Stolac_vodic

7/23/2019 Stolac_vodic

1/37

Steak sa nekropole Radimljakod Stoca, XV stoljee


2/37

STOLAC-


3/37

-

Zemljopisni poloaj i vezeOpina Stolac nalazi se u jugoistonomdijelu Hercegovine ili donjoj Hercegovini.Grad i opina Stolac smjeteni su na put-nom pravcu koji iz Bosne prema Jadranui Dubrovniku prolazi kroz Hercegovinu,u slivnom podruju r ijeke Bregave, lijevepritoke rijeke Neretve, na raskriju cesta

Mostar Dubrovnik, apljina Bilea iapljina Trebinje.Od Mostara je Stolac udaljen km, odSarajeva km, a Dubrovnika km.Najkraa veza Stoca prema moru jest pre-ko visoravni Hrasna, Hutova i Graca doNeuma ( km).

Klimatska obiljejaKlima je u stolakom kraju mediteran-ska sa srednjom godinjom tempera-turom zraka iznad C. Sunce u Stocurekordno sja, priblino kao i na jadran-skom otoku Hvaru sati godinje,to znai da je prosjena godinja osun-anost , sati na dan.


4/37

Vodopad Provalija na Bregavi u Stocu


5/37

-

Park prirode - Hutovo blatoHutovo blato je smjeteno u junom

dijelu Bosne i Hercegovine, na oko km jugoistono od apljine i dvade-setak km juno od Stoca. Ako eliteposjetiti Park prirode Hutovo blato donjega moete doi magistralnim putomMostar Metkovi (skretanje za Karao-tok) i putom Stolac Neum (skretanjeza Deransko jezero).

Rijeka BregavaVrelo plahovite i brjegovite rijeke Bregavenalazi se u selu Do, km sjeveroistonood Stoca, na nadmorskoj visini m,ispod planine Hrgud ( m). Duinatoka Bregave iznosi km. Njezino ueu rijeku Neretvu nalazi se kod sela Kle-paca u apljinskoj opini na nadmorskojvisini , m.

Srednja zimska temperatura vode je-C, dok je ljetna -C. Malo jemjesta na rijeci Bregavi gdje se moekupati i plivati. Velika je razlika izme-u maksimalnih temperatura zraka ,stupnjeva uz rijeku Bregavu i maksimalnetemperature vode od , stupnjeva.Na ulazu u grad sa sjeverne strane, na Bre-gavi se nalazi nekoliko tronih vodenica skamenim rvnjevima i stupe s drvenimekiima, svjedoci prologa vremena kadase na Bregavi mljelo brano i sreivalavunena odjela za zimske dane, koja su

pripremale stolake tkalje.

Povrina parka je ha. Podijeljena

je u dvije cjeline koje u novije vrijemenemaju hidrografsku vezu. Jezera Hutovablata Deransko, Jelim i Svi tavsko, su krip-todepresije. Gornje Hutovo ili Deranskojezero je jo uvijek prirodna cjelina. Poredovoga jezera koje je najvee u GornjemHutovu nalaze se jo krka, Jelim, Drijen ijezero Orah.


6/37

-

Jezera su meusobno povezana rijekomKrupom koja se u Neretvu ulijeva kodGabele. Prosjena dubina Krupe je m,prosjena irina korita m, a duljinatoka km. Krupa nema klasian izvor, onanastaje otjecanjem vode iz Deranskogajezera. Povrina Deranskoga jezera je ,km, duljina , km, a maksimalna irinajezera je , km. Prosjena dubina ovogajezera je m.Zbog svoga zemljopisnog poloaja, Hu-tovo blato ima izraene mediteranske

klimatske odlike, blage zime i duga to-pla ljeta. Najtopliji mjesec je srpanj sasrednjom temperaturom od C, a naj-hladniji mjesec je sijeanj sa srednjomtemperaturom od ,C. Hutovo blatoproglaeno je Parkom prirode . go-dine. U parku postoji izletnika zona,kafi/restoran i hotel.


7/37

-

Stoljea jednogagradaGrad Stolac i stolakopodruje svojim medite-ranskim ozrajem, dubo-kom plodnom zemljom,vodom, blagom klimom,osunanim nebom i pito-mim Dubravama izmeu

Stoca i apljine privlailisu ljude od davnih prapo-

vijesnih vremena. Iliri, gr-ki trgovci, rimski veterani,istono-gotske vojskovoe,slavenski upani, osmanskibegovi, venecijanski pla-enici, austrougarski slu-benici te mnogi poklonicistolakih vedrina i svjeinauz rijeku Bregavu ostavilisu ovdje svoje tragove: go-mile i gradine, imena na

kamenim ploama, oporu-ke za radoznale ljude kojie za njima doi.Kad stignete u Stolac, izbilo kojeg pravca, po-sebice nakon surovogapejzaa s istoka, doekavas neuobiajeno zeleni-

Stolaki stari grad Vidoka


8/37

-

lo, osvjei val vodenoga modrila,bijeli kameni zidovi, vedro nebo,vreli kamen, uredni vinogradi,divlji ipci, masline i drugo me-diteransko raslinje. Pjesnici sudomiljali uzrok stolake ljepoteu ljubavnom zagrljaju stolakogazatitnika Hrguda i plahovite na-migue Bregave.

