4
NARODNA SVAM: SUBOTE. CIJENI KU. TA IZNOSI OOOIŠNJH DIN. 60, POLUGODIŠNJE I TROMJESEČNO RAZMJERNO. - ZA INOZEMSTVO DVOSTRUKO OPI ASI PO - PISMA I PRETPLATA SE ŠALJU NA UREDNIŠTVO I UPRAVU „NARODNE "STRAŽE" ŠIBENIK. - RUKOPISI SE NE vSuSS." " BROJ 23. ŠIBENIK, 12. LIPNJA 1926. GODINA VI. Ugovori s Italijom pred parlamentom. Sinodei, nar. poslanik Slov. Pučke Stranke, proti ugovorima te za za- štitu slavenske manjine u Italiji. ii niši uje radi teškoga gospodarskog položaja, u kojem se nalazimo. Treba da vas upozorim na sta- novište našega nacionalnog elementa u Italiji. U našim se redovima mno- go čuje, pa i medu narodom, da mi- nistar vanjskih posala ne vodi dosta računa o našim narodnim manjina- ma u Italiji. Konstatirati moram, da se pri ovim konvencijama nije vodilo baš nikakva računa o težnja- ma i željama naših sunarodnjaka u Italiji. Mi poslanici nemamo ni- kakve prilike, da bismo se u četiri oka porazgovorili sa ministrom vanj- skih poslova o raznim pitanjima i željama našeg elementa u Italiji. Kod nas se vodi tajna vanjska politika. Hrvati i Slovenci u Istri i u Pri- morju imali su kroz desetljeća na- rodno školstvo. Sada je Italija uki- nula pučko i srednje školstvo. Djeci zabranjuje, da govore materinskim jezikom. Poslanik Besednjak je u rimskom parlamentu predložio mi- 9. t mj. u Nar. Skupštini vodila se rasprava o ugovorima između na- še države i Italije. Poslije ekspozea dra Krajača, mi- nistra trgovine, dobio je riječ po- slanik Slov. Pučke Stranke g. Fran &modej, koji je u svom govoru među ostalim istaknuo ovo: „To je prvi ugovor iza rata i sadrži odredl>e o pograničnom pro- metu. Sklopljen je još 14. srpnja 1824., a do danas je ostao tajan. Isto »u tako ostale tajne sve konvencije, Sto su se zatim sklopile. Čini se, da se vlada osjeća krivom, kad se boji opravdane kritike javnosti i skupšti- na. Trgovački se ugovor sklopio bez sudjelovanja gospodarskih krugova, i ako se u odboru tvrdilo, da su kod sklapanja sudjelovali. Pisma, što sam ih primio od po- jedinih komora, dokazom su, da go- spodarski krugovi pri sklapanju ta- ko važnog ugovora nijesu imali ni- kakve riječi. Zato je taj tarifni ugo- vor takav, da je na veliku štetu na- šega naroda. Čini se, da kod nas imamo ne samo tajnu vanjsku poli- tiku, nego i tajnu trgovačku poli- tiku, u koliko možemo reći, da ima- mo uopće kakvu određenu trgovačku politiku. Takvu politiku osuđujem, te najoštrije prosvjedujem, da se tako važni nacrti zakona predlažu skup- štini istom zadnji čas. Ali smo ćuli i čitali bar u novi- na um od vladine strane, da je u svi- ma pitanjima zagaranlovan recipro- citet. No ovoga reciprociteta nema tamo, gdje bi bilo za nas dobro, a ima ga tamo, gdje je za nas štet- no, iluciprocitcl u pomorstvu, o- zuačen u čl. 1. ugovora riječima: „između kraljevine Italije i kra- ljevine SHb bit će puna i potpu- na sloboda trgovine i plovidbe 44 ne znači ništa drugo negoli potpunu kapitulaciju pred Talijanima i uni- štenje naše slabe trgovačke morna- tioe. Iz čitavoga ugovora moramo aaklj učiti, da se naša trgovačka morna- rica ne će moći razvijati te da je svaka konkurenca isključena. S re- ciprocitetom, što ga daje naša drža- va Italiji, kuša Italija svim sredstvi- ma da dode do prevlasti na Balka- nu tako na moru kako ua kopnu. Tko čita talijanske novine, on će mnogo puta čitati i to, da Talijani )oŠ uvijek traže našu Dalmaciju za sebe te da očekuju nekad vrijeme, HHpfmogu opet pripojiti „svojoj materi Italiji", kako oni kažu. To mje politika pravde, nego politika imperijalizma. Duboko žalim, da mi- nistar vanjskih poslova o tome ne vadi dosta računa, barem n e u ovom ugovoru. Još manje se može govo- riti o reciprocitetu u tarifnom dijelu toga ugovora. (U. Smodej to doka- zuje uspoređujući pojedine stavke.) Zbog ovoga ugovora naša indu- strija trpjet će veliku štetu. Italiji se Omogućuje konkurenca u našoj drža- dok se naša domaća industrija nistru Fedele-u listinu, prema ko- joj se u 65 općina ni jesu predavali dodatni satovi, zakonom određeni. Slovenski se učitelji proganjaju i šikaniraju. Službeno im se nalaže, da se upišu u fašističke organi- zacije. Pitam: Što je vlada učinila, na- pose pri ovim konvencijama, koje se smatraju kao nastavak prijatelj- stva s Italijom? Znamo, da ide ot- prilike trećina našega izvoza u Ita- liju. Zato nijesmo za to, da se taj ugovor primi na našu štetu i uništi naše malo pomorstvo. Proti ugovoru smo, jer Italija u ovom času ne postupa prijateljski s našom na- rodnom manjinom. Iz razloga, što vlada ne vodi računa o Um pita- njima, zahtijevamo, da se naša narodna manjina u Italiji zaštiti! (G. Smodej na koncu izjavljuje, da će u ime svoje stranke glasovati protiv ovih ugovora s Italijom.) Kod glasovanja ugovori su bili primljeni sa 150 protiv 29 glasova. Za prihvat ovih za nas zlokobnih ugovora s Italijom glasovali su svi radićevski poslanici, i ako su na skupštinama i u „Domu" proti njima toliko rogoborili! Evropska demokracija na umoru! Ako izuzmemo Englesku, koja se još donekle uzdržala na životu, i ako je posljednjim štrajkom vidljivo uzdrmana, sve evropske države dadu se podijeliti u dva dijela. U jednom je demokratski oblik države već po- kopan, a u drugom se još očajno bori za opstanak. Lenjin je pokazao način, kako jaka ruka jednoga čovjeka odlučnim činom može lako da obori ustroj liberalne države i milijunima ljudi nametne svoju volju. Bivši prijatelj njegovih ideja, Mussolini, poslužio «e uglavnom njegovim receptom i skupio u svoje ruke razvikanu tali- jansku slobodu. Pangalos i Primo de Hiveru zamahom su mača zaro- bili grčki