Broj 34. Godina II. 20. svibnja 2005. BESPLATNI PRIMJERAKwww.hrvatski-vojnik.hr

€2,

10•C

AD

3,0

0•A

UD

3,3

0•U

SA 2

,00•

CH

F 3,

50•S

IT 4

30,0

0•SE

K 17

,00•

NO

K 17

,00•

DKK

15,

50•G

BP 1

,30

Stekli smo izniman ugled i navojnom i civilnom podruËjuStekli smo izniman ugled i navojnom i civilnom podruËju

ISSN

1

33

0 -

50

0X

PRIN

TED

IN C

ROA

TIA

RazgovorPjer ©imunoviÊ, nacionalni koordinator za NATO u Ministarstvuvanjskih poslova i europskih integracija

AmeriËki predsjednik George W.Bush odredio je generala TedaMo seleya (na slici) kao novog na -

Ëelnika stoæera AmeriËkog ratnog zrako-plovstva. Na toj funkciji Moseley bi tre-bao zamijeniti generala Johna Jum pera.Moseley, inaËe pilot lovca, zapovijedao je

zrakoplovnim snagama u jugozapadnoj Aziji tijekom rata u Afganistanu iIraku, prije nego πto je stupio na aktualnu poziciju zamjenika naËelnikastoæera. Bushovu nominaciju mora zakonski odobriti ameriËki Senat.

SVIJET

2

PERZIJSKI ZALJEV

V eliki projekt Cobra Gold u organizaciji Tajlanda i SAD-a otpoËeo je13. a trajat Êe do 25. svibnja. RijeË je o seriji vjeæbi namijenjenojpri premi za reakciju u sluËaju neke velike prirodne katastrofe po put

proπlogodiπnjeg tsunamija. U vjeæbu su, osim organizatora, ukljuËene isnage Singapura i Japana, te promatraËi iz drugih zemalja. Primjerice,jedna od vjeæbi ukljuËuje moguÊu situaciju koja bi nastala nakon dva po tre -sa i tsunamija, s ukupno 121 000 mrtvih. Takoer, vjeæba ukljuËuje i stvar -ne projekte pomoÊi civilnoj zajednici na Tajlandu, poput cijepljenja dje ce,gradnje πkola i puteva u πest pokrajina, meu njima i pokrajini Phang Nga,koja je proπlog prosinca bila najviπe poharana razornim valom.

P otkraj proπlog tjedna, dok je obav -ljala rutinske zadaÊe sigur nosnognadgledanja voda sjever nog dijela

Perzijskog zaljeva, posada ame riËkog ra -za raËa USS Mustin obavila je i spasilaËkumisiju. Primivπi dojavu su narodnjaka s no -saËa USS Carl Vinson, koji je dobio pozivu pomoÊ broda Olym pias koji je plo viopod zastavom Pana me, Mustin je reagiraobrzo i iz vode i za paljene palube ukrcao27 putnika i Ëlanova posade (25 In di ja ca,po jedan Ne palac i ©rilanËanin). Pru æe naim je me di cinska pomoÊ i svi su do b rogzdravlja. Uzrok poæara koji je buk nuo ustrojarnici Olympiasa joπ je nepoznat.

P ad i eks plo zija MiG-a-29,avi ona ruskog zra koplov -stva, koji su se dogo dili 12.

svibnja blizu zraËne luke An dre -apol, izazvao je, prema rijeËimaza povjednika zrakoplovstva gene -ra la Vladi m ira Mihailova, privreme -nu suspenziju svih letova tog tipa

aviona u Rusiji. Avion je letio kaodio sku pine od njih πest, iz vo deÊijednostavne manevre u ob la cimana velikim visinama. To je bi la prvaovogodiπnja zrakoplovna nesre-Êa u ruskim OS, a prizemlje njeMiG-ova-29 potrajat Êe dok is tra gao uzrocima ne bude zavrπena.

D vojica mrtvih i petorica oz lije -enih tragiËna je bilanca ne -sreÊe blizu grada Qalat u juæ -

nom Afganistanu, kada je vozilo s af ga -nistanskim vojnicima u sklopu konvoja16. svibnja naletjelo na eksplozivni pa -ket s otprilike πest kilograma eksplozi-va. Eksplozija je u zemlji ostavila kraterpromjera dva i dubine jednog metra.General James G. Champion, jedan odËelnih ljudi tamoπnjih ameriËkih trupa,izrazio je ogorËenje, ustvrdivπi da

“Ame rikanci rade, vjeæbaju i æive s Afganistancima”, te da je “napad naafganistanske vojnike napad na sve nas”.

Novi naËelnik zrakoplovstva

L itvanski parlament odbio jezakonski prijedlog kojim bise oruæane snage te bal -

tiËke zemlje potpuno profesiona -lizirale. Prijedlog je potekao oddva zastupnika Srediπnje liberalne stranke, uz obrazloæenje da aktualnisu stav otvara “uvjete za korupciju i mehanizme za izbjegavanje sluæenjavojske”, te da “roËna vojska ne ispunjava zahtjeve aktualnog vremena”.Jedan od predlagatelja, Algis Kaseta, dodao je da “litvansko Ëlanstvo uNATO-u zahtijeva brzu i profesionalnu vojsku, koja je sposobna sluæiti semodernim naoruæanjem i opremom”. Od nazoËnih zastupnika, 45 ih jeglasovalo protiv, 19 za, a njih Ëetvorica su bili suzdræani.

Ne profesionalizaciji

Spasioci s USS Mustina

20. svibnja 2005.

Zlatna kobra

KABUL

VILNIUS

BANGKOK

WASHINGTON

Pripremio D. VLAHOVIΔ

MOSKVA

Eksplozija u Afganistanu

Pad izazvao prizemljenje

Komunikacije buduÊnosti - osobni radio za svakog vojnika

Je dan pje πaË ki vod sud je lovatÊe tijekom srpnja na me u na -rod noj vojnoj vjeæ bi u Al ba ni ji.Vod iz sas ta va sat ni je Êe kaohr vat ski kon tin gent sud je lo va tiu pro ved bi svih slo æe nih vojnihope ra ci ja u pot po ri mi ru s pos -troj ba ma iz vi πe stra nih ze ma lja

S iznimnim zadovoljstvom uvje -rili smo se da naπe ekipe sjajnorade svoj posao, visokoprofe-sionalno i s punom predanoπÊu,u vrlo teπkim okolnostima

IZ SADRfiAJA

IMPRESUM

3

Nakladnik:MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE

Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ(zeljko.stipanovic@morh.hr) Zamjenik glavnog urednika: Vesna PintariÊ (vesna.pintaric@morh.hr)Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ (toma.vlasic@morh.hr)Izvrπni urednik: Mario GaliÊ(mario.galic@morh.hr)Urednici rubrika: Marija Alvir(marija.alvir@morh.hr), Domagoj VlahoviÊUrednik fotografije: Tomislav Brandt

Novinari: Leida Parlov, Milenka Pervan StipiÊ Fotografi: Davor Kirin, Dubravko KovaËGrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) (zvonimir.frank@zg.htnet.hr), Ante PerkoviÊ,Predrag BeluπiÊ, Damir BebekWebmaster: Drago Kelemen (dragok@morh.hr)Prijevod: Jasmina PeπekTajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelotel: 4568-041

Redaktor: Danica PajiÊLektor: Lidija BogiπiÊKorektor: Gordana JelaviÊ

Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 4568-699; fax: 4551-852

Pretplata:Ino zem stvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb (za: Sluæba za od nose s jav noπÊu i informira-nje), devizni raËun u ZagrebaËkoj banci 30101-620-2500-3281060. Tuzem stvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.,Slavonska avenija 2, 10 000 Zag reb, (za:Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje),æiroraËun 2360000-1101321302 poziv na broj165, ci jena 280,00 kn godiπnje, Molimo pret-platnike da nakon uplate kopiju uplatnicepoπalju na ad re su TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb.

Tisak:AKD Agencija za komercijalnu

djelatnost d.o.o., Zagreb, Savska 31

Naslov uredniπtva:MORHSluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje, p.p.252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatskahttp://www.hrvatski-vojnik.hrE-mail: hrvojnik@morh.hrNaklada: 6000 primjeraka

U Ëlan stvu Eu rop skog udruæe nja vojnih novinara(EMPA)

Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraÊamo.Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2005.

Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisusluæbeni stav Ministarstva obrane RH

“Pres ta ni te s dvo stru kim mje ri li ma u poπ ti va nju ært ve!”, po ru Ëio je u pro po vije di kar di nal Vin ko Pu l jiÊ,

is tak nuv πi ka ko ær tva ma “ne æe li mo stva ra ti ni mi to lo gi ju

ni ideo lo gi ju”

S t r a n a 4

S t r a n a 1 2

Zapovijedanje, voenje i komuniciranje na razliËitim razi-nama zapovjednog lanca sluæi se i razliËitim metodama

djelovanja. Tako npr. dnevni sastanci generala rezultirajuu zapovijedima o postupanju koje se modernim komu-

nikacijama mogu brzo prenijeti i trenutaËno prikazati nazaslonima raËunala. S druge strane provoenje takvih

zapovijedi na najniæoj razini, na samoj bojiπnici, pretvarase u vrlo teæak, naporan i zamoran posao

S t r a n a 2 0

S t r a n a 8

Pjer ©imunoviÊ, nacionalnikoordinator za NATO u Mi -nistarstvu vanjskih poslo-va i europskih integracija

Naslovnicu snimio Davor KIRIN

TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE

Satnija za meunarodnemirovne operacije 4. gardijske brigade

Obiljeæen Spomendan na bleiburπke ærtve i ærtve Kriænoga puta

Uslu æ be ni po sjet 5. HRV CON-u 20.

trav nja sti glo je tro Ëla no izas lan stvo

u sas ta vu: Pjer ©imu no viÊ i Ivan Ve li -

mir Star Ëe viÊ iz MVP-a i boj nik Ni ki ca Mi -

ljak pred stav nik MORH-a. Raz log po sje ta

bio je upo zna ti se i sa si tu a ci jom na te re nu

ti je kom bo rav ka u Ka bu lu i Fayz Aba du. Ia -

ko su ima li od reenih prob le ma zbog

zatva ra nja ka bul ske zraË ne lu ke te ta ko

pro pus ti li od reene sas tan ke, doj mo vi

izas lan stva vi πe su ne go dob ri. Ti je kom vi -

πed nev nog bo rav ka u Af ga nis ta nu ima li su

po pri liË no vaæ nih kon ta ka ta a i upo zna li su

se s re al noπ Êu ta moπ nje si tu a ci je. U hr vat -

skom kam pu is ko ris ti li smo pri li ku za raz -

go vor u ko jem su Pjer ©imu no viÊ i boj nik

Ni ki ca Mi ljak ka za li neπ to vi πe o ci lju do -

las ka, pla no vi ma za bu duÊ nost i nji ho vom

vienju tre nu taË ne si tu a ci je i po lo æ a ja na -

πih pri pad ni ka u mi si ji.

RAZGOVOR

Po nov no ste u Ka bu lu. Ka ko se osje Êa te?

Po vra tak u “the a tre”, po nov no u zo ni

ope ra ci je. Li je po se vra ti ti na kon ne kog

vre me na, na kon πto su se doj mo vi sle gnu li

ras te re Êen od za pov jed nih ob ve za i vid je ti

lju de s ko ji ma sam do ju Ëer ra dio.

Ko ja je za pra vo svr ha Va πeg po sje ta?Do πao sam kao pot po ra ko le ga ma iz

MVP-a, od nos no kao oso ba ko ja je vr lo do -

bro upo zna ta sa sta njem u mi si ji i sa moj

dræ a vi. Kao πto zna te sva izv jeπ Êa i sve pre -

zen ta ci je ne da ju do vo lj no stva ran pri kaz

sta nja na te re nu. Sto ga su se pred stav ni ci

MVP-a od lu Ëi li za po sjet i obi la zak mi si je

jer je to naj bo lji na Ëin uvi da u ukup nu

prob le ma ti ku.

P j e r © i m u n o v i Ê

• albansko-hrvatsko-makedonski

vojnomedicinski tim na ljeto

stiæe u Afganistan

• razgovori s Ëelnim ljudima

NATO-a, ISAF-a i Afganistana

vodili su se radi nastavka i

poveÊanja naπeg angaæmana

nacionalni koordinator za NATOu Ministarstvu vanjskih poslova i

europskih integracija

420. svibnja 2005.

Iz Afganistana Robert MIKAC

U raz go vo ri ma ko je smo

vo di li naj vaæ ni ja te ma

bi la je naπ an gaæ man

u Af ga nis ta nu

B o j n i k N i k i c a M i l j a k

• razmatramo moguÊnosti joπ

kvalitetnijeg sudjelovanja

hrvatske dræave kao partnera u

ovoj NATO misiji. Pripadnici VP-a

OSRH, sa steËenim iskustvima

kroz sada veÊ pet rotacija, mogu

u tome puno pridonijeti

zapovjednik 4. kontingenta OSRHu misiji ISAF VI i Ëlan izaslanstva

S iz nim nim za do volj stvom

uv je ri li smo se da na πe eki -

pe sjaj no ra de svoj po sao,

vi so ko pro fe si o nal no i s pu -

nom pre da noπ Êu, u vr lo te -

π kim okol nos ti ma. Ta koer

da su kod za pov jedniπ tva

ISAF-a stek le iz ni man

ugled, kao i kod af ga nis -

tan skih vlas ti i pu Ëan stva,

a πto da je iz vrs ne te me lje

za os miπ lja van je dalj njih

ko ra ka i za pu no ka pi ta li zi -

ra nje nji ho vo ga tru da i nji -

ho vih pos tig nu Êa. Mo gli

smo se osvje do Ëi ti u iz vrs -

tan tim ski duh, pri ja telj -

stvo i sta bil nost ko ja vla da

u na πim kon tin gen ti ma

Ste kli smo iz ni man ugled i na

voj nom i ci vil nom po druË ju

Ko ji su raz lo zi Va πeg po sje ta Af ga nis ta nu?Na πe struË no izas lan stvo, u ko me su bi li

joπ Ivan Ve li mir Star Ëe viÊ, opu no mo Êe nik mi -

nis tra u MVPE I-u, di plo mat pred vien za

slje de Êu ro ta ci ju u Af ga nis ta nu, i boj nik Ni -

ki ca Mi ljak iz Upra ve voj ne po li ci je, bi vπi za -

pov jed nik na πe ga kon tin gen ta u ISAF-u,

obiπ li su pri pad ni ke na πeg kon tin gen ta u Ka -

bu lu i Feyz Aba du. U raz go vo ri ma ko je smo

vo di li naj vaæ ni je te me su bi li naπ an gaæ man

u Af ga nis ta nu, po naj pri je razmjeπ taj za jed -

niË kog al ban sko-hr vat sko-ma ke don sko voj -

nog me di cin skog ti ma u ISAF-ovoj ba zi

smjeπ te noj u ka bul skoj zraË noj lu ci, a ko ji

sli je di veÊ na lje to.

Naπ voj ni kon tin gent u Ka bu lu ima 50 pri -

pad ni ka, dok u ISAF-ovom Po kra jin skom ti mu

za ob no vu (Pro vin ci al Re con struc ti on Te am, PRT)

u Feyz Aba du, ko ji vo di SR Nje maË ka, ima mo

ci vil ni tim: di plo ma ta Dra æ e na Hras ti Êa i po li -

cij ske in spek to re Da ria Du da sa i Iva na Ode -

lja na, sav jet ni ke af ga nis tan skih po kra jin skih

po li cij skih struk tu ra. Po seb no smo po nos ni

da oni ima ju vr lo ve li ko pov je re nje u na πe

pri pad ni ke. Na i me, za pov jed nik na πeg kon -

tin gen ta u Ka bu lu, boj nik Ti ho mir Ze bec sa da

je i za pov jed nik (Pro vost Mars ha ll) ci je le mul ti -

na ci o nal ne sa tni je voj ne po li ci je u ISAF-ovoj

Ka bul skoj mul ti na ci o nal noj bri ga di (KMNB),

dok je Hras tiÊ u PRT-u u Feyz Aba du zam je nik

di rek to ra ci vil nih po slo va.

Naπe su ekipe profesionalne i stekle suizvrstan ugled

Ka ko Vam se Ëi ni si tu a ci ja na te re nu?S iz nim nim smo se za do volj stvom mo gli os -

vje do Ëi ti, na pr vom mjes tu, da su na πe eki pe

do bro, da sjaj no ra de svoj po sao, vi so ko pro -

fe si o nal no i s pu nom pre da noπ Êu, u vr lo teπ -

kim okol nos ti ma. Tu mis lim na uv je te æi vo ta i

ra da te oso bi to oz bilj nos ti si gur nos ne si tu a -

ci je kao i da su kod za pov jedniπ tva ISAF-a

stek le iz vrs tan ugled, kao i kod af ga nis tan skih

vlas ti i pu Ëan stva, a πto da je dob re te me lje

za os miπ lja van je dalj njih ko ra ka i za pu no ka -

pi ta li zi ra nje nji ho vo ga tru da i nji ho vih pos -

RAZGOVOR

U raz go vo ri ma ko je smo do go vo ri li nam je -

ra va mo raz mot ri ti mo guÊ nos ti joπ kva li tet ni -

jeg sud je lo va nja hr vat ske dræ a ve kao part ne -

ra, u toj NA TO mi si ji. Na rav no da mi, pri pad -

ni ci VP-a OS RH, sa ste Ëe nim is kus tvi ma kroz

sa da veÊ pet ro ta ci ja sna ga, mo æ e mo u to me

pu no pri do ni je ti.

Ka kav je po lo æ aj pri pad ni ka OS RH umi si ji ISAF?

Rav no pra van, ako ne i bo lji, zaπ to to ne re -

Êi, od svih os ta lih pri pad ni ka mi si je ISAF,

oso bi to u pro fe si o nal noj pro ved bi za da Êa. To

smo de fi ni tiv no do ka za li. Po seb no je to vid -

lji vo na du æ nos ti ma unu tar MNMP sa tni je,

20. svibnja 2005.