Stolac i stolaki kraj kao ljudskostanite postoji ve petnaestak ti-sua godina. Prvi poznati podatakza naziv Stolac pojavio se tek u .stoljeu (. svibnja .), te se dotada razvoj imena Stoca prati kroznekoliko naziva za dananji gradStolac ili gradske utvrde nastale ublizini dananjega grada Stoca.Najstariji naziv koji je zabiljeen zagradsku utvrdu nastalu na podru-ju dananjega grada, ili u njegovojsamoj blizini, jest Daorsoi, odnosno

Daorson, ilirski grad u selu Oaniipovrh dananjega Stoca (IV.-III. sto-ljee p. n. e.), zatim rimski munici-pij Dilluntum, pa castrum Vidoskijilocodicto Stolaz, pa Vidosich, Vidoki grad,osmansko mjestace Iliei Istole,potom Vidoka, i konano dananjinaziv grada Stolac.


9/37

-

PaleolitU paleolitskom razdoblju u stolakomkraju, kada je trajao plodan razvoj kulture,bila su brojna naselja u peinama ili naotvorenom prostoru. Iz toga razdobljaprvo poznato ljudsko stanite na ovompodruju je polupeina Badanj u kojojje otkrivena gravura u stijeni s prikazomkonja gledanog s desnog boka. Datirana

je u godinu p. n. e.

Ovaj petroglif (slika na stijeni) je posli-je francuskih, panjolskih i talijanskih,etvrto nalazite takve vrste u svijetu,odnosno najstariji spomenik paleolitskeumjetnosti u jugoistonoj Europi. Timese stolaki kraj naao u okviru najepo-halnijih dogaanja tadanjeg svijeta te uuem smislu bio sastavni dio medite-

ranske kulture paleolitika.

Pogled na Bregavu sa Badnja

Badanjska

gravura


10/37

-

EneolitSustavna arheoloka istraivanja eneoli-tika (bakarnog razdoblja) stolakog krajapotvrdila su intenzivnu nastanjenost po-druja u vrijeme oko . god. s.e., kadaje ovdje razvijen tzv. jadranski tip ljubljan-ske kulture koja je u ukraavanju zemljanihposuda postigla najvea umjetnika dosti-gnua. Od ovoga vremena stolaki kraj je

postao zemlja kamenih gomila-tumula iutvrenih naselja na brdima - gradina.Kako je u stolakom kraju i prije ovoga

NeolitPreko mezolitika koji je u stolakom krajuzastupljen sa znaajnim nalazima, dolazirazdoblje neolitika, koje je u sklopu medi-teranskoga razvoja predstavljeno kroz im-presso kulturu starijeg neolita, zastupljenunaseljima neoliana i njihovom keramo-grafijom, kada su zemljane posude biletako ukraavane da predstavljaju vrhunske

domete onoga razdoblja. To potvrujunalazi danilske i hvarsko-lisiike kultureu stolakom kraju, gdje se na lokalitetu

airi nalazi znaajno nalazitedanilske kulture, proirene naistonoj jadranskoj obali u tomvremenu.Dananja stolaka gradska jezgranastala je na neolitskom naseljuairi na kojem se kasnije, u bron-anom razdoblju, razvilo veliko

naselje koje pripada mediteran-skom kompleksu obiljeenomimpresso cardium keramikom.

razdoblja bila stvorena kul-turna podloga, manifesta-cije kulture bile su najeeizvanserijske vrijednosti, tepredstavljaju ovaj kraj kaojedan od sredita onovre-menih, ali i kasnijih razdo-blja na istonoj jadranskoj

obali, odnosno Dalmaciji.U tom razdoblju dominiradvojaki gradski tip naselja:

s fortifikacijama i bez for-tifikacija. Na mjestu neolit-skog naselja airi, nastaloje u bronanom razdobljuljudsko stanite s krunimzidom. Ovaj e lokalitet ka-snije posluiti kao nekropolaantikom gradu na lijevoj

strani rijeke Bregave to svje-doi o kulturnom kontinui-tetu spomenute lokacije.

Stolaka panorama


11/37

-

eljezno doba i ilirski helenizamPoznata odrednica da su naselja eljeznog doba prirodninastavak naselja iz bronanog doba ima svoju iznimkuu naselju Daorsoi budui da se ovaj utvreni ilirski gradnalazi na brdu Oanii, relativno daleko, oko , kmsjeverozapadno, od bronanodopskog naselja airi.Bio je to glavni grad plemena Daorsi i najznaajni-

ji kulturni centar staroga vijeka u Her-cegovini. To je naselje mediteranskoggradskog tipa s osnovnim elementimahelenistike gradske civilizacije, odno-sno ilirskog helenizma.U skladu s migracijama u bronanom

razdoblju, Daorsi su, u potrazi za samo-zatitom, koristei prirodne pogodno-sti za obranu, izgradili sustav zemljanihi kamenih fortifikacija na Oaniima.Znaaj bosanskohercegovake Mikenekako mnogi nazivaju Daorson naglaava

megalitski zid dugaak , a debeo metra, sastavljen je od velikih trapezastihkamenih blokova, podignut u posljednjojetvrtini . ili prvim desetljeima . sto-ljea p. n. e.Novii s natpisom Daorsoi ili Daorswi

