sto · 2017. 5. 1. · evolucija mora savladati materijalnost covjeka itranformirati je u duh. Zato alkemija i jest duhovna disciplina koja ne poeiva na tizikalno-kemijskoj osnovi,

280

Nar. umjat. 24, 1987,str. 231 - 284, PRIKAZI

Alenka Goljevscek, Mit in slovenska Ijud-ska pesem, Siovenska matica, Ljubljana1982, 224 str.

Od svih mitoloskih knjiga koje samprikazao u ovom broju, to je najsustavniji inajsuvremeniji rad. Kako su mitoloske studije imitoloske teorije u nase vrijeme opet u modi,cini mi se da je informacija 0 djelu A1enkeGoljevseek potrebna ikorisna, iako je od njego-va izlaska iz tiska proteklo vec nekoliko godina.

Autoricina je sustavnost uocljiva naprvom koraku: uvod daje metodoloska isadrzajna odredenja, iznosi glavne tcze djela,rezultate, perspektive i terminoloskarazjasnjenja.

Autorica se bavi slovenskim narod-nim pjesnistvom, pri ecmu je naglasak na poj-mu "narodnog". Sarna svoje nastojanje definirakao svojevrsnu filozofsku "arheologiju" kojatczi razotkrivariju slojeva tog pojma, a stirn inarodnog pjesnistva. U svojem radu ona polaziod temeljne postavke da je narodna pjesmaproizvod, kako sarna kaze, "arhaieno strukturi-ranog drustva". (Ta sintagma izbjegava vred-novanje, ali po svemu odgovara terminu "pri-mitivno druSlVO".)To je drustvo mitotvomo, paje nnda i narodna pjesma neodvojiva od mitskcstrukture - to je autoricu navelo da prouci (u

, prvom dijelu knjige) tu strukturu i naznacinjezine temeljnc modele. Sluzeci se (ll prvompoglavlju) marksistickom metod om, A.Goljcvscekje pokusala razotkriti naeine proiz-vodnje i razmjene dobara i os tale faktore kojitvore cjelokupan zivotni kontckst mita. U dru-gom je poglavlju uz pomoc komparativne istrukturalne metodc iz veceg broja podatakadcriviran strukturalni model, koji je pomocupovijesne metode konkretiziran (u drugomdjelu knjige) s obzirom na povijesni kontekstantike, krscanstva i raniju bastinu koju su Slav-eni u seobi donijeli sa sobom, sto je sve utjecalona srednjovjekovnu pozadinu nastajanja narod-ne pjesme.

U treeem dijelu knjige nastavlja seintcrdisciplinama metoda, koja filozofsko ra-zumijevanje predmeta omogucava raznimpovijesnim, ekonomskim, slavistickim ietnoloskim pogledima. Tu je model stavljen nakusnju koju je (i po autorieinom miSljenju)

izdrzao uspjesno.Narodna pjesma (misli A. Goljev-

seek) rie egzistira viSe u svom prirodnom kon-teksti idanas postoji kao knjizevna pojava. Zatose cetvrti dio knjige bavi odnosom estetskefunkcije prema onim funkcijama sto ih je na-rodna pjesma imala u "primamoj sredini".

Ono sto posebno odlikuje ovu rijet-ku knjigu jest suvremeno poimanje usmeneknjizevnosti kao drugacije knjizevnosti, a nekao predstupnja knjiz.evnosti uopce. Naravno,ne moramo se sloziti baS sa svakom konstataci-jom A. Goljevscek, osobito ne s nekim tvrdnja-rna po kojima narodna pjesma zivi danas sarnoizvan izvornog konteksta, ili s onima koje na-rodnu pjesmu pripisuju uiglavnom arhaicnomdrustvu. No, moramo joj priznati akribiju, 0-prez, dosljednost i vjestinu u primjeni slozeneinterdisciplinarne metode. U poplavi mito-loskih simplifikacija te vrline mozemo sarnopozdraviti kao rijetkost.

IVAN LOZICA

Veronica Ions, Indijska mitologija, "OtokarKersovani" Opatija 1985, 144 str.

Mitovi se obieno smatraju predreli-gijskim, predfilozofijskim i dakako predznan-stvenim oblicima eovjekova odno~enja spramsvijeta, bogova i Ijudi. Vee se Platon koristiomitom u hermeneuti~ke svrhe, ne odricuti muistinitost, kako bi pokazao da postoje takvi real-iteti knji izmicu racionalnim pokusajimatumacenja. "Krajnja pitanja" odvajkada su onakoja najvise zaokupljaju misaonog covjeka i usvakom pokusaju da na njih odgovori, pa bio onmitski, religijski, filozofijski iii pak znanstveni,odgovori koji se nadaju nisu dostatni.

