalih operacija:

Obzirom na neprihvatljivost dupliranja aktivnosti unutar ESF operacija, pojedine mjere i aktivnosti

svojim sadržajem odgovaraju planiranim operacijama u drugim investicijskim prioritetima, odnosno

unutar operacija koje koristi Uprava za visoko obrazovanje:

E-Škole: Cjelovita informatizacija procesa poslovanja škola i nastavnih procesa u svrhu

stvaranja digitalno zrelih škola za 21. stoljeće

S obzirom na vrstu polaznika i obrasce pohađanja programa obrazovanja odraslih, kao i na postojeća

iskustva dostupnosti Moodle sustava institucijama obrazovanja odraslih, smatramo kako bi Operacija

E-škole iz specifičnog cilja „Promicanje pristupa cjeloživotnom učenju kroz unaprjeđenje ključnih

kompetencija studenata, te primjenu IKT-a u poučavanju i učenju“ morala uzimati u obzir i

obrazovanje odraslih, odnosno u specifikaciju uključiti i strategijom predviđenu mjeru obrazovanja

odraslih 1.1.8. "Razvijati i primjenjivati računalne i ekspertne sustave i sadržaje za e-poučavanje

odraslih".

Uspostava i upravljanje Registrom HKO-a kao podrška radu sektorskih vijeća

Provizorno identificirane su sljedeće aktivnosti i mjere koje bi se u okviru postojećih ili dodanih radnih

paketa najprikladnije zadovoljite kroz predmetnu operaciju:

Mjera 1.1.1. Uvesti nove standarde zanimanja i kvalifikacija te poticati razvoj i provođenje relevantnih i novih akreditiranih programa za područja od strateškog interesa za razvoj RH.

1. Nove cjelovite i djelomične kvalifikacije prihvaćene i upisane u Registar kvalifikacija

2. Potpora i izrada uputa za Izradu obrazovnih programa na temelju novih kvalifikacija

Mjera 3.2.1. Doraditi smjernice i upute za izradu programa obrazovanja odraslih i odgovarajućih standarda kvalifikacija temeljenih na ishodima učenja i usklađenih s odgovarajućim standardima zanimanja, sukladno HKO-u i eventualnim promjenama u propisima

29

3. Izrađene upute u tiskanoj i on-line formi

Mjera 3.2.3. Unaprijediti kriterije i provedbu efikasne savjetodavne pomoći agencija obrazovnim ustanovama u procesu akreditacije i reakreditacije programa obrazovanja odraslih

4. Provedba efikasne savjetodavne pomoći

Mjera 4.1.2. Definirati postupke koordiniranja državnih i nedržavnih sudionika u usklađivanju i razvoju sustava obrazovanja odraslih i uključivanje predstavnika civilnog društva u rasprave o promjenama zakona i podzakonskih akata.

5. Revidirani oblici partnerstva državnih i nedržavnih sudionika te predstavnika civilnog društva u

sustavu obrazovanja odraslih

30

3.4. Znanost i tehnologija

Sve započete aktivnosti treba intenzivirati u 2016., uz dodatne provedbene mogućnosti otvorene

usvajanjem Strategije pametne specijalizacije (Vlada Republike Hrvatske, 30. ožujka 2016.) i

koordinirano djelovanje svih ministarstava na programima istraživanja i razvoja.

Za sam sustav visokog obrazovanja i znanosti, kao prioritetna aktivnost u 2016. predlaže se projektni

pristup strukturnim promjenama.

Projekt „Strukturne promjene u sustavu visokog obrazovanja i znanosti“

Strukturnim promjenama će se veća javna sveučilišta razvijati kao istraživačka sveučilišta i stvarati

istraživačke jezgre na manjima te restrukturirati javne znanstvene institute uključivanjem u

sveučilišta, stvaranjem asocijacija instituta ili osposobljavanjem za samostalno ostvarivanje misije i

društvene uloge.

Projektom treba povezati ostvarivanje sljedećih strateških ciljeva:

1. cilj: Brzo pokretanje promjena u sustavu visokog obrazovanja i znanosti.

2. cilj: Međunarodno kompetitivna javna sveučilišta i javni znanstveni instituti u hrvatskome

visokoobrazovnom i istraživačkom prostoru koji stvaraju novu znanstvenu, društvenu,

kulturnu i gospodarsku vrijednost.

3. cilj: Okružje koje omogućuje i potiče interakcijske i transferne mehanizme suradnje istraživačke

zajednice s inovativnim gospodarstvom i društvenim djelatnostima.

Projektom treba obuhvatiti provedbu strateških mjera, posebice sljedećih:

Mjera 1.2. Uspostaviti strateško upravljanje visokim obrazovanjem i znanošću i započeti strukturne promjene u sustavu visokog obrazovanja i znanosti istraživačkom preobrazbom javnih sveučilišta i restrukturiranjem javnih instituta Mjera 2.1. Definirati istraživačku misiju svakog javnog sveučilišta i njegove sastavnice i svakog javnog instituta kao pretpostavku za istraživačku preobrazbu i oblikovanje istraživačkih sveučilišta te restrukturiranje instituta Mjera 2.3. Uspostaviti sustav evaluacije istraživača, istraživanja i istraživačkih institucija koji će afirmirati i poticati znanstvenu izvrsnost i međunarodnu vidljivost, međusobnu suradnju i suradnju s korisnicima rezultata istraživanja te društvenu relevantnost istraživanja Mjera 2.4. Uvesti istorazinsko vrednovanje (peer review) u postupke znanstvenog izbora i napredovanja sveučilišnih nastavnika i istraživača Mjera 2.5. Osnovati doktorske škole na sveučilišnoj institucijskoj razini, međunarodne združene doktorske studije i nacionalne doktorske studije s najmanje 80% istraživačke sastavnice na temeljima postojećih kvalitetnih doktorskih studija Mjera 3.1. Jačati suradnju javnih sveučilišta i javnih instituta s poslovnim sektorom i društvenim djelatnostima, a posebice istraživanje i razvoj putem zajedničkih projekata, zajedničkog mentorstva doktorskih i diplomskih studenata, financiranja doktorskih istraživanja i osnivanja poduzeća temeljenih na rezultatima istraživanja. Uspostaviti mehanizme transfera znanja, tehnologije, inovacija i intelektualnog vlasništva u gospodarstvo, kao i transfera potreba za tehnološkim rješenjima i zahtjeva za rješavanjem specifičnih problema u industriji, gospodarstvu i društvenim djelatnostima prema javnim sveučilištima i javnim institutima. Mjera 3.2. Jačati suradnju javnih poduzeća, komunalnih društava i državnih institucija sa sveučilištima i znanstvenim institutima na istraživanju i razvoju vezanom uz društvene izazove.

31

4. Tablični prikaz ciljeva, mjera i statusa provedbe

32

4.1. RANI I PREDŠKOLSKI, OSNOVNOŠKOLSKI I SREDNJOŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

1. Unaprijediti razvojni potencijal odgojno-obrazovnih ustanova

Mjera Naziv mjere Nadležnost Provedba Status Vrijeme provedbe Izvješće o statusu provedbe

1.1. Smanjiti stupanj

normiranosti odgojno–

obrazovnog i

administrativnog rada

odgojno-obrazovnih

ustanova

MZOS MZOS Planirano Kontinuirano Mjera je vezana uz zakonsku regulativu.

1.2. Osigurati odgojno-

obrazovnim ustanovama

(1) specifičnu edukaciju

zaposlenika, ( 2)

mogućnost kontinuirane

suradnje, razmjene

iskustava i primjera

dobre prakse te (3)

stručnu i financijsku

podršku u koncipiranju,

provođenju i vrednovanju

MZOS ASOO i AZOO u

suradnji s

fakultetima i

drugim

stručnjacima

Planirano Prvo polugodište

2016. – kontinuirano

Mjera je složena i provodi se kontinuirano primjenom niza drugi predloženih

mjera u Strategiji.

2. Cilj: Provesti cjelovitu kurikularnu reformu

2.1 Inovirati i osuvremeniti nacionalni okvirni kurikulum i uskladiti različite dokumente obrazovne politike


2.1.1. Ustroj Ekspertne radne

skupine za provođenje

kurikularne reforme

(ERS)

Posebno

stručno

povjerenstvo

Posebno

stručno

povjerenstvo

Završeno Prvo tromjesečje

2015.

MZOS: Ustrojena Ekspertna radna skupina za provođenje kurikularne reforme

(ERS). Ukupno 7 članova (voditelj i 6 članova) imenovani do završetka javne

rasprave.

33

2.1.2. Definiranje

koordiniranoga

metodološkog pristupa

izradi kurikularnih

dokumenata

MZOS MZOS, ERS Završeno Prvo tromjesečje

2015.

MZOS: Ekspertna radna skupina definirala metodološki pristup za izradu

kurikularnih dokumenata.

2.1.3. Izrada prijedloga Okvira

nacionalnog kurikuluma

MZOS MZOS, ERS Završeno Treće tromjesečje

2015.

MZOS:

16. veljače 2016. objavljeni su kurikularni dokumenti:

1. Prijedlog Okvira nacionalnog kurikuluma

2. Prijedlozi nacionalnih kurikuluma (5 nacionalnih kurikuluma)

3. Prijedlozi kurikuluma područja (7 prijedloga kurikuluma područja)

4. Prijedlozi nacionalnih kurikuluma međupredmetnih tema (7 prijedloga

kurikuluma međupredmetnih tema)

29. veljače 2016. objavljeni su:

1. Prijedlozi nacionalnih kurikuluma predmeta (29 prijedloga nacionalnih

kurikuluma nastavnih predmeta)

2. Okvir za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskome i

srednjoškolskome odgoju i obrazovanju nacionalnih dokumenata

3. Okvir za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća

djece i učenika s teškoćama i

4.Okvir za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovite djece i

učenika

2.2 Razviti sustav podrške izradi kurikularnih dokumenata i provedbi cjelovite kurikularne reforme


2.2.2. Ustroj Mreže za

dokumenata u sustav

podršku uvođenju

kurikularnih odgoja i

obrazovanja (MPU)

MZOS MZOS, AZOO,

ASOO

Planirano Prvo tromjesečje

2016.

2.2.1. Ustroj Jedinice za stručnu

i administrativnu

podršku izradi

kurikularnih dokumenata

(JSAP)

MZOS MZOS, AZOO,

ASOO

Završeno Prvo tromjesečje

2015.

MZOS: Ustrojena Jedinica za stručnu i administrativnu podršku izradi

kurikularnih dokumenata (JSAP) sastavljena od savjetnika i savjetnica Agencije

za odgoj i obrazovanje, Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje

odraslih, Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja i Ministarstva

znanosti, obrazovanja i sporta ustrojena 10. ožujka 2015. (na dan 21. kolovoza

ukupno u JSAP-u 25 osoba)

2.2.3. Promotivna aktivnost s MZOS MZOS U Prvo tromjesečje MZOS:

34

ciljem objašnjavanja

roditeljima i široj

zainteresiranoj javnosti

prednosti kurikularnog

pristupa i promjena koje

se predlažu

provedbi 2015. - kontinuirano Pokrenuto informiranje o objavljenim prijedlozima kurikularnih dokumenata:

- stručna rasprava i javna rasprava (podaci dostupni na internetskoj stranici

Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta)

- stručna rasprava koja traje od 14. ožujka do 1. svibnja 2016. (stručna rasprava

o Okviru nacionalnoga kurikuluma trajala je do 28. ožujka, a za ostale

kurikulumske dokumente do 1. svibnja 2016. godine)

- savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, javna rasprava, bit će organizirana

na portalu eSavjetovanje (za Okvir nacionalnog kurikuluma od 2. travnja do 2.

svibnja, a za ostale kurikulumske dokumente od 10. svibnja do 10. lipnja 2016.).

2.3 Osigurati preduvjete za izradu kurikularnih dokumenata i provedbu cjelovite kurikularne reforme


2.3.1. Ustroj i osposobljavanje

Stručnih radnih skupina

za izradu Nacionalnih


(SRS)

MZOS MZOS, ERS Završeno Drugo do treće

tromjesečje 2015.

MZOS:

Ustrojene Stručne radne skupine za izradu Nacionalnih kurikularnih

dokumenata (SRS).

Pokrenut rad Stručnih radnih skupina za izradu Nacionalnih kurikularnih

dokumenata (SRS).

2.3.2. Izrada prijedloga

područne i

predmetne/međupredme

tne/modularne strukture

Nacionalnih kurikuluma

za osnovnoškolski odgoj i

obrazovanje te

gimnazijsko, strukovno i

umjetničko obrazovanje

MZOS ERS Završeno Drugo tromjesečje

2015. – pokretanje

aktivnosti; Treće

tromjesečje 2015. –

usvojena područna i

predmetna/modularn

a struktura.

MZOS: pripremljen prijedloga područne i

predmetne/međupredmetne/modularne strukture Nacionalnih kurikuluma za

osnovnoškolski odgoj i obrazovanje te gimnazijsko, strukovno i umjetničko

obrazovanje

2.4. Izraditi i uvesti nacionalne kurikulume

Mjere cjelovite kurikularne reforme koje se odnose na sve razine i vrste odgoja i obrazovanja


2.4.5. Vrednovanje udžbenika i

pomoćnih nastavnih

sredstava u skladu s

kurikularnim

MZOS MZOS, Stručne

radne skupine

za izradu

nacionalnih


2016. – izrađene i

usvojene smjernice za

pisanje i vrednovanje

35

dokumentima kurikularnih

dokumenata,

Radne skupina

za izradu

predmetnih/m

odularnih

kurikuluma i

kurikuluma za

stjecanje

kvalifikacija

redovnim

obrazovanjem,

ERS, JSAP

udžbenika i ostalih

nastavnih materijala

2.4.1. Izrada Nacionalnih

kurikuluma za rani i

predškolski,

osnovnoškolski,

gimnazijski, strukovni i

umjetnički odgoj i

obrazovanje (Nacionalni

kurikulumi)

MZOS Stručne radne

skupine za

izradu

nacionalnih

kurikuluma,

ERS, JSAP

Završeno Drugo i treće

tromjesečje 2015.

MZOS: Stručne radne skupine završile rad na izradi prijedloga nacionalnih

dokumenata, koji su objavljeni 16. i 29. veljače 2016.

- pogledati podatke u mjeri 2.1.3.

Pokrenut rad Stručnih radnih skupina za izradu Nacionalnih kurikuluma (izradu

prijedloga izmjena i dopuna Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj

i obrazovanje( 7 članova); za izradu prijedloga Nacionalnog kurikuluma za

osnovnoškolski odgoj i obrazovanje (15 članova); za izradu prijedloga

Nacionalnog kurikuluma za gimnazijsko obrazovanje (11 članova); za izradu

prijedloga Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje (15 članova); za

izradu prijedloga Nacionalnog kurikuluma za umjetničko obrazovanje (7

članova) i za izradu prijedloga Okvira vrednovanja, ocjenjivanja i izvješćivanja o

učeničkim postignućima (7 članova)

- imenovani 11. svibnja 2015.

2.4.2. Ustroj i osposobljavanje

Radnih skupina za izradu

predmetnih/modularnih

kurikuluma u

osnovnoškolskom i

gimnazijskom

obrazovanju i Radnih

skupina za izradu

kurikuluma za stjecanje

kvalifikacija u redovnom

strukovnom i

umjetničkom

obrazovanju

MZOS Stručne radne

skupine za

izradu

nacionalnih

kurikuluma,

Stručnjaci za

izradu

kurikuluma,

ERS, JSAP

Završeno Treće tromjesečje

2015.

MZOS:

Stručne radne skupine ustrojene i osposobljene za izradu kurikularnih

dokumenata.

Ustrojene stručne radne skupine za izradu:

- prijedloga Okvira za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća

darovitih učenika,

- prijedloga Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje

postignuća učenika s teškoćama u razvoju,

- predmetnih kurikuluma za Hrvatski jezik, Engleski jezik, Francuski jezik,

Talijanski jezik, Njemački jezik, Matematiku, Prirodu i društvo, Glazbenu kulturu

i Glazbenu umjetnost, Likovnu kulturu i Likovnu umjetnost, Prirodu, Biologiju,

Fiziku, Kemiju, Geografiju, Povijest, Tehničku kulturu, Informatiku, Tjelesnu i

zdravstvenu kulturu, Filozofiju, Sociologiju, Psihologiju, Logiku, Politiku i

36

gospodarstvo, Etiku, Grčki jezik, Latinski jezik, Katolički vjeronauk, Islamski

vjeronauk i Pravoslavni vjeronauk,

- područja kurikuluma: jezično-komunikacijsko područje, matematičko

područje, prirodoslovno područje, umjetničko područje, tjelesno i zdravstveno

područje, društveno-humanističko područje i tehničko i informatičko područje

- međupredmetnih tema: Učiti kako učiti, Poduzetništvo, Osobni i socijalni

razvoj, Zdravlje, Održivi razvoj, Uporaba informacijsko-komunikacijske

tehnologije i Građanski odgoj i obrazovanje

2.4.3. Izrada


kurikuluma u

osnovnoškolskom odgoju

i obrazovanju i

gimnazijskom

obrazovanju te

kurikuluma za stjecanje

kvalifikacija u redovnom

strukovnom i

umjetničkom odgoju i

obrazovanju

MZOS MZOS, Stručne

radne skupine

za izradu

nacionalnih

kurikuluma,

Radne skupina

za izradu

predmetnih/m

odularnih

kurikuluma i

kurikuluma za

stjecanje

kvalifikacija

strukovnim i

umjetničkim

obrazovanjem,

ERS, JSAP


2015.

MZOS: Stručne radne skupine završile rad na izradi prijedloga nacionalnih

dokumenata, koji su objavljeni 16. i 29. veljače 2016.

- molimo pogledati podatke u mjeri 2.1.3.

Pokrenuta izrada predmetnih/modularnih kurikuluma u osnovnoškolskom

odgoju i obrazovanju i gimnazijskom obrazovanju te kurikuluma za stjecanje

kvalifikacija u redovnom strukovnom i umjetničkom odgoju i obrazovanju

2.4.4. Informiranje i

osposobljavanje

odgojitelja, učitelja,

nastavnika, ravnatelja i

stručnih suradnika za

primjenu kurikularnih

dokumenata

MZOS Stručne radne

skupine za

izradu

nacionalnih

kurikularnih

dokumenata,

Radne skupine

za izradu

predmetnih/m

odularnih

kurikuluma i

kurikuluma za

stjecanje

kvalifikacija

U

provedbi

Drugo tromjesečje

2015. – kontinuirano

FORUM ZA SLOBODU ODGOJA:

Provedba projekta u partnerstvu s Institutom za društvena istraživanja u

Zagrebu „RAZVOJ KURIKULUMSKE KULTURE“, EU IPA, 2013-2015: edukacija

nastavnika o razvoju, implementaciji i evaluaciji školskih kurikuluma.

MZOS:

Pokrenuto informiranje o objavljenim prijedlozima kurikularnih dokumenata:

- stručna rasprava i javna rasprava (podaci dostupni na internetskoj stranici

Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta)

- stručna rasprava koja traje od 14. ožujka do 1. svibnja 2016. (stručna rasprava

o Okviru nacionalnoga kurikuluma trajala je do 28. ožujka, a za ostale

kurikulumske dokumente do 1. svibnja 2016. godine)

- savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, javna rasprava, bit će organizirana

na portalu eSavjetovanje (za Okvir nacionalnog kurikuluma od 2. travnja do 2.

svibnja, a za ostale kurikulumske dokumente od 10. svibnja do 10. lipnja 2016.).

37

redovnim

obrazovanjem,

ASOO,AZOO,

HOK,

stručnjaci iz

područja

kurikuluma,

JSAP

2.4.6. Prilagodba odgojno-

obrazovnih ustanova za

primjenu kurikularnih

dokumenata ispunjenjem

kadrovskih,

infrastrukturnih i

materijalnih preduvjeta

MZOS,

jedinice

lokalne i

područne

samouprave

MZOS; jedinice

lokalne i

područne

samouprave

Planirano Drugo polugodište

2016. - kontinuirano

2.4.7. Evaluacija primjene

Nacionalnog kurikuluma

ranog i predškolskog

odgoja i obrazovanja,


kurikuluma u

osnovnoškolskom i

gimnazijskom

obrazovanju i kurikuluma

za stjecanje kvalifikacija

redovnim strukovnim

obrazovanjem

NCVVO NCVVO, škole,

Sveučilišta i

javni

znanstveni

instituti, JSAP,

MPU

U

provedbi

Prvo polugodište

2016. – razvijen sustav

evaluacije; 2017. –

primjena kontinuirano

NCVVO: 1. 20.11.2015. tražene su informacije od MZOS-a u vezi dinamike

usvajanja kurikularnih dokumenata te uvođenja kurikuluma kako bi NCVVO

mogao isplanirati aktivnosti i troškove evaluacije primjene kurikuluma; 2. na

temelju dobivenih (nepotpunih) informacija NCVVO je raspisao aktivnosti

vezane uz evaluaciju primjene kurikuluma, hodogram aktivnosti te potrebna

financijska sredstva kako bi se mogla tražiti financijska sredstva od ESF-a (u

sklopu velikog projekta MZOS-a kao nositelja, s NCVVO-om i AZOO-m kao

partnerima); 3. Podatci su poslani MZOS-u 14.12.2015. na daljnje razmatranje,

na komentare, na daljnje dogovore oko dinamike uvođenja kurikuluma u

odgojno-obrazovni sustav te vezano uz koordinaciju svih dionika uključenih u

navedene projekte.

Mjere koje se odnose na rani i predškolski odgoj i obrazovanje

Mjera Naziv mjere Nadležnost Provedba Status Vrijeme

provedbe Izvješće o statusu provedbe

2.4.8. Eksperimentalno

uvođenje Nacionalnog


predškolski odgoj i

obrazovanje

MZOS Stručna radna skupina za

izradu Nacionalnog



obrazovanje, timovi ustanova

ranog i predškolskog odgoja i

obrazovanja, jedinice lokalne

Planirano Treće

tromjesečje

2015.

Eksperimentalno uvođenje Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski

odgoj odgađa se zbog dodatnog usklađivanja ovog kurikuluma s ostalim

kurikularnim dokumentima.

38

i područne samouprave,

sveučilišta i javni znanstveni

instituti, JSAP, MPU

2.4.9. Primjena Nacionalnog



obrazovanje Nadležnost:

MZOS; jedinice lokalne i

područne samouprave

Jedinice

lokalne i

područne

samouprave,

MZOS

Jedinice lokalne i područne

samouprave; AZOO; Stručna

radna skupina za izradu

Nacionalnog kurikuluma za

rani i predškolski odgoj i

obrazovanje, JSAP, MPU,

timovi ustanova ranog i

predškolskog odgoja i

obrazovanja

Planirano Školska

godina

2016./2017.

Mjere koje se odnose na osmogodišnji i devetogodišnji osnovnoškolski odgoj i obrazovanje


2.4.10. Primjena inoviranih

predmetnih/međupred

metnih/modularnih

kurikuluma za

osmogodišnji

osnovnoškolski odgoj i

obrazovanje

MZOS MZOS, Stručna radna skupina

za izradu Nacionalnog

kurikuluma za


obrazovanje, Radne skupina

za izradu

predmetnih/međupredmetni

h/modularnih kurikuluma,

ERS, JSAP, MPU

Planirano Školska godina

2016./2017.



kurikuluma i


metnih/modularnih

kurikuluma za

devetogodišnji opći

odgoj i obrazovanje

MZOS MZOS, Stručna radna skupina

za izradu Nacionalnog

kurikuluma za


obrazovanje, Radne skupina

za izradu

predmetnih/međupredmetni

h/modularnih kurikuluma,

ERS, JSAP, MPU

Planirano 2017. – 2022.


kurikuluma i


metnih/modularnih

MZOS MZOS; AZOO; Stručna radna

skupina za izradu




2021./2022.

39

kurikuluma za

devetogodišnji opći

odgoj i obrazovanje

obrazovanje, JSAP, MPU,

školski timovi

Mjere koje se odnose na gimnazijsko obrazovanje


2.4.13. Izrada modela povećanja

izbornosti u gimnazijskom

obrazovanju i utjecaja na

uvjete rada i broj zaposlenih

nastavnika

MZOS MZOS,

Sveučilišta i

javni znanstveni

instituti, JSAP

Planirano Prvo polugodište 2016.

2.4.14. Eksperimentalno uvođenje

Nacionalnog kurikuluma i


kurikuluma za gimnazijsko

obrazovanje

MZOS Stručna radna

skupina za

izradu

Nacionalnog

kurikuluma za

gimnazijsko

obrazovanje,

Radne skupina

za izradu

predmetnih/mo

dularnih

kurikuluma,

JSAP, MPU,

školski timovi,

jedinice lokalne i

područne

samouprave


2016./2017.


kurikuluma i


kurikuluma za gimnazijsko

obrazovanje

MZOS MZOS, Stručna

radna skupina za

izradu

Nacionalnog

kurikuluma za

gimnazijsko

obrazovanje,

Radne skupine

za izradu


2017./2018.

40

predmetnih/mo

dularnih

kurikuluma,

JSAP, MPU,

školski timovi,

jedinice lokalne i

područne

samouprave

Mjere koje se odnose na strukovno obrazovanje



2.4.16. 2.4.16. Izrada i donošenje

Programa razvoja sustava

strukovnog obrazovanja i

osposobljavanja

MZOS MZOS, ASOO, druga

ministarstva vezana

uz strukovno

obrazovanje i

osposobljavanje, HGK,

HZZ i HOK

U

provedbi

Četvrto

tromjesečje

2015.

HOK: Predstavnici Hrvatske obrtničke komore bili su aktivno uključeni u

osmišljavanje Programa razvoja strukovnog obrazovanja. Važno je napomenuti

da je dokument Program razvoja strukovnog obrazovanja izmijenjen od strane

MZOS-a, bez konzultacije sa članovima radne skupine koja ga je izrađivala. HOK

je poslao primjedbe i zatražio vraćanje pojedinih mjera koje smatra da su

izuzetno bitne za usklađivanje obrazovanja i tržišta rada.

MZOS: Zaprimljeni komentari EK i dorađuje se prijedlog.

HGK: HGK uključena u rad predmetnog Povjerenstva. Izrađen Nacrt Programa

razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Nakon komentara iz

EK članovi radili na doradi. HGK dionik u Povjerenstvu. HGK dala prijedloge i

komentare na predmetni Nacrt. Očekuje se odgovor iz EK.



kurikuluma za strukovno

obrazovanje i kurikuluma


redovnim strukovnim

obrazovanjem u odgojno-

obrazovni sustav

ASOO, HOK,

MZOS

Stručna radna

skupina za izradu

Nacionalnog

kurikuluma za

strukovno

obrazovanje, Radne

skupine za izradu

kurikuluma za

stjecanje kvalifikacija

redovnim strukovnim

obrazovanjem, ASOO,

HKO, JSAP, MPU,

školski timovi,


2016./2017.

MZOS: Čeka se povratna informacija EK-a o dorađenom Programu koji će se u

potpunosti dobiti na videokonferenciji s EK 5.4.2016.

41

jedinice lokalne i

područne

samouprave


kurikuluma za strukovno

obrazovanje i kurikuluma


redovnim strukovnim

obrazovanjem

ASOO, HOK,

MZOS

Stručna radna

skupina za izradu

Nacionalnog

kurikuluma za

strukovno

obrazovanje, Radne

skupine za izradu

kurikuluma za


redovnim strukovnim

obrazovanjem, ASOO,

HKO, JSAP, MPU,

školski timovi,

jedinice lokalne i

područne

samouprave


2017./2018.

ASOO: Izrađen je prijedlog Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje te

je trenutno u stručnoj i javnoj raspravi.

ASOO je izradio prijedlog projekta "Razvoj, provedba i praćenje sektorskih

kurikuluma i kurikuluma za stjecanje kvalifikacija u redovnom strukovnom

obrazovanju" koji bi se financirao iz ESF OP ULJP 2014. - 2020., a kojim bi se

osigurala podrška za ovu mjeru.

U prosincu 2015. dorađen je prijedlog Programa razvoja SOO, a prema

komentarima EK te je isti upućen EK. U ožujku 2016. su zaprimljeni novi

komentari EK i zakazana je video konferencija za početak travnja s

predstavnicima EK.

HOK: Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje i kurikulumi za stjecanje

kvalifikacija redovnim strukovnim obrazovanjem nisu doneseni.

2.4.19. Izrada optimalnog

modela izvedbe učenja na

radnom mjestu (work-

based learning) u

strukovnim školama

ASOO, HGK,

HOK, HUP,

MZOS

Sveučilišta i javni

znanstveni instituti,

JSAP

U

provedbi

Četvrto

tromjesečje

2015. do

drugog

tromjesečja

2016.

ASOO: Izrađen je prijedlog Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje te

je trenutno u stručnoj i javnoj raspravi, a njima je predviđeno uvođenje učenje

temeljeno na radu (UTR) u sve strukovne kurikulume. UTR je predviđen i u

nacrtu Programa razvoja SOO.

ASOO je izradio prijedlog projekta "Razvoj i uvođenje novih mogućnosti za

„učenje kroz rad“ kod poslodavaca i u školi" koji bi se financirao iz ESF OP ULJP

2014. - 2020., a kojim bi se osigurala podrška za ovu mjeru.

HGK: Nacionalni okvirni kurikulum kao i Nacionalni kurikulum za strukovno

obrazovanje nisu još doneseni kao niti Program razvoja sustava strukovnog

obrazovanja i osposobljavanja. Nacionalni okvirni kurikulum i Nacionalni

kurikulum za strukovno obrazovanje nisu doneseni - u tijeku je stručna

rasprava. Program razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja

još u izradi. Optimalni model izvedbe učenja na radnom mjestu ovisi o prostoru

koji će za to biti osiguran kroz prethodno navedene dokumente.

HOK: Optimalni model izvedbe učenja na radnom mjestu nije izrađen.

Predstavnici Hrvatske obrtničke komore bili su aktivno uključeni u

osmišljavanje Programa razvoja strukovnog obrazovanja i razvoj Nacionalnog

42

kurikuluma za strukovno obrazovanje. Važno je napomenuti da je dokument

Program razvoja strukovnog obrazovanja izmijenjen od strane MZOS-a, bez

konzultacije sa članovima radne skupine koja ga je izrađivala.

2.4.20. Izrada modela vertikalne

mobilnosti učenika

trogodišnjih strukovnih

škola

ASOO, MZOS MZOS, sveučilišta i

javni znanstveni

instituti

Planirano Drugo

tromjesečje

2015. do

drugog

tromjesečja

2016.

ASOO: U proteklom razdoblju ASOO nije provodio aktivnosti u sklopu ove mjere.

Mjere koje se odnose na umjetničko obrazovanje



2.4.21. Eksperimentalno uvođenje


umjetničko obrazovanje i

kurikulum za stjecanje

kvalifikacija redovnim

umjetničkim obrazovanjem u

odgojno-obrazovni sustav

MZOS,

Ministarstvo

kulture

Stručna radna

skupina za

izradu

Nacionalnog

kurikuluma za

umjetničko

obrazovanje,

Radne skupine

za izradu

kurikuluma za

stjecanje

kvalifikacija

redovnim

umjetničkim

obrazovanjem,

JSAP, MPU,

školski timovi,

jedinice lokalne i

područne

samouprave

Planirano Školska

godina

2016./2017.


kurikuluma za umjetničko

obrazovanje i kurikuluma za


redovnim umjetničkim

MZOS,

Ministarstvo

kulture

Stručna radna

skupina za

izradu

Nacionalnog

kurikuluma za

Planirano Školska

godina

2017./2018.

43

obrazovanjem umjetničko

obrazovanje,

Radne skupine

za izradu

kurikuluma za

stjecanje

kvalifikacija

redovnim

umjetničkim

obrazovanjem,

JSAP, MPU,

školski timovi,

jedinice lokalne i

područne

samouprave

2.5 razviti i uvesti cjelovit sustav vrednovanja, ocjenjivanja i izvještavanja o razini usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda (ishoda učenja)



2.5.5. Izrada ispitnih materijala

na osnovi kurikulumom

definiranih odgojno-

obrazovnih ishoda

MZOS VOI, NCVVO,

stručnjaci u

području

vrednovanja i

ocjenjivanja,

JSAP

Planirano Drugo

polugodište

2016.

2.5.1. Ustroj jedinice za izradu

cjelovitog sustava

praćenja, vrednovanja,

ocjenjivanja i

izvještavanja kao dijela

cjelovite kurikularne

reforme (VOI)

MZOS MZOS, NCVVO,

JSAP

Završeno Prvo

tromjesečje

2015.

Ustrojeno

2.5.10. Izrada i uvođenje kolegija

„Vrednovanje i

ocjenjivanje” na sve

studijske programe koji

obrazuju buduće učitelje i

nastavnike

Sveučilišta Sveučilišta U

provedbi

2016. UNIDU: Sveučilište ne provodi obrazovanje budućih učitelja i nastavnika.

UNIPU: Vrednovanje i ocjenjivanje je integrirano u nekoliko kolegija u Programu za

stjecanje nastavničkih kompetencija. Mjera je realizirana u cijelosti.

UNIZD: Vrednovanje i ocjenjivanje je integrirano u nekoliko kolegija u Programu za

stjecanje nastavničkih kompetencija. Mjera je realizirana u cijelosti.

UNIZG: Ne provodi se.

44

UNIOS: U dijelu studijskih programa uvedeni navedeni sadržaji, a u planu je dovršetak

realizacije tijekom 2016. godine.

UNIRI: Kolegiji u kojima se stječu relevantne kompetencije se izvode.

2.5.2. Određivanje kriterija

(standarda, razina

postignuća) na osnovi


MZOS,

NCVVO

VOI, Stručne

radne skupine

za izradu

kurikularnih

dokumenata,

NCVVO, JSAP

U

provedbi

Prvo

polugodište

2016.

NCVVO: Koncept kriterija (razine postignuća) odredila je Ekspertna radna skupina za

provedbu Cjelovite kurikularne reforme imenovana od strane MZOS-a te su na temelju

tog koncepta izloženog u Metodološkom priručniku za izradu prijedloga predmetnih

kurikuluma predmetne skupine određivale razine postignuća pojedinih odgojno-

obrazovnih ishoda.

2.5.3. Razvoj različitih modela

formativnog vrednovanja

MZOS,

NCVVO

VOI, NCVVO,

sveučilišta i

javni

znanstveni

instituti, JSAP

Završeno Treće

tromjesečje

2015.

NCVVO: U Okviru za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskome i

srednjoškolskome odgoju i obrazovanju izloženi su različiti modeli formativnog

vrednovanja (za učenje i kao učenje). Na Okviru su radili članovi Ekspertne radne

skupine, Stručne radne skupine te JSAP-a čiji su članovi bili i djelatnici NCVVO.

2.5.4. Izrada priručnika za

praćenje, vrednovanje,

ocjenjivanje i

izvještavanje za pojedine

sastavnice sustava

MZOS,

NCVVO

VOI, NCVVO,

stručnjaci u

području

vrednovanja i

ocjenjivanja,

JSAP

Planirano Drugo

polugodište

2016.

NCVVO: Tek će se na temelju usvojenog Okvira za vrednovanje procesa i ishoda učenja u

osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju (nakon stručne i javne

rasprave) moći pristupiti izradi priručnika.

2.5.6. Razvoj hibridnih modela

vrednovanja i

ocjenjivanja

MZOS,

NCVVO

VOI, NCVVO,

sveučilišta,

javni

znanstveni

instituti, JSAP

U

provedbi

Prvo

polugodište

2016. -

Kontinuirano

NCVVO: U Okviru za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskome i

srednjoškolskome odgoju i obrazovanju izložen je prijedlog hibridnog vrednovanja. Na

Okviru su radili članovi Ekspertne radne skupine, Stručne radne skupine te JSAP-a čiji su

članovi bili i djelatnici NCVVO. Na temelju usvojenog Okvira nakon stručne i javne

rasprave moći će se pristupiti daljnjem razvoju hibridnih modela vrednovanja.


uvođenje hibridnog

modela vrednovanja i

ocjenjivanja

MZOS VOI, NCVVO,

AZOO, ASOO,

školski timovi,

JSAP, CARNet

Planirano 2017. CARNet: Ova će aktivnost ovisiti o rezultatima Cjelovite kurikularne reforme.

2.5.8. Izrada novog modela

izvještavanja o razvoju

djece i usvojenosti

odgojno-obrazovnih

ishoda (ishoda učenja)

MZOS MZOS, VOI,

sveučilišta,

javni

znanstveni

instituti, JSAP

Planirano Četvrto

tromjesečje

2015. do

2016./2017.

2.5.9. Osposobljavanje učitelja,

nastavnika, ravnatelja i

stručnih suradnika za

nove modele

MZOS VOI, AZOO,

ASOO, NCVVO,

MZOS, JSAP

Planirano kontinuirano OCD: PUČKO OTVORENO UČILIŠTE 'KORAK PO KORAK' provodi Projekt 'Formativno

praćenje i procjenjivanje', OSF, 2015-2016, projekt je u pripremnoj fazi, sudjelovat će 6

osnovnih škola, bit će educirano 30 učitelja, a kroz zajednice učenja će biti uključeno oko

60 učitelja. Jedan od rezultata projekta će biti priručnik za učitelje o formativnom

45

vrednovanja, ocjenjivanja

i izvještavanja

praćenju i procjenjivanju koji će uključivati primjere dobre prakse.

2.6 Razviti digitalne obrazovne sadržaje, alate i metode korištenja IKT-a u učenju i poučavanju


2.6.1. Razviti standarde za

digitalne obrazovne

sadržaja i korištenje IKT-

a u učenju i poučavanju

MZOS NCVOO, AZOO,

ASOO

Planirano Drugo tromjesečje

2015. – 2016.

2.6.2. Izraditi digitalne sadržaje

za repozitorije usklađene

s kurikularnim

dokumentima

Javni

znanstveni

instituti,

Sveučilišta,

izdavači,

ostali

zainteresiran

i stručnjaci

Sveučilišta i

znanstveni

instituti,

izdavači, ostali

zainteresirani

stručnjaci

U

provedbi

Kontinuirano UNIDU: Nije provedeno.

UNIST: U tijeku je uspostava i implementacije nacionalnog sustava DABAR.

UNIPU: Provodi se stalno.

UNIZD: Provodi se stalno.

UNIOS: Kontinuirano se radi na procesu osiguravanja i dogradnje potrebne

softverske podrške i realizaciji navedenoga.

UNIRI:U postupku je izrada plana izrade digitalnih sadržaja.

2.6.3. Izraditi programe i

obrazovati učitelje za

korištenje IKT-a u učenju

i poučavanju, uključujući i

za izradu digitalnih

obrazovnih sadržaja

MZOS AZOO, ASOO,

izdavači

Planirano Kontinuirano


primijeniti različite

modele korištenja IKT-a u

učenju i poučavanju

CARNet AZOO, ASOO,

sveučilišta,

javni

znanstveni

instituti

U

provedbi

Školske godine

2015./2016. i

2016./2017.

CARNet: Promicanje modela korištenja IKT-a u učenju i poučavanju dio je

CARNetovih redovnih aktivnosti (kroz usluge poput Loomena (sustava za

udaljeno učenje i poučavanje), Libra (aplikacije za izradu digitalnih obrazovnih

sadržaja i e-knjiga), Adobe Connecta (alata za održavanje udaljenih predavanja,

web-konferencija i webinara), Meduze (sustava za usluga za distribuciju

višemedijskih sadržaja namijenjenih obrazovnim i akademskim ustanovama te

pojedinačnim korisnicima), Nacionalnog portala za udaljeno učenje Nikola Tesla

(koji nudi sadržaje za e-učenje), eLektire, portal Blatazar i dr.) i obrazovne

aktivnosti poput ICT Edu modularnog obrazovanja o korištenju tehnologije u

nastavi za nastavnike u školama, masovne otvorene online tečajeve (MOOC-ove)

radionice i webinare o korištenju IKT-a u učenju i poučavanju. Osim redovnih

aktivnosti, CARNet sudjeluje u i provodi i niz europskih projekata koji promiču

korištenje IKT-a u učenju i poučavanju - prvenstveno pilot projekt e-Škole, a

zatim i ISE i ATS. U planu je prijava novih EU projekata koji se bave ovim

46

područjem.

3. Izmijeniti strukturu osnovnog obrazovanja



3.2. Analiza potreba pojedinih

odgojno-obrazovnih

ustanova i jedinica

samouprave za

infrastrukturnim,

materijalnim i ljudskim

resursima

MZOS MZOS,

sveučilišta, javni

znanstveni

instituti

Planirano Drugo

polugodište

2016.

3.1. Projektiranje modela

promjene strukture sustava

odgoja i obrazovanja

MZOS, Vlada

RH

Stručna skupina

za projektiranje

modela

promjene

strukture

sustava odgoja i

obrazovanja

Planirano Četvrto

tromjesečje

2015. – Prvo

polugodište

2016.

3.3. Osiguravanje

infrastrukturnih i

materijalnih uvjeta te

osiguranje uvjeta za

preraspodjelu i/ili dodatno

zapošljavanje učitelja,

nastavnika i ostalih odgojno-

obrazovnih djelatnika

Vlada RH Vlada RH Planirano 2017. –

kontinuirano

47

4. Cilj: Podići kvalitetu rada i društveni ugled učitelja

4.1. Profesionalizacija učiteljskog zanimanja


4.1.1. Izraditi ključne

dokumente za

profesionalizaciju

učiteljske struke

NVOO,

Područna

povjerenstva

za HKO

Ekspertni

timovi i HKO

U

provedbi

Prvo do četvrto

tromjesečje 2015.

NVOO: Dio mjere realiziran: Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje (NVOO) na

svojoj 24. sjednici održanoj 6. srpnja 2015. donijelo je Odluku o osnivanju

Ekspertnog tima za izradu Nacionalnog kompetencijskog standarda za učiteljsku

profesiju temeljem HKO. Ekspertni tim je izradio Okvir nacionalnog standarda

kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama, kojeg je NVOO na svojoj

28. sjednici održanoj 24. veljače 2016. donijelo u obliku preporuke. (Dokument

je objavljen na mrežnoj stranici www.nvoo.hr i dostavljen nadležnim

institucijama). Dio mjere u tijeku: NVOO na svojoj 26. sjednici održanoj 9.

prosinca 2015. donijelo je Odluku o imenovanju Povjerenstva za izradu Etičkog

kodeksa za učitelje. Izrada Kodeksa u tijeku. Dokument će biti predstavljen na

Međunarodni dan učitelja 5.listopada 2016. nakon provedene javne rasprave..

4.1.2. Razviti model i uvesti

sustav (re)licenciranja za

stjecanje i zadržavanje

dopusnice za rad u

odgojno-obrazovnoj

ustanovi

MZOS AZOO, ASOO i

NCVOO

Planirano Treće tromjesečje

2015. - izrada plana

rada na razvoju

modela

(re)licenciranja;

Analiza stanja i

primjera dobre prakse.

2016. - izrada radne

verzije modela

(re)licenciranja;

- konzultacije s

dionicima i prijedlog

finalne verzije modela.

2017. – izrada

normativnog okvira za

uvođenje licence za

učitelje (zakoni,

pravilnici i registar

licenciranih učitelja);

izrada alata i

instrumenata za

praćenje i vrednovanje

kandidata za stjecanje

48

licence; Izrada

programa za edukaciju

timova za provedbu

postupka stjecanja

licence.

2018. - početak

primjene novog

integriranog modela

pripravništva i

licenciranja

4.1.3. Razviti sustav

napredovanja uz

mogućnost fleksibilnog

kretanja u karijeri

temeljenog na

nacionalnom

kompetencijskom

standardu za učiteljsku

profesiju

MZOS, NVOO Ekspertni tim

Nacionalnog

vijeća za odgoj

i obrazovanje


2015. - formiranje

radne skupine i izrada

plana rada na razvoju

modela napredovanja

u profesiji; Četvrto

tromjesečje 2015. –

snimka stanja, analiza

primjera dobre prakse,

konzultacije s

dionicima.

Prvo polugodište

2016. - izrada radne

verzije modela

napredovanja.

Drugo polugodište

2016. - konzultacije s

dionicima i prijedlog

finalne verzije modela.

NVOO: Provedba mjere nije započela jer je slijedom vezana za prethodnu.

4.1.4. Poboljšati opći

materijalni status učitelja

MZOS MZOS Planirano 2015. - formiranje

radne skupine

2016. - izrada

prijedloga za

poboljšanje

materijalnih uvjeta

rada i statusa.

2017. - pilot primjena

novog sustava

financiranja; praćenje

49

primjene novog.

2018. - puna primjena

novog sustava

financiranja

usmjerenog na

poboljšanje općeg

materijalnog statusa

učitelja; praćenje

primjene novog

sustava i konzultacije s

dionicima.

4.1.5. Koristiti se visokim

kriterijima za odabir

najboljih kandidata za

studij na učiteljskim i

nastavničkim fakultetima

Sveučilišta Učiteljski i

nastavnički

fakulteti

Planirano 2015. - snimka stanja

upisnih uvjeta i kvota

za učiteljske /

nastavničke studije na

hrvatskim

sveučilištima; analiza

obilježja kandidata za

studij na učiteljskim i

nastavničkim

fakultetima.

2016. – revizija

modela upisa na

učiteljske i

nastavničke fakultete;

– početak praćenja

novoupisane

generacije studenata;

2017. i kontinuirano -

praćenje i analiza

uspješnosti studiranja.

UNIST: u tijeku.

UNIPU: Donesen program za stjecanje nastavničkih kompetencija, a u sklopu

Programa i Pravilnik o stjecanju nastavničkih kompetencija koji sadrži odredbu

o mogućnosti stjecanja kvalifikacije samo onim studentima koji imaju prosjek

ocjena na preddiplomskoj razini veći od 3.5.

UNIZD: Donesen program za stjecanje nastavničkih kompetencija, a u sklopu

Programa i Pravilnik o stjecanju nastavničkih kompetencija koji sadrži odredbu

o mogućnosti stjecanja kvalifikacije samo onim studentima koji imaju prosjek

ocjena na preddiplomskoj razini veći od 3.5.

UNIZG: Sveučilište u Zagrebu se intenzivno bavilo analizom upisnih kriterija.

Slijedom tih analiza Senat je usvojio Preporuke Povjerenstva za državnu maturu

, te od 2012./2013. ima najviše upisne kriterije među svim nacionalnim

sveučilištima. Jedna od preporuka sastavnicama pri određivanju kriterija jest i

da se u što većoj mjeri pri vrednovanju ispita državne mature, traži položena

razina A (viša), a da se svakako traži uvođenje uvjeta (i bodovanja) hrvatskog

jezika na razini A za upise na sve nastavničke studije. Preporuku je uvažila

većina sastavnica koje upisuju studente u nastavničke studije. Na Učiteljskom

fakultetu se pri upisu u Učiteljski studij provodi provjera posebnih sposobnosti

konkretno testiranje predispozicija za uspješnije razvijanje učiteljskih

kompetencija.

UNIOS: Definirani kriteriji upisa za sve studijske programe prema ostvarenim

rezultatima na ispitima državne mature.

UNIRI: Kriteriji odabira su primjereni odabiru najboljih kandidata.

4.1.6. Stimulirati upis

najkvalitetnijih kandidata

na učiteljske i

nastavničke studije

MZOS MZOS,

Učiteljski i

nastavnički

fakulteti

Planirano 2015. - formiranje

radne skupine dionika

(Sveučilišta i

obrazovnih

institucija).