Naπ voj ni kon tin gent u Ka -

bu lu ima 50 pri pad ni ka,

dok u ISAF-ovom Po kra jin -

skom ti mu za ob no vu u

Feyz Aba du, ko ji vo di SR

Nje maË ka, ima mo ci vil ni

tim: di plo ma ta Dra æ e na

Hras ti Êa i po li cij ske in -

spek to re Da ria Du da sa i

Iva na Ode lja na. Za pov jed -

nik na πeg kon tin gen ta u

Ka bu lu, boj nik Ti ho mir Ze -

bec sa da je i za pov jed nik

ci je le mul ti na ci o nal ne sa -

tni je voj ne po li ci je u

ISAF-ovoj Ka bul skoj mul ti -

na ci o nal noj bri ga di dok je

Hras tiÊ u PRT-u u Feyz

Aba du zam je nik di rek to ra

ci vil nih po slo va

Po ru ka na πim pri pad ni ci -

ma u mi si ji i svima oni ma

ko ji se za nju spre ma ju je

da upor nim ra dom, po di -

za njem sprem nos ti, πto

uËin ko vi ti jom obu kom,

oprav da ju da no im

pov je re nje i da na naj bo lji

na Ëin pred stav lja ju

VP, OS i RH u ino zem stvu

5

Hrvatsko izaslanstvo u pratnji naπih vojnih policajaca u obilasku podruËja oko Kabula

tig nu Êa. Na da lje, mo gli smo se osvje -

do Ëi ti u iz vrs tan tim ski duh ko ji vla da u

na πim kon tin gen ti ma, pri ja telj stvo i

sta bil nost, a πto su ve li ka dos tig nu Êa,

imaj uÊi na umu teπ ko Êe te mi si je.

Snimanje stanja na terenuKo je ste sve kon tak te i sas tan keostva ri li ti je kom bo rav ka u Af ga -nis ta nu?

Uz, da ka ko, raz go vo re sa za pov jed ni ci -

ma i pri pad ni ci ma na πeg kon tin gen ta u

Ka bu lu i Feyz Aba du, ima li smo ko ris ne

raz go vo re s vi so kim ci vil nim pred stav ni -

kom NA TO-a, biv πim tur skim mi nis trom

vanj skih po slo va, Hik me tom Ce ti nom, s

tur skim i nje maË kim ge ne ra li ma, za pov -

jed ni ci ma ka bul ske mul ti na ci o nal ne

bri ga de, s pr vim zam je ni kom af ga nis -

tan skog mi nis tra unu tar njih po slo va, s

nje maË kim za pov jedniπ tvom PRT-a u

Feyz Aba du, sa zam je ni kom gu ver ne ra

po kra ji ne Ba dakhshan i πe fom po kra jin -

ske po li ci je, s pred stav ni ci ma UN-a i

ne vla di nih hu ma ni tar nih or gni za ci ja u

Ba dakhsha nu. Po se bi ce, u Feyz Aba du

smo ima li pri li ku raz go va ra ti i sa πe fom

Son der sta ba Af gha nis tan u nje maË kom

mi nis tar stvu vanj skih po slo va, dr. Ko -

chom, ko ji se na laz io u po sje tu Af ga nis -

ta nu baπ ka da i mi. Smi sao svih raz go -

vo ra bio je sni ma nje sta nja na te re nu,

iden ti fi ci ra nje po tre ba mi rov ne ope ra ci -

je i sa mo ga Af ga nis ta na, te raz ma tra nje

na πih mo guÊ nos ti u svjet lu nas tav ka i

po ve Êa nja an gaæ ma na.

Ka kve doj mo ve Êe te po ni je ti iz Af ga nis ta na?

©to se mi rov ne ope ra ci je ti Ëe, ri jeË je

o do bro or ga ni zi ra nom i voenom, po -

treb nom, am bi ci oz nom i du go roË nom

an gaæ ma nu meuna rod ne za jed ni ce, u

svr hu stva ra nja sa mo od ræ i ve af ga nis -

tan ske dræ a ve, u po li tiË kom, go spo dar -

skom i si gur nos nom po gle du. Uz kon -

ti nu i ra nu pot po ru vje ro dos toj nih voj -

nih sna ga, na gla sak se sve vi πe stav lja

na raz voj ne, gos po dar ske i ob ra zov ne

di men zi je, ko je tre ba ju omo gu Êi ti traj -

nu sta bi li za ci ju zem lje. Po tre be Af ga -

nis ta na, zem lje ko ja je pro æ iv je la de se -

tlje Êa ra ta i zlo stav lja nja, su go le me, i

to na svim po druË ji ma. Pr vi do jam ko ji

Ëov jek po ne se iz Af ga nis ta na, je da je

to zem lja oËa ra va ju Êe lj epo te i po nos -

nih lju di.

Ko je su raz li ke iz meu Ka bu la iFeyz Aba da?

Ve li ke. Ka bul je ka o tiË an, mi lij un ski

grad, na pet, pre pun raz li Ëi tih sna ga si -

gur nos ti. Feyz Abad se pak na la zi u teπ -

ko pri stu paË nom di je lu Af ga nis ta na. Ta -

mo vri je me te Ëe druk Ëi jim rit mom.

RAZGOVOR

20. svibnja 2005.

gdje smo zbog do sa daπ njih us pje ha i

in zis ti ra li da u toj ro ta ci ji sna ga do bi -

je mo mjes to Pro vost Mars ha la. Ti je kom

pro te klih mi si ja po ka za li smo da to

mjes to za slu æ u je mo, zbog us pje ha u

ra du, ali i zbog bro ja dje lat ni ka unu tar

MNMP sa tni je, gdje ima mo ud jel od

oko 50% voj nih po li ca ja ca. I u jed no

sam si gu ran. Pri pad ni ci na πih OS

obav lja ju za da Êe vr lo pro fe si o nal no, a

to stal no do ka zu je mo i u mi si ja ma.

©to mis li te o sta nju u Af ga nis ta nuda nas, za raz li ku od Va πeg zadnjegbo rav ka u toj zem lji?

Kao za pov jed nik 4. HR KON-a ob na -

πao sam du æ nost i Ëas ni ka za ve zu u

za pov jedniπ tvu ISAF-a. U svom ra du i

kon tak ti ma su sre tao sam se sa lju di ma

ko ji u toj zem lji ob na πa ju vi so ke du æ -

nos ti, te mo gu is tak nu ti da kod njih

pos to ji ve li ka æe lja za na pret kom, iz -

grad njom dræ a ve i dræ av nog ustro ja,

us va ja njem no vih zna nja, prih va Êa nja

de mo krat skih stan dar da raz vi je nog svi -

je ta. Mis lim da ta zem lja ima per spek -

ti vu i da Êe mi si ja ISAF is pu ni ti ci lje ve,

a OS RH do ka za ti svo jim sud je lo va -

njem da su po uz dan part ner, te da mo -

gu pro ves ti sva ku ta kvu i sliË nu za da Êu

u skla du sa s vo jim po ten ci ja li ma.

Ko ju bi ste po ru ku upu ti li svim pri -pad ni ci ma u mi si ji?

Po ru ka na πim pri pad ni ci ma u mi si ji i

svima oni ma ko ji se za nju spre ma ju je

da upor nim ra dom, po di za njem

sprem nos ti, πto uËin ko vi ti jom obu kom,

oprav da ju da no im pov je re nje i da na

naj bo lji na Ëin pred stav lja ju VP, OS i

RH u ino zem stvu. To je pra vo mjes to

za do ka zi va nje i uv je ren sam, pro fe si o -

nal ni iza zov za sva ko ga tko je oda brao

taj po ziv.

6

Uz Kabul hrvatsko izaslanstvo boravilo je i u Feyz Abadu, gradu u teπko

pristupaËnom dijelu Afganistana

720. svibnja 2005.

U Skop lju je 12. svib nja odræan re -do vi ti sas ta nak za mje ni ka na Ëel ni kaGS-a OS ze ma lja Ëla ni ca Fo ru mami nis ta ra obra ne ju go is toË ne Eu ro -pe pod pred sje da va njem za mje ni kana Ëel ni ka Glav nog sto æe ra oruæ a nihsna ga Re pu bli ke Ma ke do ni je ge ne -ral boj ni ka Mi ro sla va Sto ja nov skog.

Na sas tan ku je sud je lo va lo pe te ro -Ëla no izas lan stvo Mi nis tar stva obra -ne Re pu bli ke Hr vat ske i oruæ a nihsna ga Re pu bli ke Hr vat ske pred -voeno za pov jed ni kom Hr vat skekop ne ne voj ske ge ne ral pu kov ni -kom Ma ri ja nom Ma re ko vi Êem.

SEDM pro ces ini ci ra li su u oæuj ku1996. go di ne mi nis tri obra ne πestze ma lja ka ko bi pos pje πi li meusob -nu re gio nal nu obram be nu i vojnusu rad nju ko ja je kljuË na za si gur -nost u ju go is toË noj Eu ro pi. Za jed -niË kom ini ci ja ti vom i pro jek ti ma su -rad nje, dje lo va nje SEDM pro ce saus mje re no je ka pos ti za nju in te gra -ci je u eu ro at lant ske struk tu re.

Ukl ju Ëi va njem Uk ra ji ne u SEDM,pro ces Êe se pro πi ri ti na 11 ze ma lja(Al ba ni ja, Bu gar ska, GrË ka, Hr vat -

ska, Ita li ja, Ma ke do ni ja, Ru munj -ska, SAD, Slo ve ni ja i Turs ka stal nesu Ëla ni ce).

Kao ne for mal na aso ci ja ci ja mi nis -ta ra obra ne, SEDM ne ma os ni vaË -nog do ku men ta. No, su klad no spo -ra zu mu pot pi sa nom u GrË koj 9. lis -to pa da 2000. os no van je Ko or di na -cij ski od bor SEDM-a ko ji us klaujebroj ne ak tiv nos ti u sklo pu SEDM-a,osim onih ko je se od no se na SEE -BRIG (South East Eu ro pe Bri ga de),za ko ju je os no van po se ban po li tiË -ko-vojni od bor.

U SEE BRIG-u, Ëi je os ni va nje jevri je dan do pri nos si gur nos ti i sta bil -nos ti u po dru Ëju ju go is toË ne Eu ro -pe, sud je lu je se dam dræ a va (Al ba ni -ja, Bu gar ska, GrË ka, Ita li ja, Ma ke -do ni ja, Ru munj ska i Turs ka), dok suHr vat ska i Slo ve ni ja pro ma tra Ëi.

Na sas tan ku u Skop lju osim za -mje ni ka na Ëel ni ka glav nog sto æe raze ma lja Ëla ni ca SEDM-a sud je lo va -li su i predstav ni ci Za pov jed niπt vazdruæ e nih sna ga iz Na pu lja (JFCNa ples) i Za pov jed niπt va zdruæ e nihsna ga iz Brun ssu ma (JFC Brun -

ssum), ko ji su upoz na li vi so ke vojnepredstav ni ke sa sta njem u mi rov -nim ope ra ci ja ma na Bal ka nu i u Af -ga nis ta nu.

Ti je kom sas tan ka raz mi je nje na sumiπ l je nja o ak tiv nos ti ma SEDM-a teo ot kla nja nju ne dos ta ta ka SEE -BRIG-a ut vrenih pri li kom prov je reope ra tiv ne sprem nos ti SEE BRIG-aza sud je lo va nje u mi rov noj mi si ji.

Oso bi ta po zor nost pos ve Êe na jere zul ta ti ma pro ve de ne prov je reope ra tiv ne sprem nos ti SEE BRIG-a,kao i mo guÊ nos ti ma raz mjeπ ta njasna ga u mi si ji ISAF u sklo pu Ka -bul ske mul ti na cio nal ne bri ga de(KMBN), te sta tu su ope ra tiv nesprem nos ti za sud je lo va nje u ne kojod ope ra ci ja pot po re mi ru.

Predstav lje ni su bu du Êi pred sje da -va telj Ko or di na cij skog od bo ra i Po li -tiË ko-vojnog od bo ra SEEDM-a, ve -le pos la nik Agim Fa gu iz Al ba ni je ibu du Êi za pov jed nik SEE BRIG-abri ga dir Ney ka NE NOV iz Bu gar -ske, pri op Êe no je iz Sluæ be za od no -se s jav noπ Êu i in for mi ra njeMORH-a.

U Za pov jed niπtvu za zdru -æenu iz obraz bu i obu ku od 16.do 18. svib nja odræan je se mi -nar Pot po ra zem lje do maÊina( Host Na tion Sup port - HNS).

Se mi nar su or ga ni zi ra li Mi -nis tar stvo obra ne i Mi nis tar -stvo vanj skih pos lo va i eu rop -skih in te gra ci ja u su rad nji sLo gis tics Ma na ge ment In sti tu -te (LMI) Wa shing ton DC, a unje go vom su ra du uz pred stav -ni ke MO-a i OS-a, MVP-a i LMIsud je lo va li i predstav ni ci Ure daPred sjed ni ka, Mi nis tar stva unu tar -njih pos lo va, Mi nis tar stva mo ra, tu -riz ma, pro me ta i raz vit ka, Mi nis tar -stva zdrav stva i so ci jal ne skr bi, Mi -nis tar stva gos po dar stva, ra da i po -du zet niπtva, Mi nis tar stva pra vo -sua, Mi nis tar stva fi nan ci ja i Dræav -

ne upra ve za zaπti tu i spa πa va nje.Nai me, HNS je kom plet na lo gis -

tiËka i pot por na or ga ni za ci ja po -treb na za prih vat sa vez niËkih i pri -ja telj skih sna ga u zem lji do maÊinu ije dan je od stu po va fuk cio ni ra njaNA TO-a, a jed na od znaËaj ki se mi -na ra je, ka ko nam je re kao Pjer©imu no viÊ, na cio nal ni ko or di na tor

za NA TO, upra vo to πto on ni -je ogra niËen sa mo na MORHko ji je, πto je lo giËno, glav naor ga ni za ci ja, veÊ i na po tre busen zi bi li zi ra nja najπireg kru gami nis tar sta va i agen ci ja ko jeobuh vaÊa HNS.

Se mi nar je vaænim oci je nio iIgor Po kaz, po moÊnik mi nis traobra ne za obram be nu po li ti ku,jer se, ka ko je re kao, ra di o te -mi ko ja kod nas joπ uvi jek ni je

ri jeπena, a Ëije je rjeπava nje nuæno,i to ne sa mo za to jer je to je dan par -t ner ski cilj ko ji smo pre u ze li u pris -tu pa nju NA TO-u veÊ, ka ko je re kao,i zbog nas sa mih ka ko bis mo ko na -Ëno pos loæili svu re gu la ti vu te da seu sva kom tre nut ku zna tko je i zaπto nadleæan.

L. PAR LOV

MORH

Izaslanstvo MORH-a i OS-a u Skoplju

Seminar u Zapovjedniπtvu za zdruæenu izobrazbu i obuku

Potpora zemlje domaÊina

20. svibnja 2005.

B roj ni gra a ni iz Hr vat ske iino zem stva i ove su go di nepo ho di li Blei bur π ko po lje ka -

ko bi oda li po Ëast ær tva ma jed ne odnaj ve Êih tra ge di ja hr vat skog na ro dako ja se do go di la pri je πez de set go -di na, 15. svib nja1945., ka da su pou bi -ja ni broj ni hr vat skivojni ci i ci vi li, Ëi ji to -Ëan broj joπ uvi jek ni -je po uz da no ut vren,a ko ji su na kon ne us -pje le pre da je sa vez -niË kim sna ga ma iz -ru Ëe ni par ti za ni ma tesu po tom skon Ëa li une koj od broj nih ma -sov nih grob ni ca uz -duæ Kri æ no ga pu ta.

Blei burg - mjes toplan ski smiπ lje niheg ze ku ci ja

Ovo go diπ nji je Spo men dan na ært -ve Blei bur ga i Kri æ no ga pu taodræan 14. svib nja pod pok ro vi telj -stvom Hr vat skog sa bo ra i u or ga ni -za ci ji Po Ëas nog blei bur π kog vo da, auo Ëi spo men-mi se na Blei bur π kojpo lja ni okup lje ni ma se obra tio pred -sjed nik Sa bo ra Vla di mir ©eks. Pris -je Êaj uÊi se vre me na u ko jem se do -go di la ta tra ge di ja hr vat sko ga na ro -da, uka zao je na vaæ nost ut vri va -nja po vi jes ne is ti ne, zak lju Ëi vπi daje Blei burg mjes to plan ski smiπ lje -nih eg ze ku ci ja ti su Êa lju di. “Na πa jeob ve za no si ti sje Êa nja na ne du æ neært ve krva vo ga hr vat skog pro lje Êa1945.”, re kao je ©eks, po ru Ëi vπi datre ba ut vr di ti is ti nu o svim rat nimstra dal ni ci ma. Go vo re Êi o Do mo vin -skom ra tu, u ko jem su ta ko er broj -ni Hr va ti stra da va li ært vu ju Êi se zaslo bod nu i ne o vis nu hr vat sku dræ a -

vu, is tak nuo je ka ko se ne Êe do pus -ti ti kri mi na li za ci ja ak ci ja Blje sak iOlu ja.

Spo men-mi su na sre diπ njoj ko me -mo ra ci ji u po vo du 60. go diπ nji ceblei bur π ke tra ge di je pred vo dio je

vrh bo san ski nad bis kup kar di nalVin ko Pu l jiÊ, ape li ra ju Êi tom pri go -dom da se pres ta ne ma ni pu li ra ti ær -tva ma. “Pres ta ni te s dvo stru kimmje ri li ma u poπ ti va nju ært ve!”, po ru -Ëio je u pro po vje di, is tak nuv πi ka koær tva ma “ne æe li mo stva ra ti ni mi to -lo gi ju ni ideo lo gi ju”, te je poz vaosve Hr va te dabez ob zi ra nagra ni ce ima jusr ca jed ni zadru ge. “Kao hr -vat ski na rod,mo ra mo poπ to -va ti svo je sve ti -nje”, is tak nuoje, do da ju Êi dasva ki na rodima pra vo nasvoj je zik, po vi -jest i kul tu ru.

Tom je pri go dom kar di nal Pu l jiÊ bla -go slo vio no vi spo me nik blei bur π kimær tva ma na mjes tu tra ge di je, Ëi je jeidej no rje πe nje dao hr vat ski ki parSti pe Si ki ri ca. Aziz efen di ja Ha li limo lio se za blei bur π ke ært ve is lam -

ske vje re, a pred sjed -nik me πi ha ta is lam skeza jed ni ce u Hr vat skoj©ev ko Omer ba πiÊ poz -vao je okup lje ne napraπ ta nje.

Na kra ju su po la ga -njem vi je na ca i palje -njem svi je Êa po Ëastblei bur π kim ær tva maoda la broj na izas lan -stva, me u ko ji ma iizas lan stva Pred sjed -ni ka Re pu bli ke te Sa -bo ra i Vla de, Ve le pos -lan stva RH u Aus tri ji iPo Ëas nog blei bur π kogvo da, kao i broj nih

ne vla di nih, uglav nom bra ni telj skihudru ga, a uo Ëi ko me mo ra tiv nogsku pa na Blei bu π kom po lju Ëel ni ciizas lan sta va po lo æ i li su vi jen ce ikod spo me ni ka na grob lju Do bra vapok raj Ma ri bo ra te na grob ni ca maær ta va po ra Êa, stra da lim na Kri æ -nom pu tu.