Kiklopske zidinena Oaniimakod Stoca


12/37

-

(na aversu novia nalazise lik mladolikog vladara, ana reversu predstava trgo-vakog broda, pronaenoih je ukupno devet), skul-pture, brojni ulomci finegrke keramike te natpisPin(es) na jednom bron-anom ljemu svjedoe o

visokom stupnju razvijeno-sti helenistike umjetno-sti, o poznavanju i uporabialfabeta te o povezanostiovoga kraja sa zemljamaMediterana (srednja i junaItalija), posebno s Grkom,kao i o onovremenim obli-cima meusobne razmjenedobara.Presudnu ulogu u razvojuDaorsa i stolakoga krajau helenistiko doba imalaje trgovina uz druge gos-podarske djelatnosti (sto-arstvo, poljoprivreda,obrtnitvo). O tomu svje-doe pronaeni zlatarski ikeramiki predmeti, kao isvi pokretni i nepokretninalazi kako na Gradini u

Oaniima tako i na drugim lokalitetimau okolici.Stolaki kraj, tadanji daorski teritorij, bioje periferni dio helenistikoga svijeta. Bezobzira na tu injenicu, moe se zaklju-iti da je razvoj kulture dosegao gotovoiste standarde kao i u drugim krajevimahelenistike kulture, od Grke i Male Azi-je do Albanije i june Italije ili june isrednje Dalmacije. Najbolja potpora toj

tvrdnji jest megalitski zid na Gradini uOaniima, jedan od najimpresivnijihobrambenih sustava helenistikoga dobana Sredozemlju.U povezivanju stolakoga kraja s drugimdijelovima helenistikoga svijeta odluu-juu ulogu odigrala je rijeka Neretva kaospona sredozemnoga podruja s unutra-njosti. Putevi prema Jadranu, srednjodal-matinskim otocima i drugim dijelovima


13/37

-

Sredozemlja ili su prekoDubrava do Tasovia i Na-rone (Vid kod Metkovia)kao najvanijega mjesta nadonjoj Neretvi. Po materi-jalnim ostatcima pronae-nima na veini daorskihnaselja primarnu je uloguodigrala veza s junom

Italijom spomenutimsmjerom preko Narone igrke kolonije Issa na oto-ku Visu.Te veze ilustriraju nalazikeramikoga posua gna-thia-tipa ili grko-italskihamfora, ali i znaajan brojprimjeraka novca heleni-stikih vladara i gradova.S druge strane, daorski jeteritorij, ne samo u heleni-stiko doba, nego i ranije,bio tranzitno podruje iprema unutranjosti ijesu potrebe nedvojbenoutjecale na veliku vanosttog podruja. Svi puteviprema unutranjosti ili suiz doline Neretve skreuina zaravan Dubrave i dalje

preko Nevesinja i Bosne dopanonskih predjela.U etnikom smislu Daorsisu pripadali ilirskoj narod-nosnoj skupini koja je na-stanjivala podruje od Lju-binja, Dabrice i Stoca doMostara i apljine. Zbognjihove civilizacijske razi-

ne u helenistiko doba, ali izbog materijalnoga bogat-stva zaraenog na trgovinii vezama s mediteranskimsvijetom, Daorsi su bili naudaru pljakakih poho-da susjednih ratobornihplemena to je kulmini-ralo razaranjem njihovihnaselja. Nakon nekolikobezuspjenih pokuajaosvajanja od plemenskogsaveza Dalmata, Daorsonje uniten .-. godinep. n. e. nakon ega u gradunije vie nikada obnovljenivot. Od unitenja Daorsenije spasilo saveznitvo sRimljanima nego je vjero-jatno bilo uzrokom njiho-ve propasti.


14/37

-


15/37

-

AntikaPrvo stoljee nove ereobiljeeno je snanimprodorom rimske kulturekoju u zalee provincijeDalmacije donose vojnicii kolonisti. To je bilo pri-lino dugo razdoblje mira iprosperiteta - Pax Romana.

Dolaskom rimske vlasti udananji stolaki kraj ivotDaorsa potpuno je pro-mijenjen od organizacijenaselja do mnogih drugihsadraja u okviru materi-jalne i duhovne kulture.Veina daorskih gradin-skih naselja naputena jeu skladu s obiajem da segradske naseobine premje-taju s uzvisina u ravnicupa se nova rimska upravaorganizira u Diluntumu,(dananjem gradu Stocu)s nekropolom, mauzole-jem, hramovima i mo-zaicima. Antiki je Stolacnastao u . st. to se vidi iznatpisa Tito Flavio Blodifilio Plasso patri... na ka-

menom cippusu iz dobaFlavijevaca naenom ujunom dijelu grada.Kasniji pronaeni natpisisvjedoe da je Stolac bio uto vrijeme postaja benefi-

cijara, tadanjeg organa javne sigurnosti urimskoj municipalnoj vlasti. Natpis locusdatus decreto decurionum koji svjedoida je tadanjem mjestu dan status muni-cipia takoer je od velike vanosti, kao iprometnice koje su od Salone, Narone,

Epidaurusa preko Dillun-tuma povezivale Jadran-sku obalu s panonskomnizinom i Podunavljem.Municipij Dilluntum bioje vojniko i politiko sre-

dite irega podruja, kaoi veliko raskrije tadanjihnajznaajnijih komunika-cija. Nalazio se u jugoi-stonom dijelu dananjegStoca, ispod Vidokog gra-

da na prostoru od katolike crkve do ri-jeke Bregave. U administrativnoj podjelicarstva stolaki kraj je ostao u provincijiDalmaciji koja je obuhvaala prostore kojiod prapovijesti pripadaju mediteranskomkulturnom krugu.