50

- izrada prijedloga

mjera za stimuliranje

upisa najkvalitetnijih

kandidata na

učiteljske i

nastavničke studije.

2016. - usvajanje

mjera i osiguravanje

resursa za provedbu.

- informiranje dionika

i krajnjih korisnika o

uvođenju poticajnih

mjera; pilot primjena

poticajnih mjera u

procesu upisa na

studije.

. - praćenje i evaluacija

pilot primjene mjera,

prijedlozi

unapređenja.

4.2. Funkcionalno i strukturno unapređenje sustava inicijalnog obrazovanja učitelja


4.2.1. Redefinirati programe

inicijalnog i

poslijediplomskog

obrazovanja učitelja

temeljeno na

nacionalnom

kompetencijskom

standardu za učiteljsku

profesiju

NVOO Sveučilišna i

fakultetska

tijela zadužena

za razvoj

programa

U

provedbi

2015. - priprema

tematske evaluacije

programa inicijalnog

obrazovanja učitelja.

2016. - provedba

tematske evaluacije.

2016. - analiza

rezultata tematske

evaluacije i rad na

unapređenju

studijskih programa;

2017. - usvajanje

novih programa

Akademska godina

2018./2019. -

UNIDU: Sveučilište nema za sastavnicu učiteljske i nastavne fakultete.

UNIST: Ovisno o preporukama sektorskih vijeća.

UNIPU: Ostvareno u cijelosti 2013.

UNIZD: Ostvareno u cijelosti 2013.

UNIOS: Očekuje se tematska evaluacija programa inicijalnog i poslijediplomskog

obrazovanja učitelja kao podloga za pristupanje redefiniranju od strane

sveučilišnih i fakultetskih tijela zaduženih za razvoj programa.

UNIRI: Učiteljski fakultet provodi projekt s navedenim ciljem u sklopu poziva za

Unaprjeđenje kvalitete visokog obrazovanja kroz razvoj ljudskih potencijala i

provedbu HKO, financiran sredstvima Europskog socijalnog fonda, operativni

program, "Razvoj ljudskih resursa", voditeljica: Jasna Krstović, dekanica

Učiteljskog fakulteta. U postupku je izrada mjera za unaprjeđenje povezivanja

Sveučilišta s institucijama ranog, predškolskog, osnovnoškolskog i

srednjoškolskog obrazovanja.

NVOO: Provedba mjere nije započela.

51

kontinuirano -

provedba novih

programa i praćenje.

4.2.2. Razviti nove institucijske

jedinice za stjecanje

učiteljskih kompetencija

na sveučilišnoj razini za

profile učitelja koji su

završili nenastavničke

studijske programe

Sveučilišta Upravna tijela

sveučilišta u

koordinaciji s

učiteljskim i

nastavničkim

fakultetima

Planirano Treće i četvrto

tromjesečje 2015. -

analiza stanja i resursa

na Sveučilištima

potrebnih za razvoj

novih institucijskih

jedinica za stjecanje

učiteljskih

kompetencija.

Prvo polugodište

2016. - izrada

prijedloga ustroja te

uvjeta i djelokruga

rada novih jedinica,

izrada studije

izvodljivosti

Drugo polugodište

2016. – izrada

prijedloga novih

kurikuluma za

stjecanje učiteljskih

kompetencija

temeljnih na ishodima

učenja, konzultacije

unutar sveučilišne

zajednice te sa

zainteresiranim

dionicima i usvajanje

novog modela.

2017. - kontinuirano -

početak djelovanja

nove organizacijske;

praćenje učinkovitosti

realizacije nove mjere.

UNIZD: Sveučilište nema za sastavnicu učiteljske i nastavne fakultete.

UNIST: Pri Filozofskom fakultetu djeluje 'Centar za istraživanje i razvoj

cjeloživotnog obrazovanja' koji nudi razne oblike edukacije za stjecanje i

unaprjeđenje nastavničkih kompetencija. Na Prirodoslovno-matematičkom

fakultetu u Splitu organiziraju edukacijski ciklusi za unaprjeđenje nastavničkih

kompetencija za STEM područje.

UNIPU: Ostvareno u cijelosti. Program za stjecanje nastavničkih kompetencija i

Pravilnik o stjecanju nastavničkih kompetencija za profile koji tu kvalifikaciju

nisu stekli tijekom studija, Sveučilište u Zadru donijelo je 2013. godine sa

standardom nastavničke kvalifikacije od 60 ECTS bodova, trajanjem studija od

godinu dana "part time" modelom. Osnovan je centar za obrazovanje nastavnika

i obrazovanje odraslih kao sveučilišna jedinica.

UNIZD: Ostvareno u cijelosti. Program za stjecanje nastavničkih kompetencija i

Pravilnik o stjecanju nastavničkih kompetencija za profile koji tu kvalifikaciju

nisu stekli tijekom studija, Sveučilište u Zadru donijelo je 2013. godine sa

standardom nastavničke kvalifikacije od 60 ECTS bodova, trajanjem studija od

godinu dana "part time" modelom. Osnovan je centar za obrazovanje nastavnika

obrazovanje odraslih kao sveučilišna jedinica.

UNIZG: *SUZG-u 2014. proveo proces vrjednovanja i ustroja za 4 modula

cjeloživotnog obrazovanja PPDM

UNIOS: S obzirom na uvjete i mogućnosti zapošljavanja u sustavu znanosti i

visokog obrazovanja navedeno eventualno moguće realizirati (samo)

reorganizacijom postojećeg ustrojstva Filozofskog fakulteta i Fakulteta za

odgojne i obrazovne znanosti i s postojećim zaposlenicama.

UNIRI: Centar za obrazovanje nastavnika na Filozofskom fakultetu provodi

edukaciju predmetnih učitelja koji su završili nenastavničke studije. Akreditiran

je cjeloživotni program " Specijalizirani program prirodoslovlja i matematike za

učitelje razredne nastave", a u pripremi su drugi. U postupku je izrada mjera za

unaprjeđenje sustavnog povezivanja Sveučilišta s institucijama ranog,

predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja

4.2.3. Razviti programe za


ASOO,

Učiteljski i

Centri za

obrazovanje

Planirano 2015. - analiza stanja i

anketa o percepciji

ASOO: U proteklom razdoblju ASOO nije provodio aktivnosti u sklopu ove mjere.

52

kompetencija za sve

kategorije učitelja u

srednjem strukovnom

obrazovanju

nastavnički

fakulteti

učitelja pri

sveučilištima,

djelatnici

agencija i škola

kompetentnosti i

potrebama za

osposobljavanjem

strukovnih učitelja i

suradnika u nastavi.

2016. - izrada novih

kurikuluma za


kompetencija

strukovnih učitelja

temeljenih na

ishodima učenja;

- konzultacije među

nositeljima programa i

dionicima o modelu i

načinu primjene novog

kurikuluma.

2017. - kontinuirano -

početak

implementacije novih

kurikuluma za


rad prema novom

kurikulumu; praćenje

učinkovitosti

realizacije novih

mjera.

4.2.4. Razviti programe

usavršavanja i podrške

edukatorima učitelja

ASOO, AZOO Centri za

obrazovanje

učitelja pri

sveučilištima i

djelatnici

agencija i škola

U

provedbi

2015. - utvrđivanje

potreba i stavova

sveučilišnih

nastavnika,

utvrđivanje postojećih

resursa za izvedbu

programa za

edukatore učitelja.

2016. - prijedlog

modela ustroja

sustava

profesionalnog

ASOO: ASOO je predvidio ovu mjeru i u nacrtu Programa razvoja SOO.

ASOO je izradio prijedlog projekta "Modernizacija sustava stručnog

usavršavanja nastavnika strukovnih predmeta i andragoških djelatnika" koji bi

se financirao iz ESF OP ULJP 2014. - 2020., a kojim bi se osigurala podrška za

ovu mjeru.

UNIDU: Sveučilište nema za sastavnicu učiteljske i nastavne fakultete.

UNIST: U tijeku je uspostava ureda za praćenje karijera i cjeloživotnog učenja.

UNIPU: Izrađen i primijenjen Program za usavršavanje visokoškolskih

53

usavršavanja

edukatora učitelja,

uključujući

organizacijsku formu,

definiranje

kompetencija i

očekivane ishode

učenja i kurikulum za

profesionalno

usavršavanje

edukatora učitelja (uz

mogućnost

uključivanja u

programe i ostalih

sveučilišnih

nastavnika);

Drugo polugodište

2016. - pilot primjena

usvojenog kurikuluma.

2017.- kontinuirano -

realizacija programa i

praćenje i vrednovanje

učinkovitosti.

nastavnika 2014. godine i primjenjuje se stalno.

UNIZD: Izrađen i primijenjen Program za usavršavanje visokoškolskih

nastavnika 2014. godine i primjenjuje se stalno.

UNIOS: Vezano uz 4.2.2. Očekuju se smjernice, pilot programi i njihova

realizacija od strane nadležnih tijela osnovanih na državnoj razini.

UNIRI: Razvijeni su, provode se i radi se na daljnjem usavršavanju.

4.2.5. Uključivanje u

međunarodne

istraživačke projekte i

poticanje mobilnosti u

području inicijalnog

obrazovanja učitelja

ASOO,

Učiteljski i

nastavnički

fakulteti

Centri za

obrazovanje

učitelja pri

sveučilištima,

djelatnici

agencija i škola

Planirano 2015. - utvrđivanje

stanja u ovom

području

2016. - izrada

institucijskih akcijskih

planova za provedbu

mjere te razrada ili

poboljšanje sustava

informiranja

potencijalnih

korisnika;

- izgradnja

institucijskih uvjeta za

provedbu mjere i

razrada instrumenata

za praćenje i

54

vrednovanje

realizacije mjere

2017. i kontinuirano -

provedba mjere i

kontinuirano praćenje

učinkovitosti.

4.3. Povezivanje i unapređenje sustava pripravništva i trajnog profesionalnog razvoja učitelja


4.3.1. Uspostaviti učinkovit

sustav podrške,

praćenja i mentorstva

u razdoblju

pripravništva

ASOO, AZOO,

MZOS, NCVVO

Povjerenstvo za izradu

modela učinkovitog

sustava mentorstva

pripravnicima

(predstavnici AZOO-a,

ASOO-a i fakulteta koji

provode programe

inicijalnog obrazovanja

učitelja)

Planirano 2015. - formiranje radne skupine i

izrada plana rada na razvoju novog

modela pripravništva integriranog

sa sustavom licenciranja;

- snimka stanja te analiza

dosadašnjih iskustava i primjera

dobre prakse u području;

2016. - izrada radne verzije modela

pripravništva

2016. - konzultacije s dionicima i

prijedlog finalne verzije modela

2017. - izrada normativnog okvira

za uvođenje novog modela

pripravništva za učitelje; Izrada

alata i instrumenata za planiranje

pripravničkog staža i praćenje

pripravnika; uspostava modela

mentorskih kompetencija te uvjeta i

kriterija za certificiranje školskih

mentora; izrada edukacijskih

programa za: a) pripremu škola za

provedbu novog modela

pripravničkog staža; b) stručno

usavršavanje mentora za rad s

pripravnicima u školama; Izrada

modela mreže podrške mentorima i

pripravnicima.

2018. - početak primjene novog

integriranog modela pripravništva i

NCVVO: Nisu pripremljeni preduvjeti za izradu modela

licenciranja učitelja.

ASOO: U proteklom razdoblju ASOO nije provodio

aktivnosti u sklopu ove mjere.

55

licenciranja za sve pripravnike u

sustavu; kontinuirano praćenje

primjene i unapređivanje novog

modela; kontinuirano pružanje

podrške mentorima, školama i

pripravnicima.

4.3.2. Uspostaviti model

trajnog

profesionalnog

razvoja temeljenog na

kompetencijskom

standardu,

definiranim

prioritetnim

područjima na razini

sustava i iskazanim

potrebama dionika

ASOO, AZOO,

MZOS, NCVVO,

Profesionalne

udruge,

Znanstvene

institucije u

području

obrazovanja

Radna skupine za

izradu dugoročne

nacionalne strategije

trajnog profesionalnog

razvoja usklađene s

nacionalnim

standardom učiteljskih

kompetencija (MZOS-a,

AZOO-a, ASOO-a,

NCVVO-a i fakulteta

koji provode programe


učitelja). Istraživački

timovi za praćenje

učinaka stručnog

usavršavanja na

kvalitetu neposrednoga

odgojno-obrazovnog

rada učitelja

(znanstveni instituti,

učiteljski i nastavnički

fakulteti, AZOO-a,

ASOO-a, NCVVO-a)

Planirano 2015. - formiranje radne skupine

svih dionika za izradu cjelovitog

modela trajnog profesionalnog

razvoja te analiza stanja i

vrednovanje dosadašnjih rezultata u

provedbi programa cjeloživotnog

usavršavanja

2016. - izrada prijedloga novog

modela trajnog profesionalnog

usavršavanja

2016 - izrada kurikuluma sržnih

modula programa trajnog

profesionalnog usavršavanja

učitelja.

2017. – kontinuirano - primjena

novog modela te praćenje i

vrednovanje učinkovitosti.

AZOO: Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje

imenovalo je Ekspertni tim (jedna od članica Ekspertnog

tima je i savjetnica AZOO-a) koji je izradio Okvir

nacionalnog standarda kvalifikacija za učitelje u

osnovnim i srednjim školama

4.3.3. Uspostaviti model

provedbe i praćenja

profesionalnog

razvoja pojedinaca na

razini sustava i na

razini odgojno-

obrazovne ustanove

ASOO, AZOO,

NVOO

Stručna povjerenstva i

timovi za kvalitetu

odgojno-obrazovnih

ustanova, savjetnici

AZOO-a i ASOO-a, škole

Planirano 2015. - formiranje stručne radne

skupine za izradu modela provedbe

i praćenja profesionalnog razvoja

učitelja i početak rada na modelu.

- izrada prijedloga modela provedbe

profesionalnog razvoja učitelja te

instrumenta za planiranje i praćenje

profesionalnog razvoja.

2016. - informiranje i pružanje

podrške odgojno-obrazovnim



NVOO: Provedba mjere nije započela jer je vezana uz

4.1.1.

56

ustanovama u primjeni modela

provedbe i praćenja individualnog

profesionalnog razvoja učitelja.

Drugo polugodište 2016. - primjena

modela praćenja i podrške

individualnom profesionalnom

razvoju učitelja.

2017. - praćenje primjene modela i

vrednovanje učinkovitosti.

4.3.4. Poticati međunarodnu

suradnju i mobilnost u

području trajnoga

profesionalnog

razvoja učitelja

AMPEU, ASOO,

AZOO, MZOS,

NCVVO

AMPEU, stručna vijeća

odgojno-obrazovnih

ustanova

Planirano 2015. - izrada analize učinkovitosti

dosadašnje prakse u realizaciji

međunarodne suradnje i mobilnosti

u području trajnog profesionalnog

usavršavanja učitelja s prijedlozima

poticajnih mjera.

2016. - razrada predloženih mjera

vezanih uz informiranje,

prijavljivanje i diseminaciju

iskustava.

- primjena predloženih mjera i

praćenje njihove učinkovitosti.



4.4. Uspostava cjelovita sustava osiguravanja kvalitete inicijalnog obrazovanja i trajnog profesionalnog razvoja


4.4.1. Uvesti usklađen sustav

vanjskog i unutarnjeg

osiguravanja kvalitete u

inicijalnom obrazovanju i

sustavu trajnoga

profesionalnog razvoja

učitelja

AZVO, MZOS,

NCVVO, NVOO

NCVVO, AZVO,

ASOO, AZOO

školski timovi za

kvalitetu

U provedbi 2015. - formiranje ekspertne

skupine i priprema za razradu

modela vanjskog i unutrašnjeg

sustava osiguravanja kvalitete.

2016. - izrada prijedloga modela i

mehanizama sustava osiguravanja

kvalitete na razini programa u

inicijalnom obrazovanju učitelja.

2016. - izrada prijedloga modela i

mehanizama za osiguravanje

kvalitete programa trajnog


učitelja.

2017. - provjera modela na uzorku



NVOO: Provedba mjere nije započela

AZVO: AZVO je sudjelovao u projektu razvoja ishoda

učenja za razvoj nastavničkih kompetencija. AZVO je

tijekom 2014. i 2015 reakreditirao sva visoka učilišta

koja izvode studijske programe za obrazovanje učitelja i

nastavnika. Izvješća su javno objavljena na mrežnim

stranicama AZVO i sadrže preporuke za unaprjeđenje

kvalitete. AZVO je imenovao predstavnicu u Operativni

tim za razvoj sustava vanjskog vrednovanja odgojno-

obrazovnih ustanova odnosno Stručni tim za rad na

57

programa inicijalnog obrazovanja i

trajnog usavršavanja.

2018./2019. – kontinuirano –

primjena uz praćenje učinkovitosti i

unapređenje sustava.

projektu Vanjsko vrednovanje odgojno obrazovnih

ustanova. Također, AZVO je u suradnji s Učiteljskim

Fakultetom Sveučilišta u Rijeci na ovogodišnji Erasmus

plus natječaj prijavio projekt koji se bavi praćenjem

kvalitete ishoda učenja u inicijalnom obrazovanju

učitelja, čiji je koordinator švedska agencija za vanjsko

osiguravanje kvalitete UKA; rezultati natječaja će biti

objavljeni u lipnju ove godine.

4.4.2. Uvesti sustav prepoznavanja

i nagrađivanja izvrsnosti

studenata i zaposlenih

učitelja

ASOO, AZOO,

Učiteljski i

nastavnički

fakulteti

Nacionalno

vijeće za odgoj i

obrazovanje;

učiteljski i

nastavnički

fakulteti

Planirano 2015. - analiza postojeće prakse u

sustavu inicijalnog obrazovanja i

profesionalnog razvoja učitelja.

2016. - razrada kriterija i postupaka

vrednovanja izvrsnosti studenata i

zaposlenih učitelja temeljenih na

kompetencijskim standardima za

učitelje.

2016. - planiranje i osiguravanje

potrebnih resursa za provedbu

mjere.

2017. - početak primjene novog

(unaprijeđenog) sustava

prepoznavanja i nagrađivanja

izvrsnosti.

2016. - izrada prijedloga

unapređenja kurikuluma inicijalnog

obrazovanja i programa trajnog


usmjerenih na stjecanje

kompetencija u području

samorefleksije, strateškog

planiranja i liderstva za uvođenje

poboljšanja i inovacija u nastavnu

praksu

- razrada programa za jačanje

kompetencija edukatora učitelja i

školskih mentora u sustavu školske

prakse i pripravništva za poticanje

refleksivne prakse.

2017. (kontinuirano) -

58

implementacija novih kurikuluma i

praćenje realiziranih ishoda učenja.

4.4.3. Poticati razvoj učiteljskih

kapaciteta u području


planiranja i liderstva za

uvođenje poboljšanja i

inovacija u nastavnu praksu

ASOO, AZOO,

Učiteljski i

nastavnički

fakulteti

Koordinacijsko

tijelo na razini

svih sveučilišta

koja se bave

inicijalnim

obrazovanjem

učitelja

Planirano Treće i četvrto tromjesečje 2015. -

analiza ishoda učenja u postojećim

studijskim programima inicijalnog

obrazovanja i programima trajnog

profesionalnog usavršavanja učitelja

s obzirom na razvoj učiteljskih

kompetencija u području


planiranja i liderstva za uvođenje

poboljšanja i inovacija u nastavnu

praksu.

CENTAR ZA MIROVNE STUDIJE:

Spomenuti program stručnog usavršavanja učitelja

podiže učiteljske kapacitete u području samorefleksije,

strateškog planiranja i liderstva za uvođenje poboljšanja

i inovacija u nastavnu praksu. IPA: Nasilje ostavlja

tragove, 2014./2015.


ČITANJE I PISANJE ZA KRITIČKO MIŠLJENJE - “Reading

and Writing for Critical Thinking”) program stručnog

usavršavanja je namijenjen nastavnicima koji traže

načine kojima bi potaknuli i poboljšali proces učenja te

koji žele oživjeti svoju nastavu uvođenjem pristupa koji

promiče aktivno i samostalno učenje te kritičko

mišljenje.

LIDERI/CE ZA LOKALNU ZAJEDNICU, EU IPA, 2011-

2013: educirano 100 učitelja i stručnih suradnika za

provedbu građanskog odgoja i obrazovanja u školama

Kroz programe stručnog usavršavanja Medijacija, Uvod u

projektno planiranje te Integralno građansko

obrazovanje Forum nastavnicima nudi edukacije

unapređenja komunikacijskih vještina , projektnog

planiranja te osposobljavanja polaznika znanjima,

vještinama i metodama u području ljudskih prava i

demokratskog građanstva,

PUČKO OTVORENO UČILIŠTE 'KORAK PO KORAK'

provodi edukaciju odgojno-obrazovnih djelatnika za

stvaranje Zajednica učenja u njihovim vrtićima/školama.

Rad Zajednice učenja karakterizira ciklus: planiranje

unapređenja kvalitete odabranog područja rada,

provedba plana, samorefleksija i zajednička refleksija.

POU 'Korak po korak' je izdalo priručnik 'Zajednice

učenja odgojno-obrazovnih djelatnika'.

ASOO: U proteklom razdoblju ASOO nije provodio

aktivnosti u sklopu ove mjere.

4.4.4. Osnaživati institucijske i NVOO Obrazovni Planirano 2015. - formiranje stručne skupine i NVOO: Provedba mjere nije započela

59

individualne kapacitete za

provedbu istraživanja u

području obrazovanja i

profesionalnog razvoja

učitelja u svrhu kreiranja i

unapređivanja obrazovnih

politika i obrazovne prakse

eksperti u

znanosti i

visokom

obrazovanju

planiranje razrade modela za

poticanje institucijskih i

individualnih kapaciteta za

provedbu istraživanja u području

obrazovanja i profesionalnog

razvoja učitelja.

2016. - izrada modela za poticanje

kapaciteta obrazovnog sustava za

provedbu istraživanja u ovom

području.

- projekcija potrebnih resursa za

osiguravanje kontinuiranog

istraživanja u području.

2017. – kontinuirano - umrežavanje

istraživača i praktičara u planiranju i

provedbi razvojnih projekata i

akcijskih istraživanja usmjerenih na

podizanje kvalitete rada učitelja i

obrazovnih postignuća učenika;

diseminacija rezultata u svrhu

planiranja unapređenja

profesionalnog razvoja i uvjeta rada

učitelja.

60

5. Cilj: Unaprijediti kvalitetu rukovođenja odgojno-obrazovnim ustanovama

5.1. Redefinirati ulogu ravnatelja



5.1.1. Definirati ulogu ravnatelja AZOO, MZOS Ekspertni tim u

području

rukovođenja/up

ravljanja

odgojno-

obrazovnim

ustanovama

U provedbi Treće

tromjesečje

2015.

MZOS: Imenovana Ekspertna radna skupina radi na izradi modela licenciranja

ravnatelja.

AZOO: AZOO: Imenovana Ekspertna radna skupina za provedbu 5. cilja

Strategije (ERS 5). Rad ERS-a5 organiziran u 3 radna tima: 1. Radni tim za

standard zanimanja ravnatelja 2. Radni tim za standard kvalifikacije 3. Radni

tim za licenciranje ravnatelja. Ostvarene su osnovne pretpostavke za izradu

Standarda zanimanja ravnatelja (utvrđeni dokazi utemeljenosti standarda

zanimanja ravnatelja, ključni poslovi i kompetencije); u pogledu izrade

standarda kvalifikacija utvrđeni su skupovi ishoda učenja i izrađene smjernice

za definiranje vrednovanja skupova ishoda učenja; u pogledu licenciranja

ravnatelja identificirana su pitanja u vezi licenciranja postojećih ravnatelja i

prijedlozi rješenja.

Odlukom o imenovanju MZOS-a ERS-a5 je dobila sljedeće zadaće:

1. Izraditi standard zanimanja ravnatelja,

2. Izraditi nacionalni standard kvalifikacije za ravnateljsku profesiju i

3. Razvoj modela uvođenja sustava (re)licenciranja za stjecanje i zadržavanje

dopusnice za rad ravnatelja u odgojno-obrazovnoj ustanovi.

Zadaće 1. i 2. Odluke odnose se na mjeru 5.1.1. i 5.2.1.,

a zadaća 3. na mjeru 5.4.2. i 5.4.3.

U ostvarenju zadaća pošlo se od Zakona o HKO-u i Pravilniku o registru HKO-a,

a prema metodologiji razvijenoj u okviru HKO-a.

5.2. Izraditi kompetencijske standarde za ravnatelje



5.2.1. Izraditi kompetencijske

standarde za ravnatelje

MZOS, NVOO Ekspertni tim u

području

rukovođenja/up

ravljanja

odgojno-

obrazovnim

U provedbi Četvrto

tromjesečje

2015.

MZOS: Imenovana Ekspertna radna skupina radi na izradi kompetencijskih

standarda ravnatelja.

NVOO: Ekspertna radna skupina radila je na izradi:

• standarda zanimanja ravnatelja

• standarda kvalifikacije za ravnatelje

61

ustanovama

1. Rad na standardu zanimanja ravnatelja

• Prikupljeni su i sistematizirani strateški i analitički dokazi utemeljenosti

ravnateljske profesije

• Provedena je i obrađena Anketa za standard zanimanja ravnatelja

• Izvedeno je 16 fokusnih grupa u vezi s poslovima i kompetencijama ravnatelja

• Izrađen je popis ključnih poslova ravnatelja

• Izrađen je popis kompetencija potrebnih za obavljanje ravnateljskih poslova

• Utvrđeni su uvjeti rada ravnatelja odgojno-obrazovnih ustanova

Standard zanimanja ravnatelja je izrađen i priprema se za registraciju u skladu

sa Zakonom o HKO-u.

2. Rad na standardu kvalifikacije za ravnatelje

• Inventarizirani su i sistematizirani skupovi ishoda učenja za ravnatelje

• Definirani su uvjeti za pristupanje stjecanju pojedinih skupova ishoda učenja

• Utvrđeni su materijalni i kadrovski uvjeti potrebni za stjecanje skupova

ishoda učenja

• Određeni su postupci i primjeri vrednovanja svih ishoda učenja

• Realizira se fokus grupa na pitanjima standarda kvalifikacije za ravnatelje

Sadašnja faza rada na izradi standarda kvalifikacije planira se završiti do kraja

travnja 2016. god.

5.3. Institucionalizirati obrazovanje budućih ravnatelja



5.3.1. Stvoriti zakonske

pretpostavke za

institucionalno obrazovanje i

osposobljavanje ravnatelja

MZOS Ekspertni tim u

području

rukovođenja/up

ravljanja

odgojno-

obrazovnim

ustanovama

Planirano Četvrto

tromjesečje

2015.

62

5.3.2. Akreditirati ustanove koje bi

provodile specijalističko

obrazovanje

AZVO AZVO Planirano Prvo

polugodište

2016.

AZVO: AZVO će provoditi reakreditaciju visokih učilišta u skladu s postojećim

zakonom. Ukoliko bi takve obrazovne programe predlagale ustanove izvan

sustava visokog obrazovanja AZVO će tu aktivnost provoditi u skladu s novom

zakonskom regulativom nakon njezinog prihvaćanja. AZVO također aktivno

prati projekt "Ravnatelj: profesija i kvalifikacija, a ne funkcija"

http://www.esf.hr/projekti/zadarska-zupanija/ravnatelj-profesija-i-

kvalifikacija-a-ne-funkcija/ kojeg provodi UNIZD a cilj mu je izraditi standard

zanimanja školskog ravnatelja, standard kvalifikacije te program obrazovanja.

U okviru izrade standarda kvalifikacije za ravnatelje, Ekspertna radna skupina

imenovana od odlukom MZOS-a je utvrdila materijalne i kadrovske uvjete

potrebne za svaki skup ishoda učenja, a što ih trebaju ispunjavati ustanove koje

bi provodile programe obrazovanja za ravnateljsku profesiju.

Više visokoškolskih ustanova radi na programima za akreditaciju studijskih

programa i stvaranju pretpostavki za obrazovanje ravnatelja.

Rad na osmišljavanju i usavršavanju pretpostavki za provedbu obrazovanja

ravnatelja treba nastaviti i u 2016. god.

5.3.3. Prihvatiti izvedbeni plan i

program obrazovanja i

osposobljavanja ravnatelja

AZVO, MZOS Zainteresirane

visokoškolske

ustanove

Planirano Prvo

polugodište

2016.

AZVO: AZVO će tu aktivnost provoditi u skladu s novom zakonskom

regulativom nakon njezinog prihvaćanja. AZVO također aktivno prati projekt

"Ravnatelj: profesija i kvalifikacija, a ne funkcija"

http://www.esf.hr/projekti/zadarska-zupanija/ravnatelj-profesija-i-

kvalifikacija-a-ne-funkcija/ kojeg provodi UNIZD a cilj mu je izraditi standard

zanimanja školskog ravnatelja, standard kvalifikacije te program obrazovanja.

5.4. Izraditi program i postupak licenciranja



5.4.1. Razviti sustav

vrednovanja rada

ravnatelja

MZOS AZOO,

Nacionalno

vijeće za odgoj

i obrazovanje

U

provedbi

Četvrto

tromjesečje

2015.

63

5.4.2. Izraditi Pravilnik o

programu i postupku

licenciranja

MZOS MZOS,

Nacionalno

vijeće za odgoj

i obrazovanje

U

provedbi

Četvrto

tromjesečje

2015.

MZOS: Izrađen prijedlog Pravilnika te se čeka da Ekspertna radna

skupina za ravnatelje odradi mjere za koje su zaduženi.

Ekspertna radna skupina za provedbu 5. cilja Strategije Izradila je

stručne podloge koje se, nakon prihvaćanja i odluke MZOS-a, trebaju

transformirati u pravni dokument formu, tj. u Pravilnik o programu i

postupku licenciranja ravnatelja.

5.4.3. Pokrenuti sustav

(re)licenciranja za

stjecanje i zadržavanje

dopusnice za rad u

odgojno-obrazovnoj

ustanovi

MZOS NCVVO U

provedbi

Drugo

polugodište

2016.

U vezi s uvođenjem sustava licenciranja Ekspertna radna skupina je:

• Identificirala i analizirala sva ključna pitanja vezana za licenciranje

postojećih i budućih ravnatelja

• Utvrdila je organizacijske, pravne i stručne pretpostavke što ih je

potrebno osigurati da bi se pristupilo licenciranju ravnatelja

U nastavku rada na pitanjima licenciranja, potrebno je:

• Izvršiti dodatni uvid u literaturu, zakonodavstvo i praksu drugih

država

• Izraditi administrativne i stručne pretpostavke za licenciranje

(dokumentaciju, instrumente, odrediti procedure, načina

vrednovanja…)

• Formirati povjerenstva za licenciranje i osigurati uvjete za njihov rad

• Trajno pratiti, osmišljavati i unapređivati model i praksu licenciranja

ravnatelja

Stručna polazišta za provedbu licenciranja su standard zanimanja i

standard kvalifikacije za ravnatelje.

Do kraja lipnja definirat će se sve pretpostavke za pristup licenciranju

postojećih ravnatelja, a do kraja godine i za licenciranje budućih

ravnatelja.

6. Cilj: Razviti cjelovit sustav podrške učenicima

6.1. Uspostaviti standardizirane mehanizme rane identifikacije razvojnih potreba i mogućih teškoća djece


6.1.1. Osigurati kadrovske,

financijske i prostorne uvjete

u vrtićima i osnovnim

MZOS, Osnivači

predškolskih

odgojno-

Ravnatelji,

stručni suradnici

i stručnjaci

Planirano 2018.

64

školama za provođenje

standardiziranih postupaka

rane identifikacije teškoća

kod djece

obrazovnih

ustanova

članovi MST-a

6.1.2. Promijeniti postupak

utvrđivanja spremnosti djece

za osnovnu školu (Pravilnik o

postupku utvrđivanja

psihofizičkoga stanja djeteta,

učenika te sastavu stručnoga

povjerenstva) koji regulira

sastav stručnog povjerenstva

za utvrđivanje spremnosti

djece za osnovnu školu, tako

da u sastavu stručnog

povjerenstva obvezno budu

uključeni psiholozi,

edukacijski rehabilitatori i

logopedi koji su osposobljeni

za korištenje

standardiziranih postupaka

za ranu identifikaciju

posebnih odgojno-

obrazovnih potreba djece.

MZOS MZOS Planirano Treće tromjesečje 2015.

6.2. Uspostaviti cjelovit sustav podrške djeci i učenicima u odgojno-obrazovnim ustanovama



6.2.1. Uspostaviti mehanizme rane

intervencije, praćenja

psihofizičkog razvoja,

savjetovanja roditelja i

podrške darovitoj djeci u

vrtićima

Vrtići Stručni timovi u

vrtićima

Planirano 2020. –

kontinuirano

6.2.10. Kreirati programe razvoja

metakognitivnih,

emocionalnih i socijalnih

vještina i ugraditi ih u školski

Srednje škole Ravnatelji,

stručni

suradnici, učitelji


2015./2016. -

kontinuirano

HRVATSKA UDRUGA SOCIJALNIH PEDAGOGA:

Priprema i podrška socijalnim pedagozima u školama u provedbi socio-

pedagoškog projekta razvoja socijalnih i emocionalnih vještina naziva

LANČANA REAKCIJA - trening životnih vještina. Svake godine se trening

65

kurikulum provodi s učenicima četvrtih razreda u većini škola koje zapošljavaju

socijalne pedagoge.

FORUM ZA SLOBODU ODGOJA :

MEDIJACIJA- program stručnog usavršavanja iz područja medijacije koji

sudionike podučava bazičnim znanjima i vještinama potrebnim za rješavanje

sukoba između dviju sukobljenih strana. Seminar obuhvaća temeljne

komunikacijske vještine (kao što su aktivno slušanje, parafraziranje,

reflektiranje, postavljanje pitanja i prepoznavanje emocija) kao i vježbe na

konkretnim slučajevima medijacije pomoću igranja uloga. Detaljno su

obrađeni koraci u procesu medijacije koji nude strukturu postupka i vode

sukob prema razrješenju. Do sada se provodi u 360 škola u RH, a kroz

program je prošlo oko 2.400 učitelja.

6.2.11. Eliminirati prostorne

prepreke u vrtićima, školama

i učeničkim domovima i

prilagoditi prostor djeci i

učenicima s teškoćama

Jedinice

lokalne i

područne

samouprave,

MZOS, Srednje

škole, Učenički

domovi, Vrtići

Osnivači

odgojno-

obrazovnih

ustanova, vrtići,

škole, učenički

domovi

Planirano Kontinuirano PUŽ je kroz projekte nabavio 6 gusjeničara za savladavanje prostornih

prepreka u školama i prilagođenu opremu. Imamo projektnog iskustva i u

snimanju prostorne prilagođenosti školskih ustanova. Intenzivno smo radili i

na uvođenju specijaliziranog prijevoza djece s motoričkim teškoćama u

Zagrebu.

6.2.12. Na satovima redovne nastave

i satovima razredne

zajednice, predavanjima i

radionicama senzibilizirati

svu djecu, učenike, njihove

roditelje i zaposlenike vrtića,

škola i učeničkih domova za

specifične potrebe djece i

učenika s teškoćama

AZOO, Srednje

škole, Učenički

domovi, Vrtići

Stručni timovi

sastavljeni od

stručnjaka iz

AZOO, fakulteta i

iskusnih

praktičara

Planirano Treće

tromjesečje

2015. -

kontinuirano

AMBIDEKSTER KLUB:

Sastavni dio naših edukativnih aktivnosti koje provodimo na satovima

razrednika unutar projekta Sunčana strana ulice i 3D su aktivnosti usmjerene

na senzibilizaciju za potrebe učenika s teškoćama i uvažavanje različitosti

među učenicima.

Hrvatska udruga za rani intervenciju u djetinjstvu od 2012. godine uz

potporu MZOS, Grada Zagreba i drugih donatora pruža podršku uključivanju

djece s teškoćama u redovne vrtiće u Zagrebu. Za djecu koja trebaju dodatnu

podršku u svojstvu pomagača za edukacijsko uključivanje pronalazi volontere

koji pružaju ovaj vid podrške, educira ih i pruža im supervizijsku podršku.

Svake akademske godine odražava radionice u nekom drugom vrtiću s

područja od posebne državne skrbi o podršci djeci s teškoćama u razvoju.

U suradnji s Udrugom odgajatelja Krijesnice (Čakovec), DV Vrbik (Zagreb) i

DV Grigor Vitez (Split) proveli smo 18-mjesečni IPA projekt “Podrška

uključivanju djece s teškoćama u redovne vrtiće u Hrvatskoj”. Kao rezultat

projekta stvoreni su i evaluirani edukacijski moduli za odgojitelje i za

pomagače. Izrađen je priručnik koji prati ovu edukaciju.

66

AZOO: Osnovani mobilni timovi koji kontinuirano provode edukaciju i

pružaju stručno-pedagošku pomoć i podršku odgojno-obrazovnim

ustanovama

6.2.13. Razviti i/ili standardizirati

instrumentarij i postupke za

identifikaciju potencijalno

darovitih učenika

AZOO, MZOS AZOO, stručni

tim sastavljen od

stručnjaka za

obrazovanje

darovitih i

iskusnih

praktičara

Planirano Prvo

polugodište

2016.

6.2.14. Izraditi školske planove rada

s darovitim učenicima koji

uključuju svladavanje

redovnih ili diferenciranih

nastavnih programa

Srednje škole Školski stručni

tim


2015./2016. -

kontinuirano

6.2.15. Organizirati rad s darovitim

učenicima tako da on

omogućuje rad po

programima različite težine i

složenosti

MZOS Škole, školski

stručni timovi,

stručni tim

AZOO-a, fakulteti

Planirano 2017. FORUM ZA SLOBODU ODGOJA:

UČENJEM DO KVALITETNIJEG MENTORSTVA, GRUNTVIG , 2013-2015:

Forum za slobodu odgoja kao partner sudjeluje u projektu, a nositelj projekta

je nevladina organizacija Consortiul International LSDGC iz Rumunjske.

Programima mentorstva osnažit će se odrasli i mladi (umirovljenici,

nezaposleni, studenti) za odgovoran doprinos zajednici u kojoj žive. Forum za

slobodu odgoja je u ovom projektu osnaživao mentorstvo kroz mentoriranje

darovitih učenika u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima.

6.2.16. Revidirati pravilnike koji

reguliraju odgoj i

obrazovanje darovitih

učenika tako da se omogući

identifikacija, školovanje,

poticanje i praćenje darovitih

učenika na optimalan način

MZOS AZOO, Stručni

tim sastavljen od

stručnjaka za

obrazovanje

darovitih i

iskusnih

praktičara

Planirano Prvo

polugodište

2016.

6.2.2. Organizirati sustav

individualnog savjetovanja

učenika i roditelja sa

školskim psihologom,

razrednikom, učiteljima,

nastavnicima i odgojiteljima

Srednje škole Educirani

školski psiholozi,

učitelji,

nastavnici i

odgojitelji

Planirano 2023. -

kontinuirano

Centar inkluzivne potpore IDEM:

20-godišnje iskustvo CIP IDEM-a u savjetovanju roditelja u pogledu

obrazovanja djece s posebnim potrebama i problemima na koje nailaze u

školi može pomoći u izradi ove mjere.

6.2.3. Uključiti savjetodavni rad s

učenicima u

MZOS Eksperti MZOS-

a, sindikati

Planirano Drugo

polugodište

67

učiteljsku/nastavničku

normu neposrednog

odgojno-obrazovnog rada s

učenicima

2016.

6.2.4. Organizirati sustav

dodatnoga individualnog

savjetovanja učenika s

teškoćama i njihovih

roditelja s logopedom,

socijalnim pedagogom i/ili

edukacijskim

rehabilitatorom

Srednje škole Logopedi,

socijalni

pedagozi,

edukacijski

rehabilitatori u

školama; Mobilni

stručni timovi

Planirano 2020. -

kontinuirano

AMBIDEKSTER KLUB:

Provodi se savjetovanje roditelja i učenika sa socijalnim pedagogom i

socijalnim radnikom (u školi i u zajednici po uputi škola ili centara za

socijalnu skrb). Godišnje se uključuje oko 20 obitelji.

6.2.5. Osigurati ljudske, financijske

i prostorne resurse za

poludnevni boravak tijekom

kojega se provodi produženi

stručni postupak

Centri za odgoj

i obrazovanje

učenika s

teškoćama,

MZOS, Osnivači

škola, Srednje

škole

Stručni suradnici

u školama i/ili u

suradničkim

ustanovama

Planirano 2020. -

kontinuirano

6.2.6. Uspostaviti pravedan i

učinkovit sustav

odobravanja, angažiranja,

financiranja, edukacije i

licenciranja obrazovnih

asistenata

AZOO, Jedinice

lokalne i

područne

samouprave,

MZOS

Stručni tim

sačinjen od

stručnjaka iz

MZOS, AZOO,

škola, domova i

relevantnih

službi jedinica

lokalne i

regionalne

samouprave

Planirano Drugo

polugodište

2016.

CENTAR INKLUZIVNE POTPORE IDEM:

Od 2007. CIP IDEM uvodi asistente u nastavi i prati učinke te smo razradili

sustav uvođenja asistenata u rad i njihovu edukacije temeljem primjene

dobre prakse iz drugih država ( primjerice Engleska). Pratimo putem

supervizije rad asistenata te smo nekim upravama za obrazovanje primjerice

Rijeke i Velike Gorice ( projekti Grada Rijeke “Pomoćnici u nastavi-podrška

integraciji učenika s teškoćama”,2010.,2011.,2012.,2013.,2014. ) već više

godina servis za praćenje rada asistenata. Izdali smo Priručnik za

organizaciju rada pomoćnika u nastavi (IDEM,2011) Osnovali smo Učilište za

obrazovanje odraslih IDEM koje je izradilo Program osposobljavanja

asistenta ( 218 sati),kao zanimanje. Program je odobren 2010. od MZOS i

postao obavezan za sve organizacije koje provode osposobljavanje

asistenata.. Pri tome su uočeni neki nedostaci ,koje je potrebno ispraviti kako

bi se osigurala kvalitetna edukacija. Smatramo da na tom području možemo

dati vrlo koristan doprinos.

PUŽ: PUŽ je s uvođenjem asistenata u nastavi za djecu s motoričkim

teškoćama započeo 2005. Trenutno provodimo projekt “Puževi pomoćnici”

(MZOS) u koji je uključeno 19 pomoćnika u nastavi u 5 OŠ i 5 SŠ u

Zagrebačkoj županiji. Smatramo da svojim iskustvom možemo doprinijeti u

ovoj mjeri.

68

MZOS je 1. rujna 2015. godine (kao Posredničko tijelo razine 1) donio odluku

o financiranju 40 projekata čiji su nositelji županije i gradovi u RH u sklopu

poziva za dodjelu bespovratnih sredstava UP.03.2.1.01 Osiguravanjem

pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika učenicima s

teškoćama u razvoju u osnovnoškolskim i srednjoškolskim odgojnim i

obrazovnim ustanovama. Ukupan iznos osiguran za financirane projekata

kojima su nositelji županije i gradovi u RH je 74.472,398,69 kn. Popis

odobrenih projekata može se vidjeti ovdje:

http://www.strukturnifondovi.hr/AplikacijaRepository/Natjecaji/Dokument

i/1164/Odluka%20o%20financiranju.pdf

6.2.7. Osmisliti skupine vršnjačke

potpore i ugraditi ih u školski

(domski) kurikulum

Srednje škole,

Učenički

domovi

Stručni suradnici

u školama i

domovima,

učitelji,

odgojitelji

Planirano Treće

tromjesečje

2015. -

kontinuirano

AMBIDEKSTER KLUB:

Razvija i provodi programe organiziranja i podrške radu skupina vršnjačke

pomoći kroz različite projekte od svog osnutka. Organizira vršnjačku pomoć

u školi i u zajednici.


VRŠNJAČKA MEDIJACIJA- program edukacije učenika osnovnih i srednjih

škola iz područja medijacije, komunikacijskih vještina, nenasilne

komunikacije… Osnivanje Kluba mladih medijatora u školama.

MLADI ZA MLADE, GRAD ZAGREB I ZAGREBAČKA ŽUPANIJA, 2011-2016:

program edukacije učenika srednjih škola i studenata iz područja medijacije,

komunikacijskih vještina, nenasilne komunikacije

PUŽ: ima iskustva u organiziranju van školske vršnjačke potpore djeci s

teškoćama u razvoju i mladima s invaliditetom.

6.2.8. Uključiti dopunsku nastavu,

dodatnu nastavu i

izvannastavne aktivnosti u

učiteljsku/nastavničku

normu neposrednog

odgojno-obrazovnog rada s

učenicima

MZOS Eksperti MZOS-

a, sindikati

U provedbi Kontinuirano MZOS: Sukladno postojećem Pravilniku o normi rada nastavnika u

srednjoškolskoj ustanovi nastavniku se kao obveza u neposrednom odgojno-

obrazovnom radu može utvrditi i izvođenje dodatne ili dopunske nastave.

Isto tako, u ostalim poslovima koji proizlaze iz neposrednog odgojno-

obrazovnog rada navode se, između ostaloga, i izvannastavne aktivnosti.

6.2.9. Osigurati redovito

provođenje dopunske

nastave, dodatne nastave i

izvannastavnih aktivnosti u

skladu s realnim potrebama

učenika

Srednje škole Ravnatelji,

stručni

suradnici, učitelji

Planirano Kontinuirano UDRUGA ZA RAZVOJ CIVILNOG DRUŠTVA SMART:

- Od 2005. godine SMART provodi program Volonterskog centra Rijeka koji

djeluje kao resursni regionalni volonterski centar za područje Primorsko-

goranske, Ličko-senjske i Istarske županije. Od 2008. godine program

Volonterski centar sufinanciran je sredstvima Ministarstva obitelji, branitelja

i međugeneracijske solidarnosti, odnosno Ministarstva socijalne politike i

69

mladih. Uz kontinuirane aktivnosti Volonterskog centra Rijeka – baze

volontera/ki i organizatora volontiranja, aktivnosti vezane uz promociju

volonterstva te pružanje savjetovanja vezano uz područje volonterstva,

provode se i programi izobrazbe. Jedan od programa neformalnog

obrazovanja čini edukacija Biti volonter/ka za građane (učenike/ce,

student/ice, grupe učenika/ca / studenata/ica i sl.) koja je usmjerena na

izobrazbu mladih u području volontiranja, prava i obaveza volontera,

doprinosa volonterstva na osobnoj i široj društvenoj razini te mogućnostima

volontiranja u ustanovi koju pohađaju/zajednici. Od provedbe programa

Volonterskog centra Rijeka do 2014. godine u edukaciju Biti volonter/ka bilo

uključeno 350 učenika/ca.

- Projekt Pokreni sebe, promijeni svijet – mobilizacija potencijala volontiranja

u prevenciji nasilja među mladima, EU IPA, 2013-2014 (Nositelj: Volonterski

centar Zagreb, Partneri: Udruga za razvoj civilnog društva SMART,

Volonterski centar Osijek, Udruga MI, Grad Osijek i Grad Zagreb) kojemu je

cilj bio bolje prepoznavanje i korištenje potencijala kojeg volontiranje ima u

prevenciji nasilja među mladima kroz njegovo potvrđivanje kao pozitivnog i

privlačnog načina života mladih. Projekt se provodio na području četiri

županije, a za svaku županiju je bila odgovorna druga partnerska

organizacija. Kroz projekt je, u različitim volonterskim akcijama odgojno-

obrazovnih ustanova Primorsko-goranske županije, bilo uključeno 735

učenika/ca volontera/ki koji/e su sudjelovali/e u 66 volonterskih akcija

tijekom kojih su imali prilike pružiti pomoć najpotrebitijim članovima

društva, steći/unaprijediti različita znanja i vještine te kvalitetno provesti

svoje slobodno vrijeme.