i španjolski narod. Jednako je učinio i Pilsudski s poljskim naro- dom, i ako naglašuje, da je ostao vjeran demokratskoj misli. Slično se dogodilo prošlih dana i portugalskom narodu. U posljednje vrijeme prodire dik- tatura i u države srednje Evrope. U Mađarskoj se oligarhija valja u vlastitom blatu. U Rumunjskoj tamne sile bacaju vlade i postavljaju, koga one hoće. U Čehoslovačkoj nije mo- guće sastavili parlamentarnu vladu, lamo će nužno doći do nacionali- stičke ili socijalističke diktature. U Njemačkoj jedva uspijeva katoličkom centrumu, da nekako uzdrži ravnote- žu. U Francuskoj se očekuje pad vla- de. Uređenje Bugarske nakon pokolja zemljoradnika može se nazvati sva- čim, samo ne demokratizmom. Kod nas se mijenjaju vlade svaki tjedan. Parlamenat se ne može nazvati ogle- dalom demokracije. K tomu dolaze još korupcionističke afere. Nakon dvije stotine godina iza francuske revolucije, koja je donijela liberalizam, kopa on sam sebi grob. On je prouzročio, da sebičnost stvori stranačku zaslijepljenost, nepravedno ugnjetavanje manjega i gospodarsko izrabljivanje slabijega. On nije mo- gao da dade narodima nijednu ideju, koja bi ih vodila skupnosti. Jedino kapitalisti znali su stvoriti internacio- nalno bratstvo i onda, kad su čla- novi njihovih naroda ginuli na boj- nim poljanama. 1 dok t. zv. demo- kracija na umoru stvara svoje faši- stičke legije, koje dovode do tiranije i izrabljivanja slabijega, dotle prole- teri sviju zemalja pozivlju u komu- nizam, koji nosi potop i smrt. Tko ovako promatra stvar, taj vidi užasnu budućnost Međutim svyesni katolici znaju, da čovječanstvo preko ruševina liberalnoga doba, preko crvenih i crnih diktatura, koje imadu samo privremeni značaj polako ali sigurno prelazi u novo društvo. Radi toga uvjereni katolici ne gledaju u crnu budućnost Oni znaju, da je svaka sila za vremena, da se tiranija ne temelji na duši, nego da je zgra- da na pijesku. Liberalno se bez vjer- sko društvo ruši, ono društvo, koje je smatralo svojom dužnošću, da u narodima uništi vjeru, napose kato- ličku, da uništi moralna načela. Katolici stoje čvrsto na obranu svojih načela, kako su kroz vijekove stajali. K njima se priklanja svaki onaj, komu je stalo da prave i žive vjere, do stalnih i vječnih moralnih načela. I zato danas samo idiotizam gradskih ulica viče na „klerikalizam". Većina pak ljudstva, pače i onoga u „crvenom raju u , bacila je pogled u dubinu duše, te se vraća Bogu. Novi duh kršćanskoga solidarizma se širi, obnavlja čovjeka i društvo, da po- stane spasitelj čovječanstva u teškim vremenima, koja ga ne će mimoići. Uvedimo ga stoga i u naše domove 1 žele da kupe Schlchtov sapun. Neki se dadu nagovoriti, da kupe druda sredstva za pranj«. Većina ostaje vjerno Schichlo- rome sapunu. Tko postupa razborito? Samo onaj, koji Je oprezan I Zatsta, perete li rublje m a i samo Je- dantput jeftinim i lošim sapunom, gubite vHe. nego Sto mi žele omeđiti na cijeni " sepuuet u leuVo! uocUni. Velike skupštine HPS pažeškom kraju. 5. t mj. navečer održan je pouzdani sastanak HPS u Požegi. Sastanku je prisu- stvovao veliki broj pučana uz nekolicinn pristaša drugih stranaka. Vođa požeških pučana dr Duka Kuntarić otvorio je skupštinu, te je nakon kratkoga pozdrav- nog govora dao riječ vođi Slovenske Pučke Stranke dru Antonu K o r o š c u . Govornik je opširno razložio jadno današnje stanje na£e unutrašnje politiket tc upozorio na sve posljedice, koje nastaju iz ove nezdrave političke situacije. Ocrtao je još u snažnim potezima našu financijalnu i ekonomsku po- litiku. Iza njega je govorio predsjednik HPS Stjepan Barić o programnim tačkama stranke dotaknuvši se današnjih ekonomskih i socijalnih prilika, koje su na dnevnom redu i obrazloživši, zašto HPS traži auto- nomiju. Iza burnog odobravanja i klicanja završen je ovaj sastanak. Sutradan 6. t. mj. održan je veliki sa- stanak u dvorani Urania kina, kojem je prisustvovalo preko 500 osoba. Na ovom sastanku su govorili dr Korošec, Stjepan Barić i dr Duka K u n t a r i ć o današnjoj političkoj situaciji i programu HPS, te su od svih prisutnih bili oduševljeno pozdra- vljeni. Istoga dana poslije podne održana je u Ruševu javna skupština, na koju je došlo iz okolnih mjesta preko 1200 seljaka. Skupštinu je otvorio pučanin seljak Martinović izDedine Rede, te označivši važnost ove prve javne skupštine HPS u tom kraju dao riječ dr Korošcu, koji je raz- ložio, kako je nastala naša država i sve grješke, koje su kod stvaranja počinjene protiv njegove volje. Istaknuo je sve ne- valjulosti Radićeve politike i gigantsku borbu Pučke stranke u Hrvatskoj i Slove- niji za slobodu i ravnopravnost u ovoj državi te kako interesi Slovenaca i Hrvata nijesu različiti, pa zajedničkom borbom moramo doći do svojih prava. Dr Korošec je među ostalim ovo kazao: „Do nedavno smo u našoj državi uz našu narodnu ustavnu dinastiju imali tri druge političke dinastije, Pašićevu, Pribiće- vićevu i Radićevu, koje su se otimale za vlast. Dok je Pribićević već prošle godine otpremljen u pozadinu, dotle se ove godine radilo na otpravljanju Pašićeve i Radićeve dinastije. To se izvelo tako, da danas ima- mo vladu dviju najvećih stranaka, ali bez njihovih Sefova. Uzuno viceva vlada nema dovoljno auktorlteta u vladinim klubovima. Nema niti povjerenje svojih stranačkih šefova, koji joj još prave najveće poteškoće, da bi oni ponovno došli na vladu. Zbog toga do- lazi vlada stalno u krize. Dok opozicija čini najveće napore za što veći rad u nar. skupštini, dotle vlada uslijed takova svoga stanja taj rad tako ometa, da je skupština stalno na ferijama.

