Str. 326 - Broj 12 NARODNE NOVINE 31. prosinca 2004

Str. 326 - Broj 12 NARODNE NOVINE

HERCEGBOSANSKEŽUPANIlli

31. prosinca 2004.

213. ODLUKA o davanju suglasnosti na Odlukuo rasporedivanju dobiti ŠGD"Hercegbosanske šume" d.o.o. Kupresostvarene po završnom racunu za 2003.godinu 408

214. ODLUKA o odobravanju kupnje dva stanaUpravi za pitanja branitelja i stradalnikaDomovinskog rata HVO-a Hercegbosanskežupanije 408

215. RJEŠENJE o imenovanju direktoraDirekcije za robne rezerve (SenadDžankovic) .409

216. RJEŠENJE o razrješenju vršitelja dužnostipredstojnika Ureda za zakonodavstvo(Dubravko Kovacevic) .409

217. RJEŠENJE o imenovanju predstojnikaUreda za zakonodavstvo (Jozo Peric) ..... 41O

218. RJEŠENJE o razrješenju vršitelja dužnostidirektora Uprave za šumarstvo (NikolaBabic) 41 O

219. RJEŠENJE o imenovanju direktoraUprave za šumarstvo(Nikola Babic) ..... .411

220. RJEŠENJE o razrješenju direktora Upraveza civilnu zaštitu (Frano Laštro) .411

221. RJEŠENJE o imenovanju direktoraUprave za civilnu zaštitu (Frano Laštro) 411

222. RJEŠENJE o razrješenju vršitelja dužnostiravnatelja Agencije za privatizaciju(Jozo Jakic) .412

223. RJEŠENJE o imenovanju ravnateljaAgencije za privatizaciju (Jozo Jakic) ... .412

224. RJEŠENJE o razrješenju vršitelja dužnostidirektora Uprave za pitanja branitelja istradalnika Domovinskog rata HVO-a(Anto Omazic) 412

225. RJEŠENJE o imenovanju direktoraUprave za pitanja branitelja i stradalnikaDomovinskog rata HVO-a (Anto Omazic)................................................................ 413

226. RJEŠENJE o razrješenju vršitelja dužnostidirektora Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove (Jozo Peric) .413

227. RJEŠENJE o imenovanju direktoraUprave za geodetske i imovinsko-pravneposlove (Katica Tadic) .414

228. RJEŠENJE o razrješenju predsjednika iclanova privremenog Upravnog vijecazavoda za javno zdravstvo Livno .414

229. RJEŠENJE o imenovanju clanovaUpravnog vijeca Zavoda za javno zdravstvoLivno 415

230. RJEŠENJE o razrješenju predsjednika iclanova privremenog Upravnog vijecaDoma zdravlja Livno .415

231. RJEŠENJE o imenovanju clanovaUpravnog vijeca Doma zdravlja Livno .. 415

232. RJEŠENJE o razrješenju clanovaUpravnog vijeca Doma zdravljaTomislavgrad 416

233. RJEŠENJE o razrješenju predsjednika iclanova privremenog Upravnog vijecaDoma zdravlja Drvar 416

234. RJEŠENJE o imenovanju clanovaUpravnog vijeca Doma zdravlja Drvar .. 417

235. RJEŠENJE o razrješenju clanovaUpravnog vijeca Doma zdravljaGlamoc 417

236. RJEŠENJE o imenovanju clanovaUpravnog VIjeCa Doma zdravljaGlamoc 418

237. RJEŠENJE o razrješenju dva clanaprivremenog Upravnog vijeca Županijskebolnice Livno 418

238. ZAKLJUCAK 418

KANTONALNI SUD LIVNO

239. RJEŠENJE o postavljanju za stalnogsudskog vještaka (Dane Brankovic) 419

***

SKUPŠTINA HERCEGBOSANSKEŽUPANIJE

Na temelju clanka 26. stavak e) UstavaHercegbosanske županije ("Narodne novine HBŽ",broj 3/96), clanka 59.stavak 3. Okvirnog zakonao osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni iHercegovini ("Službeni glasnik BiH" broj 18/03 )i clanka 98. Poslovnika SkupštineHercegbosanske županije, SkupštinaHercegbosanske županije na sjednici od30.11.2004. godine donosi

ZAKONO OSNOVNOM ŠKOLSTVU

I. OPCE ODREDBE

Clanak 1.

Ovim Zakonom ureduje se djelatnostosnovnog školstva kao dio jedinstvenog sustavaškolstva Kantona 10 (u daljem tekstu: Kanton), anarocito:

31. prosinca 2004. NARODNE NOVINE

HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE

Str. 327 - Broj 12

financiranje

postupcidrugih

a) osmvanje, orgamzaCIjUškola,

b) upravne strukture školaimenovanja nastavnikazaposlenih,

c) status nastavnika i drugih zaposlenih uškoli, strucni razvoj nadzor radanastavnika,

d) status ucenika ie) druga pitanja vezana za aktivnosti škola.Djelatnost osnovnog školstva od posebnog je

društvenog interesa.Djelatnost osnovnog školstva obuhvaca odgoj

i obvezno školovanje, druge oblike školovanjadjece i mladeži i školovanje odraslih osoba.

1. Svrha obrazovanja

Clanak 2.

Svrha je osnovnog obrazovanja da, krozoptimalni umni, moralni i društveni razvitakpojedinca, sukladno njegovim mogucnostima isposobnostima, doprinese stvaranju društvautemeljenog na vladavini zakona i poštivanjuljudskih prava, te doprinese njegovomekonomskom razvitku koji ce osigurati najboljiživotni standard za sve gradane.

2.0pci ciljevi obrazovanja

Clanak 3.

Opci ciljevi obrazovanja proistjecu IZopceprihvacenih, univerzalnih vrijednostidemokratskog društva, te vlastitih vrijednostisustava utemeljenih na posebnostimanacionalnog, povijesnog, kulturnog i vjerskognaslijeda naroda i nacionalnih manjina koji žive uBosni i Hercegovini.

Opci ciljevi obrazovanja su:a) omogucavanje pristupa znanju kao temelju

za razumijevanje sebe, drugoga i svijeta ukojem se živi;

b) osiguravanje optimalnog razvitka za svakuosobu, ukljucujuci i one s posebnimpotrebama, sukladno njihovom uzrastu,mogucnostima i duševnim i tjelesnimsposobnostima;

c) promidžba poštivanja ljudskih prava itemeljnih sloboda, i priprava svake osobeza život u društvu koje poštuje nacela

demokracije i vladavine zakona;d) razvijanje svijesti o pripadnosti državi

Bosni i Hercegovini, vlastitoj kulturnojsamosvijesti, jeziku i naslijedu, na nacinsukladan civilizacijskim tekovinama,upoznavajuci i uvažavajuci druge idrugacije, poštujuci razlicitosti i njegujucimedusobno razumijevanje, trpeljivost isolidarnost medu svim ljudima, narodima izajednicama u Bosni i Hercegovini isvijetu;

e) osiguranje jednakih mogucnosti zaobrazovanje i mogucnost izbora na svimrazinama obrazovanja, bez obzira na spol,rasu, nacionalnu pripadnost, socijalno ikulturno podrijetlo i status, obiteljskistatus, vjeroispovijed, duševno-tjelesne idruge vlastite osobine;

f) postizanje kvalitetnog obrazovanja zagradane;

g) postizanje standarda znanja koji se mogukomparirati na medusobnoj, odnosnoeuropskoj razini, a koji osiguravajuukljucivanje i nastavak školovanja ueuropskom obrazovnom sustavu;

h) poticanje cjeloživotnog ucenja;i) promidžba ekonomskog razvitka;.j) ukljucivanje u proces europskih

integracija.

Ciljevi i zadace osnovnog školstva ostvarujuse prema utvrdenim nastavnim· planovima iprogramIma.

3. Pravo djeteta na obrazovanje i znacaj

djecjih prava.Clanak 4.

U slucaju da iz bilo kojih razloga. buduugrožena prava djeteta na obrazovanje kojiproizlaze iz: opcih nacela obrazovanja clanka 4.i 5. Okvirnog zakona o osnovnom i srednjemobrazovanju u Bosni i Hercegovini ("Službeniglasnik BiH", broj: 18/03), (u 4aljem tekstu:Okvirni zakon), kantonaine i opcinske institucijedužne su poduzeti sve neophodne mjere u okvirusvoje nadležnosti na ocuvanju prava koje cenajviše koristiti interesu djeteta.

Clanak 5.

Osnovno školovanje traje najmanje osam



31. prosinca 2004.

godina.Osnovno školovanje obvezno je za svu djecu

u pravilu od šest do petnaest godina života.Obvezno osnovno obrazovanje i odgoj je

besplatno za svu djecu što podrazumijeva

postupno osiguravanje uvjeta za slobodan pristupi sudjelovanje ucenika u odgoju i obrazovanju, tepostupno osiguranje pristupa ucenika besplatnimudžbenicima, prirucnicima i drugomdidaktickom materijalu s kojima škola raspolaže.

Dijete u smislu ovog zakona je svaka osobado navršene osamnaeste godine života.

U nastavnim i drugim aktivnostima u školi sene mogu upotrebljavati ili izlagati didakticki idrugi materijali, koji bi se opravdano moglismatrati uvredljivim za jezik, kulturu i religiju

ucenika koji pripadaju bilo kojoj nacionalnoj,etnickoj skupini ili religiji.