70

6.3. Izgradnja kapaciteta cjelovita sustava podrške djeci i učenicima



6.3.1. Zaposliti potreban broj

stručnih suradnika tako da u

svakom vrtiću, osnovnoj i

srednjoj školi i učeničkom

domu postoji stručni tim koji

se obavezno sastoji od

najmanje dva stručna

suradnika

MZOS MZOS, osnivači

odgojno-

obrazovnih

ustanova


6.3.10. Uspostaviti koordinacijski

centar mreže u AZOO-u koji

će organizirati i koordinirati

aktivnosti

AZOO Stručna osoba u

AZOO-u

Planirano 2019.

6.3.11. Pružiti stručnu podršku

školama za razvoj u centre

izvrsnosti u obrazovanju

darovitih kroz jačanje

kapaciteta za obrazovanje

darovitih

ASOO, AZOO,

MZOS

Stručnjaci za

obrazovanje

darovitih (sa

sveučilišta i

znanstvenih

instituta),

praktičari

(učitelji,

odgojitelji,

stručni

suradnici,

ravnatelji),

članovi stručnih

nevladinih

udruga, NSK i

druge knjižnice

Planirano Prvo

polugodište

2016. – 2019.

6.3.12. Pružiti financijsku i stručnu

podršku za osnivanje novih i

razvoj već postojećih

izvanškolskih centara za rad

s darovitim učenicima

ASOO, AZOO,

MZOS

MZOS; Stručnjaci

za obrazovanje

darovitih (sa

sveučilišta i

znanstvenih

instituta),

praktičari

Planirano Prvo

polugodište

2016.– 2023.

71

(učitelji,

odgojitelji,

stručni

suradnici,

ravnatelji) i

članovi ostalih

relevantnih

organizacija

6.3.2. Izraditi/revidirati

kompetencijske okvire za (1)

stručne suradnike i (2)

odgojitelje, učitelje i

nastavnike

AZOO, MZOS Ekspertni timovi

sa sveučilišta i

AZOO-a,

strukovna

udruženja/komo

re

Planirano Drugo

polugodište

2016.

6.3.3. Uskladiti (redefinirati)

programe (1) inicijalnog i

specijalističkog obrazovanja

stručnih suradnika i (2)


odgojitelja, učitelja i

nastavnika s novim

kompetencijskim okvirom

NVOO,

Visokoškolske

ustanove koje

provode

inicijalno i

specijalističko

obrazovanje

stručnih

suradnika

Ekspertni timovi

visokoškolskih

ustanova

Planirano 2020.

6.3.4. Unaprijediti sustav stručnog

usavršavanja (1) stručnih

suradnika i (2) odgojitelja,

učitelja i nastavnika, tako da

se u nj uključe programi za

razvoj profesionalnih

kompetencija

AZOO AZOO, eksperti

sa sveučilišta i iz

škola, strukovna

udruženja/komo

re

Planirano Drugo

polugodište

2016.

Centar inkluzivne potpore IDEM:

Izrađeni su programi stručnog usavršavanja edukacijsko-rehabilitacijskih

stručnjaka za podršku redovnim školama u okviru projekta razvoja mobilnih

stručnih timova, koji su se provodili u više gradova u Hrvatskoj

PUŽ: je kroz navedene EU projekte provodio edukaciju učitelja i nastavnika za

pružanje različitih oblika podrške djeci s teškoćama i mladima s

invaliditetom.

PUČKO OTVORENO UČILIŠTE 'KORAK PO KORAK': provodi edukaciju

odgajatelja za inkluziju djece s teškoćama u razvoju u redovne vrtićke

skupine. Do sada je 5-dnevnoj edukaciji sudjelovalo oko 550 odgajatelja i

stručnih suradnika.


RANE ODGOJNO OBRAZOVNE INTERVENCIJE TEMELJENE NA

POKAZATELJIMA USPJEŠNOSTI, EU IPA. 2013-2015: educirano 178

nastavnika iz 6 osnovnih škola, 5 županija. Područje rada: Rad s djecom s

problemima u ponašanju, medijacija. Projektom je obuhvaćeno 153 učenika.

72

6.3.5. Uspostaviti koordinacijski

centar mreže potpore

inkluzivnom obrazovanju u

AZOO-u koji će organizirati i

koordinirati aktivnosti

AZOO Stručni tim u

AZOO-u

Planirano 2017.

6.3.6. Uspostaviti mehanizme

pružanja i/ili organiziranja

stručne podrške vrtićima,

školama i učeničkim

domovima

AZOO, MZOS Stručni timovi

sačinjeni od

stručnjaka iz

AZOO-a,

fakulteta,

stručnih

nevladinih

udruga i

iskusnih

praktičara;

relevantni uredi

u županijama

Planirano 2017. Centar inkluzivne potpore IDEM: Temeljem iskustva u razvoju resursnih centra za podršku školama u

Hrvatskoj spremni smo uključiti se u pripreme organizacije koordinacijskog centra u AZOO-u

U gradovima Šibenik, Osijek, Zagreb, Zadar, Vukovar, Sisak, Velika Gorica i Rijeka provodila se podrška redovnim školama iz centara podrške koji se razvijaju u lokalnim sredinama putem brojnih projekta među kojima su:

Model of Inclusion, United Nation Development Program, 2007-2009, ( dio programa su edukacije nastavnika u školama)

Timovi stručne podrške (MST) u razvoju referalnih centara , Svjetska banka i Ministarstvo zdravlja i socijalne skrbi,2008.

Mobilni stručni timovi, Projekti Grada Zagreba i Grada Rijeke, 2009, 2010 Mobilni stručni tim u organizaciji inkluzije djece s teškoćama u lokalnoj

sredini, Ministarstvo zdravlja i socijalne skrbi., 2008. – 2009, Professional Mobile Team – Support for Educational Inclusion of Children with

Special Educational Needs, PHARE 2006.,2008.-2009. Edukacijsko-rehabilitacijska potpora putem mobilnog stručnog za

uključivanje djece s posebnim potrebama u redovne škole MZOŠ , 2009.-2010,

Lifelong Education towards Education for All, IPA – Human Resources Development Component , 2010 – 2011, (dio programa su edukacije nastavnika u školama)

Professional support to education for all, IPA,ESF,2013-2015

6.3.7. Uspostaviti mrežu

vrtića/škola/učeničkih

domova za uzajamnu

podršku

AZOO, MZOS Stručnjaci iz

vrtića, škola i

učeničkih

domova

Planirano 2017.

6.3.8. Uspostaviti u svakoj županiji

i Gradu Zagrebu

koordinacijski centar za

organizaciju rada mobilnih

stručnih timova

Grad Zagreb,

Jedinice

lokalne i

područne

samouprave

Relevantni uredi

u županijama,

AZOO

Planirano 2017.

6.3.9. Sustav natjecanja postupno

nadopuniti ili zamijeniti

mrežom ljetnih i zimskih

ASOO, AZOO,

AZVO, MZOS,

NVOO,

Stručnjaci za

obrazovanje

darovitih (sa

Planirano 2019. AZVO: U skladu s novom verzijom Europskih standarda i smjernica (ESG),

AZVO će u idućem ciklusu reakreditacije vrednovati sve programe koje

izvode visoka učilišta, pa tako i programe namijenjene naprednim učenicima

73

škola, tečajeva i programa

»naprednog učenja« na

nacionalnoj, regionalnoj i

lokalnoj razini

Sveučilišta,

Znanstveni

instituti

sveučilišta i

znanstvenih

instituta),

praktičari

(učitelji,

odgojitelji,

stručni

suradnici,

ravnatelji) i

članovi

relevantnih

nevladinih

udruga

srednjih škola; AZVO-u u ovom trenutku nije poznato izvode li se već takvi

programi.

UNIDU: Nije provedeno.

UNIST: Sveučilište provodi natjecanje i nagrađivanje maturanata za najbolji

literarni rad. Radit će se dalje na uspostavi predloženog sustava ljetnih škola.

UNIPU: Sveučilište do sada nije razvijalo programe "naprednog učenja" za

učenike osnovnih i srednjih škola.

Na Učiteljskom studiju i studiju Predškolskog odgoja izvodi se kolegij "Rad s

darovitim učenicima" u cilju razvoja kompetencija budućih učitelja i

odgojitelja za rad s darovitim učenicima.

Razni programi i radionice nude se učenicima osnovnih i srednjih škola u

okviru Festivala znanosti (ove godine na temu " Sunce").

UNIZD: Provedba u tijeku.

UNIOS: Mreža ljetnih i zimskih škola nastojat će se realizirati kroz sustave

financiranja dostupne na europskoj razini i u suradnji sa zainteresiranim

domaćim i inozemnim dionicima.

UNIRI: U postupku je izrada mjera za unaprjeđenje povezivanja Sveučilišta s

institucijama ranog, predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog

obrazovanja.

6.4. Rano napuštanje školovanja



6.4.1. Izraditi i uvesti sustav ranog

prepoznavanja rizika

napuštanja školovanja

MZOS MZOS, Jedinice

lokalne i

regionalne

samouprave,

odgojno-

obrazovne

ustanove, Centri

za socijalnu skrb

Planirano 2018.

6.4.2. Provoditi sustavno praćenje i

istraživanje uzroka ranog

napuštanja školovanja

MZOS MZOS,

Sveučilišta i

javni znanstveni

instituti

Planirano Četvrto

tromjesečje

2015. –

kontinuirano

74

6.4.3. Izraditi i uvesti mjere

podrške učenicima pod

rizikom ranog napuštanja

školovanja na razini odgojno-

obrazovne ustanove, u

suradnji s drugim

institucijama

MZOS AZOO, ASOO,

odgojno-

obrazovne

ustanove

Planirano 2016. AMBIDEKSTER KLUB

Provodi aktivnosti podrške učenicima u pojačanom riziku od ranog

napuštanja školovanja kroz niz projekata u suradnji sa školama i centrima za

socijalnu skrb.

6.4.4. Razviti kompenzacijske

mehanizme i fleksibilne

kurikulume za stjecanje

relevantnih kvalifikacija,

prilagođene specifičnim

potrebama i mogućnostima

učenika koji se vraćaju u

sustav obrazovanja

MZOS MZOS, jedinice

lokalne i

regionalne

samouprave,

odgojno-

obrazovne

ustanove, svijet

rada

Planirano 2016. –

kontinuirano

6.5. Pedagoške mjere



6.5.1. Redefinirati sustav

pedagoških mjera

MZOS MZOS Završeno Do kraja trećeg

tromjesečja

2015.

MZOS: Donesen Pravilnik o kriterijima za izricanje pedagoških mjera (NN,

94/15)

6.6. Osiguravanje podrške djeci i učenicima romske nacionalne manjine



6.6.1. Potpuno financiranje

dvogodišnjih kvalitetnih

programa integriranog

predškolskog odgoja i

obrazovanja za Rome u

postojećim ustanovama za


obrazovanje

Jedinice

lokalne i

područne

samouprave,

MZOS

Kapaciteti

ustanova

predškolskog

odgoja i

obrazovanja

Planirano Treće

tromjesečje

2015. – 2019. -

kontinuirano

6.6.2. Uspostavljanje i potpuno

financiranje dvogodišnjih

Jedinice

lokalne i

Stručnjaci s

područja ranog i

Planirano Treće

tromjesečje

75

kvalitetnih alternativnih

programa predškolskog

odgoja i obrazovanja za

Rome na područjima gdje

ustanove za predškolski

odgoj i obrazovanje nisu

dostupne

područne

samouprave,

MZOS

predškolskog

odgoja i

obrazovanja,

romske udruge,

jedinice lokalne

samouprave,

Centri za

socijalnu skrb

2015. – 2019. -

kontinuirano

6.6.3. Otvaranje igraonica za

vrtićku djecu u romskim

naseljima

Jedinice

lokalne i

područne

samouprave

Stručnjaci s

područja ranog i

predškolskog

odgoja i

obrazovanja,

romske udruge,

jedinice lokalne

samouprave,

centri za

socijalnu skrb

Planirano Treće

tromjesečje

2015. –

kontinuirano

6.6.4. Omogućit će se naknadni

besplatni upis u

srednjoškolske programe

pripadnicima romske

nacionalne manjine koji su

prethodno napustili

školovanje

MZOS MZOS, jedinice

lokalne i

regionalne

samouprave,

odgojno-

obrazovne

ustanove

Planirano Prvo

tromjesečje

2015. –

kontinuirano

6.6.5. Izrada kurikuluma za

nastavu romskog jezika i

kulture

MZOS AZOO U provedbi NDC: je razvio kurikulum edukacije za romske pomagače u nastavi.

Pučko otvoreno učilište Korak po korak provodi sljedeće projekte vezane uz

inkluziju Roma:

● Projekt 'Kvalitetno obrazovanje za romsku djecu', IPA, 2013.-2015.,

sudjelovalo 6 osnovnih škola iz Međimurske županije, educirano 124 učitelja

(Pristup poučavanju usmjeren na dijete, Obrazovanje za društvenu pravdu,

Kreiranje multikulturalnog okruženja za učenje, Poučavanje učenika kojima

hrvatski nije prvi jezik, Školski kurikulum koji odražava multikulturalno

okruženjej škole).

● Projekt 'Korak prema inkluziji', u suradnji s UNICEF-om, 2013.-2015.,

sudjeluje 17 vrtića iz Vukovarsko-srijemske, Sisačko-moslavačke i Šibensko-

kninske županije. Educirano više od 100 odgajatelja i stručnih suradnika

(Pristup poučavanju usmjeren na dijete, Inkluzija djece s teškoćama u

razvoju, Obrazovanje za društvenu pravdu, Zajednice učenja odgajatelja).

76

● Projekt' REYN-Hrvatska', IPA, 2014.-2016., omogućuje razmjenu iskustava

dobre prakse, razvoj novih resursa za odgojno-obrazovne djelatnike koji

poučavaju djecu Rome, te zagovaranje prava romske djece na kvalitetan

odgoj i obrazovanje.

● Projekt ‘Krenimo zajedno’, u suradnji s UNICEF-om, 2014.-2015., sudjeluju

2 škole iz Siska i Slavonskog Broda, educirano 60 odgojno-obrazovnih

djelatnika (Obrazovanje za društvenu pravdu, Suradnja škole i roditelja,

Poučavanje djece kojoj hrvatski nije prvi jezik).

GONG: Organizirao okrugle stolove u Pakracu, Slavonskom Brodu i Puli o

manjinskom i interkulturalnom obrazovanju te analizu s preporukama za

unapređenje manjinskog obrazovanja među kojima je i prijedlog osiguranja

uvjeta za provedbu nastave iz romskog jezika i kulture. Aktivnost provedena

u suradnji s Nansen dijalog centrom i SDF-om unutar IPA projekta Libera -

podrška organizacijama u istraživanju i zagovaranju.

7. Cilj: Osigurati optimalne uvjete rada odgojno-obrazovnih ustanova

7.1. Uspostaviti optimalnu mrežu odgojno-obrazovnih ustanova



7.1.1. Provesti analizu organizacije

i strukture predškolskog

odgoja i obrazovanja po

županijama-regijama

Jedinice

lokalne i

područne

samouprave,

MZOS

MZOS, AZOO,

uredi državne

uprave, jedinice

lokalne i

područne

samouprave,

neovisni

stručnjaci

Planirano Prvo do četvrto

tromjesečje

2015.

7.1.10. Uspostaviti optimalnu

(racionalnu i učinkovitu)

Mrežu strukovnih škola i

programa

MZOS MZOS, jedinice

lokalne i

područne

samouprave

Planirano Od školske

godine 2016/

2017. -

kontinuirano

7.1.11. Izraditi i implementirati plan

razvoja regionalnih centara

kompetentnosti strukovnog

obrazovanja i

osposobljavanja

MZOS, NVRLJP ASOO, odjeli za

obrazovanje

ostalih

ministarstava,

HGK, HOK, HZZ


godine 2016./

2017. -

kontinuirano

HOK: Program razvoja strukovnog obrazovanja, u okviru kojeg je predviđeno

osnivanje centara kompetentnosti, nije još donesen.

7.1.12. Osigurati aktivno Jedinice Županijski odjeli U provedbi 2015. - HGK: HGK je uključena na lokalnoj razini kao dionik u razvoj str. obrazovanja

77

sudjelovanje lokalne

zajednice u razvoju

strukovnog obrazovanja u

županiji/regiji

lokalne i

područne

samouprave,

Vlada RH

za društvene

djelatnosti.

Regionalni

kooperacijski

odbori

(gospodarski

čimbenici, HGK,

HOK, HZZ, centri

kompetentnosti,

škole).

kontinuirano sukladno potrebama tržišta rada prvenstveno kada se radi o upisnoj politici.

Neke ŽK su članovi RKO koji su proistekli iz projekta, pa se taj partnerski

pristup razvoju SOO zadržao kao dobra praksa. Formalno. RKO još nisu

ustanovljeni, dio su prijedloga pod 2.4.16.

HGK sudjelovala u informiranju svojih županijskih komora o postojećim

kriterijima za sudjelovanje u aktivnosti planiranja upisnih kvota za 1. r.

srednje škole u šk. g. 2016/17.

HOK: Hrvatska obrtnička komora još od 1995. godine osigurava mjesta za

provedbu praktičnog dijela naukovanja u programima obrazovanja za

obrtnička zanimanja u gospodarstvu. Trenutno je osigurano 59.113

naučničko mjesto (stanje u prosincu 2015.) u raznim obrtničkim

zanimanjima. Osnivanje regionalnih kooperacijskih odbora nije započelo

budući da nije donesen plan razvoja strukovnog obrazovanja. U zadnjoj

verziji Programa MZOS je izbacio tu mjeru. HOK je tijekom konzultacija uložio

primjedbu i zatražio vraćanje te mjere u Program. Povratnih informacija

nemamo.

HZZ: 1. U okviru 3 faze projekta „Lokalna partnerstva za zapošljavanje“, koje

je Hrvatski zavod za zapošljavanje provodio kroz programe CARDS i IPA,

osnovana su lokalna partnerstva za zapošljavanje u svim hrvatskim

županijama. Predlažemo uključivanje predstavnika lokalnih partnerstva za

zapošljavanje u rad regionalnih kooperacijskih odbora koji skrbe o razvoju

strukovnog obrazovanja u županiji/regiji. 2. Hrvatski zavod za zapošljavanje

svake godine provodi analizu potreba tržišta rada za pojedinim

kvalifikacijama, na osnovi relevantnih statističkih podataka i pokazatelja o

zapošljavanju nezaposlenih osoba prema programu obrazovanja, podataka iz

Ankete poslodavaca, a u obzir se također uzimaju strategije i planovi

gospodarskog razvoja na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Kao

rezultat spomenute analize, Zavod izrađuje Preporuke za obrazovnu upisnu

politiku i politiku stipendiranja kojima se preporuča povećanje ili smanjenje

broja upisanih i stipendiranih učenika odnosno studenata u pojedinim

programima obrazovanja.

7.1.13. Kadrovski ekipirati i

materijalno opremiti centre u

skladu s razvojem

tehnologija i potreba tržišta

rada

MZOS MZOS, jedinice

lokalne i

područne

samouprave


godine 2016./

2017. -

kontinuirano

7.1.14. Provesti analizu školskih

ustanova s otežanim

uvjetima rada

Jedinice

lokalne i

područne

MZOS, AZOO,

uredi državne

uprave, jedinice

Planirano Prvo

polugodište

2016.

78

samouprave,

MZOS

lokalne i

područne

samouprave,

druga

ministarstva,

neovisni

stručnjaci

7.1.15. Izraditi jedinstvene kriterije

izdvajanja škola s otežanim

uvjetima rada

Osnivači škola,

Vlada RH

MZOS, neovisni

stručnjaci

Planirano Drugo

tromjesečje

2015.

7.1.16. Provesti analizu statusa

učeničkih domova po

županijama/regijama

Jedinice

lokalne i

područne

samouprave,

MZOS

MZOS, AZOO,

uredi državne

uprave, jedinice

lokalne i

područne

samouprave,

Udruga

učeničkih

domova

Planirano Prvo

polugodište

2016.

7.1.17. Izrada programa mreže

učeničkih domova u

kontekstu izrade optimalne

mreže škola

Jedinice

lokalne i

područne

samouprave,

MZOS

MZOS, nadležna

ministarstva,

AZOO, ASOO,

uredi državne

uprave, jedinice

lokalne i

područne

samouprave,

Udruga

učeničkih

domova

Planirano Prvo

polugodište

2016.

7.1.18. Uspostaviti optimalnu mrežu

učeničkih domova

Vlada RH MZOS, jedinice

lokalne i

područne

samouprave


2016./ 2017. -

kontinuirano

7.1.2. Izrada i donošenje Mreže

predškolskih ustanova

Osnivači

predškolskih

odgojno-

obrazovnih

MZOS, AZOO,

uredi državne

uprave

Planirano Četvrto

tromjesečje

2015.

79

ustanova,

Vlada RH

7.1.3. Provesti analizu Mreže

osnovnoškolskih i

srednjoškolskih ustanova s

gimnazijskim programima po


Grad Zagreb,

Jedinice

lokalne i

područne

samouprave,

MINGO, MK,

MRMS,

MRRFEU,

MZOS,

Ministarstva

vezana uz

gospodarstvo i

pojedine

sektore

MZOS, AZOO,

uredi državne

uprave, jedinice

lokalne i

područne

samouprave,

neovisni

stručnjaci

Završeno Prvo do četvrto

tromjesečje

2015.

MZOS (Uprava za odgoj i obrazovanje): Analiza Mreže škola i programa je

izrađena.

7.1.4. Izraditi projekt optimalne

Mreže škola

Jedinice

lokalne i

područne

samouprave,

Vlada RH

MZOS, AZOO,

uredi državne

uprave

U provedbi Prvo

polugodište

2016.

MZOS: U tijeku je izrada hodograma aktivnosti vezanih uz izradu nove Mreže.

7.1.5. Uspostaviti optimalnu mrežu

osnovnoškolskih ustanova i

srednjih škola s gimnazijskim

programima

Jedinice

lokalne i

područne

samouprave,

Vlada RH

MZOS, uredi

državne uprave

Planirano Od početka

školske godine

2016./ 2017. -

kontinuirano

7.1.6. Provesti analizu usklađenosti

strukovnih programa s

razvojnim potrebama

županija/regija

Jedinice

lokalne i

područne

samouprave,

MZOS

MZOS, sektorska

vijeća i

Nacionalno

vijeće za razvoj

ljudskih

potencijala

(HKO), ASOO,

uredi državne

uprave, jedinice

lokalne i

područne

samouprave,

neovisni

Planirano Prvo do četvrto

tromjesečje

2015.

80

stručnjaci

7.1.7. Analizirati materijalne i

kadrovske uvjete rada i

razvojne kapacitete u

strukovnim školama po


Jedinice

lokalne i

područne

samouprave,

MZOS

ASOO, neovisni

stručnjaci

Planirano Četvrto

tromjesečje

2015.

7.1.8. Izraditi plan potrebnih

promjena u regionalnim

mrežama strukovnih škola i

programa

Jedinice

lokalne i

područne

samouprave,

MZOS

MZOS,

Nacionalno

vijeće za razvoj

ljudskih

potencijala

(HKO), ASOO,

uredi državne

uprave, jedinice

lokalne i

područne

samouprave,

neovisni

stručnjaci

Planirano Prvo

polugodište

2016.

7.1.9. Izraditi projekt Mreže

strukovnih škola i programa

MZOS MZOS,

Nacionalno

vijeće za razvoj

ljudskih

potencijala

(HKO), ASOO,

uredi državne

uprave, jedinice

lokalne i

područne

samouprave,

neovisni

stručnjaci

Planirano Prvo

polugodište

2016.

7.2. Ujednačavanje uvjeta rada u odgojno-obrazovnim ustanovama



7.2.1. Provesti analizu uvjeta rada

u predškolskim i školskim

ustanovama u

Jedinice

lokalne i

područne

MZOS, AZOO, ASOO, uredi

državne uprave, jedinice

lokalne i područne

Planirano Četvrto

tromjesečje

2015.

81

županijama/regijama s

ciljem izgradnje, dogradnje i

rekonstrukcije postojećih ili

novih objekata

samouprave,

MZOS

samouprave, druga

ministarstva, neovisni

stručnjaci

7.2.2. Izraditi prijedlog mjera za

smanjenje postojećih razlika

Jedinice

lokalne i

područne

samouprave,

Vlada RH



lokalne i područne

samouprave, druga


stručnjaci

Planirano 2015. –

kontinuirano

7.2.3. Graditi i opremati

predškolske i školske

ustanove s ciljem

ujednačavanja uvjeta rada

Jedinice

lokalne i

područne

samouprave,

Vlada RH



lokalne i područne

samouprave, druga


stručnjaci


7.3. Uvođenje produženog boravka



7.3.1. Provesti analizu mogućnosti

organizacije produženog

boravka u školskim

ustanovama po

županijama/regijama i

izraditi prijedlog mjera

organizacije produženog

boravka

Jedinice

lokalne i

područne

samouprave,

MZOS

MZOS, jedinice

lokalne i

područne

samouprave,

neovisni

stručnjaci

Planirano Četvrto tromjesečje

2015.

7.3.2. Izraditi nove propise vezano

uz rad učitelja u produženom

boravku i uz nova zaduženja

odgojno-obrazovnih i

pomoćno-tehničkih

djelatnika

MZOS MZOS, AZOO,

NVOO –

stručnjaci iz

područja

pedagoških

znanosti


2016.

82

7.3.3. Postupno uvoditi programe

produženog boravka u

školske ustanove

Jedinice

lokalne i

područne

samouprave,

MZOS

MZOS, AZOO,

učitelji


7.4. Unapređivanje rada odgojno-obrazovnih ustanova u kojima se ostvaruju posebni programi odgoja i obrazovanja za učenike s teškoćama



7.4.1. Analizirati i po potrebi

revidirati mrežu odgojno--

obrazovnih ustanova u

kojima se ostvaruju posebni

programi odgoja i

obrazovanja učenika s

teškoćama

Jedinice

lokalne i

područne

samouprave,

MZOS

MZOS,

Ministarstvo

socijalne politike

i mladih, AZOO,

ASOO, uredi

državne uprave,

udruge, druga

ministarstva,

neovisni

stručnjaci


2015.

7.4.2. Razgraničiti poslove, ovlasti i

financiranje u ustanovama za

djecu s teškoćama

MZOS MZOS,

Ministarstvo

socijalne politike

i mladih


2016.

83

7.4.3. Transformirati odgojno-

obrazovne ustanove u kojima

se izvode posebni programi

za djecu s teškoćama u centre

kompetentnosti za podršku

redovnim odgojno-

obrazovnim ustanovama

pružanjem usluga

savjetodavne podrške

mobilnih stručnih timova

MZOS MZOS, AZOO Planirano Prvo polugodište

2016.

Centar inkluzivne potpore IDEM

Od 2007. CIP IDEM radi na transformaciji ustanova za odgoj i obrazovanje

djece s teškoćama. Tako se 2011. provodio projekt transformacije Centra

za autizam u Zagrebu, financiranog od UNDP-a. te su se putem ranije

spomenutih projekata osposobljavali stručnjaci posebnih ustanova za

podršku redovnim školama i vrtićima u Osijeku,Vukovaru, Karlovcu,

Šibeniku, Zadru, Velikoj Gorici i Zagrebu.

Udruga roditelja djece s posebnim potrebama “Put u život” - PUŽ

Projekti: “Snail speed”, EU, 2010/2011 Uključivanje učenika s teškoćama

u obrazovanje za zapošljavanje u kojima su nam partneri bili COODubrava

i CIRIUS Kamnik (Slovenija), “Snail in school”, EU, 2013/2014 Integracija

skupina u nepovoljnom položaju u redoviti obrazovni sustav u kojima su

partneri bili OŠ Horvati i IX gimnazija iz Zagreba, a suradnici OŠ i SŠ u

Gospiću i Rabu. Oba projekta uključivala su edukaciju nastavničkog i

stručnog kadra i opremanje partnerskih škola prilagođenim nastavnim

sredstvima i opremom. OŠ Horvati uključena je i u naša dva trogodišnja

programa financirana od MSPM.

7.4.4. Izraditi nastavne programe

za nove kvalifikacije za

učenike s teškoćama

MZOS MZOS,

Ministarstvo

socijalne politike

i mladih AZOO,

ASOO, uredi

državne uprave,

udruge, neovisni

stručnjaci

Planirano 2017.

7.4.5. Opremati postojeće odgojno-

obrazovne ustanove u kojima

se ostvaruje odgoj i

obrazovanje učenika s

teškoćama u skladu s

potrebama

Jedinice

lokalne i

područne

samouprave,

MZOS

MZOS, AZOO,

Jedinice lokalne i

područne

samouprave


7.4.6. Izraditi kriterije za dobivanje

statusa stručno-razvojnog

centra. Imenovati stručno-

razvojne centre (centre

kompetentnosti) u području

inkluzivnog obrazovanja

AZOO, MZOS MZOS, AZOO,

mentori i

savjetnici,

jedinice lokalne i

područne

samouprave


2016.

84

7.4.7. Razvijati programe

osposobljavanja utemeljene

na osobno usmjerenom

planiranju

AZOO, MZOS MZOS, AZOO,

odgojno-

obrazovne

ustanove u

kojima se

ostvaruju

posebni

programi za

učenike s

teškoćama

Planirano Druga polugodište

2016.

7.5. E-škola: cjelovita informatizacija odgojno-obrazovnog procesa i procesa poslovanja škola



7.5.1. Uspostava podatkovnih

centara za pružanje usluga

odgojno-obrazovnim

ustanovama

MZOS CARNet, Srce U provedbi Od 2015. -

kontinuirano

CARNet: Kroz pilot projekt e-Škole nadogradit će se podatkovni centar

CARNeta koji će služiti za udomljavanje postojećih usluga za škole te

novih koje će se proizvesti kroz pilot projekt. Infrastruktura potrebna za

uspostavu usluga realizirat će se kroz dva geografski odvojena i potpuno

redundantna podatkovna centra. Proširenjem dvaju CARNetovih

podatkovnih centara, prvog u Podatkovnom centru Križ u Jastrebarskom

(PCK) i podatkovnog centra u Osijeku, osigurat će se visoka pouzdanost

sustava uz optimiranje troškova. Nabava će se odviti u drugom kvartalu

2016, a razvoj se očekuje do kraja godine.

MZOS: Pilot projekt se provodi od 2015.-2018. godine. Potpisan ugovor za

financiranje dijela projekta iz ESF-a. Očekuje se skoro potpisivanje

ugovora za ERDF dio projekta.

SRCE: U sklopu HR-ZOO projekta, CARNet je iskazao potrebu za prostorne

kapacitete za smještaj opreme u HR-ZOO sjedišta (podatkovne centre).

Ostala pitanja u nadležnosti CARNeta.

7.5.2. Razvoj usluga za

informatizaciju poslovanja

odgojno-obrazovnih

ustanova

MZOS CARNet, osnivači

škola

U provedbi Od školske godine

2015./ 2016. –

kontinuirano

CARNet: U sklopu pilot projekta e-Škole razvija se i implementira

centraliziran, jedinstven, standardiziran sustav za informatizaciju

poslovanja i praćenja, uključujući edukaciju korisnika i podršku

korisnicima u radu s poslovnim procesima u školama. Nabava će se odviti

u drugom kvartalu 2016, a razvoj se očekuje do kraja godine.

MZOS: Pilot projekt se provodi od 2015.-2018. godine. Potpisan ugovor za

85

financiranje dijela projekta iz ESF-a. Očekuje se skoro potpisivanje

ugovora za ERDF dio projekta.

8. Cilj: Ustrojiti sustav osiguravanja kvalitete odgoja i obrazovanja

8.1. Podići opću razinu kvalitete upravljanja



8.1.1. Osigurati profesionalne

kompetencije zaposlenika u

tijelima nadležnim za

upravljanje sustavom odgoja

i obrazovanja (jedinice

lokalne i područne

samouprave, uredi državne

uprave u županijama,

Ministarstvo znanosti,

obrazovanja i sporta)

Vlada RH MZOS Planirano Kontinuirano

8.1.2. Uspostaviti i osigurati

mehanizme zajedničkog

planiranja, koordinacije i

praćenja mjera obrazovne

politike nadležnih

upravljačkih tijela i agencija

MZOS MZOS, jedinice

lokalne i

područne

samouprave,

uredi državne

uprave u

županijama,

AZOO, ASOO,

NCVVO


86

8.2. Funkcionalna transformacija i izgradnja kapaciteta nacionalnih agencija

Mjera Naziv mjere Nadlež

nost Provedba Status

Vrijeme


8.2.1. Provesti samovrednovanje i

neovisno vanjsko

vrednovanje nacionalnih

agencija u obrazovanju

MZOS Samovrednovanje: AZOO,

ASOO, NCVVO; Vanjsko

vrednovanje: Stručna radna

skupina sastavljena od

vanjskih eksperata

(međunarodni sastav)

Planirano 2015. – 2016. NCVVO: Proveli web-anketu o mišljenju učitelja i nastavnika osnovnih i

srednjih škola o radu NCVVO. Proveli samoanalizu i samovrednovanje

ustanove. Na osnovi samoanalize izrađena nova Strategija Centra.

8.2.2. Izraditi strateški plan

funkcionalne transformacije i

izgradnje kapaciteta agencija

MZOS Stručna radna skupina, AZOO,

ASOO, NCVVO

Planirano 2015. - 2016.

8.2.3. Pokrenuti funkcionalnu i

organizacijsku

transformaciju agencija

MZOS AZOO, ASOO, NCVVO Planirano 2015. – 2018.

8.2.4. Izgraditi unutarnje

kapacitete agencija (povećati

broj savjetnika i stručnih

edukacija)

MZOS AZOO, ASOO, NCVVO, fakulteti,

instituti, stručne udruge

Planirano 2015. – 2018.

8.2.5. Provoditi redovito

periodično samovrednovanje

i vanjsko vrednovanje

agencija

MZOS Samovrednovanje: AZOO,

ASOO, NCVVO; Vanjsko

vrednovanje: Stručna radna

skupina sastavljena od

vanjskih eksperata

(međunarodni sastav)

Planirano 2015. -

periodično

(samovrednov

anje kao

podloga izradi

razvojnih

programa;

vanjsko

vrednovanje:

svake tri

godine)

NCVVO: 2015. započeo ciklus samovrednovanja Centra.

8.3. Upravljanje sustavom osiguravanja kvalitete odgoja i obrazovanja



87

8.3.1. Ustrojiti jedinicu nadležnu za

osiguravanje kvalitete odgoja

i obrazovanja (OKO)

MZOS MZOS Završeno 2015. – 2016. MZOS (Sektor za srednjoškolski odgoj i obrazovanje): Uredbom o izmjenama i

dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu MZOS-a (NN, 17/15) ustrojen je

Odjel za osiguranje kvalitete u Upravi za odgoj i obrazovanje MZOS-a.

Voditeljica Odjela za osiguranje kvalitete uključena je u rad Stručnoga tima za

razvoj modela vanjskoga vrednovanja odgojno-obrazovnih ustanova.

8.4. Unapređivanje sustava samovrednovanja odgojno-obrazovnih ustanova



8.4.1. Osnaživati unutarnje

kapacitete ustanova za

samovrednovanje i

uspostaviti sustav vanjske

podrške samovrednovanju

škola

ASOO, AZOO AZOO, ASOO,

supervizori /

savjetnici / kritički

prijatelji, udruge,

fakulteti

U

provedbi

2015. -

kontinuirano

ASOO: Agencija je prijavila i dobila projekt u okviru Erasmus + programa koji je

usmjeren na podršku mehanizmima osiguranja kvalitete strukovnog

obrazovanja i osposobljavanja te procesa samovrednovanja u kontekstu

provedbe programa EQAVET mreže (Europsko osiguravanje kvalitete

strukovnog obrazovanja). Projektom su predviđene aktivnosti evaluacije

dosadašnje procesa samovrednovanja strukovnih škola te izrada preporuka za

unapređenje procesa te usavršavanje za predstavnike strukovnih škola. Projekt

s aktivnostima započinje 1. travnja 2016.

ASOO se uključila u rad nacionalnog projekta NCVVO-a te u rad Stručnog

povjerenstva za podršku razvoju sustava vanjskoga vrednovanja odgojno-

obrazovnih ustanova te Operativnog tima za vanjsko vrednovanje odgojno-

obrazovnih ustanova.

Školske godine 2014./2015. 300 škola je uključeno u sustav samovrednovanja

u šest područja: 1. planiranje i programiranje rada, 2. poučavanje i podrška

učenju, 3. postignuća učenika i ishodi učenja, 4. materijalni uvjeti i ljudski

potencijali, 5. suradnja unutar ustanove, suradnja s ostalim dionicima i

promicanje ustanove, 6. upravljanje ustanovom. Putem aplikacije E-kvaliteta

škole izrađuju izvješće o samovrednovanju. Savjetnici ASOO pružaju podršku

školama tijekom procesa samovrednovanja. Temeljem izvješća o

samovrednovanju, ASOO izrađuje plan savjetodavnih posjeta školama s ciljem

unapređenja kvalitete rada škole.

8.4.2. Ustrojiti i koordinirati

regionalne mreže

supervizora/savjetnika/kriti

čkih prijatelja, pokretanje

rada mreža

MZOS, OKO AZOO podružnice,

osnivači odgojno-

obrazovnih

ustanova, odgojno-

obrazovne

ustanove

Planirano 2016. -

kontinuirano

88

8.5. Vanjsko vrednovanje odgojno-obrazovnih ustanova



8.5.1. Razraditi model i procedure

vanjskog vrednovanja i

kontinuiranog praćenja rada

ustanova

OKO NCVVO, Stručni

tim za razvoj

modela vanjskog

vrednovanja

U provedbi 2015. – 2016. MZOS (Sektor za srednjoškolski odgoj i obrazovanje): trenutno je u izradi

Sažetak operacije za prijavu projekta Uspostava sustava vanjskog

vrednovanja ustanova za strukovno obrazovanje i osposobljavanje (USOO)

8.5.2. Planirati i izraditi program

provođenja vanjskog

vrednovanja odgojno-

obrazovnih ustanova

NCVVO, OKO Stručni tim za

vanjsko

vrednovanje

U provedbi 2015. – 2016. NCVVO: Osnovano Stručno povjerenstvo za podršku razvoju sustava

vanjskoga vrednovanja odgojno obrazovnih ustanova i osnovan Stručni tim za

razvoj modela vanjskoga vrednovanja odgojno-obrazovnih ustanova. U tijeku

završna verzija dokumenta o kriterijima i mjerljivim pokazateljima kvalitete

odgojno-obrazovnih ustanova.

MZOS (Sektor za srednjoškolski odgoj i obrazovanje): trenutno je u izradi



8.5.3. Osigurati edukaciju i

licenciranje vanjskih

procjenitelja (evaluatora,

auditora)

NCVVO Stručni tim za

vanjsko

vrednovanje

U provedbi 2015. – 2016. MZOS (Sektor za srednjoškolski odgoj i obrazovanje): trenutno je u izradi



8.5.4. Provesti eksperimentalni

program vanjskog

vrednovanja odgojno-

obrazovnih ustanova

NCVVO Stručni tim za

vanjsko

vrednovanje;

Mreža evaluatora

Planirano 2015. – 2016. MZOS (Sektor za srednjoškolski odgoj i obrazovanje): trenutno je u izradi



8.5.5. Pokrenut sustavan program

vanjskog vrednovanja

odgojno-obrazovnih

ustanova

NCVVO Mreža evaluatora U provedbi 2017. -

kontinuirano

MZOS (Sektor za srednjoškolski odgoj i obrazovanje): trenutno je u izradi



8.6. Vanjsko vrednovanje ishoda učenja



8.6.1. Razraditi, raspraviti i

uspostaviti cjelovit okvir

vanjskog vrednovanja ishoda

učenja u različitim vrstama

MZOS OKO, NCVVO, VOI Planirano Drugo

polugodište 2016.

NCVVO: Raspravljen mogući model vanjskog vrednovanja kao podloga za

prijavu projekta za ESF financiranje.

89

obrazovanja i na različitim

obrazovnim razinama

8.6.2. Definirati nadležnosti za

upravljanje i primjenu okvira

vanjskog vrednovanja

MZOS OKO, NCVVO,

CARNet, VOI

Planirano Četvrto

tromjesečje 2015.

NCVVO: Mjera 8.6.2. kaže da je potrebno definirati nadležnosti za upravljanje

i primjenu okvira vanjskog vrednovanja. Prema strategiji nadležnost za tu

mjeru ima MZOS. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja nije

od nadležnoga tijela dobio informacije i odluke na temelju kojih bi mogao

sudjelovati u ostvarenju ove mjere. Kada se ostvare preduvjeti, NCVVO će

planirati i provesti aktivnosti za ostvarenje ove mjere.

8.6.3. Razraditi model korištenja

rezultata periodičnih

vanjskih ispita za praćenje

ostvarivanja obrazovnih

ishoda na nacionalnoj razini

MZOS OKO, NCVVO,

VOI, stručne

skupine za izradu

zadataka i testova

Planirano Drugo

polugodište 2016.

8.6.4. Rekonceptualizirati model

državne mature u skladu s

novim kurikularnim

ciljevima

MZOS OKO, NCVVO,

VOI, stručne

skupine za izradu

zadataka i testova

Planirano 2017.

8.6.5. Uspostaviti model vanjskog

vrednovanja – certificiranja

strukovnih kvalifikacija u

redovnom sustavu

strukovnog obrazovanja

MZOS Nacionalno vijeće

za razvoj ljudskih

potencijala,

NCVVO, ASOO

Planirano 2017. – 2019.

8.7. Uspostava digitalnog sustava za vrednovanje i praćenje ostvarivanja ishoda učenja



8.7.1. Razviti i uspostaviti

IKT sustav za

digitalno

vrednovanje ishoda

učenja

MZOS NCVVO, CARNet Planirano 2017. -

kontinuirano

NCVVO: Jedna od osnovnih pretpostavki za uspostavu sveobuhvatnog sustava za digitalno

vrednovanje ishoda učenja jest razvoj banke zadataka, odnosno jedinstvenog

informatičkog sustava koji omogućava prikupljanje, povezivanje, praćenje i organizaciju

podataka te standardizaciju postupka ispitivanja. Izrada takvoga informatičkoga sustava

predviđena za financiranje u sklopu Europskog socijalnog fonda. Aktivnosti za razvoj

banke zadataka planirane su tako da su povezane s aktivnostima projekta hibridnoga

vrednovanja i razvoja vanjskih periodičnih vanjskih ispita u sklopu nastavaka kurikularne

reforme.

Dana 20.11.2015. tražene su informacije od MZOS-a u vezi dinamike usvajanja

kurikularnih dokumenata te uvođenja kurikuluma kako bi NCVVO mogao isplanirati

90

aktivnosti i troškove evaluacije primjene kurikuluma; 2. na temelju dobivenih

(nepotpunih) informacija NCVVO je raspisao aktivnosti, hodogram aktivnosti te potrebna

financijska sredstva kako bi se mogla tražiti financijska sredstva od ESF-a (u sklopu

velikog projekta MZOS-a kao nositelja, s NCVVO-om i AZOO-m kao partnerima); 3. Podatci

su poslani MZOS-u 14.12.2015. na daljnje razmatranje, na komentare, na daljnje dogovore

oko dinamike uvođenja kurikuluma u odgojno-obrazovni sustav te vezano uz koordinaciju

svih dionika uključenih u navedene projekte.

91

4.2. VISOKO OBRAZOVANJE

1. cilj: Unaprijediti studijske programe dosljednom provedbom postavki bolonjske reforme i redefinirati kompetencije koje se njima stječu



1.1.1. Provesti analizu

studijskih

programa prema

sadržajima i

usklađenosti

ishoda učenja i

kompetencija

NVZVO Radna skupina

za analizu

studijskih

programa,

Rektorski zbor,

Vijeće

veleučilišta i

visokih škola

U

provedbi

Drugo

polugodište

2016. do kraja

2017. – analiza;

do kraja 2022. -

racionalizacija.

MZOS: Visoka učilišta potiču se na izradu standarda kvalifikacija kroz projekte Europskoga

socijalnog fonda namijenjene unapređenju kvalitete u visokom obrazovanju.

Tema upisnik kvota u okviru programskog financiranja bit će tema o kojoj će se raspravljati

na ESF projektu sa Svjetskom bankom.

UNIDU: Nije započeto

UNIST: Već u tijeku 2015. godine Sveučilište u Splitu poduzelo je brojne korake kako bi se

uključilo u provedbu ove strateške mjere. Gotovo svi studijski programi su analizirani i kod

njih je provedena prilagodba uključujući i ishode učenja, a istovremeno su se brojni fakulteti

uključili u projektne aktivnosti koristeći instrumente HKO-a. Slijedom toga Sveučilište u

Splitu dobilo je nepovratna sredstva za provedbu 6 projekata za Unaprjeđenje kvalitete u

visokom obrazovanju uz primjenu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira: 1. Prirodoslovno-

matematički fakultet - „Razvoj modernih studijskih programa za izobrazbu nastavnika

informatike, tehnike, biologije, kemije, fizike i matematike na temelju Hrvatskog

kvalifikacijskog okvira“ 2. Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije - „Razvoj

visokoobrazovnih standarda zanimanja i standarda kvalifikacija za područje održive i zelene

gradnje uz razvoj novog sveučilišnog diplomskog programa održive i zelene gradnje s

naglaskom na mediteransko područje“ 3. Kineziološki fakultet - „Razvoj standarda zanimanja

, standarda kvalifikacija i diplomskih studijskih programa u kineziologiji“ 4. Pomorski

fakultet - „Pomorski menadžment za 21. stoljeće – održiv i inteligentan razvoj obalnog

područja te razvoj standarda zanimanja i kvalifikacije u visokom obrazovanju uz primjenu

Hrvatskog kvalifikacijskog okvira“ 5. Filozofski fakultet - „Izrada standarda zanimanja i

standarda kvalifikacija stručnjaka za obrazovanje odraslih“ 6. Sveučilišni odjel zdravstvenih

studija - „Izrada standarda zanimanja/kvalifikacija uz unaprjeđenje zdravstvenih studijskih

programa“ . Slijedom toga nastavit će se racionalizacija broja studijskih programa i upisnih

kvota. Sveučilište se također aktivno uključilo u predlaganje svojih predstavnika u sektorska

vijeća.