8

OBLJETNICA

Obiljeæen Spomendan na bleiburπke ærtve i ærtve Kriænoga puta

©ezdeset godina manipuliranja ærtvama

“Pres ta ni te s dvo stru kim mje ri li ma u poπ ti va nju ært ve!”, po ru Ëio je u pro po vije di kar di nal

Vin ko Pu l jiÊ, is tak nuv πi ka ko ær tva ma “ne æe li mo stva ra ti ni mi to lo gi ju ni ideo lo gi ju”

Priredila Marija ALVIR, snimio Tomislav BRANDT

Kardinal PuljiÊ blagoslovio je novi spomenik bleiburπkim ærtvama

Spomendan na bleiburπke ærtve i ærtve Kriænoga puta poËeo se zvaniËno

obiljeæavati tek nakon uspostave neovisne hrvatske dræave

P ro πli mje sec nam je bio baπ na -pet. Sku pi lo se pu no to ga i napos lu i pri vat no. Do go di lo nam

se pre se lje nje u no vu ku Êu, ©ime sespre mao na pr vi od la zak ku Êi i oti -πao, kod Pe re i me ne na pos lu lu di lood ju tra do mra ka... Ma πta re Êi.

Sve je ov dje ri zikIma li smo unaj mljen je dan stan, na -

πu “ku Êu” gdje smo æiv je li od do las -ka u mi si ju. I bi lo je ka ko bi Pe ro re -kao: “Ne lo πe”. Po ku po va li smo sveza nor mal ni æi vot, bi li za do volj ni ina da li smo se da Êe mo os ta ti tu.Meutim, gaz da je na πao no vi in te -res pa smo do bi li rok za ise lje nje. Tonam ni je baπ od go va ra lo jer se veÊdu go pri Ëa da Êe staff of fi cers bi tismjeπ te ni u po seb ne kon tej ne re, sna vod no i osi gu ra nom hra nom. I na -rav no da Êe mo u tom slu Ëa ju iz gu bi tiMSA. Ma to je po seb na te ma, ali nato tre ba sva ka ko ra Ëu na ti jer Êe sedo go di ti, sa mo je pi ta nje ka da.

Moæ da miima mo “sre Êu”πto Êe iz bo ri uLi be ri ji bi ti ulis to pa du paima vaæ ni jihstva ri, ali Ëas ni -ci ko ji Êe do Êinas za mi je ni tine ka ra Ëu na ju stim. I pro blemje πto vam svitraæe 3 - 6 mje -se ci una pri jedna jam ni nu zaku Êu, a UN uslu Ëa ju pre se -lje nja ne Êe pok ri va ti te tro π ko ve, ne gose pro πle go di ne ogra dio i sluæ be nopre po ru Ëio da se pla Êa mje sec za mje -sec. A to je ne mo gu Êe. Na to ni je danunaj mlji vaË ne pris ta je. I opet ri zik.Ma sve vam je ov dje ri zik. I naπ li smoneπ to, pre se li li se i na rav no, opet uku po vi nu po stva ri ko je nam sa da tre -

ba ju za druk Ëi jeuv je te smjeπ ta ja.

Sar ma za spe -ci jal nu pri li ku

A ©ime, eh, tajnas je “uda vio”pri je od las ka. Paπto Êu ku pi ti zada ro ve, pa dajmi po mo zi te jervi ima te is kust -va, pa ner vo zako ja je nor mal -na za ono ga tkoje pr vi put u mi -si ji, a ide ku Êina kon pet mje -se ci, pa do ono -ga zad njeg:

“Daj po æu ri te, za kas nit Êu na avion.”Is pra ti li smo ga dos tojno, us put ku pi lijoπ ma lo “drva”, pa ne ka sa da u mi rubez mo bi te la sa di svo je mas li ne i ure -uje vi no grad u ©iπ nja nu. Zas luæ io jema lo od mo ra. A pri je po vrat ka pos latÊe mo mu FRA GO i toË no na ves ti πtomo ra do ni je ti, da ne bi bi lo, nis mozna li. Li vanj skog si ra, pan ce te do ma -Êe, tar tu fa u bo Ëi ca ma, ma lo πun ke....Za nim lji vo je ka ko se Ëov jek za æ e lina πe hra ne.

I u svoj toj mu ci nae ne ko ve se lje ipri la go di se sa mo da bi se os je Êaodo bro. Ta ko smo i mi, iz za fr kan ci jeus red Afri ke uki se li li ze lje. I to neg -dje oko 15 ki lo gra ma. Na rav no, pr voje bi lo pods mje hi va nja, i “dio ni ce” subi le ka tas tro fal no nis ke, ali na kondva tjed na ka da se pro bao ra sol sko -Ëi le su 100%, da bi na kon tri tjed nabi le vi πe od 200%. A on da je po Ëe lo:ki se lo ze lje na sa la tu, din sta no ze ljeova ko i ona ko, pa uju tro zvo ni te le -fon i traæi se ra so la, a za ci je nu se nepi ta, da bi na kra ju u jed noj spe ci jal -noj pri li ci pri pre mi li Ëak i sar mu! Matko Êe to vje ro va ti!

9

Za nim lji vo je ka ko se Ëov jek za æ e li na πe hra ne. I u svoj toj mu ci nae ne ko ve se lje i

pri la go di se sa mo da bi se os je Êao do bro. Ta ko smo i mi, iz za fr kan ci je us red Afri ke

uki se li li ze lje. I to neg dje oko 15 ki lo gra ma. Na rav no, pr vo je bi lo pods mje hi va nja, i

“dio ni ce” su bi le ka tas tro fal no nis ke, ali na kon dva tjed na ka da se pro bao ra sol sko -

Ëi le su 100%, da bi na kon tri tjed na bi le vi πe od 200%. A on da je po Ëe lo: ki se lo ze -

lje na sa la tu, din sta no ze lje ova ko i ona ko, pa uju tro zvo ni te le fon i traæi se ra sol, a

za ci je nu se ne pi ta...Iz Liberije Draæen BARTOLAC

20. svibnja 2005.

Kiselo zelje u Africi

Sarma za posebne prilike

Iako daleko od doma niπta bez domaÊe kuhinje

DNEVNIK VOJNOG PROMATRA»A - UNMIL

Z va li su me te le fo nom iz urug -vaj skog kon tin gen ta, mo le Êime da pri mim i po raz go va ram

s no vo pri doπ lom vojni ki njom, ko jase po miπ l je nju nji ho vog li jeË ni kane ukla pa i po ka zu je pa ra no id nere ak ci je. Upi tao sam ih go vo ri liona en gles ki i na kon ni jeË nogod go vo ra za mo lio sam ar gen tin -skog li jeË ni ka iz za pov jed niπt vada bu de pre vo di telj. Su tra dan jemo ja pa ci jen ti ca sti gla u dru πt -vu urug vaj ske li jeË ni ce. Ka kone mam ured, veÊ sa mo stol uve li koj pros to ri ji u ko joj obi ta vavi πe od 50 Ëas ni ka, po veo sam“dru πt vo” u obli æ nju ka fe te ri ju,ali i ta mo su svi sto lo vi bi li zau -ze ti. Sje li smo na kra ju na obli æ -nji zi diÊ u vr tu.

Taj do gaaj zbio se u je da na -es tom mje se cu mog bo rav ka umi si ji i oda brao sam ga jer zor -no os li ka va dvi je stva ri: pr vo, po zivpo ka zu je da je moj rad ipak di je lompre poz nan, dru go, vrt ni zi diÊ kaomjes to sav je to va nja po ka zu je mojsta tus u za pov jed niπt vu.

S Ëi me se sve tre ba su o Ëi tiO stres me nag men tu i nje go voj

vaæ nos ti u mi rov noj mi si ji mis lim daÊu naj bo lje go vo ri ti vlas ti tim pri mje -rom. Ka da mi je po nueno mjes tosav jet ni ka za stres u za pov jed niπt vuUN-ove mi si je na Hai ti ju, dvo jiosam je sam li spre man za ta ko zah -tjev no i od go vor no mjes to. Ono jepo dra zu mi je va lo pre ven ci ju i kon -tro lu stre sa u svim vojnim kon tin -gen ti ma, edu ka ci ju i tre ning za pov -jed niπ ta va pos troj bi, te in di vi du al ni

tret man, proc je nu i sav je to va njeoso ba s emo cio nal nim i psi hiË kimsmet nja ma.

Ne mo ram re Êi da sam za od lu kuimao ne ko li ko da na, a pri pre me zaod la zak naj bo lje je us po re di ti s utr -kom na 100 me ta ra. Meutim, od lu -

ka o prih va Êa nju je bi la do ne se na, asve os ta lo bi le su “sit ne teπ ko Êe” urea li za ci ji. A ka ko ni sam imao pri -pre me za od la zak sus reo sam joπpu no, ne ma nje vaæ nih stre so va, nako je sam bio pri sil jen promptno od -go vo ri ti i to:

- ne is kust vo i ne poz na va nje struk -tu re i funk cio ni ra nja UN-a. Pri je temi si je mo ji je di ni kon tak ti s UN-ombi li su: tro tjed ni te Ëaj za mi rov nogpro ma tra Ëa u Ru si ji pri je dvi je go di -ne i dvo tjed ni CI MIC te Ëaj pri je trigo di ne. Ko li ko opas no moæe bi tine zna nje naj bo lje po ka zu je fo to gra -fi ja, ko ju je sni mio je dan tu rist ne -pos red no pri je po gi bi je. »ov jek una do la ze Êem plim nom va lu ni jepre poz nao smr to nos ni tsu na mi,

- kul tu ro lo π ki stres - pr vi sus ret scr naË kom i s juæ no a me riË komkul tu rom,

- je ziË ni - lo kal no sta nov niπt vo go -vo ri kre ol ski (ko ji ne poz na jem);mo ji rad ni su rad ni ci su se u pra vi luspo ra zu mi je va li na πpa njol skom ili

por tu gal skom (ko je ne poz -najem),

- so ci jal ni - sam u mi si ji iz Hr -vat ske, sam u mi si ji na po dru -Ëju pre ven ci je stre sa,

- nes ti mu li ra ju Êi rad ni uv je ti -vojno za pov jed niπt vo sas tav lje -no od 50-ak Ëas ni ka do bi lo jeza rad u po Ëet ku ove Êu pros to -ri ju s de se tak sto lo va, neπ to ma -nje ra Ëu na la i oko 15-ak sto la -ca, a i kas ni je je opre ma do la zi -la na ka palj ku,

- dez in for mi ra nost - zbog po -Ëet nih teπ ko Êa u or ga ni za ci jimi si je, kruæ i lo je pu no gla si na i

dez in for ma ci ja. Ta ko sam pri mje ri cedva mje se ca dræ ao stva ri u put nimtor ba ma i ko ris tio se sa mo nuæ nimjer su nam sva ki tje dan na jav lji va liise lje nje iz ho te la (u ko jem bo ra vi -mo i dan da nas ! ),

- ogra ni Ëe nja u kre ta nju - zbogmo guÊ nos ti na pa da i pljaË ke nauli ca ma,

- pro mje ne u na vi ka ma hra nje nja -izos ta nak mno gih me ni omi lje nihje la,

- gu bi tak pri vat nos ti - tri mje se cadi je lio sam so bu s Ëas ni kom izBe ni na.

Ka ko vam se Ëi ni na bro je no? Me niosob no bi lo je to po ne kad pre teπ kobre me. Po vre me no sam imao os je Êajda sam u vi ru, ko ji me po vla Ëi sve

1020. svibnja 2005.

Iz Haitija Zvonimir MAJER

DNEVNIK VOJNOG PROMATRA»A - MINUSTAH

Stres u mirovnoj misiji - iz osobnog iskustva

UobiËajena radna atmosfera u zapovjedniπtvu

Po vre me no sam imao os je Êaj da sam u vi ru, ko ji me po vla Ëi sve dub lje. Du go vre me -

na po do las ku u mi si ju bo rio sam se sa stal nom na pe toπ Êu, tjes ko bom, dnev nim pro -

mje na ma ras po lo æe nja, ljutnjom, raz draæ lji voπ Êu, sum nji Ëa voπ Êu, po re me Êa ji ma spa -

va nja, gu bit kom ape ti ta, po re me Êa ji ma kon cen tra ci je, teπ ko Êa ma u do no πe nju od lu -

ka, itd., itd. Za me ne naj zah tjev ni jim se po ka za lo su o Ëe nje s na Ëi nom funk cio ni ra nja

UN-a, kao i so ci jal na de pri va ci ja. Ka ko sam sklon idea li zi ra nju, UN sam za miπ l jao

kao vi so ko struk tu ri ra nu or ga ni za ci ju i do æ i vio πok, od ko jeg se ni sam opo ra vio πest

mje se ci. Po mom skrom nom su du bi lo je tu pre vi πe im pro vi za ci ja, in di vi dua li za ma i

ne or ga ni zi ra nos ti za or ga ni za ci ju tak vog ti pa

20. svibnja 2005.11

dub lje. Du go vre me na po do las ku umi si ju bo rio sam se sa stal nom na -pe toπ Êu, tjes ko bom, dnev nim pro -mje na ma ras po lo æe nja, ljutnjom,raz draælji voπ Êu, sum nji Ëa voπ Êu, po -re me Êa ji ma spa va nja, gu bit komape ti ta, po re me Êa ji ma kon cen tra ci -je, teπ ko Êa ma u do no πe nju od lu ka,itd., itd. Ni je mi bi lo teπ ko di jag nos -ti ci ra ti sa mom se bi stres ni po re me -Êaj. I to s po zi ci je stres me na ge ra umi si ji! Na kon pre da va nja o stresme nag men tu u bra zil skoj bri ga dije dan Ëas nik me upi tao je li mi topr va mi si ja i na kon pot vrd nog od -go vo ra do dao: Vi di se na va ma!

Pre vi πe im pro vi za ci jei ne or ga ni zi ra nos ti

Od na bro je nog za me ne naj zah -tjev ni jim se po ka za lo su o Ëe nje s na -Ëi nom funk cio ni ra nja UN-a, kao iso ci jal na de pri va ci ja. Ka ko samsklon idea li zi ra nju, UN sam za miπ -ljao kao vi so ko struk tu ri ra nu or ga ni -za ci ju i do æi vio πok, od ko jeg se ni -sam opo ra vio πest mje se ci. Po momskrom nom su du bi lo je tu pre vi πeim pro vi za ci ja, in di vi dua li za ma i ne -or ga ni zi ra nos ti za or ga ni za ci ju tak -vog ti pa.

O so ci jal noj de pri va ci ji li je po jepro go vo rio pi sac Mi lan Kun de raka da je ust vr dio da “æiv je ti u tuinizna Ëi kre ta ti se u praz nom pros to ruvi so ko iz nad zem lje bez za πtit nemre æe ko ju Ëov je ku osi gu ra va nje -go va vlas ti ta zem lja u ko joj ima obi -telj, ko le ge i pri ja te lje, gdje se la komoæe spo ra zu mje ti sa sva kim na je -zi ku ko ji zna iz dje tinj stva.”

Sva sre Êa da zah tje vi mi si je u po -

Ëet ku ni su bi lipre ve li ki. Ta kosmo ve Êi nuvre me na tro πi lina traæ e nje se -be u or ga ni za -cij skim she ma -ma, traæ e njurad nih uv je ta isredsta va, ustal nim re or ga -ni za ci ja ma iprem jeπ ta nji masluæ bi, rad nihsto lo va i opre -me. ©to mi jeos tav lja lo vre -me na da po ra -dim na vlas ti -

tom stres nom po re me Êa ju. Od na Ëi -na i me to da su Ëe lja va nja, ma nje ilivi πe us pjeπ nim po ka za lo se slje de -Êe: upor no sam prak ti ci rao tri obro -ka dnev no bez ob zi ra na po manj ka -nje ape ti ta, re dov no sam se ko ris tioho tel skim ba ze nom kad god samimao pri li ke; tru dio sam se bi ti upri ja telj skim od no si ma s rad nim ko -le ga ma bez ob zi ra na to πto su meured no za o bi la zi li u raz mje ni in for -ma ci ja i ras pod je li ikak vih sredsta -va ra da; ta ko sam du go vre me naupor no od la zio su bo tom po pod neigra ti no go met s os ta lim Ëla no vi maza pov jed niπt va, bez obi ra na vru Êi -nu ili ne sla ga nja na pos lu; mak si -mal no sam se ko ris tio te le fo nom iemai lom te kon tak ti rao s obi te lji ipri ja te lji ma; za pi si vao sam sva vaæ -ni ja do gaanja i vlas ti te re ak ci je;upor no sam po ku πa vao us pos ta vi tirad ne cil je ve, ia ko me du go vre me -na nit ko niπ ta ni je pi tao; Ëi tao samsve πto sammo gao pro na Êio hai Êan skojpo vi jes ti i kul -tu ri; ski daosam s In te r ne tasve πto sammo gao pro na Êio stres me nag -men tu; Ëes tosam pri mje nji -vao teh ni ke re -lak sa ci je, po se -bi ce vjeæ be di -sa nja i me di ta -ci ju; maπ taosam o stva ri mako je su mi po -

prav lja le ras po lo æe nje; re dov no samprak ti ci rao mo lit vu. Je di no se ni -sam us pio nat je ra ti u te re ta nu, ia konam je bi la na ras po la ga nju i ni sampres tao s lo πom na vi kom kon zu mi -ra nja ci ga re ta, ia ko je pu πe nje uUN-ovim kru go vi ma pri liË no om -raæ e no.

Mi si ja ipak dra goc je noi ne za mje nji vo is kust vo

©to re Êi na kra ju mi si je? Kaæu is -kus ni ji su dio ni ci mi rov nih mi si ja daje sva ka mi si ja pri Ëa za se be u or -ga ni za cij skom smis lu i da ni je do -bro ge ne ra li zi ra ti. Ali jed no je si -gur no, za sud je lo va nje u mi si ji tre -ba se i te ka ko do bro pri pre mi ti -obi telj ski, fi ziË ki, in for ma tiv no,struË no i teh niË ki.

Od oso bi na liË nos ti vaæ nim sma -tram sa mo po uz da nje i sa mo poπ to -va nje, aser tiv nost, flek si bil nost, do -bre ko mu ni ka cij ske i so ci jal ne vjeπ -ti ne. Vaæ no je i is tak nu ti da mi si jaod vas traæi promptne od go vo re nazah tje ve rad nog mjes ta ko je vam jepov je re no, ne pi ta ju Êi pri tom ka ko iko li ko ste se pri la go di li, a uz to va -lja joπ ima ti na umu da u mi si ji nepredstav lja mo sa mo se be, veÊ i na -πu voj sku i do mo vi nu.