Vlada Županije ce osnovati organ za pracenjei primjenu odredbe iz prethodnog stavka u skladusa clankom 10. Okvirnog zakona

Clanak 6.

Osnovno devetogodišnje obrazovanje uosnovnim školama na prostoru Kantona uvodi sesukcesivno od 2004.12005. školske godine poosiguranju uvjeta od strane nadležnih županijskihi opcinskih institucija.

Ucenici koji su zapoceli osnovno obrazovanjepo nastavnom planu i programu osmogodišnjegobrazovanja nastavljaju obrazovanje po tomnastavnom planu i programu.

Clanak 7.

Osnovno školovanje obavljaju osnovne školena temelju nastavnog plana i programa, kojegdonosi Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture išporta Kantona 10 (u daljem tekstu: Ministarstvo)

II. POTREBE I INTERESI DRUŠTVA UOSNOVNOM ŠKOLSTVU

Clanak 8.

Potrebe i interesi društva u osnovnom školstvu

utvrduje se Pedagoškim standardom. Odluku oPedagoškom standardu donosi Vlada Kantona naprijedlog Ministarstva znanosti, prosvjete, kulturei športa.

Pedagoškim standardima i normati vima seureduje:

a) prostor, oprema i nastavna sredstva uškolama,

b) vrijeme za školske, nastavneizvannastavne aktivnosti,

c) ocjenjivanje ucenika,d) udžbenici i drugi didakticki materijali,e) obrazovanje i profesionalne kvalifikacije

nastavnika,f) normativi o opsegu rada (nastavna i radna

norma za sve uposlene u školi), normativio uvjetima rada (broj ucenika u razredu iobrazovnoj skupini u nastavnim iizvannastavnim aktivnostima).

Clanak 9.

Sredstva za ostvarivanje javnih potreba iinteresa društva utvrdenih clankom 8. ovogZakona osiguravaju se proracunom Kantona iproracunima opcina.

U proracunu Kantona osiguravaju se sredstva:za placeza naknada za topli obrok iza naknada za troškove prijevoza ucitelja,strucnih suradnika i drugih radnika, tenjihovo permanentno usavršavanje,za povecane troškove u školovanjudarovitih ucenika, ucenika u umjetnickimprogramima, djece na jeziku naroda koji jeu manjini Kantonu, djece s teškocama urazvoju, te za programe rada vježbaonica ieksperimentalnih osnovnih škola.

U opcinskom proracunu osiguravaju sesredstva:

za sufinanciranje prijevoza ucenika kojistanuju u naseljima udaljenim od školenajmanje 4 kilometra,za amortizaciju i materijalne troškoveosnovnih škola.

Clanak 10.

Sredstva koja se u proracunu Kantonaosiguravaju za financiranje osnovnog školstvarasporeduju se sukladno zakonskim propisima.

Sredstva koja se proracunima opcinaosiguravaju za financiranje osnovnog školstvaizdvajaju se na racun opcine i njima raspolaženadležni opcinski odjel.

Clanak 11.

Opcinsko vijece može utvrditi potrebe iinterese društva u osnovnom školstvu šire od



Str. 329 - Broj 12

potreba utvrdenih kantonalnim pedagoškimstandardom.

Sredstva za provodenje potreba iz stavka 1.ovog clanka osiguravaju se u proracunu opcine.

III. DJELATNOST OSNOVNOG ŠKOLSTVA

1. Položaj, osnivanje i prestanak osnovneškole

Clanak 12.

Osnovnu školu mogu osnovati Kanton iopcina (u daljem tekstu: Osnivac) samostalno ilis drugom pravnom ili fizickom osobom kadaocjeni da za njeno osnivanje postoji javni interesu skladu sa zakonom, a prema usvojenoj mrežiosnovnih škola i programu razvoja djelatnostiosnovnog školstva na svom podrucju.

Osnovne škole mogu osnovati i sve drugedomace i strane pravne i fizicke osobe poduvjetima propisanim ovim Zakonom uzprethodnu suglasnost Ministarstva.

Clanak 13.

Osnovna. škola se upisuje u sudski registarcime stjece pravnu i poslovnu-sposobnost.

Nakon sudskog registriranja osnovna škola.se obvezno upisuje u Registar osnovnih škola,koji se vodi u Ministarstvu.

Osnovna škola ima pravo na pecat sukladnokantonalnim propisima koji ureduju ovu oblast.

Nacin, uvjete i oblik vodenja Registra IZstavka 2. ovog clanka propisuje Ministarstvo.

Clanak 14.

Mrežu osnovnih škola predlaže opcinskoVIjeCe za svoje podrucje, a utvrduje VladaKantona uz priba.vljeno mišljenje Ministarstva.

Odlukom o mreži osnovnih škola utvrduju sesjedišta osnovnih škola, statusna obilježja, naziviškola, mjesta u kojima se izvode programiosnovnog školovanja i upisna podrucja iz kojihsu ucenici dužni pohadati školu.

Clanak 15.

Osnovna škola može se osnovati kada jeprogramom razvoja osnovnog školstva utvrdenapotreba osnivanja osnovne škole.

Akt o osnivanju osnovne škole sadrži odredbepropisane Zakonom o ustanovama i odredbe o:

ostvarivanju nastavnog plana i programa,osiguravanju odgovarajucih prostora,opreme i nastavnih pomagala,osiguravanju odgovarajuceg broja uciteljai strucnih suradnika i

osiguravanju potrebnih financijskihsredstava.

Osnovna škola može zapoceti radom kadaMinistarstvo utvrdi da su ispunjeni uvjeti izstavka 1. i 2. ovog clanka.

Clanak 16.

Osnovna škola pored obavljanja djelatnosti za

koju je osnovana, sudjeluje u organiziranjukulturnog života u mjesnoj zajednici i oblicimarada za ostvarivanje interesa mladih u slobodnomvremenu.

Osnovna škola dužna je suradivati sodgovarajucim službama za profesionalnuorijentaciju i razvIjatI oblik pocetnogprofesionalnog informiranja ucenika.

Clanak 17.

Ucenici se organlZlrajU u razredne odjeleprema potrebi nastave. Broj ucenika 1 razrednihodjela u osnovnoj školi utvrduje se Pedagoškimstandardima i normativima

Clanak 18.

Osnovna škola i njezini podrucni razredniodjeli mogu biti ukinuti.

Akt o ukidanju osnovne škole i njezinihpodrucnih razrednih odjela donosi osnivac nacijemje podrucju sjedište osnovne škole.

Škola se može ukinuti u redovnoj procedurisamo koncem školske godine.

Prijedloge za donošenje akta o ukidanjuosnovne škole predlaže Ministarstvo ili opcinskotijelo uprave nadležno za poslove školstva.

,Ministarstvo ili opcinsko tijelo uprave dužnoje predložiti donošenje akta o ukidanju kadautvrdi:

da ne postoji društvena potreba. zaobavljanje djelatnosti osnovne škole,odnosno njezinih podrucnih razrednih



31. prosinca 2004.

odjela,da osnovna škola, odnosno njezinipodrucni razredni odjeli ne ispunjavajuzadace osnovnog školstva.

Ako osnivac ne donese akt o ukidanju u roku60 dana od dana primitka prijedloga, takav aktmože donijeti Ministarstvo.

Clanak 19.

Ako opcinsko tijelo uprave nadležno zaposlove školstva, prosvjetna inspekcija ili Zavod

za školstvo utvrde da pos~oje nedostaci ilinepravilnosti u radu osnovne škole, naredit ce seda se oni otklone u odredenom roku.

Ako prosvjetna inspekcija ili opcinsko tijelouprave nadležno za poslove školstva utvrde dane postoje uvjeti za rad osnovne škole, odnosnonjezinih podrucnih razrednih odjela, odredit cerok u kojem je škola dužna ispuniti potrebneuvjete.

Ako osnovna škola u odredenom roku ne

ispuni potrebite uvjete prema stavku 2. ovogclanka, Ministarstvo ce zabraniti njezin rad.

Clanak 20.

U slucaju ukidanja ili zabrane rada osnovneškole, osnivac je dužan zatecenim ucenicimaosigurati školovanje u drugoj osnovnoj školisukladno upisnom podrucju.

Status djelatnika škole koja prestaje s radomrješavat ce se sukladno odredbama Zakona oradu i Kolektivnog ugovora.

2. Nastavni plan i program organiziranjenastave

Clanak 21.

Nastavne planove i programe donosiMinistarstvo, na prijedlog Zavoda za školstvo uskladu sa zajednickom jezgrom nastavnihplanova i programa koju izraduje Agencija zanastavne planove i programe sukladno clancima42. 43.i 48. Okvirnog zakona o osnovnom isrednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini.

Pri izradi nastavnih planova i programa Zavodza školstvo ce usko suradivati s Agencijom zanastavne planove i programe (sukladno clanku 48.Okvirnog zakona).

Nastavnim planom utvrduju se: obvezni iizborni predmeti, njihov raspored po razredima,tjedni broj nastavnih sati po predmetima i ukupnitjedni i godišnji broj nastavnih sati iizvannastavne djelatnosti.

Nastavnim programom se utvrduju sadržaji,cilj i zadace obveznih i izbornih predmeta.

Izborni predmeti obvezni su za sve ucenikekoji se za njih opredijele.

Standarde uspjeha ucenika i ocjenjivanjapostignutih rezultata koje ustanovljuje Agencijaza standarde i ocjenjivanje, donosi i sprovodiMinistarstvo u skladu sa clancima 46. i 47.

Okvirnog zakona.