UNIPU: Pri formiranju upisnih kvota i pokretanju novih studijskih programa Sveučilište

kontinuirano vrši analizu i projekciju potreba tržišta rada (za pojedina zvanja) te pokazatelja

o zapošljivosti završenih studenata i potrebnih kompetencija. Temeljem navedenih analiza,

upisne kvote korigiraju se vodeći se načelom racionalizacije. Svi novi studijski programi

92

(uključujući i one pokrenute kroz aktivnosti vezane za realizaciju ciljeva iz programskih

ugovora u STEM području) moraju dokazivati povezanost s razvojnom strategijom IŽ i RH i

sadržavati mišljenja triju institucija o zapošljivosti studenata kao i statističke podatke o

broju učenika koji su završili srednje obrazovanje. Sveučilište je ove godine u suradnji sa

Istarskom županijom u okviru njene nove razvojne strategije 2015.-2020.g. definiralo i

razradilo mjere i aktivnosti realizacije strateškog cilja br. 2.2.3.: Razvoj novih studijskih

programa i intenzivnije uključivanje gospodarstvenika te jedinica lokalne i regionalne

samouprave u proces stjecanja i unapređivanja studentskih kompetencija i oblikovanja

studijskih programa.

Najveća se sastavnica Sveučilišta uključila u projekt "Unapređivanje kvalitete u visokom

obrazovanju uz primjenu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira" s ciljem razvijanja standarda

kvalifikacija za područje ekonomije.

UNIZD: Analiza studijskih programa prema sadržajima i usklađenosti ishoda učenja i

stečenih kompetencija s realnim potrebama društva je u dobroj mjeri provedena kroz

samoanalize koje su izrađene u postupcima reakreditacija. Racionalizacija broja studijskih

programa i upisnih kvota je jedna od mjera Strategije Sveučilišta u Zadru 2011. - 2017. i

analiza je u tijeku, dok je rok za provedbu još daleko.

UNIZG: Radna skupina za studijske programe Sveučilišta u Zagrebu od 2008. kontinuirano

provjerava promjene studijskih programa te provodi postupke usvajanja novih studijskih

programa. Odbor za upravljanje kvalitetom dao je prijedlog koji je od strane Senata

prihvaćen o postupku provođenja unutarnjeg periodičnog vrjednovanja studijskih programa.

Ciljna skupina će biti prije svega studijski programi koji u razdoblju od 2010. - 2013. godine

nisu prošli ni jedan postupak vrjednovanja. 16 sastavnica u tom razdoblju su radile izmjene i

dopune studijskih programa (prema njihovim dostavljenim očitovanjima) te su raspoređene

u dvije skupine. Sastavnice koje su radile manje izmjene i dopune studijskih programa, ali ih

nisu evidentirale i one sastavnice koje uopće nisu u zadanom razdoblju radile izmjene i

dopune studijskih programa. Ovom aktivnošću namjerava se aktivno pristupiti unaprjeđenju

kvalitete studijskih programa uključujući pisanje ishoda učenja na razini kolegija i samih


Unatrag nekoliko godina Sveučilište u Zagrebu postupak definiranja upisnih kvota za

preddiplomske, integrirane preddiplomske i diplomske, te diplomske studije započinje

donošenjem kriterija za utvrđivanje upisnih kvota. Za preddiplomske studije kriteriji

obuhvaćaju analizu popunjenosti određenog studija, kriterije propisane Zakonom o

osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (2009.), posebno raspoloživost

nastavnika i suradnika za izvođenje nastavnog procesa. Minimalni kriteriji već su utvrđeni u

navedenom zakonu; Pravilniku o vrjednovanju preddiplomskih, diplomskih, integriranih

studijskih programa Sveučilišta u Zagrebu (Pravilnik SuZ) odnosno u Pravilniku o sadržaju

dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja,

izvođenje studijskog programa i reakreditaciju visokog učilišta MZOS-a (Pravilnik MZOŠ).

Osim minimalnih kriterija, fakultetska vijeća se obvezuju da kod rasprave o smanjivanju ili

93

povećavanju upisnih kvota uzeti u obzir podatke o zapošljavanju stručnjaka pojedinih

kvalifikacija kao i o potrebama za pojedinim profilima gdje takvi podaci postoje (HZZ, HGK,

analiza Vlade i sl). Kod većih problema sa zapošljavanjem pojedinih stručnjaka potrebno je

procijeniti u kojoj mjeri treba korigirati kvotu. Ako se kvote ne smanjuju unatoč jasnim

indikatorima o većim, višegodišnjim rezervama na tržištu rada, potrebno je obrazložiti stav

fakultetskog vijeća. Nadalje, treba razmotriti i mogućnost povećavanja upisnih kvota ukoliko

na sastavnici postoji kapacitet i potreba na tržištu rada.

UNIOS: U razdoblju od 2013.do 2015. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera kontinuirano

smanjuje upisne kvote u području društvenih i humanističkih znanosti te povećava upisne

kvote u STEM području (u skladu s programskim ciljevima iz Pilot programskih

ugovora).Trenutno su u provedbi tri (3) projekta vezana uz izradu standarda kvalifikacija: 1)

Razvoj i primjena HKO u području visokog obrazovanja građevinskih inženjera (nositelj:

Građevinski fakultet u Osijeku, projektni partneri Građevinski fakultet Rijeka, Građevinski

fakultet Zagreb i Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Split), 2) Unaprjeđenje

kvalitete i primjena HKO u preddiplomskim sveučilišnim studijima poljoprivrede (nositelj:

Poljoprivredne fakultet Osijek, projektni partneri: Agronomski fakultet Sveučilišta u

Zagrebu, Hrvatski zavod za zapošljavanje područni ured Osijek, Hrvatsko agronomsko

društvo) i 3) IURISPRUDENTIA -Unaprjeđenje kvalitete obrazovanja, harmoniziranje i

moderniziranje postojećih studijskih programa, izrada standarda kvalifikacija i djelomična

izrada standarda zanimanja na pravnim fakultetima (nositelj: Pravni fakultet Osijek,

partneri: Pravni fakultet u Rijeci i Pravni fakultet u Splitu). U razdoblju od 2013.Senat je

donio odluke o usklađenosti ishoda učenja u studijskim programima na svim razinama

studija.

UNIRI: Uvedeno kao cilj u Strategiju Sveučilišta u Rijeci 2014. - 2020. S ciljem postizanja

mjere provedeni su i provode se projekti financirani sredstvima programskih ugovora : (1)

Anketiranje završenih studenata o iskustvu studiranja na Sveučilištu s ciljem definiranja

načina permanentnog praćenja kvalitete studijskih programa; Voditelj: Duško Pavletić; (2.)

Analiza uspješnosti i utvrđivanje odrednica uspješnosti studenata;

Voditeljica: Svjetlana Kolić-Vehovec; (3). Analiza i definiranje postupka evaluacije studijskih

programa - izrada stručne podloga;

Voditeljica: Vesna Kovač; (4) Implementacija i daljnji razvoj portala za suradnju s

poslodavcima okvirni projekt: Poticanje suradnje sa poslodavcima; Voditeljica: Aleksandra

Deluka-Tibljaš. Provodi se projekt Unaprjeđenje postupka vrednovanja programa na

Sveučilištu u Rijeci (poziv Unaprjeđenje kvalitete visokog obrazovanja kroz razvoj ljudskih

potencijala i provedbu HKO, financiran sredstvima Europskog socijalnog fonda, operativni

program, "Razvoj ljudskih resursa"), Voditeljica: Snježana Prijić - Samaržija. Svi navedeni

projekti su osmišljeni kao alati za sustavnu provedbu strateških ciljeva i mjera.

94

1.2. Prilagoditi sadržaje studijskih programa jasno definiranim ishodima učenja

Mjera Naziv mjere Nadležnos

t Provedba Status

Vrijeme


1.2.1. Provesti reviziju

sadržaja i ishoda

učenja studijskih

programa

NVZVO Rektorski zbor,

Vijeće

veleučilišta i

visokih škola,

visoka učilišta,

AZVO

U provedbi Drugo

tromjesečje

2015. –

započeti

provedbu; kraj

2016. –

završetak.

MZOS: U okviru OP Razvoj ljudskih potencijala 2007.-2013. (IPA) provedeno je 8 projekata

koji su razvili oko 10 standarda zanimanja i standarda kvalifikacija u visokom obrazovanju. U

tijeku su pripreme za provedbu konzultacija o izrađenim standardima s uspostavljenim

sektorskim vijećima.

U okviru istog OP-a (ESF) odobreno je financiranje 30 projekata kojima se izrađuju standardi

zanimanja, standardi kvalifikacija i studijski programi usklađeni sa standardima kvalifikacija,

čime se ishodi učenja usklađuju s kompetencijama. Ugovori su potpisani 18.lipnja. Početak

provedbe projekata je 2015. godina.

UNIDU: Revizija sadržaja i ishoda učenja i usklađivanja s kompetencijama provedena je na

studijama odjela Odjela za elektrotehniku i računarstvo, Pomorskog odjela, Odjelu za

ekonomiju i poslovnu ekonomiju i Odjelu za stručne studije. Trenutno je revizija napravljena

na 50% preddiplomskih i 25% diplomskih i studijskih programa Sveučilišta. Prilikom izradbi

revizija uključeni su i predstavnici poslodavaca. Započeti su radnje na reviziji preostalih

studijskih programa, te se očekuje završetak postupka do kraja 2016.

UNIST: Pokrenut proces povezivanja ishoda učenja s kompetencijama, s jasnim uputama i

procedurama implementacije i primjene. No, s obzirom da su sektorska vijeća tek na početku

svoga djelovanja, ne postoje baš jasne smjernice i tu se u budućnosti očekuje znatni pomak.

Promjenama Statuta Sveučilišta u Splitu kao i niza navezanih propisa, formaliziran je institut

"nastavne baze" kao preduvjeta provođenja studentske prakse kao pretpostavke

usklađivanja ishoda učenja s kompetencijama koje moguće provjeriti u praksi. Povjerenstva

za studije na sastavnicama i sveučilišno Povjerenstvo stalno rade kako na pravilnoj

prilagodbi, implementaciji i primjeni ishoda učenja tako i povezivanju stvarnog opterećenja s

ECTS bodovima kako bi na kraju dobili usklađene i provjerljive rezultate.

UNIPU: U sklopu programskih ugovora odabran je cilj "Studijski programi utemeljeni na

principu ishoda učenja s ECTS bodovima procijenjenim na temelju radnog opterećenja

studenata potrebnog za stjecanje predviđenih ishoda učenja i u skladu s potrebama osobnog

razvoja te društvenog i gospodarskog razvoja Hrvatske". Predviđene i provedene aktivnosti

za realizaciju tog cilja uključuju: 1. definiranje ishoda učenja svih studijskih programa koji su

usklađeni s HKO-om, 2. usklađivanje ishoda učenja studijskih programa s ishodima učenja

pojedinih kolegija, 3. edukacije svih nastavnika o pravilnome formuliranju ishoda učenja i

realnog opterećenja studenata s obzirom na broj ECTS-a.

Pomak težišta s preddiplomskih na diplomske studije ostvaruje se otvaranjem diplomskih

studija (Informatika, Latinski jezik i rimska književnost) i time je omogućeno vertikalno

napredovanje kroz sustav obrazovanja.

Studijski programi svih sastavnica uključuju stjecanje kompetencija dobro osmišljenom

95

realizacijom studentske prakse. Praksa se provodi suradnjom s predškolskim,

osnovnoškolskim i srednjoškolskim institucijama kod nastavničkih studija, te gospodarskim

subjektima na studijima ekonomije i informatike, kao i kod državnih/javnih ustanova

(muzeji, knjižnice, arhivi i sl.) kod pojedinih humanističkih studija. Posebna se pažnja pridaje

praćenju mentorskog rada i njihovoj edukaciji u cilju poboljšanja profesionalnih

kompetencija studenata. Kroz sve studijske programe osigurava se zastupljenost

transverzalnih kompetencija. Primjerice, u cilju razvoja komunikacijskih kompetencija,

Sveučilište nudi mogućnost izbora stranih jezika (engleski, talijanski, njemački, ruski,

japanski, kineski); realiziraju se specifični kolegiji za razvoj komunikacijskih kompetencija

(Govorno izražavanje, Komunikacijske vještine itd.); informatičkih i informacijskih

kompetencija, strategija aktivnog učenja. Sveučilište svim studentima omogućava izbor

sadržaja kineziološke kulture kroz sveučilišni sport i ostale aktivnosti. Studentima

učiteljskih, odgojiteljskih i humanističkih studija ponuđeni su izborni kolegiji iz područja

Odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo kao i sudjelovanje na

znanstvenim skupovima ove tematike. Kompetencije iz područja poduzetništva studenti

imaju priliku steći kroz ekonomske studije (u okviru kolegija vezanih za poduzetništvo) i

kroz kolegij Poduzetništvo za neekonomiste.

UNIZD: Provedba ja započeta

UNIZG: Sveučilište uz Zagrebu je partner na četiri projekta za unapređenje kvalitete u

visokom obrazovanju uz primjenu HKO-a, financiranih od ESF, započetih u lipnju 2015. koje

vode Fakultet organizacije i informatike, Prehrambeno-tehnološki, Tekstilno-tehnološki i

Rudarsko-geološko-naftni fakulteti. Odbor za upravljanje kvalitetom na temelju provedenih

analiza tražio je očitovanje sastavnica vezano uz diplomske studije koji imaju manje od 40%

upisanih studenata od odobrene kvote 2014./2015. akademske godine. Studentska praksa se

provodi na pojedinim sastavnicama.

UNIOS: Provedena revizija sadržaja i definirani ishodi učenja za sve predmete u okviru svih

studijskih programa koji se izvode na Sveučilištu u Osijeku (preddiplomska i diplomska

razina), a do kraja listopada 2015.isto će biti učinjeno i na razini poslijediplomskih

specijalističkih i poslijediplomskih sveučilišnih (doktorskih) studija. Kontinuirano se radi na

osiguravanju studentske prakse (izmjenama i dopunama studijskih programa) u okviru svih

programa u kojima ona može doprinijeti stjecanju kompetencija.

UNIRI: Uvedeno je kao cilj u Strategiju Sveučilišta u Rijeci 2014. - 2020. Provodi se projekt

Unaprjeđenje postupka vrednovanja programa na Sveučilištu u Rijeci (temeljem poziva

Unaprjeđenje kvalitete visokog obrazovanja kroz razvoj ljudskih potencijala i provedbu HKO,

financiran sredstvima Europskog socijalnog fonda, operativni program, "Razvoj ljudskih

resursa"); Voditeljica: Snježana Prijić Samaržija. Provode se projekti financirani iz sredstava

programskih ugovora i sredstava Sveučilišta: (1) Tematsko vrednovanja diplomskih studija

na Sveučilištu u Rijeci u sklopu provedbe Mjera za unaprjeđenje diplomske razine studija na

Sveučilištu u Rijeci. Voditeljica: Snježana Prijić Samaržija; (2) Priznavanje izvannastavnih

aktivnosti kroz ECTS bodove, Voditeljica: Letricija Linardić. Svi navedeni projekti su

96

osmišljeni kao alati za sustavnu provedbu strateških ciljeva i mjera.

1.2.2. Uvesti sustav

poticanja

inovativnih

pristupa u

izvođenju

studijskih

programa

uključujući i

uporabu

informacijsko-

komunikacijskih

tehnologija

MZOS Rektorski zbor,

Vijeće

veleučilišta i

visokih škola,

visoka učilišta,

Srce

U provedbi 2016. –

razrada

sustava; 2017.

– uvođenje;

krajem 2017. –

trajno -

valorizacija

SRCE: (1) Centar za e-učenje Srca djeluje kao nacionalni centar za e-učenje ustanova u

sustavu visokog obrazovanja u RH. Provodi niz aktivnosti na poticanju e-učenja i na

osiguravanju kvalitetne i sustavne podrške nastavnicima u primjeni novih tehnologija u

obrazovnom procesu

(2) Projekti razvoja e-kolegija. Srce raspisuje 1-2 puta godišnje natječaj za projekte unutar

kojih nastavnici (za sada samo SuZG) imaju priliku uvesti inovativne pristupe i nove

tehnologije u svoje kolegije (http://www.srce.unizg.hr/projekti-eucenja/). Sustav je uz

osiguravanje dodatnih resursa, primjenjiv i na druga visoka učilišta, ali nažalost u 2016

sredstva za ovu aktivnost uopće nisu osigurana. Aktivnosti se provode samo u okviru

projekata koje financiraju pojedina visoka učilišta svojim sredstvima nije dodatnih resursa,

primjenjiv i na druga visoka učilišta.

UNIDU: Nije započeto.

UNIST: Na Sveučilištu u Splitu osmišljen je i implementiran inovativni pristup u izvođenju

nastave kroz tzv. " Projekt postakademskog samozapošljavanja" u sklopu kojega je

predviđena i uporaba učenja na daljinu (e-učenje) kroz informacijsko-komunikacijsku

platformu. Kroz nekoliko postojećih inovativnih pristupa u izvođenju studijskih programa,

primjerice na Kineziološkom fakultetu, Sveučilište u Splitu u buduće će poticati i razvijati

takve programe i projekte.F8

UNIPU: Potiču se inovativni pristupi izvođenja nastave primjenom ICT-a. Rezultati

provedenog znanstvenoistraživačkog projekta "ICT i položaj studenata u Bolonjskom

procesu" 2007. - 2014. kojeg je financiralo MZOS pokazali su da se na Sveučilištu

kontinuirano povećava broj studenata koji koriste ICT, da se sustavno provodi edukacija

(kroz smjerove i studije) za stjecanje informacijskih i informatičkih kompetencija za

studente i nastavnike, da se povećava primjena e-učenja te ostali inovativni pristupi nastavi.

Aktivnost povećanja primjene ICT-a odabrana je i kao dio cilja Programskih ugovora.

U svim knjižnicama studentima su na raspolaganju djelatnici za podršku u izradi završnih,

diplomskih, seminarskih i ostalih radova te njihovo uvrštenje u sustav e-knjižnice.

UNIZD: Provedba u tijeku. Organizirane su radionice o e-učenju za akademsko osoblje

angažirano u nastavi i znatno je povećan broj kolegija čija je izvedba vezana za platforme za

e-učenje.

UNIZG: Sveučilište u Zagrebu potiče inovativni pristup u izvođenju studijskih programa

uključujući i uporabu informacijsko-komunikacijskih tehnologija kroz:

a) godišnji Natječaj za najbolji e-kolegij na Sveučilištu u Zagrebu

(http://www.srce.unizg.hr/ceu/natjecaj-e-kolegij/). Nagrade se dodjeljuju na sveučilišnom

danu e-učenja, a sastoje se od plakete i novčanog dijela.

b) Sustavna implementacija e-učenja sastavni dio je i Strategije studija i studiranja

Sveučilišta u Zagrebu (2014.-2025.)

c) nastavnici Sveučilišta u Zagrebu mogu se javiti na Projekte razvoja e-kolegija koje provodi

97

Srce i u okviru kojih mogu raditi na izradi i razvoju svojih e-kolegija. Poziv za projekte

razvoja e-kolegija održava se 1-2 puta godišnje.

UNIOS: Tijekom 2016. godine nastojat će se razraditi sustav koji se planira uvesti tijekom

2017. godine (u skladu s financijskim mogućnostima).

UNIRI: Uvedeno je kao cilj u Strategiju Sveučilišta u Rijeci 2014. - 2020. U okviru projektnog

dijela provedbe programskih ugovora jednom godišnje se otvara poziv sufinanciranja novih i

kreativnih pristupa izvođenju nastave. Provedeni su projekti financirani sredstvima

programskih ugovora : (1) Razvoj mjera i postupaka kako bi najmanje 50% kolegija na

studijskim programima koristilo napredne alate za e-učenje; Voditeljice: Nataša Žunić

Kovačević i Vedrana Mikulić Crnković; (2) Projekt ISVU PATCH 2.0 i višefunkcijski studomat;

Voditelj: Lado Kranjčević; (3) Pilot projekt uvođenja on-line studijskog programa

Voditelji: Alen Host i Danijela Sokolić ; (4) Ciklus radionica „Znanost, inovacija, tržište“

Voditelj: Zdravko Lenac; (5) Razvoj programa unutar platforme RICOUNT za certificiranu

(cjeloživotni programi) on–line edukaciju radi stjecanja kompetencija kojima se povećava

zapošljivost i samo-zapošljivost studenata;

Voditeljica: Marta Žuvić-Butorac. Svi navedeni projekti su osmišljeni kao alati za sustavnu

provedbu strateških ciljeva i mjera.

1.2.3. Osmisliti i uvesti

mentorski sustav

na sva visoka

učilišta


Vijeće

veleučilišta i

visokih škola,

visoka učilišta

U provedbi Prvo i drugo

tromjesečje

2015. –

osmisliti

sustav;

akademska

godina

2015/16. -

uvođenje

UNIDU: Mentorski sustav uveden na pojedine odjele nije polučio željene rezultate.

Napraviti će se analiza mjera i postupaka za uvođenje mentorskog sustava.

UNIST: Na Sveučilištu u Splitu provodi se sustav mentoriranja asistenata i znanstvenih

novaka, a s vremenom će se pristupit razradi i uvođenju cjelovitog mentorskog sustava za

svakog studenta pojedinačno uz prethodnu edukaciju.

UNIPU: Mentorski sustav uspostavljen je na većini sastavnica Sveučilišta. O problemima koji

se javljaju u radu sa studentima i prijedlozima studenata raspravljaju se na

stručnim/fakultetskim vijećima u cilju poboljšanja kvalitete studija i samog mentorstva

(savjetovanja).

UNIZD: Ova mjera je djelomično provedena. Akad. god. 2014./2015. provedeno je interno

stručno osposobljavanje visokoškolskih nastavnika o pedagoškim kompetencijama, među

kojima je mentoriranje bio jedan od ishoda učenja. Budući da je stručno usavršavanje bilo na

načelu dobrovoljnosti, nisu bili uključeni svi nastavnici. Sveučilište priprema brošuru o

standardima mentorskog rada koja će se odnositi na sve odjele i na sve studijske programe, a

bit će objavljena do 1.3.2016.

UNIZG: Na pojedinim sastavnicama postoji mentorski sustav no za sada nije provedena

mjera sustavnog uvođenja na cijelo sveučilište kao ni analiza učinkovitosti postojećih

sustava.Za prikupljanje konkretnih podataka o ovoj temi potrebno je određeno razdoblje.

UNIOS: Mentorski sustav reguliran Pravilnikom o studijima i studiranju na Sveučilištu Josipa

Jurja Strossmayera u Osijeku i Pravilnikom o poslijediplomskim studijima.

UNIRI: Uvedeno je kao cilj u Strategiju Sveučilišta u Rijeci 2014. - 2020. Provedeni su projekti

financirani sredstvima programskih ugovora : (1) Organizirana vršnjačka potpora i podrška

98

nastavnika kroz studij (sustav student-mentor i nastavnik-mentor), Voditeljica: Jagoda

Ravlić-Gulan; (2) Upotpunjavanje kompetencija prije početka studija potrebnih za uspješnije

savladavanje studij, Voditeljice: Nelida Črnjarić-Žic i Nataša Erceg;

(3) Projekt Upotpunjavanje kompetencija tijekom studija u cilju uspješnijeg studiranja:

dodatna edukacija i pojačane demonstrature.

Voditeljice: Nermina Mujaković i Patrizia Poščić; (4) Akreditacija i provedba programa

usavršavanja nastavnika pri Centru za obrazovanje nastavnika, Voditeljica: Svjetlana Kolić

Vehovec . U sustav doktorskih studija je uvedeno ocjenjivanje mentora, a u planu je

osmišljavanje sustava ocjene mentora i na ranijim razinama studiranja.

1.2.4. Utvrditi

metodologiju za

verificiranje i

validaciju ishoda

učenja i stečenih

kompetencija i

potom provesti

usklađivanje

Rektorski

zbor, Vijeće

veleučilišta i

visokih

škola

Visoka učilišta,

HUP, HGK,

AZVO,

odgovarajuća

radna skupina

U provedbi kraj 2017. MZOS: MZOS je osigurao potporu provedbi ove mjere kroz projekt, direktnu dodjelu

sredstava (ESF) za podršku institucijama HKO-a. U okviru projekta MZOS je imenovalo osam

sektorskih vijeća čija je zadaća vrednovanje prijedloga skupova ishoda učenja i standarda

kvalifikacije imajući u vidu postojeće i potrebne kompetencije unutar sektora. U okviru

projekta izrađena je uputa za izradu standarda kvalifikacija i smjernice za vrednovanje

standarda kvalifikacija, u skladu s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom. 9. i 16. prosinca 2015.

godine održana je edukacija imenovanih sektorskih vijeća na temu Uputa za izradu

standarda kvalifikacije, a 15. i 16. ožujka 2016. godine održana je edukacije članova

sektorskih vijeća na temu Vrednovanje standarda: radionica uz rad u grupama gdje je na

osnovu primjera zahtjeva za upis standarda kvalifikacije provedena simulacija vrednovanja.

U studenom 2015. godine završena je prva faza razvoje informacijskog sustava Registra

HKO-a koja uključuje predavanje zahtjeva za upise standarda zanimanja, zahtjeva za upis

skupova kompetencija, zahtjeva za upis standarda kvalifikacija i zahtjeva za upis skupova

ishoda učenja. Omogućen je i cjelokupan postupak (formalnog i stručnog) vrednovanja.

MZOS je preveo i objavio publikaciju Europske komisije Primjena ishoda učenja.

MZOS će prevesti i publicirati novi Vodič za ECTS.


UNIST: Ovu je mjeru potrebno provesti usklađeno sa radom pojedinih Sektorskih vijeća.

Osim pojedinačnih primjera koji su razrađeni primjerice na medicinskim i zdravstvenim

studijima, ova mjera je tek u začetku.

UNIPU: Definirani ishodi učenja studijskih programa usklađeni su s opisnicima razina studija

iz HKO-a. Usklađivanje s Registrom HKO-a bit će moguće nakon što se Registar uspostavi.

UNIZD: S obzirom da izdavanje dodatka diplomi pretpostavlja popis ishoda učenja, svi

preddiplomski i diplomski studiji imaju definirane ishode učenja. Usklađivanje prema

jedinstvenoj metodologiji izradit će se prema zahtjevima HKO-a i predložene metodologije

koju predloži radna skupina HKO-a na nacionalnoj razini do konca 2017.

UNIZG: U svibnju 2014. donesena je Strategija studija i studiranja SuZ koja se odnosi na

razdoblje od 2014. – 2025. godine i koja obuhvaća niz aktivnosti za razvoj kvalitete

obrazovanja na Sveučilištu u Zagrebu s posebnim naglaskom na poticanje uspješnog

studiranja. Strategija obuhvaća sljedeće tri strateške inicijative u području studija i

99

studiranja:

a) Suvremeni studijski programi usmjereni prema razvoju širokog spektra kompetencija

b) Poticanje kreativnosti, inovativnosti i motivirajućeg okruženja za učenje

c) Obrazovanje i djelovanje usmjereno prema razvoju gospodarstva, društva i kulture

UNIOS: Nakon što budu definirani ishodi učenja za sve predmete u okviru svih studijskih

programa koji se izvode na Sveučilištu (preddiplomska, diplomska i poslijediplomska razina)

pristupit će se utvrđivanju metodologije za verificiranje i validaciju ishoda učenja i stečenih

kompetencija te provesti nužno usklađivanje. Vjerujemo da će navedenom doprinijeti i

prethodno spomenuti projekti u tijeku, kao i preporuke HUP, HGK, AZVO i drugih

odgovarajućih tijela.

UNIRI: Uvedeno je kao cilj u Strategiju Sveučilišta u Rijeci 2014. - 2020. Provodi se projekt

Unaprjeđenje postupka vrednovanja programa na Sveučilištu u Rijeci (temeljem poziva

Unaprjeđenje kvalitete visokog obrazovanja kroz razvoj ljudskih potencijala i provedbu HKO,

financiran sredstvima Europskog socijalnog fonda, operativni program, "Razvoj ljudskih

resursa"). Voditeljica: Snježana Prijić Samaržija. Uvedeno je redovito anketiranje završenih

studenata o iskustvu studiranja na Sveučilištu s ciljem permanentnog praćenja kvalitete

studijskih programa i usklađenosti ishoda učenja i stečenih kompetencija. U izradi je portal

za poslodavce, kojim će se sustavno pratiti usklađenosti ishoda učenja i stečenih

kompetencija od strane poslodavaca.

1.2.5. Revidirati načine

provjere ishoda

učenja u cilju

njihova

pouzdanijeg

utvrđivanja

Rektorski

zbor, Vijeće

veleučilišta i

visokih

škola

Visoka učilišta U provedbi kraj 2017. MZOS: MZOS je osigurao potporu provedbi ove mjere kroz projekt, direktnu dodjelu

sredstava (ESF) za podršku institucijama HKO-a. U okviru projekta započela je izrada

metodologije i uputa za izradu standarda kvalifikacija, skupova ishoda učenja i studijskih

programa u skladu s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom. Upute se izrađuju kroz rad na

radionicama u organizaciji MZOS-a. U lipnju 2015. održana je prva dvodnevna radionica na

kojoj su sudjelovali MZOS i agencije. Planiraju se još tri radionice (29.6., rujan, studeni)

MZOS je preveo i objavio publikaciju Europske komisije o izradi ishoda učenja.

MZOS će prevesti i publicirati novi Vodič za ECTS.


UNIST: Sastavnice su dužne u postupku implementacije ishoda učenja u studijske programe

napisati cjelokupni novi Elaborat o studijskom programu koji sadrži i način provjere ishoda

učenja kolegija/modula. Načela provođenja, evaluiranja i arhiviranja dokumentacije vezane

uz provjeru ishoda učenja definirati će se izmjenama i dopunama Pravilnika o sustavu

studiranja Sveučilišta i sastavnica. Edukacija nastavnika vezana za ishode učenja dostupna je

putem Centra za cjeloživotno učenja Filozofskog fakulteta u Splitu koji redovito organizira

predavanja i radionice na tu temu.

UNIPU: Na Sveučilištu od 2010. postoji Pravilnik o ocjenjivanju kojim se reguliraju načini

vrjednovanja razine postignutih ishoda učenja studenata tijekom nastave i na ispitu. Obveza

je svakoga nastavnika provoditi vrjednovanje na način usklađen s Pravilnikom. Tijekom ove

akademske godine provedene su radionice koje su sadržavale dio o konstruktivnom

100

poravnanju ishoda učenja i metoda vrjednovanja s obveznom implementacijom u

akademskoj 2015./2016. godini.

UNIZD: Nastavnici su stalno uključeni u stručna usavršavanja radi stjecanja kompetencija i

primjene kurikulumskog programiranja prema ishodima učenja i provjere ishoda učenja.

Ova mjera provodi se stalno na razini sveučilišta, odjela i pojedinačnih uključivanja na

stručna usavršavanja.

UNIZG: Organizirane su sljedeće edukacije za nastavnike Sveučilišta u Zagrebu na temu

ishoda učenja tijekom 2013./2014. akademske godine: Radionica Morate znati kamo idete da

biste znali jeste li tamo stigli - ishodi učenja

Opis: U radionici su obrađene sljedeće teme: pristupi poučavanju, definiranje i određivanje

kompetencija i ishoda učenja, Dublinski deskriptori, Hrvatski kvalifikacijski okvir, Bloomova

taksonomija, ishodi studijskog programa, ishodi kolegija, ishodi nastavne jedinice,

konstruktivno poravnanje, matrica ishoda studijskog programa i ishoda kolegija. Broj

sudionika: 25.

Tribina o ishodima učenja

Opis: Uvodno predavanja na tribini bilo je posvećeno nizom tema vezanih uz definiranje

ishoda učenje nakon čega su uslijedili pitanja i odgovori te diskusija. Razmatrane teme i

pitanja: kako definirati pojmove ishoda učenja i kompetencija kao i opisati ulogu ishoda

učenja u razvoju kurikuluma i sustavu kvalitete; kako analizirati ishode učenja na različitim

razinama (preddiplomska, diplomska, poslijediplomska); kako konstruirati ishode učenja na

razini predmeta; kako povezati ishode učenja s metodama poučavanja i

vrjednovanja/ocjenjivanja te kako vrednovati studijske programe s aspekta konzistentne

upotrebe ishoda učenja. Broj sudionika: 50.

Radionica o ishodima učenja: 1.dio: Dosadašnja iskustva Agronomskog fakulteta i 2. dio:

Usvajanje zajedničkih standarda u izgradnji jedinstvenog sustava

Opis: Cilj prve radionice bio je upoznavanje polaznika s razlozima i potrebom definiranja

ishoda učenja te teorijskom podlogom i formalnim okvirom kojim se postupci definiranja

ishoda učenja i kompetencija uređuju. Na primjeru iskustva Agronomskog fakulteta polaznici

mogu steći spoznaju o izazovima koji se u tom procesu pojavljuju kada se teorijski i formalni

okvir trebaju pretočiti u praksu i konkretizirati. Očekivani ishod vježbi i rasprave bio je

poboljšati uvid u problematiku definiranja ishoda učenja, kako na razini predmeta/modula,

tako i na razini cijelog studijskog programa. Cilj druge radionice bio je upoznavanje

polaznika s mogućim izazovima, tj. konkretnim problemima koji se pojavljuju u procesu

definiranja ishoda učenja na razini ustanove (sastavnice) – od uklapanja u formalne

(strateške) dokumente sastavnica i Sveučilišta do različitih individualnih shvaćanja i

doživljaja ovog procesa. Očekivani ishod vježbi bio je identificiranje pozitivnih i negativnih

elemenata u konkretnim slučajevima (od razine predmeta/modula, preko studijskog

programa do sastavnice i Sveučilišta) i uočavanje načina za nadvladavanje prepreka koje se

pojavljuju u definiranju ishoda učenja s ciljem njihovog uklapanja u jedinstveni (nad)sustav.

Broj sudionika: 16.

101

Predavanje o ishodima učenja i predstavljanje Centra za unapređenje nastavničkih

kompetencija

Opis: Predavanje je održano za nastavnike Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, a

sastojalo se od pregleda temeljnih pojmova, definicija i dokumenata vezanih uz definiranje

ishoda učenja. Broj sudionika: 27.

UNIOS: U planu organizacija edukacije nastavnika vezana uz provjeru ishoda učenja. Ostalo

se planira realizirati kao i u 1.2.4.

UNIRI: Nastavno na ranije spomenute projekte koji su provedeni ili su u provedbi, u

2015./2016. planirana je primjena rezultata analiza i istraživanja na način uvođenja

redovitog kontinuiranog praćenja definiranih ishoda učenja na

kolegijima/modulima/studijskim programima i stečenih kompetencija. Centar za

obrazovanje nastavnika već provodi edukacije u sklopu programa usavršavanja (cjeloživotni

programi) čije polaznike financira Sveučilište iz sredstava programskih ugovora.

1.2.6. Poticati

završavanje

studija u

propisanom

vremenu trajanja

uz istodobno

osiguranje

kvalitete i

dostupnosti

studija te

postizanje ishoda

učenja

Rektorski

zbor, Vijeće

veleučilišta i

visokih

škola

Visoka učilišta U provedbi Uvrstiti u

ciljeve pri

definiranju

programskih

ugovora do

kraja 2015.;

kontinuirano

MZOS: Ova mjera predložena je kao cilj u Nacrtu prijedloga programskog ugovora. Nacrt

prijedloga je u lipnju 2015. poslan na mišljenje stručnjacima Svjetske banke koji pružaju

savjetovanu pomoć MZOS-u u uspostavljanju programskog financiranja u visokom

obrazovanju (ESF projekt).

UNIDU: Završavanje studija u propisanom vremenu uvršteno je u trogodišnje pilot

programske Ugovore koji završavaju 2014/15. i biti će uvršteno u ciljeve novih programskih

ugovora.

UNIST: Ova mjera je i u pilot programskim ugovorima Sveučilišta u Splitu za razdoblje 2012.-

2015. bila jedan od ciljeva, a najvjerojatnije će ostati kao cilj i u idućem ugovornom

razdoblju, koji nažalost, u trenutku pisanja ovog izvješća, još uvijek nije potpisan.

UNIPU: Trajanje studija kontinuirano se prati na razini sastavnica Sveučilišta. Čitav niz mjera

osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete (u rasponu od nastavnog procesa do sustava podrške

studentima) neposredno se odrazio na skraćivanje vremena trajanja studija.

UNIZD: Ova mjera provodi se stalno i uvrštena je u programske ugovore.

UNIZG: Temeljem trogodišnjeg Ugovora s MZOS-om o subvenciji participacija studenata

dogovoreno je da se završnost studija prati kroz kretanje indikatora - postotak završnosti

redovnih studenata u 150% trajanja studija u određenoj akademskoj godini i to na razini

jedne akademske godine. Završnost tako analiziramo prema podatcima za akademsku

godinu, iz informacijske baze podataka ISVU iz koje smo generirali izvještaje o završnosti u

ak. god. 2013./2014., o broju redovnih studenata koji su studij uspjeli završiti u 150%

njegova nominalnog trajanja. Analiza završnosti preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih

studija radila se na način da se pratio i uspoređivao uspjeh prema godini upisa, odnosno

procjenjivao se uspjeh određene generacije u ak. god. 2012./2013.i 2013./2014. Osim

analize završnosti studija zbog utvrđivanja jednog od indikatora koji ukazuje na realizaciju

cilja 1. Ugovora s MZOS, radi boljeg uvida u uzroke neuspjeha u studiranju, početkom 2014.

stručni tim Sveučilišnog računskog centra napravio je Analiza završnosti i odustajanja od

102

studija na Sveučilištu u Zagrebu - kohorta studenata upisanih u akademsku godinu

2005./2006. Dokument predstavlja statističku i dubinsku analizu podataka prikupljenih

također iz ISVU. Ovo istraživanje je bila tek pilot analiza koja je obuhvaćala ograničeni skup

podataka i analize na ograničenom skupu varijabli, a prediktorske i ciljne varijable kao i

same analize odabrao je stručni tim Srca prema vlastitom nahođenju s obzirom na ciljeve

definirane Programskim ugovorom. Rezultati ove analize predstavljeni su prodekanima za

nastavu i studente Jedan od ciljeva programskih ugovora koje je Sveučilište u Zagrebu

izabralo je Cilj 2 "Olakšavanje pristupa studiju podzastupljenim skupinama studenata" čime

su realizirane brojne aktivnosti poticanja završnosti studiranja uz istodobno osiguranje

kvalitete i dostupnosti studija.

Sveučilište u Zgb je u akad. god. 2013./2014. osnovalo Centar za savjetovanje i podršku

studentima. Cilj je omogućiti puni razvoj akademskih potencijala, povećati učinkovitost i

završnost studiranja te zapošljivost i konkurentnost na tržištu rada. Aktivnosti i usluge

namijenjene su studentima svih fakulteta i akademija Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom akad.

god. 2013./2014. su razvijani ključni dokumenti te nastavljena kontinuirana procjena

potreba korisnika što je bio temelj za razvoj svih individualnih i grupnih programa

psihosocijalne pomoći i potpore studentima. Aktivnosti su usmjerene na sljedeća područja

djelovanja:

- savjetovanje vezano uz akademske i osobne poteškoće (psihološko savjetovanje,

individualno i grupno) .

-razvoj akademskih i životnih vještina. Programi i teme radionica i predavanja su usmjerene

razvoju transverzalnih vještina: upravljanje vremenom, unaprjeđenje prezentacijskih

vještina, upravljanje stresom, unaprjeđenje akademskih vještina i dr.

- podrška podzastupljenim skupinama studenata i studentima s invaliditetom

- karijerno savjetovanje i informiranje. Programi i teme radionica i predavanja su usmjerene

razvoju vještina upravljanja karijerom: samoprocjena u razvoju karijere, upravljanje

karijernim promjenama, poduzetničke vještine, predstavljanje poslodavcu i tehnike traženja

posla i dr.

UNIOS: Trajanje studija propisano je Pravilnikom o studijima i studiranju, a studentima koji

ne završavaju studij u propisanim rokovima omogućen je dovršetak studija uz plaćanje.

UNIRI: Uvedeno je kao cilj u Strategiju Sveučilišta u Rijeci 2014. - 2020. Provedeni su projekti

financirani sredstvima programskih ugovora : (1) Upotpunjavanje kompetencija prije

početka studija potrebnih za uspješnije savladavanje studij; Voditeljice: Nelida Črnjarić-Žic i

Nataša Erceg;

(2) Upotpunjavanje kompetencija tijekom studija u cilju uspješnijeg studiranja: dodatna

edukacija i pojačane demonstrature

Voditeljice: Nermina Mujaković i Patrizia Poščić; (3) Programi psihološkog savjetovanja

studenta s ciljem prevladavanja psiholoških čimbenika koji otežavaju uspješno studiranje;

Voditeljica: Ivanka Živčić Bećirević

103

1.2.7. Uspostaviti

odgovarajuću

infrastrukturu i

organizaciju

centara za

podršku

studentima u

izradi završnih

radova i

disertacija

MZOS CARNet, Srce,

NSK,

sveučilišne

knjižnice

U provedbi 2017. SRCE:

Oslanjajući se na sustav Dabar, NSK je uspostavio ZIR (Nacionalni repozitorij završnih i

diplomskih radova) i DR (Nacionalni repozitorij disertacija i znanstvenih magistarskih

radova), kao i sustav podrške studentima.

2. cilj: Ustrojiti kvalitetan binarni sustav visokog obrazovanja usklađen s nacionalnim potrebama i načelom učinkovita upravljanja visokim učilištima



2.1.1. Uspostaviti

sustav

financiranja

visokih učilišta

putem cjelovitih

programskih

ugovora

U provedbi U tijeku je provedba projekta ESF kroz koji MZOS i sveučilišta primaju podršku Svjetske

banke u stvaranju modela programskog financiranja. Kroz ljeto se pripremaju kriteriji za

procjenu spremnosti visokih učilišta na programsko financiranje. Navedene mjere sadržane

su u prijedlogu kriterija koje je izradio MZOS. Prvi sastanak MZOS-a i sveučilišta, uz

sudjelovanje stručnjaka Svjetske banke (Jamil Salmi, Frank Ziegele) predviđen je u rujnu.

2.1.2. Razraditi i

implementirati

učinkovit model

upravljanja

visokim

učilištima

uzimajući u obzir

njihovu

autonomiju i

načelo

odgovornosti za

postizanje ciljeva

NVZVO MZOS, AZVO,

Rektorski

zbor, Vijeće

veleučilišta i

visokih škola,

visoka

učilišta

Planirano 2017. - 2018. MZOS: O ovoj se temi razgovara u sklopu projekta ESF kroz koji MZOS prima potporu

Svjetske banke za izradu modela učinkovitog programskog financiranja.

2.1.3. Utvrditi jasan

odnos prava i

obveza

MZOS NVZVO,

Rektorski

zbor, visoka

U provedbi 2017. - 2018. MZOS: O ovoj se temi razgovara u sklopu projekta ESF kroz koji MZOS prima potporu

Svjetske banke za izradu modela učinkovitog programskog financiranja.

104

sveučilišta i

njihovih

sastavnica

registriranih kao

pravne osobe.

Izmjene unijeti u

statute i

podzakonske

akte visokih

učilišta

učilišta

2.1.4. Uvesti sustav

dopunske

edukacije čelnika

visokih učilišta.

NVZVO visoka

učilišta s

odgovarajućo

m

ekspertizom,

AZVO

Planirano 2016. -

uvođenje

programa;

kontinuirano

2.1.5. Uspostaviti

jedinstven sustav

upravljanja

informacijama

relevantnim za

hrvatski

visokoobrazovni

prostor

Planirano

2.2.1. Ishode učenja

postaviti kao

temelj

razlikovanja

stručnih i

sveučilišnih

studija

MZOS NVZVO,

Rektorski

zbor, visoka

učilišta,

radna

skupina za

izradu

zakonskih

akata

U provedbi 2017. MZOS: Prema HKO-u standardi kvalifikacija sastoje se od skupova ishoda učenja koji čine

temelj razlikovanja stručnih i sveučilišnih studija. Stručni i sveučilišni studij smještaju se na

odgovarajuće razine HKO-a tek ako odgovaraju kriterijima i procedurama uspostavljenim

kroz HKO.

Provedba HKO-a kao alata za ostvarivanje ove mjere provodi se sukladno dinamici

uspostavljanja sektorskih vijeća i provedbi projekata koji rezultiraju izradom standarda

zanimanja, kvalifikacija i studijskih programa s izraženim ishodima učenja. Ova mjera

inkorporirana je u Uputama za izradu standarda kvalifikacija te smjernicama za vrednovanje

standarda kvalifikacije.

2.2.2. Uskladiti

nacionalne

minimalne

kriterije za

dobivanje

dopusnice s

MZOS AZVO,

Rektorski

zbor, Vijeće

veleučilišta i

visokih škola

U provedbi Četvrto

tromjesečje

2015. –

priprema; prvo

polugodište

2016. -

MZOS: Kriteriji kvalitete propisani su Pravilnikom o dopusnici te standardima i kriterijima

koje AZVO primjenjuje u postupcima inicijalne akreditacije i reakreditacije. U tijeku je izrada

novog Zakona o osiguravanju kvalitete temeljem kojeg će se napraviti i izmjene Pravilnika.

Kriteriji kvalitete posredno su vezani i uz propise o HKO-u, onoj mjeri u kojoj se procedure

HKO-a primjenjuju u postupcima vanjskog vrednovanja programa i visokih učilišta. MZOS je

izradom Pravilnika o Registru HKO-a uspostavio procedure koje se odnose na sve

105

međunarodno

prihvaćenom

praksom koja se

odnosi na

resurse potrebne

za djelovanje

visokih učilišta

prihvaćanje

kriterija.

kvalifikacije i programe izrađene prema HKO standardima. Kvaliteta HKO standarda

osigurava se stručnim vrednovanjem sektorskih vijeća, nakon čega se vrednuje usklađenost

programa sa standardom kvalifikacije.

2.2.3. Ujednačiti

minimalne

kriterije za

razinu kvalitete

koja se zahtijeva

od visokih

učilišta koja

izvode stručne

i/ili sveučilišne

studije

MZOS AZVO,

Rektorski

zbor, Vijeće

veleučilišta i

visokih škola

U provedbi Treće i četvrto

tromjesečje

2015. –

priprema; prvo

polugodište

2016. -

prihvaćanje

kriterija.

MZOS: Kriteriji kvalitete propisani su Pravilnikom o dopusnici te standardima i kriterijima

koje AZVO primjenjuje u postupcima inicijalne akreditacije i reakreditacije. U tijeku je izrada

novog Zakona o osiguravanju kvalitete temeljem kojeg će se napraviti i izmjene Pravilnika.

Kriteriji kvalitete posredno su vezani i uz propise o HKO-u, onoj mjeri u kojoj se procedure

HKO-a primjenjuju u postupcima vanjskog vrednovanja programa i visokih učilišta. MZOS je

izradom Pravilnika o Registru HKO-a uspostavio procedure koje se odnose na sve

kvalifikacije i programe izrađene prema HKO standardima. Kvaliteta HKO standarda

osigurava se stručnim vrednovanjem sektorskih vijeća, nakon čega se vrednuje usklađenost

programa sa standardom kvalifikacije.