Standard ScanJob [S0002453.JOB]212.92.192.228/digitalizacija/novine/narodna... · Ugovori s Italijom pred parlamentom. Sinodei, nar. poslanik Slov. Pučke Stranke, proti ugovorima

  • Upload
    others

  • View
    1

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Standard ScanJob [S0002453.JOB]212.92.192.228/digitalizacija/novine/narodna... · Ugovori s Italijom pred parlamentom. Sinodei, nar. poslanik Slov. Pučke Stranke, proti ugovorima

NARODNA S V A M : SUBOTE.

CIJENI KU. TA IZNOSI OOOIŠNJH DIN. 60, POLUGODIŠNJE I TROMJESEČNO RAZMJERNO. - ZA INOZEMSTVO DVOSTRUKO OPI A S I PO

- PISMA I PRETPLATA SE ŠALJU NA UREDNIŠTVO I UPRAVU „NARODNE "STRAŽE" ŠIBENIK. - RUKOPISI SE NE vSuSS." " BROJ 23. Š I B E N I K , 12. LIPNJA 1926. GODINA VI.

Ugovori s Italijom pred parlamentom. Sinodei, nar. poslanik Slov. Pučke Stranke, p r o t i u g o v o r i m a t e za za ­

štitu s lavenske manj ine u Italiji.

ii niši u j e r ad i teškoga gospodarskog položaja, u ko jem se na laz imo.

T r e b a da vas upozo r im n a sta­novište našega nac iona lnog e lementa u Italiji. U naš im se r e d o v i m a m n o ­go čuje, pa i m e d u n a r o d o m , da mi ­nistar vanjskih posala n e vod i dosta r a č u n a o naš im n a r o d n i m manj ina ­m a u Italiji. Konstatirati moram, d a s e pri o v i m konvenc i jama nije v o d i l o b a š nikakva računa o težnja­m a i že l jama naših sunarodnjaka u Italiji. Mi poslanici n e m a m o n i ­kakve pri l ike, da b ismo se u četiri o k a porazgovori l i sa min i s t rom v a n j ­skih poslova o r azn im pi tanj ima i žel jama našeg e l emen ta u Italiji. Kod nas se vod i tajna vanjska poli t ika.

Hrvat i i Slovenci u Istri i u P r i ­mor ju imal i su kroz desetljeća n a ­r o d n o školstvo. S a d a j e Italija uki­nula pučko i s rednje ško l s tvo . Djeci zabranjuje , d a g o v o r e mater inskim jez ikom. Pos lanik Besednjak j e u r imskom par lamentu pred lož io mi-

9. t mj. u Nar. Skupštini vodi la se rasprava o ugovor ima i zmeđu na­še države i Italije.

Poslije ekspozea d ra Krajača, m i ­nistra trgovine, d o b i o j e r i ječ p o ­slanik Slov. P u č k e St ranke g. F r a n & m o d e j , koji j e u svom govoru među ostalim is taknuo o v o :

„To je prvi ugovor iza rata i sadrži odredl>e o p o g r a n i č n o m p r o ­metu. Sklopljen j e j o š 14. srpnja 1824., a do danas j e ostao tajan. Isto »u tako ostale tajne sve konvenci je , Sto su se zat im sklopile. Čini se, da se vlada osjeća k r ivom, kad se boj i opravdane krit ike j avnos t i i skupšti­na. Trgovački se ugovor sklopio bez sudjelovanja gospodarskih krugova, i ako se u o d b o r u tvrdilo, da su kod sklapanja sudjelovali .

Pisma, što sam ih p r imio o d p o ­jedinih komora, d o k a z o m su, da g o ­spodarski krugovi pri sk lapanju ta ­ko važnog ugovora nijesu imal i ni­kakve riječi. Zato j e taj tarifni u g o ­vor takav, da j e na veliku štetu n a ­šega naroda. Čini se, d a k o d nas imamo ne s a m o tajnu vanjsku pol i ­tiku, nego i tajnu trgovačku pol i ­tiku, u koliko m o ž e m o reći, da i m a ­mo uopće k akvu o d r e đ e n u t rgovačku politiku. T a k v u politiku osuđujem, te najoštrije prosvjedujem, da se tako važni nacrt i z akon a p red lažu s k u p ­štini is tom zadnji čas.

Ali smo ćuli i čitali b a r u n o v i ­

na um od vladine s t rane, da j e u svi­ma pitanjima zagaranlovan r ec ip ro ­citet. No ovoga reciproci teta n e m a tamo, gdje bi bilo za nas d o b r o , a ima ga t amo, gdje j e za nas štet­no, i luciprocitcl u pomors tvu , o -zuačen u čl. 1. ugovora r i j eč ima : „između kral jevine Italije i kra­ljevine SHb bit će puna i p o t p u ­na s loboda trgovine i p lovidbe 4 4 — ne znači ništa d rugo negoli p o t p u n u kapitulaciju pred Tal i janima i uni­štenje naše slabe t rgovačke m o r n a -tioe. Iz či tavoga ugovora m o r a m o aaklj učiti, da se naša t rgovačka m o r n a ­rica ne će moći razvijati te da je svaka konkurenca isključena. S r e ­ciprocitetom, što ga daje naša d rža ­va Italiji, kuša Italija sv im sreds tv i ­ma d a dode d o p r e v l a s t i na B a l k a ­nu tako na moru kako ua kopnu. Tko čita tal i janske nov ine , on će mnogo puta čitati i to, da Tal i jani )oŠ uvijek traže našu Dalmaci ju za sebe te da očekuju n e k a d vr i jeme,

H H p f m o g u ope t pr ipoj i t i „svojoj materi Italiji", kako oni kažu . T o mje poli t ika p ravde , nego pol i t ika imperijalizma. D u b o k o žal im, da m i ­nistar vanjskih poslova o tome ne vadi dosta r ačuna , b a r e m n e u o v o m ugovoru. J o š man je se m o ž e govo­riti o reciproci tetu u tar i fnom dijelu toga ugovora. (U. Smode j to d o k a ­zuje uspoređujući pojedine stavke.)