Bez ob zi ra na sve, sud je lo va nje umi rov noj mi si ji je dra goc je no i ne za -mje nji vo is kust vo, za mno ge od nasæi vot na pri li ka da upoz na mo raz li Ëi -te kul tu re i æi vot ne sre di ne, prov je ri -mo i una pri je di mo vlas ti te po ten ci -ja le, pri do ne se mo raz vo ju sli ke ona πoj voj sci i do mo vi ni u svi je tu. Isto ga, ako mi se po kaæe pri li ka zapo nov nim sud je lo va njem u mi rov nojmi si ji, ra do Êu joj se odaz va ti.

Mnogi u nadolazeÊem plimnom valu nisu prepoznalismrtonosni tsunami. Koliko opasno moæe biti neznanje!

Iako je misija nezamjenjivo iskustvo, puno je stresova koje

proæivljavaju i sami vojni promatraËi

DNEVNIK VOJNOG PROMATRA»A - MINUSTAH

Pri je mje sec da na sat ni ja je do bi la za da Êu da je dan pje πaË ki vod sud je lu je na me u -

na rod noj vojnoj vjeæ bi u Al ba ni ji, a pro vo dit Êe se ti je kom srp nja. Vod iz sas ta va sat -

ni je Êe kao hr vat ski kon tin gent sna ga sud je lo va ti u pro ved bi svih slo æe nih vojnih ope -

ra ci ja u pot po ri mi ru s pos troj ba ma iz vi πe stra nih ze ma lja

U kl ju Ëi va njem u me -una rod ne vojneaso ci ja ci je i u oËe ki -

va nju ulas ka u NA TO sa -

vez Hr vat ska je, iz meuos ta log, pre u ze la i ob ve zusud je lo va nja u meuna ro -nim mi rov nim mi si ja ma.Go le mo is kust vo na πihpri pad ni ka iz Do mo vin -skog ra ta naj ve Êi je ar gu -ment oni ma ko ji nas per -ma nent no po zi va ju zasud je lo va nje u ne koj odmi si ja di ljem svi je ta. Sto -ga je Hr vat ska i oruæ a nesna ge ve li ku po zor nostpos ve ti la os po sob lja va njupri pad ni ka za sud je lo va -nje u mo gu Êoj mi si ji. Sto -ga smo se od lu Ëi li pos je ti -ti 4. gar dij sku bri ga du inji ho vu sat ni ju zameuna rod ne mi rov neope ra ci je. Ri jeË je o pos -troj bi ko ja je u krat komraz dob lju os po sob lje na zajed nu tak vu meuna rod -

nu za da Êu, za hval ju ju Êiin ten ziv nim pri pre ma ma.Is to dob no dok su se uv -jeæ ba va li iz graiva li su i

vlas ti ti kamp u bli zi nivojar ne, ko ji Êe imomo gu Êi ti sva kod nev -nu obu ku za ove spe -ci fiË ne za da Êe i to nanaj vi πoj ra zi ni.

Sat ni ja je us tro je nati je kom 2004. go di nena te me lju za pov ije diza pov jed ni ka HKoV-ate odo bre nog ela bo ra -ta za pov jed ni ka 4.kor pu sa za us tro ja va -nje, opre ma nje i pro -ved bu obu ke. Za da Êasat ni je za mi rov ne vojneope ra ci je je da po do bi ve -noj za po vi je di bu desprem na za pro ved bubor be nih i mi rov nih ope -ra ci ja kao sat nij ski tim.“Pro ved bom na ve de neza da Êe i is pu nje njem pos -tav lje nih stan dar da - kri -

te ri ja, pos ti gao se kraj njicilj pro ved be obu ke sat ni -je za mi rov ne vojne ope -ra ci je”, is ti Ëe za pov jed nik

sat ni je sat nik Dra -æen Ku Ëar i nas tav -lja “a to je da sat ni jabu de sves tran, sa -mos ta lan, vi so ko -pok ret ljiv i os po sob -ljen bor be ni pos troj,kon ti nui ra no odræ a -van na vi so koj ra zi nisprem nos ti i ras po -lo æ i vos ti s mo guÊ -noπ Êu upo ra be uraz li Ëi tim zem ljiπ -nim i vre men skimuv je ti ma”.

Us tro ja va nje sat ni jeu tri ko ra ka

Sat ni ja se us tro ja va la ipro vo di la obu ku u tri ko -ra ka. U pr vom ko ra ku na -pra vio se oda bir ljud stva,us tro ja va nje i opre ma njesat ni je. Na po Ëet ku us tro -ja va nja pri pad ni ci sat ni je

bi li su is klju Ëi vo dra go -volj ci ko ji su is pu nja va lipro pi sa ne kri te ri je ali tajbroj ni je bio do vo ljan zakom ple tan us troj sat ni jepa je na te me lju za po vi je -di za pov jed ni ka 4. gbr 1.pje πaË ka sat ni ja iz sas ta va1. pje πaË ke boj ne od -reena kao sat ni ja zaMVO.

Ka ko nam je re kao sat -nik Ku Ëer svi za pov jed ni -ci od ra zi ne za pov jed ni kade se ti na, za pov jed ni kavo do va i na red ni ci vo do -va ima ju ve li ka rat na is -kust va iz Do mo vin skogra ta te vojnos truË na zna -

nja i zavr πe ne sve vojneπko le po treb nih ra zi na paje na taj na Ëin sat ni ja vr lopro fe sio nal na i os po sob -lje na za pro ved bu svihbor be nih i mi rov nih ope -ra ci ja.

Dru gi ko rak bio je for -mi ra nje i obu ka vojnog ti -

1220. svibnja 2005.

Æeljko STIPANOVIΔ, Fotoarhiva 4.gbr

REPORTAÆA

U ovom trenutku spremni za svaku moguÊu zadaÊu

Satnija za meunarodne mirovne operacije 4. gardijske brigade

PraktiËna provjera pripadnika satnije za moguÊe

zadaÊe u mirovnoj misiji

20. svibnja 2005.13

ma kroz te me i za da Êe te -melj ne vojne obu ke: dje -lat nos ti pro pi sa ne sluæ -bov ni kom, mo to riË ke pri -pre me, vojnos truË na obu -ka, po je di naË ne i za jed -niË ke za da Êe po ra zi na made se ti na, vod, sat ni ja. Tajko rak u obu ci bio je us -mje ren na doo bu ku po je -din ca i stva ra nje ko he ziv -nog ti ma spo sob nog dare a gi ra i dje lu je kao vojnitim. Sat ni ja je obu ku pro -vo di la na po li go nu “Cr ve -na zem lja”, a kao prov je -ru os po sob lje nos ti vojnogti ma za pro ved bu svihbor be nih za da Êa pro ve de -na je vojna vjeæ ba u Sre -diπ tu za bor be nu obu kuna vojnom po li go nu “Eu -gen Kva ter nik” u Slu nju,sus ta vom MI LES 2000, ulis to pa du pro πle go di ne.Tom pri go dom sat ni ja jepo ka za la vr lo vi sok stu -

panj uv jeæ ba nos ti ios po sob lje nos ti u ci -je los ti, a po go to voza pov jed ni ci svih ra -zi na. Is to ta ko, ti je -kom ovog di je la obu -ke, pro ve de na su svapo treb na boj nagaanja.

U zavr π nom ko ra kupro vo di se obu kaodraena pre ko teo -rij ske nas ta ve, obu kain struk to ra te prak tiË -na obu ka ko ja je zavri je me na πeg pos je tabi la u ti je ku pro ved -be. “Za po vi jed ni ka daruglav nom ima ra zi nu poz -na va nja en gles kog je zi kau stup nju STA NAG 1, atre nu taË no su na te Ëa juen gles kog je zi ka joπ Ëe -tvo ri ca pri pad ni ka. Us ko -ro Êe na te Ëaj iÊi dva pri -pad ni ka ko ja ima ju poz -na va nje je zi ka u stup nju

STA NAG 1 ka ko bipo po vrat ku s te Ëa jasvo ja je ziË na zna njapre no si li u pos troj bui bi li in struk to ri en -gles kog je zi ka” is ti Ëesat nik Ku Ëer.

Iz grad nja vlas ti togpo li go na za obu ku

Na ini ci ja ti vu za -pov jed ni ka 4., gbrbri ga di ra Mla de naFu zu la kre nu lo se urea li za ci ju iz grad njekam pa za obu ku za

po tre be sat ni je za MVO napo li go nu “Bra lo vac” iden -tiË nom po li go nu “Ko ra na”.“Iz grad nja kam pa “Bra lo -vac” omo gu Êit Êe nam in -ten ziv ni pro gram obu ke povo do vi ma u tra ja nju 2 do 3tjed na, da no noÊ no, ta ko daÊe tro π ko vi obu ke bi ti mi -ni mal ni, a uv je ti za obu kuop ti mal ni i uËin ko vi ti”, re -kao je za pov jed nik 1. pje -πaË ke boj ne sat nik Ton Ëi»ugu ra.

Po li gon “Bra lo vac” je zaraz li ku od po li go na “Ko -ra na” u bli zi ni ma tiË nevojar ne pa sat ni ja ne sme -ta no i sva kod nev no pro -vo di obu ku za mi rov nevojne ope ra ci je. Sve ra do -ve oba vi li su pri pad ni ci 4.bri ga de i za sa mo ne ko li -ko mje se ci una toË teπ kimvre men skim uv je ti ma ko -je “osi gu ra va” pla ni na Di -

na ra zavr πe ni su go to vosvi ra do vi. Dok je ve Êi napri pad ni ka sreiva lakamp, za pov jed ni ci su bi -li na te Ëa ju u Sre diπ tu zameuna rod ne mi rov neope ra ci je gdje su pos ti glipo treb nu ra zi nu zna njada ih mo gu pre ni je ti os ta -lim pri pad ni ci ma sat ni je.Kamp “Bra lo vac” pos je tioje i na Ëel nik Glav nog sto -æe ra ge ne ral zbo ra Jo sipLu ciÊ ko ji ni je krio za do -volj stvo uËi nje nim u ta kokrat kom raz dob lju i s re -

la tiv no ma lim sredstvi ma.Kao na gra du za sav ulo -

æe ni na por sat ni ja je do bi -la i svo je vrs no priz na nje uobli ku po zi va da je danpje πaË ki vod iz sat ni jesud je lu je na meu na rod -noj vojnoj vjeæ bi u Al ba ni jiko ja Êe se pro vo di ti ti je -kom srp nja. Vod iz sas ta vasat ni je Êe kao hr vat skikon tin gent sna ga sud je lo -va ti u pro ved bi svih slo æe -nih vojnih ope ra ci ja u pot -po ri mi ru s pos troj ba ma izvi πe stra nih ze ma lja. Ti je -kom zavr πe ne kom plet neobu ke, sat ni ji za MVO sli -je di za nav lja nje i odræ a va -nje vi so kog stup nja uv jeæ -ba nos ti te pro voenje obu -ke ka ko bi sat ni ja u slje de -Êem raz dob lju u sva komtre nut ku po do bi ve noj za -da Êi mo gla pro vo di ti onoza πto je os po sob lje na.

REPORTAÆA

Pripadnici 4. gbr vlastitim snagama izgradili su kamp za

obuku satnije za MVO na poligonu “Bralovac”

Uvjeæbavanje postupaka

na nadzornoj toËki

U Pu li je od 11. do 22. trav njaodræan spe ci ja li zi ra ni se mi narpod na zi vom “Re gio nal na obu -

ka za ru ko vo e nje u ka tas tro fa ma”,ko ji je or ga ni zi ra lo Mi nis tar stvo unu -tar njih pos lo va RH za jed no s pred-stav ni ci ma Pak ta o sta bil nos ti, a pre -da va Ëi su bi li Mi ke Evans i Ri chardGor don, predstav ni ci Cen tre Bour ne -mo uth Uni ver si ty, obo ji ca iz Ve li keBri ta ni je. Se mi na ru su na zo Ëi li ipredstav ni ci iz Bu gar ske, Slo ve ni je,Bos ne i Her ce go vi ne, Ru munj ske, Sr -bi je i Cr ne Go re, Polj ske, Mol da vi je,Ma ar ske, Al ba ni je i Hr vat ske, ko jiuglav nom do la ze s duæ nos ti naj od go -vor ni jih oso ba za zaπ ti tu i spa πa va -nje. To su lju di s du go go diπ njim is -kust vom na tim pos lo vi ma u svo jimzem lja ma, ali sprem ni na pro mje neulo ge u pro mje na ma kroz ko je pro la -ze ili su pro πle nji ho ve zem lje u tran -zi ci ji. Ne ke od ze ma lja pu no prav nesu Ëla ni ce NA TO sa ve za i veÊ ima judos tat no is kust vo u pruæ a nju hu ma -ni tar ne i dru ge po mo Êi ko ju pro vo diNA TO, EU ili UN. Sva ka ko ne tre ba

za ne ma ri ti i nji ho ve na cio nal -ne za da Êe, su rad nju s os ta limna cio nal nim in sti tu ci ja ma, apo gla vi to su rad nju s oruæ a nimsna ga ma.

Se mi nar se od vi jao u ne ko li -ko za seb nih cje li na, i to: je liuop Êe mo gu Êe uprav lja ti ka -tas tro fa ma, ana li ze ri zi ka mo -gu Êih ka tas tro fa i ka ko ihsma nji ti, ka ko se pro vo di pla -ni ra nje, mo du li ra nje i upo ra basna ga svih seg me na ta dru πt va,ukl ju Ëu ju Êi i pos troj be oruæ a -nih sna ga, raz mje na is kus ta vao us tro ju i nad leæ nos ti or ga ni -za ci ja ko je su nad leæ ne za

pro ved bu zaπ ti te i spa πa va nja, po pla -ve, po tre si, po æa ri, teh niË ko-teh no lo -π ke ka tas tro fe i ne sre Êe, ne sre Êe utu ne li ma i zra ko plov ne ne sre Êe, RKBte ro ri zam i te ro ri zam uop Êe, ka tas -tro fe i me di ji, pos tu pa nje s jav noπ Êu,ulo ga voj ske u zaπ ti ti i spa πa va nju...

Na po Ëet ku se mi na ra pro ve de na jeedu ka ci ja svih su dio ni ka ra di ujed -na Ëa va nja na ziv lja poj mo va i de fi ni -ci ja ko je se sus re Êu u ka tas tro fa ma, au dru gom je odræa na cje lod nev navjeæ ba na te mu zra ko plov ne ne sre Êe.

Hr vat ska ima sve pret pos tav ke i re -sur se da pos ta ne re gio nal no sre diπ teza obu ku u ka tas tro fa ma

Na mar gi na ma se mi na ra kao pri o ri -tet na za da Êa is tak nu ta je po tre ba zauvo e njem je din stve nog sus ta va ve zau ci vil no-vojno kriz no pla ni ra nje. Naj -ve Êi broj ze ma lja ko je su sud je lo va lena se mi na ru uve le su ili Êe us ko rouves ti sus tav ve za TE TRA. I Hr vat skabi tre ba la do ni je ti stra teπ ku od lu ku ouvo e nju sus ta va TE TRA u sve in sti -tu ci je dru πt va, vla di ne ili ne vla di ne,

ali i u di je lo ve OS-a ko ji su pred vi e -ni za pruæ a nje po mo Êi ci vil nom sta -nov niπt vu ka da re sur si dru πt va ni sudos tat ni te je ne op hod na po moÊ OS.U tak vim slu Ëa je vi ma sus ta vi ve zamo ra ju bi ti kom pa ti bil ni, a is kust va ispoz na je us mje ri ti na stra teπ ku od lu -ku i opre mi ti sna ge kom pa ti bil nimsredstvi ma ve ze op Êe prih va Êe nim uok ruæ e nju. Sve sus jed ne zem lje ima juiz ra e ne pla no ve za slu Ëa je ve ele -men tar nih ne po go da, teh niË ko-teh no -lo π kih ka tas tro fa i ne sre Êa. Ne pos to jepo seb ni pla no vi ko ji bi se ak ti vi ra li uslu Ëa je vi ma ka da se ne sre Êe do go de ugra niË nom po dru Ëju.

Iz raæ e na je sprem nost, ali i po tre ba,pro ved bi za jed niË kih vjeæ bi, po gla vi -to pos troj bi CZ-a u gra niË nim i spe -ci fiË nim vrs ta ma ugro za (vjeæ be ot -kla nja nja pos lje di ca po pla va Slo ve ni -ja-Hr vat ska-Ma ar ska, na pros to ruMe i mur ja, sliv no po dru Ëje ri je kaDra ve, Mu re i nji ho vih pri to ka i aku -mu la cij skih je ze ra). Sus jed ne zem ljeima ju u svo jim pla no vi ma pred vi e -ne mo guÊ nos ti an gaæ i ra nja svo jih OSu pruæ a nju po mo Êi u ot kla nja njupos lje di ca ele men tar nih ne po go da ika tas tro fa, ima ju iz ra e ne pro ce du renji ho vog an gaæ i ra nja, pro vo de uv jeæ -ba va nja, ali is ti Ëu i pro ble me ko ji sepo gla vi to od no se na ne dos tat ne ka -pa ci te te, sus ta ve vo e nja i za po vi je -da nja a di je lom i na sus ta ve ve za.

Hr vat ska ima sve pret pos tav ke ido volj ne ma te ri jal ne re sur se da pos -ta ne re gio nal no sre diπ te za obu ku zaka tas tro fe. Po gla vi to tu mis lim na re -gio nal no sre diπ te za uprav lja nje ka -tas tro fa ma u Di vu lja ma, Na cio nal nusre diπ nji cu za tra ga nje i spa πa va nje uRi je ci, ali i no vo us tro je nu Dræ av nuupra vu za zaπ ti tu i spa πa va nje.

1420. svibnja 2005.

Specijalizirani seminar o rukovoenju u katastrofama u Puli

OSRH

Potreba za jedinstvenim sustavom ve za ucivilno-vojnom kriznom planiranjuNaj ve Êi broj ze ma lja su dio ni ca se mi na ra uve le su ili Êe us ko ro uves ti sus tav ve za TE -

TRA. I Re pu bli ka Hr vat ska bi tre ba la do ni je ti stra teπ ku od lu ku o uvoenju sus ta va

TE TRA u sve in sti tu ci je dru πt va, vla di ne ili ne vla di ne, ili pak udru ge graana, ali i u

di je lo ve OS-a ko ji su pred vieni za pruæ a nje po mo Êi ci vil nom sta nov niπt vu ka da re -

sur si dru πt va ni su dos tat ni te je ne op hod na po moÊ OS-a

Zlatko MIHAVEC

Sudionici seminara

20. svibnja 2005.