2.3.1. Razviti

metodologiju

predviđanja

društvenih

potreba po

kompetencijama

za buduća

zanimanja i

utvrđivanja

kvota po

područjima i

studijskim

programima svih

triju razina

visokog

obrazovanja

NVRLJP Javni instituti

i visoka

učilišta s

odgovarajućo

m

ekspertizom,

HZZ, državne

agencije s

potrebnom

ekspertizom

U provedbi Drugo

polugodište

2016. – razviti

metodologiju;

vrednovanje

do 2020.;

kontinuirano

MZOS: MZOS je kroz postupak bagatelne nabave ugovorio izradu studije o projekcijama budućih potreba tržišta rada s Ekonomskim institutom, Zagreb koja će biti javno predstavljena u travnju 2016. Izrada studije financirana je iz projekta ESF-a. U svibnju 2015. NVRLJP je donio Preporuke o sektorski usmjerenom pristupu u definiranju upisnih kvota u srednjoškolskom i visokom obrazovanju. NVRLJP: MZOS je u okviru provedbe projekta Potpora radu HKO Sektorskih vijeća i ostalih dionika u procesu provedbe HKO-a pokrenuo izradu studije o projekcijama budućih potreba tržišta rada koja će biti javno predstavljena u travnju 2016. U svibnju 2015. NVRLJP je donio Preporuke o sektorski usmjerenom pristupu u definiranju

upisnih kvota u srednjoškolskom i visokom obrazovanju za 2015. godinu, a u prosincu 2015.

i Preporuke o primjeni Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira u području visokog obrazovanja.

2.4.1. Definirati sustav

u kojem se izbor

nastavnika

temelji na

sadržaju, a ne na

vrsti studija

MZOS NVZVO,

radna

skupina za

izradu

zakonskih

akata,

Planirano definiranje

sustava do

kraja 2016., a

provedbu

započeti od

2018.

MZOS: Redefiniranje kriterija i postupaka izbora u zvanja je propisano ZZDVO-m. MZOS je u

planu normativnih aktivnosti za 2016. godinu predvidjelo izmjene ZZDVO-a. Ako takav plan

bude odobren, Posebno stručno povjerenstvo bi trebalo osnovati radnu skupinu za izmjene

ZZDVO-a.

106

Rektorski

zbor, Vijeće

veleučilišta i

visokih škola

2.5.1. Razviti sustav i

metodologiju

priznavanja

prethodnoga

učenja, odnosno

vrednovanja i

provjere ulaznih

kompetencija

kao osnove za

vertikalnu

mobilnost

Rektorski

zbor, Vijeće

veleučilišta i

visokih škola

MZOS, AZVO,

visoka

učilišta

U provedbi prvo

polugodište

2016.;

akademska

godina

2017./2018. -

provjera

ulaznih

kompetencija

pri upisu.

MZOS: U sklopu natječaja koji je proveo MZOS dodijeljena su sredstva za razvoj sustava za VNFIL. Nositelj projekta bio je AZVO. Jedan od rezultata projekta su "Smjernice i postupci za priznavanje i vrednovanje neformalnog i informalnog učenja (RPL), istraživanja potreba tržišta rada te razvoj i vrednovanje ishoda učenja u VO“, M. Balković, M. Dželalija, siječanj 2015. U tijeku je izrada Pravilnika o VNFIL-u koji se primjenjuje na programe usklađene sa standardima u Registru HKO-a. U tijeku je izrada novog Zakona o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju u kojem se predviđaju nadležnosti u poslovima vezanima za VNFIL. U listopadu 2015. donesena je Strategija cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i razvoja karijere u Republici Hrvatskoj 2016.-2010. (MRMS) koja daje dodatno strateško uporište za razvoj VNFIL-a povezanog s profesionalnim usmjeravanjem. UNIDU: Metodologija priznavanja prethodnog učenja već razvijena je na pojedinim odjelima. UNIST: Kroz postojeći sustav razredbenih postupaka koje neke sastavnice samostalno provod naročito na Umjetničkoj akademiji i učiteljskim i nastavničkim studijima, ova mjera se na neki način provodi, ali ključno je pitanje povezivanje ishoda rezultata državne mature s ovom mjerom. Stoga je vrlo značajno usuglašeno djelovanje mnogih čimbenika kako bi se što prije donio Pravilnik o priznavanju prethodnog formalnog i informalnog učenja koji bi bio primjenjiv na sustav visokog obrazovanja. UNIPU: Ulazne kompetencije i načini njihove provjere definiraju se uvjetima upisa na diplomske studijske programe. UNIZD: Ova mjera provodi se stalno. Aktivnost koja se odnosi na ovu mjeru je stalno samovrednovanje i unošenje izmjena u silabuse. UNIZG: Provjere posebnih sposobnosti i potrebnih ulaznih kompetencija pri upisu u preddiplomske i integrirane studije te definiranje potrebnih ulaznih kompetencija za upis u diplomske studije (završeni odgovarajući preddiplomski studij, definiran način razredbenog ispita te upis razlikovnih obaveza za studente koji dolaze s odgovarajućih preddiplomskih studija, ali im treba provjeriti i/ili ujednačiti ulazne kompetencije, način vrjednovanja prethodnog uspjeha na studiju i rangiranja studenata koji su završili odgovarajući studijski program) UNIOS: Očekuju se smjernice, upute i/ili model-pravilnik MZOS i AZVO. Pojedine sastavnice osječkog sveučilišta u svrhu priznavanja prethodnog učenja organiziraju tzv. pripremne semestre prije početka prve akademske godine studija UNIRI: Izrađen je prijedlog Pravilnika o priznavanju i vrednovanju prethodnog učenja, provedena je javna, a dokument je je u postupku usvajanja. Prepreka u provedbi ove mjere je izostanak nacionalne regulative.

2.6.1. Uspostaviti

registar podataka

Planirano MZOS: U tijeku je provedba projekta ESF kroz koji MZOS i sveučilišta primaju podršku

Svjetske banke u stvaranju modela programskog financiranja. Kroz ljeto se pripremaju

107

o visokim

učilištima sa

svim podatcima o

resursima

relevantnim za

izvođenje

studijskih

programa (npr.

materijalni i

kadrovski

resursi) i ugraditi

ga u jedinstveni

informacijski

sustav visokih

učilišta

kriteriji za procjenu spremnosti visokih učilišta na programsko financiranje. Navedene mjere

sadržane su u prijedlogu kriterija koje je izradio MZOS. Prvi sastanak MZOS-a i sveučilišta, uz

sudjelovanje stručnjaka Svjetske banke (Jamil Salmi, Frank Ziegele) predviđen je u rujnu.

2.6.2. Uspostaviti

poticajne

mehanizme za

suradnju i

umrežavanje

visokih učilišta u

izvođenju

zajedničkih

studijskih

programa i/ili

njihovih

pojedinih

dijelova

MZOS NVZVO,

Rektorski

zbor, Vijeće

veleučilišta i

visokih škola

Planirano 2017. U tijeku su izmjene Zakona o osiguravanju kvalitete predviđaju i izmjene koje se odnose na

zajedničke studije.

2.7.1. Uspostaviti

odgovarajuću

infrastrukturu i

organizaciju

centara za

podršku

studentima i

karijerno

savjetovanje

MZOS NVZVO,

NVRLJP

visoka

učilišta, HUP,

HGK

U provedbi 2017. MZOS: U listopadu 2015. donesena je Strategija cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i

razvoja karijere u Republici Hrvatskoj 2016.-2010. (MRMS)

2.8.1. Pravno regulirati

studije s

MZOS Radna grupa

za pripremu

U provedbi 2016. MZOS: U tijeku je izrada novog Zakona o osiguravanju kvalitete. Izmjene Zakona o

znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju treba predvidjeti u Planu normativnih

108

djelomičnim

opterećenjem

zakona aktivnosti za 2016. godinu. Tema financiranja subvencija školarina na studijima s

djelomičnim opterećenjem bit će raspravljana u sklopu ESF projekta sa Svjetskom bankom.

2.8.2. Osnovati centre

za cjeloživotno

učenje i

obrazovanje pri

visokim

učilištima kao

potporu za

poticanje i

koordiniranje

aktivnosti

vezanih uz

cjeloživotno

učenje i

obrazovanje

NVRLJP MZOS,

Rektorski

zbor, Vijeće

veleučilišta i

visokih škola,

visoka

učilišta

Planirano 2017. MZOS: NVRLJP je u prosincu 2015. donio Preporuku o primjeni HKO-a u visokom

obrazovanju. Realizacija preporuka bi se trebala nasloniti na rasprave o programskom

financiranju, institucionalno ustrojstvo visokih učilišta, ciljano raspisivanje natječaja kroz

ESF te povezati sa Strategijom cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja.

2.8.3. Donijeti

izvedbene

planove na razini

visokih učilišta

koji će

studentima s

djelomičnim

opterećenjem

omogućiti

postizanje ishoda

učenja studija

uzimajući u obzir

specifičnosti

njihova načina

studiranja

Rektorski

zbor, Vijeće

veleučilišta i

visokih škola

Visoka

učilišta

U provedbi 2017. UNIDU: Doneseni su izvedbeni planovi za sve studije Sveučilišta. UNIST: Prema pravilniku o sustavu studiranja sastavnice su dužne izvedbene planove objaviti prije početka izvođenja nastave, a sadržaj izvedbenog plana definiran je Pravilnikom o studijima i uvjetima studiranja Sveučilišta u Splita i sastavnica. Dakle potrebno je provesti prilagodbu, ali tek na temelju jasno određenih pravila kroz već spomenuti nacionalni Pravilnik o priznavanju prethodnog formalnog i inforamlnog učenja koji bi bio primjenjiv na sustav visokog obrazovanja koji je uostalom i definiram zakonom o HKO-u. UNIPU: Dio studijskih programa imaju definirane izvedbene planove nastave koji studentima s djelomičnim opterećenjem omogućavaju stjecanje ishoda učenja. UNIZD: Ova mjera je u potpunosti provedena na izvanrednim studijima i doktorskim studijima. UNIOS: Na razini nadležnih sveučilišnih tijela inicirat će se analiza i preispitivanje, a potom i eventualno dorađivanje izvedbenih planova za navedenu kategoriju studenta tijekom 2016. godine. Za izvanredne studente odredbama Statuta Sveučilišta propisana obveza izvođenja 50% studijskih obveza. Posebna se pravila donose za kategorije izrazito uspješnih studenata i kategorizirane sportaše. UNIRI: Za studente s djelomičnim opterećenjem od 2014./2015. ak. god. donose se zasebni izvedbeni programi u koje je uključeno postizanje ishoda učenja temeljem specifičnosti njihovog načina studiranja.

2.8.4. Analizirati

potrebe u javnim

i gospodarskim

subjektima za

programima u

Rektorski

zbor, Vijeće

veleučilišta i

visokih škola

Visoka

učilišta

U provedbi Potrebe

analizirati do

kraja drugog

polugodišta

2016.;

MZOS: Ove ćemo aktivnosti uključiti u ESF projekt za dodjelu stipendija u STEM području u ak. godini 2016/2017. Izrada revidiranog projektnog sažetka u kojem se planira provedba promotivnih aktivnosti je u tijeku. Izrada procedura i obrazaca potrebnih za prijavu projekta je u tijeku (upravljačko tijelo - Ministarstvo rada i mirovinskog sustava) UNIDU: Nije provedeno. UNIST: Sveučilište u Splitu već djelomično provodi analize i potrebe kroz implementaciju

109

STEM području kontinuirano Projekta postakademskog samozapošljavanja, kroz čiju su provedbu uključeni brojni gospodarski subjekti s posebnim naglaskom na STEM područje. Pri tome je posebno uspješan Ured za transfer tehnologija kao i osnovani projektni Centar izvrsnosti za znanost i tehnologiju koji potiču i razvijaju različite projekte povezivanja gospodarstva i novih tehnologija upravo na STEM području. UNIPU: Potreba za studijskim programima u STEM području prepoznata je pri izradi Razvojne strategije Sveučilišta i Istarske županije (zaseban podcilj u novoj razvojnoj županijskoj strategiji 2015.-2020.) te odabiru ciljeva Programskih ugovora. U skladu s time, pokrenut je diplomski studiji Informatike, u pripremi je diplomski studij Znanosti o moru. Komunikacija sa predstavnicima privatnog i javnog sektora na temu ovih studija kontinuirano se odvija i kroz rad Sveučilišnog savjeta. UNIZD: Ova mjera je djelomično provedena prema broju odjela i intenzitetu. Nastavit će se s provođenjem, posebice u području humanističkih znanosti. UNIZG: Provedene analize uspjeha studenata na studijskim programima u STEM području koje ukazuju na načine za povećanje upisne baze i utječu na bolju pripremu mogućih kandidata u primarnom i sekundarnom obrazovanju kao i otkrivanje „kritičkih točaka“ tijekom studija. Sastavnice koje su izradile analizu uspjeha studenata su: Fakultet elektrotehnike i računarstva, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Fakultet organizacije i informatike, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Geotehnički fakultet, Grafički fakultet, Prirodoslovno-matematički fakultet, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Stomatološki fakultet, Šumarski fakultet i Tekstilno-tehnološki fakultet. Na razini pojedinih sastavnica provode se analize uspjeha na studiju s obzirom na srednje škole (strukovne škole/gimnazije) iz kojih studenti dolaze, broj studenata koji su ostvarili pravo na subvenciju, ostvarenim ECTS bodovima, prolaznost na ispitima te završnost po pojedinim godinama i cjelokupnim studijima. Pojedine sastavnice provode analizu utjecaja Državne mature i posljedičnih promjena u srednjoškolskom obrazovanju na uspjeh studenata u prvoj godini studija te analizu kritičnih točaka u studiranju. Dani otvorenih vrata namijenjeni su u prvom redu srednjoškolcima, potencijalnim

studentima, zainteresiranima za studiranje na određenom fakultetu u okviru kojih

zainteresirani mogu dobiti informacije iz prve ruke o uvjetima studiranja. Dani fakulteta

održani su na sljedećim sastavnicama: Fakultet elektrotehnike i računarstva, Fakultet

organizacije i informatike, Fakultet prometnih znanosti, Fakultet strojarstva i brodogradnje,

Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Geotehnički fakultet, Metalurški fakultet, Prirodoslovno-

matematički fakultet, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Šumarski fakultet i Tekstilno-

tehnološki fakultet. U organizaciju raznih radionica, edukativnih predavanja, posjeta učenika,

posjeta školama, i ostalih popularizacijskih aktivnosti bile su uključene sljedeće sastavnice:

Agronomski fakultet , Fakultet elektrotehnike i računarstva, Fakultet kemijskog inženjerstva

i tehnologije, Fakultet organizacije i informatike, Fakultet prometnih znanosti, Fakultet

strojarstva i brodogradnje, Filozofski fakultet, Geodetski fakultet, Geotehnički fakultet,

Medicinski fakultet, Metalurški fakultet, Prirodoslovno-matematički fakultet, Rudarsko-

geološko-naftni fakultet, Šumarski fakultet, Tekstilno-tehnološki fakultet i Veterinarski

110

fakultet. Pokrenuti su novi interdisciplinarni studijski programi (dislocirani preddiplomski

sveučilišni studij Energetska učinkovitost i obnovljivi izvori u Šibeniku te diplomski

sveučilišni studij Inženjerstvo okoliša na Geotehničkom fakultetu) i programi koji se izvode

na engleskom jeziku (Agronomski fakultet) te su provedene izmjene i dopune pojedinih

programa u STEM području. Za studente koji studiraju u STEM području osigurani su bolji

uvjeti studija kroz program nagrađivanja, stipendiranja ili subvencioniranja participacije te

sustav potpore studentima u STEM području u ostvarivanju ishoda učenja studija, osobito na

prvoj godini studija.

UNIOS: U skladu s Izmjenama i dopunama Strategije Sveučilišta u Osijeku za razdoblje 2011.-

2020. organizirat će se Okrugli stol ( potkraj 2015. ili početkom 2016. godine) na kojem se

planira sudjelovanje spomenutih dionika sa svrhom analize potreba javnih i poslovnih

subjekata za programima u STEM području. Također, na istome će se nastojati identificirati

deficiti i potrebne promjene u programima iz područja društvenih i humanističkih znanosti.

Vanjski dionici uključeni su u rad Odbora za kvalitetu Sveučilišta i Centra za unaprjeđenje i

osiguranje kvalitete u viskom obrazovanju Sveučilišta.

UNIRI: Uvedeno kao cilj u Strategiju Sveučilišta u Rijeci 2014. - 2020.Obzirom da su

prethodim istraživanjima (uključujući izvješća HZZ) utvrđeni deficiti na tržištu rada u

području STEM-a, a s ciljem postizanja mjere provedeni su i provode se projekti financirani

sredstvima programskih ugovora: (1) Program stipendiranja studenata Sveučilišta u Rijeci

koji studiraju na preddiplomskim i diplomskim studijima u tehničkim, biomedicinskim,

biotehničkim i prirodnim znanostima te u informacijsko-komunikacijskom području i u

interdisciplinarnim studijima vezanim uz ova područja - za pokriće troškova participacije;

Voditeljica: Snježana Prijić-Samaržija; (2) Potpora programima informiranja u srednjim

školama s naglaskom na tehničke, biotehničke, biomedicinske i prirodne znanosti.

Voditeljica: Sanja Rukavina; (3) Potpora projektima suradnje srednjeg i visokog obrazovanja

s ciljem motiviranja za studiranja na SuRi i/ili poboljšanja kompetencija budućih studenata u

STEM području. Voditeljica: Renata Gržić; (4) Ciklus radionica „Znanost, inovacija, tržište“

Voditelj: Zdravko Lenac.

2.8.5. Detaljno

analizirati i

obnoviti

postojeće

programe za

studente s

djelomičnim

opterećenjem i

predložiti nove

NVRLJP,

NVZVO

Rektorski

zbor, Vijeće

veleučilišta i

visokih škola,

visoka

učilišta

Planirano 2017. MZOS: Po provedbi mjere 2.8.2. predvidjet će se natječaji u okviru ESF-a kojima se potiče i

financira provedba ove mjere.

2.8.6. Proširiti

postojeći

Planirano MZOS: Prema HKO-u standardi kvalifikacija sastoje se od skupova ishoda učenja koji čine

temelj razlikovanja stručnih i sveučilišnih studija. Stručni i sveučilišni studij smještaju se na

111

informacijski

sustav uz

uključivanje

podataka koji se

odnose na

studente koji

studiraju s

djelomičnim

opterećenjem

odgovarajuće razine HKO-a tek ako odgovaraju kriterijima i procedurama uspostavljenim

kroz HKO.

Provedba HKO-a kao alata za ostvarivanje ove mjere provodi se sukladno dinamici

uspostavljanja sektorskih vijeća i provedbi projekata koji rezultiraju izradom standarda

zanimanja, kvalifikacija i studijskih programa s izraženim ishodima učenja. Ova mjera

inkorporirana je u Uputama za izradu standarda kvalifikacija te smjernicama za vrednovanje

standarda kvalifikacije.

2.8.7. Osmisliti sustav

dodatnih

poticajnih

financijskih

mjera za

upisivanje na

studije s

djelomičnim

opterećenjem

STEM područja

te razraditi

mehanizme

stipendiranja

studenata

NVRLJP,

NVZVO

Rektorski

zbor, Vijeće

veleučilišta i

visokih škola,

visoka

učilišta, HUP,

HGK

U provedbi Četvrto

tromjesečje

2015. –

osmišljen

sustav; 2016. -

implementacij

a.

MZOS: MZOS je izradio projekt za dodjelu stipendija budućim studentima koji odabiru

studirati na studijskim programima u STEM području. Projekt se nije uspio realizirati u

akademskoj godini 2015./2016. jer Ministarstvo rada kao upravljačko tijelo za ESF nije

razvilo potrebne procedure za početak korištenja sredstava ESF-a (2014.-2020.) Projekt je

ukupnog iznosa od 124 mil. kn za generaciju od 3.000 studenata koji se upišu na studijski

program u STEM području. Provedba projekta je odgođena za dodjelu stipendija u ak.g.

2016/2017. S promotivnim aktivnostima započinje se po odobrenju projekta.

112

3. cilj: Osigurati kvalitetnu kadrovsku strukturu visokih učilišta kao osnovu za unapređenje kvalitete visokog obrazovanja



3.1.1. Izraditi novi

jedinstveni

sustav kriterija

za izbore u

znanstveno-

nastavna,

umjetničko-

nastavna,

nastavna i

leksikografska

zvanja

temeljenih na

istorazinskom

vrednovanju


Vijeće

veleučilišta i

visokih škola,

odgovarajuća

radna skupina

Planirano Prvo

polugodište

2016. - izrada

odgovarajućih

pravilnika; do

2020. - primjena

i praćenje

primjene novih

postupaka.

3.1.2. Organizacija

centara za

pedagoško-

psihološko-

didaktičko-

metodičku

izobrazbu

nastavnika u

sustavu visokog

obrazovanja

Rektorski

zbor, Vijeće

veleučilišta i

visokih škola

Visoka učilišta s

odgovarajućom

ekspertizom,

AZVO

U

provedbi

2017. UNIDU: Nije provedeno.

UNIST: Pri Filozofskom fakultetu u Splitu djeluje CENTAR ZA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ

CJELOŽIVOTNOG OBRAZOVANJA koji nastavnicima svih sastavnica Sveučilišta u Splitu nudi

razne oblike edukacije za stjecanje i unaprjeđenje nastavničkih kompetencija. Isto tako na

brojnim sastavnicama se organiziraju edukacijski ciklusi za unaprjeđenje nastavničkih

kompetencija.

UNIPU: U sklopu Sveučilišta djeluje Centar za kompetencije u obrazovanju koji će u skladu

sa svojim planom rada organizirati aktivnosti za povećanje nastavničkih kompetencija.

UNIZD: Još 2005. osnovan je Sveučilišni centar Stjepan Matičević koji redovito provodi

pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičku izobrazbu nastavnika na svim razinama pa

tako i nastavnika u sustavu visokog obrazovanja

UNIZG: *SUZG-u 2014. proveo proces vrjednovanja i ustroja za 4 modula cijeloživotnog

obrazovanja PPDM CeZaN je centar za unapređenje nastavničkih kompetencija sveučilišnih

nastavnika osnovan 21. studenoga 2013. Odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu. Kroz

provedbu aktivnosti Ugovora o punoj subvenciji participacije redovitih studenata u

troškovima studija u ak. godinama 2012./2013., 2013./2014. i 2014./2015. osigurana su

sredstva za opremanje, provedbu planiranih aktivnosti i zapošljavanje dvije djelatnice, koje

ujedno čine i stručni tim Centra. Centar PRIMATEH je osnovan kao ustrojstvena jedinica

PMF-a radi unaprjeđenja i popularizacije obrazovanja iz matematike, fizike, kemije,

biologije, geologije, geografije, geofizike, računarstva i tehnike. Na razini sastavnica

Sveučilišta u Zagrebu (Geodetski fakultet i Prirodoslovno-matematički fakultet) su

113

razvijani i provođeni programi cjeloživotnog obrazovanja učitelja i nastavnika STEM

područja, a na sastavnicama su organizirani treninzi i ljetne škole s ciljem edukacije i

povećanja motivacije studiranja u STEM području.

UNIOS: Provodimo jedinstvenu izobrazbu nastavničkih profila u području PPDMO, kao

posljedicu prethodno provedenih izmjena i dopuna studijskih programa na odjelima za

kemiju, biologiju, matematiku i fiziku Sveučilišta u Osijeku, kao i na Umjetničkoj akademiji.

Organiziranje, odnosno ustroj Centra ovisi o nizu objektivnih okolnosti, ali će se u suradnji

s Centrom za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja Sveučilišta,

Fakultetom za odgojne i obrazovne znanosti i odsjecima za pedagogiju i psihologiju

nastojati organizirati programi kontinuiranog obrazovanja nastavnika. Od 2010. godine

provodi se program Pedagoško-psihološko-didaktičko-metodička izobrazbe kao program

cjeloživotnog učenja za asistente i poslijedoktorande na razini Sveučilišta koji izvodi

Fakultet za odgojen i obrazovne znanosti.

UNIRI: Na Sveučilištu je osnovan Centar za obrazovanje nastavnika. Uvedeno kao cilj u

Strategiju Sveučilišta u Rijeci 2014. - 2020.

3.1.3. Izrada,

prihvaćanje i

implementacija

programa

kontinuiranog

obrazovanja

nastavnika u

sustavu visokog

obrazovanja

Rektorski

zbor, Vijeće

veleučilišta i

visokih škola

Visoka učilišta s

odgovarajućom

ekspertizom,

radna skupina

za izradu

zakona, AZVO,

Srce

U

provedbi

Drugo

polugodište

2016. – izrada

programa; 2017.

-

implementacija.

SRCE: Srce u 2016. godini planira započeti rad na uspostavi i izradi cjelovitog obrazovnog

programa u području primjene metoda i alata e-učenja, odnosno primjeni novih

tehnologija u obrazovanju prvenstveno namijenjenih nastavnicima visokih učilišta koji će

se odvijati većinom on-line (mješoviti oblik učenja).


UNIST: Sveučilište u Splitu već je poduzelo mjere za osnivanje ureda za cjeloživotno i e-

učenje, te sveučilišno savjetovalište za praćenje i razvoj karijera.

UNIPU: Do sada je provedeno niz edukativnih radionica vezanih za izradu izvedbenih

planova nastave kolegija s posebnim naglaskom na ishode učenja, vrednovanje i realno

opterećenje studenata usklađeno s ECTS-om. Kontinuirano se provode edukacije o

primjeni ICT-a u nastavi (e-učenje). Aktiviranjem Centra za kompetencije u obrazovanju,

programi ovoga tipa prelaze u njegovu ingerenciju i provodit će se sukladno godišnjem

planu rada.

UNIZD: Provedba u tijeku

UNIZG: U razdoblju od ožujka do kraja 2014., CeZaN je organizirao niz pilot-obrazovnih

aktivnosti u kojima je sudjelovalo ukupno 328 sudionika.

UNIOS: Vidi 3.1.2.

UNIRI: Uvedeno kao cilj u Strategiju Sveučilišta u Rijeci 2014. - 2020. Akreditirana su tri

nova program cjeloživotnog učenja čiji je nositelj Centar za obrazovanje nastavnika

namijenjena usavršavanju nastavnika. Redovito se već provode cjeloživotni programi:

Nastavničke kompetencije u visokom školstvu: Osiguranje kvalitete u visokom

obrazovanju; Nastavničke kompetencije u visokom školstvu: Vrednovanje znanja. Redovito

se provode radionice za visokoškolske nastavnike namijenjene uvođenju e-kolegija te

povremene radionice namijenjene usavršavanju nastavnika u posebnim znanstvenim

114

područjima. Svi programi usavršavanja u posljednje dvije godine financirana su sredstvima

programskih ugovora.

3.1.4. Razraditi

mehanizme

varijabilnog

vrednovanja

rada nastavnika

i uvođenja

odgovarajućeg

varijabilnog

dijela plaće

MZOS Radna skupina

za izradu

zakona,

Rektorski zbor,

Vijeće

veleučilišta i

visokih škola,

sindikati

Planirano Četvrto

tromjesečje

2015.

3.1.5. Razraditi sustav

cjeloživotnog

obrazovanja

nenastavnog

osoblja

Rektorski

zbor, Vijeće

veleučilišta i

visokih škola

Visoka učilišta,

AZVO, Srce

U

provedbi

2017. SRCE: U Srcu je u tijeku izrada cjelovitog obrazovnog program za IT stručnjake u

ustanovama znanosti i obrazovanja (edu4IT) koji će omogućiti IT stručnjacima

profesionalno usavršavanje prilagođeno stvarnim potrebama u njihovim ustanovama.

Program se sastoji od četiri razine, u 2015. započelo je održavanje prve razine ovog

obrazovnog programa - Sistem Administrator 1, a trenutno se izrađuju sadržaji za razinu 2.

Programi se sastoje od većeg broja obaveznih i izbornih obrazovnih modula, a uspostavlja

se i kompatibilni sustav provjere znanja i certificiranja.


UNIST: Naznake sustavnog rješavanja sustava cjeloživotnog obrazovanja nenastavnog

osoblja danas se nazire kroz korištenje okvira ERASMUS-a.

UNIPU: Edukacija nenastavnog osoblja provodi se temeljem usavršavanja putem

organiziranih aktivnosti (seminara, radionica i sl.) Izrađen je prijedlog Pravilnika o

usavršavanju nenastavnog osoblja kojim će se sustav obrazovanja formalizirati i objediniti.

UNIOS: Nenastavno osoblje uspješno sudjeluje u Erasmus+ aktivnostima. Kontinuirano se

izvode seminari, radionice i savjetovanja na razini sveučilišta za tajnike i voditelje

financijsko-računovodstvenih službi te na razini Centra za osiguranje i unaprjeđenje

kvalitete visokog obrazovanja i za zaposlenike studentskih referada.

UNIRI: Provode se radionice za nenastavno osoblje (strateško upravljanje, služba za

financije, upravljanje on-line poslovnim procesima i sl.) U pripremi je akreditacija

cjeloživotnog programa za strateško upravljanje i institucijska istraživanja namijenjena i

zaposlenicima službi u visokom obrazovanju.

3.2.1. Utvrditi

mehanizme

vrednovanja

rada

visokoškolskih

nastavnika

temeljem

MZOS,

Sindikati

Radna skupina

za pripremu

kolektivnog

ugovora

Planirano Četvrto

tromjesečje

2015.

115

četiriju

segmenata

aktivnosti,

uvođenjem

odgovarajućih

zakonskih

izmjena

3.2.2. Razraditi

zaštitne

mehanizme

maksimalnih

opterećenja

visokoškolskih

nastavnika po

pojedinim

segmentima

radnih zadaća

MZOS,

Sindikati

Radna skupina

za pripremu

kolektivnog

ugovora

Planirano Četvrto

tromjesečje

2015.

3.2.3. Uspostaviti i

implementirati

mehanizam

cjelovita

vrednovanja

četiriju

segmenata

radnih zadaća

visokoškolskih

nastavnika

MZOS, NVZVO Rektorski zbor,

Vijeće

veleučilišta i

visokih škola,

visoka učilišta

Planirano 2015.

3.3.1. Izraditi

standarde

kadrovske

strukture

prema vrstama i

opsezima

programa te na

temelju

standarda

regulirati ustroj

radnih mjesta

zaposlenika čija

MZOS Radna skupina

za utvrđivanje

kadrovskog

standarda,

Rektorski zbor,

Vijeće

veleučilišta i

visokih škola

Planirano 2017. MZOS: Ova tema bit će predmet rasprava i priprema za programsko financiranje - ESF

projekt sa Svjetskom bankom. Provedba projekta započela je u lipnju.

116

plaća tereti

sredstva

proračuna

4. cilj: Osigurati učinkovit i razvojno poticajan sustav financiranja visokih učilišta



4.1.1. Razraditi i

implementirati

model

financiranja

programskim

ugovorima

MZOS,

Rektorski

zbor, Vijeće

veleučilišta i

visokih škola

Odgovarajuća

radna

skupina,

visoka učilišta

U provedbi Do akademske

godine

2016./2017.

dovršiti izradu

modela;

akademska

godina

2019./2020. -

potpuna

primjena.

MZOS: Projekt ESF kojim MZOS i sveučilišta primaju podršku Svjetske banke u razvoju

modela programskog financiranja započeo je u lipnju 2015. g. i traje do kraja lipnja 2016.

godine. U tijeku je izrada kriterija za procjenu spremnosti za ulazak u programsko

financiranje. U rujnu 2015. je održan prvi sastanak sveučilišta, MZOS-a uz stručnjake

Svjetske banke.

UNIDU: U tijeku je razrada provedbe novih programskih ugovora.

UNIST: U trenutku pisanja ovog izvješća, pregovori o novom ciklusu programskih ugovora

2015.-2018. su tijeku.

UNIPU: Predstavnici Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli sudjelovali su u radu sastanaka u

organizaciji MZOS tijekom prvog tromjesečja 2015.g., na kojima je sveučilištima predložen

dorađen model financiranja programskim ugovorima prema kojem se u ukupan ugovorni

iznos uz subvencije participacije redovitih studenata u troškovima studija, uključuju i

iznosi za sufinanciranje materijalnih troškova sveučilištima te se iznosi po studentu

diferenciraju po područjima znanosti/umjetnosti i vrsti studijskog programa (sveučilišta

su ukazala na potrebu osiguranja dodatnih sredstava za materijalne troškove radi

osiguranja djelovanja "hladnog pogona" svih studija, kao osnove daljnje izgradnje razvojno

poticajnog sustava financiranja). Promjene dosadašnjeg modela PPU uvedene su Odlukom

Vlade RH od 23. srpnja 2015. o punoj subvenciji participacije redovitih studenata u

troškovima studija i sufinanciranju materijalnih troškova javnim visokim učilištima u

Republici Hrvatskoj u akademskim godinama 2015./2016., 2016./2017. i 2017./2018.

Nacrt ugovora slijedom ove Odluke Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli dostavit će se početkom

rujna.

UNIZD: Provedba u tijeku.

UNIOS: U prethodnom programskom razdoblju dio sredstava iz pilot programskih ugovora

uspješno raspodijeljen sveučilišnim sastavnicama primjenom AHP metode. Za buduće

razdoblje očekuju se zaključci MZOS, Rektorskog zbora i Vijeća.

UNIRI: Model financiranja programskih ugovora kroz projektne i strukturne aktivnosti s

ciljem postizanja strateških ciljeva je razrađen i u tijeku je treća godina provedbe.

4.1.2. Različita

ministarstva

razradit će

Vlada RH Resorna

ministarstva

Planirano Drugo do

četvrto

tromjesečje

117

sustav

sufinanciranja

visokog

obrazovanja

2015. – razrada

sustava; 2016. -

implementacija.

4.1.3. Razraditi

sustav

prikupljanja i

upravljanja

financijskim

podatcima za

kvalitetno

upravljanje i

utemeljeno

donošenje

odluka u

visokom

obrazovanju

Planirano

4.2.1. Postupno

povećavati

proračunska

izdvajanja za

visoko

obrazovanje do

postizanja

medijana EU-a

Vlada RH Ministarstvo

financija,

MZOS

Planirano 2020.

4.2.2. Razraditi i

implementirati

sustav poreznih

olakšica za

gospodarske

subjekte i

privatne osobe

koji investiraju

u visoko

obrazovanje


financija

Planirano Drugo do

četvrto

tromjesečje

2015. – razrađen

sustav; 2016. -

uveden

4.2.3. Razraditi

sustav

alociranja dijela

sredstava


financija,

MZOS

Planirano Drugo do

četvrto

tromjesečje

2015. – razrađen

118

uprihođenih

prodajom

državne

imovine i/ili

ostvarenih

putem državnih

koncesija u

visoko

obrazovanje

sustav; 2016. –

uveden.

4.2.4. Formirati

sektorske

interesne

mreže

Stručno

povjerenstvo

Vlade RH za

provedbu

Strategije

Resorna

ministarstva,

Rektorski

zbor, Vijeće

veleučilišta i

visokih škola,

HUP, HGK

U provedbi Prvo do četvrto

tromjesečje

2015.

PSP: Ova mjera provodi se kroz formiranje Sektorskih vijeća

5. cilj: Osigurati zadovoljavajuće prostorne i informacijsko-komunikacijske resurse visokih učilišta



5.1.1. Provesti

detaljnu analizu

postojećih

prostornih

kapaciteta

visokih učilišta i

utvrditi

nacionalne

prioritete

ulaganja s

realnim

vremenskim

planovima

MZOS, NVZVO Odgovarajuća

radna skupina

U provedbi Prvo do četvrto

tromjesečje

2015.

MZOS: Podatci relevantni za studentski smještaj kao oni podatci koji su relevantni za

predviđanja infrastrukturna ulaganja, prikupljani su u sklopu programiranja ERDF-a te su

uključeni u Operativni program Konkurentnost.

5.1.2. Izgraditi nove i

obnoviti

postojeće

kapacitete

visokih učilišta

MZOS Rektorski

zbor, Vijeće

veleučilišta i

visokih škola,

visoka učilišta

Planirano 2015. - 2025.

119

5.2.1. Izraditi plan

razvoja

informacijsko-

komunikacijske

infrastrukture

za razdoblje do

2020. godine

MZOS CARnet, Srce,

NSK, AZVO,

visoka učilišta

Planirano rok do 2018.

definiran

projektom

HRZZO

SRCE: Napomena: HR-ZOO pokriva samo neke slojeve e-infrastrukture. Zbog

administrativnog zastoja u pripremi projekta HR-ZOO procjena je da su ozbiljno ugrožene

mnoge komponente akademske e-infrastrukture, kako mrežna, tako i Cloud i HPC dio.

5.2.2. Nadograditi i

proširiti

informacijsko-

komunikacijsku

infrastrukturu

Planirano


povezati

postojeće

informacijske

sustave iz

domene visokog

obrazovanja, te

ih povezati sa

sustavima iz

domene

znanosti i

cjeloživotnog

obrazovanja

MZOS CARnet, Srce,

NSK, AZVO,

visoka učilišta

U provedbi 2018. SRCE: (1) Sustav ISVU - tijekom 2015. godine sustav ISVU je nadograđen modulima za

praćenje poslijediplomskih i razlikovnih studija, tijekom 2016. biti će razvijeni moduli za

cjeloživotno učenje i praćenje nastave.

(2) Sustavi ISAK i ISSP - u tijeku nadogradnja sustava (unapređenje web servisa na REST

API platformi)

(3) webRegistri MZOS - u tijeku nadogradnja dijela registara, ali izostaje sustavan i cjelovit

strateški pristup od strane MZOS, još uvijek nisu uspostavljeni aplikativni mehanizmi za

pristup registrima ustanova, znanstvenika, studijskih programa.

(4) Evidencije u VO - u zastoju - potrebno dovršiti normativne akte MZOS

(5) Sustav CroRIS - Srce se aktivno uključilo u proces planiranja projekta kojim bi se

uspostavio nacionalni CRIS sustav, ali je Srcu trenutno nepoznata sudbina navedene

inicijative

(6) Sustav ISRHKO - u tijeku razvoj informacijskog sustava registra HKO čija se puna

produkcija planira za 2016. godinu.

5.2.4. Izraditi paket

programskih

alata za

upravljanje

visokim

učilištima

MZOS Mjeru

provesti

putem javne

nabave

Planirano 2015. - 2018.

5.2.5. Definirati

modele i

izgraditi sustave

za izradu i

uporabu

otvorenih

obrazovnih

MZOS CARnet, Srce,

NSK,

sveučilišne

knjižnice,

visoka učilišta

U provedbi 2015. - 2018. CARNet: U sklopu pilot projekta e-Škole izrađuju se otvoreni digitalni obrazovni sadržaji za

četiri predmeta i četiri razreda, a ovisno o rezultatima Pilot projekta model će se

primijeniti i na ostale predmete i razrede u sljedećoj fazi (2019-2022) te kroz izradu

repozitorija digitalnih obrazovnih sadržaja, a koji će promicati i razmjenu i korištenje OER-

a; na ovom aspektu CARNet također radi kroz aktivnosti promicanja otvorenih obrazovnih

sadržaja u sklopu svojih redovnih aktivnosti kao i EU projekata na kojima sudjeluje, ali i

kroz sudjelovanje u nacionalnim aktivnostima poput sudjelovanja u Tjednu otvorenog

120

sadržaja,

uključujući

nastavnu

literaturu i

druge nastavne

sadržaje u

otvorenom

pristupu

obrazovanja 2016.

SRCE: (1) Srce je uspostavilo katalog e-kolegija (http://katalog-e-kolegija.srce.hr/) koji

omogućava na jednom mjestu pregled podataka o e-kolegijima u sustavu visokog

obrazovanja u RH, te njihovu dostupnost i vidljivost . Trenutno se u katalogu anlazi više od

11.000 e-kolegija, intenzivno se radi na unapređenju cjelovotosti kataloga.

(2) Osim toga Srce je donijelo svoju institucijsku politiku otvorenog pristupa i svoje

obrazovne sadržaje objavljuje u otvorenom pristupu te održava web stranice vezano uz OA

i OER u cilju informiranja nastavnika i ostalih korisnika. Od 2016. godine svi on-line

tečajevi Srca dostupni su svima bez naknade, kao doprinos ideji otvorenog obrazovanja.

6. cilj: Unaprijediti studentski standard uz posebnu skrb za socijalnu dimenziju studiranja



6.1.1. Na temelju

komparativne

analize sustava

studentskog

standarda u

Hrvatskoj i

europskih

sustava izraditi

projekt reforme

sustava

MZOS Javni instituti

s potrebnom

ekspertizom

Planirano Četvrto

tromjesečje

2015.

MZOS: Projekt reforme sustava studentskog standarda će se izraditi sukladno Akcijskom

planu koji će donijeti Nacionalna skupina za unapređenje socijalne dimenzije

6.1.2. Uspostaviti nov

nacionalni

sustav

financijske

potpore koji bi u

većoj mjeri bio

temeljen na

izravnoj potpori

studentima

MZOS Radna

skupina za

izradu

nacionalnog

sustava

financijske

potpore

studentima,

Rektorski

zbor, Vijeće

veleučilišta i

visokih škola,

studentski

zborovi

Planirano 2016. - 2018. MZOS: Provodit će se sukladno definiranim ranjivim i podzastupljenim skupinama i

Akcijskom planu koji će donijeti Nacionalna skupina za unapređenje socijalne dimenzije

6.2.1. U skladu s MZOS Resorna Završeno Treće MZOS: Odluka o Nacionalnoj skupini za unapređenje socijalne dimenzije visokog

121

praksom u

drugim

europskim

zemljama

ustanoviti

međusektorsku

Nacionalnu

skupinu za

unapređenje

socijalne

dimenzije

visokog

obrazovanja.

Skupina treba

djelovati kao

savjetodavno

tijelo Vlade RH,

MZOS-a,

Rektorskog

zbora i Vijeća

veleučilišta i

visokih škola.

ministarstva,

Rektorski

zbor, Vijeće

veleučilišta i

visokih škola,

predstavnici

studentskih

zborova

tromjesečje

2015.

obrazovanja donesena je 18. rujna 2015. godine. Prvi sastanak skupine održan je 2.

studenoga 2015. godine. Nacionalna skupina za unapređenje socijalne dimenzije se sastaje

redovito i radi na definiranju podzastupljenih skupina u visokom obrazovnaju i izradi

nacionalnog akcijskog plana za unapređenje socijalne dimenzije u visokom obrazovanju.

6.2.2. Identificirati

podzastupljene i

ranjive skupine

u visokom

obrazovanju i

utvrditi

čimbenike koji

pridonose

slabijem

uključivanju

studenata iz tih

skupina

MZOS Nacionalna

skupina za

unapređenje

socijalne

dimenzije

visokog

obrazovanja.

U provedbi Četvrto

tromjesečje

2015.

MZOS: Nacionalna skupina za unapređenje socijalne dimenzije je pripremila dokument

kojim identificira podzastupljene i ranjive skupine u visokom obrazovanju. Tijekom travnja

će se provesti e-savjetovanje o navedenom dokumentu.

6.2.3. Izraditi i

implementirati

nacionalni

akcijski plan za

unapređenje

MZOS Nacionalna

skupina za

unapređenje

socijalne

dimenzije

U provedbi Treće

tromjesečje

2015. - kraj

2016.

MZOS: Nacionalna skupina za unapređenje socijalne dimenzije je započela rad na

akcijskom planu. Kao preduvjet za njegovo donošenje odlučeno je pripremiti dokument

kojim bi se identificirale podzastupljene skupine studenata u visokom obrazovanju. Taj

dokument je pripremljen i tijekom travnja provest će se e-savjetovanje i prikupiti

komentari svih zainteresiranih dionika. Kad se usvoji popis podzastupljenih skupina

122

socijalne

dimenzije

visokog

obrazovanja

visokog

obrazovanja

dovršit će se nacionalni akcijski plan unapređenja socijalne dimenzije u visokom

obrazovanju.

6.2.4. Razviti

integrirani

sustav praćenja

upisa, dinamike i

uspješnosti

završavanja

studija za

studente iz

podzastupljenih

i ranjivih

skupina

AZVO, NVZVO Visoka

učilišta, Srce,

Državni

zavod za

statistiku

U provedbi Prvo

tromjesečje

2015. - kraj

2016.

AZVO: AZVO je kao partner sudjelovao u IPA projektu E-quality: Povezivanje kvalitete i

socijalne uključenosti u visokom obrazovanju u Hrvatskoj čiji je nositelj IRO. Ishodi

projekta se koriste u razvoju novog modela reakreditacije visokih učilišta čija će

implementacija započeti 2016. g. Nacrt novog modela reakreditacije je izrađen i on sadrži i

kriterije koji vrednuju navedeni aspekt. Također, u cilju uspostavljanja kontakta s

Nacionalnom skupinom za unaprjeđenje socijalne dimenzije, predstavnici te skupine

dostavljeni su određeni podaci kojima raspolaže Središnji prijavni ured AZVO, a koji među

ostalim uključuju i broj pristupnika s prilagodbom ispitne tehnologije na ispitima državne

mature koji su ostvarili pravo upisa na neki od studija u sustavu visokog obrazovanja.

SRCE: Napomena: nisu definirani zahtjevi od strane AZVO ili NVZVO. Trenutne mogućnosti

praćenja su samo u okviru raspoloživih podataka i funkcionalnosti sustava ISVU, MOZVAG,

ISAK, ISSP.

6.3.1. Razraditi i

provesti plan

izgradnje novih i

obnove

postojećih

smještajnih

kapaciteta u

studentskim

domovima

MZOS Rektorski

zbor, Vijeće

veleučilišta i

visokih škola

U provedbi Četvrto

tromjesečje

2015. - plan

izgradnje;

dovršenje

2020.

MZOS: U 2015. raspisan je natječaj za izgradnju i obnovu domova. Do ožujka 2016.

donesene su odluke o financiranju za 2 projekta obnove i 3 projekta izgradnje.

6.4.1. Osigurati

nacionalni

sustav

financiranja za

postizanje veće

razine

pristupačnosti

studenata s

invalidnošću

MZOS Rektorski

zbor, Vijeće

veleučilišta i

visokih škola,

visoka

učilišta

U provedbi 2016. MZOS: Provodit će se sukladno Akcijskom planu koji će donijeti Nacionalna skupina za

unapređenje socijalne dimenzije

6.4.2. Prijavne i upisne

procedure na

visokim

učilištima

prilagoditi

MZOS Rektorski

zbor, Vijeće

veleučilišta i

visokih škola,

visoka

U provedbi Četvrto

tromjesečje

2015.

MZOS: Provodit će se sukladno Akcijskom planu koji će donijeti Nacionalna skupina za


123

osobama s

invalidnošću

učilišta

6.4.3. Izvođenje

nastave i

provjeru znanja,

vještina i

sposobnosti

prilagoditi

studentima s

invalidnošću i

omogućiti im da

na pravedan

način dokažu

postizanje

definiranih

ishoda učenja

AZVO Rektorski

zbor, Vijeće

veleučilišta i

visokih škola,

visoka

učilišta

Planirano 2015. - 2019. AZVO: Izrađen je nacrt novog modela reakreditacije i on sadrži i kriterije temeljem kojih će

se i ovaj aspekt implementirati u novom ciklusu reakreditacije. Predsjednica

Akreditacijskog savjeta AZVO imenovana je u posebnu radnu skupinu MZOS-a, a

predstavnica AZVO-a sudjeluju u namjenskim aktivnostima koje u suradnji s

Pravobraniteljicom provodi udruga Zamisli.

6.4.4. Osigurati

pomoćnu

tehnologiju i

asistente u

nastavi za

studente s

invalidnošću

MZOS Rektorski

zbor, Vijeće

veleučilišta i

visokih škola,

visoka

učilišta

Planirano 2017.