Zbog ovoga ugovora naša i ndu­strija trpjet će veliku štetu. Italiji se Omogućuje konkurenca u našoj d rža-

dok se naša d o m a ć a industrija

nistru Fedele -u l istinu, prema ko­j o j s e u 65 opć ina ni jesu predaval i dodatn i sa tov i , zakonom određeni . S lovenski s e učitelji proganjaju i š ikaniraju. S lužbeno im se na laže , d a se upišu u faš ist ičke organi ­zac i je .

P i t a m : Što j e v lada učinila, n a ­pose pr i ov im konvenc i jama, koje se smatra ju kao nas tavak pri jatel j ­stva s I t a l i jom? Z n a m o , da ide ot­pri l ike trećina našega izvoza u Ita­liju. Zato ni j esmo za to , da se taj ugovor p r imi na našu štetu i uništi naše m a l o pomors tvo . P ro t i ugovoru s m o , j e r Italija u o v o m času ne postupa prijateljski s n a š o m na­r o d n o m manjinom. Iz raz loga , š to v l a d a ne v o d i računa o Um pita­nj ima, zaht i j evamo, d a s e naša n a r o d n a manj ina u Italiji z a š t i t i ! (G. Smode j n a k o n c u izjavljuje, da će u ime svoje s t ranke glasovat i p ro t iv ov ih ugovora s Italijom.)

Kod glasovanja ugovor i su bili pr imljeni sa 150 pro t iv 29 glasova. Z a prihvat ov ih z a n a s z lokobnih u g o v o r a s Italijom g lasova l i su svi r a d i ć e v s k i poslanici , i ako su na skupšt inama i u „Domu" proti nj ima tol iko r o g o b o r i l i !

Evropska demokracija na umoru! Ako i zuzmemo Englesku, koja se

j o š donek le uzdrža la n a životu, i ako j e posl jednjim š t ra jkom vidljivo uzdrmana , sve evropske d ržave d a d u se podijeliti u dva dijela. U j e d n o m je demokra t sk i obl ik d ržave v e ć p o ­kopan , a u d r u g o m se j o š očajno bor i za ops tanak .

Lenj in je p o k a z a o način , k a k o j a k a ruka j e d n o g a čovjeka od lučn im č inom m o ž e l ako da obo r i ustroj l ibera lne d ržave i mi l i junima l judi n a m e t n e svoju volju. Bivši prijatelj n jegovih ideja, Mussolini, poslužio «e ug lavnom njegovim recep tom i skupio u svoje r u k e razv ikanu tali­j a n s k u s lobodu. Panga los i P r i m o de Hiveru z a m a h o m su m a č a z a r o ­bili grčki i španjolski na rod . J e d n a k o j e učinio i Pilsudski s poljskim n a r o ­d o m , i ako naglašuje, da j e os tao v je ran demokra t sko j misli. Slično se dogodi lo prošl ih d a n a i por tuga l skom n a r o d u .

U posljednje vr i jeme p r o d i r e dik­ta tura i u države s rednje E v r o p e . U Mađarskoj se oligarhija val ja u vlast i tom blatu. U Rumunjskoj t am ne sile baca ju v lade i postavljaju, koga one hoće . U Čehoslovačkoj nije m o ­guće sastavili p a r l ame n ta rnu vladu, l a m o će nužno doći d o nac ional i ­stičke ili socijalističke dikta ture . U Njemačkoj j edva uspijeva kato l ičkom cen t rumu, d a nekako uzdrži r a v n o t e ­žu. U Francuskoj se očekuje p a d vla­de. Uređenje Bugarske n a k o n pokol ja zeml joradnika m o ž e se nazvat i sva­čim, s a m o ne demokra t i zmom. Kod nas se mijenjaju v lade svaki t jedan. P a r l a m e n a t se ne m o ž e nazva t i ogle­d a l o m demokrac i je . K t o m u dolaze j o š korupcionist ičke afere.

N a k o n dvije stotine god ina iza francuske revoluci je , koja j e donijela l iberal izam, kopa on sam sebi g rob .

On j e prouzroč io , d a sebičnost stvori s t ranačku zaslijepljenost, n e p r a v e d n o ugnjetavanje manjega i gospodarsko izrabljivanje slabijega. On nije m o ­gao d a d a d e n a r o d i m a n i jednu ideju, koja bi ih vodi la skupnosti . J ed ino kapitalisti znali su stvoriti in te rnac io­na lno brats tvo i onda , k a d su čla­novi nj ihovih n a r o d a ginuli na b o j ­n im po l janama. 1 d o k t. zv. d e m o ­kracija n a u m o r u stvara svoje faši­stičke legije, koje d o v o d e d o tiranije i izrabljivanja slabijega, dot le p ro le ­teri sviju zemalja pozivlju u k o m u ­nizam, koji nosi p o t o p i smrt . T k o ovako p r o m a t r a stvar, taj vidi užasnu b u d u ć n o s t

Međut im svyesni katolici znaju, da čovječanstvo p reko ruševina l ibera lnoga doba , p reko crvenih i c rn ih dikta tura , koje i m a d u samo p r iv remen i značaj po lako ali sigurno prelazi u n o v o druš tvo. R a d i toga uvjereni katolici n e gledaju u c rnu b u d u ć n o s t Oni znaju, d a je svaka sila za v remena , da se tiranija ne temelji na duši, nego da j e zgra­da n a pijesku. L ibe ra lno se bez vjer­sko društvo ruši , o n o druš tvo, koje j e smatra lo svojom dužnošću, da u na rod ima uništi vjeru, napose ka to ­ličku, da uništ i m o r a l n a načela .

Katolici stoje čvrsto na o b r a n u svojih načela , kako su kroz vi jekove stajali. K nj ima se pr iklanja svaki onaj , k o m u j e stalo da p rave i žive vjere, d o stalnih i vječnih mora ln ih načela. I zato danas s a m o idiot izam gradskih ul ica viče n a „kler ikal izam". Većina p a k ljudstva, pače i onoga u „c rvenom r a j u u , bacila je pogled u dub inu duše, te se vraća Bogu. Novi d u h kršćanskoga sol idar izma se širi, obnavl ja čovjeka i društvo, da p o ­stane spasitelj čovječanstva u teškim v remen ima , koja ga ne će mimoići . Uved imo ga stoga i u naše d o m o v e 1

ž e l e d a k u p e Sch lchtov s a p u n .

Neki s e d a d u n a g o v o r i t i , da k u p e druda sreds tva za pranj« .

Većina ostaje vjerno S c h i c h l o -r o m e s a p u n u . T k o p o s t u p a r a z b o r i t o ? S a m o o n a j , koji Je o p r e z a n I Zatsta, pere te li rublje m a i s a m o Je-dantput jeft inim i l o š i m s a p u n o m , gubite v H e . n e g o Sto m i ž e l e omeđ i t i n a cijeni

" sepuue t u l euVo! uocUni.

