Stereotipne slike o govornicima stranih jezika i govornih varijeteta

Vesna Požgaj HadžiFilozofski fakultet Ljubljana

Uvod

odnos prema vlastitome i stranim jezicimaodnos govornika J1 prema govornicima JS

pozitivan odnos

tolerancija

stereotipi o škrtosti, lukavstvu, plavušama…

Uvod

tolerancija (Bugarski, 2002)

niži stupanj – multikulturalnost, koegzistencija

viši stupanj – interkulturalnost, interakcija

stvarna tolerancija prema drugom i drukčijem

naš odnos prema govornicima hrvatskoga kao stranog jezika

stereotipne slikemonografija Bez predrasuda i stereotipa

(priredile M. Benjak i V. Požgaj Hadži, 2005)

Strani akcent

nemogućnost ovladanja stranim jezikom počevši od fonetske do drugih razina

istraživanja stranog akcenta N. Desnica-Žerjavić, 1998.

objektivna slika svakog govornikaukupni dojamVAŽNO:

• broj pogrešaka nije isključivi kriterij• značajna realizacija prozodijskih obilježja

Stavovi prema hr. govornim varijetetima

N. Jakovčević, 1988.standardni govor: javno; privatno: drugi

idiomiV. Mildner, 1997.

govor širih područja bolje se prepoznaje od govora pojedinih mjesta unutar regija

V. Mildner, 1998.najtolerantniji prema lokalnoj upotrebi,

najkritičniji prema upotrebi u govorenim medijima, ali i u govoru nastavnika i liječnika

I. Škarić, N. Lazić, 2002.istraživanje prozodije

Strani akcent u hr.-slov. kontaktu

jezični prijenos iz slovenskogaV. Kalenić, 2001.V. Požgaj Hadži, 2002. i dr.

jezični prijenos iz hrvatskoga…V. Požgaj Hadži, I. Ferbežar, 2001.

• tipične karakteristike iz J1 na svim razinama• rano pojavljivanje međujezika i fosilizacija

pogrešaka• udružiti formalno i neformalno učenje

T. Balažic Bulc, 2004.• pogreške zbog razlika u sustavima, prenošenja

uzoraka i doslovnog prevođenja

Strani akcent u hr.-slov. kontaktu

spomenuta istraživanja isuviše “tradicionalna”

nedostatak sociolingvističkog pristupa

ovo istraživanje: (ne)tolerancija prema hrvatskom kao jeziku stranom

suautorica T. Balažic Bulc

“Ograničenja” kod istraživanja stavova

istraživanja stavova - opterećena brojnim problemima (V. Mildner, 1998)

stav slušača/ocjenjivača teško se može odvojiti od stava prema govorniku

stav prema nekom mjestu od stava prema govoru toga mjesta

različite sociolingvisitčke varijable...

Problem istraživanja

uspješnost sporazumijevanja: jezična kompetencija + spremnost dekodiranja poruke

otvorena pitanja:(ne)tolerancije govornika J1 prema

govornicima JSgranice tolerancije različite s obzirom narazličite jezike

Ciljevi istraživanja

globalnu ocjenu stranog akcenta

tipove pogrešaka pojedinih jezičnih razina

stupanj tolerancije

Hipoteze istraživanja

globalna ocjena stranog akcenta bit će različita kod različitih ocjenjivača

pojavit će se razlike u tipovima pogrešaka

pokazat će se razlike u stupnju (ne)tolerancije

Metoda istraživanja

1. dio

opis putovanja - studenti kroatistike FF u

Ljubljani

zašto slobodni, nevezani govor

Metoda istraživanja

2. dio

ocjenjivanje opisa: stranci (STR)kroatisti (SK)studenti strojarstva i brodogradnje (SS)

anketa: globalna ocjena govoraocjena izgovora, gramatičke pravilnosti i

leksika

Rezultati i rasprava

globalna ocjena govora

ocjena izgovora, gramatičke pravilnosti i leksika

ocjena tolerancije prema stranom akcentu

Globalna ocjena govora Slovenaca koji govore hrvatski kao JS

Opisi govora

0 % 10 % 20 % 30 % 40 % 50 %

leksičke

pogreške

gramatičke

pogreške

pogreške u

naglasku

nefluentnost

govora

STR

SS

SK

Globalna ocjena govora

0%5%

10%15%20%25%30%35%

nefluentnost gramatičkepogreške

leksičkepogreške

pogreške unaglasku iizgovoru

Što najviše smeta?