6.4.5. Osigurati rad

institucionalnih

službi i stručnih

tijela za potporu

studentima s

invalidnošću

MZOS Rektorski

zbor, Vijeće

veleučilišta i

visokih škola,

visoka

učilišta

Planirano 2016. MZOS: Provodit će se sukladno Akcijskom planu koji će donijeti Nacionalna skupina za


6.4.6. Osiguravanjem

prostorne

pristupačnosti i

primjenom

univerzalnog

dizajna

omogućiti svim

studentima,

uključujući i

studente s

MZOS Rektorski

zbor, Vijeće

veleučilišta i

visokih škola,

visoka

učilišta

Planirano 2019.

124

invalidnošću,

dostupnost svih

resursa

namijenjenih

studentima

6.4.7. Osigurati

prilagođeni

prijevoz

studentima s

invalidnošću

MZOS Tijela lokalne

uprave,

udruge

pružatelji

socijalnih

usluga

U provedbi 2017. MZOS: Redoviti poslovi - provedba u tijeku

6.4.8. Sustavno

prikupljati

podatke o

studentima s

invalidnošću koji

ostvaruju prava i

koriste se

oblicima potpore

u sustavu

visokog

obrazovanja u

cilju praćenja

tijeka studija i

unapređenja

potpore

studentima s

invalidnošću

MZOS Rektorski

zbor, Vijeće

veleučilišta i

visokih škola,

visoka

učilišta

U provedbi Prvo

tromjesečje

2015. - trajno

MZOS: U sklopu rada na Pravilniku o evidencijama vodit će se računa i o ovom podatcima.

6.5.1. Razraditi i

provesti plan

izgradnje novih i

obnove

postojećih

sadržaja za

potrebe

kulturnog,

sportskog i

društvenog

života studenata

MZOS Rektorski

zbor, Vijeće

veleučilišta i

visokih škola,

studentski

zborovi

Planirano 2015. - 2025.

125

7. cilj: Internacionalizirati visoko obrazovanje i jače ga integrirati u europski i svjetski visokoobrazovni prostor



7.1.1. Povećati

izdvajanja za

mobilnost

studenata i

nastavnika da bi

se do 2020.

osigurala

odlazna

mobilnost

studenata od

10% i dolazna

mobilnost od

5%, što uključuje

i semestralnu

mobilnost i

mobilnost za

stjecanje

cjelovite

kvalifikacije

MZOS Rektorski

zbor, Vijeće

veleučilišta i

visokih

škola, Visoka

učilišta,

AMPEU

U provedbi Izdvajanja

postupno

povećavati do

2020.

MZOS: Erasmus+ predviđa postupno povećanje sredstava za mobilnost od 2016. (granta za

projekte kojega EK isplaćuje nacionalnoj agenciji za E+ odnosno AMPEU). Proračun za

decentralizirane aktivnosti u području visokog obrazovanja unutar programa Erasmus+ za

RH iznosi 7.128.882,00 EUR za 2016. u odnosu na 6.682.553,00 EUR koliko je bilo

dostupno za 2015. EK značajan porast budžeta planira tek od 2017. jer je u prve tri

natječajne godine (2014.,2015.,2016.) bilo potrebno postaviti kod svih korisnika dobre

temelje za kvalitetu provedbe i postići stabilnost IT alata na kojima počiva provedba. U

2015. i 2016. g. porast proračuna bio je ograničen (+3,2 % u 2015. i +6,4 % u 2016.), a u

2017. trebao bi biti značajniji (+13,9 %), nakon čega bi na godišnjoj razini proračun rastao

za 10 %.

Operativnim programom "Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020" (ESF) predviđen je

projekt "Internacionalizacija visokog obrazovanja - dodatak potporama za međunarodnu

mobilnost (top-up E+) - izravna dodjela sredstava AMPEU. Projekt je vrijednosti 114 mln

kn, a svrha mu je omogućiti dodatne stipendije u svrhu stručne prakse studenata u STEM

područjima. Prvi natječaj za dodjelu sredstava korisničkim ustanovama planiran je za

2019. godinu.

Napomena AMPEU: ispunjenje stope mobilnosti iz Strategije podrazumijeva broj od 8.500

mobilnih studenata do 2020., projekcija rasta sredstava za E+ ukazuje na 3.000 odlaznih

mobilnosti za razdoblje obrazovanja provedeno u inozemstvu.

Agencija je obzirom na dostupne podatke krajem 2015. procijenila da će za 2014. g. broj

odlaznih studenata u programske zemlje biti oko 1600, a taj bi se broj u 2020. g. mogao

kretati između 2600 i 2900. Procjenjuje se da će mobilnost osoblja za 2014. biti oko 520, a

očekuje se između 700 i 1000 mobilnosti u 2020. Slijedom svega, iz godine u godinu broj

odlaznih studentskih mobilnosti na nacionalnoj razini povećavat će postupno (za 200 –

350 mobilnosti), što će, u narednim godinama, ograničiti mogućnost za značajne promjene

u iznosima sredstava alociranih pojedinim visokim učilištima. Strategija znanosti,

obrazovanja i tehnologije kao nacionalni cilj navodi ostvarivanje odlazne mobilnosti

studenata od 10 % do 2020. Iako se u taj postotak ubrajaju studenti koji na mobilnost

odlaze ne samo kroz program Erasmus već i kroz CEEPUS, bilateralnu i sveučilišnu

bilateralnu suradnju i druge moduse, slijedom uvida Agencije cilj od 10 % bit će teško

sustići. Ukupan broj odlaznih mobilnosti 2014. (ERA+, Bilaterala, CEEPUS): 2059*

Ukupan broj odlaznih mobilnosti 2015. (ERA+, Bilaterala, CEEPUS): 1844*

Prema pojedinim programima:

Erasmus+ 2014. 1661* studenata (studij 1175 i praksa 486)

Erasmus+ 2015. 1452* studenata (studij 1170 i praksa 282)

126

*projekti iz 2014. i 2015. su još u tijeku te stoga ove brojke nisu konačne.

Bilateralni program akad.mobilnosti 2014. 85 stipendista

Bilateralni program akad.mobilnosti 2015. 60 stipendista

CEEPUS 2014. 313 stipendista

CEEPUS 2015. 332 stipendista

7.1.2. Ukloniti interne

prepreke

mobilnosti na

visokim

učilištima

Rektorski zbor,

Vijeće

veleučilišta i

visokih škola

Uredi za

međunarodn

u suradnju,

ECTS

koordinatori

U provedbi 2016. MZOS: Tema na sastanku prorektora za međ. suradnju 6.7.2015. (mjera je i u AP za

internacionalizaciju obrazovanja 2015.-2016.), Odjel za eur poslove izrađuje analizu

pravilnika VU o priznavanju ECTS bodova stečenih temeljem mobilnosti koju će usporediti

s Vodičem za korisnike ECTS-a iz 2015. te izraditi Nacrt preporuka za priznavanje ECTS

bodova u RH (o kojemu će raspravljati prorektori na godišnjem sastanku u ljeto 2016.).

UNIDU: Na razini odjela je razrađen način priznavanja ECTS bodova.

UNIST: Povećana je odlazna i dolazna mobilnost studenata i nastavnika.

UNIPU: Na razini Sveučilišta nema problema s ovom mjerom. Problemi se nalaze u

nepostojanju mogućnosti da zainteresirani koriste mobilnost, jer se ne osigurava dovoljan

broj mobilnosti na razini države.

UNIZD: Na razini Sveučilišta nema problema s ovom mjerom. Problemi se nalaze u

nepostojanju mogućnosti da zainteresirani koriste mobilnost, jer se ne osigurava dovoljan

broj mobilnosti na razini države.

UNIZG: Sveučilište u Zagrebu donijelo je 2010. godine, Pravilnik o međunarodnoj

mobilnosti na razini sveučilišta – kojim se regulira međunarodna mobilnost i postupak

priznavanja mobilnosti/ECTS bodova. 2014. godine, Senat Sveučilišta u Zagrebu usvoji je

Strategiju internacionalizacije Sveučilišta u Zagrebu 2014.-2025. Strategija je objavljena na

mrežnim stranicama i u njoj je jasno definirana vizija i misija u području međunarodne

suradnje, kao i načela internacionalizacije.

Sveučilište u Zagrebu, Ured za međunarodnu suradnju i nadležni prorektor, aktivno

sudjeluje u Radnoj skupini za otklanjanje prepreka u međunarodnoj mobilnosti pri MZOS

te je sudjelovalo u izradi Akcijskog plana za internacionalizaciju obrazovanja 2015.-2016.

kojega je Vlada usvojila 30.4.2015.

U Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije (NN 124/14) se među strateške ciljeve u

području obrazovanja navodi i internacionalizacija obrazovanja, posebno u području

visokoga obrazovanja, tako da je Akcijski plan usklađen sa Strategijom.

Internacionalizacijom obrazovanja povećava se kvaliteta obrazovnoga sustava kao i

zapošljivost učenika i studenata. Glavne aktivnosti koje uključuje Akcijski plan su:

povećanje dolazne i odlazne mobilnosti učenika, studenata i nastavnika, poticanje

uvođenja kolegija na stranim jezicima („internacionalizacija kod kuće“), pokretanje

združenih studija s važnim europskim i svjetskim visokim učilištima, prekogranična

suradnju u osiguravanju kvalitete i sustavnija analiza podataka o mobilnosti.

Uspješnost provedbe međunarodne mobilnosti na Sveučilište u Zagrebu vidljiva je u

rezultatima provedbe Erasmus+ programa i sveučilišne bilateralne suradnje koja u ovoj

127

akad. god. bilježi preko 1000 odlaznih studenata i gotovo 1000 dolaznih studenata.

UNIOS: Na navedenom kontinuirano rade Centar za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete u

visokom obrazovanju Sveučilišta u Osijeku, Odjeljak za akademsko priznavanje inozemnih

visokoškolskih kvalifikacija i ECTS bodova, kao i ECTS koordinatori na sveučilišnim

sastavnicama.

UNIRI: Uvedeno kao cilj u Strategiju Sveučilišta u Rijeci 2014. - 2020. Senat je usvojio

politiku - dokument Mjere za unapređenje internacionalizacije u domeni studija u koje su

uključene navedene mjere. Provode se postupci uklanjanja regulatornih prepreka u

priznavanju ECTS-a i ocjena stečenih u sustavu mobilnosti, financijskih, jezičnih i

organizacijskih prepreka. Broj studenta i sveučilišni proračun u sustavu mobilnosti stalno

raste.

7.1.3. Uvesti obvezu

međunarodnog

usavršavanja

nastavnika kao

kriterij za izbor

u znanstveno-

nastavna zvanja

NVZVO Područna

vijeća,

Rektorski

zbor, Vijeće

veleučilišta i

visokih

škola, Visoka

učilišta

Planirano Kriterij donijeti

do kraja 2015.

Nakon toga,

kriterij

obveznog

usavršavanja u

inozemstvu

trebao bi stupiti

na snagu 4

godine nakon

donošenja

podzakonskog

akta.

7.1.4. Osigurati sustav

stipendija za

strane polaznike

doktorskih škola

hrvatskih

visokih učilišta

MZOS Rektorski

zbor, Vijeće

veleučilišta i

visokih

škola, Visoka

učilišta

Planirano Postupno

povećavati broj

stipendija u

skladu s

inovativnom

shemom

financiranja

doktorskih

studija.


stipendija za

hrvatske

polaznike

inozemnih

doktorskih škola

MZOS Rektorski

zbor, Vijeće

veleučilišta i

visokih

škola, Visoka

učilišta

Planirano Postupno

povećavati broj

stipendija do

2020.

128


jednogodišnjih

stipendija za

strane

znanstvenike na

hrvatskim

visokim

učilištima

MZOS Rektorski

zbor, Vijeće

veleučilišta i

visokih

škola, Visoka

učilišta,

AMPEU

Planirano 2015. –

razrađen

sustav; 2016. –

primjena;

postupno

povećavati broj

do 2020.

7.1.7. Osnažiti

kapacitete ureda

za međunarodnu

suradnju visokih

učilišta

MZOS Rektorski

zbor, Vijeće

veleučilišta i

visokih

škola, Visoka

učilišta,

AMPEU

Planirano 2017. MZOS: MZOS je dao nekoliko puta preporuku visokim učilištima da unutar raspoloživih

radnih mjesta neka radna mjesta prebace u ured za međunarodnu suradnju - uprave

sveučilišta to nisu uspjele; sredstva za organizaciju mobilnosti E+ smiju se koristiti za

naknadu za rad (polovično rješenje)

7.2.1. Osigurati

financijsku

potporu nastavi

koja se izvodi na

stranom jeziku

MZOS Rektorski

zbor, Vijeće

veleučilišta i

visokih

škola, Visoka

učilišta

U provedbi Do 2020. svaka

sveučilišna

sastavnica

trebala bi

izvoditi barem

jedan diplomski

studijski

program na

engleskom

jeziku.

MZOS: Operativnim programom "Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020" (ESF)

predviđen je projekt "Internacionalizacija visokog obrazovanja - razvoj studijskih

programa na stranim jezicima u prioritetnim područjima i združenih studija" - otvoreni

pozivi za VU 2016. i 2018.

7.3.1. Izraditi plan

uključivanja u

združene studije

na svim

razinama

AZVO,

Rektorski zbor,

Vijeće

veleučilišta i

visokih škola

Visoka

učilišta

U provedbi 2016. MZOS: U okviru provedbe projekta ROCCO (E+) Radna skupina sastavljena od predstavnika

MZOS-a, AZVO-a, AMPEU, VVŠ te stručnjaka iz akademske zajednice izradila je Smjernice

visokim učilištima za pokretanje združenih studija koje uključuju i preporuke za izmjene

internih procedura. Smjernice su predstavljene na završnoj konferenciji projekta koja je

održana 17. i 18. ožujka 2016. u Varaždinu. Konferencija je imala međunarodni karakter i

na njoj su iz hrvatske prisustvovali predstavnici nadležnih tijela za visoko obrazovanje,

visoka učilišta i predstavnici studenata. Po provedbi projekta, raspisat će se natječaj za

internacionalizaciju visokog obrazovanja (ESF) kroz koji će se financirati izvedba

združenih studija. AMPEU provodi informativne i promotivne aktivnosti za privlačenje

visokih učilišta na natječaje kroz E+.

AZVO: U travnju će biti dovršen međunarodni Erasmus+ projekt ROCCO (Removing

obstacles for cross-border education cooperation) kojemu je cilj donijeti prijedloge

dokumenata za uspostavu mehanizama akreditacije združenih studijskih programa i

izmjenu zakonodavnog okvira u skladu s dobrom praksom EU koji regulira to područje

129

kojeg je vodio MZOS, a AZVO je bio partner. U ožujku je MZOS izdao smjernice za visoka

učilišta, a do kraja travnja će se objaviti i smjernice za izmjenu zakonske regulative te

prijedlozi za javno financiranje združenih studija iz fondova EU.

UNIDU: Obavljaju se pregovori s potencijalnim partnerima. Pravilnikom o vrednovanju

studijskih programa na Sveučilištu uređuje se procedura vezana za združene studije.

UNIST: U pripremi nekoliko združenih studija (Joint Degree Study), ali napominjemo kako

su pri tome problem nacionalni propisi.

UNIPU: Provedba u tijeku. Problemi akreditacije ne postoje na Sveučilištu, nego u AZVO.

UNIZD: Provedba u tijeku. Problemi akreditacije ne postoje na Sveučilištu, nego u AZVO.

UNIZG: Združeni studiji Sveučilišta u Zagrebu regulirani su Pravilnikom o postupku

vrednovanja studijskih programa sveučilišnih preddiplomskih, diplomskih, integriranih

preddiplomskih i diplomskih te stručnih studija Sveučilišta u Zagrebu, zatim Pravilnikom o

postupku vrednovanja studijskih programa doktorskih studija Sveučilišta u Zagrebu, te

ostalim aktima.

UNIOS: Na podlozi zaključaka i preporuka Rektorskog zbora i AZVO pristupit će se izradi

plana, identificiranju strateških partnera i pregovorima o mogućem formiranju združenih

studija tijekom 2016. godine. Odredbe o združenim studija uređene sveučilišnim

Pravilnikom o studijama i studiranju i Pravilnikom o poslijediplomskim studijima

(usvojeni u srpnju 2015.

UNIRI: Uvedeno kao cilj u Strategiju Sveučilišta u Rijeci 2014. - 2020. Senat je usvojio

politiku- dokument Mjere za unapređenje internacionalizacije u domeni studija u koje su

uključene navedene mjere.

7.3.2. Uspostaviti

sustav poticanja

uključivanja

hrvatskih

visokih učilišta u

združene studije

MZOS NVZVO,

Rektorski

zbor, Vijeće

veleučilišta i

visokih

škola, Visoka

učilišta

U provedbi 2016. MZOS: U okviru provedbe projekta ROCCO (E+) Radna skupina sastavljena od predstavnika










7.3.3. Izraditi studijske

programe u

suradnji sa

stranim

partnerima u

združenim

studijima

NVZVO Rektorski

zbor, Vijeće

veleučilišta i

visokih

škola, Visoka

učilišta

U provedbi 2016.;

kontinuirano

MZOS: U okviru provedbe projekta ROCCO (E+) Radna skupina sastavljena od predstavnika







130




7.4.1. Izraditi

strategiju

zapošljavanja

stranih

nastavnika na

pojedinim

visokim

učilištima

Rektorski zbor Sveučilišta Planirano 2016. UNIDU: Nije provedeno.

UNIST: Pripreme su u tijeku.

UNIPU: Neostvarivo, jer nema mogućnosti financiranja.

UNIZD: Neostvarivo, jer nema mogućnosti financiranja.

UNIZG: Sveučilište u Zagrebu drži se općih uvjeta i direktiva EU prilikom zapošljavanja

stranih nastavnika.

UNIOS: Tijekom 2016. godine pristupit će se izradi Strategije zapošljavanja stranih

nastavnika s planom kadrova i dinamikom moguće realizacije na podlozi zaključaka i

preporuka Rektorskog zbora.

UNIRI: Senat je usvojio politiku - dokument Mjere za unapređenje internacionalizacije u

domeni studija u koje su uključene navedene mjere.

8. cilj: Osigurati primjerenu važnost kulture kvalitete i načela odgovornosti u visokom obrazovanju

Mjera Naziv mjere Nadležn

ost Provedba Status

Vrijeme


8.1.1. Osmisliti i provesti

projekt(e) i

promotivne

aktivnosti u svrhu

podizanja svijesti o

kulturi kvalitete i

stavljanja naglaska

na akademske

vrijednosti i

usklađenost

postupaka

osiguravanja

kvalitete sa

strateškim

ciljevima

MZOS MZOS, AZVO i HZZ

(osiguravanje

sredstva za

projekte), visoka

učilišta (prijave,

provođenje i

sufinanciranje

projekta)

U

provedbi

Kontinuirano MZOS: U sklopu natječaja kroz EU fondove i programe

8.2.1. Uvesti programsko

financiranje

visokih učilišta

Planirano

8.2.2. Sustavno pratiti MZOS MZOS, AZVO, Planirano Trajno nakon

131

provedbe

programskih

ugovora

Rektorski zbor,

Vijeće veleučilišta i

visokih škola,

Visoka učilišta

uvedenog

sustava

programskog

financiranja

8.3.1. Ujednačiti

minimalne

inicijalne kriterije

za sve institucije

visokog

obrazovanja,

odnosno znanosti

MZOS AZVO U

provedbi

2016. MZOS: Novi Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju pripremljen

je za otvaranje javne rasprave. Po donošenju Zakona usvojit će se i izmijenjeni Pravilnik u

koji će se ugraditi mjera 8.3.1.

8.3.2. Razraditi postupak

akreditacije

zajedničkih i

združenih

studijskih

programa

MZOS AZVO U

provedbi

Četvrto

tromjesečje

2015.

MZOS: Prijedlog je izradila radna skupina E+ ROCCO projekta te je isti ugrađen u Nacrt

zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. Zakon je spreman za

objavljivanje i otvaranje javne rasprave.

8.4.1. Izraditi skupne

analize provedenih

reakreditacijskih

postupaka

visokoškolskih

institucija i

postupaka

vanjskog

vrednovanja

sustava

osiguravanja

kvalitete

AZVO Akreditacijski

savjet

U

provedbi

Prvo

polugodište

2016.

MZOS: MZOS vodi evidencije izdanih akreditacijskih preporuka. Prema akreditacijskim

preporukama AZVO-a izrađena je tablica s pregledom izdanih preporuka i statusa


AZVO: Dovršen je prvi petogodišnji ciklus reakreditacije svih VU i u tijeku je izrada

sveobuhvatne analize provedene reakreditacije koja treba biti dovršena do sredine 2016. g.

U tijeku je i izrada analize provedenih postupaka vanjske prosudbe sustava osiguravanja

kvalitete visokih učilišta koja treba biti dovršena do sredine 2016. g. Također, proveden je

upitnik o utjecaju postupaka vanjskoga vrednovanja. Rezultati ovog upitnika kao i rezultati

sveobuhvatne analize provedene reakreditacije i vanjske prosudbe osnova su za

racionalizaciju i izradu plana novog reakreditacijskog ciklusa koji će započeti u 2016.

8.4.2. Kontinuirano

pratiti institucije u

razdoblju između

dvaju vrednovanja,

odnosno nakon

inicijalne

akreditacije

AZVO Akreditacijski

savjet

U

provedbi

kontinuirano AZVO: Uspostavljen je sustav naknadnog praćenja visokih učilišta u skladu s

akreditacijskim preporukama između dviju reakreditacija.


povezati postojeće

Planirano

132

informacijske

sustave za područje

znanosti i v. o. u

jedinstveni sustav.

133

4.3. OBRAZOVANJE ODRASLIH

1. cilj: Osigurati preduvjete za povećanje uključenosti odraslih u procese cjeloživotnog učenja i obrazovanja



1.1.1. Uvesti nove

standarde

zanimanja i

kvalifikacija te

poticati razvoj i

provođenje

relevantnih i

novih

akreditiranih

programa za

područja od

strateškog

interesa za razvoj

RH

Agencije,

Nadležna

ministarstva,

Srednje škole,

Ustanove za

obrazovanje

odraslih, Visoka

učilišta, Zavodi za

zapošljavanje

Zavodi za

zapošljavanje,

Srednje škole,

Ustanove

obrazovanja

odraslih, Visoka

učilišta

U provedbi Kontinuirano ASOO: Trenutno je u provedbi projekt- Jačanje kapaciteta ustanova za

obrazovanje odraslih, faza II.

Cilj ovoga projekta je ojačati sektor obrazovanja odraslih radi povećanja

konkurentnosti odraslih polaznika na tržištu rada te uspostaviti blisku

suradnju s poslodavcima i lokalnim ili regionalnim vlastima sa svrhom

povećanja kompetencija i zapošljivosti odraslih polaznika.

Indikativan iznos projekta: 3.764.706,00 EUR.

Projekt provode ustanove za obrazovanje odraslih koje su bile uspješne na

natječaju.

MINISTARSTVO TURZIMA: Kroz specifični cilj 9.iv.2 Operativnog programa

Učinkoviti ljudski potencijali (Poboljšanje pristupa visokokvalitetnim

socijalnim uslugama, uključujući podršku procesu deinstitucionalizacije)

Ministarstvo turizma će u sektoru Turizam i ugostiteljstvo financirati razvoj i

provođenje relevantnih i novih akreditiranih programa prilagođenih za razne

ranjive skupine (mladi, stariji radnici, nezaposleni, osobe s invaliditetom).

Prvi natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava u iznosu od 30 MHRK se

planira objaviti u prosincu ove godine (2016.)

MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I INFRASTRUKTURE:

Ministarstvo je ovlastilo 43 pravne i fizičke osobe za provođenje programa za

stjecanje početnih kvalifikacija i periodičke izobrazbe vozača za prijevoz

tereta i putnika u cestovnom prometu.

HZZ:

U okviru projekta „Daljnji razvoj standarda zanimanja“ Hrvatski zavod za

zapošljavanje provodi anketu o standardu zanimanja čiji rezultati čine

analitičku podlogu za razvoj standarda zanimanja. Anketom se od poslodavaca

prikupljaju podaci o ključnim poslovima i potrebnim znanjima i vještinama

koje radnici trebaju imati za rad u pojedinim zanimanjima.

Projektom je provedeno istraživanje za 50 zanimanja. Hrvatski zavod za

zapošljavanje također pruža savjetodavnu pomoć ustanovama koje

samostalno provode anketu kao i pristup online anketi na poslužitelju

Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Ukupno je 43 ustanove zatražilo pristup

134

online anketi do ožujka 2016. godine. Nastavak projekta planiran je u 3 faze

kroz 7 godina. Početak prve faze planiran je u 3. kvartalu 2016.g. u trajanju od

dvije godine. Druga faza planirana je također u trajanju od 2 godine s

početkom u 2018.g. nakon čega bi uslijedila treća faza. Planirane aktivnosti

tiču se nastavka provedbe Ankete i pružanja savjetodavne pomoći, izrade

standarda zanimanja, unapređenja poslovnih procesa HZZ-a na temelju

dobivenih rezultata te implementacije ESCO klasifikacije u poslovne procese

HZZ-a.

Kontinuirano prikupljati informacije od poslodavaca o potrebnim

kompetencijama radne snage Anketom o standardu zanimanja.

Pružati pomoć ustanovama koje samostalno provode Anketu o standardu

zanimanja.

MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PRIRODE:

Pravilnikom o izobrazbi osoba koje obavljaju djelatnost prikupljanja, provjere

propuštanja, ugradnje i održavanja ili servisiranja opreme i uređaja koji

sadrže tvari koje oštećuju ozonski sloj ili fluorirane stakleničke plikove ili o

njima ovise ("Narodne novine", broj 3/13), Ministarstvo zaštite okoliša i

prirode propisalo je da je osoba koja obavlja djelatnost prikupljanja, provjere

propuštanja, ugradnje i održavanja ili servisiranja rashladnih klimatizacijskih

uređaja te dizalica topline, protupožarnih uređaja i aparata za gašenje požara,

prikuplja plinove iz visokonaponskih sklopnih aparata kod njihovih vlasnika

i/ili korisnika, prikuplja otapala na bazi fluoriranih stakleničkih plinova,

prikuplja kontrolirane tvari ili fluorirane stakleničke plinove iz

klimatizacijskih sustava u motornim vozilima, dužna završiti Program

osposobljavanja i položiti stručni ispit za obavljanje navedenih djelatnosti.

MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOG SUSTAVA:

Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava intenzivno radi s ostalim

relevantnim dionicima u procesu uspostavljanja Hrvatskog kvalifikacijskog

okvira, pri čemu je izradilo Metodologiju za izradu i tumačenje profila sektora,

potrebnih za kvalifikacije na svim razinama, pa tako i u obrazovanju odraslih,

a pri kraju je i Metodologija za izradu standarda zanimanja, koja će biti

dostupna svim predlagateljima zajedno s Metodologijom za izradu standarda

kvalifikacija, za koju je zadužen MZOS.

Provodi se kroz „Jačanje kapaciteta Ustanova za obrazovanje odraslih – faza

II“.

MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA:

Odjel za suzbijanje visokotehnološkog kriminaliteta vodi projekt izrade

standardnih operativnih postupaka sa digitalnim dokazima/na osnovu njih

organizirat će se proces obrazovanja.

MINISTARSTVO REGIONALNOG RAZVOJA I FONDOVA EU:

135

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) kao

koordinacijsko tijelo za Europske strukturne i investicijske (ESI) fondove

provodi program izobrazbi u svrhu jačanja kapaciteta državnih i javnih tijela

za učinkovito upravljanje i korištenje ESI fondova, što je od strateškog

interesa za RH. Izobrazbe su namijenjene tijelima državne i javne uprave u

sustavu upravljanja i kontrole korištenja EU sredstava, članovima jedinica za

pripremu i provedbu projekata, kao i tijelima regionalne i lokalne

samouprave. U tijeku je provođenje 20 obrazovnih modula koji pokrivaju

različite teme iz područja upravljanja i korištenja fondova EU, od procesa

programiranja sredstava, preko pregleda sustava i funkcija pojedinih tijela u

sustavu upravljanja i korištenja fondova EU, do postupka pripreme, odabira i

praćenja projekata koji se financiraju iz fondova EU. Tijekom 2015. godine

održano je 46 izobrazbi (od toga 28 jednodnevnih i 18 dvodnevnih izobrazbi)

kroz koje je educirano ukupno 1266 polaznika. Tijekom prvog tromjesečja

2016. godine održano je 16 izobrazbi (od toga 10 jednodnevnih i 6

dvodnevnih) kroz koje je educirano 408 polaznika. MRRFEU također financira

Program „Jačanje ljudskih potencijala na lokalnoj i područnoj (regionalnoj)

razini za učinkovitu pripremu i korištenje fondova Europske unije“ (V.

potprogram). Tijekom 2015. godine educirano je 539 polaznika za potrebe

Regionalnih koordinatora te 1982 polaznika za potrebe jedinica lokalne i

područne (regionalne) samouprave na ukupno 163 edukacije. Ukupno je

educiran 2521 polaznik. Provedba navedenog programa u 2016. godini još

nije započela.

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA:

MINGO ima imenovane svoje predstavnike u šest sektorskih vijeća: II, IV, V, IX,

VI, VII za sektore gospodarstva iz naše nadležnosti, koja će davati preporuke

za promjene u standardima kvalifikacija, provoditi vrednovanje skupova

ishoda učenja, standarda zanimanja i standarda kvalifikacija i analizirati

potrebne kompetencije unutar sektora. Za sada se još u okviru sektorskih

vijeća provode radionice o načinu rada, u organizaciji MZOS.

1.1.2. Kontinuirano

evaluirati i

definirati

standarde

zanimanja i

kvalifikacija i

prilagođavati ih

društvenim,

gospodarskim,

Agencije,

Nadležna

ministarstva,

Ustanove za

obrazovanje

odraslih, Zavodi

za zapošljavanje

Zavodi za

zapošljavanje,

Ustanove

obrazovanje

odraslih

U provedbi Kontinuirano MRMS: Provodit će se izradom standarda zanimanja i vrednovanje na

sektorskim vijećima.

HZZ: U okviru projekta „Daljnji razvoj standarda zanimanja“ Hrvatski zavod za

zapošljavanje provodi anketu o standardu zanimanja čiji rezultati čine

analitičku podlogu za razvoj standarda zanimanja. Anketom se od poslodavaca

prikupljaju podaci o ključnim poslovima i potrebnim znanjima i vještinama

koje radnici trebaju imati za rad u pojedinim zanimanjima. Projektom je

planirano provesti istraživanje za 50 zanimanja. Hrvatski zavod za

zapošljavanje također pruža savjetodavnu pomoć ustanovama koje

136

kulturnim i

umjetničkim

potrebama

pojedinaca i

zajednice

namjeravaju provoditi anketu kao i pristup online anketi na poslužitelju

Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. U planu je provođenje projekta „Razvoj

standarda zanimanja“ u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski

potencijali 2014-2020 ukupne vrijednosti 1,5 milijuna EUR. Nastavak projekta

planiran je u 3 faze kroz 7 godina. Početak prve faze planiran je u 3. kvartalu

2016.g. u trajanju od dvije godine. Druga faza planirana je također u trajanju

od 2 godine s početkom u 2018.g. nakon čega bi uslijedila treća faza. Planirane

aktivnosti tiču se nastavka provedbe Ankete i pružanja savjetodavne pomoći,

izrade standarda zanimanja, unapređenja poslovnih procesa HZZ-a na temelju

dobivenih rezultata te implementacije ESCO klasifikacije u poslovne procese

HZZ-a.

1.1.3. Definirati sustav

cjeloživotnog

profesionalnog

razvoja i

licenciranja

andragoških

djelatnika.

MZOS Projekt (Visoka

učilišta, Agencije

nadležne za

obrazovanje

odraslih,

Strukovne

andragoške

udruge). Moguće

financiranje iz

ESF-a.

U provedbi Prvo tromjesečje

2015. –2016.

ASOO: Trenutno je provedbi ESF projekt „Izrada standarda zanimanja i

standarda kvalifikacije stručnjaka za obrazovanje odraslih“ u sklopu natječaja

„Unapređivanje kvalitete u visokom obrazovanju uz primjenu HKO-a“ koji je

započeo 2015. godine. Nositelj projekta je Filozofski fakultet u Splitu, a osim

Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih partneri su još

Sveučilište u Zadru, Hrvatsko andragoško društvo i Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Zagrebu. Projektni je cilj jačanje kompetencija nastavnika u

obrazovanju odraslih kroz razvoj standarda zanimanja i standarda

kvalifikacije te osmišljavanje visokoškolskog kurikuluma za njihovu

izobrazbu. Aktivnosti projekta trajati će tijekom cijele 2016., a rezultati

projekta (analize i dokumenti) pomoći će u daljnjem razvoju i

profesionalizaciji andragoške struke u Republici Hrvatskoj. Ukupna vrijednost

projekta: 944.546,00 kn.

1.1.4. Definirati i

provoditi

programe za

psihološko,

didaktičko-

metodičko,

andragoško i

stručno dodatno

cjeloživotno

obrazovanje,

osposobljavanje

postojećih i

budućih

odgojitelja,

učitelja,

Agencije, MZOS Ustanove

obrazovanja

odraslih. Visoka

učilišta.

Strukovne

andragoške

udruge. Moguće

financiranje iz

ESF-a.

U provedbi 2016. ASOO: 1. Trenutno je provedbi ESF projekt „Izrada standarda zanimanja i

standarda kvalifikacije stručnjaka za obrazovanje odraslih“ u sklopu natječaja

„Unapređivanje kvalitete u visokom obrazovanju uz primjenu HKO-a“ koji je

započeo 2015. godine. Nositelj projekta je Filozofski fakultet u Splitu, a osim

Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih partneri su još

Sveučilište u Zadru, Hrvatsko andragoško društvo i Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Zagrebu. Projektni je cilj jačanje kompetencija nastavnika u

obrazovanju odraslih kroz razvoj standarda zanimanja i standarda

kvalifikacije te osmišljavanje visokoškolskog kurikuluma za njihovu

izobrazbu. Aktivnosti projekta trajati će tijekom cijele 2016., a rezultati

projekta (analize i dokumenti) pomoći će u daljnjem razvoju i

profesionalizaciji andragoške struke u Republici Hrvatskoj. Ukupna vrijednost

projekta: 944.546,00 kn.

2. U 2015.-oj je završen je pilot projekt provedbe Curriculum GlobALE,

programa koji definira temeljne kompetencije nastavnika u obrazovanju

137

nastavnika i

stručnih

suradnika

(savjetnika,

mentora i

trenera)

odraslih, a sa svrhom unaprjeđenja profesionalizacije andragoških djelatnika

osiguravanjem zajedničkoga referentnog okvira, potpore ustanovama za

obrazovanje odraslih te poticanja razmjene znanja i razumijevanja među

andragoškim djelatnicima unutar i izvan granica Republike Hrvatske.

Trenutno je u fazi implementacije II. ciklus koji će završit u 2016.-oj

3. ASOO provodi projekt, Erasmus+, EPALE- elektronička platforma za

obrazovanje odraslih u Europi. Vrijednost projekta u 2016-oj je 121.800 EUR.

Glavni prioritet projekta je promocija EPALE-a, kao zajedničke elektroničke

platforme za obrazovanje odraslih u Europi, dionicima u obrazovanju odraslih

u RH kroz promotivne događaje, izradbu sadržaja za hrvatski dio platforme i

suradnja s drugim zemljama.

EPALE će imati niz posebnih značajki koje će ga činiti glavnim mrežnim

mjestom za obrazovanje odraslih u Europi. Nudit će interaktivne sadržaje koji

će korisnicima omogućiti da se povežu s drugima diljem Europe, sudjeluju u

raspravama i razmjenjuju dobre prakse. EPALE će biti višejezična platforma

kako bi korisnici u bilo kojoj državi članici mogli u cijelosti iskoristiti stranicu i

njezine brojne sadržaje.

Ciljne skupine nacionalnoga projekta su institucije u formalnom i

neformalnom obrazovanju odraslih, nastavnici, predstavnici javnih institucija,

itd.

1.1.5. Uspostaviti

projekt koji bi

definirao procese

i sustav za

vrednovanje

prethodno

neformalno i

informalno

stečenih znanja i

vještina u

obrazovanju

odraslih.

Agencije, MZOS Moguće

financiranje

projekta iz ESF-a.

Provedbu

financirati iz

državnog

proračuna

(Trajno)

Planirano Drugo

tromjesečje 2015.

priprema

projekta -

kontinuirano

1.1.6. Analizirati

resurse

postojećih

laboratorija,

radionica i

edukacijskih

središta za

NVRLJP Projekt (Ustanove

obrazovanja

odraslih, Srednje

strukovne škole,

Visoka učilišta)

Planirano Prvo i drugo

tromjesečje 2016.

- Priprema

projekta; Trajanje

projekta: 3 godine

(2017.-2019.)

138

izabrane skupine

ili vrste

programa.

1.1.7. Razraditi uvjete i

kriterije

uključivanja te

modele

financijskih

poticaja i olakšica

za djelomično

zapošljavanje

radno neaktivnih

visokoobrazovani

h i/ili

profesionalno

iskusnih građana

NVRLJP, Nadležna

ministarstva

Agencije, Zavodi

za zapošljavanje,

Ustanove i

institucije za

obrazovanje

odraslih (Trajno)

Planirano Drugo

polugodište 2016.

– razrada uvjeta,

kriterija i modela

poticaja; 2017. -

provedba


Industrijska strategija RH 2014-2020 koja je usvojena krajem 2014. predviđa

određen broj mjera za modele poticaja i olakšica za zapošljavanje radno

neaktivnih visokoobrazovanih i profesionalno iskusnih građana. Rad na

provedbi strategije je započet.

1.1.8. Razvijati i

primjenjivati

računalne i

ekspertne sustave

i sadržaje za e-

poučavanje

odraslih

Agencije,

Nadležna

ministarstva

Projekti (CARNet,

Srce, Ustanove

obrazovanja

odraslih, Visoka

učilišta i

Poslodavci).

Moguće

financiranje iz

ESF-a i državnog

proračuna

U provedbi Prvo polugodište

2016. – priprema

projekta;

kontinuirano

CARNet:

Kroz projekt financiran iz sredstava HAKOM izrađeni su materijali prema

najnovijem kurikulumu za ECLD i postavljeni na Portal za udaljeno učenje

Nikola Tesla. Kroz Eu projekte i redovne aktivnosti radi se na usavršavanju

učitelja, nastavnika i profesora u hrvatskim školama i na fakultetima za

korištenje IKT-a u nastavi i sustavno se radi na podizanju njihovih digitalnih

kompetencija. Kroz pilot projekt e-Škole bit će izrađen okvir digitalnih

kompetencija nastavnika, administrativnog i upravljačkog osoblja prilagođen

potrebama i kontekstu Hrvatske, prema kojem će biti izrađen i kurikulum i

obrazovni programi, koji se po potrebi mogu preuzeti i u sustavu obrazovanja

odraslih.

SRCE:

(1) Srce je u okviru mjere 5.2.5. (visoko obrazovanje) uspostavilo katalog e-

kolegija (http://katalog-e-kolegija.srce.hr/) koji omogućava na jednom mjestu

pregled podataka o e-kolegijima u sustavu visokog obrazovanja u RH, te

njihovu dostupnost i vidljivost .

(2) Novi obrazovni program za IT stručnjake (edu4IT), koji Srce izrađuje u

okviru mjere 3.1.5. (visoko obrazovanje) biti će od interesa za širi krug

zainteresiranih i biti će otvoreni sadržaj primjenjiv za obrazovanje odraslih.

(3) Srce svoje obrazovne sadržaje objavljuje u otvorenom pristupu. Od 2016.

godine svi on-line tečajevi Srca dostupni su svima bez naknade, kao doprinos

ideji otvorenog obrazovanja.


139

U suradnji s Filozofskim fakultetom uvodi se sustav e-učenja: u fazi smo

testnog ispitivanja platforme.

1.2.1. Poticati

provođenje

programa

formalnog i

neformalnog

obrazovanja

Nacionalna

zaklada za razvoj

civilnog društva,

Nadležna

ministarstva

Ustanove

obrazovanja

odraslih, Kulturne

i umjetničke

ustanove,

Organizacije

civilnog društva,

Profesionalne

udruge za

obrazovanje

odraslih


1.2.2. Izraditi i

provoditi

prioritetne

programe

formalnog i

neformalnog

obrazovanja

Agencije, HZZ,

Jedinice lokalne i

područne

samouprave,

NVRLJP, Nadležna

ministarstva

Ustanove

obrazovanja

odraslih. Kulturne

i umjetničke

ustanove,

Organizacije

civilnog društva,

Profesionalne

udruge za

obrazovanje

odraslih.

U provedbi Prvo polugodište

2016. – priprema

projekta;

kontinuirano

HZZ: Hrvatski zavod za zapošljavanje svake godine izrađuje plan obrazovanja

nezaposlenih osoba u nepovoljnom položaju na tržištu rada vodeći računa o

individualnim potrebama svojih korisnika i potrebama za određenim

kvalifikacijama na lokalnom tržištu rada. Uključivanje osoba u nepovoljnom

položaju na tržište rada u obrazovne programe definirano je Smjernicama za

razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja u Republici Hrvatskoj za

razdoblje od 2015. – 2017. godine. U 2014. godini ukupno je 2.149

nezaposlenih osoba koristilo mjeru obrazovanja prema potrebama tržišta

rada. Podaci za 2015: - ukupno je bilo uključeno 1.606 osoba u obrazovne

aktivnosti, od čega 1.552 novouključenih. Nezaposlene osobe iz evidencije

Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje osposobljavale su se za zanimanja

potrebna na tržištu rada. dodatno, u svrhu unapređenja kompetencija

nezaposlenih osoba s invaliditetom u različite programe obrazovnih

aktivnosti sa svrhom rehabilitacije bilo je uključeno 60 osoba (npr. program

Radnog centra, Virtualne radionice i sl).:

1.2.3. Motivirati i

financijski

stimulirati osobe

niže razine

obrazovanosti i

kvalifikacija

Agencije, Jedinice

lokalne i

područne

samouprave,

Nadležna

ministarstva

Ustanove

obrazovanja

odraslih. Zavodi

za zapošljavanje.

Javni mediji.

U provedbi Kontinuirano MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOG SUSTAVA: Ministarstvo rada i

mirovinskoga sustava kreiralo je mjere aktivne politike zapošljavanja koje

provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje. Mjere su namijenjene ranjivim

skupinama društva (dugotrajno nezaposleni, osobe nižeg obrazovanja, osobe s

invaliditetom, Romi,...) koje karakteriziraju povećan rizik od dugotrajne

nezaposlenosti i socijalne isključenosti.

MINISTARSTVO TURIZMA: Kroz specifični cilj 9.iv.2 Operativnog programa

Učinkoviti ljudski potencijali (Poboljšanje pristupa visokokvalitetnim

socijalnim uslugama, uključujući podršku procesu deinstitucionalizacije)

Ministarstvo turizma će financirati sudjelovanje sljedećih ranjivih skupina -

nezaposleni, stariji od 54 godine i osobe s invaliditetom u obrazovanju

140

odraslih za sektor Turizma i ugostiteljstva. Prvi natječaj za dodjelu

bespovratnih sredstava u iznosu od 30 MHRK se planira objaviti u prvoj

polovici 2016. godine.

1.2.4. Financijski

poticati, razvijati i

provoditi

programe

obrazovanja

odraslih u manjim

naseljima,

nerazvijenim i

ruralnim

područjima.

Agencije, Jedinice

lokalne i

područne

samouprave,

Nadležna

ministarstva

Ustanove

obrazovanja

odraslih

U provedbi Kontinuirano ASOO: Nema sustavnog financiranja samo kroz međunarodne i nacionalne

projekte- Ad hoc

MRMS: Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava kreiralo je mjeru aktivne

politike zapošljavanje „Znanje se isplati“ koju provodi Hrvatski zavod za

zapošljavanje. U sklopu ove mjere planira se obrazovanje odraslih, a navedeno

se u pojedinoj godini provodi na razini područnih ureda HZZ-a, ovisno o

potrebama lokalnog tržišta rada, stanju u evidenciji nezaposlenih, analizi

potreba poslodavaca i sl., a obrazovne ustanove koje će provoditi obrazovanje

biraju se na temelju prethodno provedenog postupka javne nabave.

Polaznicima ovih programa isplaćuju se putni troškovi te novčana pomoć za

vrijeme pohađanja obrazovanja.

1.2.5. Osigurati

besplatno

osnovno

obrazovanje

odraslih.

MZOS Ustanove za

obrazovanje

odraslih.

U provedbi Kontinuirano ASOO: Trenutno je u provedbi kontinuirana aktivnost financiranja besplatnog

završetka osnovne škole. Projekt se financira iz DP, a nadležan je MZOS.

1.2.6. Financijski

poticati

uključivanje

nezaposlenih

osoba u programe

formalnog

obrazovanja

HZZ, Nadležna

ministarstva

Ustanove za

obrazovanje

odraslih.

U provedbi Kontinuirano MINISTARSTVO BRANITELJA:

Ministarstvo branitelja provodi Program stručnog osposobljavanja i

zapošljavanja hrvatskih branitelja i djece smrtno stradalih, zatočenih ili

nestalih hrvatskih branitelja za razdoblje 2014.2017. (NN 38/14, 94/15).

Program je namijenjen isključivo nezaposlenim hrvatskim braniteljima i

nezaposlenoj djeci smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja

iz Domovinskog rata. U sklopu Programa provodi se i Mjera poticanja

obrazovanja hrvatskih branitelja i djece smrtno stradalih, zatočenih ili

nestalih hrvatskih branitelja. Obrazovne aktivnosti koje omogućava primjena

spomenute mjere su: stjecanje prvog zanimanja (u programima obrazovanja

za stjecanje niže razine srednjeg obrazovanja, trogodišnjim strukovnim

programima obrazovanja, četverogodišnjim strukovnim programima

obrazovanja i gimnazijskim programima obrazovanja), prekvalifikacija,

stjecanje dodatnih znanja i vještina (npr. informatičko opismenjavanje, učenje

stranih jezika i sl.) te polaganje majstorskog ispita. Ministarstvo sufinancira

stjecanje prvog zanimanje i prekvalifikaciju osoba iz ciljne skupine u iznosu

do najviše 10.000,00 kuna, a stjecanje dodatnih znanja i vještina, te polaganje

majstorskog ispita u iznosu do najviše 5.000,00 kuna. Zahtjevi za korištenje

ove mjere, zaprimaju se u Ministarstvu isključivo po prethodno objavljenom

141

Javnom pozivu u svakoj proračunskoj godini kojim su utvrđeni uvjeti i

obvezna dokumentacija potrebna za podnošenje zahtjeva te kriteriji kojima se

vodi Stručni tim za odlučivanje o mogućnosti korištenja poticajnih mjera

Programa stručnog osposobljavanja i zapošljavanja nezaposlenih hrvatskih

branitelja kod razmatranja zahtjeva. U 2015. godini objavljena su tri javna

poziva za zaprimanje zahtjeva za ovu mjeru; i to prvi Javni poziv u razdoblju

od 19. siječnja do 17. veljače 2015. godine, drugi u razdoblju od 15. lipnja do

14. srpnja 2015. godine te treći Javni poziv od 14. do 28. rujna 2015. godine.

