Starčevačka kultura• Kulturu je na osnovi nalaza s lokaliteta Grad u Starčevu definirao

1939. g. M. Grbić• Eponim: Starčevo – Grad (Rit), istočno od Pančeva na lijevoj obali

Dunava, južni Banat-Vojvodina• Iskopavanja 1931.-32. vodili su u ime Narodnog muzeja u Beogradu

M. Grbić i u ime Harvard University & American School of Prehistoric Research University of Harvard W. Fewkes (rođen kao Vladimir Jaroslav Fuks u Češkoj 1901. a umro u Americi 1941.), Hetty Goldman i Robert W. Ehrich

• Prva objava 1930. M. Grbić, a potom 1933. u Bulletin of AmericanSchool of Prehistoric Res. 9/1933.; 1954. Draga Arandjelović-Garašanin: Starčevačka kultura, Ljubljana

• Ponovna istraživanja 1969.-1970. vodili su D. Garašanin u ime Narodnog muzeja u Beogradu i R. V. Ehrich u ime SmithsonianInstitution Washington

• Prvi nalazi u Hrvatskoj otkriveni su još 1894. u Vukovaru prigodom gradnje zgrade Gimnazije, ali tada još nisu bili tako definirani nego samo proslijeđeni Arheološkom muzeju u Zagrebu. Oko 1900. g. Milan Turkovićpronalazi starčevačku keramiku u Požeškoj kotlini nedaleko od Kutjeva i u Draganlugu, daruje je AMZ i objavljuje crticu u VHAD ns. IV 1899/1900. Prva objava starčevačkih nalaza, prepoznatih kao identičnih onima u Starčevu i najdonjim slojevima Vinče nalazi se u monografiji R.R.SchmidtaDie Burg Vučedol. U njoj autor spominje i ostatke starčevačkog naselja na položaju ciglane Eltz koje je on sam obišao i još zatekao u najdonjem sloju 1940. g. (spominje ulomak crvene keramike s crno slikanim trokutom ispunjenim mrežastim uzorkom, te barbotinsku keramiku). Schmidt je međutim i tijekom svojih iskopavanja na Vučedolu 1938., na položajuGradac ustanovio postojanje najstarijeg sloja pripadnosti starčevačkojkulturi, kao i na Sarvašu u iskopavanjima 1942.- 43.

• Godine 1997. K. Minichreiter navodi ukupno 60 lokaliteta starčevačkekulture u Hrvatskoj (problematični: Bapska, Tomašica), a 2007. stotinjak

Rasprostranjenost

• Vojvodina: Starčevo, Kozluk, Krstićeva Humka kod Zrenjanina, Donja Branjevina u Bačkoj, Golokut-Vizić, Obrež-Baštine, Dobanovci, Zlatara-Ruma u Srijemu

• uža Srbija: Vinča,Grivac, Pavlovac kod Vranja, Divostin kod Kragujevca Mala Kopašnica kod Leskovca, Bubanj kod Niša, Crnokalačka Bara kod Kruševa, Drenovac kod Ćuprije, Vinča, Lepenski Vir, Padina, Hajdučka Vodenica, Vlasac

• Oltenija: Cirçea• Transilvanija: Gura Baçiului, Letz

• Bosna (sjev.ist. i srednja): Gornja Tuzla VIa, VIb, Obre I• Slavonija: Kneževi Vinogradi, Sarvaš, Erdut, Vukovar, Vučedol, Lipovac,

Vinkovci, Podgorač, Našice, Slavonski Brod-Galovo, Igrač, Gornja Vrba, Zadubravlje, Pepelana kod Virovitice, Cernička Šagovina kod Nove Gradiške

• sjev.zap. Hrvatska: Ždralovi, Stara Rača, Kaniška Iva, Kapelica• južna Transdanubija (Mađarska): Lánycsók, Barcs, Becsehely I i Becsehely

II, Dombóvár, Bóly, Kaposvár, Medina, Szekszárd, Harc-Nanyapuszta, Gellénháza, Vörs-Mariaasszonysziget (najmlađe naselje već s dosta elemenata buduće transdanubijske LTK)