Clanak 22.

Odgoj i školovanje djece u izvanškolskimdjelatnostima sastavni su dio osnovnogškolovanja. Rad ucenika u izvanškolskimdjelatnostima, ako se ostvaruje u sporazumu sškolom, priznaje se ucenicima kao ispunjavanjeobveza u školi.

Clanak 23.

Osnovna škola radi na temelju godišnjegprograma rada.

Godišnjim programom rada utvrduju semjesto, vrijeme, nacin i nositelji njegovaostvarivanja. Godišnji program rada donosiŠkolski odbor, najkasnije do 30. rujna tekuceškolske godine

Clanak 24.

U osnovnim školama na podrucju Kantonaupotrebljavaju se jezici i pisma konstitutivnihnaroda u Bosni i Hercegovini, sukladno UstavuBosne i Hercegovine, Ustavu i nastavnimplanovima i programima u Kantonu.

Ucitelji ce uvažavati i objašnjavati razlike,izmedu tri službena jezika Bosne i Hercegovine,kad god je to od znacaja za predmet koji predaju.

Do kraja treceg razreda osnovnogobrazovanja ucenici ce nauciti oba službenapisma Bosne i Hercegovine.

U školi se ne može vršiti diskriminacijaucenika i ucitelja i drugih zaposlenika zbognjihovih vjerskih, rasnih, nacionalnih, spolnih,ku1turoloških posebnosti kao niti zbog cinjenicešto se koriste bilo kojim službenim jezikom i



Str. 331 - Broj 12

pismom iz stavka 1. ovog clanka.Ministarstvo je dužno po zahtjevima roditelja

ucenika osigurati nastavu iz nacionalne grupepredmeta i nastavu materinskog jezika u skladu sOkvirnim zakonom i Pedagoškim standardima.

Clanak 25.

Državljaninu Bosne i Hercegovine koji se i

izjasni pripadnikom nacionalne manjine, prema'definiciji u Zakonu o zaštiti pripadnikanacionalnih manjina. ("Službeni glasnik BiH",broj: 12/03), bit ce omogucena nastava izmaterinskog jezika.

Ako osoba na koju se primjenjuje stavak (1)želi pohadati nastavu iz svog materinskog jezika,onda ce pri upisu obavijestiti školu da jepripadnik nacionalne manjine, i škola ce toprihvatiti kao cinjenicu bez daljnjih provjera ilidokaza.

Nastava iz materinskog jezika se možeodvijati u razredu, u zasebnom razredu, skupini,ili pojedinacno.

Nastavnik zadužen za ovu nastavu mora

poznavati taj jezik do razine potrebne zapredavanje materinskog jezika uz odgovarajucistandard.

Ministar znanosti, prosvjete, kulture i športaKantona (u daljem tekstu: ministar) je odgovoranza donošenje nastavnog plana i programa zanastavu materinskog jezika odredene nacionalnemanjine, te osiguravanje nastavnog materijala zapotrebe takve nastave, koji mora ukljucitiknjiževnost, povijest, zemljopis i kulturu temanjine. Prilikom donošenja nastavnog plana iprograma i osiguranja nastavnog materijala trebaobaviti razgovor sa zastupnicima date manjine.

Clanak 26.

Škola ce promovirati i štititi vjerska prava islobode, toleranciju i dijalog i omogucit cezakonom priznatim crkvama i vjerskimzajednicama u Bosni i Hercegovini održavanjeredovite nastave vjeronauka u osnovnoj školi uskladu s njihovim ucenjem i tradicijama.

Ucenici pohadaju nastavu vjeronauka u skladusa svojim vjerskim uvjerenjem i vjerskimuvjerenjem svojih roditelja ili skrbnika. Pri upisuucenika u osnovnu školu, roditelji ili skrbnicimogu svoje dijete izuzeti od pohadanja

vjeronauka, poštujuci nacelo slobode savjesti 1vjere.

Škola se brine da ucenici koji ne pohadajusate vjeronauka ni na koji nacin ne budu·dovedeni u nepovoljnu poziciju u odnosu nadruge ucenike nego ce tim ucenicima osiguratinastavnu ili izvannastavnu aktivnost u vrijemenastave vjeronauka .

Za ucenike ciji su roditelji, odnosno starate1jiizabrali vjeronauk, nastava tog vjeronaukapostaje obvezan predmet do kraja osnovnog.obrazovanja, osim ako roditelj ili staratelj napocetku školske godine zatraži prestanakpohadanja nastave vjeronauka.

Škola osigurava da ucenik ne trpi bilo kakvudiskriminaciju na temelju toga što pohadavjeronauk neke odredene vjere, odnosno' natemelju toga što ne pohada niti jedan odmogucih vjeronauka ..

Vjeroucitelj u školi ne može izvoditi nastavuvjeronauka ako mu zakonom priznata crkva ilivjerska zajednica nije izdala ispravu o ovlasti(pismenu ovlast - certifikat) za poucavanjevjeronauka.

Clanak 27.

Inozemni državljanin osoba bezdržavljanstva imaju pravo stjecati naobrazbusukladno ovom Zakonu i važecim propisima,sukladno konvencijama i sporazumima koje jeBosna i Hercegovina zakljucila s drugimzemljama ili medunarodnim organizacijama,kada se može utemeljeno zakljuciti da ce takveosobe u Bosni i Hercegovini boraviti više od trimjeseca.

Clanak 28.

Državljaninu Bosne i Hercegovine koji je dioosnovnog obrazovanja stekao u inozemstvu, teinozemnom državljaninu i apatridu, omogucit cese nastavak obrazovanja na temelju uvjerenja oobrazovanju stecenom u inozemstvu.

Do donošenja novog zakona, nacinpriznavanja inozemnih uvjerenja vršit ce seprema zakonu koji regulira pitanja nostrifikacijei ekvivalencije stranih obrazovnih isprava.

Clanak 29.

Ucenik koji se istice znanjem i sposobnostima



31. prosinca 2004.

ima pravo završiti osnovnu školu u kracemvremenu od propisanog.

U tijeku jedne školske godine ucenik možezavršiti dva razreda.

Uvjete i postupak pod kojima ucenik možezavršiti osnovnu školu u kracem vremenu

propisuje Ministarstvo.

Clanak 30.

~Ucenici mogu stjecati osnovno glazbeno,

plesno i športsko školovanje po posebnimprogramima u osnovnim školama i u posebnimškolama. Posebne programe i uvjete za njihovoizvodenje utvrduje Ministarstvo.

Na osnivanje i pocetak rada posebnih škola zaizvodenje programa, osnovnog glazbenog,plesnog i športskog školovanja, odgovarajuce seprimjenjuje clanak 13. ovog Zakona.

Clanak 31.

Osnovna škola može osnovati ucenicku

zadrugu i ucenicka društva kao oblikizvannastavne djelatnosti ucenika, te organiziratidrugi društveno koristan rad ucenika.

Osnovna škola može stavljati u prometproizvode nastale kao rezultat rada ucenika uucenickoj zadruzi i ucenickom društvu.

Sredstva ostvarena prometom proizvoda iusluga ucenicke zadruge i društva posebno seevidentiraju, a mogu se koristiti iskljucivo za radzadruge i društva.

Clanak 32.

U osnovnoj školi koriste se samo udžbenicikoje odobri Ministarstvo.

Svaka škola može imati školsku knjižnicu.Djelatnost školske knjižnice sastavni je dio

odgojno obrazovnog procesa.

Clanak 33.

Radno vrijeme osnovne škole može bitiorganizirano poludnevno, produljeno ilicjelodnevno u skladu s kriterijima koje utvrdujeMinistarstvo.

Clanak 34.

U osnovnim školama nastava se organizira po

razredima, a neposredno obavlja po razrednimodjelima i odgojno-obrazovnim grupama.

za ucenike od I. do IV. razreda nastava se

organizira kao razredna, a za ucenike od V. doIX. razreda kao predmetna.

Za ucenike razredne nastave predmetnanastava može se organizirati iz stranog jezika iodgojnih podrucja (likovna glazbena i tjelesnakultura).

Clanak 35.

Za ucenike koji imaju teškoce u svladavanjuprograma osnovna škola dužna je organiziratidopunsku nastavu.

Dopunska nastava organizira se na odredenovrijeme dok je takav oblik pomoci ucenicimapotreban.

Clanak 36.

Razredni odjel se formira od ucenika istograzreda, a kombinirani razredni odjel od ucenikaI. do IV. razreda.

U planinskim i drugim manjim sredinama izobjektivnih razloga mogu se organiziratikombinirani razredni odjeli od ucenika od V. IX. razreda. Odluku a tome donosi Ministarstvo

na prijedlog Zavoda za školstvo u svakomkonkretnom slucaju.

U osnovnim školama u planinskimpodrucjima u kojima postoji kombiniranirazredni odjel, nastavu iz pojedinih predmeta utim odjelima mogu izvoditi i ucitelji drugihpredmeta, uz suglasnost Ministarstva.

Clanak 37.

Ucenik razredne nastave može biti opterecens najviše cetiri sata redovne nastave dnevno, aucenik predmetne nastave s najviše pet satiredovne nastave dnevno.

Nastavni sat traje 45 minuta.Pod redovitom nastavom ne smatraju se

izborni predmeti i izvannastavne djelatnosti.Ucenik razredne nastave može biti opterecen

sa svim oblicima rada najviše 25 sati tjedno, aucenik predmetne nastave najviše 30 sati tjedno.

Clanak 38.