Velike skupštine HPS pažeškom kraju.

5. t mj. navečer održan je pouzdani sastanak HPS u Požegi. Sastanku je prisu­stvovao veliki broj pučana uz nekolicinn pristaša drugih stranaka. Vođa požeških pučana dr Duka K u n t a r i ć otvorio je skupštinu, te je nakon kratkoga pozdrav­nog govora dao riječ vođi Slovenske Pučke Stranke dru Antonu K o r o š c u . Govornik je opširno razložio jadno današnje stanje na£e unutrašnje politiket tc upozorio na sve posljedice, koje nastaju iz ove nezdrave političke situacije. Ocrtao je još u snažnim potezima našu financijalnu i ekonomsku po­litiku. Iza njega je govorio predsjednik HPS Stjepan B a r i ć o programnim tačkama stranke dotaknuvši se današnjih ekonomskih i socijalnih prilika, koje su na dnevnom redu i obrazloživši, zašto HPS traži auto­nomiju. Iza burnog odobravanja i klicanja završen je ovaj sastanak.

Sutradan 6. t. mj. održan je veliki sa­stanak u dvorani Urania kina, kojem je prisustvovalo preko 500 osoba. Na o v o m sastanku su govoril i dr K o r o š e c , Stjepan B a r i ć i dr Duka K u n t a r i ć o današnjoj političkoj situaciji i programu HPS, te su od svih prisutnih bili oduševljeno pozdra­vljeni.

Istoga dana poslije podne održana je u Ruševu javna skupština, na koju je došlo iz okolnih mjesta preko 1200 seljaka.

Skupštinu je otvorio pučanin seljak M a r t i n o v i ć izDedine Rede, te označivši važnost ove prve javne skupštine HPS u tom kraju dao riječ dr K o r o š c u , koji je raz­ložio, kako je nastala naša država i sve grješke, koje su kod stvaranja počinjene protiv njegove volje. Istaknuo je sve ne-valjulosti Radićeve politike i gigantsku borbu Pučke stranke u Hrvatskoj i Slove­niji za s lobodu i ravnopravnost u ovoj državi te kako interesi Slovenaca i Hrvata nijesu različiti, pa zajedničkom borbom moramo doći do svojih prava.

Dr K o r o š e c je među ostalim o v o kazao: „Do nedavno smo u našoj državi uz

našu narodnu ustavnu dinastiju imali tri druge političke dinastije, Pašićevu, Pribiće-v ićevu i Radićevu, koje su se otimale za vlast. Dok je Pribićević već prošle godine otpremljen u pozadinu, dotle se ove godine radilo na otpravljanju Pašićeve i Radićeve dinastije. T o se izvelo tako, da danas ima­m o vladu dviju najvećih stranaka, ali bez njihovih Sefova.

Uzuno viceva vlada nema dovoljno auktorlteta u vladinim klubovima. Nema niti povjerenje svojih stranačkih šefova, koji joj još prave najveće poteškoće, da bi oni ponovno došli na vladu. Zbog toga do ­lazi vlada stalno u krize. Dok opozicija čini najveće napore za što veći rad u nar. skupštini, dotle vlada uslijed takova svoga stanja taj rad tako ometa, da je skupština stalno na ferijama.

Page 2: Standard ScanJob [S0002453.JOB]212.92.192.228/digitalizacija/novine/narodna... · Ugovori s Italijom pred parlamentom. Sinodei, nar. poslanik Slov. Pučke Stranke, proti ugovorima

„MARODNA STRAŽA« BROJ 23.

Proslava Dana kat. omladine u Šibeniku. ProSle nedjelje 6. t. mj. mjesni Orlovi

i Orliće na vrlo svečan način proslavili su svoj orlovski dan.

U 7 sati izjutra svečana i lijepa povor­ka od preko 200 Orlova i Orlića u odorama na čelu sa svojim vodolvom i svojom krasnom zastavom uz zvukove „Ši­benske Glazbe" praćena vel ikim brojem nemonturiranih članova, članica i prijatelja krćnula je iz Badžane kroz vVcn kralja Tomislava u crkvu sv. Domiuiku Šibensko građanstvo, koje je okitilo svoje kuće nar. sagovima i zastavama, znatiželjno je izašlo na ulice te oči tom simpatijom promatralo dičnu or lovsku četu posipijući ju cvijećem.

. Pod zvuc ima divne orlovske himne za li­jepoga l je t i .og jutra pošla je mlada četa, da započne svoju proslavu sv. M.soin i skupnom sv. prićešću. Divan je bio prizor, .\ kad je sva ta mnogobrojna mladež zajedno * sa svojim starijim č lanovima i prijateljima pristupila k sv. pričesti i tako pokazala, da joj Euharistija nije tek pusta fraza, nego izvor života i poleta. Okrijepljeni tako ne­okaljanim Jaganjcem te primivši k srcu lijepe i značajne riječi novog duh. vođe „Orla" mugpšt. O. Alborta B u k i ć a uputi se ponovno povorka obalom do Gradskoga Kazališta, da tu Orlovi i Ojrbco polože svečanu zakletvu Boga, domu i svojoj or­lovskoj ideji. T o m prigodom je predsjednik „Orla" brat Vladimir K u l i ć pozvao Or­love i Orliće na vječnu vjernost položenoj zakletvi: na poslušnost orlovskoj disciplini te odanost našem hi vatsKom narodu i sve­tinji naših pređa, vjeri katoličkoj. Pjevanjem orlovske himne završen je taj sveti čin.