16/37

-

Hora proljea - mozaik iz stolake terme, druga polovica III stoljea Hora jeseni - mozaik iz stolake terme, druga polovica III stoljea


17/37

-

Kasna antikaRatniki prodori barbarskihnaroda od poetka . do .st. na teritoriju RimskogaCarstva donijet e znatnepromjene u postojeojantikoj kulturi. U arhi-tekturi kasnoantikog Sto-ca vano mjesto zauzima

rimski castrum na kojeme se kasnije razviti sred-njovjekovna utvrda Vidokigrad. Stolaki castrum imaoje sva obiljeja tadanjihgradskih utvrda izgraenihna temeljima helenistiketradicije. Utvrda se sastojalaod zidina visokih meta-ra koje su okruivale gradflankiranim tornjevima,iji nain gradnje ukazujena razdoblje druge polovice. st., u vrijeme Valentija-na I. (.-.). Nakonpodjele Rimskog Carstva. godine, na Istono iZapadno, podruje dana-njega Stoca nalo se u gra-ninom dijelu ZapadnogRimskog Carstva. Kanelirani stupovi sa aira


18/37

Srednji vijekRani srednji vijek, koji je bio ispunjen brojnimprijelomnim dogaajima, obiljeen je dvjema fa-zama, starijom i mlaom. Starija faza oznaenaje prodorom istonih Gota na dananje stolakopodruje. Od .-. godine stolako podrujenalazilo se u sastavu drave istonih Gota. U za-kljucima Drugoga salonitanskog sabora odranog. svibnja . Dilluntum se nalazio u okviru isto-

nogotskog prostora na podruju tadanje biskupijeSarsenterum.Nakon obaranja Ostrogotske drave, u vrijeme Justi-nijana, ovaj je kraj s cijelom Dalmacijom pripojenponovno Carstvu. Iz tog vremena neke od stolakihkasnoantikih utvrda bile su u sklopu Justinijano-va limesa (Vidoki grad, Kotur grad i dr.). To jevrijeme u kojem se grade starokranske crkve ustolakom kraju to ojaava tvrdnju ili pretpostavkuda je stolaki kraj pripadao jurisdikciji ranokran-ske biskupije Sarsenterum.U starijoj fazi ranog srednjeg vijeka, u . stoljeu,opravdano se pretpostavlja da je sagraena ranokr-anska bazilika na Rivinama. Bazilika na Rivinama

prema dosadanjim istraivanjima najistonija je dosada otkrivena bazilika u istonogotskom prostoru.Ranoslavensko razdoblje obiljeeno je avarsko-sla-venskom osvajanjima i razaranjima dalmatinskihgradova posebice razaranjem Salone ., odnosnoNarone . godine.Nakon propasti Rimskog Carstva, u stolakom kraju


19/37

ostao je ivjeti veliki dioautohtonog ivlja nastalogtijekom antike iz domoro-dakih ilirskih plemenskihzajednica i novopridologrimskog stanovnitva, kojise u historiografiji tretirajukao Romani. Elementi kojimogu biti sigurni pokaza-telji rane nazonosti Slave-na u dananjem prostoruStoca su nazivi Vidotica(za rijeku Bregavu), Vido-tak, Vidovo polje. U isto

vrijeme, ovi nazivi svjedo-e o pokrtavanja i raire-nom tovanju sv. Vida kojeje obino nastavak tovanjakulta staroslavenskog bogaSventovida.Grad Kotur, dvadesetakkilometra sjeveroistonood Stoca, pokraj sela Da-

brica, izgraen je u sred-njem vijeku na ostatcimarimske granine utvrde.Konstantin Porfirogenet usvojim spisima navodi ga. godine pod imenomDabriskik. Zidine grada

Pilastri oltarne pregrade na lokalitetuCrkvina - Rivine kod Stoca

-


20/37

Kotura debljine su i vi-sine metara, duge su i iroke oko metara. Bilesu opasane sa est velikihstraarskih kula koje subranile pristup gradu odiznenadnih napadaa.Malo je pronaenih obje-kata predromanike umjet-nosti na podruju BiH ka-kva je crkva na Vidotakukod sela Poprati nedalekood Stoca. Kameni reljefGospe s Isusom iz vido-take crkve iz . stoljeaje od najznaajnijih do sadapoznatih primjera likovneumjetnosti ranog srednjegvijeka na bosanskoherce-govakom tlu.Pop Dukljanin u svom u-venom Ljetopisunavodei uHumskoj zemlji upe, po-

red Stona, Popova, Zaa-blja, Luke, Veljaka, Imote,Gorice, Vecenigea, i Debra,navodi i upu Dubrava kojaje zauzimala prostor s li-jeve strane rijeke Neretvedo dananjeg grada Stoca.