Temeljem prvog javnog poziva odobreno je ukupno 26 zahtjeva koji su

ispunjavali uvjete iz Javnog poziva, temeljem drugog Javnog poziva 4 zahtjeva

i temeljem trećeg Javnog poziva također 4 zahtjeva. Zaprimljene zahtjeve po

Javnim pozivima rješavao je Stručni tim sastavljen od predstavnika

Ministarstva branitelja, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Agencije

za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i Hrvatskog zavoda za

zapošljavanje. Od ukupno odobrenih 34 zahtjeva, 31 korisnik je preuzeo

ugovorne obveze, a 3 korisnika su odustala od korištenja Mjere. Za odobrene

zahtjeve sklapane su dvije vrste ugovora; ugovori o međusobnim pravima i

obvezama s korisnikom mjere, te nakon preuzimanja ugovorih obveza od

strane korisnika mjere, ugovori o obrazovanju s izabranom obrazovnom

ustanovom od strane korisnika. Na provedbu ove mjere u 2015. godini

ukupno je utrošeno 145.144,32 kuna.

MINISTARSTVO TURIZMA:

Kroz specifični cilj 9.iv.2 Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali

(Poboljšanje pristupa visokokvalitetnim socijalnim uslugama, uključujući

podršku procesu deinstitucionalizacije) Ministarstvo turizma će financirati

uključivanje sljedećih ranjivih skupina - mlađi od 25 godina i nezaposleni u

programe formalnog obrazovanja za sektor Turizam i ugostiteljstvo. Prvi

natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava u iznosu od 30 MHRK se planira

objaviti u prvoj polovici 2016. godine.

MINISTARSTVO SOCIJALNE POLITIKE I MLADIH:

Kroz program dodjele bespovratnih sredstava “Širenje usluga osobne

asistencije za osobe s invaliditetom“ u okviru Operativnog programa „Razvoj

ljudskih potencijala“ 2007. – 2013., Europski socijalni fond, predviđeno je da

osobe koje će biti zaposlene kao pružatelji usluge osobne asistencije budu

isključivo nezaposlene osobe u nepovoljnom položaju (mlade osobe do 26

godina, nezaposlene žene, osobito iznad 40 godina…), čime se pridonosi

zapošljavanju osoba u nepovoljnom položaju. Također svi zaposlenici će proći

edukaciju za pružanje navedene usluge, čime se kroz navedeni program

doprinosi i stjecanju novih znanja i vještina nezaposlenih osoba. Natječaj je

bio otvoren od 24. prosinca 2014. do 24. veljače 2015. U tijeku je evaluacijski

142

postupak, a ugovori s udrugama će biti potpisani u posljednjem kvartalu 2015.

godine, tako da u ovom trenutku ne raspolažemo brojem osoba koje će biti

zaposlene.

HZZ:

Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi mjere obrazovanja radi nadogradnje

postojećih ili usvajanja novih znanja i vještina, a s ciljem poticanja

cjeloživotnog učenja, stvaranja potrebne kvalificirane radne snage te

smanjenja nesrazmjera ponude i potražnje na svim razinama tržišta rada.

Zavod nezaposlene osobe upućuje u obrazovne programe stručnog

osposobljavanja, usavršavanja i prekvalifikacije, a u koju će od navedenih

aktivnosti osoba biti upućena ovisi o razini obrazovanja nezaposlene osobe. U

2014. godini obrazovanje se provodilo u obrazovnim ustanovama s kojima su

područni uredi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje imali potpisane ugovore o

obrazovanju (na temelju prethodno obavljene javne nabave), a prema

odobrenom planu obrazovanja.

Obrazovanje nezaposlenih osoba trenutno se financira iz sredstava državnog

proračuna i projekta IPA. Od kraja 2015. godine planirano je i financiranje

obrazovanja iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014-

2020. U 2014. godini u programe obrazovanja bilo je uključeno 1767 osoba od

čega 664 mladih osoba do 29 godina. Podaci za 2015: - ukupno je bilo

uključeno 1.606 osoba u obrazovne aktivnosti, od čega 1.552 novouključenih.

Nezaposlene osobe iz evidencije Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje

osposobljavale su se za zanimanja potrebna na tržištu rada. dodatno, u svrhu

unapređenja kompetencija nezaposlenih osoba s invaliditetom u različite

programe obrazovnih aktivnosti sa svrhom rehabilitacije bilo je uključeno 60

osoba (npr program Radnog centra, Virtualne radionice i sl). Od navedenog

broja, 417 osoba bile su mlađe od 24. godine, 262 u dobi od 25-29, dok je 927

osoba bilo starije od 30 godina. Naglasak je pored osoba mlađe životne dobi

bio i na dugotrajno nezaposlenim osobama.


Industrijska strategija RH 2014-2020 koja je usvojena krajem 2014. predviđa

određen broj mjera za modele poticaja i olakšica za zapošljavanje

nezaposlenih mladih ljudi. Rad na provedbi strategije je započet.

MINISTARSTVO SOCIJALNE POLITIKE I MLADIH

Kroz program dodjele bespovratnih sredstava “Širenje usluga osobne

asistencije za osobe s invaliditetom“ u okviru Operativnog programa „Razvoj

ljudskih potencijala“ 2007. – 2013., Europski socijalni fond, zaposleno je 509

pružatelja usluga osobne asistencije. Uvjet za njihovo zapošljavanje je bio da

potencijalni pružatelji usluge pripadaju kategoriji nezaposlenih osoba u

nepovoljnom položaju (mlade osobe do 26 godina, nezaposlene žene, osobito

143

iznad 40 godina…), što pridonosi zapošljavanju teže zapošljivih skupina.

Također uvjet za njihovo zapošljavanje je bilo pohađanje edukacije za

pružanje navedene usluge, čime se kroz navedeni program doprinosi i

stjecanju novih znanja i vještina nezaposlenih osoba. Edukacije su provodila 2

pružatelja usluge edukacije, od čega jedan centar za obrazovanje odraslih.

1.3.1. Širiti i

unapređivati

postojeće

manifestacije koje

doprinose

promociji

cjeloživotnog

učenja

Agencije Ustanove

obrazovanja

odraslih, Zavodi

za zapošljavanje,

Organizacije

civilnog društva,

Strukovne udruge

U provedbi Nastavak i

osnaživanje već

provođenih

aktivnosti.

ASOO:

Agencija je podnijela sažetak za trogodišnji projekt Promocija cjeloživotnog

učenja. Čekamo odgovor MZOS-a i MRMS-a


Uspostavlja se upravljanje kompetencijama kao glavni kriterij upravljanja

ljudskim potencijalima kroz razvoj cjeloživotnog obrazovanja.

1.3.2. Razvijati nove i

specifične

procese

savjetovanja na

svim razinama

odgoja i

obrazovanja te

zapošljavanja.

Agencije,

Nadležna

ministarstva,

Visoka učilišta,

Zavodi za

zapošljavanje

Projekti (Hrvatski

zavod za

zapošljavanje,

Agencije, Škole,

Visoka učilišta).

Implementacija i

održavanje:

Agencije,

Ustanove i

institucije za

obrazovanje

odraslih, Zavodi

za zapošljavanje,

Nadležna

ministarstva,

Visoka učilišta.

Moguće

financiranje iz

ESF-a i/ili iz

državnoga

proračuna.

U provedbi Nastavak i

osnaživanje već

provođenih

aktivnosti; 2016. -

Uspostava mreže

službi i

savjetodavnih

mjesta

HZZ: 1. Centri za mlade koji djeluju u sklopu Hrvatskog zavoda za

zapošljavanje pružaju usluge mladim osobama koje trebaju podršku za ulazak

na tržište rada na način prilagođen njihovim potrebama. Rad savjetnika u

Centrima za mlade objedinjava sve usluge prema mladima – nezaposlenim

NEET osobama (osobe koje nisu ni u zaposlenosti, ni u obrazovanju, ni u

treningu ili osposobljavanju) i drugim osobama koje ulaze na tržište rada

(završni razredi srednjih škola), a kako bi se prevenirala dugotrajna

nezaposlenost mladih. Centri za mlade djelovali su samo u Zagrebu i Splitu, a

tijekom 2015. godine otvoreni su u preostalih 20 regionalnih i područnih

ureda Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje. 2. Centri za informiranje i

savjetovanje o karijeri (CISOK) predstavljaju središnja mjesta koja nude

usluge profesionalnog usmjeravanja u Republici Hrvatskoj, u kojima se u

suradnji s partnerima na dostupan, otvoren i prepoznatljiv način pružaju

usluge svim građanima kako bi oni razvili svoje pune potencijale, unaprijedili

vještine upravljanja karijerom i bili aktivni sudionici na tržištu rada te

pridonijeli razvoju zajednice i gospodarstva na lokalnoj i nacionalnoj razini.

Tijekom 2015. godine u CISOK centrima pruženo je 60.833 usluga

informiranja i savjetovanja o karijeri. Najzastupljenije dobne kategorije

korisnika su mlađi od 15 godina (N=16.141) te između 15 i 19 godina

(N=11.292). Ukupno je obuhvaćeno 35.557 korisnika koji pripadaju dobnoj

kategoriji do 29 godina, odnosno u kategoriju mladih osoba, što čini 58.4% od

ukupnog broja korisnika u ovom razdoblju i predstavlja prepoznavanje CISOK

centara kao značajnih mjesta u podršci i provođenju programa „Garancija za

mlade” te je u skladu s politikom zapošljavanja i dobrom praksom Europske

unije.

3. U okviru druge komponente projekta „Novi pristupi HZZ-a u pružanju

144

usluga klijentima“ razvijen je web portal e-Usmjeravanje koji objedinjuje sve

informacije potrebne prilikom odabira obrazovnih programa, traženja posla,

boljeg planiranja poslovne budućnosti te postavljanja i ostvarivanja ciljeva u

karijeri. e-Usmjeravanje nudi brojne informacije i savjete koji korisnicima

mogu pomoći u razvoju karijere i donošenju poslovnih odluka. Portal je

namijenjen svim ciljnim skupinama, bilo da se radi o učenicima, studentima,

osobama koje su trenutačno nezaposlene ili onima koje imaju posao, ali bi

željele promjenu u karijeri. Od pokretanja portala u srpnju 2015. do kraja

2015. godine, portal je posjetilo 53.119 korisnika, a zabilježeno je ukupno

253.222 pregleda.


MINGO surađuje na izradi buduće Strategije cjeloživotnog profesionalnog

usmjeravanja, u koju je predložilo određen broj mjera za razvijanje različitih

oblika i modela savjetovanja. Isto tako Strategija poticanja inovacija RH 2014-

2020 sadrži određen broj mjera za razvoj vezan uz razine obrazovanja i

potrebe gospodarstva. Rad na realizaciji ovih strategija je započet.

1.3.3. Poboljšati

strukturu,

ažurnost i

korisničke

mogućnosti

postojećega

Andragoškog

upisnika

podataka.

Agencije Projekt za

moguće

financiranje iz

ESF-a.

Implementacija i

održavanje:

Agencije,

Ustanove

obrazovanja

odraslih, Zavodi

za zapošljavanje


2015. –

Uspostava

projekta; Četvrto

tromjesečje 2015.

- Realizacija

projekta novog

AZUP-a.

Integralni portal:

prvo polugodište

201. - priprema

projekta;

realizacija 2016.-

2017.

ASOO: Očekuje se podnošenje projektnog sažetaka. Trenutno nije jasan status

ovog projekta. Inicijalna ideja bila je da ovaj projekt vodi ASOO, prema

raspoloživim informacijama, ovaj projekt djelomično može završiti u MZOS-u

1.3.4. Uspostaviti

projekte za

povećanje

unutarnje

prostorne

mobilnosti u

obrazovanju

odraslih.

Agencije, Zavodi

za zapošljavanje

Projekti

(Agencije,

Ustanove

obrazovanja

odraslih, Zavodi

za zapošljavanje)

U provedbi 31.12.2020 HZZ:

1. U okviru Programa za cjeloživotno učenje 2007.-2013., potprograma

Leonardo da Vinci, Hrvatski zavod za zapošljavanje je proveo ukupno 12

projekata ukupne vrijednosti 302.926,64 €. U okviru provedenih projekata

mobilnosti koji su uključivali boravak u inozemstvu (Njemačka, Irska,

Španjolska, Poljska, Velika Britanija ), u svrhu stručne prakse ili usavršavanja,

sudjelovale su 143 nezaposlene osobe te 9 radnika Hrvatskog zavoda za

zapošljavanje. Također, u okviru Transverzalnog programa Programa za

cjeloživotno učenje, radnici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje su sudjelovali

145

u studijskim posjetima, putem kojih su razmijenili iskustva, upoznali se s

politikama obrazovanja i strukovnog osposobljavanja u drugim europskim

zemljama kao i primjerima dobre prakse. U okviru Operativnog programa

Razvoj ljudskih potencijala, regionalni/područni uredi Hrvatskog zavoda za

zapošljavanje sudjelovali kao partneri u tri projekta u kojima je ukupno

četvero radnika sudjelovalo aktivnostima mobilnosti u državama članicama

EU (Poljska, Francuska i Njemačka) s ciljem jačanja znanja i vještina.

2. The Job of my Life (MobiPro-EU) - u studenome 2013., započela je suradnja

između Savezne agencije za rad SR Njemačke/EURES-a Njemačka i Hrvatskog

zavoda za zapošljavanje/EURES-a Hrvatska na programu Saveznog

ministarstva za rad i socijalna pitanja SR Njemačke pod nazivom „Poticanje

profesionalne pokretljivosti mladih osoba iz Europe zainteresiranih za

izobrazbu (MobiPro-EU)” vezano uz uključivanje mladih nezaposlenih osoba u

strukovno obrazovanje i osposobljavanje. Programom se želi doprinijeti borbi

protiv visoke nezaposlenosti mladih u EU i osiguranju potrebnih stručnjaka u

SR Njemačkoj te poticati profesionalnu pokretljivost mladih osoba u dobi

između 18 i 35 godina koje zbog neusklađenosti kvalifikacija s potrebama

tržišta rada imaju slabiju profesionalnu perspektivu u matičnoj državi.

1.3.4. U 2015. godini započela je provedba novog ciklusa programa pod nazivom

MobiPro 3.0, uz izmijenjene kriterije provedbe i smanjivanje dobne granice za

mlade osobe na 27 godina starosti. Tijekom 2013. godine u projekt je iz

Hrvatske uključeno 5 osoba, 2014. godine 55 osoba dok je do kraja

izvještajnog razdoblja 31.03.2016. godine u aktivnosti programa uključeno

ukupno 172 hrvatskih državljana, od čega je 52 kandidata uključeno u

aktivnost intenzivnog učenja njemačkog jezika za potrebe uključivanja u

postupak pripravništva kod njemačkih poslodavaca, dok je 120 kandidata

uključeno u postupak posredovanja od strane predstavnika njemačke savezne

agencije za rad.

3.Your first EURES Job - u veljači 2015. godine, s provedbom je započeo

projekt Your first EURES job 4.0 2015-2017, čiji je nositelj Ministarstvo rada

Republike Italije i talijanski Nacionalni koordinacijski ured za EURES, a

projektni konzorcij se sastoji od 11 partnerskih ustanova (Nacionalni

koordinacijski uredi za EURES država članica EU Italija, Njemačka, Francuska,

Cipar, Češka, Portugal, Irska, Španjolska i Hrvatska i dva dionika tržišta rada,

Provincia di Roma i njene agencije, Capitale Lavoro) i 19 projektnih suradnika.

Ukupna financijska sredstva projekta su 4.2 mil EUR, od čega je za aktivnosti

koje se odnose na Hrvatski zavod za zapošljavanje i EURES Hrvatska

izdvojeno 11. 955,11 EUR.

Your first EURES job je dio EURES osi unutar EASI programa (zapošljavanja i

146

socijalne inovacije). Nastavak je istoimenog programa odobrenog od strane

Europske komisije za razdoblje od 2011 – 2013, a cilj mu je pomoć u

pronalasku radnog mjesta za 5000 mladih tražitelja zaposlenja. U provedbi

projektnih aktivnosti, nositelj projekta Your first EURES job 4.0 koristi online

platformu EUJOB4EU.

1.3.4. Trenutno je na platformi registrirano 33056 mladih tražitelja zaposlenja iz 30

europskih zemalja (najviše iz Italije, Španjolske i Portugala dok su hrvatski

tražitelji zaposlenja na 7. mjestu po broju registriranih korisnika). Po ISCO

klasifikaciji zanimanja najviše na prva tri mjesta su tražitelji zaposlenja iz

sektora znanosti i inženjerstva, sektora pravnih, društvenih i kulturnih

djelatnosti te uslužnog sektora. Na platformi je trenutno objavljeno 2798

radnih mjesta od čega najviše u sektorima zdravstva i socijalnog rada te

sektora administrativnih poslova i poslova uslužnog sektora.

Objavljeni su natječaji iz 20 zemalja EU/EEA, a na prva tri mjesta su natječaji

iz Njemačke, UK i Portugala. Iz Hrvatske nema objavljenih natječaja, ali su se

od početka 2016. na platformi registrirala 3 hrvatska poslodavca.

2. cilj: Unaprijediti i proširiti učenje, obrazovanje, Osposobljavanje i usavršavanje kroz rad



2.1. Razraditi

specifične

prioritetne

programe

obrazovanja,

osposobljavanja i

usavršavanja za

manja i srednja

poduzeća, za

postojeće i

potencijalne

poduzetnike

HGK, HUP,

NVRLJP, Zavodi

za zapošljavanje

Projekti:

Agencije,

Ustanove i

institucije za

obrazovanje

odraslih, Visoka

učilišta, Hrvatski

zavod za

zapošljavanje,

Hrvatska

gospodarska

komora,

Hrvatska

obrtnička

komora,

Hrvatska udruga

poslodavaca,

Regionalni centar

U provedbi Treće

tromjesečje

2015. – Početak

rada na

projektima i

programima;

Drugo

polugodište

2016. –

Pripremljeni

projekti i

programi;

Provedba: trajno.

MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOG UREĐENJA: Provođenje

programa izobrazbe za energetsko certificiranje, energetske preglede zgrada i

redovite preglede sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi;

Provođenje programa osposobljavanja certificiranih instalatera obnovljivih

izvora energije solarnih toplinskih sustava; Provođenje osposobljavanja

certificiranih instalatera obnovljivih izvora energije - fotonaponskih sustava;

Provođenje programa osposobljavanja certificiranih instalatera obnovljivih

izvora energije - manjih kotlova i peći na biomasu; Provođenje programa

osposobljavanja certificiranih instalatera obnovljivih izvora energije -

instalatera plitkih geotermalnih sustava.

HZZ:

Hrvatski zavod za zapošljavanje uslugama savjetovanja za samozapošljavanje

pruža podršku nezaposlenim osobama koje iskažu interes za

samozapošljavanjem. Budući da je u različitim sredinama različito razvijena

poduzetnička infrastruktura te da se kroz komore i institucije, ovisno o

administrativnim kapacitetima, pružaju različiti nivo usluga, sklopljena su

partnerstva za samozapošljavanje. Međutim, kroz projekt Jačanje kapaciteta

Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za provedbu mjera podrške

147

za razvoj

poduzetničkih

kompetencija za

zemlje

jugoistočne

Europe (SEECEL)

i drugi.

Moguće

financiranje iz

ESF-a i od strane

poslodavaca

samozapošljavanju osigurana je adekvatna pomoć i podrška samozaposlenim

osobama u prvoj godini poslovanja kao i stručna pomoć kod informiranja,

savjetovanja te izrade poslovnog plana. Zavod također podupire obrazovanje

mladih za poduzetništvo kroz mjeru Tvoja inicijativa, tvoje radno mjesto u

zelenom gospodarstvu i obrazovanje žena za poduzetništvo kroz mjeru

osposobljavanje za samozapošljavanje. Nadalje, u okviru projekta „Podrška

samozapošljavanju“ osigurane su edukacije nezaposlenih osoba koje su

iskazale interes za samozapošljavanje o osnovama poduzetništva.

2.2. Definirati

jednostavnije

uvjete i postupke

poticanja

suradnje između

ustanova za

obrazovanje

odraslih i

gospodarstvenik

a te lokalne

uprave

Agencije, HGK,

HUP, Nadležna

ministarstva

Ustanove

obrazovanja

odraslih,

Hrvatska

gospodarska

komora,

Hrvatska

obrtnička

komora,

Poslodavci

Planirano Četvrto

tromjesečje

2015. -

Definiranje

projekta; Drugo

polugodište

2016. - Razrađeni

postupci

suradnje; 2017. -

Prilagođavanje

Zakonske

regulative

3. cilj: Uspostaviti sustav osiguravanja kvalitete u obrazovanju odraslih

Mjera Naziv mjere Nadležno

st Provedba Status

Vrijeme


3.1.1. Napraviti analizu ponude

programa obrazovanja

odraslih i učinkovitosti svih

sudionika u sustavu

stvaranja novih programa

MZOS MZOS, Agencije,

Visoka učilišta

Planirano Četvrto


Analiza programa;

Drugo polugodište

2016. - Reguliranje

nadležnosti

3.1.2. Izraditi i usvojiti procedure

nadležnih agencija u

osiguravanju kvalitete

MZOS MZOS, Agencije Planirano Prvo tromjesečje

2015. – početak;

Prvo polugodište

ASOO: Nije započeto kroz projekte, osim redovnih aktivnosti unutar ASOO-a.

148


odraslih uvažavajući

specifičnosti razina i vrsta

obrazovanja

2016. - Definirane

procedure; 2017. -

Revidirani propisi

3.2.1. Doraditi smjernice i upute za

izradu programa

obrazovanja odraslih i

odgovarajućih standarda

kvalifikacija

MZOS MZOS, Agencije Planirano Drugo polugodište

2016.

ASOO: Čekaju se novi zakonski propisi.

3.2.2. Izraditi unaprijeđene

kurikulume i programe

osnovnog i srednjoškolskog

obrazovanja odraslih sa

sadržajima prilagođenim

odraslim polaznicima

MZOS MZOS, Agencije Planirano 2017.

3.2.3. Unaprijediti kriterije i

provedbu efikasne

savjetodavne pomoći

agencija obrazovnim

ustanovama u procesu

akreditacije i reakreditacije


odraslih

MZOS MZOS, Agencije U provedbi Kontinuirano ASOO: Redovne aktivnosti ASOO-a - kontinuirano.

3.2.4. Uspostaviti nacionalni

informacijski sustav

obrazovanja odraslih

ASOO,

MZOS

Projekt (moguće

financiranje iz

ESF-a)

Planirano 2017. ASOO: Trenutno nije jasan status ovog projekta. Inicijalna ideja bila je da ovaj

projekt vodi ASOO, ali prema zadnjim planovima ovaj projekt ima namjeru

voditi MZOS.

3.2.5. Prikupljati informacije o

zapošljivosti kandidata

Agencije,

NVRLJP

Agencije,

Ustanove za

obrazovanje

odraslih. Zavodi

za zapošljavanje.


3.3.1. Razraditi smjernice za

akreditaciju unutarnjih

sustava osiguravanja

kvalitete u akreditiranim

ustanovama obrazovanja

odraslih

MZOS MZOS, Agencije,

Ustanove za

obrazovanje

odraslih


2015. - Početak

razrade smjernica;

2018. - Uspostava

sustava unutarnjeg

osiguravanja

kvalitete

149

4. cilj: Poboljšati organiziranost, financiranje i upravljanje procesima obrazovanja odraslih



4.1.1. Definirati

postupke

analize

pokazatelja

provedbe

Strategije,

odlučivanja,

upravljanja i

nadzora

Agencije,

Nadležna

ministarstva

Redovita

aktivnost

agencija i

nadležnih

ministarstava

Planirano Četvrto

tromjesečje

2015. -

Definiranje

postupaka;

2017. - Izmjene

zakona i

pravilnika;

Prvo

tromjesečje

2015. -

Uspostava

službe u MZOS;

Praćenje i

nadzor: trajno.

4.1.2. Definirati

postupke

koordiniranja

državnih i

nedržavnih

sudionika u

usklađivanju i

razvoju

sustava

obrazovanja

odraslih

NVRLJP Ministarstva,

uredi Vlade RH,

Strukovne

udruge,

Nacionalne

asocijacije

udruga

U provedbi Drugo

tromjesečje

2015. -

Definiranje

kriterija za

određivanje

prioritetnih

programa;

četvrto

tromjesečje

2015. -

Definiranje

postupaka;

Provedba i

praćenje:

trajno.

NVRLJP: NVRLJP je u prosincu 2015. donio Preporuke o primjeni Hrvatskoga

kvalifikacijskog okvira u području obrazovanja odraslih.

4.2.1. Definirati

postupke

Agencije,

Nadležna

Redovita

aktivnost

Planirano Četvrto

tromjesečje

150

koordiniranja

u financiranju

među

različitim

nadležnim

ministarstvim

a, državnim i

lokalnim

tijelima

ministarstva agencija,

Nadležnih

ministarstava

2015. -

Definiranje

procesa;

Provedba i

praćenje:

trajno.

4.2.2. Predložiti

pokazatelje

učinkovitosti

provedbe

ciljeva

programa

obrazovanja

odraslih za

potrebe

nadzora i

upravljanja

financiranjem.

Agencije,

Nadležna

ministarstva

Redovita

aktivnost

agencija,

Nadležnih

ministarstava.

Lokalna

uprava,

agencije,

ustanove i

institucije za

obrazovanje

odraslih

Planirano Četvrto

tromjesečje

2015. -

Definiranje

pokazatelja i

procesa;

kontinuirano

4.2.3. Uskladiti i

dopuniti

propise koji

reguliraju

djelatnost

obrazovanja

odraslih u

dijelu koji se

odnosi na

financiranje

Vlada RH MZOS, MINF Planirano Četvrto

tromjesečje

2015. - Razrada

i prijedlog

modela; 2017. -

Izmjene i

dopune zakona

4.3.1. 4.3.1.

Predložiti

optimalan

model

financijskog

poticanja

pojedinaca i

poslodavaca

Agencije,

Nadležna

ministarstva

Ustanove

obrazovanja

odraslih.

Zavodi za

zapošljavanje.

Potrebne su

izmjene i

dopune zakona.

Planirano Četvrto

tromjesečje

2015. - Razrada

i prijedlog

modela; 2017. -

Izmjene i

dopune zakona

151

152

4.4. ZNANOST i TEHNOLOGIJA

1. Brzo pokretanje promjena u sustavu visokog obrazovanja i znanosti


1.1. U programe svih

ministarstava

uvesti

odgovornost za

istraživanje i

razvoj te

kompetitivno

financiranje

projekata

Vlada RH Sva ministarstva,

lokalna i područna

samouprava

U provedbi Prvo tromjesečje 2015. -

pripremne aktivnosti

MZOS i MFIN; 2015.-

2020. tromjesečno

praćenje izdvajanja za

istraživanje i razvoj.

MZOS:

Provedene aktivnosti za potrebe strategije: Sastanak Radne skupine za

unapređenje suradnje u području razmjene podataka i statističke analize iz

područja znanosti, tehnologije i visokog obrazovanja

Planirane aktivnosti za provedbu strategije: Ministarstvo će tijekom trećeg

tromjesečja pripremiti kratki upitnik s ciljem prikupljanja važnih podataka o

izdvajanju za istraživanje i razvoj te isti proslijediti ostalim ministarstvima te

županijama i Gradu Zagrebu.

1.2. Uspostaviti

strateško

upravljanje

visokim

obrazovanjem i

znanošću i

započeti

strukturne

promjene u

sustavu visokog

obrazovanja i

znanosti

NVZVO MZOS, AZVO,

Rektorski zbor, javna

sveučilišta i javni

instituti


pokretanje aktivnosti;

Drugo i treće


prijedlog i rasprava

akcijskog plana

strukturnih promjena u

sustavu visokog

obrazovanja i znanosti;

Četvrto tromjesečje

2015. - donošenje

akcijskog plana

strukturnih promjena u

sustavu visokog


MZOS:

Provedene aktivnosti za potrebe strategije: Osnovano Povjerenstvo za izradu

prijedloga modela restrukturiranja javnih znanstvenih instituta u Republici

Hrvatskoj

Planirane aktivnosti za provedbu strategije: Povjerenstvo će izraditi prijedlog

modela restrukturiranja javnih znanstvenih instituta te dostaviti Vladi

Republike Hrvatske radi usvajanja.

1.3. Unaprijediti

prikupljanje,

obradu,

interpretaciju i

objavu

statističkih i

drugih

Državni zavod

za statistiku

MZOS, MFIN, HAMAG

BICRO, AZVO,

Državni zavod za

intelektualno

vlasništvo, Državni

zavod za statistiku –

u suradnji s javnim


pokretanje aktivnosti;

Drugo tromjesečje

2015. - prijedlog

unaprjeđenja

prikupljanja podataka te

obrade, interpretacije i

MZOS:

Provedene aktivnosti za potrebe strategije: Osnovana je Radna skupina za

unapređenje suradnje u području razmjene podataka i statističke analize iz

područja znanosti, tehnologije i visokog obrazovanja koju čine predstavnici

Ministarstva i Državnog zavoda za statistiku i krajem svibnja 2015. godine

održan je 1. sastanak Radne skupine.

Planirane aktivnosti za provedbu strategije: Ministarstvo će u trećem

153

pokazatelja

istraživanja,

razvoja i inovacija

institutima i

sveučilištima

objave statističkih i

drugih pokazatelja

istraživanja, razvoja i

inovacija; prvo


godišnji statistički

izvještaj s cjelovitim

podatcima o

istraživanju, razvoju i

inovacijama u Hrvatskoj

u 2015.; 2017.-2020. -

godišnji statistički

izvještaj s cjelovitim

podatcima o

istraživanju, razvoju i

inovacijama.

tromjesečju 2015. godine predložit Državnom zavodu za statistiku pokazatelje

koji bi bili uključeni u skraćeni godišnji statistički izvještaj s cjelovitim

podacima o istraživanju, razvoju i inovacijama u Hrvatskoj u 2015. godini.

2. Međunarodno kompetitivna javna sveučilišta i javni znanstveni instituti u hrvatskome visokoobrazovnom i istraživačkom prostoru koji

stvaraju novu znanstvenu, društvenu, kulturnu i gospodarsku vrijednost


2.1. Definirati

istraživačku

misiju svakog

javnog sveučilišta

i njegove

sastavnice i

svakog javnog

instituta

NVZVO MZOS, AZVO, javna


instituti

U provedbi Drugo tromjesečje

2015. pokretanje

aktivnosti; treće i

četvrto tromjesečje

2015. - prijedlog,

rasprava i definiranje

misije javnih sveučilišta

i instituta; prvo

tromjesečje 2016. - plan

istraživačke preobrazbe

svakog javnog

sveučilišta i društvene

uloge i način djelovanja

svakog javnog instituta.

MZOS:

Provedene aktivnosti za potrebe strategije: Proveden je postupak

reakreditacije javnih znanstvenih instituta u sklopu koje su znanstvene

organizacije dostavile strateške programe znanstvenih istraživanja za razdoblje

od najmanje pet godina u znanstvenom području u kojem znanstvena

organizacija obavlja djelatnost, a koja je temelj za donošenje prijedloga modela

restrukturiranja javnih znanstvenih instituta.

Planirane aktivnosti za provedbu strategije: Povjerenstvo će izraditi prijedlog

modela restrukturiranja javnih znanstvenih instituta te dostaviti Vladi

Republike Hrvatske radi usvajanja.

2.2. Jačati financijsku

i upravljačku

autonomiju te

MZOS MZOS, AZVO, javna


instituti

U provedbi razrada u tijeku; model

dovršiti do ak. g.

2016./2017.; 2015.-

MZOS:

Provedene aktivnosti za potrebe strategije: U zadnjem kvartalu 2014. godine u

okviru OPRLJP raspisan je natječaj za dodjelu sredstava za provođenje projekta

154

unaprijediti

međunarodnu

evaluaciju javnih

sveučilišta i

instituta

2020. - analiza,

rasprava i unaprjeđenje

programskog

financiranja istraživanja

i razvoja

Izgradnje kapaciteta za programsko financiranje visokih učilišta, a projektom bi

se trebali uspostaviti temelji za provođenje cjelovitog programskog

financiranja koje bi trebalo dovesti do optimizacije financiranja visokog


Planirane aktivnosti za provedbu strategije: U prvom kvartalu je 2015. je

potpisan Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za implementaciju projekta,

a u drugom kvartalu 2015. započela je provedba projekta.

2.3. Uspostaviti

sustav evaluacije

istraživača,

istraživanja i

istraživačkih

institucija

NVZVO MZOS, AZVO,

Rektorski zbor,

sveučilišta i

znanstveni instituti


2015. - pokretanje



2015. - prijedlog i

rasprava evaluacijskog

sustava; prvo


donošenje

evaluacijskog sustava;

2016. - izvještaj o

postignućima

istraživačkih institucija

u 2015. sukladno

evaluacijskim

parametrima, analiza,


evaluacijskog sustava;

2017.-2020. - godišnje

izvještavanje o

postignućima

istraživačkih institucija

sukladno evaluacijskim

parametrima.

MZOS:

Provedene aktivnosti za potrebe strategije: Na temelju ZZDVO-a Nacionalno

vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj zaduženo je za

donošenje minimalnih uvjeta radnih obveza za reizbor na znanstvena,

znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, nastavna i stručna radna mjesta.

Planirane aktivnosti za provedbu strategije: Nacionalno vijeće za znanost,

visoko obrazovanje i tehnološki razvoj je na temelju ZZDVO-a bilo dužno

donijeti minimalne uvjete u roku od šest mjeseci od početka rada te se očekuje

da iste donesu do kraja 2015. godine.

2.4. Uvesti

istorazinsko

vrednovanje

(peer review) u

postupke

znanstvenog

izbora i

napredovanja


sveučilišta i



2015. - pokretanje



2015. - prijedlog i

rasprava postupka

istorazinskog

vrednovanja; prvo

MZOS:

Provedene aktivnosti za potrebe strategije: Na temelju ZZDVO-a Nacionalno

vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj je zaduženo za

donošenje uvjeta za izbor u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika u

trajnom zvanju te minimalnih uvjeta radnih obveza za znanstvena, znanstveno-

nastavna i umjetničko-nastavna zvanja.

Planirane aktivnosti za provedbu strategije: Nacionalno vijeće za znanost,

visoko obrazovanje i tehnološki razvoj je na temelju ZZDVO-a bilo dužno

155

sveučilišnih

nastavnika i

istraživača


donošenje postupka

istorazinskog

vrednovanja; 2016.-

2020. - primjena i

praćenje primjene

postupka istorazinskog

vrednovanja.

donijeti uvjete za izbor u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika u trajnom

zvanju u roku od godine dana od početka rada , a minimalne uvjete radnih

obveza u roku od šest mjeseci od početka rada te se očekuje da iste donesu do

kraja 2015. godine

2.5. Osnovati

doktorske škole

na sveučilišnoj

institucijskoj

razini,

međunarodne

združene

doktorske studije

i nacionalne

doktorske studije

s najmanje 80%

istraživačke

sastavnice

Javna

sveučilišta

Rektorski zbor, javna

sveučilišta,


AZVO

U provedbi 2015.-2017. - osnivanje

doktorskih škola,

dinamikom ovisnom o

istraživačkoj

preobrazbi i

pripremljenosti

sveučilišta.

AZVO: Usvojen je dokument Načela i kriteriji reakreditacije poslijediplomskih

sveučilišnih doktorskih studija u RH. Pokrenut je postupak reakreditacije

doktorskih studija u tehničkom, biotehničkom , prirodnom i biomedicinskom

području. AZVO daje podršku sveučilištima u osnivanju doktorskih škola.

MZOS: Provedene aktivnosti za potrebe strategije: Tijekom 2014. godine

završen je postupak tematskog vrednovanja sveučilišnih poslijediplomskih

(doktorskih) studija u RH koji je dokazao da je potrebna temeljita reforma svih

doktorskih studija te je imenovano povjerenstvo čiji je zadatak predložiti

kriterije za ocjenu poslijediplomskih sveučilišnih (doktorskih) studija.

Planirane aktivnosti za provedbu strategije: Ministarstvo radi na izmjenama i

dopunama Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju u

kojem planira detaljnije definirati reakreditaciju sveučilišnih poslijediplomskih

(doktorskih) studija i donošenje kriterija za ocjenu istih.

2.6. Unaprijediti

pripremu i

provedbu

nacionalnih

znanstvenih

projekata da bi

sadržajem i

postignućima

pridonijeli

kvaliteti,

relevantnosti i

racionalnosti

istraživanja te

ostvarenju

strateških ciljeva

HRZZ HRZZ, sveučilišta i



2015. - analiza rezultata

natječaja provedenih u

2013. i 2014., prijedlog,


natječaja; 2016.-2020. -

analiza postignuća

znanstvenih projekata.

MZOS:

Provedene aktivnosti za potrebe strategije: Po završetku evaluacije natječaja

objavljenog 2013. godine HRZZ je izradila kvantitativnu analizu prikupljenih

projektnih prijedloga pozitivno i negativno evaluiranih projekata s obzirom na

prijavljene teme i znanstvena područja u kojem su projekti bili prijavljeni.

Planirane aktivnosti za provedbu strategije: Rezultati analize upotrijebit će se

prilikom planiranja i raspisivanje budućih natječaja za nacionalne kompetitivne

znanstvene projekte.

HRZZ:

HRZZ je u studenom 2013. godine raspisala natječaje za programe Istraživački

projekti i Uspostavni istraživački projekti. Na natječaje je bilo prijavljeno

ukupno 668 projektnih prijedloga, od čega 469 (70,25%) za program

Istraživački projekti, a 199 (29,75%) za program Uspostavni istraživački

projekti. U postupku vrednovanja na natječajnom roku 11-2013 ukupno je 256

stručnjaka (znanstvenika) pozvano za rad u panelu. Poziv je prihvatilo 167

stručnjaka (znanstvenika) koji su podijeljeni u 26 panela unutar 6 znanstvenih

područja. Istorazinsko vrednovanje započelo je koncem prosinca 2013. godine,

a završilo sredinom svibnja 2014. Ured Zaklade kontaktirao je više od 4300

156

znanstvenika s pozivom za sudjelovanjem u recenzentskom postupku, od čega

je poziv prihvatilo 30,6%, odbilo 38,9%, a 30,5% nije odgovorilo na poziv, što

odgovara europskom prosjeku odaziva. U drugi je krug vrednovanja upućeno

ukupno 409 projektnih prijedloga za koje je bilo potrebno osigurati po dvije

recenzije. Temeljem rezultata vrednovanja i preporuka panela za vrednovanje

stalni odbori područja donijeli su preporuke za financiranje za Upravni odbor

koji je donio konačnu odluku o financiranju. Ukupno je za financiranje

prihvaćen 241 projekt, 64 iz prirodnih znanosti, 47 iz tehničkih, 40 iz

humanističkih, 37 iz društvenih, 33 iz biomedicine i zdravstva te 20 iz

biotehničkih znanosti.

Novi natječajni ciklus za Istraživačke i Uspostavne istraživačke projekte

raspisan je u srpnju 2014. godine te zaključen sredinom rujna. Prijavljeno je

414 projektnih prijedloga, od čega je 220 upućeno u drugi krug vrednovanja.

Temeljem rezultata vrednovanja i preporuka panela za vrednovanje stalni

odbori područja donijeli su preporuke za financiranje za Upravni odbor koji je

donio konačnu odluku o financiranju. Ukupno je za financiranje prihvaćeno 190

projekata, 59 iz prirodnih znanosti, 29 iz tehničkih, 18 iz humanističkih, 26 iz

društvenih, 41 iz biomedicine i zdravstva te 17 iz biotehničkih znanosti.

Dana 1. travnja 2016. godine otvoriti će se natječaj za „Program poticanja

istraživačkih i razvojnih aktivnosti u području klimatskih promjena“ u

vrijednosti od 17 milijuna kuna. Vlada Republike Hrvatske na svojoj 264.

sjednici održanoj 5. studenog 2015. godine donijela je odluku o donošenju

Programa poticanja istraživačkih i razvojnih aktivnosti u području klimatskih

promjena za razdoblje od 2015. do 2016. godine. Sredstva za provedbu ovog

Programa, temeljem Plana korištenja financijskih sredstava dobivenih od

prodaje emisijskih jedinica putem dražbi u Republici Hrvatskoj za razdoblje od

2014. do 2016. godine osigurava Fond za zaštitu okoliša i energetsku

učinkovitost, a implementira ga Hrvatska zaklada za znanost.

2.7. Uspostaviti

nacionalne

znanstvene

centre izvrsnosti

koji okupljaju

istraživače i

istraživačke

resurse i

povezuju ih s

europskima

NVZVO MZOS, AZVO,

sveučilišta i


putem prijedloga

projekata za centre

izvrsnosti za fondove

EU-a

U provedbi Prvo i drugo


uspostaviti model

nacionalnog

znanstvenog centra

izvrsnosti sukladan

Strategiji; treće i četvrto


natječaj za nacionalne

znanstvene centre

MZOS:

Provedene aktivnosti za potrebe strategije: Nacionalno vijeće za znanost je

tijekom 2013. godine usvojilo kriterije za osnivanje Znanstvenih centara

izvrsnosti (ZCI) te su prvi znanstveni centri izvrsnosti proglašeni u studenom

2014. godine. U travnju 2015. objavljen je javni poziv za dostavu projektnih

prijedloga za osnivanje novih znanstvenih centara izvrsnosti u Republici

Hrvatskoj.

Planirane aktivnosti za provedbu strategije: U tijeku je postupak evaluacije

pristiglih projektnih prijedloga na javni poziv, a osnivanje novih ZCI očekuje se

do kraja 2015. godine.

157

izvrsnosti U tijeku je priprema natječaja za financiranje aktivnosti znanstvenih centara

izvrsnosti u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-

2020.“

3. Okružje koje omogućuje i potiče interakcijske i transferne mehanizme suradnje istraživačke zajednice s inovativnim gospodarstvom i

društvenim djelatnostima


3.1. Jačati suradnju

javnih sveučilišta

i javnih instituta

s poslovnim

sektorom i

društvenim

djelatnostima te

uspostaviti

mehanizme

transfera znanja,

tehnologije,

inovacija i

intelektualnog

vlasništva u

gospodarstvo

HGK, HUP,

Vlada RH

HZZ, HAMAG BICRO,

HBOR, HGK, HUP,

NVK, javna


instituti, alumni

udruge


2015. - razrada okružja

poticajnog za suradnju

u hrvatskom trokutu

znanja; treće


definiranje uloge

dionika u provedbi

interakcijskih i

transfernih

mehanizama suradnje;

2016.-2020. - sustavno

praćenje i unaprjeđenje

suradnje u hrvatskom

trokutu znanja

MZOS:

Provedene aktivnosti za potrebe strategije: Tijekom 2013. godine potpisan je

ugovor o dodjeli sredstava za provedbu Drugog projekta tehnologijskog

razvoja, a projekt će se provoditi do 2017. godine.

Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014-2020, je usvojen krajem

2014. godine, sadrži planirane aktivnosti vezane za provođenje ove mjere. S

provođenjem se počinje u 2016. godini

Planirane aktivnosti za provedbu strategije: Tijekom 2015. godine raspisani su

natječaji za financiranje programa Provjera inovativnog koncepta za

poduzetnike.

Programom RAZUM podržava se razvoj malih i srednjih poduzeća koja se

temelje na znanju, a IRCRO potiču se mala i srednja poduzeća na suradnju sa

znanstveno istraživačkim ustanovama.

Program potpore uredima za transfer tehnologije će utjecati na izgradnju

kapaciteta samih ureda za transfer tehnologije te posljedično na povećanje

osnivanja spin off poduzeća.

Planirane aktivnosti i ciljevi natječaja u sklopu OPKK - Uredi za transfer

tehnologije, Znanstveno tehnologijski parkovi, Jačanje kapaciteta za

istraživanje, razvoj i inovacije.

HRZZ:

HRZZ je, također, pokrenula financiranje mladih istraživača te je u svibnju

2014. godine prvi put raspisan natječaj „Projekt razvoja karijera mladih

istraživača – izobrazba novih doktora znanosti“. Time je nakon višegodišnje

pauze omogućen ciljan i planiran ulazak većeg broja mladih istraživača u sustav

znanosti. Na natječaj otvoren u svibnju 2014. godine HRZZ je zaprimila ukupno

192 prijave kandidata za mentora. Kao i kod projektnih prijedloga, najveći broj

prijava zaprimljen je iz prirodnih znanosti, njih 69 (35,94%), zatim slijede

tehničke znanosti s 51 prijavom (26,56%), biomedicina i zdravstvo s 28

(14,58%), biotehničke znanosti sa 16 (8,33%) te društvene i humanističke

znanosti s po 14 prijava (7,29%).

Od 192 prijavljena mentora, njih 146 (76,04%) prijavljeno je s projektima koje

158

financira HRZZ, a 46 (23,96%) s ostalim međunarodnim projektima. Nakon

provedene evaluacije, financiranje i zapošljavanje doktoranada odobreno je za

182 mentora. Najviše odobrenih mentora zaposleno je na sastavnicama

Sveučilišta u Zagrebu. Potom slijede Sveučilište u Rijeci, Splitu, Osijeku i Zadru.

Na znanstvenim institutima zaposleno je ukupno 47 mentora, od čega 28 na

Institutu „Ruđer Bošković“, a na svim ostalim institutima ukupno 19. Jedan je

mentor zaposlen u HAZU. Tijekom rujna i listopada ustanove su provele javne

natječaje za zapošljavanje doktoranada te je većina doktoranada započela s

radom u siječnju 2015. godine.

Novi rok natječaja „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba

novih doktora znanosti“ raspisan je 1. rujna 2015. godine. Zaklada je zaprimila

ukupno 251 prijavu kandidata za mentora. Kao i kod projektnih prijedloga,

najveći broj prijava zaprimljen je iz prirodnih znanosti, njih 86, zatim slijede

tehničke znanosti s 64 prijavom, biomedicina i zdravstvo s 40, društvene s 29,

biotehničke znanosti s 18 te humanističke znanosti s 14 prijava. Najveći broj

zaprimljenih prijava bio je sa Sveučilišta u Zagrebu (49,8%), slijede prijave s

Instituta Ruđer Bošković (17,1%), ostalih javnih instituta (14,3%), Sveučilišta u

Rijeci (8%), Splitu (6,4%) i Osijeku (2,4%) dok na ostale ustanove otpada 2%.

Od 251 prijavljenog kandidata, 212 kandidata prijavljeno je s projektima koje

financira HRZZ, 36 s ostalim međunarodnim projektima te 3 s centra izvrsnosti.

U usporedbi s prošlim natječajnim rokom došlo je do porasta broja prijava za

23,5% što pokazuje kako je riječ o dobro zamišljenom programu za koji raste

interes kandidata. Nažalost, sredstva predviđena Državnim proračunom za

2016. godinu ne idu u istom smjeru stoga je Zaklada u mogućnosti financirati

158 doktoranada (otprilike 60%). Prihvaćeni kandidati su obaviješteni te je u

tijeku selekcijski postupak za odabir doktoranada.

3.2. Jačati suradnju

javnih poduzeća,

komunalnih

društava i

državnih

institucija sa

sveučilištima i

znanstvenim

institutima na

istraživanju i

razvoju vezanom

uz društvene

izazove

Jedinice

lokalne i

područne

samouprave,

Vlada RH

HZZ, HAMAG BICRO,

lokalna i područna

samouprava,

sveučilišta i



2015. - definiranje

uloge javnih poduzeća,

komunalnih društava i

državnih institucija u

istraživanju i razvoju

vezanom uz društvene

izazove; četvrto


pokretanje zajedničkih

istraživačkih projekata

javnih poduzeća i

komunalnih društava

159

sa sveučilištima i

javnim institutima;

2016.-2020. - sustavno

praćenje i unaprjeđenje

suradnje u istraživanju

i razvoju vezanom uz

društvene izazove.