SK

SS

STR

Ocjena pojedinih jezičnih razina

00,5

1

1,52

2,53

3,54

izgovor naglasak gramatika leksik

Ocjena pojedinih jezičnih razina

SK

SS

STR

Ocjena tolerantnosti prema stranom akcentu

0

0,2

0,4

0,6

0,8

1

1,2

SK SS STR

Ocjena tolerancije prema govoru stranaca

Izgovor

Gramatika

Leksik

Zaključak

U globalnoj ocjeni govora najveće su razlike među ocjenjivačima:

1. SK: naglasak, izgovor glasova, najpodrobniji u navođenju tipova gramatičkih

pogrešaka

2. SS, STR: nefluentnost i leksička razina

3. najnetolerantniji SS: oni koji se ne bave jezikom

Otvorena pitanja

istraživanje tolerancije različitih socijalnih skupina prema govornicima hrvatskoga s

različitim J1 otkrivanje stereotipnog ponašanja

osvještavanjem različitosti podstiče se intekulturalnost

bez tolerancije nema interkulturanosti

Literatura

Balažic Bulc, Tatjana, 2004: Jezikovni prenos pri učenju sorodnih jezikov (na primeru slovenščine in srbohrvaščine). JiS 49/3–4. 77–89.

Benjak, Mirjana (ur.) i Požgaj Hadži Vesna (ur.) 2005: Bez predrasuda i stereotipa. Rijeka: ICR.

Blum-Kulka, Shosana, 2000: Discourse Pragmatics. Discourse Studies: A Multidisciplinary Introduction Volum 2 (ur. Van Dijk, T. A.). London–Thousand Oaks–New Delhi: Sage. 38–63.

Bugarski, Ranko, 2002: Lica jezika: sociolingvističke teme. Zemun: Biblioteka XX vek.

Desnica Žerjavić, Nataša, 1998: Fonetska razina jezika u dodiru. Doktorska disertacija. Zagreb: Filozofski fakultet.

Ferbežar, Ina, 1999: Merjenje in merljivost v jeziku (Na stičišču jezikoslovja in psihologije: nekaj razmislekov). Slavistična revija 47/4. 417–436.

Ferbežar, Ina i Pirih Svetina, Nataša, 2002: Izobraževalni programi. Izobraževanje odraslih. Slovenščina za tujce. Ljubljana: Zavod RS za šolstvo.

Ferbežar, Ina i Pirih Svetina, Nataša, 2004: Certificiranje slovenščine kot drugega/tujega jezika – zgodovina in perspective. JiS 49/3–4 (2004). 17–33.

Literatura

Jakovčević, Neli, 1988: Jedno istraživanje stavova o jezičnim varijetetima. Govor 5/1. 43–61.

Katnić-Bakaršić, Marina, 1999: Perspectives on Cultural Awareness in Education in Bosnia and Herzegovina. Methods for Facilitating Communicative Competence in a Multicultural Society. Workshop No 7/98 (ur. Newby, D.). Graz: ECML.

Mildner, Vesna, 1997: Prepoznavanje hrvatskih govora. Tekst i diskurs, Zbornik HDPL (ur. Andrijašević, Marin i Zergollern-Miletić, Lovorka). Zagreb. 209–222.

.Mildner, Vesna, 1998: Stavovi prema hrvatskim govornim varijetetima. Jezična norma i varijeteti, Zbornik HDPL (ur. Badurina, Lada; Prichard, Boris i Stolac, Diana). Rijeka – Zagreb. 349–365.

Požgaj Hadži, Vesna (ur.) i Smolić, Marija (ur.), 2001: Izbrane študije Vatroslava Kalenića. Ljubljana: Oddelek za slovanske jezike in književnosti Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani. 7–72.

Požgaj Hadži, Vesna, 2002: Hrvaščina in slovenščina v stiku/Hrvatski i slovenski u kontaktu. Ljubljana: Znanstveni inštitut Filozofske fakultete.

Požgaj Hadži, Vesna in Ferbežar, Ina, 2001: Tudi to je slovenščina. 37. seminar slovenskog jezika, literature i kulture (ur. Orel, Irena). Ljubljana: Center za slovenščino kot drugi/tuji jezik. 57–68.

Literatura

Požgaj Hadži, Vesna i Balažic Bulc, Tatjana, 2005: Meje (ne)tolerantnosti do govorcev slovenščine kot tujega jezika. Slovenščina in njeni uporabniki v luči evropske integracije (ur. V. Mikolič, Vesna i M. Bratina, Karin). Koper: Založba Annales. 245–252.

Scollon, Ron in Wong Scollon, Suzanne, 2004: Discourse and Intercultural Communication. The Handbook of Discourse Analysis (ur. Schiffrin, D., Tannen, D., Hamilton, H.). Oxford: Blackwell. 538–567.

Stabej, Marko, 2003: Slovenščina: kaj še ostane velikim? Lětopis 50/1. 60–72. Škarić, Ivo; Lazić, Nikolaj: 2002: Vrijednosni sudovi o hrvatskim naglascima. Govor

19/1. 5–34. Wodak, Ruth in Reisgl, Martin, 2004: Discourse and Racism. The Handbook of

Discourse Analysis (ur. Schiffrin, D., Tannen, D., Hamilton, H.). Oxford: Blackwell. 538–567.

Stereotipne slike o govornicima stranih jezika i govornih varijeteta

Vesna Požgaj HadžiFilozofski fakultet Ljubljana