U trod nev nom pos je tu za pov jed niπt vu33. inæe nje rij ske bri ga de HKoV-a bo ra -vi la su dvo ji ca Ëas ni ka oruæ a nih sna gaRe pu bli ke Fran cus ke.

U vojar ni “Ka men sko” sje diπ tu 33.inæe nje rij ske bri ga de HKoV-a, za pov jed -nik, pu kov nik Æelj ko To ma πiÊ, ugos tio je

vojno izas lan stvo OS Re pu bli ke Fran -cus ke ko je je vo dio boj nik Je an Fran co isQu vi ger, na Ëel nik Od je la za raz mi ni ra -

nje, uz prat nju nat po ruË ni ka Phi li peaAu gea, in struk to ra za raz mi ni ra nje.Fran cus ki Ëas ni ci su za pos le ni ci inæe -nje rij skog sre diπ ta za obu ku i pri kup lja -nje in for ma ci ja iz po dru Ëja raz mi ni ra njaESAG/DFD – An gers-Fran cus ka.

Sus ret je pla ni ran ra di vojne su rad njes pri pad ni ci ma oruæ a nih sna ga Re pu -bli ke Fran cus ke i struË nih raz go vo ra oraz mi ni ra nju. Gos ti ma je upri li Ëe napre zen ta ci ja nas tan ka i dje lo va nja 33.inæe nje rij ske bri ga de, kao i obi la zakjed nog od ra di li π ta raz mi ni ra nja okovojar ne, te obi la zak dje lat ni ka boj ne zaraz mi ni ra nje 33. inæ e nje rij ske bri ga de uvojar ni “Ska ka vac”.

»as ni ke OS Re pu bli ke Fran cus ke za -ni ma la su na πa is kust va i opre ma ko jomse pro vo di raz mi ni ra nje. Pr ven stve nicilj sus re ta bio je raz mje na is kus ta va iprak tiË nih zna nja, obu ka i edu ka tiv nousavr πa va nje na πeg vojnog inæe nje rij -skog osob lja u struË nim πko la ma i in sti -tu ci ja ma u Re pu bli ci Fran cus koj.

U or ga ni za ci ji Vojnog mu ze ja, a u po -vo du obi lje æa va nja de se te ob ljet ni cevojno-redar stve ne ope ra ci je Blje sak, uki no dvo ra ni u Oku Ëa ni ma ot vo re na jeiz lo æ ba rat nih fo to gra fi ja pod na zi vom“Oæ iv lje no sje Êa nje”.

Ri jeË je o fo to gra fi ja ma ko je su nas ta leti je kom ope ra ci je Blje sak. Svo je vrs ni suto sli kov ni ese ji ko je pra ti kra Êi tekst ipo mo Êu ko jih je is pri Ëa na doj mlji va pri -Ëa o toj sja jnoj ak ci ji os lo baanja oku pi -ra nog po dru Ëja za pad ne Sla vo ni je.

Rav na telj Vojnog mu ze ja mr. Din ko»utu ra re kao nam je da se ovak va te -mat ska iz lo æ ba fo to gra fi ja or ga ni zi ra pr -vi put, a iz lo æe no je 40 naj re pre zen ta -

tiv ni jih fo to gra fi ja ve li kog for ma ta1,20 x 1,00 Ëe tvo ri ce rat nih fo to re por te -ra, i to Æelj ka Gaπ pa ro vi Êa, Ste ve Gaun -ta, Zden ka Pu πi Êa i To mi sla va Pru si ne.Fo to gra fi je su po re da ne kro no lo π ki isvjed oËe o po vi jes nom tre nut ku u ko -jem su nas ta le, a pr va u ni zu je ona nako joj je sni mljen pr vi is pa lje ni to pov skihi tac iz oko li ce Nov ske, i to u 4,30 sa ti1. svib nja 1995. Upra vo je ta fo to gra fi ja,krat ko pot pi sa na “Blje sak je po Ëeo blje -skom”, ka ko nam je re kao mr. »utu ra,svo je vrs ni do ku ment o po Ëet ku sa meope ra ci je. Iz lo æe ne su i fo to gra fi je nako ji ma je sni mljen ula zak na πih pos troj -bi u Ja se no vac, a po seb no je po tres nafo to gra fi ja za pov jed ni ka Ivi ce »aje sni -mlje na sa mo Ëe ti ri mi nu te pri je nje go vetra giË ne po gi bi je. Iz lo æ bu su na sve Ëa -nos ti obi lje æa va nja ope ra ci je Blje sakpos je ti li i pred sjed nik Stje pan Me siÊ tepre mi jer Ivo Sa na der, a o ve li kom za ni -ma nju jav nos ti naj bo lje svjed oËi po da -tak da Êe fo to gra fi je um jes to tje dan da -na, ko li ko je pla ni ra no, u Oku Ëa ni mabi ti iz lo æe ne dva tjed na. Na kon Oku Ëa -na iz lo æ ba Êe se pos ta vi ti u Nov skoj, apo tom u Pak ra cu.

L.P.

“Oæivljeno sjeÊanje” na Bljesak

OSRH V I J E S T I

U Srediπtu za obuku pjeπaπtva Poæega

29. travnja organiziran je Dan otvorenih

vrata u sklopu kojeg su organizirani TT

zborovi i predstavljena vojna tehnika,

oprema i naoruæanje. Posjetitelji su oso-

bito zanimanje pokazali za taboriπni pros-

tor i taborsku opremu, jer je postavljena u

uvjetima kao na taborovanju, sa svim

prateÊim elementima. Djelatnici SBO-a iz

Slunja prezentirali su sustav “MILES”

2000 i sustav za noÊno promatranje i

motrenje TSimS - sustav “Janus”. Dje lat -

nici DoËasniËke πkole iz Jastre bar skog

pri kazali su trenaæere za protuoklopnu

borbu (CRO-TREND I CRO-FAUST). Ta -

koer su govorili o potrebi i naËinu izo-

brazbe doËasnika. U prostorijama voj ni -

Ëkog kluba djelatnici »asniËke πkole iz Za -

g reba su uËenicima srednjih πkola govorili

o moguÊnostima vojne karijere u OSRH-a.

Vojarnu je posjetilo viπe od osamsto pos-

jetitelja.

U vojarni “Pukovnik Milivoj Halar” u

Dugom Selu potkraj travnja odræano je na -

tjecanje za izbor najboljeg vojnika naraπta-

ja 01/2005. Natjecatelji su odmje rili snage

u motorici, sastavljanju i rastav ljanju AK-

47, gaanju iz osobnog naoruæa nja, ori-

jentaciji u prostoru, izradi streljaËkih zak-

lona, stav lja nju ZM-a u zaπtitni poloæaj,

teorijskoj provjeri i provjeri prve pomoÊi.

Vojnik Marko Braje iz 2. topniËke bitnice

1/202. br PZO-a osvojio je prvo mjesto;

vojnik Ivan Kralj drugo, a vojnik Matija

Novak treÊe mjesto. U ekipnom poretku

najbolja je bila ekipa 2. topniËke bitnice.

Na drugom je mje stu zapovjedna bitnica, a

na treÊem ra ke tna bitnica 1/202. br PZO-a.

Ekipa 202. br PZO-a predstavljat Êe 1.

korpus HKoV-a na natjecanju za najboljeg

vojnika HKoV-a koje Êe se sredinom

mjeseca svibnja odræati u Puli.

Najbolji vojnik 202. br PZO-a

Dan otvorenih vrata u SzOP-u Poæega

Francusko izaslanstvo u 33. inæ. brigadi

I. M.

15

OJI

OJI

20. svibnja 2005.

©VI CAR SKA tvrtka Oer li kon Con -tra ves iz Zü richa pri ka za la je pro to -tip pa no ram skog ciljni Ë kog su sta vako ji po kri va svih 360 stupnje va, na -mij en jen za ugradn ju na bor be naoklop na vo zi la. Za raz li ku od uo bi -Ë a j enih pa no ram skih ciljni ka ko jiobiË no imaju op tro ni Ë ki ure aj u ro -ti raj uÊoj ku po li ko ja se po stavl ja nakrov pod voz ja ili ku po le kod Oer li -ko no vog je rjeπ en ja pri mij en jendru kË i ji pri stup. Su stav je te mel jenna 8 ko mer cij al nih vi de o ka me ra po -stavl je nih u ne po miË no ku Êiπ te, 4okre nu te na prij ed, a 4 odo stra ga.Ka me re zaj ed no gen eri raju sli kuko ja po kri va krug od 360 stupnje vaoko vo zi la. Su stav je po stavl jen nate stno oklop no vo zi lo (rij eË je o vo -zi lu Pi ranha III po gon ske kon fi gu -ra cije 8x8).

Od voj ene sli ke iz poj edi nih ka me -

ra se u re al nom vre me nu skla paju uje din stve nu sli ku. Skla pan je u je -din stve nu sli ku obavl ja po seb ni pro -ces or, a sli ka se moæe pri ka za ti naraz nim vrsta ma za slo na, ukl juË uj uÊii naj no vi je na glav ne ko ji joπ ni su uma sov noj prim je ni ali njiho vo vrij e -me tek do la zi.

Kod upo rabe na glav nog za slo nasu stav po mo Êu je di ni ce za praÊ en jepo loæaja gla ve ko ris ni ka odre uje ukoj em smje ru gle da i tre nu ta Ë nopri ka zuje sli ku oko li ne ko ja od go va -ra smje ru gle dan ja. Ustva ri, ide ja jeomo gu Êi ti ko ris ni ku os je Êaj da “gle -da” kroz tij elo vo zi la kao da je pro -zir no. Pri mij en je na je sloæe na di gi -tal na ko rek ci ja sli ke ka ko bi seuklo ni lo izo bli Ë en je kod pre la ska sjed ne ka me re na dru gu. Sli ka jebez tre pe ren ja i pres ka kan ja.

Ko ris nik ima mo guÊ nost ma ni pu li -

ran ja sli kom upravl ja Ë kom pa li com.Ako gle da na prij ed, æe li vid je ti πtose do ga a iza vo zi la a ne æe li okre -ta ti gla vu, jed no stav no upravl ja Ë -kom pa li com “do ve de” sli ku is predsebe. U tom se sluË aju na sli ci po -ka zuju po seb ni sim bo li ka ko bi ope -ra tor znao kud tre nu ta Ë no gle da.

Taj za niml ji vi pro to tip, ako se raz -vi je do ope ra tiv ne upo rabe, mo gaobi po sta ti za niml ji va al ter na ti va po -stoj eÊim po kret nim pa no ram skimciljni ci ma.

M. PE TRO VIΔ

16

O KI NE SKOM ra zvoj nom proj ek -tu bor be nog he li ko pte ra no ve gen e -ra cije dos ad je u zra ko plov noj jav -no sti bi lo vrlo ma lo in for ma ci ja, apo seb no ne do stu pne bi le su bi lokak ve fo to gra fije. Posl jedn je dvi jego di ne ba ra ta lo se je di no in for ma ci -jom ka ko se po Ë e lo s let nim tes ti -ran jima pro to ti pa, a ne dav no je nain ter ne tu po sta la do stup na fo to gra -fi ja ko ja potvruje ka ko se ra zvoj niproj ekt na la zi u po pri liË no “zre loj”fa zi. Uz sli ku u jav nost je na ne dav -no odræa nom Chi na Air Showu pu -πte na i in for ma ci ja o sluæbe nom na -zi vu proj ek ta, od no sno ka ko he li ko -pter no si na ziv Z-10.

Ia ko je fo to gra fi ja lo πe kva li te te poob ri si ma he li ko pte ra moæe se uo Ë i timno go zna ko vi tih de tal ja ko ji mo gupo pri liË no kon kret no go vo ri ti o ki -ne skom kon ce ptu bor be nog he li ko -

pte ra. Uo Ël ji vo je ka ko je na od -re e ni naË in rij eË o kla siË nomdi zaj nu he li ko pte ra s us kim pre -s je kom tru pa, sa ste pe na stomkon fi gu ra ci jom ka bi ne, od no snotan dem skim smjeπ taj em dvoË -lane po sa de. He li ko pter imavrlo ro bu stan neuv la Ë e Êi staj nitrap ti pa trickl, a boË no na trup

let je li ce po stavl je na su krat ka kri la.U no su he li ko pte ra moæe se uo Ë i tiin sta la ci ja zra ko plov nog to pa, za sadne poz na tog ka li bra i pro iz vo a Ëa.Na let je li ci se moæe, za dos ada πn jaki nes ka is ku stva, uo Ë i ti vrlo ino va ti -van di zajn glav nog i rep nog ro to ra,od no sno glav ni ro tor Ëi ni pe to kra kakon fi gu ra ci ja dok je rep ni ro tor “X”ti pa. Pre ma fo to gra fi ji po gon skusku pi nu Ëi ne dva mo to ra.

Uz odre ene te meljne tehni Ë ko--tak ti Ë ke od li ke ki ne skog bor be noghe li ko pte ra, sli ka ko ja na odre e ninaË in daje i mo gu Êi od go vor o iz -nim no ve li kom stupnju taj no sti ko jipra ti ra zvoj ni proj ekt, Ëak pu no ve Êine go je to sluË aj s ki nes kim ra zvoj -nim proj ek tom vi π e nam je skog bor -be nog avio na no ve gen era cije J-10.Raz log po sve mu su de Êi ve li kim di -j elom leæi u ki nes kim part ne ri ma u

proj ek tu, pri Ëe mu u od no su na dru -ge znat no is ka Ëe europ ski kon zor cijEADS. To se da uo Ë i ti po ne ko li ko“iz daj ni Ë kih” de tal ja ko ji go vo re oodre e nim sliË no sti ma s vi π e nam -jens kim bor be nim he li ko pte rom Ti -ger. Uz EADS u proj ekt je pre maodre e nim in for ma cij ama ukl juË e nai tvrtka Pratt & Whit ney, i to kao is -po ruË i telj po gon ske sku pi ne. Dos adje na vod no is po ruË e no 10 tur bov ra -til nih mo to ra PT6C-67C. Daljni ra -zvoj let je li ce pre dvi a ugradn ju ki -ne skog mo to ra WZ-9, me u tim ka -ko je ra zvoj do maÊ eg mo to ra Ëakdvi je go di ne u za os tat ku za sad jeoda bran Pratt & Whit ney. Po pe to -kra koj kon fi gu ra ci ji glav nog ro to rapret po stavl ja se ka ko je us po stavl je -na i su radn ja s kon zor cij em Agu -staWest land, zbog njiho vih is ku sta -va u di zaj nu he li ko pte ra A129 Man -gu sta. Na to moæe upu Êi va ti i Ëin je -ni ca ka ko je ne dav no u Ki ni po kre -nu ta li ni ja za skla pan je he li ko pte raA109, od no sno da se u Ki ni in ten -ziv no pro mo vi ra he li ko pter Agu staBell AB 139, na ko ji se ta ko er ug -ra uje Pratt & Whit ne y e va po gon -ska sku pi na, od no sno PT6C-67C.

I. SKENDEROVIΔ

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

Z-10

Panoramski ciljnik

1720. svibnja 2005.

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

TOP NI » KE bit ni ce dan ske voj skepo Ë e le su se pro π le go di ne opre ma tiza pov jed nim C4I su sta vom SI F -COM. Po stroj ba ko ja je prva do bi laSI FCOM su stav je 1. bit ni ca 6. boj -ne iz Var dea opreml je na sa mo voz -nim hau bi ca ma M109A3 ka li bra155 mm. Ina Ëe, ime SI FCOM je in -spi ri ra no nor dij skom mi to lo gi jom.

Su stav je raz vi la dan ska tvrtkaTer ma A/S iz Ly stru pa. Rad na ra -zvoju je po Ë eo 2002. Tvrtka je u ra -zvoju usko su ra i va la s top ni Ë kom

πko lom dan ske voj ske u Var deu i saza pov jed ni π tvom za lo gi sti ku. Uskopart ner stvo ob uhva Êa lo je i stal nuko mu ni ka ciju pre ko in ter nog webfo ru ma za stal nu in te rak ciju i raz -mje nu in for ma ci ja iz me u kon -struk to ra i ko ris ni ka.

Prva inaË i ca su sta va, SI FCOM Re -le ase 1, in te gri ra πest sa mo voz nihhau bi ca M109A3 (oz na Ë ene od PJ-1do PJ-6), dvi je za pov jed ne po stajena vo zi li ma M113 (oz na Ë ene kaoSKC 1 i 2) i me te o ro lo πki ra dar (oz -

na ke VRAD 1). Hau bi ce i za -pov jed ne po staje su um reæene imo gu razmjen ji va ti pla no vepaljbe nog dje lo van ja, tre nu ta Ë nista tus, ba li sti Ë ke, lo gi sti Ë ke i to -po graf ske po dat ke te tek stu al nepo ru ke.

Za pov jed ne po staje (jed na ak -tiv na, a dru ga u pri Ëu vi) i me te -o ro lo πki ra dar um reæe ni su utak ti Ë ki in ter net vi πe po stroj be(u ovom sluË aju boj ne), a uznab roj ene po dat ke razmjen juju ime te o ro lo πke po dat ke, li ste ci-l je va, po dat ke koje do stavl ja jupredn ji mo tri tel ji.

Um reæe ni su pre ko stan dar -dnog dan skog voj nog ra dio u re -aja RT-7 (dan ska inaË i ca ame -ri Ë kog AN/PRC-77) s pro pu sno π -Êu do 16 Kbps. Pre dvi a se ka koÊe u su stav usko ro bi ti uve denmo der ni ra dio u re aj. Je dan od

kan di da ta je Ter ma RT-8 (ustva ri li -cenc ni ra dio u re aj CNR-9000 iz ra -el ske tvrtke Ta di ran) s pro pu sno π Êuod 115 Kbps.

Ra zvoj SI FCOM-a se na stavl ja, usu stav bi se u idu Êim inaË i ca ma tre -ba li uve sti i predn ji mo tri tel ji te za -pov jed ni π tvo na ra zi ni boj ne. Raz -ma tra se i mo guÊ nost in te gra cijetop ni Ë kog ra da ra ARTHUR tvrtkeEricsson te no vog me te o ro lo πkogsen zo ra.