Uvečer u 8 sati priređena je u Grad­skom Kazalištu vrlo uspjela svečana aka­demija, na početku koje je „Šibenska Glaz­ba" odsvirala trohimnu, dok je muško i žensko članstvo na pozornici u pozoru sa svojim zamjenikom načelnika bratom A. Zaninovićem i sestrom načelnicom J. Ja-dronja odalo počast . — Vrlo lijep i odu­ševljen proslov o značenju dana i orlov­skom pokretu uopće održao je akademičar brat Ante H u l j e v istaknuvši u njemu velebuost or lovske ideje te brz i velik na­predak Orlovatva u hrvatskim krajevima usprkos svih progona i zapostavljanja. Za­vršio je čvrstim uvjerenjem u orlovsku pobjedu i obnovu svega u Kristu. — Tenor vlč . K i u i ć svojom poznatom lakoćom i vještinom otpjevao je s mnogo osjećaja se-renatu „Legende Valague" od D. G. Braga i pjesmu „Čežnja za d o m o v i n o m " od Tita Mattei. S osobit im zanosom i razumijeva­njem deklamirali su brat A. Z a u i n o v i ć pjesmu „Klik staroga or la ' od Dostala-Pe­trova i sestra A. J u r k o v i ć pjesmu „Moja ptica" od I. Poljaka. Osim toga bilo je još na programu ništa manje nego 16 gimna­stičkih točaka Nastupile su u jakom broju sve kategorije muškog i ženskog članstva : članstvo, naraštaj i pomladak sa prostim i s imboličkim vježbama, skupinama i skupinskim vježbama te vježbama na spravama. Uz proste vježbe za 192<> izvele su članice divnom vještinom

s imbol ičke vježbe „Orlovsku himnu", „Po jezeru" i „Slijepčevu tužbu", a članovi proste vježbe za 1926., skupine, s imboličke vježbe „Bog i Hrvati" te „Hrvati od dose­ljenja do prvoga kralja Tomislava". Ove posljednje su izveli tako precizno, da su svi kasnije isticali, da je to bi lo najbolja točka te večeri . Članovi su o v e godine po prvi put javno nastupili još sa vježbama na ručama, koje su baš odl ično izveli, tako da su neke osobi to teške a uspjele figure izazvale buru oduševljenja i pljeskanja. Na-raštajke uz proste vježbe izvedoše još i vježbe sa vjetrenjačama, a naraštajci uz proste vježbe i vježbe sa štapovima. Lijepo su se dojmile gledalaca proste vježbe mu­škoga i ženskoga pomlatka, a navlastito vr lo teške skupinske vježbe muškoga po ­mlatka. Vježbe i pjevanje osobito vješto je pratio na klaviru M o A. Sentinella, dok je preko odmora odsvirala „Šibenska Glazba" više lijepih komada, a na koncu akademije Vodopivčevu „Orlovsku himnu". Akademija sa ovako biranim i Obilnim (22 točke) pro­gramom trajala je skoro 4 sata.

Šibenički Orlovi i Orliće su o v o m aka­demijom ponovno pokazali svoju zamjernu prosvjetnu i tehničku spremu, suaga i si­lan rad, a građanstvo svoje stare simpatije preuapunivši do posljednjega mjesta ogro­m n o kazalište.

Ovako idealnu omladinu da nam Bog pozivi na ranogaja! Rasla, evala, napredo­vala !

Kl Si DOPISI. SALI, 25. svibnja.

Pros lava Dana kat . omlad ine .

Naše je or lovsko društvo proslavi lo svečanim načinom Dan k a t Omladine is tom 23 svibnja. Proslava je bila nešto izvan­redna, da služi na čast i ponos , kol iko onih, koji je prirediše, tol iko i cijelom mje­stu. Čitav je dan bio ispunjen svečanošću.

Jutrom u 7 '/„ sati pristupiše orlovi i orl iće zajedničkoj sv. pričesti. U 10 sati krenuše svečanom povorkom, da prisu­stvuju sv . Misi, preko koje se orio umilui glas orlova i orlića. U 4. s. pos. p. zakru-žiše u mauifestaciouoj povorci preko salj-skih obala u krasnim or lovskim i orl ičkim odorama pjevajući rodoljubne orlovske pje­sme, praćeni o g r o m n o m masom naroda.

Glavni dio proslave, akademija sa bi­ran im i obilatim programom, bio je odre­đ e n za 7 7a sati uvečer. Ozbiljna i lijepa predavanja, o „Orlovskom pokretu", „Omla­dinskom danu" i „Za vjeru i dom", učinila su duboki utisak u srcima otaca i majki, videći, kako se njihova djeca razvijaju u izobrazbi uma i plemenitost i srca, kako sami nijesu nikada ni slutili. To je naj­bolji dokaz, š to sve može učiniti d o b i o or lovsko društvo u jednom selu. Krasne deklamacije, koje su isticale zuačaj kat. orlova, njihove mol i tve i misli, bile su popraćene od učesnika živim pljeskom. Zborno pjevanje orlića u svetom zanosu

ih bile u ruci

krfžfm trista i

tako se svidjelo publici, da tu i protivi priznali, da zaslužuje Orao za svoj svaku pohvalu. Istaknuti se mora simbo­lične vježbe „Bog 1 Hrvati", kao i prednja-čke za 1926., narnfitajske za 1928. i članske prošle za 1926., koje su izvedene neobičnom tačnošću, a bile popraćene veselim povla­đivanjem. Nešto novo l lijepo za svih bile su vježbe naraštajki sa vjenčićima u ruci i s imbolične „Oj Hrvati".

Sali mora da ponosnim okom svoje mlade križare, koji sa bijelim kri kreću u boj proti neprijateljima Krista I domovine , koji moraju da malakšu pod * pritiskom smjele kat. omladine.

Sinovi svijetla Kristove čete, Smjelo i hrabro naprijed u boj !

RAB, 25. svibnja 1926. Općinski izbori .

Neriješena agrarna reforma okupila je i ovoga puta većinu seljaka na otoku u Radićev tor u nadi, da će od njega dobiti ono , š to zemljoradnicima nije uspjelo. Do rješenja ovoga pitanja vladat će demagozi. Seljaci su jedino u to ime izašli složno, ali njihovi vođe priznaju, da to nijesu ra-dićevci .

U gradu je također izašla parola „Gra­đani na okup", tako da HPS ovoga puta nije našla sliodnim postavljati vlastite li da ne cijepa građane. No to nikako ne i či , da ovdje nema pučana. Međutim je Radićevoj listi od 21 vijećnika izabran dan izraziti pučauin, a više njih naklo Na građanskoj listi izabran je jedan vije« kome su pomogli i pučani, dok a broj ustegao od glasovanja.

„Radikuli" su okupili nešto voljnika, koji nijesu dospjeli na Radi listu, i tako su izašla trt novopečena radik

N o v o je općinsko vijeće preuzelo svoju dužnost. Srce nam je zaigralo, kada 23. o. mj. uz hrvatsku glazbu vidjeli, i zastave na općini, nakon toliko vreni okreću glavom gore, kako su i prije I

Hoće li novo zastupstvo smoći snage, da grad i selo pridigne? Dao Bog I No mnogi u to sumnjaju. Mi pak pučani ćemo se svakom napretku ovog otoka veseliti i rado ga pomagati.

PAG, 19. svibnja 1926. Utori.