• Austrija: Brunn an Gebirge• najjužniji prodor: Crna Gora: Kremeštice u selu Petnjiku kod Ivangrada

(gruba i monokromna keramika, nema fine slikane, vj. treba sinkronizirati s Protostarčevom II po Srejoviću, odn. linear A po Dimitrijeviću, odn. St. IIa po D. Garašanin; špilja Odmut na Pivi (Odmut IIa i IIb – miješa se i s jadranskim utjecajima, ali su oni slabiji od starčevačkih); Madžari kod Skopja (Makedonija)

• Sjeverna granica – neprestano se pomiče; Dimitrijević je 70tih g. stavlja na Dravu, nalazi u Mađarskoj Transdanubiji pomiču je sjevernije do linije Nagykanizsa –Kaposvar – Szekszard (Kalicz79./80.), no istraživanja između 1980. i 1990. otkrivaju lokalitete još sjevernije, na južnoj obali Balatona. Zapadno od Balatonanajsjeverniji je lokalitet Gellénházakod Zalaegerszega u luku rijeke Zala. Stoga bi trenutačna sjeverna granica išla od Zalaegerszegajužnom obalom Balatona do doline rijeke Sio (ukupno 18 lokaliteta).

• Brunn an Gebirge (kod Beča)

• Sjeverna granica – neprestano se pomiče; Dimitrijević je 70tih g. stavlja na Dravu, nalazi u Mađarskoj Transdanubiji pomiču je sjevernije do linije Nagykanizsa– Kaposvar – Szekszard (Kalicz 79./80.), no istraživanja između 1980. i 1990. otkrivaju lokalitete još sjevernije, na južnoj obali Balatona. Zapadno od Balatona najsjeverniji je lokalitet Gellénháza kod Zalaegerszega u luku rijeke Zala. Stoga bi trenutačna sjeverna granica išla od Zalaegerszega južnom obalom Balatona do doline rijeke Sio. (ukupno 18 lokaliteta).

• Brunn an Gebirge (kod Beča)

Donja Branjevina – Gura Baçiului

Naselja

• podižu se na riječnim terasama, na blagim osunčanim padinama koje se spuštaju do potoka i izvora, u ravnicama na ocjeditim povišenim gredama, dakle obvezatno uz vodotokove koji pružaju temeljne uvjete za život: pitku vodu, mogućnosti navodnjavanja, ulova ribe, veliki izbor riječnog kamenja za izradu oruđa i oružja, trgovačke putove plovnim prometnicama

• naselja nikad nisu jako udaljena jedno od drugoga, štoviše najčešće su grupirana na najvećoj udaljenosti 3-5 km

• nema naselja s potpunom vertikalnom stratigrafijom koja bi pružila sliku cjelokupnog razvitka starčevačke kulture. Najpotpuniju vertikalnu stratigrafiju ima Rudnik u Metohiji

• naselja su najčešće mala, seoska, s najviše stotinjak stanovnika. Pokazujuunutarnju organizaciju po sektorima, primjerice stambeni, radionički, spremišniitd. (Vinkovci, Zadubravlje, Galovo).

Vinkovci imaju tri starčevačka lokaliteta:

• tel naselje na lijevoj, višoj obali Bosuta koje se širi od utoka potoka Ervenica u Bosut (položaj Tržnica-Hotel- Robna kuća Zvijezda) uz Bosut duž šetališta D. Švagelja i Duge ulice na zapad do lokacije robne kuće Na-Ma – površina spomenutog prostora iznosi 11 614 m² (1951. g. nivelacija južnog dijela tela poznata pod imenom Tržnica (4); 1955. zaštitna iskopavanja S. Dimitrijevića na Šetalištu D. Švagelja (Ulica 1. maja - 2); 1956. starčevačka jama na Šetalištu D. Švagelja (3); sondažno iskopavanje S. Dimitrijevića 30 m² na telu bivša Tržnica (4), 1973. na položaju Komercijalne banke u dvorištu Duge ulice 2 (10) istražena je površina od 154 m², 1982. u iskopu za robnu kuću Varteks 360 m² (11); 1977. robna kuća Zvijezda 332 m² (6), Hotel Slavonija 2100 m² (7), Cibalae banka 3660 m² (8); robna kuća NaMa 2632 m² (5); krajem 80.tih godina na više položaja u Dugoj ulici kćbr19-21 površina 300 m² (9), kćbr. 27 120 m² (12), kćbr. 24 1250 m² (nažalost veći dio iskopa bio je uništen naknadnom izgradnjom podruma - 13), kćbr. 1 površina 440 m² (tkđ. uništena izgradnjom rimskog hipokaustai podrumima 19. st. - 14); Duga ul. br. 23 76 m² (1), kćbr. 33 160 m² (15); na položajima kućnih brojeva 46 i 51 nije bilo tragova nalaza starčevačke kulture, dakle oni su već vj. izvan dosega naselja. Vertikalna stratigrafija može se pratiti samo na položajima Zvijezda i Hotel Slavonija gdje su utvrđena dva starčevačka horizonta, linear B i po Dimitrijeviću girlandoid, pa spiraloid B. Položaj NaMa očito je rubni dio naselja, gdje se napuštena zemunica koristi za ukopavanje pokojnika

• naselje na području Ervenice, stotinjak metara jugoistočno od tela od kojeg ga dijeli utok potoka Ervenica u Bosut. Oba starčevačka naselja protezala su se duž Bosuta u duljini od 1 km.

• sezonsko stanište na položaju Pjeskana smješteno na nižoj, desnoj obali Bosuta

Nastambe

• u ranoj fazi zemunice i poluzemunice (Lepenski Vir IIIa, Vinča, Crnokalačka Bara, Vinkovci, Zadubravlje).

• nadzemne četverokutne građevine od kolaca, katkad kolci samopobodeni u temeljni rov (Gladnice) ili je temelj kameni (Lep. Vir IIIb), podovi od nabijene zemlje, jedna ili više prostorija. U Padini su kućeimale trapezni tloris, djelomično su bile usječene u padinu što bi moglo ukazivati na kontinuitet ili prežitak kulture Lep. Vira; Vinkovci-Duga ulica 23 – iskopavanja 1993. otkrila su ostatke nadzemnogstambenog objekta, ostaci podnice od nabijene ilovače, uz njezinrub četiri rupe od kolaca ukopane u zdravicu, dijelom uništenarimskom lončarskom peći, ali se može pretpostaviti četverokutnitloris, veće nakupine kućnog lijepa; uz sjev.zap. rub podnice, izvankuće, otkriveno je ognjište koje je u gornjem dijelu imalo premaz odilovače, dok se ispod nalazila supstrukcija od keramičkih ulomaka

• U Zadubravlju je u istočnom dijelu naselja uočen red rupa za kolce koji su vj. nosili nadzemni hambar-spremište žita. Pored njih nalazilo se veliko ognjište-vatrište na otvorenom gdje se vj. kuhalo za cijelo naselje, odnosno dio naselja jer u nastambama nema tragova ognjišta ni vatrišta. U sljedećem segmentu nalazile su se ukopane radionice za proizvodnju kamenog oruđa i oružja. U središnjem dijelu nalaze se dva stambena objekta s dvije žrtvene jame. Između njih je kružni zagrađeni prostor nepoznate namjene (okupljalište, tor za stoku). Južnija kuća ima polukružno dvorište u kojem je stajao vertikalni tkalački stan – gomila keramičkih utega. Zapadna strana cijelog središnjeg prostora zaštićena je drvenom ogradom. S njezine vanjske strane nalazio se bunar sa sustavom za izvlačenje vode iogradom. U zapadnom sektoru istraženog naselja nalazile su se lončarske radionice s lončarskim pećima, jamama za vađenje gline, ali i kupolastim pećima koje su vj. bile krušne.

Pokapanje

kosturno u jamama unutar naselja: zgrčeni položaj na boku bez dosljedne orijentacije; prilozi samo iznimno

Vinkovci: Hotel – dječji grob s 2 ranovinčanske

posude i amuletom od spondilusa3 odrasla ukopa bez priloga u nedvojbeno

starčevačkom slojuNa-Ma – 7 zgrčenaca uz rub zemunice