M. PE TRO VIΔ

VEN EZUE LA je 30. oæuj ka 2005.pot pi sa la ugo vor za iz gradn ju i is -po ru ku osam pa trol nih bro do va idvana est voj nih zra ko plo va u ©pa-n jol skoj. Na rudæba zra ko plo va ob u -hva Êa des et CN-295 trans por te ra idva CN-235 zra ko plo va za nad zoroba le ko ji bi tre ba li bi ti iz gra e ni sEADS’ πpan jol skim po diz vo a Ë emCA SA. Vi πe de tal ja o pa trol nim bro -do vi ma oË e kuje se da Êe bi ti ob jav -l je no tij ekom slje de Êih tje da na. Ne -dav no prei me no va no dræav no voj nobro do gra di li π te Na van tia (ne ka da jebio dio bro do gra di li π ta Izar) iz ja vi loje da Êe sa mo Ëe ti ri man ja, prio bal -na pa trol na bro da bi ti iz gra e na u

po stoj eÊoj kla si Ser vio la ko ja je veÊu sluæbi πpan jol ske rat ne mor na ri ce.Pre ma to me, njiho va bi is tis ni nabi la ot pri li ke 1200 to na i dul ji na68 m, s pro sto rom za smjeπ taj he li -ko p te ra sredn je ve li Ë i ne na pa lu bite za smjeπ taj 48 Ëla no va po sa de.

Ve Êi bro do vi, is tis ni ne 1700 to na,po svoj im ka rak te ri sti ka ma bit Êepot pu no no vog dizajna, sliË nog oce -an skim pa trol nim bro do vi ma, kor -ve ta ma ka ko bi is pu ni li sve teh ni Ë -ke zahtje ve koje na meÊe ven ezu e -lan ska rat na mor na ri ca.

Nakon pot pi si van ja ugo vo ra, πpa -n jol ska vla da iz ja vi la je da Êe sa mougo vor o iz gradn ji voj nih bro do va

os igu ra ti po sao za 600 rad ni ka uslje de Êih πest go di na u bro do gra di -li π tu Na van tia. Taj po sao ta ko erukl juË uje iz gradn ju dva as falt car ri -e ra i jed nog te ret nog bro da vi π es -tru ke nam jene za ven ecue lan skuvla du, ko ji Êe se gra di ti u bi vπ emIza ro vom ci vil nom bro do gra di li π tu.

©pan jol ska vla da pro cij eni la je dase vrij ed nost cje lo kup nog ugo vo rakreÊe oko 1,3 mi lij ar di eura (1,69mi lij ar di ame ri Ë kih do la ra). Iz bro -do gra ev nih iz vo ra, daje se nas lu ti -ti da Êe iz gradn ja bro do va, ukl juË u-j uÊi tri ci vil na bo da, iz no si ti bli zujed ne mi lij ar de eura.

M. PTIΔ GRÆELJ

Venezuela naruËuje brodove i zrakoplove u ©panjolskoj

SI FCOM

TIJ EKOM prol je Êa ove go di ne jav -no sti su po sta li do stup ni no vi kon -kret ni de tal ji oko taj van skog ra zvo jastand - off na o ruæan ja, po mo Êu ko-j eg Êe Ro CAF (Re pu blic of Chi naAir For ce) mo Êi znat no pro dul ji tido met svoj ih moæe bit nih zra Ë nihope ra ci ja, od no sno uda ra. Pre ma

taj van skim iz vo ri ma no -vi stand-off proj ek til no -si na ziv Wan Chi en, anje gov ra zvoj ko ji je po -Ë e o 1996. bio je ve li kimdij elom po tak nut ta da π-n jom kri zom u Taj van -skom tjes na cu. WanChi en je sa mo je dan odno vih proj eka ta na koj i -ma ra de taj van ske oru -

æa ne sna ge, od no sno u tij eku je radi na Ti en Chi en IIA pro tu ra dar skomproj ek ti lu, te na Hsi ung Feng IIIpro tub rod skom proj ek ti lu, Ëi me Taj -van ka ni oj aË a ti svoje ob ram benepo ten cij ale, po se bi ce u sluË aju po -ten cij al ne ki nes ke ugro ze.

Za sad su jav no sti do stup ni je di no

snim ci s let nih tes ti ran ja proj ek ti la,ko ji je po stavl jen na dvos jed nuinaË i cu pro to ti pa no vog taj van skogbor be nog avio na F-CK-1B Ching-Kuo. Pre ma do stup nim snim ka mavidlji vo je ka ko je rij eË o su sta vuve li kog do me ta, koj eg vrlo vje roj at -no po go ni tur boj et ili tur bo fan mo -tor. Ta ko er, pret po stavl ja se ka ko jeWan Chi en ustva ri di spen zer ma-n jih bom bi, od no sno da je na odre -e ni naË in nam jen ski di zaj ni rankao od go vor na mo gu Êu in va zijutaj van ske oba le. Pret po stavl ja se ka -ko bi do met Wan Chi e na mo gao bi tido 200 km, ia ko za sad ne ma ras po -loæi vih po da ta ka o ugradn ji sen zor -ske i da ta link opre me.

I. SKENDEROVIΔ

BAE Sy stems po kre nu le su sve za -kon ske po stup ke pro tiv vla sti Bru -n eja zbog od bij an ja primo pre daje trino va prio bal na pa trol na bro da(OPV - Offsho re Pa trol Ves sel), ko jasu iz gra di la BAE Sy stems Na valShips u svom bro do gra di li π tu uScot stou nu.

Kral jev ska tehni Ë ka sluæba Bru -n eja Sdn Bhd, od no sno Sluæba na -ba ve na o ruæan ja brun ej ske vla detvrdi da no voiz gra e ni bro do vi neis pun ja vaju ka rak te ri sti ke utvreneugo vo rom te od bi ja preuz eti bro do -ve. BAE Sy stems ustraje na to meka ko su sva tri bro da po sti gla zah -tij evane i ugo vo rene tak ti Ë ko-tehni -Ë ke ka rak te ri sti ke te su spre mni zaprimo pre daju.

Rjeπ a van je pro ble ma oko preu zi -man ja bro do va po ka za lo se neusp-jeπ no Ëak i nakon vi π es tru kih na po -ra vla da Ve li ke Bri ta nije i Brun ejapu tem Me u na rod nog su da ar bi -traæe u Pa ri zu.

Ne ka da πn ji Yar row Ship buil ders -sa da ukl juË e ni u BAE Sy stems Na -val Ships - oda bra ni su u srpnju1995. go di ne kao kon struk to ri iglav ni iz vo di tel ji za sva tri bro da,

ka ko stoji u spo ra zum nim do ku -men ti ma iz me u Ve li ke Bri ta nije iBrun eja. Ugo vor vrij edan vi πe od600 mi lij una bri tan skih fun ti (neπ tovi πe od 1,2 mi lij ar de ame ri Ë kih do -la ra) do dij el jen je u sij eËn ju 1998.nakon du go traj nih i neizvjes nihpre go vo ra.

Proj ekt brun ej skih pa trol nih bro -do va dul ji ne 95 m pot jeËe od BAESy stems Na val Shipsovih F2000fre ga ta, kor ve ta i pa trol nih bro do va(va rij an ta veÊ eg bro da for mi ra na jeiz ba ze po da ta ka za dvi je fre ga teklase Le kiu koje su ra nije pro danema le zij skoj rat noj mor na ri ci). Bor -be ni su stav ukl juË uje AMS oprem-l jen NAU TIS II bor be no-za pov jed -nim su sta vom, MBDA VL Se awolfsu sta vom obav jeπ Êi van ja i pre ciz neob rane u ra ket nom na pa du, jed nimOto Ma le ra 76/62 Su per Ra pid to -pom, MBDA MM40 Block 2 Exo cetpro tub rod skim proj ek ti li ma i s dvase ta po tri tor ped ne cij evi.

No vi pa trol ni bro do vi za brun ej skurat nu mor na ri cu prvi put mo Êi Êepreuz eti ne pre kid na bor be na dje lo -van ja u prio bal nom poj asu. Ti bro -do vi bit Êe naj ve Êa i naj sloæe ni ja

plo vi la ikad u sluæbi brun ej ske rat -ne mor na ri ce i kao tak va, njiho vaak vi zi ci ja bi pred stavl jala vaæan iza -zov u smi slu po pun ja van ja voj skeljud stvom, njiho ve ob uke i pot po reza si lu sa sa da πn jim broj nim sta -n jem neπ to man jim od 1000 oso ba.

Ne ki pro ma traËi vje ruju da nes -klo nost Brun eja zbog primo pre dajebro do va uka zuje ka ko brun ej skarat na mor na ri ca joπ k to me mo raoku pi ti pot reb nu rad nu sna gu i iz -gra di ti obal nu pot po ru ka ko biupravl jali bro do vi ma te ih odræa va li.

Prvi brod u kla si Nakho da Ra gampred stavl jen je za primo pre daju upro sin cu 2003. nakon do ba ve zam -jen skih dij elo va za po pra vak ma -n jeg oπ teÊ en ja koje se do go di lonakon do ko van ja. Dru gi brod, Ben -daha ra Sa kam, za vrπ io je pro gramis pi ti van ja u svibnju 2004., dok jetre Êi i posl jedn ji brod, Je ram bak,pred stavl jen za primo pre daju u pro -sin cu 2004. te za nje ga joπ slij ediza vrπe tak pro gra ma is pi ti van ja. Svatri bro da us idre na su duæ oba le uScot stou nu gdje su pri klad no odræa -va na.

M. PTIΔ GRÆELJ

18

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

Bruneji i BAE Systems u sporu zbog primopredaje tri broda

Tajvan razvija novo stand-off naoruæanje

20. svibnja 2005.

19

VI©ENAM JEN SKI su stav be spi -lot ne let je li ce Soj ka III/TVM je upot pu no sti mo bi lan i la ko upo ra biv.Nakon prvo bit nih is pi ti van ja im ple -men ti ran je u upo ra bu u Ëeπ kimoruæa nim sna ga ma. Soj ka je kon -strui ra na s cil jem dnev nog i noÊ nogtak ti Ë kog zra Ë nog iz vi an ja uz mo -guÊ nost prij eno sa po da ta ka u re al -nom vre me nu do ze maljske kon trol -ne sta ni ce. Ovis no o zahtje vi ma ko -ris ni ka i ugra e nim sen zo ri ma mo -guÊe ju je upo ra bi ti za op ti Ë ko iz vi -an je i nad zor te re na, kre tan ja po -stroj bi, top ni Ë kih po loæaja, crta raz -gra ni Ë en ja, gra ni ce, po druË ja zah-vaÊ enih ele men tar nim ne po go da -

ma, kon ta mi ni ra nog po druË ja, tra -gan je i spa π a van je, ko rek ciju top ni -Ë ke vat re i dru ge nam jene. Pri li komstan dar dne upo rabe su sta va s TVka me rom i li ne ar nim scan erom zaopto e lek tro ni Ë ko iz vi an je dan/noÊvi so ke re zo lu cije mo guÊe je uo Ë a -van je mi ni mal nog cil ja ve li Ë i ne 2x4me tra sa 600 me ta ra. Soj ka se sa -stoji od: ze maljske kon trol ne sta ni -ce, ra ket nog lan se ra, trans port nogkon tej ne ra, te ren skog vo zi la i 3-4be spi lot ne let je li ce.

Ze maljska kon trol na sta ni casmjeπ te na je u kon tej ne ru ZSK/REËeπ ke pro iz vodn je s ugra e nim kli -mat skim ure aj em i fil te ri ma za nu -kle ar no-bio lo πko-ke mij sku za π ti tu, akon strui ra na je za nes me ta ni rad triope ra te ra.

Ram pa ra ket nog lan se ra je sklo pi -va i tij ekom trans por ta nije ve Êa odga ba ri ta trans port nog vo zi la, dokpri li kom lan si ran ja be spi lot ne let je -

li ce nje zi na ukup na duæi na iz no si14 me ta ra uz pot reb ni kut ni na gibod 20°.

Ze maljska kon trol na sta ni ca i ra -ket ni lan ser su kod stan dar dne upo -rabe po stavl je ni na trans port no vo -zi lo ti pa Ta tra 815 4x4, a moæe bi tipo stavl je na na bi lo ko ji tip trans -port nog vo zi la uz za do vol jen je stan -dar da ISO-1D.

Te ren sko vo zi lo na mij en je no je zaprij evoz ru ko va tel ja su sta vom, zaiz vi an je i oda bir naj bol je po zi cijeza uz lij etan je, a uz po moÊ pri ko li cei za trans port be spi lot ne let je li ce. Usklo pu te ren skog vo zi la na la zi seopre ma za ga π en je poæa ra i tehni Ë -ka sred stva za iz vla Ë en je let je li ce sne pri stu paË nog te re na. Te ren skovo zi lo je ti pa Land Ro ver De fen der110 ili UAZ 469.

Be spi lot nu let je li cu po kreÊe dvo -takt ni mo tor AR 74-1230 sna ge 28,4kW ko ji omo gu Êuje mak si mal nu br -zi nu le ta od 210 km/h, te mi ni mal -nu brzi nu od 120 km/h. Op ti mal naope ra tiv na brzi na le ta je oko180 km/h na vi si na ma od 50 do2000 m. Mo guÊ nost vre men ske du -æi ne le ta je ve Êa od 4 sa ta uz mak si -mal nu vi si nu le ta od 4000 m i ope -ra tiv ni ra dij us od 200 km. Let je li caje du ga Ë ka 3,78 m, ras po na kri la4,5 m. Teπ ka je 145 kg (bez go ri va isu sta va za slij etan je) i mak si mal -nom ko ris nom no si voπ Êu 20 kg/75 l.Uz TV ka me ru i li ne ar ni scan ero zaopto-elek tro ni Ë ko iz vi an je dan/noÊ

vi so ke re zo lu cije mo guÊe je in sta li -ra ti i di gi tal nu ka me ru vi so ke re zo -lu cije, sen zo re za ra dij aciju ili ne kidru gi su stav nad zo ra pre ma zahtje -vi ma ko ris ni ka. U sa moj let je li ci na -la zi se si gur no sni su stav ko ji se ak -ti vi ra u sluË aju kva ra, zau stavl jamo tor i let je li cu priz eml juje po mo Êupa dob ra na. Mo guÊe ju je priz eml ji tikla si Ë nim spu πtan jem, ali se naj Ëeπ -Êe ra bi pa dob ran. U trans port nomkon tej ne ru su smjeπ tene 3-4 be spi -lot ne let je li ce, 20 mo to ra i pri ruË nara dio ni ca za ot klan jan je man jihkva ro va.

Soj ka se lan si ra s ram pe po mo Êuob novl ji vog ra ket nog mo to ra, a tij e -kom le ta upravl ja se ruË no/po lua u -to mat ski s upravl ja Ë ke ploËe ili au -to mat ski una prij ed pro gra mi ra nimsmje rom le ta. Mo guÊe je upro gra -mi ra ti Ëe ti ri ru te le ta i tij ekom sa -mog le ta mij en ja ti naË in upravl jan ja(au to mat ski/po lua u to mat ski), pre -dvi e nu ru tu le ta ili pre ki nu ti let izze maljske kon trol ne sta ni ce. Tij e -kom le ta obavl ja se prij enos ana log -nih po da ta ka i sli ke u re al nom vre -me nu do ze maljske kon trol ne sta ni -ce u koj oj se ana log ni sig nal kon -ver ti ra u di gi tal ni, pohran juje iliprosl je uje. U ze maljskoj kon trol nojsta ni ci na dzi ru se glav ni po da ci ole tu: brzi na le ta, vi si na, smjer, radmo to ra i prom je na vi si ne. Ko rek ci jai upravl jan je le tom obavl ja se pri j e -no som upravl ja Ë kih in for ma ci ja ure al nom vre me nu uz ko rek ciju po -mo Êu GPS ure aja.

Mi ni mal ni broj osobl ja pot reb nogza stavl jan je Soj ke u ope ra tiv nuupo ra bu (iz trans port nog u lan sir nipo loæaj) je 6 oso ba, u vre me nu od45 mi nu ta. Mi ni mal no vrij eme iz -me u dva lan si ran ja je 45 mi nu ta, avrij eme pot reb no za prem jeπ taj na -kon slij etan ja let je li ce je 30 mi nu ta.

20. svibnja 2005.

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

»eπka bespilotna letjelica SOJKA III/TVMSiniπa POGA»IΔ

Unutraπnjost zemaljske kontrolne stanice

RuËna zapovjedna stanica

VOJNA TEHNIKA

Za pov jed nim ti mo vi ma uvi jek jebi lo teπ ko i za da va lo im je naj -vi πe bri ga to πto su voj ni ci na

naj niæoj ra zi ni bo ja, Ëije se ko mu ni -ci ran je te mel ji lo na da -van ju sig na la vi kan jemi mahan jem ru ka -ma, bi li i naj -ËeπÊe me te ne -prij ateljskihsnaj pe ri -sta.

Zbog to ga dod je la ruË nih ra dio u re -aja voj ni ci ma poj edin ci ma zna ko -vi to ub laæa va taj pro blem i daje vi πesi gur no sti i omo gu Êuje kva li tet nijedje lo van je za pov jed ni ci ma i voj ni -ci ma pri pad ni ci ma ma lih po stroj bi

na naj niæoj ra zi ni. Sto ga je u pos -l jedn je vrij eme u tvrtka ma zapro iz vodn ju ko mu ni ka cij skih

ure aja dil jem svi je ta zna ko vi tapo zor nost usmje re na ra zvoju ra -dio u re aja koje bi ra bi li osob novoj ni ci na naj niæoj ra zi ni boj iπ ni -ce.

Prvi uË in ko vi ti osob ni ra dio zavoj ni ka ko ji se poj avio na træi π -tu bio je H4855 Per so nal Ro leRa dio (PRR) tvrtke Mar co ni

Se le nia. Uve den je u upo ra buvoj ske Ve li ke Bri ta nije po Ë et kom2002. go di ne i rabl jen je u ope ra ci-

j a ma bri tan ske voj ske u Af ga ni sta nui Ira ku. Do s ada je pro dan u 21zem l ju, ukl juË uj uÊi ve li ki broj ure -aja u mor na ri ci i zra ko plov nimsna ga ma SAD-a, te u au stral skoj,ka nad skoj, jor dan skoj i ni zoz em skojvojs ci.

PRR je ra dio u re aj za prij enos sig -na la na man je udal je no sti pre dvi -en za sim pleks ni rad u frek ven cij -skom po druËju 2,400 do 2,483 GHzs ras po loæi vih 256 ka na la. Prij enosin for ma ci ja za πt iÊ en je od pri sluπ ki -van ja. Na paja se s dvi je AA ba te rije,iz laz ne je sna ge 50mW i os igu ra vaprij enos do 500m na otvo re nom i naraz dal ji ni oko tri ka ta unu tar zgra -de.