Nastava u osnovnoj školi izvodi se u pet


HERCEGBOSANSKEŽUPANIffi

Str. 333 - Broj 12

radnih dana tjedno.Osnovna škola može izvoditi nastavu i u šest

radnih dana tjedno, ako radi u više od dvijesmjene.

Iznimno, ukoliko to izvanredne okolnosti

zahtijevaju, ravnatelj škole može odluciti datrajanje nastavnog sata, dnevne i tjedne nastave

može trajati i krace vrijeme od propisanogodnosno i dulje kako bi se nadoknadilo izgubljenovrijeme nastave.

Suglasnost na odluke po stavcima 2. i 3. ovogclanka daje Ministarstvo.

Clanak 39.

Školska godina pocinje 1. rujna, a završava31. kolovoza sljedece godine.

O postojanju izvanrednih okolnosti kojeutjecu na pocetak i završetak školske godineodlucuje ministar.

Školska godina organizira se po obrazovnimrazdobljima i sadrži 175 nastavnih dana upetodnevnom radnom tjednu, odnosno 210nastavnih dana u šesto dnevnom radnom tjednu.

Tijekom školske godine ucenici imaju pravona zimski, proljetni i ljetni odmor ..

Nastavna godina, odnosno pocetak izavršetak nastave, obrazovna razdoblja, brojradnih dana i odmori ucenika propisuje seposebnim kalendarom, kojega za svaku školskugodinu donosi Ministarstvo, a najkasnije 30 danaprije pocetka školske godine.

Clanak 40.

Osnovna škola može biti vježbaonica za.studente nastavnickih fakulteta i mjestoodržavanja eksperimentalnih programa.

Pobliže odredbe o uvjetima, nacinu rada,kadrovima te mreži vježbaonica ieksperimentalnih programa utvrdujeMinistarstvo na prijedlog nastavnickih fakultetau Kantonu ili izvan Kantona.

Clanak 41.

U prvi razred osnovne škole upisuju se djecakoja do 1. travnja tekuce godine imaju

navršenih šest godina života i traje bez prekidatijekom perioda koji ne može biti kraci od osamgodina.

Prije upisa u prvi razred osnovne škole

obvezno je utvrdivanje psihofizicko stanje djeteta.Psihofizicko stanje djeteta utvrduje Povjerenstvokojeg cine: lijecnik, psiholog-pedagog i ucitelj.

Povjerenstvo iz stavka 2. ovog clankaimenuje osnivac škole za potrebe upisa ucenikasvake školske godine.

Ministarstvo može na inicijativu i~i'uzsuglasnost roditelja, staratelja i usvajatelja (udaljem tekstu: roditelji) i uz konzultacije s drugimstrucnim i nadležnim institucijama, dozvolitijednu godinu ranijeg ili odgodenog pocetkaobveznog obrazovanja, ukoliko je to u najboljeminteresu djeteta.

za ucenike koji upisuju devetogodišnjiprogram osnovnog obrazovanja, dobnu granicuupisa Ministarstvo ce utvrditi posebnim aktom.

Clanak 42.

Roditelji, odnosno staratelji, dužni su u

propisanom roku upisati dijete u osnovnu školu, tebrinuti se da redovito pohada nastavu i obavljadruge školske obveze.

Pri upisu ucenika, opcinska služba za pitanjaobrazovanja treba voditi racuna da se ucenik upišeu onu školu na cijem upisnom podrucju ucenikživi.

Kada ucenik promijeni mjesto stanovanja,škola na cije se upisno podrucje ucenik doselio,dužna je upisati ucenika.

U iznimnim okolnostima, na traženje roditeljaili staratelja, uceniku se može dozvoliti prvi upisili kasniji prelazak u drugu školu koja neobuhvaca upisno podrucje na kojem ucenik živi.Odluku o zahtjevu za promjenom upisa donosiMinistarstvo.

Nakon upisa škola je dužna ucenika unijeti uRegistar i upisati u Maticnu knjigu ucenika.

Uceniku koji prelazi u drugu školu izdaje sesvjedodžba "prijelaznica" temeljem koje novaškola ucenika upisuje u svoj Registar i Maticnuknjigu ucenika.

Osnovna škola dužna je obavijestiti nadležniopcinski odjel o školskim obveznicima koji senisu upisali, odnosno koji redovno ne pohadajuškolu.

U slucaju kad roditelji, odnosno staratelji, neispune obveze iz stavka 1. ovog clanka, ravnateljškole je dužan protiv jednog od njih podnijetiprekršajnu prijavu nadležnom sudu.



31. prosinca 2004.

Clanak 43.

Opcina je dužna osigurati sredstva zasufinanciranje troškova prijevoza ucenika zaudaljenost vecu od 4 kilometra. Za ucenike steškocama u razvoju osigurava se prijevoz bezobzira na udaljenost. Prijevoz ucenika može seorganizirati u sklopu redovitog javnog iliposebno organiziranog prijevoza.

Clanak 44.

Ucenik osnovne škole za vrijeme obvezeškolovanja ne može biti iskljucen iz škole.

Clanak 45.

Ucenici se ocjenjuju iz svakog nastavnogpredmeta i iz vladanja. Ocjene iz nastavnihpredmeta utvrduju se brojcano. Ocjena izvladanja utvrduje se opisno.

Tijekom obrazovnog razdoblja ucenik morabiti ocijenjen iz svakog nastavnog predmetanajmanje dva puta.

Na kraju nastavne godine utvrduje se opciuspjeh ucenika.

U ocjenjivanju uspjeha ucenika sudjeluju:ucitelj, razrednik, razredno vijece i uciteljskovijece.

Nacin ocjenjivanja pracenja ucenikapropisuje Ministarstvo.

Clanak 46.

Ocjena ucenika u pojedinim nastavnimpredmetima utvrduje se kao: odlican (5), vrlodobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan(1). Sve su ocjene osim ocjene nedovoljan (1)prolazne.

Clanak 47.

Uceniku koji je ocijenjen iz svih nastavnihpredmeta utvrduje se opci uspjeh. Opci uspjehutvrduje se kao: odlican, vrlo dobar, dobar,dovoljan i nedovoljan.

Ucenik koji nema negativnih ocjena, postigaoje opci uspjeh:

a) odlican - ako ima srednju ocjenu najmanje4,50,

b) vrlo dobar - ako ima srednju ocjenu od

3,50 do 4,49,

c) dobar - ako ima srednju ocjenu od 2,50 do3,49,dovoljan

d) dovoljan - ako ima srednju ocjenu 2 do2,49.

Srednja ocjena utvrduje se kao aritmetickasredina pozitivnih ocjena iz svakog nastavnogpredmeta. Ucenik ima nedovoljan uspjeh ako imabaremjednu ocjenu nedovoljan (1)

Opci uspjeh ucenika od petog do devetograzreda utvrduje, na prijedlog razrednika,razredno vijece. Opci uspjeh ucenika od prvog docetvrtog razreda utvrduje razredni ucitelj.

Clanak 48.

Ucenici koji na kraju školske godine imajupozitivne ocjene iz svakog nastavnog predmetaprelaze u viši razred.

Clanak 49.

Ucenici završnog razreda koji na krajuškolske godine imaju pozitivne ocjene iz svakognastavnog predmeta završili su s uspjehomosnovnu školu.

Clanak 50.

Iznimno od odredbe clanka 46. ovog Zakona uviši razred mogu prijeci i ucenici od I do IVrazreda. koji na kraju nastavne godine iz najvišejednog nastavnog predmeta imaju ocjenunedovoljan (1).

Ucenik ne može prijeci dva puta u viši razredako ima ocjenu nedovoljan (1) iz istog predmeta.

Odluku o prelasku ucenika u viši razred izstavka 1. ovoga clanka donosi na prijedlograzrednog ucitelja uciteljsko vijece.

Ucenicima koji su prešli u viši razred snedovoljnom ocjenom priznaje se da su završilirazred.

Ucenici od I. do IV. razreda s teškocama u

razvoju ne ponavljaju razred, nego prelaze u viširazred, i nastavljaju sa svladavanjem prilagodenogprograma, a od V. do IX. razreda mogu ponavljatirazred ako nisu, po mišljenju defektologa, drugihstrucnih suradnika i razrednog vijeca, svladaliprilagodeni program ili posebne grupe u okviruredovne škole.



Str. 335 - Broj 12

Clanak 51.

Ucenici predmetne nastave koji na krajunastavne godine imaju ocjenu nedovoljan (1) iznajviše dva nastavna predmeta upucuju se napopravni ispit.

Ucenici koji ne pristupe polaganju popravnogispita ili ne polože popravni ispit ponavljajurazred.

Popravni ispit polaže se pred ispitnimpovjerenstvom krajem kolovoza.

Clanove ispitnog povjerenstva imenujeuciteljsko vijece.

Ucenik završenog razreda koji na krajunastavne godine ima ocjenu nedovoljan (1) izjednog predmeta može polagati popravni ispitnakon proteka 15 dana od dana kada mu jepriopcen opci uspjeh.

Clanak 52.

Ucenik koji iz opravdanih razloga (bolest udužem trajanju i u drugim opravdanimslucajevima) nije mogao redovno pohadatinastavu i biti ocijenjen iz jednog ili više predmetapolaže predmetni ili razredni ispit.

Ucenik iz prethodnog stavka ovog clankapodnosi molbu uciteljskom vijecu koje u svakomkonkretnom slucaju cijeni opravdanost razloganepohadanja redovne nastave i donosi odluku opolaganju predmetnih ili razrednih ispita.