Gospa s malim Isusom - Vidotak kod Stoca

-


21/37

Romanika i gotikaPo vrijednosti kamenihnadgrobnih spomeni-ka, steaka, stolaki krajprednjai u odnosu nadruga bosanskohercego-vaka mje sta. Steci na-staju na starohrvatskimranosrednjovjekovnimnekorpolama najkasnije u. stoljeu. Sa usponomfeudalizma, odnosno opemoi onih koji su ih upo-trebljavali kao nadgrobnespomenike, postaju sveljepi, ukraeniji, sa svevie natpisa, te s jasnimkranskim obiljejima.Najraireniji naziv za sred-njovjekovne nadgrobnespomenike jest steak alisusreemo i druge nazive:mramor, mramorje, grka

ploa, grka groblja, kaur-ska groblja, ponegdje ihnazivaju usaenici. Klesariu natpisima na stecimasteke nazivaju biljeg (bi-lig) ili kam. Iako ih nekipovjesniari iz politikih

pobuda ele povezati uz bo-gumile, nigdje se u naroduu stolakom kraju ne kaebogumilski spomenik.Nekropola Radimlja (.-. st.) u Vidovu poljuna putu Mostar - Stolac- Trebinje, km zapadnood Stoca, najbogatija je inajljepa nekropola stea-ka u BiH. Na Radimlji senalaze steka, ka-menih sanduka, ploa, sarkofaga, te steka uobliku kria, od ega su steka ukraena. Ukrasi sugeometrijskog, apstraktnogi figurativnog karaktera:povijena lozica s listovima,tordirana traka, likovi ljudii ivotinja, scene lova, plesai turnira, lukovi i strijele,

koplja, pravokutni titovi smaem, krievi, spiralnopovijene loze s grozdovi-ma. Posebnu odrednicunekropoli daju likovi u sto-jeem stavu s uzdignutomrukom rairenog dlana u

-


22/37

Nekropola steaka na Radimlji


23/37

znak dobrodolice putnikunamjerniku. Pet je steakaukraeno natpisima pisa-nim bosanicom. Najpo-znatiji majstori steakakoji se spominju u tomrazdoblju i koji su gradi-telji steaka na Radimlji suRatko Bratoivi, Miogost, iBolain Bogavi.Osim Radimlje najznaaj-nija nekropola u stolakomkraju nalazi se u kmudaljenom selu Boljuni. Toje po natpisima pisanimbosanicom, najbogatijanekropola steaka u Bosnii Hercegovini. U Boljuni-ma se nalazi steakakoji su rasporeeni u dvijeskupine. Najvie je sanduka, ploa , sljemenjaka i krstae s ploama.

Ukraena su steka ili% od ukupnoga broja.Ova nekropola, osim ukra-sa i simbola, obiluje mno-gobrojnim natpisima toju svrstava meu najzna-ajnije nekropole u BiH,

i i O i i l i i i i


24/37

pa i ire. Originalni motivi na stec ima uBoljunima su: lav, stilizirane rozete, fan-tastine ivotinje u obliku gutera, ena sdjetetom u naruju i kolo s predvodnikomkoji jae na jelenu. Mnogo je steaka ustolakom kraju u obliku kria, a mnogiimaju na sebi krieve i druge kranskesimbole. Po broju natpisa na stecima ibogatstvu ukrasa stolaki kraj prednjaiu odnosu na druge krajeve.Identitet srednjovjekovnoga Stoca u prvo-me je redu bio vezan uz politiku jedinicukoja se nazivala Humsko knetvo ili Hum-ska zemlja. Bila je to politika jedinica kojaje stanoviti oblik samostalnosti uvala odstoljea ranoga srednjeg vijeka i zadralaga sve do . st., do vremena kad je .godine tadanji bosanski ban Stjepan (II.)Kotromani, nakon to je osvojio Humskuzemlju zapoeo njome vladati. Od tog jetrenutka Humska zemlja vezana politi-kim okvirima uz bosanskoga vladara, banaili kralja, to nije znailo i gubitak ranijega

njezinog identiteta i autonomije.Naselje pod imenom Stolac u Vidovu po-lju pisana vrela prvi put spominju tek. godine, kada se tu dogodila pljakau kojoj je nekim Dubrovanima nanijetateta. Stolac je u . stoljeu bio okru-en zimskim nastambama Vlaha, profe-

sionalnih stoara koji su

svoju stoarsku djelatnostorganizirali kroz kretanjeizmeu ljetnih i zimskihpanjaka. Vlasi su se u ovekrajeve poeli naseljavatitijekom . st. kao polu-nomadsko puanstvo, a do

sredine . st. njihova su

se zimska i ljetna boravitaposve ustalila jer su se turazvili i neki oblici stalnihnaselja, to se jasno vidi iu prvom turskom popisu(-).Stolaki stari grad Vidoka

je utvrda nepravilnog estokuta, koja se

prostirala na povrini od hektara, opasa-na s kamenih kula. Stari je grad Stolacsmjeten na brdu, ija se istona padinaprema stolakom naselju Uzinovii nazivaKrievac, zapadna padina prema dijelugrada Zagrad etnica, dok se sjevernastrana prema dananjem sreditu gra-

da naziva Carinska strana.

Stari grad je smjeten nalijevoj obali Bregave, iznaddananjeg grada Stoca,odakle se prua pogled naVidovo polje, rijeku Brega-

vu i okolna brda: Komanjebrdo na istoku, Oanie na

zapadu, Hrgud na sjeveru

i uzvienje Banik na juguprema Hrasnu i Neumu.Na kraju srednjega vijekapolitike se prilike u sto-lakom kraju mijenjaju, uvrijeme otkrivanja novogasvijeta i poetka novoga vi-

Nekropola steaka Boljuni

-


25/37

jeka, stolaki kraj dolazi pod osmanskeosvajae. Nastaje vrijeme neizvjesnostipreivljavanja, vrijeme zatiranja narod-nih korijena na prostoru koji se od her-cega Stjepana polovicom . st. poinjeoznaavati novim pojmom i pod novim

imenom Hercegovina kojie vremenom prerasti usinonim ne samo za ovozemljopisno podruje,nego i sinonim za nazivovdanjeg puka.