Hrv. Pučka,Stranka, da je istupila sa samostalnom listom, mogla je dobiti 4, a možda i 5 vijećnika. No radi mjesnih pri­lika, da se tako lakše onemogući radikalna stranku, složila se sa radićevcima, davido-v ićevc ima i radničko-seljaćkom partijom, te svi zajednički istupismo pod imenom „Hrvatski Blok". Dva dana pred Izbore „Hrv. Blok" održao je javnu skupštinu, nit kojoj je veoma lijepo govor io i protumačio narodu program „Hrv. Bloka" don Jure P a l č i ć , predsjednik mjesne organizacije HPS. Od 1146 upisanih glasovalo ih je 821. „Hrvatski Blok" sa 533 glasa dobio je 11 vijećnika, od kojih su 3 HPS (za 12 glaso­va HPS izgubila je 4. vijećnika). Radikali sa 288 glasova dobili su 6 vijećnika. Narod je jako oduševljen, Što se tako napokon os lobodio radikalskih komesara na općini.

STR. 2.

U z u n o v i ć s t n l n n 1 oleba, ali i njemu ne preostale n'šta drugo, r:ego da se š t o | prijo izjasni ili kao s luga Pašićev ili kao protivnik korupcije, koja se ne m o ž e i ne smije podržavat i . U drugom slučaju t e b n da s e Uzunović odluči za odlučnu borim, za koiu. kako izgleda, on nije spo-

M , I I : M I Odlučniji je za borbu Maksimović. On nije upleten ni u jednu korupcijsku pf« r i, ali ima donekle rđavu prošlost, koju karakterizuju posljednji izbori. On imade jaku ruku, koju smo baš mi Slovenci i Hrvati imali priliku dobro osjetiti kod po­sljednjih izbora. Kada bi on jaku svoju ru­ku upotrijebio za idealne svrhe, mogao bi biti muž budućnosti.

N a r o d n a s k u p š t i n a je u nepre­stanoj krizi uslijed sve većih trzavica u vladinim grupama. Ona boluje i mrvi se. Ona je nesposobna za rad i zbog toga tre­ba poći na izbore.

I z b o r i su potrebni, pošto sadašnja nar. skupština nije izraz prave narodne volje. Radi toga ona nije bila kadra, da iz sebe dade pravu većinu, koja bi bila mogla HjeSiti aktuelna kulturna, socijalna, eko­nomska i politička pitanja, kojih rješenje ne može se više otezati.

ima u nar. skupštini mnogo ljudi dobre volje i poštenih ruku, koji bi jednu takvu vladu pomagali . Mi hoćemo pol i t iku čistih ruku i poš ten ih ljudi, jer politika n'je cilj, nego samo sredstvo za sreću naroda.

Govori se m n o g o o d i k t a t u r i , u koju međutim ni oni, koji o njoj govore, sanii ne vjeruju, jer tko će biti diktator? Nije samo onaj diktator, koji drži svu vlast u svojini rukama. On treba da je i po idejama jak s jednom jedinom idejom: biti na vlasti samo za sebe i za svoju porodicu. / I l la iv

Ako treba imati doskora izbore, treba gledati, tko će ih p r o v o d i t i . Mi prošlih izbora nijesmo imali s lobodne iz­bore, ali sada tražimo s l o b o d n e izbore , jer je izborna sloboda naj \eće dobrO, koje narod u doba parlamentarizma i demokra­cije ima. Kada bi opozicija unaprijed znala, da izbori ne će biti slobodni, ne zna se, bi li ona uopće na njima sudjelovala. Vjero­jatno je, da ne bi.

Neka s lobodni izbori dadu pravu sli­ku narodnog raspo loženja , p a će nestat i m n o g e krize i trzavice. Neka s e uspostav i ravnopravnost i j ednakos t sviju 1 sva­k o g a . -

Iza njega je predsjednik HPS g. Stj. B a r i ć govorio , kako se u svim granama uprave vodi politika zapostavljanja Hrvata, pa traži s lobodu i ravnopravnost za Hr­vate. Zatim je Luka B a r i š i ć u glavnim crtama iznio našu vanjsku politiku i poslje­dice njene na unutrašnje prilike. Iza dra R a d o č a j a, koji je pozdravio prisutne i za­hvalio se na brojnom odazivu, skupština je završena pjevanjem „Lijepe naše".

Oi lički t ečaj u Osijeku. 1., 2 .13 . svib­nja održan je u Osijeku orlički tečaj za črlička društva iz Slavonije i Vojvodine. Teč:ij su vodile izaslanice Sveze Hrvatskih Orlića iz Zagreba, a uz njih su predavali mjesni katolički inteligenti. Tečaj je posve­ma uspio.

..Nova'' trkva I Jamator-|e" u Varošu.

Sada, kad se počelo opet govo­

riti o gradnji nove crkve mjesto

dosadašnje u Varošu, ne će biti na

o d m e t prikazati nastojanje oko toga

sedamdeset ih godina, a koje uza svu

živu akciju nije uspjelo. Zatim ćemo

se osvrnuti ( također po podac ima

župskog arhiva) na prošlost našega

„šamatorja" , koje eto cio vijek čeka

rješenje.

w N o v a a crkva.

Doista bi bilo idea lno , kad bi

na mjesto dosadašnje crkve došla

veća i nova , dostojna sestra naše

ka tedra le , i p r e d n j o m bi cvijeće mi ­

risalo. N o sve to spada na budućnos t .

Akcija oko gradnje nove crkve

počela j e g. 1869. i trajala do 1873.

O d b o r j e sačinjavao predsjednik don

Ivan Krstitelj Sizgorić i c rkoviuar i ,

u jedno upravnic i Gospine bratovšt ine,

Ivan Grubišić sudac, Mihovio Be lama-

rić starješina, Ivan Baranović čuvar,

Mate llijaš p rokura to r te potpred­

sjednik I. A. Rosani . Na sve spise,

koji su se slali v a n Šibenika, supot-

pisivao se i biskup Ivan Zafron.

O d b o r su pomaga le i d ruge ličnosti

u g radu . Živo j e r ad io . Brojne mol ­

be li tografirane ili š lan ipane sastavlja­

le su se na tal i janskom, h rva t skom,

lat inskom, n j emačkom i madža r skom

jeziku. U njima se kaže, da j e gla­

soviti istraživalac p rekomorsk i Marko

P o l o r o d o m iz Šibenika (tako se

o n d a mislilo), kao i slikar Andrija

Schiavone (Medulić), r ezba r Martin

Rota (Kolunić) i izumitelj Faus t Vran­

čić. Navod i se sv. Dujam tobože kao

učenik sv. Pet ra , a Ti to Pavla , papa

Kaj i Ivan iz Dalmacije i da lmat insko

podri jet lo P a p e Siksta V. P o n o s o m se

ističe, d a j e iz naše pokra j ine Je ro l im,

bet lemski pustmjak, i Marin, osnivač

(mikroskopične) republ ike po njego­

vom imenu, te zadarska sv. Stošija.