Odluka ucitelj skog vijeca je konacna.Pravilima osnovne škole utvrduje se razlozi,

nacin i vrijeme polaganja predmetnih ilirazrednih ispita iz stavka 1. ovog clanka.

Clanak 53.

Uceniku se kod upisa u osnovnu školu izdajeucenicka knjižica.

U ucenickoj knjižici evidentira se uspjeh utijeku nastave i druga zapažanja o njegovu radu.

Ucenicima razredne nastave u ucenickojknjižici evidentira se i uspjeh na kraju nastavnegodine.

Ucenicima predmetne nastave na krajunastavne godine izdaje se svjedodžba oostvarenom uspjehu. Svjedodžba završnog razredaje javna isprava o završetku osnovne škole.

Svjedodžbe i diplome o završenomobrazovanju, stecene po nastavnom planu i

programu i izdane od verificiranih obrazovnihustanova na podrucju Bosne i Hercegovine imajuisti status kao svjedodžbe i diplome izdane uKantonu.

Vrijeme obrazovanja u odgovarajucemobrazovnom programu u Bosni i Hercegovini,koje nije okoncano dodjelom svjedodžbe ilidiplome, priznaje se, bez uvjetovanja, za daljinastavak i završetak obrazovanja u tom istomprogramu u Kantonu.

Clanak 54.

Roditelj, odnosno staratelj ucenika koji nijezadovoljan ocjenom koju je na kraju nastaveutvrdio razrednik ili razredno vijece, ima pravo uroku. od tri dana pismene obavijesti o uspjehuucenika podnijeti zahtjev uciteljskom vijecu zaponovni ispit pred povjerenstvom.

Ocjena povjerenstva je konacna.Bliže odredbe o ponovnom ispitu ureduju se

statutom.

Clanak 55.

Djeca i mladi sa posebnim obrazovnim.potrebama. stjecu obrazovanje u redovitimškolama i prema programima prilagodenimnjihovim individualnim potrebama. Individualniprogram, prilagoden njihovim mogucnostima isposobnostima, izradit ce se za svakog ucenikauz obvezno odredivanje defektološkog ilogopedskog statusa.

Djeca i mladi s ozbiljnim smetnjama ipoteškocama u razvitku mogu se djelomicno ili ucijelosti obrazovati u posebnim odgoj noobrazovnim ustanovama, u slucajevima kad jenemoguce pružiti odgovarajuce obrazovanje uredovitim školama.

Škole, uvjete i nacin ostvarivanja grupa irazrednih odjela iz stavka 1. ovoga clankautvrduje organ uprave nadležan za posloveškolstva opcine prema kriterijima koje donosiMinistarstvo.

Clanak 56.

Za ucenike kod kojih u tijeku školovanjanastupe teškoce koje onemogucavaju daljnješkolovanje pod redovnim uvjetima provodi sepostupak u skladu s odgovarajucim odredbamaakta iz clanka 53.i 54. ovog Zakona.

Str. 336 - Broj 12

Clanak 57.

NARODNE NOVINE


Clanak 60.

31. prosinca 2004.

za djecu i mladež koja su iz zdravstvenih ilidrugih razloga smještena u organizacijezdravstva ili organizacije socijalne skrbiorganizira se osnovno školovanje premaredovnim ili posebnim uvjetima.

Obrazovni rad s djecom ili mladeži izstavka 1. ovoga clanka obavlja organizacija ukojoj je ucenik smješten ili najbliža osnovnaškola.

za djecu koja zbog kronicnih bolesti ne mogupohadati osnovnu školu odgojno obrazovni radorganizira najbliža škola i provodi ga putemstrucne pomoci koju djetetu pružaju ucitelji istrucni suradnici škole.

Clanak 58.

Ucenici koji se isticu u ucenju i vladanjumogu biti pohvaljeni, odnosno nagradeni.

Zbog neprimjerenog ponašanja uceniku semogu izricati pedagoško-stegovne mjere:opomena, ukor, strogi ukor i premještaj u druguškolu.

Ni u kojem slucaju uceniku osnovne škole sene može izreci mjera iskljucenja iz škole. Uvjete,nacin i postupak pohvaljivanja i nagradivanjaucenika, te izricanje pedagoških mjera ureduješkola statutom.

Protiv izrecenih pedagoških mjera roditelj,odnosno staratelj ucenika, ima pravo žalbe uskladu s opcim aktom škole.

Na mjeru premještaja u drugu školu,roditelj, odnosno staratelj ucenika, možepodnijeti žalbu Ministarstvu. Ministarstvoodluku može izmijeniti ili potvrditi. U slucajukada Ministarstvo potvrdi mjeru premještaja,odredit ce školu u koju se ucenik premješta, a taškola mora primiti ucenika.

Odluka Ministarstva po žalbi je konacna.

IV. ZDRAVSTVENA I SOCIJALNA SKRBUCENIKA

Clanak 59.

Osnovne škole; a posebno ucitelji i strucnisuradnici, dužni su voditi brigu o zdravstvenomstanju ucenika i o tome obavještavati organizacijezdravstva i roditelje odnosno staratelje.

Oblici i nacin ostvarivanja zdravstvene skrbiucenika osnovne škole provode se premapropisima iz zdravstva.

Clanak 61.

Ako ucenik zbog zdravstvenog stanja nemože sudjelovati u odredenoj aktivnosti ili bi tosudjelovanje štetilo njegovu zdravlju, oslobadase privremeno ili trajno sudjelovanja u tojaktivnosti.

Na prijedlog nadležnog tijela zdravstvaodluku o oslobadanju ucenika donosi Uciteljskovijece. Ako je ucenik temeljem stavka 1.osloboden dijela aktivnosti iz nekog nastavnogpredmeta, ocjena iz tog predmeta se donosi natemelju drugih sadržaja tog predmeta, kojihucenik nije osloboden.

Clanak 62.

Osnovne škole mogu organizirati prehranu zaucenike dok borave u školi.

Clanak 63.

Osnovne škole dužne su s tijelima socijalneskrbi pratiti socijalne probleme i pojave koducenika i poduzimati mjere za otklanjanje uzrokai posljedica socijalnih problema i pojava koducenika.

V. UCITELJI I STRUCNI SURADNICI

Clanak 64.

Nastavni rad u osnovnoj školi izvode ucitelji istrucni suradnici koji pored opcih uvjetautvrdenih Zakonom ispunjavaju i posebne uvjete:

1. imaju odgovarajucu strucnu i pedagoškuspremu prema odredbama ovog Zakona idrugih propisa,

2. ispunjavaju zdravstvene uvjete potrebneza izvodenje nastave i

3. imaju položen strucni ispit.

Clanak 65.

Osobama koje su pravomocno osudene za



Str. 337 - Broj 12

Clanak 68.

Clanak 67.

u osnovnoj školi su:defektolog, logoped

kazneno djelo protiv ustavnog ustrojstva,kazneno djelo protiv života i tijela, kazneno djeloprotiv spolne slobode i cudoreda, kazneno djeloprotiv braka, obitelji i mladeži, ili neko drugokazneno djelo koje ih cini nedostojnim zaobavljanje nastavnickog poziva, zabranjuje sestoga da obavljaju nastavnicke poslove, bilo usvojstvu nastavnika ili strucnog suradnika.

Clanak 66.

Nastavu od 1. do IX. razreda. izvode ucitelji.Poslove ucitelja u razrednoj nastavi možeobavljati osoba koja ima odgovarajucu strucnuspremu i ispunjava uvjete iz clanka 64. ovogZakona.

Stupanj i vrstu strucne, odnosno školskespreme ucitelja u osnovnoj školi utvrdujeMinistarstvo.

Strucni suradnici

pedagog, psiholog,knjižnicar.

za strucnog suradnika može biti izabrana.osoba koja ima odgovarajucu visoku ili višustrucnu spremu i ispunjava uvjete iz clanka 64.ovog Zakona.

Ucitelji i strucni suradnici biraju se natemelju javnog natjecaja.

Javni natjecaj raspisuje Školski odbor.Djelatnici iz stavka 1. oVQga clanka mogu

zasnovati radni odnos na odredeno vrijeme i beznatjecaja, pod uvjetom da rad ne traje dulje od 90dana u tijeku godine.

Odluku o zasnivanju radnog odnosa donosiškolski odbor na prijedlog ravnatelja škole.

Clanak 69.

Ucitelji i strucni suradnici bez radnogiskustva zasnivaju radni odnos kao pripravnici.Osnovna škola može osobama bez radnogiskustva omoguciti osposobljavanje i bezzasnivanja radnog odnosa (volonterski rad).

Pripravnicki staž traje najdulje godinu dana,ali ne krace od nastavne godine. Nakon

obavljenog pripravnickog staža pripravnik polažestrucni ispit.

Pripravniku, koji ne položi strucni ispit u rokušest mjeseci od dana kada mu je istekaopripravnicki staž, prestaje radni odnos u toj školi.

Program pripravnickog staža i nacin polaganjaispita donosi Ministarstvo, na prijedlog Zavoda zaškolstvo.

Clanak 70.

Tjedno radno vrijeme ucitelja strucnih

suradnika u osnovnoj školi traje 40 sati.

Clanak 71.

Rad ucitelja i strucnih suradnika prati seocjenjuje.

Ucitelji mogu napredoyati u struci i stjecatizvanje: mentor i savjetnik.