Tndijski se mit (na temelju uvida ukozmicku cjelinu gdje je mikrokozam poduda-ran makrokozmu) tumaci kao dramaturgijaunutrasnjeg zivota pri eemu se na djelu pokazu-je sva simbolizatorska funkcija covjekovemaste.

Indija je, dakako, sarno jedna odazijskih zemalja u kojoj je to mastovito simbo-lotvorstvo doseglo vrlo sofisticiranu razinu, uuskoj vezi s cjelokupnim drustvenim ustroj-

Nar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI

281

stvom, religijom i filozofijom.Kozmologijski motiv stvaranja svi-

jeta poima se kruzno u slijedu kalpa i zapocinjega Brahma u aspektu ISvare, obdriava ga Visnua razara Siva i pretvara u kaos - praJaya u kojemostaje sjeme koje ce mu omoguCiti novo stvar-anje. Kozmos se pokazuje na tri razine - triloki- fizickoj bhur, astralnoj bhuvar i nebeskojsvarga. One konstituiraju i say ovaj vidljivisvijet samsare - radanja i umiranja, pokrenutzeljom (kama) i svijescu 0 sebi (ahamlcara). Sobzirom na to da je prvi uzrok neobjasnjiv, da sebozanskoj volji ne moze pripisati nikakavmotiv stvaranja svijeta, ono sto mit u tom stvar-anju vidi jest igra lila - bozanska igra iii pakzelja NajviSeg bica za ogledanjem vlastitesavrSenosti u ne-bieu. Bogovi su proizasli izapsolutne realnosti brahmana (koji je u sanskr-tu oznacen srednjim rodom) i tek pripisivanjemmu nekih atributa on se pojavljuje kao ISvara.Njegova su tri vida Brahma (sada muskogarod a), Siva i Vgnu sa svojim moCima sakti-Sarasvati, Devi i Laksmi.

Jer "u tantrijskom vjerovanju, kojegse utjecaj tako snazno osjeca u bezbrojnimprikazima ljubavnickog zagrljaja, zvanimamithuna, sto kite indijske hramove, naeelozenske culn~ aktivnosti je pokretna snaga kojaodrz.ava svemir, jer bi bez nje princip muskestatiene transcendentalne potencije ostao pasi-van i inertan" (Ions, str.13).

U indijskoj se mitologiji obieavalojednom bozanstvu pripisivati razlieita imenazavisno od konteksta u kojem se pojavljuje, auvijek je uza oj i njegov zen ski aspekt. Te sucinjenice poduprle teze 0 kozmickoj hijeroga-miji, bilo u obliku svetoga braka Neba i Zemljena makrokozmickoj razini, ili pak mikro-kozmicki kao teznja sjedinjenju ljudske duse sbozanstvom (primjere nalazimo u visnuizmu,naroeito u stovanju ViSnuovih avatara Rame iKrsne).

NajveCi dio knjige posvecen jehind uistickoj mitologiji koja zbog nizasinkretickih oblika i jest najslozenija, a i najuZeje povezana s vedskom i brahmanistiekommitologijom. Buddhistieki i dzainistieki mitoviobimom su nesto manji, 5to nije eudo s obziromna cinjenicu da je buddhizam vee u 12.st.iSeezao iz Indije, a dzainizam zbog svoje sHne

strogosti nije stekao mnoge pristalice.Od vedskih nas bozanstava autorica

upoznaje sa svim vaznijima (Varuna, Prthivi,Dyaus, Indra, Vayu, Agni, Soma), te sa skupi-nama bica zvanim maruti, aditye i asvini.

U poglavlju 0 hinduizmu rijec je 0starim bogovima preuzetim iz Veda, 0hinduistiekom trojstvu trimurti, 0 novostvore-nim bozanstvima Kubera, Karttikeya, Dharma,Kama, 0 boginjama, 0 animalnim bozanstvimaGanesa, Garuda, Hanuman, planinama i rijeka-rna koje se stuju kao bogovi, 0 polubogovima isvim bOZanskim biCima iz Mahabharate.

Buddhistieka mitologija donosiuglavnom price (jatake) 0 Buddhinu zivotu i 0tome kako je stupio na put prosvjetljenja, adzainisticki mitovi u kratkim crtama naznaeujudzainistiCku kozmologiju i ueenje Mahavirino.

Knjigaje popracena izvrsnim c/b icolor ilustracijama te je prva takve vrste izdatau nas. Razumljivo pisana, izvrsno ce posluzitisvakome tko se zaputi teSko prohodnim staza-rna indijskih mitova ijos teze prohodnim staza-rna indoloske znanosti.