Tekst u cijelosti proËitajte na:

www.hrvatski-vojnik.hr

20. svibnja 2005.20

Zapovijedanje, voenje i komuniciranje na

razliËitim razinama zapovjednog lanca sluæi se i

razliËitim metodama djelovanja. Tako npr. dnevni

sastanci generala rezultiraju u zapovijedima o

postupanju koje se modernim komunikacijama

mogu brzo prenijeti i trenutaËno prikazati na

zaslonima raËunala. S druge strane provoenje

takvih zapovijedi na najniæoj razini, na samoj

bojiπnici, pretvara se u vrlo teæak, naporan i

zamoran posao. Ovdje se komuniciranje najËeπÊe

obavlja signaliziranjem, dozivanjem ili mahanjem

rukama. Boj se vodi u prostoru zamraËenom

dimom goruÊih graevina, isprekidan bukom

bojiπnice, a uz sve to sudionici su izloæeni visokoj

razini stresa i teπkim fiziËkim naporima

Komunikacije buduÊnosti - osobni radio za svakog vojnika

Vlado BOGOVIΔ

Temeljni dio opreme

svakog “vojnika

buduÊnosti” bit Êe

osobni radioureaj

za vezu

Minijaturni

radioureaj

VECTOR tvrtke

Thales

Udos ada πn jim Ëlan ci ma o in du -strij skoj par ti ci pa ci ji opi sa naje offset re gu la ti va ze mal ja

no vih Ëla ni ca NA TO-a. Me u njimase po seb no iz dvaj aju »eπ ka, Ma -ar ska i Poljska koje su pu no prav neËla ni ce NA TO-a od 1999. go di ne islij ede odre ene tren do ve prim jeneoffse ta. Opi som offse ta u Bu gar skojotvo ri li smo no vu stra ni cu ze mal jakoje su uπ le u NA TO pet go di na ka -snije, tj. 2004. go di ne. Os im Bu gar -ske i Ru munjske is to dob no supriml jene i Es to ni ja, Lat vi ja, Li tva,Slo vaË ka te sus jed na nam Slo ve ni -ja. Bit Êe za niml ji vo pra ti ti ra zvojin du strij ske par ti ci pa cije u po -druËju ob ram bene in du strije poj edi -nih ze mal ja s ob zi rom na njihov re -gio nal ni po loæaj, gos po dar ski ra -zvoj, stan je ob ram bene in du strije,kao i brzi nu uskla i van ja pot punein te ro pe ra bil no sti s nor ma ma NA -TO-a. Iz bor za pred stavl jan je Ru -munjske nakon Bu gar ske ima odre -

e nih raz lo ga, a naj vaæni ji od njihje bli skost tih ze mal ja bu du Êi dadij ele is tu gra ni cu i pro la ze kroztran zi cij sko raz dobl je nakon ras pa -da Va rπ av skog ugo vo ra. Za raz li kuod Bu gar ske, Ru munjska je joπ prijeula ska u NA TO sa vez ima la dob roraz vi je nu ko op era ciju na me u na -rod noj ra zi ni s tvrtka ma kao πto suOer li kon Con tra ves, Krauss Maf feiWeg mann, El bit Sy stems, Ra fa el,Ca ter pil lar, Lockhe ed Mar tin, Tha -les CSF, Sa gem, Ra cal, BAE Sy -stems, Har ris, Mar co ni Mo bi le i dr.Mo ra mo ima ti na umu da je Ru -munjska joπ 1974. go di ne ugo vo ri lali cen cij sku pro iz vodn ju he li ko pte raSA 330L Pu ma.

Joπ od 1990. go di ne Ru munjskara di na pla nu sman jen ja i mo der ni -za cije svoj ih oruæa nih sna ga i ob -ram bene in du strije. U tom raz dob-l ju ob ram be na in du stri ja je iz mi ni -star stva ob rane pren es ena u ovlastmi ni star stva in du strije i trgo vi ne.

Offset se u Rumunjskoj pri javnim

nabavama poËeo spominjati

potkraj devedesetih, te je kao

jedna od moguÊnosti za oËuvanje

obrambene industrije predstavljen

vladi. Kada je Rumunjska i

sluæbeno pozvana da pristupi u

NATO 2002. godine vlada je

donijela Specijalnu uredbu za off-

sete koja je regulirala osnovne kri-

terije primjene offseta. Kasnije je

uredba upuÊena na parlamentar-

nu raspravu te je na temelju te

uredbe 2003. godine usvojen

Zakon o offsetu

VOJNA TEHNIKA

Tekst u cijelosti proËitajte na:

www.hrvatski-vojnik.hr

20. svibnja 2005. 21

Josip MARTIN»EVIΔ MIKIΔ

Offset u Rumunjskoj

Rumunjska je nabavom dvije rabljene

fregate Type 22 od Velike Britanije

(London i Conventry) uspostavila moguÊ -

nost zajedniËkog djelovanja sa savez -

niËkim snagama. BAE Systems Êe rea -

lizirati nabavu i modernizaciju offset

sporazumom u vrijednosti oko 200 mili-

juna USD

Tru

stul de p

resa

al M

AP

N

Oda bra ti od go va raj uÊi pro tu-z ra Ë ni ra ket ni su stav za no vibrod da nas nije ni ma lo la ka

za da Êa, oso bi to ako vam oda birnije una prij ed po li ti Ë ki uv je to van.Na træi π tu se nu di ve li ki broj suv re -me nih su sta va za pad ne i ru skepro iz vodn je pod jed na kih mo guÊ no -sti, uz naj avu da Êe se za koju go -di nu na træi π tu poj avi ti i suv re me niPZO ra ket ni su sta vi ki nes ke pro iz -vodn je. Sa da πn je Ëla ni ce NA TO sa -ve za i dræa ve koje oË e kuju da Êe tousko ro po sta ti svoje rat ne bro do vemo gu opre mi ti s ne ko li ko vrlo suv -re me nih PZO ra ket nih su sta va.Don edav no je taj oda bir bio znat nola kπi jer su træi π tem do mi ni ra leame ri Ë ke tvrtke, ali od ne dav no sei na tom po druËju pro mij enio od -

nos sna ga. Ta ko ame ri Ë ka tvrtkaRa ythe on nu di πi ro ki asor ti manPZO ra ket nih su sta va Stan dardMis si le (SM) i Evol ved Se aS par -row Mis si le (ESSM) s po luak tiv -nim ra dar skim na vo en jem sred-n jeg, ve li kog i vrlo ve li kog do me ta.S dru ge strane na træi π tu je svesnaænije pri sut na europ ska tvrtkaMBDA sa svoj im su sta vom As ter.Oda bir PZO ra ket nog su sta va nijebaπ jed no sta van jer za so bom po -vlaËi i od lu ku o kupnji od go va raj u -Êih ra da ra za mo tren je zra Ë nogpro sto ra i, ako je pot reb no, ra dar -skih ilu mi na to ra, te brod skih za -pov jed nih su sta va.

Evo je dan ti pi Ë an prim jer: dan skaNa val Ma te ri el Com mand (mor na -ri Ë ko za pov jed ni π tvo za opre man je)

tre nu ta Ë no ob ra uje mo guÊ no stikupnje naj bol jeg PZO ra ket nog su -sta va za bu duÊe tri fre ga te/pa trol nabro da is tis ni ne 5000 to na Ëije Êeproj ek ti ran je po Ë e ti 2007. go di ne.Jed na je mo guÊ nost oda bra ti kom -bi na ciju proj ek ti la Ra ythe on SM-2Block III (do me ta veÊ eg od 150km) i ra dar skih ilu mi na to ra SM-6(do me ta 220 km) ko ja se moæe do -pu ni ti i proj ek ti li ma ESSM na mij e -n je nih za bli sku ob ra nu bro da. Obabi se proj ek ti la lan si ra la iz ver ti kal -nih lan se ra Mk 41. Kao op cije zakon tro lu zra Ë nog pro sto ra spo min juse ra da ri Ra ythe on AN/SPY-3 iTha les Ne der land SE PAR.

Tekst u cijelosti proËitajte na:

www.hrvatski-vojnik.hr

20. svibnja 2005.22

RATNA MORNARICA

Suvremeni raketni PZO sustavi namijenjeni brodovima kupce dovode pred dilemu - odabrati izmeu MBDA Aster

i VL MICA s aktivnim radarskim samonavoenjem, ili nekog od proizvoda tvrtke Raytheon s poluaktivnim

radarskim voenjem Pripremio Tomislav JANJIΔ

Je dan od prvih pro iz ve de nih

proj ek ti la As ter 15

Kako odabrati mornariËki PZO raketnisustav? - europska ponuda

Gra ni Ë e Êi s Nje ma Ë kom i Ita li -jom, Au stri ja se po lo vi com tri -des et ih go di na XX. stol je Êa

naπ la go to vo okruæe na faπ is ti Ë kimdræa va ma. Njiho vom po li ti Ë kom igos po dar skom pri ti sku zeml ja sesve sla bije odu pi ra la, ta ko da je uoæuj ku 1938. do πlo do tzv. anschlus -sa - pri poj en ja Au strije na cis ti Ë kojNje ma Ë koj, za koje se na ple bis ci tu,or ga ni zi ra nom 13. oæuj ka, dan na -kon ula ska nje ma Ë ke voj ske - Wehr -machta u Au striju, opre dij eli la uv -jerl ji va ve Êi na Au strij ana ca. Me u -tim, zlo Ëi na Ë ka po li ti ka Adol fa Hit -le ra, ko ji je tij ekom prvog pos je ta

be Ë koj vi jeÊ ni ci iz ja vio ka ko Êe “tajbis er od gra da do stoj no opto Ë i ti”,nije do nij ela patn je i ra za ran ja sa -mo Euro pi i svi je tu, veÊ i Au stri ji inje zinom glav nom gra du.

An tis emit izam, ko ji je u Be Ëu bi-l je æio du gu tra di ciju, doæiv je vπikon cem XIX. stol je Êa svoju po li ti Ë -ku ku lmi na ciju, po ve zao se s na cis -ti Ë kom po li ti kom, usmje re nom naistr ebl jen je æi dov skog et ni Ë kog ele -men ta, te su veÊ u stu de nom 1938.uni π tene be Ë ke si na go ge, a s njimai sre di π ta re li gij skog i so cij al nog æi -vo ta æi dov skih gra a na Be Ëa. U li -sto pa du 1938. pro ve de no je te ri to ri -

j al no pro π i ren je Be Ëa, koj em je,po uzo ru na nje ma Ë ke gra do vepo put Ham bur ga, pri poj eno 97op Êi na iz Don je Au strije. Brojgrad skih ko ta ra po ra stao je s 21na 26, dok se po vrπi na gra dautro struË ila. Na ti suÊe gra a naBe Ëa nje ma Ë ka po li ci ja je uhi ti -la, sa sluπ a va la i muË ila, a uË e -sta le su i de por ta cije u kon cen -tra cij ske lo go re.

U tak vim uv jet ima gra a ni Be Ëapro æiv je li su go di ne II. svjet skog ra -ta, Ëi ja se tra giË na zbil ja - za raz li kuod do ga aja 1914. - 1918. - iz rav noti ca la i njiho va gra da. Od 1943.uË e sta li su sa vez ni Ë ki zra Ë ni na pa -di na BeË, dok su u prol jeÊe 1945.rat ne ope ra cije zahva ti le i sa mo sre -di π te gra da. Nakon πto su 29. oæuj -ka 1945. po stroj be Crvene ar mije izsmje ra Blat nog jez era u Gra di π Êuprvi put preπ le au strij sku gra ni cu,po Ë in je bit ka za BeË.

U ned jel ju, 1. travnja 1945., Crve -na ar mi ja za pad no od Be Ëa za o bi la -zi u bom bar di ran jima go to vo sa svimuni π te no Be Ë ko No vo Mjes to. Nje -ma Ë ke no vi ne javl jaju o to boæe us -pjeπ nim pro tuu da ri ma nje ma Ë kihsna ga na za pad noj fron ti, pa dajuLudwigsha fen, Mannheim i Hei del -berg. Sta nov ni π tvo Be Ëa po zi va seda Ëu va pe peo jer za ga π en je poæa rane do staje pij es ka.

2320. svibnja 2005.

Tekst u cijelosti proËitajte na:

www.hrvatski-vojnik.hr

VOJNA POVIJEST

Prije πezdeset godina, u zavrπnoj fazi II. svjetskog rata, voena je “bitka za BeË”. Pobjedom Crvene armije nad

postrojbama njemaËkog Wehrmachta i SS-a okonËano je sedmogodiπnje razdoblje nacistiËke vladavine u

austrijskoj metropoli Boris PERIΔ

Bitka za BeË

Sov jet ske po stroj be is pred

au strij skog par la men ta

DOSSIER

Kronika bliskolstocnog sukoba (I. dio)

Podjela \Pitlestine Potkrai XIX. stolieca medu europskim Zidovima zai.ivJela Je ideia o stvaraniu suverene i.idovske dri.ave za kojy

je odabrano podrucie biblijske Palestine. OstvarenJe i.idovske dri.avnosti poiavilo se na horizontu nakon porazq

Otomanskog Carstva u I. sv_ietskom ratu i s pocetkom britanskoe mandata u Palestini. No. pocetak i.idovskoe use­

ljavania naisao ie na ogorcen otpor palestinskih Arapa koii su u nekoliko navrata podieli orui.ane ustanke

Hrvoje BARBERIC

::• 'C' pocinju se _v~jno_ orgenizireti

N ijedno svjetsko zariste u pro­ teklih pola stoljeca nije bilo kontinuirano nestabilno niti je

imalo globalno vazne posljedice kao podrucje prednjeg Bliskog istoka. Regija obuhvaca drzave Bliskog is­ toka okrenute Mediteranu - Izrael s okupiranim podrucjima te Libanon, Siriju, Egipat i Jordan. Pocetkom XX. stoljeca ta podrucje SU Se nala­ zila u sastavu Otomanskog Carstva, s iznimkom Eg~pta koji je bio bri­ tanski protektorat i Libanona u koji je prije djelomicno penetrirala fran­ cuska kolonijalna vlast. Naseljavala ga je apsolutnafvecina musliman­ skog stanovnistva arapskoq podri­ jetla 's malim enklavarna krscanskih maronita, Zidova i.sijitskih musli- bana. 1 - Slabljenje Otonjanskoq Carstva

f I ~ajem XI.X. stoljeca dalo jefodrede- nu nadu arapskim liderima da'ce svrsetkom otomanske vlasti biti stvorena jedinstvena arapska drza­ va. No, razvoj dogadaja tekao je drugim smjerom. Vaznost regije za strateske interese europskih koloni­ jalnih sila bila je velika te je po­ drucje Bliskog istoka krajem I. svjet­ skog rata i propasti otomanske im­ perije, uz blagoslov Lige naroda, bi-

24

lo razdijeljeno izmedu europskih si­ la na vise teritorija s razlicitim stup­ njem autonomije. Tako su na po­ drucju prednjeg Bliskog istoka Veli­ koj Britaniji kao mandatna podrucja pripali Palestina, Transjordanija i lrak, a Francuskoj Sirija i Libanon.

Nastanak cionistickog pokreta i ideja zldovske drzave Kao odgovor na val antisemitizma,

koji je u drugoj polovici XIX. stolje­ ca ponovno zapljusnuo Europu, me­ du europskim Zidovima nastala je ideja stvaranja suverene zidovske drzave, koja bi bila jamstvo opstan­ ka Zidova u svijetu. Na inicijativu austrougarskog Zidova Theodora Herzla 1897. godine osnovan je cio­ nisticki pokret, koji je na svom pr­ vom zasjedanju za mjesto osnivanja drzave izabrao biblijsku Palestinu. Pokret je dobio naziv po brdu Zion, na kojem je bio smjesten jeruzalem­ ski hram, a tvorac kovanice bio je austrijski filozof Nathan Birnbaum. Pokret je istodobno zatrazio.medif;

• iidovska milicija Haganah prije II. svjetskog rata predstavljala je kvalitet­ nu vojnu jedinicu

narodnu potporu za svoj cilj, no ide­ ja zidovske drzavnosti isprva nije naisla na osobito odobravanje u me­ dunarodnim diplomatskim krugovi­ ma, a ideju cionizma i stvaranje zi­ dovske drzave u Palestini odlucno su odbacili arapski lideri. No, realizacija ideje zidovske dr­

zavnosti ipak se pojavila na hori­ zontu, nakon sto je britanska vojska 1917. zauzela Palestinu. U tom tre­ nutku najvecim postiqnucem cioni­ stickoq pokreta pokazalo se dono­ senje tzv. Balfourove deklaracije u studenom 1917., nazvane po britan­ skom ministru vanjskih poslova Bal­ fouru. Tom je deklaracijom britan­ ska vlada, nastojeci pridobiti potpo­ ru svjetskih Zidova za sile Antante, dala potporu ideji da se na podrucju Palestine osnuje zidovska drzava, No, britanska je diplomacija vjesto trgovala Palestinom u dva ranija slucaja. London je obecao Arapima stvaranje drzave na rusevinama Otomanskog Carstva u zamjenu za njihovu borbu protiv Turaka, o cemu svjedoci korespondencija britanskog povjerenika za Egipat McMahona i tada najutjecajnijeg arapskog vode Huseina lbn Alija vodena izmedu 1915. i 1916., godine. U drugom do­ kumentu, tajnom dogovoru Sykes­ Picot iz 1916. Velika Britanija je obecala podjelu podrucja svojim sa­ veznicama Francuskoj i Rusiji. Balfourova je deklaracija otvorila

put vecem zidovskom useljavanju u Palestinu. Iako je u pocetku britan­ skog mandata u Palestini zivjelo 590 tisuca Arapa i tek pedesetak ttsuca Zidova, taj se omjer ubrzo poceo mi­ jenjati. Useljavanje Zidova dodatno

HRVATSKI 20. svibnja 2005. V8JNIK

DOSSIER •

su potaknuli gospodarska depresija tridesetih godina i uspon nacizma u Njemackoj, Iako su Britanci nastojali odrzati politicku ravnotezu izmedu doseljenih Zidova i arapske vecine hraneci ih kontradiktornim obeca­ njima, s rastom zidovske irnigracije u Palestinu jacalo je i arapsko neza­ dovoljstvo. Prvi napadi na doseljene Zidove dogodili su se 1920. u Jeru­ zalemu, a kulminirali su velikim arapskim ustancima 1929. i 1936. godine. Pobune su Britanci uqusili silom, a cinjenica da je osim britan­ skih vojnih ciljeva na meti arapskih ustanika bilo i zidovsko stanovnistvo imala je za posljedicu stvaranje i na­ oruzavanje zidovskih milicija.