Postupak, nacin i uvjete ocjenjivanja inapredovanja ucitelja propisuje Ministarstvo.Ucitelji i strucni suradnici, koji dva puta tijekomrada budu negativno ocijenjeni, ne mogu daljeobavljati odgojno-obrazovni rad s ucenicima iprestaje im rad u školi.

Odluku iz stavka 4. ovog clanka donosiŠkolski odbor na prijedlog ravnatelja škole.Osobe iz stavka 4. ovog clanka, mogu, najranijegodinu dana od dana prekida rada, Ministarstvupodnijeti molbu za povratak na posao.Ministarstvo ce u tom slucaju provjeriti uzrokezbog kojih je osoba negativno ocjenj ena, teprocijeniti koliko su se u meduvremenu moglepromijeniti okolnosti zbog kojih bi se osobimogla dati nova prilika za rad.

Djelatnik koji bi nakon povratka na posao,bilo kada ponovno bio negativno ocijenjen, trajnogubi pravo na rad u osnovnoj školi.

Clanak 72.

Ucitelju i strucnom suradniku prestaje radniodnos na kraju obrazovnog razdoblja u godini ukojoj je ispunio uvjete za prestanak radnogodnosa sukladno odredbama Zakona o radu.

Clanak 73.

Ucitelji i strucni suradnici imaju pravo idužnost strucnog i pedagoškog usavršavanja.



31. prosinca 2004,

Program . organizaciju' obveznih oblika.usavršavanja donosi Ministarstvo na prijedlogZavoda Za školstvo.

Clanak 74.'

Djelatnici osnovne škol~ moraju se obvezno~ijecnicki pregledati svake tri godine.

Ako ravnatelj ocijeni da je djelatnikunarušeno psihofizicko zdravlje u mjeri koja bitno.umanjuje njegovu radnu sposobnost, donijet ceodluku o njegovu upucivanju na lijecnicki pregledi· prije isteka roka iz stavka L ovog clanka.

Djelatniku koji odbije izvršiti odluku oupucivanju na lijecnicki pregled prestaje radniodnos.

Ako se lijecnickim nalazom utvrdi da jepsihicko ili, fizicko zdravlje ucitelja bitnonarušeno i bitno umanjuje njegovu sposobnost zaobavljanje odgojno-obrazovnog rada, ravnatelj cedonijeti odluku o oslobadanju ucitelja odneposrednog odgojno-obrazovnog rada.

Osnovna škola je dužna ucitelja iz stavka 3.

o,,:og clanka rasporediti na drugo odgovarajucemjesto prema njegovoj preo~taloj sposobnosti.

Ako ucitelj odbije, raspored prestaje mu radniodnos.

VI. OSNOVNO ŠKOLOVANJE ODRASLIH

Cla,nak75.

Odrasli mogu stec~ osnovno školovanjepohadanjem nastave ili polaganjem ispita.

Osnovno obrazovanje odraslih provodi se uosnovnim školama po posebnom programu i

uvjetima koje utvrdi Ministarstvo.

Clanak 76.

Troškove osnovnog školovanja odraslih snosi

neposred1?-0 polaznik tog školovanja, poduzece.ciji je djelatnik ili Zavod za zapošljavanje.

Postupak, uvjete i nacin osnovnog školskogobrazovanja odraslih ureduje Ministarstvo

posebnim propisom.

VII. UPRA VLJANJE I RUKOVOÐENJEŠKOLOM

Clanak 77.

Osnovna škola ima Statut.

Statut škole donosi Školski odbor.

Suglasnost na Statut daje Ministarstvo.

Clanak 78.

Organ upravljanja u osnovnoj školi je školskiodbor.

Organ rukovodenja u školi je ravnatelj škole.

Clanak 79.

Školski odbor ima položaj i ovlaštenja organaupravljanja, a ravnatelj poslovodnog organa ipedagoškog rukovoditelja u skladu sa Zakonom.

Pored ostalog, Školski odbor ostvarujesljedece funkcije:

usvaja godišnji program rada školeocjenjuje njegovo ostvarivanje,prati i usmjerava sveukupni rad škole,odlucuje o korištenju financijskihsredstava škole, koje je škola steklavlastitim prihodima, donacijama i slicno,na prijedlog ravnatelja raspisuje natjecaj zaprijem djelatnika u radni odnos uzprethodno pribavljenu suglasnost resornogministarstva,odlucuje o zasnivanju i prestanku radnogodnosa djelatnika na prijedlog ravnatelja,imenuje i razrješuje ravnatelja škole,analizira opci uspjeh ucenika i poduzimamjere za unapredenje uvjeta rada škole,usvaja statut, pravilnike i druge opce akteškole,vrši i druge poslove odredene statutomškole.

Clanak 80.

Ravnatelj neposredno organizira rad škole,zastupa i predstavlja školu i odgovara zazakonitost njezina rada.

Uz neposredno rukovodenje školom ravnateljobavlja i sljedece funkcije:

. predlaže godišnji program rada. škole ipodnosi izvješca o realizaciji godišnjegprograma rada škole,predlaže školskom odboru donošenjeodluka za zasnivanje i prestanak radnogodnosa djelatnika škole,brine za provodenje odluka školskogodbora, uciteljskog vijeca i drugih tijelaškole,vrši rasporedivanje djelatnika škole naodredene poslove i zadatke,



Str. 339 - Broj 12

potpisuje sve dokumente i akte koje izdaješkola,obavlja i druge zadatke opisane u statutuškole.

Clanak 81.

Za ravnatelja osnovne škole može bitiizabrana osoba koja ima najmanje pet godinaradnog iskustva u nastavi ili drugim poslovimausko vezanim za djelatnost obrazovanja.

Ravnatelj se bira na temelju javnog natjecajakoji raspisuje školski odbor.

Ravnatelja imenuje i razrješava školski odboruz suglasnost osnivaca i Ministarstva.

Ravnatelj se imenuje na cetiri godine. Istaosoba može biti ponovno imenovana.

Clanak 82.

. Ako prijedlog za imenovanje ravnatelja nebude dostavljen Ministarstvu na suglasnostnajkasnije dva mjeseca od isteka natjecajnog roka,odnosno kada Ministarstvo ili osnivac uskrati

suglasnost, ministar ce .imenovati vršiteljadužnosti ravnatelja na rok koji ne može biti dužiod godinu dana.

Clanak 83 ..

Ministarstvo može razriješiti ravnatelja i prijeroka na koji je imenovan kad utvrdi da neispunjava ovim Zakonom ili drugim propisomutvrdene obveze.

U slucaju razrješenja ravnatelja, ministar ceimenovati vršitelja dužnosti ravnateija na rok kojine može biti duži od godinu dana.

Za .vrijeme obavljanja dužnosti vršiteljdužnosti ravnatelja ima sve ovlasti ravnatelja.

Ravnatelj osnovne škole koju je osnovalafizicka ili pravna osoba imenuje se ili razrješavana nacin utvrden aktom o osnivanju ili statutomškole.

Clanak 84.

Školski odbor broji 9 clanova.Clanovi Školskog odbora biraju se iz reda

ucitelja i strucnih suradnika, osnivaca i clanovalokalne zajednice i roditelja, sukladno propisanojproceduri, a po nacelu ravnopravne zastupljenostipredstavnika navedenih struktura.

Sastav Školskog odbora mora odražavati

nacionalni sastav zajednice u kojoj škola djeluje.Jedna trecina clanova školskog odbora bira se

iz reda ucitelja i strucnih suradnika, jednu trecinubira osnivac po proceduri koja je predvidenazakonskim propisima, a jedna trecina se bira izreda roditelja ucenika.

Clanovi školskog odbora biraju se temeljemjavnog natjecaja kojeg raspisuje osnivac navrijeme od cetiri godine, a odluke se donoseizjašnjavanjem vecine clanova školskog odbora.

Clanove školskog odbora imenuje i razrješavaosnivac.

Predsjednika školskog odbora biraju clanoviškolskog odbora na svojoj prvoj sjednici.

Rad u školskim odborima je dragovoljan ibesplatan.

Ravnatelj, pomocnik ravnatelja i sindikalnicelnici ne mogu biti clanovi školskog odbora.

Nacin rada Školskog odbora bit ce pobližeodredeni statutom škole.

Clanak 85.

Ako Školski odbor ne obavlja poslove izsvoga djelokruga u skladu sa zakonom ili teposlove obavlja na nacin koji onemogucavaredovito poslovanje i djelatnost škole, ministarce raspustiti Školski odbor.

Nakon raspuštanja školskog odbora, ministarce imenovati troclano povjerenstvo koje ce imatiovlaštenja Školskog odbora, osim prava nadavanje prijedloga za imenovanje ili razrješenjeravnatelja.

Ovlaštenja povjerenstva su privremena i trajudo izbora novih clanova Školskog odbora, anajduže tri mjeseca.

Clanak 86.

Strucni organi u osnovnoj školi jesu:uciteljsko vijece, razredno vijece, razrednik istrucni aktivi ucitelja.

Clanak 87.

Uciteljsko vijece cine svi ucitelji u školiUciteljskim vijecem rukovodi ravnatelj

osnovne škole.