3.3. Jačati mobilnost

istraživačkog

ljudskog

potencijala koja

uključuje

zapošljavanje

studenata te

udvostručiti broj

doktora znanosti

u gospodarstvu

HGK, HUP,

HZZ, Vlada

RH

HZZ, HGK, HUP, NVK,

sveučilišta i


alumni udruge

U provedbi prvo tromjesečje 2015.

- ustanoviti stanje

istraživanja i razvoja u

poslovnom sektoru u

2014.; drugo


uspostavljanje potpore

za zapošljavanje

doktora znanosti u

industriji i

poduzetničke potpore

doktorima znanosti pri

osnivanju inovativnih

poduzeća.

MZOS:

Provedene aktivnosti za potrebe strategije: Ministarstvo je tijekom 2013.

godine potpisalo ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za međunarodni

program stipendiranja i mobilnosti za iskusne istraživače u Hrvatskoj –

NEWFELPRO.

Ministarstvo je još 2007. godine krenulo s programom Fond Jedinstvo uz

pomoć znanja koji je razvio nekoliko jedinstvenih programa suradnje s

hrvatskom i inozemnom znanstvenom zajednicom kojim se potiče mobilnost

naših znanstvenika. U tijeku je natječaj za potporu Preko granice koji je dio

Programa znanstvene suradnje omogućiti izvrsnim hrvatskim znanstvenicima

koji žive i rade u inozemstvu započinjanje i uspostavu znanstvene suradnje s

domaćim i stranim znanstvenicima i stručnjacima koji žive i rade u Hrvatskoj.

Planirane aktivnosti za provedbu strategije: Tijekom 2015. godine HRZZ

planira prijavu na novi natječaj u okviru prestižnog programa Marie

Sklodowska Curie namijenjenog isključivo stipendiranju istraživača – COFUND.

HRZZ:

HRZZ je, također, pokrenula financiranje mladih istraživača te je u svibnju

2014. godine prvi put raspisan natječaj „Projekt razvoja karijera mladih

istraživača – izobrazba novih doktora znanosti“. Time je nakon višegodišnje

pauze omogućen ciljan i planiran ulazak većeg broja mladih istraživača u sustav

znanosti. Na natječaj otvoren u svibnju 2014. godine HRZZ je zaprimila ukupno

192 prijave kandidata za mentora. Kao i kod projektnih prijedloga, najveći broj

prijava zaprimljen je iz prirodnih znanosti, njih 69 (35,94%), zatim slijede

tehničke znanosti s 51 prijavom (26,56%), biomedicina i zdravstvo s 28

(14,58%), biotehničke znanosti sa 16 (8,33%) te društvene i humanističke

znanosti s po 14 prijava (7,29%). Od 192 prijavljena mentora, njih 146

(76,04%) prijavljeno je s projektima koje financira HRZZ, a 46 (23,96%) s

ostalim međunarodnim projektima. Nakon provedene evaluacije, financiranje i

zapošljavanje doktoranada odobreno je za 182 mentora. Najviše odobrenih

mentora zaposleno je na sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu. Potom slijede

Sveučilište u Rijeci, Splitu, Osijeku i Zadru. Na znanstvenim institutima

zaposleno je ukupno 47 mentora, od čega 28 na Institutu „Ruđer Bošković“, a

160

na svim ostalim institutima ukupno 19. Jedan je mentor zaposlen u HAZU.

Tijekom rujna i listopada ustanove su provele javne natječaje za zapošljavanje

doktoranada te je većina doktoranada započela s radom u siječnju 2015.

godine.

Novi rok natječaja „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba

novih doktora znanosti“ raspisan je 1. rujna 2015. godine. Zaklada je zaprimila

ukupno 251 prijavu kandidata za mentora. Kao i kod projektnih prijedloga,

najveći broj prijava zaprimljen je iz prirodnih znanosti, njih 86, zatim slijede

tehničke znanosti s 64 prijavom, biomedicina i zdravstvo s 40, društvene s 29,

biotehničke znanosti s 18 te humanističke znanosti s 14 prijava. Najveći broj

zaprimljenih prijava bio je sa Sveučilišta u Zagrebu (49,8%), slijede prijave s

Instituta Ruđer Bošković (17,1%), ostalih javnih instituta (14,3%), Sveučilišta u

Rijeci (8%), Splitu (6,4%) i Osijeku (2,4%) dok na ostale ustanove otpada 2%.

Od 251 prijavljenog kandidata, 212 kandidata prijavljeno je s projektima koje

financira HRZZ, 36 s ostalim međunarodnim projektima te 3 s centra izvrsnosti.

U usporedbi s prošlim natječajnim rokom došlo je do porasta broja prijava za

23,5% što pokazuje kako je riječ o dobro zamišljenom programu za koji raste

interes kandidata. Nažalost, sredstva predviđena Državnim proračunom za

2016. godinu ne idu u istom smjeru stoga je Zaklada u mogućnosti financirati

158 doktoranada (otprilike 60%). Prihvaćeni kandidati su obaviješteni te je u

tijeku selekcijski postupak za odabir doktoranada.

3.4. Uspostaviti

inovativne sheme

sufinanciranja

doktorskih

studija i

doktoranada, za

jačanje suradnje

s gospodarstvom

i rješavanje

aktualnih

društvenih

izazova

MZOS MZOS, javna

sveučilišta, putem

prijedloga projekta

za fondove EU-a

»Inovativne sheme

sufinanciranja

doktorskih studija za

jačanje suradnje s

gospodarstvom i

rješavanje aktualnih

društvenih izazova«


2015. - koncipirati

natječaj i utvrditi izvore

sredstava; prvo


raspisati natječaje za

ak. g. 2016./2017.;

2017.-2020. - natječaji

za sufinanciranje

doktorskih studija i

doktoranada.

MZOS:

Provedene aktivnosti za potrebe strategije: U fazi programiranja Operativnog

programa Učinkoviti ljudski potenciji 2014-2020 uključene su aktivnosti s

ciljem kreiranja novih programa sufinanciranja doktorskih studija i

doktoranada.

Također tijekom 2014. HRZZ je razvio novi model financiranja doktoranada, te

je u okviru programa u zadnjem kvartalu 2014. raspisan natječaj za

zapošljavanje.

Planirane aktivnosti za provedbu strategije: U tijeku je izrada novog Programa

uspostave karijere izvrsnih mladih znanstvenika koji bi trebala implementirati

HRZZ. Provedba programa se očekuje tijekom 2016. Uvođenjem novog načina

financiranja znanstvene djelatnosti i restrukturiranjem mreže javnih

znanstvenih instituta planirano je jačanje kapaciteta znanstvenih organizacija.

3.5. U okviru klastera

konkurentnosti

poticati

međunarodnu

suradnju i

MINGO MZOS, MINGO,

MINPO, HZZ, HAMAG

BICRO, HGK, HUP,

sveučilišta i


U provedbi Do kraja četvrtog

tromjesečja 2015. -

utvrditi područja

programa Obzor 2020. i

drugih, s potencijalom

MINGO: Klasteri konkurentnosti započeli su sa pripremama zalihe projekata,

prvenstveno orijentiranih i usmjerenih na Operativni program Konkurentnost i

kohezija 2014-2020, Prioritetna os 1. Obzirom na proces usvajanja Strategije

pametne specijalizacije (S3), većina prijedloga projekata je tek u idejnoj fazi te

će se tek kasnije utvrditi prihvatljivost istih sukladno predviđenim natječajima

161

sudjelovanje

hrvatskih

partnera u

međunarodnim

istraživačkim

projektima te

zajednički nastup

sveučilišta,

znanstvenih

instituta i

gospodarstva na

međunarodnim i

domaćim

natječajima

alumni udruge za sudjelovanje

hrvatskih partnera te

zajednički nastup

sveučilišta, znanstvenih

instituta i gospodarstva

te način osiguranja

sredstava pripremu i

prijavu zajedničkih

projekata; četvrto


utvrđivanje

potencijalnih područja

suradnje za 2016.;


2016. - utvrđivanje


suradnje za 2017.;

2017.-2020. -

utvrđivanje godišnjih


suradnje.

koji će biti u nadležnosti 2 ključna tijela za provedbu navedenih aktivnosti

unutar Prioritetne osi 1 OPKK 2014-2020: Ministarstva gospodarstva i

ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

Određeni klasteri započeli su i s aktivnostima Internacionalizacije i povezivanja

sa međunarodnim partnerima (primjer: Klaster pomorske industrije i

potpisana suradnja sa Maritime Technology Cluster - FVG iz Talijanske regije

Friulli Venezia) a u svrhu pripreme i provedbe projekata od zajedničkog

interesa.

Provedba postojeće zalihe projekata ovisit će o pravilima predviđenih natječaja

kroz OPKK 2014-2020, dok će se određeni projekti usmjeravati i prema ostalim

programima tipa H2020, COSME i sl. Ova mjera je Kontinuiranog karaktera i

mora ju se kao takvu podrazumijevati.

3.6. Za društveno

potrebne

komercijalne

djelatnosti koje

ne obavljaju

drugi poslovni

subjekti na

tržištu, ustanove

u sustavu

znanosti i

visokog

obrazovanja

trebaju osnovati

društva s

ograničenom

odgovornošću u

svojem

vlasništvu i

NVZVO MZOS, AZVO, javna


instituti


2016.

162

prenijeti im te

poslove

4. Sveučilišta, veleučilišta i znanstveni instituti uključeni u procese pametne specijalizacije i s njima povezane smjernice tehnološkog razvoja



4.1. Sveučilišta,

veleučilišta i

znanstvene institute

institucijski uključiti

u procese pametne

specijalizacije. U

kriterije vrednovanja

prioritetnih područja

uključiti definiranje i

analizu industrijskih

lanaca vrijednosti i

mreža vrijednosti

MINGO MZOS, MINGO,

MINPO,

sveučilišta,

veleučilišta i

znanstveni

instituti

U provedbi Prvo tromjesečje

2015.

MINGO: Klasteri konkurentnosti, osnovani su po principu „trostruke uzvojnice“ (ENG

Triple Helix) i bili su osnovni institucionalni i oformljeni alati procesa „poduzetničkog

otkrivanja“ koji je osnovna metoda izrade S3 Strategije.

Usvajanjem S3 Strategije sukladno predviđenom Akcijskom planu te odobrenjem iste

od strane EK, potvrda je uspješne uključenosti svih relevantnih partnera (uključujući -

Sveučilišta, veleučilišta i znanstvene institute). Samim time ova mjera je uspješno

implementirana.

Procesi pametne specijalizacije su kontinuirani – to je predviđeni „live“ dokument koji

konstantno treba nadograđivati i utjecati na njega situacijama s terena. Upravo stoga

Klasteri i dalje ostaju kao glavne institucionalne platforme koje će davati inpute

donosiocima politika u pogledu efikasnih ulaganja u istraživanje, tehnološki razvoj i

inovacije.

MZOS: Provedene aktivnosti za potrebe strategije: Izrada Strategije pametne

specijalizacije je u finalnoj fazi te se očekuje da će u rujnu 2015. biti upućena Europskoj

komisiji na konačno odobrenje, a Vlada RH će ju usvojiti do kraja 2015. Nacrt Strategije

odnosno analiza čitavog sustava se izrađuje od 2013. godine, te je u međuvremenu

provedeno četiri kruga partnerskih konzultacija sa predstavnicima visokih učilišta te

znanstvenih instituta i dodatne konzultacije s predstavnicima znanstvene zajednice

vezano uz definiranja prioritetnih područja.

Planirane aktivnosti za provedbu strategije: Izrađen je akcijski plan za provedbu

Strategije, a realizacija većine mjera je planirana u okviru Operativnog programa

Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., tematski cilj 1 Istraživanje, razvoja i inovacije,

ali i kroz mjere financirane kroz državni proračun, zajmove Svjetske banke, Obzora

2020 i brojnih drugih izvora sredstava. Takvi natječaji očekuju se kroz 2016. godinu.

163

4.2. Smjernice

tehnološkog razvoja

izvesti u okviru

procesa pametne

specijalizacije i

definiranja

prioritetnih

gospodarskih

aktivnosti i s njima

povezane

proizvodnje u

Hrvatskoj (2014-

2020)

NVZVO MZOS, MINGO,

MINPO,

sveučilišta,

veleučilišta i

znanstveni

instituti


2016.

5. Nacionalne istraživačke i inovacijske infrastrukture s javnim pristupom, uz uključivanje u europske infrastrukture i povezivanje s njima



5.1. Uspostaviti

transparentan sustav

vrednovanja

prijedloga

infrastrukturnih

projekata, projekata

nabave opreme i

projekata koji

predviđaju uporabu

inozemnih ili

međunarodnih

infrastruktura i

provoditi ga pri

donošenju odluka o

ulaganjima

MZOS MZOS,

sveučilišta i

znanstveni

instituti

U provedbi Prvo

tromjesečje

2015. -

kontinuirano

MZOS:

Provedene aktivnosti za potrebe strategije: Operativni program za regionalnu

konkurentnost 2014-2020 je usvojen krajem 2014. godine.

Tijekom 2015. godine imenovano je Povjerenstvo za infrastrukturu čija je zadaća

planiranje ulaganja u nacionalno i paneuropsku infrastrukturu.

Planirane aktivnosti za provedbu strategije: Temeljem usvojenog OP-a, MZOS planira

objaviti natječaje vezane za financiranje infrastrukture. Takvi natječaji očekuju se kroz

2016. godinu. Svi natječaji vezani za tematski cilj 1 su prolongirani do trenutka

usvajanja strategije pametne specijalizacije. Usvajanje iste očekuje se u IV. kvartalu ove

godine.

5.2. izgraditi naprednu

zajedničku e-

infrastrukturu

hrvatskoga

obrazovnog i

istraživačkog

MZOS Srce, Hrvatska

akademska i

istraživačka

mreža –

CARNet, Institut

Ruđer Bošković,

U provedbi Treće

tromjesečje

2015. - natječaji

za konzultante i

projektante za

projekt

MZOS:

Provedene aktivnosti za potrebe strategije: Došlo je do pomicanja provedbe, zbog

kasnijeg ugovarana stručnjaka za izradu natječajne dokumentacije za projektiranje.

HRZOO je zbog važnosti podignut na rezinu strateškog projekta u okviru OPKK 2014-

2020.

Planirane aktivnosti za provedbu strategije: Raspis natječaja očekuje se u III. kvartalu

164

prostora Sveučilište J. J.

Strossmayera u

Osijeku,

Sveučilište u

Rijeci,

Sveučilište u

Splitu i

Sveučilište u

Zagrebu, putem

prijedloga

projekta za

fondove EU-a

»Hrvatski

znanstveni i

obrazovni

oblak«

Hrvatskog

znanstvenog i

obrazovnog

oblaka

(HRZOO);

Drugo

polugodište

2016. -

projektiranje

svih lokacija -

glavni projekti,

studija

izvodljivosti,

osiguranje

sredstava za

zamjenu i

nadogradnju

postojećih

računalno

spremišnih

sredstava do

izgradnje

HRZOO;

ove godine. Ugovaranje stručnjaka za izradu studije izvedivosti je u tijeku te se očekuje

završetak procesa ugovaranja u IV. kvartalu 2015. godine

SRCE:

(1) Projekt HR-ZOO: Na indikativnoj listi MZOS za financiranje iz ERDF 2014-2020.

Provode se pripremne radnje za prijavu projekta.

Završen je drugi krug natječaja za odabir konzultanata za izradu studije izvodljivosti za

projekt HR-ZOO, u tijeku je potpisivanje ugovora, a početak njihovog rada očekuje se 4.

travnja 2016. S druge strane natječaj za odabir projektanata za izradu projekata

uređenja i opremanja sjedišta odvija se izuzetno sporo, u ovom trenutku je postupak

zaustavljen zbog navodno premalog broja prijavljenih.

NAPOMENA: opet ukazujemo na potpuno neprihvatljivo, značajno kašnjenje u

provedbi pripremnih radnji (na što Srce nema nikakvog utjecaja) - linija financiranja

pripremne dokumentacije putem kredita Svjetske banke opterećena je velikom

birokracijom i stalnim zastojima, što je dovolo do toga da niti četiri godine nakon

prezentacije ideje projekta nismo nadomak potrebne dokumentacije za pripremu

projekta. Smatramo to velikim problemom ovog strateškog projekta.

(2) Zajedničke infrastrukture za napredno računanje (CRO NGI i klaster Isabella)

stagniraju i u lošem su stanju zbog nedostatka sredstava potrebnih za razvoj do

uspostave HR-ZOO (očekivano tek krajem 2017. ili tijekom 2018.) Unatoč zahtjevu

Savjeta CRO NGI u proračunu za 2016. nisu odobrena nikakva sredstva za CRO NGI ili

Isabellu, nedostaju sredstva za članarinu u EGI.eu infrastrukturi.

(3) Krajem 2015. godine uspostavljena je sekundarna lokacija Srca u kampusu

Borongaj što će tijekom 2016. rezultirati značajnim povećanjem pouzdanosti

funkcioniranja Srca kao središta e-infrastrukture. Planira se i nadogradnja računalnih i

spremišnih resursa.

(4) Nastavak aktivnosti kojima se unapređuje AAI@EduHr - zajednička autentikacijska

i autorizacijska infrastruktura u sustavu znanosti obrazovanja.

5.3. Uspostaviti sustav

otvorenog pristupa

postojećim i novim

javnim istraživačkim

infrastrukturama i

opremi nabavljenoj

sredstvima javnog

financiranja

MZOS, NVZVO Putem

prijedloga

projekta za

fondove EU-a

»Projekt

sustava

otvorenog

pristupa

istraživačkim

infrastrukturam

a i rezultatima

javno


tromjesečje

2015. -

priprema

projekta

sustava

otvorenog

pristupa

istraživačkim

infrastrukturam

a i rezultatima

javno

MZOS:

Provedene aktivnosti za potrebe strategije: U tijeku je izrada projektne (natječajne)

dokumentacije za projekt „Znanstvenog i tehnologijskog predviđanja“ koji u okviru

prve komponente planira uspostava integriranog sustava informacija o hrvatskoj

znanstvenoj djelatnosti (CroRIS).

U okviru OPKK 2014-2020 kao jedan od kriterija odabira projekta jest postojanje

otvorenog pristupa planiranoj infrastrukturi.

Planirane aktivnosti za provedbu strategije: Nastavno, tijekom 2016. godine planirana

je izrada projektne dokumentacije za projekt „Nacionalna znanstvena bibliografska

baza“ (tzv. CroPUB) koji bi se trebao nadovezati na prethodno započeti projekt

„Znanstvenog i tehnologijskog predviđanja“ na način da u CroRIS sustav integrira

dodatne module te osigura trajno i pouzdano čuvanje i pristup rezultatima istraživanja.

165

financiranih

istraživanja«

(Prijedlog za

nositelja

projekta: Srce i

suradničke

institucije,

uključujući

NSK)

financiranih

istraživanja;

SRCE:

(1) Projekt Dabar: projekt pokrenut na inicijativu Srca, uz sudjelovanje većeg broja

ustanova iz sustava ZiVO. Dabar omogućava jednostavnu uspostavu digitalnih

repozitorija ustanova u sustavu ZiVO, kao i tematskih repozitorija. U produkciji od

kolovoza 2015. Trenutno omogućava pohranu završnih i diplomski radova studenata, a

u suradnji s NSK pred pokretanjem je i Nacionalni repozitorij završnih i diplomskih

radova (ZIR) koji se oslanja na Dabar. Do kraja 2015. omogućit će se i pohrana

doktorskih disertacija te (u suradnji s NSK) pokrenuti Nacionalni portal doktorskih

disertacija. Daljnji planovi obuhvaćaju proširivanje Dabra dodatnim digitalnim

objektima prema iskazanim potrebama ustanova u sustavu ZiVO.

(2) Nastavlja se razvoj sustava HRČAK - portala znanstvenih časopisa RH i sustava ARA

- agregator hrvatskih repozitorija i arhiva s otvorenim pristupom. Hrčak je usklađen sa

zadnjom aktualnom inačicom smjernica OpenAIRE.

5.3. (3) Za sada nema inicijative ili aktivnosti za pripremu nacionalnog projekta vezanog

uz otvoreni pristup, ali bi uz adekvatnu potporu i na jasni poticaj MZOS takva

inicijativa mogla nastati u zajednici okupljenoj oko Dabra i Hrčka, koji uz sustav CroRIS

mogu biti okosnica takvog projekta.

5.4. Uspostaviti sustav i

osigurati

kompetitivne

mehanizme za

opremanje

postojećih i novih

laboratorija,

samostalnih ili u

okviru centara

izvrsnosti, temeljem

transparentne

evaluacije

primjenom kriterija

iz Mjere 5.1.

MZOS Javna

sveučilišta i

javni instituti,

putem

prijedloga

projekata za

fondove EU-a


tromjesečje

2015. -

kontinuirano

MZOS:

Provedene aktivnosti za potrebe strategije: Operativni program konkurentnost i

kohezija 2014-2020 je usvojen krajem 2014. godine u okviru kojeg su predviđene

mjere za infrastrukturna ulaganja i nabavu opreme kroz različite sheme za dodjelu

bespovratnih sredstava. Izrađen je prijedlog kriterija odabira koji će se primjenjivati

na te sheme no potvrda kriterija se očekuje u trećem tromjesečju ove godine kada je

najavljena sjednica Odbora za praćenje OPKK 2014.-2020.

Planirane aktivnosti za provedbu strategije: Temeljem usvojenog OP MZOS planira

objaviti natječaje vezane za financiranje projekata centara izvrsnosti, a raspis prvog

natječaj za ZCI očekuju se u IV. tromjesečju 2015. Svi natječaji vezani za tematski cilj 1

su prolongirani do trenutka usvajanja strategije pametne specijalizacije. Usvajanje iste

očekuje se u IV. kvartalu 2015. godine.

166

6. Rast ulaganja u istraživanje i razvoj unapređenjem sustava javnog financiranja te poticanjem ulaganja poslovnog i društvenog sektora u

istraživanje i razvoj



6.1. Ostvariti porast

ulaganja u


od 1,4% BDP, od

čega 0,7% putem

državnog/javnog

financiranja

Vlada RH Vlada RH U provedbi Drugo

tromjesečje

2015. - početne

aktivnosti

vezane uz

refokusiranje

izdataka prema

istraživanju i

razvoju te

malim i

srednjim

poduzećima;

treće

tromjesečje

2015. - mjere za

jačanje

financiranja

istraživanja i

razvoja u

poslovnom

sektoru; 2015.-

2020. -

usmjeravanje

sredstava iz

nacionalnih i

međunarodnih

izvora u

istraživanje i

razvoj

MZOS:

Provedene aktivnosti za potrebe strategije: Nacionalni program reformi RH za 2015.

godinu, koji se izrađuje u okviru Europskog semestra, navodi cilj od 1,4% bruto

domaćih izdataka za istraživanje i razvoj (GERD), izraženi kao % BDP-a. Prve procjene

Eurostata za 2013. godinu govore o povećanju GERD-a na 0,81% u odnosu na 0,75% u

2012. godini.

Planirane aktivnosti za provedbu strategije: Jačanje nacionalnog inovacijskog sustava i

inovacijskog potencijala gospodarstva ostvarit će se putem provedbe mjera iz

Strategije poticanja inovacija, Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i Strategije

pametne specijalizacije.

Unaprjeđenjem postojećeg fiskalnog okvira za poticanje inovacija i unaprjeđenje

sustava državnih potpora motivirat će se poslovni sektor na povećanje ulaganja u

istraživanje, razvoj i inovacije.

Kako bi se Hrvatska profilirala u apsorpciji EU fondova u sektoru istraživanja i

inovacija, u sklopu STP II stavljen je veliki naglasak na osposobljavanje organizacija

javnoga sektora i poticanje potražnje za tim sredstvima u poslovnoj i znanstvenoj

zajednici.

6.2. Porast i

diversifikacija

proračunskih

izdvajanja za

istraživanje i razvoj,

Vlada RH Sva

ministarstva

U provedbi Drugo

tromjesečje

2015. -

povezano s

mjerom 1.1,

MZOS:

Provedene aktivnosti za potrebe strategije: Započelo se sa aktivnostima vezanim uz

Mjeru 1.1. i Mjeru 6.2.

Ministarstvo je zajedno sa Ministarstvom zaštite okoliša i prirode potaknulo suradnju

Fonda za zaštitu okoliša sa Hrvatskom zakladom za znanost i HAMAG-BICROM s ciljem

167

uz rast proračunskih

izdvajanja MZOS-a te

povećanje udjela

drugih ministarstava

na 30% ukupnih

proračunskih

izdvajanja za


ustanoviti

planirana

izdvajanja za

istraživanje i

razvoj u okviru

proračunskih

stavki svih

ministarstava u

2015.; treće

tromjesečje

2015. -

planiranje

izdvajanja za

istraživanje i

razvoj u okviru

proračunskih

stavki svih

ministarstava

tijekom

pripreme

proračuna za

2016.; 2016.-

2020. - godišnje

planiranje

izdvajanja za

istraživanje i

razvoj u okviru

proračunskih

stavki svih

ministarstava

tijekom

pripreme

proračuna.

povećanja financijskih izdvajanja za istraživanje i razvoj.

Planirane aktivnosti za provedbu strategije: Ministarstvo će tijekom trećeg tromjesečja

pripremiti kratki upitnik s ciljem prikupljanja važnih podataka o izdvajanju za

istraživanje i razvoj te isti proslijediti ostalim ministarstvima te županijama i Gradu

Zagrebu s ciljem prikupljanja podataka potrebnih i za praćenje Mjere 6.2.

6.3. Proračunska

ulaganja u


provoditi sukladno

metodologiji i

udjelima koje

HRZZ, NVZVO,

Vlada RH

Vlada RH, HZZ,

HAMAG BICRO

Planirano Drugo i treće

tromjesečje

2015. -

ustanoviti

metodologiju i

udjele

168

primjenjuje EU u

programskom

okviru Obzor 2020.

proračunskih

ulaganja u

istraživanje i

razvoj za

razdoblje 2015.-

2020.

6.4. Povećati

proračunska

sredstava za

znanstvene

kompetitivne

programe i projekte

na najmanje 0,15%

BDP-a

Vlada RH MZOS Planirano Drugo

tromjesečje

2015. - analiza

iznosa i

usmjeravanja

proračunskih

sredstava za

znanstvene

kompetitivne

programe i

projekte u

2014.; treće

tromjesečje

2015. - plan

povećanja

proračunskih

sredstava za

znanstvene

kompetitivne

programe i

projekte u

razdoblju

2016.-2020.

MZOS:

Planirane aktivnosti za provedbu strategije: U okviru proračunskih limita za Smjernice

ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2016.-2018. Ministarstvo je planiralo

povećanje proračunskih izdvajanja za znanstvene kompetitivne programe i projekte

financirane preko Hrvatske zaklade za znanost sa 79. mil. kuna iz 2015. godine, na 150.

mil. kuna u 2016., 200 mil. kuna u 2017. te 250. mil. kuna u 2018. godini.

6.5. Pospješiti ulaganje

inovativnoga

gospodarstva u

istraživanje, razvoj i

inovacije,

uključujući

zajedničke

istraživačke

projekte s javnim

sveučilištima i

Vlada RH HZZ, HAMAG

BICRO

U provedbi Drugo

tromjesečje

2015. - analiza

potpora i

poticaja za

istraživanje,

razvoj i

inovacije u

gospodarstvu,

posebice

MZOS:

Provedene aktivnosti za potrebe strategije: Mjera potpore za istraživačko-razvojne

projekte koju je Ministarstvo koordiniralo temeljem Zakona o znanstvenoj djelatnosti i

visokom obrazovanju od 2007. godine, prestala se provoditi sukladno Ugovoru o

pristupanju Hrvatske Europskoj uniji s 31. prosincem 2014. godine. To je bila jedna od

mjera koja je obuhvaćena analizom koju su krajem 2014. godine proveli stručnjaci

Instituta za javne financije, odnosno Povjerenstva za analizu poreznih rashoda Vlade

RH.

Planirane aktivnosti za provedbu strategije: Do kraja 2015. godine na snagu bi trebao

stupiti novi program državne potpore za istraživačko-razvojne projekte za razdoblje

169

institutima industriji i

njihovih

učinaka; treće

tromjesečje

2015. - plan

unaprjeđenja

sustava potpora

i poticaja za

istraživanje,

razvoj i

inovacije u

gospodarstvu,

posebice

industriji

do 2020. godine, koji će biti usklađen s regulativom Europske unije odnosno Uredbom

o općem skupnom izuzeću. Novi program predviđa sustavni monitoring i evaluaciju

programa, na razini pojedinih projekata, te ukupnog doprinosa mjere povećanju

ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj.

HRZZ:

U prosincu 2014. godine otvoren je natječaj „Partnerstvo u istraživanjima“ kojim se

nastoje privući dodatna izvanproračunska ulaganja u znanstvena istraživanja. Program

Partnerstvo u istraživanjima podržava zajednička istraživanja između javnih

sveučilišta ili javnih znanstvenih instituta i izvanproračunskih izvora financiranja iz

zemlje i inozemstva (privatne tvrtke, jedinice lokalne uprave i samouprave, inozemne

zaklade i agencije koje financiraju istraživanja, inozemne znanstvene organizacije).

Ukupno je zaprimljeno 6 projektnih prijedloga. Temeljem rezultata vrednovanja i

preporuka panela za vrednovanje, stalni odbori područja donijeli su preporuke za

financiranje za Upravni odbor koji je donio konačnu odluku o financiranju dva

projekta, iz tehničkog i biotehničkog područja.

6.5. Novi rok natječaja „Partnerstvo u istraživanjima“ otvoren je 1. prosinca 2015. godine s

rokom prijave 29. veljače 2016. godine. Zaprimljeno je 8 prijava, od toga po 3 iz

područja tehničkih znanosti i biomedicine te 2 iz područja društvenih znanosti.

Vrednovanje prijava je u tijeku. Krajem 2016. godine planira se još jedan rok natječaja

"Partnerstvo u istraživanju".

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, u ime Vlade Republike Hrvatske,

pokrenulo je 2007. godine program Fond „Jedinstvo uz pomoć znanja“ (Unity through

Knowledge Fund - UKF). Fond je bio poduprt zajmom Svjetske banke u okviru

Hrvatskog projekta tehnologijskog razvoja (STP I). HRZZ je preuzela provedbu

programa Fonda u veljači 2014. potpisivanjem Sporazuma o prijenosu provedbe

programa Fond „Jedinstvo uz pomoć znanja“. U 2014. godini Tajništvo Fonda pratilo je

provedbu 18 projekata ugovorenih u 2013. godini za potporu „Preko granice“ iz

Programa znanstvene suradnje te za potporu „Istraživanje u akademiji i gospodarstvu“

iz Programa Mladi znanstvenici i stručnjaci (ugovorenih u vrijednosti 22,1 milijuna

kuna). Početkom ožujka 2015. godine ponovo je otvoren natječaj za potporu „Preko

granice“ u sklopu Programa znanstvene suradnje. Cilj programa "Znanstvena suradnja"

je privući perspektivna znanstvena istraživanja u hrvatske tvrtke i institucije zajedno s

njihovim međunarodnim ili privatnim financiranjem, pripadajućim znanjem,

tehnologijom i potencijalnim znanstvenim rezultatima. Natječaj je zatvoren u lipnju

2015. godine. Evaluacijski postupak uključivao mišljenja tri recenzenta iz inozemstva

(ukupno više od 170 recenzenata) – vrhunskih svjetskih stručnjaka za prijavljeno

znanstveno područje.

6.5. Zbog velikog broja izuzetno kvalitetnih prijava i ograničenih financijskih sredstava

Fonda, prag za konačnu ocjenu postavljen je na visokih 4,2. Stoga je u konačnici samo 9

170

prijava (2 iz područja tehničkih znanosti, 1 iz biomedicine, 1 iz biotehničkih i 5 iz

prirodnih znanosti) koje su dobile vrlo visoke ocjene recenzenata kao i Povjerenstva za

upravljanje uzeto u obzir za financiranje. Ugovori u vrijednosti od 13, 7 milijuna kuna

potpisani su sredinom prosinca 2015. godine.

Natječaj „AbbVie-HRZZ nagrada za izvrsne mlade znanstvenike u polju farmacije“

raspisan je temeljem Ugovora o donaciji sklopljenog između Hrvatske zaklade za

znanost i farmaceutske tvrtke AbbVie u iznosu od 50.000,00 kuna. Prvi puta natječaj

objavljen je 2013. godine te je ovo drugi rok natječaja. Nagrada je namijenjena

izvrsnim mladim znanstvenicima za provođenje istraživanja kojima se razvijaju

inovacije u polju farmacije s ciljem poticanje razvoja inovacija te daljnje suradnje

između industrije i privatnog sektora i javnih znanstvenih ustanova u polju farmacije.

Natječaj je objavljen 15. lipnja2015. godine, a financira se jedno istraživanja u trajanju

od 12 mjeseci.

6.6. Stimulirati ulaganja

poslovnog sektora u

Hrvatsku zakladu za

znanost te osnivanje

i financijsko jačanje

privatnih zaklada

mjerama koje su se

pokazale

djelotvornima u

zemljama EU-a

Vlada RH MFIN, MZOS,

MINGO, MINPO

Planirano Prvo

polugodište

2016.

171

4.5. SMJERNICE ZA PROVEDBU STRATEGIJE

1. Osigurati provedbeni okvir za ostvarivanje strategije


1.1. Osnovati Posebno stručno

povjerenstvo pri Uredu

predsjednika Vlade RH za

provedbu Strategije

obrazovanja, znanosti i

tehnologije i koordinaciju

strategija i djelovanja na

području obrazovanja i

znanosti

Vlada RH Vlada RH Završeno 2014. Vlada RH je na 190. sjednici održanoj 6. studenoga 2014. godine, donijela

Odluku kojom se osniva Posebno stručno povjerenstvo za provedbu

Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i koordinaciju strategija i

djelovanja na području obrazovanja i znanosti. Povjerenstvo je imenovano

na mandat od četiri godine i sastoji se od predsjednika i osam članova, koje

imenuje predsjednik Vlade Republike Hrvatske.

Predsjednik Posebnog stručnog povjerenstva je prof. dr. sc. Neven Budak, a

ostali članovi su: dr. sc. Petar Bezinović, prof. dr. sc. Vladimir Mrša, dr. sc.

Teo Matković, prof. dr. sc. Ignac Lovrek, prof. dr. sc. Feđa Vukić, prof. dr. sc.

Tomislav Filetin, dip. ing. Tihomir Tomčić i Eli Pijaca Plavšić. Povjerenstvu

je pridružena mr. sc. Ana Tecilazić Goršić kao predstavnica MZOS-a.

Povjerenstvo je izradilo Akcijski plan koji je usvojila Vlada RH u rujnu

2015.

U listopadu 2015. predsjednik Povjerenstva održao je u zgradi Vlade RH

tiskovnu konferenciju na kojoj je izvijestio javnost o dotadašnjem

provođenju mjera Strategije. Godišnji izvještaj Vladi RH nije podnesen zbog

situacije prije i nakon izbora.

U suradnji s MZOS-em dogovoren je način ustroja ekspertne radne skupine

za provođenje kurikularne reforme i stručnih radnih skupina za rad na

pojedinim kurikularnim dokumentima. Ustroj samih skupina prepušten je

Ministarstvu.

1.2. Izraditi analizu potreba

izmjena postojećih

zakonskih i provedbenih

akata u svrhu ostvarivanja

ciljeva Strategije

Posebno

stručno

povjerenstvo

Stručna

skupina za

izradu analize

potreba

izmjena

postojećih

zakonskih i

provedbenih

akata u svrhu

ostvarivanja


2015.

Stručna radna skupina nije imenovana, jer se kasnilo s prihvaćanjem

akcijskog plana, a potom je nastupila tehnička vlada te nije više bilo

moguće započeti s ostvarivanjem ove mjere.

172

ciljeva

Strategije

1.3. Definirati postupke analize

pokazatelja provedbe

Strategije

Posebno

stručno

povjerenstvo

Radna skupina

za definiranje

postupaka

analize

pokazatelja

provedbe

Strategije


2015.

Ova mjera nije ostvarena iz istih razloga kao i mjera 1.2. Međutim, u samom

tekstu Strategije definirani su pokazatelji provedbe koje je ovom mjerom

trebalo samo dodatno razraditi.

2. Poboljšati financiranje obrazovanja i znanosti


2.1. Postupno promijeniti

strukturu izdvajanja za

obrazovanje i znanost tako

da se u ukupnoj masi

smanji udio za osobne

dohotke, a ujedno

povećavati izdvajanje iz

državnog proračuna i BDP-

a

Vlada RH MZOS, MFIN Planirano 2020. Provedba mjere nije započela, jer Državnim proračunom za 2016. nije

predviđeno povećavanje izdvajanja za obrazovanje i znanost iz državnog

proračuna, niti je u ukupnoj masi smanjen udio za osobne dohotke.

2.2. Unaprijediti procese

koordiniranja u

financiranju i nadzoru

trošenja sredstava između

različitih nadležnih

ministarstava, državnih i

lokalnih tijela

Vlada RH Redovita

aktivnost

agencija i

nadležnih

ministarstava


2015. – definiranje

procesa; Nadzor:

trajno

Nije se započelo s provedbom mjere u planiranom roku, jer je u četvrtom

tromjesečju djelovala tehnička vlada.

2.3. Izjednačiti porezni tretman

svih akreditiranih

obrazovnih ustanova

neovisno o njihovom

osnivaču, napose u dijelu

primjene poreza na dobit

Vlada RH MFIN Planirano Četvrto tromjesečje

2015.; kontinuirano

Nije se započelo s provedbom mjere u planiranom roku, jer je u četvrtom

tromjesečju djelovala tehnička vlada.

2.4. Definirati pokazatelje

učinkovitosti provedbe

Posebno

stručno

Nadležne

agencije

U provedbi Četvrto tromjesečje

2015. – definiranje

Mjera je djelomično provedena – imenovana je radna skupina koja je

izradila strateški dokument o obrazovanju odraslih u kojem su definirani

173

ciljeva cjeloživotnog učenja

za potrebe nadzora i

upravljanja financiranjem

povjerenstvo pokazatelja;

kontinuirano

pokazatelji provedbe ciljeva.

3. Poticati znanstveno i stručno izdavaštvo


3.1. Osnovati radnu skupinu za

izradu prijedloga ciljeva,

mjera i nadležnosti vezanih

uz znanstveno i stručno

izdavaštvo

Posebno

stručno

povjerenstvo

MZOS,

Ministarstvo

kulture,

Zajednica

nakladnika i

knjižara pri

HGK


2015.

Mjera je izvršena. Povjerenstvo je imenovalo radnu skupinu u kojoj su bili

predstavnici MZOS-a, Ministarstva kulture i Zajednice nakladnika i knjižara

pri HGK. Radna skupina je izradila Prijedlog ciljeva, mjera i nadležnosti

vezanih uz znanstveno i stručno izdavaštvo knjiga i časopisa. Prijedlog je

dostavljen MZOS-u u veljači 2016.

Članovi radne skupine su bili: predsjednica Simona Goldstein, Anita Šikić,

Krunoslav Matešić, Matilda Bulić, Damir Agičić, pomoćnik ministra za

znanost Ivan Pejić i pomoćnik ministra kulture Vladimir Stojsavljević, te

Neven Budak.

4. Povećanje dostupnosti znanstvenih informacija u javnosti, povećanje razine informiranosti opće javnosti i podizanje javnog utjecaja znanosti

u javnosti


4.1. Izgraditi sustav za

medijsko praćenje odgoja,

obrazovanja i znanosti

HND, MZOS MZOS U provedbi Četvrto tromjesečje

2015.

Mjera je djelomično izvršena. Postignut je dogovor s Hrvatskom

radiotelevizijom o praćenju provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i

tehnologije. Emisija „Društvena mreža“ na Prvom programu HTV-a redovito

četvrtkom prati provođenje Strategije.

4.2. Pokrenuti edukaciju

novinara i znanstvenika za

medijsko posredovanja

znanosti

HND, MK,

MZOS,

Ustanove za

obrazovanje

odraslih,

Visoka učilišta

MZOS, dionici

sustava

znanosti, HRT,

Hina


2016.

Dosad se mjera nije započela provoditi. MZOS bi trebao započeti s

koordinacijom provedbe što prije.

174

5. Osigurati druge preduvjete za provedbu strategije



5.1. Osigurati jednake financijske preduvjete rada svih javnih odgojno-obrazovnih ustanova

Vlada RH MZOS, MFIN, jedinice lokalne samouprave

Planirano 2016.

5.2. Osigurati jednak pristup informacijsko-komunikacijskim tehnologijama svim ustanovama u odgoju, obrazovanju i znanosti

Vlada RH MZOS, MPPI, CARNet i HAKOM

Planirano 2018. Sve lokacije ustanova članica CARNeta povezuju se na računalno-komunikacijsku mrežu CARNet putem koje imaju mogućnost korištenja svih CARNetovih usluga uključujući i pristup Internetu.

5.3. Osigurati pravodobno, redovito, objektivno i kvalitetno informiranje javnosti o ciljevima i provedbi Strategije te odgoju, obrazovanju i istraživanjima općenito; povremeno organiziranje javnih rasprava o ostvarivanju Strategije

Posebno stručno povjerenstvo

MZOS U provedbi Drugo tromjesečje 2015. - trajno

Ostvarivanje ove mjere je započelo pravodobno i ostvaruje se trenutno kroz stručnu raspravu o cjelovitoj kurikularnoj reformi te preko mrežne stranice novebojeznanja.hr na kojoj se može naći cjeloviti tekst Strategije i podatke o stanju provedbe pojedinih mjera, kao i vijesti o djelatnostima različitih dionika odgojno-obrazovnog i znanstvenog sustava na provedbi mjera Strategije. Stranica omogućuje i postavljanje pitanja stručnjacima za pojedine dijelove Strategije.

6. Projektnim planiranjem izraditi akcijske planove za provedbu strategije



6.1. Organizirati projekte za izradu

akcijskih planova za provedbu

pojedinih složenih mjera

Posebno

stručno

povjerenstvo

Stručni timovi U provedbi 2015. – 2017. Povjerenstvo je MZOS-u predložilo imenovanje radne skupine za izradu

plana provedbe licenciranja ravnatelja. Radna skupina je pred završetkom

projekta.

Povjerenstvo je imenovalo i radnu skupinu za izradu standarda zanimanja

učitelja. Radna skupina je završila projekt.

Povjerenstvo je imenovalo ekspertnu skupinu za razradu dijela Strategije

koji se odnosi na obrazovanje odraslih. Dokument je dovršen u siječnju

2016.

175

7. Integrirati politike cjeloživotnog učenja i obrazovanja s ciljevima osobnog, društvenog, gospodarskog, regionalnog i kulturnog razvoja te s

politikama zapošljavanja i socijalnom skrbi



7.1. 7.1. Projektirati i uspostaviti

Javni registar ljudskih

potencijala i povezati baze

podataka zaposlenih,

nezaposlenih i polaznika

formalnih obrazovnih

programa

MRMS, MZOS,

Tijela državne i

javne uprave

Nadležna

ministarstva i

HZZ, agencije za

obrazovanje

U provedbi Drugo

polugodište

2016.

U studenom 2015. godine potpisan je Sporazum o poslovnoj suradnji za

razmjenu podataka između Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta,

Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Hrvatskoga zavoda za

zapošljavanje i Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje. Svrha

Sporazuma je razmjena podataka koja će omogućiti identifikaciju broja i

strukture osoba u dobnoj skupini od 15 do 30 godina života koje nisu u

obrazovanju, zaposlenju ili osposobljavanju (eng. NEET – Not in Education,

Employment or Training), radi kreiranja i provedbe smjernica i mjera

usmjerenih k ponovnom uključivanju identificiranih osoba u obrazovanje ili

na tržište rada. Na temelju identifikacije mladih neaktivnih osoba aktivnosti

će biti usmjerene na kontaktiranje neaktivnih mladih osoba s ciljem

uključivanja na tržište rada.

7.2. 7.2. Uspostaviti sustav praćenja

i vrednovanja integriranih

politika razvoja, obrazovanja i

zapošljavanja s obzirom na

postavljene ciljeve

NVRLJP Ministarstva

nadležna za

provedbu HKO-a

U provedbi Četvrto

tromjesečje

2015. - trajno

NVRLJP se u obliku preporuka i zaključaka uključilo u praćenje i

vrednovanje politika u svojoj nadležnosti (Zaključak o sudjelovanju RH u

PIAAC III, Preporuke o sektorski usmjerenom pristupu u definiranju kvota

u srednjoškolskom i visokoškolskom obrazovanju, Preporuka MZOS-u o

hitnom usklađivanju Pravilnika o sadržaju i trajanju programa predškole s

Akcijskim planom Vlade RH za provedbu Nacionalne strategije za

uključivanje Roma za razdoblje 2013.-2015., Preporuke o primjeni

Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira u području visokog obrazovanja,

Preporuke o primjeni Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira u području

obrazovanja odraslih, a pripremilo je i Mišljenje o Nacrtu Programa razvoja

sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja).

NVRLJP prati provedbu HKO-a redovitim izvješćivanjem o uspostavi i radu

sektorskih vijeća na sjednicama NVRLJP-a i prihvaćanjem godišnjeg

Izvješća o koordinaciji sektorskih vijeća. Izravno je uključen u izradu

standarda kvalifikacije za učitelje imenovanjem predstavnika u Ekspertnu

radnu skupinu pokrenutu inicijativom Nacionalnog vijeća za odgoj i

obrazovanje (NVOO-a).

Ekonomski institut je izradio Studiju o projekcijama budućih potreba

tržišta rada koja će biti javno predstavljena na Okruglom stolu u travnju

2016.

7.3. 7.3. Razviti modele i

instrumente za predviđanje

Tijela državne i

javne uprave

Nadležna

ministarstva i

Planirano 2017. - razvoj

modela; 2018.

176

budućih potreba za znanjima,

vještinama i kvalifikacijama u

skladu s razvojnim ciljevima

društva, predvidivim

demografskim te migracijskim

promjenama

Zavodi za

zapošljavanje,

strukovne

udruge i komore,

visoka učilišta

- uspostava.

7.4. 7.4. Izraditi model i

provedbene mehanizme

stjecanja praktičnih znanja i

vještina u radnom okruženju za

kvalifikacije koje pripremaju za

tržište rada

MRMS, MZOS,

Ministarstva

vezana uz

gospodarstvo i

pojedine

sektore

Poslodavci,

obrtnici,

udruženja

poslodavaca,

socijalni

partneri,

agencije,

obrazovne

institucije,

udruge civilnog

društva, javna

uprava

Planirano Prvo

polugodište

2016.

7.5. 7.5. Izraditi model poticanja

deficitarnih zanimanja

Jedinice

lokalne i

područne

samouprave,

MRMS, MZOS,

Ministarstva

vezana uz

gospodarstvo i

pojedine

sektore

Poslodavci,

obrtnici,

udruženja

poslodavaca,

socijalni

partneri,

agencije,

obrazovne

institucije,

udruge civilnog

društva, javna

uprava

Planirano Prvo

polugodište

2016.

Documents

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJEnovebojeznanja.hr/UserDocsImages/Dokumenti za web/Izvješće o... · Drugi je razlog da je prilikom prihvaćanja Strategije u Hrvatskom