SNJEZANA ZORIC

Zmija i zmaj, Uvod u istoriju alkemije, Pred-govor, izbor, prijevod Dusan Dordevic-Mileusnic, Prosveta, Beograd 1985, 294str.

Istinsko razumijevanje alkemije nebi smjelo upasti u pogresku njezina tumacenjakao preteee suvremene kemije - simbolicnostalkemijskih operacija odvija se na kozmoloskojrazini, a clementi temeljnih procesa simboli sukozmiekih principa: sumpor i ziva, vatra, voda.To su simboli aktivnog i pasivnog pocela, nebe-skog i zemaljskog koje valja objediniti. Onoeemu smjcra svaka alkemijska operacija nijepretvorba elemenata u zlato - alkemijskitrazeno zlato jest bcsmrtnost, a istinski zbiljskapretvorba moguca je sarno unutar eovjcka -evolucija mora savladati materijalnost covjekai tranformirati je u duh. Zato alkemija i jestduhovna disciplina koja ne poe iva na tizikalno-kemijskoj osnovi, nego upravo na onoj sto jedonosi Tabula Smaragdina (hermeUcki alke-

NU24-PIKPage 1Page 2TitlesDignum laude virum Musa vetat mori. Horacije

Page 3Page 4Titles234 Nar. umjet. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI

Page 5TitlesNar. umjet. 24,1987, str. 231 - 284, PRIKAZI

Page 6TitlesNar. umjet. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI

Page 7Page 8TitlesNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI

Page 9Page 10Titles240 Nar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI


Page 12TitlesBosno moja

Page 13TitlesNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI

Page 14Page 15Page 16TitlesNar. umjet. 24, 1987, sir. 231 - 284, PRIKAZI

Page 17TitlesNar. umJat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI

Page 18Page 19TitlesNar. umjet. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI

Page 20TitlesPAVAO PAVLICIC

Page 21Page 22Page 23Page 24Page 25Page 26Scanned Image 100830162.pdfPage 1TitlesNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI

Page 2TitlesNar. umjat. 24, 1987, sIr. 231 - 284, PRIKAZI

Page 3Page 4TitlesNar. umjat. 24, 1987, sir. 231 - 284, PRIKAZI



Page 8Page 9Page 10TitlesNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI


Page 13Page 14TitlesNar. umjet. 24, 1987, sir. 231 - 284, PRIKAZI

Page 15Page 16Titles272

Page 17TitlesNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI 273

Page 18TitlesNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI Luj Leze, Siovenska mitologija, Grafos,

Page 19TitlesNar. umjal 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI 275 Veselin Cajkanovi~, 0 magiji i religiji,

Page 20TitlesNar. umjat. 24, 1987, sIr. 231 - 284, PRIKAZI Vojin Matic, Psihoanaliza milske proslosti





Page 28

NU24-PIK.pdfPage 1Page 2TitlesDignum laude virum Musa vetat mori. Horacije

Page 3Page 4Titles234 Nar. umjet. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI

Page 5TitlesNar. umjet. 24,1987, str. 231 - 284, PRIKAZI



Page 9Page 10Titles240 Nar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI


Page 12TitlesBosno moja


Page 14Page 15Page 16TitlesNar. umjet. 24, 1987, sir. 231 - 284, PRIKAZI

Page 17TitlesNar. umJat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI


Page 20TitlesPAVAO PAVLICIC

Page 21Page 22Page 23Page 24Page 25Page 26Scanned Image 100830162.pdfPage 1TitlesNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI

Page 2TitlesNar. umjat. 24, 1987, sIr. 231 - 284, PRIKAZI

Page 3Page 4TitlesNar. umjat. 24, 1987, sir. 231 - 284, PRIKAZI



Page 8Page 9Page 10TitlesNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI


Page 13Page 14TitlesNar. umjet. 24, 1987, sir. 231 - 284, PRIKAZI

Page 15Page 16Titles272


Page 18TitlesNar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI Luj Leze, Siovenska mitologija, Grafos,

Page 19TitlesNar. umjal 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI 275 Veselin Cajkanovi~, 0 magiji i religiji,

Page 20TitlesNar. umjat. 24, 1987, sIr. 231 - 284, PRIKAZI Vojin Matic, Psihoanaliza milske proslosti





Page 28

Documents

sto · 2017. 5. 1. · evolucija mora savladati materijalnost covjeka itranformirati je u duh. Zato alkemija i jest duhovna disciplina koja ne poeiva na tizikalno-kemijskoj osnovi,