Uciteljsko vijece obavlja sljedece poslove:donosi odluke o organizaciji obrazovnoodgojnog rada u osnovnoj školi ipoduzima mjere za unapredivanje tog



31. prosinca 2004.

rada,

prati ostvarivanje nastavnog plana iprograma i poduzima mjere za njegovoizvršenje i o tome podnosi izvješceškolskom odboru,

utvrduje prijedlog i razmatra realizacijuprograma strucnog usavršavanjanastavnika i strucnil1 suradnika, programrada strucnih organa i komisija,analizira uspjeh ucenika i rad razrednihvijeca,na prijedlog ravnatelja odredujerukovoditelje razrednih vijeca,razmatra rad ucitelja i strucnih suradnika iutvrduje prijedlog o njihovomnapredovanju,imenuje komisije za polaganje ispita,razmatra izvješca o izvršenom strucnomnadzoru, inspekcijskom pregledu ipoduzima odgovarajuce mjere i vodi briguo izvršenju tih mjera,odobrava ucenicima završavanje dvarazreda u tijeku jedne školske godine,razmatra odgojno disciplinske mjere idonosi odgovarajuce odluke,odobrava posebne programe za nadareneucenike,preporucuje nabavku strucnih casopisa idruge strucne literature,obavlja i druge poslove predvidenezakonom i pravilima osnovne škole.

Clanak 88.

Razredno vijece cine ucitelji razrednog odjela.Razrednim vijecem rukovodi razredni

starješina.Razredno vijece obavlja slijedece poslove:

kontinuirano prati rad i napredovanjerazrednog odjela,prati realizaciju nastavnih programa ipredvidenog fonda sati,prati razvoj ucenika i predlaže izborprograma za nadarene ucenike i programa ioblika nastave za ucenike koji zaostaju usavladavanju nastavne grade,uskladuje rad nastavnika u obrazovnoodgojnom procesu,utvrduje zakljucne ocjene,analizira rad nastavnika, 1 strucnihsuradnika i predlaže mjere zaunapredivanje obrazovno-odgojnog rada,predlaže disciplinske mjere,

vrsI I druge poslove utvrdene pravilimaosnovne škole.

Clanak 89.

Bliže odredbe o radu strucnih aktiva

razrednika utvrduje se pravilima osnovne škole.

Clanak 90.

Roditelji ucenika koji pohadaju školu imajupravo, a škola ima obvezu ustanoviti roditeljskovijece, cije clanove imenuju roditelji ucenika.

Medu clanovima roditeljskog vijeca mogu bitiroditelji ucenika, nastavnici, školskaadministracija, ucenici i zainteresirani clanovizajednice.

Tocan nacin i procedura rada roditeljskogvijeca bit ce definirani opcim aktima škole.

Opce aktivnosti roditeljskog vijeca moguukljucivati:

a) promoviranje interesa škole u zajednici ukojoj se škola nalazi,

b) predstavljanje stavova roditelja ucenikaškolskom odboru ili bilo kojoj drugojzainteresiranoj strani,

c) podržavanje aktivnog sudjelovanjaroditelja i zajednice u radu škole,

d) izvješcivanje školskog odbora i bilo kojedruge zainteresirane strane o stavovimaudruga, kad god se to smatra nužnim, ili pozahtjevu odbora ili druge zainteresiranestrane, o svim pitanjima vezanim za rad irukovodenje škole,

e) odabir i imenovanje zastupnika roditelja uškolskom odboru,

f) sudjelovanje u pripremi i realiziranjuodgovarajucih projekata koji podržavajupromoviraju obrazovni rad u školi,

g) razvitak komunikacija i odnosa izmeduucenika, nastavnika, roditelja i zajednice.

Clanak 91.

Ucenici u školi mogu formirati vijece ucenika

pojedinacnih razreda kao i vijece svih ucenika

škole.

Nacin i procedura osnivanja i rada vijecaucenika utvrduje se opcim aktima škole.

VIlI. OBVEZNA DOKUMENTACIJA IEVIDENCIJA

Clanak 92.

Osnovne škole obvezno vode pedagošku



Str. 341 - Broj 12

dokumentaciju i evidenciju o ucenicima.Obrazac pedagoške dokumentacije i

evidencije (ucenicku knjižicu, svjedodžbu,prevodnicu, uvjerenje, maticnu knjigu, dnevnikrada, imenik ucenika i ljetopis škole) propisujeministar.

Maticna knjiga, svjedodžbe, uvjerenjaucenicka knjižica jesu javne isprave.

Clanak 93.

Osnovna škola trajno cuva maticnu knjigu iljetopis škole. Imenik i evidencija o ispitimacuva se deset godina.

IX. NADZOR NAD ZAKONITOŠCU RADAI STRUCNI NADZOR

Clanak 94.

Nadzor nad provodenjem odredbi ovogZakona obavlja Ministarstvo.

Strucno pedagoški nadzor nad radomosnovne škole obavlja Zavod za školstvo uMostaru (u daljem tekstu: Zavod za školstvo), uskladu s ovim Zakonom.

Upravni nadzor nad radom osnovnih škola idrugih organizacija koje obavljaju osnovnoškolovanje obavlja prosvjetna inspekcija.

Uvjete, nacin i postupak nadzora iz stavka 2. i3. ovog clanka propisuje Ministarstvo.

X. KAZNENE ODREDBE

Clanak 95.

Novcanom kaznom do 500,00 - 2000,00 KM

kaznit ce se za prekršaj ravnatelj škole ili drugaodgovorna osoba:

1. ako škola zapocne s radom prije nego jedobila suglasnost Ministarstva,

2. ako škola izvodi nastavu po nastavnomplanu i programu koji nije donijeloMinistarstvo,

3. ako sredstva ' ostvarena prometomproizvoda i usluga ucenika ne koristiiskljucivo za rad zadruge i društva,

4. ako se u školi upotrebljavaju udžbenicikoje nije odobrilo Ministar~tvo,

5. ako bez odluke nadležnog organa prekinenastavu,

6. ako upiše ucenika bez prevodnice, kQju

popunjava škola iz koje je došao.Roditelj ili staratelj koji bez opravdanog

razloga ne obavlja obveze iz clanka 42. stavka 1.ovog Zakona cini prekršaj za koji mu nadležni sudmože izreci novcanu kaznu do 500,00 KM.

O visini kazne odlucuje nadležni sud poprijavi prosvjetnog inspektora.

XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Clanak 96.

Ucitelj i strucni suradnik osnovne škole kojise na dan stupanja na snagu ovog Zakona zateknuu osnovnoj školi u radnom odnosu na neodredenovrijeme, a nemaju strucnu spremu propisanuovim Zakonom mogu nastaviti s obavljanjemposlova svog radnog mjesta pod uvjetom da uroku od dvije godine od dana stupanja na snaguovog Zakona steknu propisanu strucnu spremu.

Ako u odredenom roku iz stavka 1. ovogclanka ne stekne propisanu strucnu spremu nemože dalje obavljati odgojno - obrazovni rad uškoli.

Clanak 97.

Ministarstvo je dužno u roku od 6 mjeseci oddana stupanja na snagu ovog Zakona s njimuskladiti sve pravilnike i druge provedbenepropIse.

Clanak 98.

Osnovne škole dužne su uskladiti svojeposlovanje i opce akte s odredbama ovog Zakonau roku šest mjeseci od dana objave u službenomglasilu Kantona.

Osnovne škole dužne su obaviti izbor školskih

odbora prema odredbama ovog Zakona u roku odmjesec dana od dana stupanja na snagu.

Clanak 99.

Danom stupanja na snagu ovog Zakona,prestaje važiti Zakon o osnovnom školstvu("Narodne novine HBŽ ", broj 4/98)

Clanak 100.

Ovaj Zakon stupa na snagu danom



31. prosinca 2004.

objavljivanja u "Narodnim novinama HBŽ", aodredbe koje se odnose na ucenike primjenjivatce se od školske 2004/2005. godine.

Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i HercegovineHercegbosanske županija "SKUPŠTINA

Broj: 01-02-146.5/04Tomislavgrad, 16. 12. 2004. godine

Zamjenik predsjedatelja SkupštineJasenko Tufekcic

***

Na temelju clanka 26. stavak e) UstavaHercegbosanske županije ("Narodne novineHBŽ ",broj 3/96), clanka 59.stavka 3. okvirnogzakona o osnovnom i srednjem obrazovanju uBosni i Hercegovini ("Službeni glasnik B iH"broj 18/03 ) i clanka 98. Poslovnika SkupštineHercegbosanske županije, SkupštinaHercegbosanske županije na sjednici od30.11.2004. godine donosi

ZAKONO SREDNJEM ŠKOLSTVU

I. OPCE ODREDBE

Clanak 1.

Ovim Zakonom ureduje se djelatnostsrednjeg školstva kao dio jedinstvenog sustavaškolstva Kantona 10 ( u daljem tekstu: Kanton ),anarocito:

1. osnivanje, organizacija i financiranješkola,

2. upravne strukture škola i postupciimenovanja nastavnika, strucnih suradnikai drugi zaposlenika,

3. status nastavnika, njihov strucni razvoj,nadzor njihova rada i ocjenjivanjenastavnika,

4. oblici obrazovanja i vrste srednjih škola,5. status ucenika i

6. druga pitanja vezana za aktivnosti srednjihškola.

Clanak 2.

Srednje školstvo je djelatnost kojom se nakonzavršetka osnovnog školovanja omogucuje

stjecanje znanja i sposobnosti za rad i nastavakškolovanja. Djelatnost srednjeg školstva obuhvacarazlicite vrste i oblike odgoja i obrazovanja,osposobljavanja i usavršavanja za ucenikenormalnog psihickog i tjelesnog razvoja, ucenikesa smetnjama u psihickom i tjelesnom razvoju idopunsko obrazovanje odraslih.