26/37

-

puno preplitanja orijenta, mediterana iSudake stolice obitelji Miloradovia, XVI stoljee


27/37

Osmansko razdobljeOkupacija i uspostava noveosmanske vlasti (u Stocupoetkom -ih godina. st.) praena radikal-nom promjenom zatee-nih posjedovnih odnosarezultirala je temeljitimunitavanjem svih pisa-nih tragova ranijega stanjau obliku privatnih arhiva,

odnosno arhiva institucijakoje su na tome podrujufunkcionirale prije tursko-ga osvajanja. U sredituStoca, u vrijeme sultanaSelima, oko . godine,na ostatcima sruenog kr-

Bunar Neve i kameno korito u Boljunima

anskog sakralnog objektaiz predosmanskog razdo-blja, sagraena je (careva,arijska) damija. Preddamijom se nalazi adr-van sa osam esmi.Razdoblje osmanske do-minacije, odnosno pro-dor Turaka i slom sred-njovjekovnog bosanskog

kraljevstva i drave herce-ga Stjepana, te pretakanjeu osmanski spahijsko-ti-marski feudalni sustav,snano se reflektira naplanu umjetnosti i kultu-re. Cijelo je to razdoblje

p p p j jautohtonog izraza.Damija Sefer-age Begovia u dvadesetkilometara udaljenom selu Dabrica s kra-ja . i poetka . st. umjesto okruglogminareta ima etvrtast toranj romanikogizraza, to vrijedi i za bivu stolaku sa-hat-kulu. S druge strane, na pravoslavnojcrkvi sv. Petra i Pavla na Oaniima, za-dubini feudalne obitelji Hrabrena Mi-

loradovia, ispred koje je . godinepokopan njezin ktitor vojvoda RadoslavHrabren, pojavljuju se orijentalni ele-menti na ulaznim vratima, dok je zvoniktipino dalmatinski napreslicu.Ne nijeui stariju, autohtonu tradiciju,orijentalna arhitektura koegzistira, isti-na u detalju, s mediteranskim, posebnos dubrovakim kulturnim elementima.Naselje Istole na lijevoj obali Bregavena padinama Komanjeg brda i Krievcapostupno, ali sigurno prerasta u kasabui sjedite kadiluka (kraj . st.).

Posjetivi grad . godine, turski puto-pisac Evlija elebija pie: To je (mjesto)sredite kadiluka. Sa sve etiri strane op-koljeno je krem. To je lijepa kasabica, imadamiju, tri mesdida, malo javno kupa-tilo (hamam), svratite (han), dvadesetduana i do ploom pokr ivenih kua

Su a e sto ce ob te j o a ov a, V sto jee

-


28/37

koje imaju bae, vinograde isvoje vode. Nakon Karlova-kog mira (.) Vidoka jetvrava proirena, te postajejedna od najveih utvrda uHercegovini. Grad je imao kula, snane, m debele, be-

deme, te nekoliko stambenihi gospodarskih zgrada.Od . godine do ukinuakapetanija ., gradski ka-petani su Rizvanbegovii. Za

vrijeme vezirovanja najpozna-tijeg Rizvanbegovia, uvenog

Ali-pae (.-.), herce-govakog vezira, Hercegovinai grad Stolac doivljavaju zna-ajan gospodarski procvat.Jedan neobian dogaaj iz togvremena osigurat e Stocu atri-but drugog po vanosti hodo-

asnikog mjesta za idove izcijelog svijeta. Naime, na putuu Jeruzalem, u naselju Kraji-na nadomak grada, umro jesarajevski rabin Moe Danon,gdje je, po njegovoj oporuci tui pokopan . godine.

Damija na upriji

Grob rabina Moe Danona

-


29/37

Stolaka mlinica - XVII stoljee

-

Austrougarsko razdobljeNakon Hercegovakog ustanka po okolnim brdima iznad grada kola ( )


30/37

Nakon Hercegovakog ustanka .-.godine u kojem je Hrvate predvodio donIvan Musi, . godine, po mandatuBerlinskog kongresa Austro-Ugarska jezauzela BiH. Najei otpor austro-ugar-skom zauzimanju BiH dogodio se upravou stolakom kraju.Austrougarska nadogradnja u okviru sred-njovjekovne Vidoke tvrave obavljena je

. godine od bijelog brakog krenjaka.Tih godina gradi se i vie straarskih kula

po okolnim brdima iznad grada, kola (.-.),banke, zgrada kotarskog ureda, prvi bazen u Hercegovini.Grad Stolac dobiva ambulantu ., te ljekarnu .godine. U razdoblju od . do . godine u junomdijelu grada sagraena je bolnica za kotano-zglobnaoboljenja. Grad je . dobio vodovod.Pravoslavna crkva u Stocu sagraena je . godine. Cr-kva ima zvonik s rozetom koju okruuju reljefi estokrakezvijezde pored koje su naknadno uklesani krievi. Kato-

lika crkva sv. Ilije Proroka, sagraena je pod nadzoromarhitekte Josipa Vancaa . godine. Zvonik na crkvipodignut je deset godina kasnije, . godine.Uoi Prvog svjetskog rata Stolac je u skladu s elemen-tima stolakog etnikog mozaika imao tri nacionalnebanke, te tri nacionalna kulturno-umjetnika drutva:hrvatski Napredak, muslimanski Gajret i srpskodrutvo Prosvjeta.