Naoruzavanje palestinskih Zidova Najveca zidovska paravojna for­

macija bila je lijevo orijentirana sku­ pina Haganah sa svojom elitnom je­ dinicom Palmach, iz koje je potekao niz zidovskih lidera XX. stoljeca, kao sto su Yitzak Rabin i Moshe Da­ yan. Na drugoj strani nalazila se

• Britanski pokuss] kompromisa izme­ cfu dvaju zajednica - postensk» marka s hebrejskim i arapskim natpisom

ideoloski desna oruzana skupina Ir­ gun Zvai Leumi, iz koje su pak potekli bardovi izraelske desnice Menachem Begin i Yitzak Shamir. Irgun snosi odgovornost za brojne napade na arapske civile te posebi­ ce za ubojstvo 250 arapskih civila u selu Dayr Yasyn. Obje su skupine sudjelovale u okrsajima s arapskim militantima te u napadima na bri­ tanske garnizone u Palestini, da bi poslije, tijekom politicke konsolida­ cije izraelskog vodstva, doslo i do

BRVATSKI V$JNIK 20. svibnja 2005.

kratkotrajnog oruzanoq sukoba izmedu te dvije skupine. 'Iretirajuci ga kao unu­

trasnje britansko pitanje, problem Palestine je 1937. pokusala rijesiti tzv. Peelova komisija koja je predlozila podjelu Pales­ tine na dva dijela. Uoci pocetka II. svjetskog rata Velika Britanija je unatoc vijestima o progonu eu­ ropskih Zidova, u nasto­ janju da da ustupke Arapima, pro­ mijenila svoj blagonakloni stav pre­ ma useljavanju Zidova u Palestinu i oqranicila kontingent useljenika na 75 tisuca tijekom pet godina, dok je za veci broj imigranata bila potreb­ na arapska suglasnost. No, sve oz­ biljne pokusaje rjesavanja arapsko­ zidovskog konflikta prekinuo je po­ cetak II. svjetskog rata. Ali ni rat u Europi i Sjevernoj Afri­

ci nije okoncao povremene medu­ sobne sukobe Zidova i Arapa, koji su 1944. godine kulminirali oruza­ nim ustankom zidovske milicije Ir­ gun protiv britanske vlasti u Palesti­ ni. Nakon sto su na vidjelo izbila stradanja Zidova za vrijeme holo­ kausta, ideja zidovske drzavnosti na Zapadu je dobila simpatije ~vece razumijevanje. Unatoc tome, Velika

D Britanija nije dopustila useljavanje stotinjak tisuca prezivjelih zatvore­ nika k'oncentracijskih logora u Pa­ lestinu, pa su mnogi nasli utociste ileg~lno. U razdoblju nakon rata London je stvorio nekoliko planova politickoqlrjesenja Palestine koji SU bili odbijeni jedan za drugim. Na posljetku, Velika Britanija oslablje­ na u II. svjetskom ratu shvatila je da vise nije spremna nositi teret an­ gazmana u Palestini te je u veljaci 1947. stavila svoj mandat u Palesti­ ni na raspolaganje Ujedinjenim Na­ rodima i odlucila se povuci. U meduvremenu su se ostale zem­

lje regije polako izvlacile ispod ko­ lonijalne vlasti - 1944. godine Llba­ non je postao neovisan, 1946. Tran­ sjordanija i Sirija, a Egipat je jos 1922. stekao formalnu neovisnost uz britansku vojnu nazocnost na svom tlu koja se protegnula do

1956. godine. Unatoc neovisnosti, u vecini zemalja na vlasti su ostale monarhije ili politicke elite koje su odgovarale bivsim kolonijalnim pos­ jednicima. Tek su revolucije koje su se dogodile desetljece kasnije otr­ gnule arapske drzave od kolonijal­ nog utjecaja. U Kairu su 1945. Egi­ pat, Llbanon, Sirija, Transjordanija, Irak, Saudijska Arabija i Jemen os­ novali Arapsku ligu, politicku orga­ nizaciju arapskih drzava ciji je de­ klarirani cilj bio zajednicka surad­ nja i koordinacija vanjske politike drzava clanica. No, u trenutku stva­ ranja, jedna od najvaznijih politic­ kih zadaca Arapske lige bilo je sprjecavanje nastanka zidovske dr­ zave u Palestini, koja ce proqlase­ njem drzave lzrael tri godine kas­ nije evoluirati u vojnu zadacu. U studenom 1947. Ujedinjeni na­

rodi su Rezolucijom br. 181 odlucili da mandat Velike Britanije u Pales­ tini prestaje u svibnju 1948. i obja­ vili plan o podjeli Palestine na dvije drzave - zidovsku i arapsku. Prema planu, oba su dijela trebala biti uje­ dinjena gospodarskom unijom a podjela je predvidala posebni status grada Jeruzalema kao podrucja pod izravnom jurisdikcijom Ujedinjenih naroda. Odluka je donesena uvjer­ ljivom vecinom glasova u Glavnoj skupstini, uz istodobnu potporu glasova Sjedinjenih Drzava i Sovjet­ skog Saveza. Velika Britanija ostala je suzdrzana, a protiv podjele glasa­ le su sve arapske zernlje. Palestinski Zidovi prihvatili su plan, dok ga je arapska zajednica odlucno odbacila. Razlicit stav dviju zajednica prema UN-ovom planu rezultirao je eska­ lacijom borbi. •

25

BIBLIOTEKA VREMEPLOV

Miroslav Medimorec: "Pise Sunja Vukovaru", lstinite price iz Domovinskog rata, Naklada P.I.P. Pavicic, Zagreb, 2004. Miroslav Medimorec diplomirao je komparativnu knjizevnost i engle­ ski jezik, a zavrsio je i Akademiju za kazalisnu umjetnost u Zagrebu. Tijekom studija intenzivno se ba­ vio teatrom i radio na rezijarna brojnih predstava. Snimio je nekoliko televizijskih drama i adaptacija kazalisnlh predstava te na desetke radijskih drama i adaptacija. lskustvo rada s ljudima i pronicanja u njihovu psihu pomoglo mu je kasnije da kao svjedok ratnih stradanja u Domovinskom ratu napise knjigu o svome sudjelovanju u tim borbama. Naime, u rujnu 1991. kao hrvatski dragovoljac prikljucio se postrojbama u Sunji i na tamosnjem ratistu proveo sest mjeseci, a ovo je njegova prva objavljena knjiga. Price u knjizi "Pise Su­ nja Vukovaru" utemeljene su, kako sam Medimorec na­ vodi, uglavnom na njegovim i bratovim sjecanjima i nisu doslovan prikaz ratnih zbivanja kojima su osobno svje­ docili. Zbog toga se kroz knjigu provlaci odredena pjes­ nicka sloboda u tumacenju dogadaja u kojima su sudje­ lovali, kao i osoba s kojima su se tijekom rata susretali. Svrha knjige je bila, navodi autor, "otkriti skriveni izraz rata i pojedinaca u njegovom zrvnju".

FILMOTEKA

Nestajanje - Machinist (kino) • spanjolsko-americki triler (107 min.) • redatelj: Brad Anderson • glavne uloge: Trevor Reznik (Christian Bale),Stevie (Jennifer Jason Leigh)

Ne tako davno Trevor Reznik bio je obican radnik. Voljeli su ga u drustvu, savjesno je obavljao posao, a onda je odjednom poceo patiti od nesanice. Zbog toga je jako omrsavio i poceo praktlcno nestajati. Ocajnicki zeleci odmor i mir sve je vise pocec brkati prividenja i javu. Umislio si je da je zrtva velike zavjere, ali razloge (koji su mnogo banalniji) njegovih patnji gledatelj ce saznati tek na kraju filma. Moglo bi se reel da se u posljednjih pet-sest godina stvo­ rio potpuno novi zanr. To su filmovi koji istrazuju kako je to kada covjek izgubi vlasnlstvo nad svojim ja. Ovo je ta­ kav film. Zbog toga Nestajanje mozemo usporediti s Klu­ bom boraca, Mementom, pa cak i sa Sestim cu/om. Ne­ stajanje je solidan psiholoski triler, snimljen izrazito "hladnim" filmskim instrumentima: fotografijom, glaz­ bom, glumom, rezijom ... Glavni glumac Bale (kojeg cerno imati prigodu gledati kao Batmana u dolazecem jesen­ skom hitu) za tu je ulogu toliko smrsavlo (trideset kilo­ grama - najvise u povijesti filma!) da izgleda upravo kao hodajuci mrtvac. Redatelj Anderson (sjecarno ga se kao redatelja izvrsne TV-serije Odjel za umorstva) cijelo vri­ jeme se igra s gledateljevim zivcima i tjera ga na rub str­ pljenja pa malo nedostaje da se dignete i psujuci napu­ stite kino. Mnogo puta sam se sreo s takvim filmom - ziv­ cira te sto je spor, ali ipak vjerujes da ce na kraju sve sjesti na svoje. I zbilja, u samo minutu-dvije sve se poslo­ zi i izades van zadovoljan. Upozorenje za kraj: ovo je film za strpljive. Ako nakon pola sata pomislite da necete iz­ drzati do svrsetka filma, odustanite.

Leon RIZMAUL

26

22. svibnja 1819. Prvi parobrod preplovio Atlantik Celicne grdosije, vojne krstarice, tankeri i jahte vise od stotinu godina vladaju svjetskim mori­ ma. No, postojalo je vrijeme kada ljudi nisu vje­ rovali da brodovi gonjeni tesklm parnim stroje­ vima mogu ploviti uspjesno kao jedrenjaci. Toc­ nije, nisu vjerovali da se uopce mogu odrzati na povrsinl, Prvi je suprotno dokazao Robert Ful­ ton, ciji je parobrod Clermont 1807. prevalio

240 kilometara pomoeu Wattova stroja na paru. Sljedece revolu­ cionarno dostlqnuce parobrodom dvanaest godina poslije postigao je kapetan Moses Rogers. On je 22. svibnja 1819. s parobrodom Savannah iz istoimene luke u arnerickoj Georgiji krenuo preko At­ lantika u Europu. Dvadeset devet dana poslije Savannah je pristala u englesku luku Liverpool. Osim Britanije, Savannah je obisla Dan­ sku i Svedsku te Norvesku, a svecano ju je primio i ruski car Alek­ sandar I. u St. Petersburgu. Njezin pothvat ipak je ostao nepotpun, jer se brod koristio jedrima kad god bi mu zapuhao povoljan vjetar. Prvi parobrod koji je preplovio ocean iskljucivo snagom stroja po­ stao je Great Western. Njemu je to uspjelo 1838. za samo cetrnaest dana plovidbe.

25. svibnja 1995. Umro Kresimir Cosic Jedan od najboljih hrvatskih sportasa svih vre­ mena, kosarkas Kresimir Cosic umro je u Was­ hingtonu 25. svibnja 1995. u 48 godini zivota. Najveci dio karijere proveo je u "Zadru", a pre­ sudan dogadaj u njegovom zivotu bio je od­ lazak na studij u SAD. Cosic je postao najbolji igrac svoje sveucilisne momcadl, da bi ga na draftu za NBA izabrali LA Lakersi. Kreso se ipak odluelo vratiti u Europu, te je svojom ig­ rom u ltaliji, "Zadru" i "Ciboni" kod mnogih ste­

kao epitet najboljeg europskog kosarkasa. Kreso Cosic bio je igrac ispred svoga vremena, prvi centar koji je bio u stanju organizirati ig­ ru. lmao je izniman osjeca] za prostor i raspored igraca na terenu, pravodobno je dodavao, sve sto prije njega nijedan centar nije mo­ gao. Osim na sportskom, Kresimir Cosic se istaknuo i na diplomat­ skom polju kao ministar savjetnik u Veleposlanstvu RH u Washing­ tonu. Domovina Hrvatska oduzlla mu se nazvavsi drfavno natjeca­ nje Kup Kresirnira Cosica.

Leon RIZMAUL

INFOKUTAK

lzlozba u Galeriji "Zvonimir" • U Galeriji MO RH-a "Zvonimir ", Bauerova 33, 24. svibnja u 19 sati bit ce svecano otvorena izlozba slika pod nazivom "WAR(S) - RAT(OVI)". Autor je Ante Potocnjsk Croatia iz Kastva, a izloz­ ba je organizirana u prigodi Dana oruzanih snaga RH 28. svib­ nja. Izlozba se moze razgledati do 3. lipnja, radnim danom od 11 do 18 i subotom od 10 do 12 sati. Ulaz slobodan.

Koncert Orkestra Hrvatske vojske • Povodom Dana OSRH-a Orkestar Hrvatske vojske odrzat ce koncert 24. svibnja u Koncertnoj dvorani "Vatroslav Lisinski" s pocetkom u 20 sati. Orkestrom ce dirigirati Tomislav Pacini, a na rasporedu su djela Jakova Gotovca "Simfonijsko kolo" i Mile Cipre "Suncev put" te suita Kresimira Baranovica "Licitarsko srce" i "Bolero" Mauricea Ravela. Ulaznice su besplatne za sve djelatnike MORH-a i OSRH-a, a mogu se naruciti i rezervirati pozivom na brojeve telefona: 67-120, 86-772.

HRVATSKI 20. svibnja 2005. VeJNIK

t t Sestodnevni rat 1967. U svibnju 1967. Egipat je u tzv. tam­

pon zonu Sinajskog poluotoka do­ vukao stotinu tisuca vojnika, tisu­

cu tenkova i pet stotina teskih topova. Prvih dana lipnja odnos snaga izme­ du arapskih snaga na njegovim granicama i Izraela bio je 3:1. Egip­ cani SU i dalje u blokadi drzali Tiran- ski tjesnac iz~edu Crvenog mora i zalje­ va Aqaba, a 5. lipnja Izrael je napao egi­ patske zracne haze i zapoceo je tzv. Ses­ todnevni rat u kojem je Izrael zauzeo po­ drucje nekoliko puta vece od podrucja svoje drzave: Sinajski poluotok u potpu­ nosti, zapadnu obalu Jordana i Golansku visoravan. Tijekom ratnih operacija pogi­ nulo je 766 izraelskih vojnika, a arapske zemlje nikad nisu objavile svoje gubitke. Za razliku od razdoblja stvaranja izraelske drzave

dvadesetak godina prije kada je na egipatskim vojnici­ ma i u opremi i u naoruzanju bio prije svega vidljiv britanski utjecaj, sezdesetih godina prosloq stoljeca prevladavao je sovjetski. Generalno uzevsi Sovjeti su tada pomagali arapske zemlje, a Zapad je podrzavao Izrael. Egipatski komandosi nosili su odoru egipatske izrade, a egipatske je izrade bila i vecina opreme. Odora kamuflaznoq tipa bila je u potpunosti proizve­ dena od egipatskog pamuka, a sastojala se od dva od­ vojena dijela: kaputic je jednostavna kroja i bez nasi­ venih dzepova, a hlace nemaju nikavih nasivenih ili usivenih dzepova iznad koljena, i1i sa strane. U osob­ nu naoruzanju nerijetko je strojnica egipatske proiz­ vodnje - model Port Said. Rijec je o kopiji svedske strojnice od 9mm Carl Gustav, koja se u Egiptu tad proizvodila kao dio licencnog vojnog programa. Za razliku od postrojbi komandosa i drugih elitnih je­

dinica koje SM mahom nosile kamuflazne odore, stan­ dardna odora i oprema egipatskih vojnika godine 1967. bili su mnogo jednostavniji i skromniji. Pripad­ nici pjesackih postrojbi nosili SU odoru khaki boje sasi­ venu od pamuka, a bila je pogodna za duze nosenje i nije se lako kidala, ali nije pruzala neku zastitu u ta­ mosnjim klimatskim uvjetima u kojima su dani prevru­ ci, a nocu temperatura pada. Sovjetski je utjecaj jos jednom dobro vidljiv: puske

AK 47 i lako prepoznatljive sovjetske kacige. U posve­ masnjoj suprotnosti s dijelovima sovjetske opreme bili su nazuvci. Rijec je o britanskom dijelu odore koji je u vrijeme Sestodnevnog rata bio star tocno trideset godi­ na i vjerojatno potjece iz britanskih zaliha iz II. svjet­ skog rata.

Jurica MILETIC RRVATSKI V8JNIK 20. svibnja 2005.

WEB INFO

www.navy.go.kr

S luzbena strani­ ca juznokorej­ ske ratne mor­

narice vrlo je zanim­ ljiv i hvale vrijedan web uradak koji svo­ jom koncepcijom i sadrzajnoscu svaka­ ko ostavlja korisnike zadovoljnima. Ukoli­ ko zelite preskociti

intro na korejskom znakovlju, koje prosjecnorn Europljaninu nije poznato, predlazerno da odmah kao URL ukucate http://www.navy.go.kr:8001/english/en_main.jsp te pre­ trazivanje i pregledavanje sitea zapocnete na engleskom jeziku. Vrlo zanimljiv link je Quick link koji se nalazi na vrhu, s desne strane sitea, a kao podstranice nudi niz sadrzaje, pa i fotogaleriju s izvrsnim slikama mora i podmorja. lspod spomenutog linka moze se pronaci i vrlo opsirna i zanimlji­ va povijest korejske ratne mornarice, no i ta podstranica, bas kao i sve ostale, nema engleski prijevod. Fotografije se mogu downloadati najmanje u srednjoj rezoluciji, a postav­ ljeni su i manji videoklipovi zanimljivog sadrzaja i solidne rezolucije. Jedini nedostatak sitea je neredoviti update vijesti, sto je vrlo lose s obzirom na politicku situaciju u okruzenju Juzne Koreje, pogotovo na sjevernoj granici. Bilo bi i te kako za­ nimljivo procitati sluzbenl stav oruzanih snaga o problema­ tici i odnosu sa Sjevernom Korejom.

Ivan BELINEC

KVIZ priprerruo D. VLAHOVIC

1. Najsjevemiji japanski veliki otok je: A Honshu B Shikoku C Hokkaido

2. Od pocetks XVII. pa do kraja XIX. stolieca Japanom je upravljala sogunska dinastija: A Toranaga B Ishida C Tokugawa

3. Japanski grad koji je stoliecirna bio carska prijestolnica je: A Kyoto B Yokohama C Osaka

' .I,:. •. •I - ~ti-i'·-~f;:\ .' ,, Jr 4.1

l '

4. Samo jedna ad ovih tvrtki je izvomo japanska: A Samsung B Daewoo C Sony

5. Sadasnji japanski car zove se: A Hirohito B Sugiyama C Akihito

27