Djelatnost srednjeg školstva obavljajusrednjoškolske ustanove i druge organizacije poduvjetima iz ovog Zakona. Srednjoškolskeustanove su: srednje škole i ucenicki domovi.

1. Svrha obrazovanja

Clanak 3.

Svrha obrazovanja je da, kroz optimalniintelektualni, tjelesni, moralni i društveni razvojpojedinca, a sukladno njegovim mogucnostima isposobnostima, doprinese stvaranju društvautemeljenog na vladavini zakona i poštivanjuljudskih prava, te doprinese njegovomekonomskom razvoju koji ce osigurati najboljiživotni standard za sve gradane.

2. Ciljevi obrazovanja

Clanak 4.

Opci ciljevi obrazovanja proistjecu izopceprihvatljivih, univerzalnih vrijednostidemokratskog društva, te vlastitih vrijednosnihsustava utemeljenih na posebnostima nacionalnog,povijesnog, kulturnog i vjerskog naslijeda narodai nacionalnih manjina koji žive u Bosni iHercegovini.

Opci ciljevi obrazovanja su:

a) omogucavanje pristupa znanju kao temeljuza razumijevanje sebe, drugoga i svijeta ukojem se živi;

b) osiguravanje optimalnog razvitka zasvaku osobu, ukljucujuci i one s posebnimpotrebama, sukladno njihovom uzrastu,mogucnostima i duševnim i tjelesnimsposobnostima;

c) promidžba poštivanja ljudskih prava itemeljnih sloboda, i priprava svake osobeza život u društvu koje poštuje nacelademokracije i vladavine zakona;

d) razvijanje svijesti o pripadnosti državiBosni i Hercegovini, vlastitoj kulturnojsamosvijesti, jeziku i naslijedu, na nacin

Str. 444 - Broj 12 NARODNE NOVINE 16. prosinca 2008.


ZAKON o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom

školstvu

Članak 1.

Članak 2. Zakona mijenja se i glasi: Svrha je osnovnog obrazovanja da kroz optimalni, umni, moralni i društveni razvitak pojedinca, sukladno njegovim mogućnostima i sposobnostima, dopri-nese stvaranju društva utemeljenog na poštivanju zakona i ljudskih prava, njegovom ekonomskom razvitku koji će osigurati najbolji životni standard za sve građane.

Članak 2.

Učlanku 3. točki c. stavak 2. riječ "vladavina" briše se. U članku 3. u točki d. riječ "trpeljivost" zamjenjuje se riječju "uvažavanje".

Članak 3.

U članku 5. Zakona stavak 1. mijenja se i glasi: "Osnovno školovanje traje devet godina".

Članak 4.

U članku 23. stavku 2. Zakona umjesto riječi "do 30. rujna" dodaju se riječi "do početka školske godine".

U članku 23. Zakona dodaje se stavak 3. koji glasi "Osnovna škola je dužna dostaviti godišnji program rada Ministarstvu najkasnije do 30. rujna tekuće godine".

Članak 5.

U članku 24. stavak 3. mjesto riječi "trećeg" dodaje se riječ "četvrtog”.

Članak 6.

Članak 34. stavak 2. Zakona mijenja se i glasi: Za učenike od I. do V. razreda nastava se organizira kao razredna, a za učenike od VI. do IX. razreda kao predmetna.

Članak 7.

U članku 36. stavak 1. Zakona iza riječi učenika, umjesto I. do IV. razreda, dodaje se I. do V. razreda.

U članku 36. stavak 2. Zakona iza riječi učenika, umjesto V. do IX. razreda, dodaje se VI. do IX. razreda.

Članak 8.

Članak 41. stavak 1. Zakona mijenja se i glasi: U prvi razred osnovne škole upisuju se djeca s navršenih šest godina života.

Članak 41. stavak 3. Zakona mijenja se i glasi:

Ministarstvo može, na inicijativu ili uz suglasnost roditelja, staratelja, i usvojitelja (u daljnjem tekstu: roditelji) i uz konzultacije s drugim stručnim i nadležnim institucijama, dozvoliti raniji ili odgođeni početak obveznog obrazovanja, ukoliko je to u najboljem interesu djece.

Dobnu granicu upisa utvrdit će Ministarstvo posebnim aktom.

Stavak 5. članka 41. briše se.

Članak 9.

Članak 44. se mijenja i glasi: "učenik prelazi iz jedne u drugu osnovnu školu na temelju svjedodžbe prijevodnice.

Osnovna škola iz koje učenik odlazi izdaje svjedodžbu prijevodnicu i ispisuje učenika u roku sedam dana od dana primitka obavijesti o upisu učenika u drugu osnovnu školu".

Članak 10.

Članku 45. stavak 1. Zakona se mijenja i glasi: "Učenici se ocjenjuju iz svakog nastavnog predmeta i iz vladanja. Ocjene iz nastavnog predmeta utvrđuju opisno u prvom razredu, a brojčano od drugog polugodišta II. razreda do IX. razreda. Ocjena iz vladanja utvrđuje se opisno.

Članak 11.

U članku 46. stavak 1. Zakona ispred riječi "ocjena" dodaje se riječ "brojčana".

Članak 12.

U članku 50. stavak 1. Zakona iza riječi učenici, umjesto od I. do IV. razreda dodaje se od I. do V. razreda.

U članku 50. stavak 2. Zakona iza riječi istog predmeta, dodaje se nova rečenica: Učenik prvog razreda ne može ponavljati razred.

16. prosinca 2008. NARODNE NOVINE Str. 445 - Broj 12


U članku 50 stavak 5. Zakona umjesto, od I. do IV. dodaje se od I. do V. i umjesto od V. do IX. razreda dodaje se VI. do IX. razreda.

Članak 13.

U članku 58. stavak 4. Zakona se mijenja i glasi: "Protiv izrečenih pedagoških mjera nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Ministarstvu".

U članku 58. stavak 5. Zakona prva rečenica se mijenja i glasi: "Protiv izrečene mjere premještaja u drugu školu nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Ministarstvu".

Članak 14.

Članak 72. Zakona se mijenja i glasi: "Učitelju i stručnom suradniku prestaje radni odnos sukladno zakonu o radu".

Članak 15.

Članak 81. stavak 1. mijenja se i glasi: Za

ravnatelja OŠ može biti izabrana osoba koja ima VSS ili VŠS; najmanje 5 godina radnog iskustva u nastavi ili drugim poslovima usko vezanim za djelatnost obrazovanja.

Članak 81. stavak 2. Zakona mijenja se i glasi: "Ravnatelj osnovne škole bira se na temelju javnog natječaja koji raspisuje Školski odbor tri mjeseca prije isteka mandata ravnatelja škole".

Članak 16.

Članak 82. Zakona mijenja se i glasi: "Ako prijedlog za imenovanje ravnatelja ne bude dostavljen Ministarstvu na suglasnost najkasnije 30 dana od isteka natječajnog roka, kada Ministarstvo ili osnivač uskrati suglasnost, te u slučaju duže sprječenosti ravnatelja, iz opravdanih razloga, da obavlja svoju dužnost ministar će imenovati vršitelja dužnosti ravnatelja na rok koji ne može biti duži od godinu dana".

Članak 17.

U članku 84. stavak 1. Zakona mijenja se i glasi: "Školski odbor broji 5 članova".

U članku 84. stavak 4. Zakona mijenja se i glasi: "Dva člana školskog odbora biraju se iz reda učitelja i stručnih suradnika, dva člana bira osnivač po proceduri koja je predviđena zakonskim propisima, a jednog člana biraju roditelji iz reda roditelja učenika".

U članku 84. stavak 5. Zakona mijenja se i glasi: "Član školskog odbora iz reda osnivača bira se temeljem javnog natječaja kojeg raspisuje osnivač. Članovi školskog odbora iz reda učitelja i stručnih suradnika biraju se na način predviđen Statutom škole. Članovi školskog odbora iz reda roditelja učenika bira Vijeće roditelja po proceduri predviđenoj Naputkom Ministarstva. Članovi školskog odbora se biraju na četiri godine a odluke donose izjašnjavanjem većine članova školskog odbora".

Članak 18.

U članku 88. stavak 2. Zakona umjesto riječi "razredni starješina" mijenja se riječju "razrednik".

Članak 19.

Ovaj zakon stupa na snagu danom objave u

"Narodnim novinama Hercegbosanske županije". Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegbosanska županija SKUPŠTINA Broj: 01-02-78.2/08 Tomislavgrad, 27. 11. 2008. godine Predsjednik Skupštine Drago Stanić v.r.

***

Na temelju članka 26. stavak e) Ustava Her-

cegbosanske županije ("Narodne novine Herceg-bosanske županije" broj: 3/96, 9/00, i 9/04.), član-ka 98. Poslovnika Skupštine Hercegbosanske žu-panije, ("Narodne novine Hercegbosanske župani-je" broj: 8/03, 14/03, 1/04, 6/05, 11/06, i 5/08) Skupština Hercegbosanske županije na sjednici održanoj 24. studenoga 2008. godine donosi

ZAKON o izmjenama i dopunama zakona o srednjem

školstvu

Članak 1.

Članak 3. Zakona mijenja se i glasi: Svrha je srednjeg obrazovanja da kroz optimalni, umni, moralni i društveni razvitak pojedinca, sukladno njegovim mogućnostima i sposobnostima, dopri-nese stvaranju društva utemeljenog na poštivanju zakona i ljudskih prava, njegovom ekonomskom

Documents

Str. 326 - Broj 12 NARODNE NOVINE 31. prosinca 2004