Pravoslavna crkva sv. Vaznesenja Hristova, . godina Katolika crkva sv. Ilije Proroka, . godina


31/37

-


32/37

Vrijeme do posljednjeg rataGodine nakon Drugog svjetskog rata obi-ljeene su gospodarskim nazadovanjemgrada Stoca zbog tereta naslijea iz ratneprolosti i velikih gubitaka najvitalnijegdijela stolakog stanovnitva. Razdobljedruge polovice . st., posebice sedam-desetih godina, obiljeeno je gradnjommetalopreraivake tvorn ice Metal. Tihgodina izgraena je zgrada osnovne kole,drutveni dom, kino-dvorana te tekstilniindustrijski pogoni Inkos i tvornica

namjetaja Enterijeri.Tvorniki pogoni eljezare RMK-TGAStolac izgraeni su sredinom osamde-setih godina . st. Tih godina sagraenisu i most u sreditu grada, robna kuaStoanka, hotel Bregava prema pro-jektu arhitekta Zlatka Ugljena, Gradska

Razdoblje izmeu dva rata

Nakon Prvog svjetskog rata Stolac se naaounutar Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca,odnosno kraljevine Jugoslavije, prvo uZetskoj, zatim u Primorskoj banovini, da bise . naao unutar Banovine Hrvatske.S poetkom Drugog svjetskog rata, Stolacje u sastavu Nezavisne Drave Hrvatske

koja je izmeu ostalogobuhvaala i prostore BiH.Razvoj grada i sve graevin-ske djelatnosti do Drugogsvjetskog rata uglavnomsu bile vezane za gradnjuindividualnih stambenih

objekata u emu su osobi-to prednjaili povratnici izAmerike te bogati trgovcii zemljoposjednici. Zgradepodignute u gradu Stocu uovom razdoblju uglavnomnose znaajke secesije.

kavana, zgrada srednjo-kolskog centra, portskadvorana, djeji vrti i au-tobusni kolodvor. Vanoje istaknuti da veina no-vosagraenih spomenu-tih objekata potuje starutradiciju gradnje i gradi-teljski identitet grada.Tijekom raspada Jugoslavi-je devedesetih godina .

st. i prolog rata .-.godine stvorena je meu-narodno priznata dravaBosna i Hercegovina, unu-tar koje je jedno vrijemepostojala Hrvatska Repu-blika Herceg-Bosna. Nakon

potpisivanja Daytonskogsporazuma Stolac,grad i vei dio nekadanjestolake opine, nali su seunutar Federacije BiH, uzRepubliku Srpsku, jednogod entiteta drave BiH.Danas je Stolac mjestogdje su ivotno utoitenali i trajno se nastanilibrojni prognani Hrvati iz

drugih dijelova BiH. Grad iopina Stolac danas se na-laze na samoj entitetskojgranici prema RepubliciSrpskoj to im znaajnoodreuje gospodarsku ipolitiku sudbinu.

-

MANIFESTACIJE


33/37

Dugogodinja ideja o na-stavku poticanja sadnjemediteranskih kulturazapoete . godine ustolakom kraju, ostvarilase . godine kroz ma-nifestaciju Hercegovakiplodovi Mediterana nakojoj je bilo izlagaa izBosne i Hercegovine, te

manji broj iz Hrvatske, akoju je posjetilo oko posjetitelja. Manifestaci-ja je podrana od nael-nika opine Stolac i iredrutvene zajednice. Ocje-nom relevantnih osoba i

institucija, kao i obinogpuka, postignut je zapaenuspjeh. Zasaeno je na de-setine hektara novih kul-tura smokve, ipka i ma-sline, dok su potencijalniproizvoai i preraivaikroz strune radionicestekli znanja potrebna uoblasti proizvodnje medi-

teranskih i submediteran-skih kultura.Namjera organizatora saj-ma jest organizirana pro-izvodnja sadnica autoh-tonih sorti ipka smokvei masline, kao i izvozno

orijentiranih sorti. Za-jedno s Federalnim Agro-mediteranskim zavodomMostar nastoje uvesti naj-kvalitetnije sorte ovih kul-tura preko veleposlanstavamediteranskih zemalja unaoj dravi.

Organizatori sajma nastojestvoriti brend soka divljegipka, ije su se sadnice dosada proizvodile u skro-mnim koliinama, a koji se usvijetu pokazao kao najboljiprirodni antioksidant i u-var krvoilnog sustava.Cilj manifestacije je pokre-tanje i poveanje proizvod-nje ipka, smokve i maslinei njihovih preraevina, tepromoviranje, educiranje i

popularizacija sadnje ovihkultura. Isto tako jedan odmotiva organizatora sajmajest predstavljanje Herce-govine u najboljem svjetlusa Stocem, njezinim gra-dom muzejom.

Hercegovaki plodovi Mediterana

-

Manifestacija Slovo GorinaManifestacija Slovo Gorina, koja se od

d d k d


34/37

itav Stolac. Makova zami-sao realizirana je te .godine kada je prireenaprva manifestacija.Ime manifestacije dao jeJan Beran koji je, zajedno slanovima Izvrnog odbora

Slova Gorina, kreirao mno-ge sadraje godinama. Plakati naslovnu stranicu biltena,tu prepoznatljivu ruku s Ra-dimlje, uza stiliziranu bosan-icu kreirao je veliki prijateljStoca Juraj Najdhart.

Od . godine manife-staciju Slovo Gorinapratila je i publikacijas tim imenom, koja jesvojim sadrajima nado-punjavala i obogaivalamanifestaciju.

. godine odrava svake godine u Stocui na nekropoli steaka Radimlja, od svojeprve zamisli, neposredno poslije smrtipjesnika Maka Dizdara, roenog u Stocu,imala je jedan stalni cilj: afirmaciju sve-ukupne bosanskohercegovake kulturnebatine, svega onoga, kako je to ve naprvim susretima reeno, to je ovjek

stvorio na ovom tlu.Jo dok je bio iv Mak Dizdar, a on jeposljednjih godina svoga ivota poesto

navraao u Stolac, javlja-la se ideja da se u ovomgradu, u kojem ne prevla-dava samo kamen, nego ivoda i zelenilo, odravaju

susreti umjetnika na mno-gim stolakim otvorenimpozornicama. Na alost,

Makova staza uspona odgnijezda do zvijezda za-vrila je ljeta . godine,a u njegovu ast i u astnjegove poezije te godine

prireen je recital Makovepoezije na Radimlji gdjese te ljetne veeri okupio

-

Stolako kulturno proljee Matice hrvatske u StocuO i St l 853 101

Stolac info - vaniji telefonski brojevi


35/37

Matica hrvatska Stolacutemeljena je . go-dine u Stocu u ozra-ju Hrvatskog proljea.Njezin je rad obnovljen. godine.Kulturno blago stola-

koga kraja ouvano je ipod zemljom i na zemlji.Skriveno je i u muzeji-ma, u knjinicama, poarhivima. Najotpornijeje ono u stecima, u zi-dinama i mozaicima.I veliki gradovi i narodibili bi ponosni na ovo-liku starinu i vrijednostkakva postoji u Stocu.Svake godine u svibnjuMatica hrvatska Stolac

osjea, ne samo kao svo-je pravo nego i kao svo-ju dunu obvezu, otkritikulturno blago stolakogakraja, prouavati, uvati idrugima na odgovarajuinain predstaviti.

Opina Stolac 853 101

Ured naelnika

Pomonik naelnika za opu upravu 819 018

Referent za poduzetnitvo i turizam 819 032

Pomonik naelnika za graditeljstvo 819 019

Pomonik naelnika

za imovinsko-pravne poslove 819 024

Financije 819 027

JP komunalno 853 423Elektro-S tolac 853 403/533

Vatrogasno drutvo Stolac 853 212

Civilna zatita 854 666

Pota 853 300

Policija 853 324/323

Autobusni kolodvor 063 350 541

Croatia osiguranje 853 392

Auto-servis Bokovi 854 017

Auto-servis El-Go 853 710

Euro-Herc 853 882

JP za razvoj turizma i zatite kulturno-povjesnih

i prirodnih nasljea Radimlja Stolac 853 110

Specijalistike Ordinacije

Ginekoloka ordinacija dr. Hasan Redi 854 231

Optika Zagrad-Lens 062 241 625

Ljekarne

Ljekarna Pharmacom 854 332

Matica hrvatska Stolac odluila je odkulturnoga cvijeta do kulturnoga cvijetanae povijesti, umjetnosti, knjievno-sti, arheologije, religije sabirati nektar

ili slador za kulturnu konicu svogaprosvjetnog identiteta na najboljim tra-dicijama onih koji su znali njegovatii prenositi blago isklesano u kamenu,uneseno u mozaiku, zapisano u arhivu,ugraeno u graevinu.Matica hrvatska Stolac zahvalna je svi-

ma onima koji su se prijenje trudili, kopali, zno-jili, egu dana podnosi-li i zato eli odgovorno

preuzeti obvezu to blagoprenositi buduim nara-tajima u okviru mani-festacija Stolakoga kul-turnog proljea i meukoricama kulturnog isto-imenoga godinjaka.

Nota 063 159 514

Loko-Bar 063 361 377

Cafe slastiarna S 854 667

Restorani

Motel Villa Ragusa 853 700

Restoran Sampjero 853 495


36/37

Cafe slastiarna S 854 667

Monako 063 350 441

Imperijal 063 350 410

Nevladine Organizacije

RD Bregava 063 361 148

Orhideja 854 647

Lovako drutvo Kamenjarka 862 427

Eko-tur Stolac 061 480 971Turistika udruga Stari Grad 062 607 826

Restoran Sampjero 853 495

Restoran Behar 854 012

Restoran kolski 853 202

Picerija Krypton 853 961

Vjerske Ustanove

upni ured Stolac 853 005

Islamska zajednica Stolac 854 580

Pravoslavna parohija Stolac 065 721 093

Institucije Kulture

Galerija Branko otra

itaonica i knjinica 853 404

Zdravstvene Ustanove

Dom zdravlja Stolac 853 444

Ambulanta Crnii 862 239

Stomatoloka Ordinacija

Stomatoloka ordinacija Nino 853 045

Stomatoloka ordinacija Dizdar 061 741 962

Kafii/Slastiarnice

Amigos 853 142

arija 061 308 557

Rafaelo 063 313 076

Kasato 063 818 042

Corona 063 637 417


37/37

, - nakladnik: Udruga graana Partnerska grupa Stolac za nakladnika: DanijelBabi urednik: eljko Ragu dizajn: SMART, Ragu & Barbari d.o.o., Mostar fotografija: Marko Ragu i arhivnakladnika lektorica: Martina Arapovi, korektorica: Manuela Bojo tisak: Raster d.o.o. Mostar svibanj/ maj .

Documents

Stolac_vodic