Iznosi se ljepota naše katedra le , koja

bi mogla dičiti koji m u drago grad.

J e r j e crkva u Varošu nedos ta tna

za veliki bro j župljaua, t reba gradil i

novu . Apeluje se na jed ins tvo i sa­

milost kršćana . Varošanci će za svoje

dobroč ince vruće Boga moliti , a kad

bi oni to zaboravi l i , kamen je će crkve

govori t i u p o h v a l u svojih dobroč in i ­

telja. P o s e b n i j e le tak upravl jen

oč ima vat ikanskoga sabora , sa za­

m o l b o m , da se dopr inos i šalju na

kuću Cartoni k o d sv Grgura Valabro

u Rimu.

Nije bi lo uglednije osobe u gradu,

na koju se nije o d b o r obra t io . Nije

bi lo val jda imućni jega gospodina p o

Dalmacij i , o d koga se nije tražila

p r ipomoć . Sve „slavl janske" č i tovni-

ce pr imile su poziv. Svaki va l jda

bolje živeći knez ili grof ili p l e m i ć

u Hrvatskoj , Ugarskoj, Češkoj i Au­

striji p r imio je mo lbu . Njezina j e

p rva s t rana bila posvećena s a m o m

titulu, iskićena kaligrafičnim c r lama ,

pače i u bo j ama . Pisalo se d a k a k o

biskupima, ka rd ina l ima , a r c i d u k a m a ,

ba run icama , pr incesama, pače fran­

cuskom i bava r skom kral ju te Gar-

cija Morenu , preds jedniku r epub l ike

Čile. P r e k o šibenskoga biskupa, sla­

vnoga Nikole T o m m a s e a i drugih

ličnosti letjela su pisma svugdje p o

Italiji te čak u Oxford, L o n d o n , Ca­

rigrad, Odesu, Kair i Madrid.

Odaziv nije bio ulješljiv. Sakupilo

se u k u p n o s a m o 1017 for. } od kojih

su oci va t ikanskoga konci la dali

215 for., a šibenska općina 200. Za­

p r a v o j e t o m e razlog, što j e nastao

prusko-francuski ra t g. 1870., pa se

uznemir i la cijela Ev ropa , a ljudi su

stali štedjeti novac . Varoški j e žup­

nik točno vod io ev idencu svih, na

koje se ob raća lo , pa j e na odnosnoj

knjizi s tavio nas lov „Le mie speran-

ze" . Ipak su n a d e p ropa le .

In teresantno j e znati , koji su naši

uglednij i g r ađan i dal i doprinose.

Spominjem bo tan iča ra Rober ta Vi-

siuni-a, Nikolu T o m m a s e a i dra Sol i ­

dara Pe t ranov ića književnike, tvomi-

čara R o m a n a Vlahova, pisca Franju

Mazzoleni-a i kanon ika Mrkicu. Od

drugih odličnih ličnosti u javnom

životu spominjem povjesničara Nat-

ka Nodila , biskupa J. J; Strossmay-

era zagrebačkoga kard ina la Hauli-

ka, pjesnika i rodol juba St jepana Bu-

zolića, književnika M. Rešetara , prof.

univ. i dantistu An tuna L u b i n a te

prevodioca bibUje Matu Škarica.

Povjesničar Cézar Cantü, Pelar Pa­

ganini, p ro í . univ. u Fi renci , Marija

Giovanell i , mletačka princesa, i bečki

kard ina l Rausche r poslali su pripomoć.

Page 3: Standard ScanJob [S0002453.JOB]212.92.192.228/digitalizacija/novine/narodna... · Ugovori s Italijom pred parlamentom. Sinodei, nar. poslanik Slov. Pučke Stranke, proti ugovorima

trn sa. „NARODNA STRAŽA" STR. 3.

fg ( i K A I M I O K O U C MA.

Proslava D a n a sv . Ivane Arške . ;«). pr. iuj- »u mjesne Orliće prosla­vile smrtni d a n svoje zaštitnice sv. Ivane Arške. Ujutro su pristupile zajedničkoj sv.. pričesti, a p o p o d n e održale svečani sastanak. Uz p r o ­slov, pr igodnu deklamaci ju i p r i g o d n o predavanje članica na sas tanku j e još govorio i duh. vođa vlč. Radić . Sastanak su počasti le svojom pr i -sutnošću gda prof. Aulica Ju ras i fjđica dr Marija Ljubić iz Splita.

Dani Crvenoga K r s t a . 6., 7. i 8. o. mj. skupljale su članice „Zore" i mladež raznih mjesnih društava mi ­lodare, a po k a v a n a m a i res taura­cijama su bile povišene cijene piću ia 50 para u korist Crvenog Krsta.

Pučko Sveuči l i š te . Prosvjetni in­spektor g. dr Vinko Lozov ina održao je 0. o. mj. u Gradskom Kazalištu vrlo interesantno predavanje : „Mac-cniavelii i njegova politička nauka" .

Ispiti na g imnaz i j i . Ispiti pri­vatnih i otpuštenih učenika počinju u ponedjeljak 14. o. mj . u 7 sali jutrom sa p ismenim radn jama , a popodne istoga d a n a u 4 sata su • m e n i ispiti. — Pismeni ispiti zrelosti počinju 14. i traju d o incl. 17. o. mj. također u 7 sati j u t r o m . Usmeni će početi 21. juna . — Prijamni ispit za prijem u prvi r az red bi t će. 2b. junu.

Svršetak predavanja na s rednj im školama j e danas, 12. j una . Svjedodž­be će se dijeliti M. j una n a k o n raćanoga blago da r enj a.

N a k n a d n a p r i s e g a . Općina j e iz­dala proglas, koj im pozivlje sve vojne obvezanike, koji dosad nijesu ma s kojeg razloga položili vojnu orilegu, da pristupe naknadno j zakle­tvi' p r igodom ovogodišnjeg r e k r u t o -y|yaja 15. kolovoza, te da se pri jave o P i n i aa jkasnye d o 18. lipnja r ad i livrštenja u odnosni spisak.

Radi n e i sp l aćen ih h o n o r a r n i h satova uputili su profesori Rea lne $ i n a z i j e i Velike gimnazije u Ši­beniku oštar protest nadležnim fakto-

/ Izlet. Prošle nedjelje boravi l i su i fabeniku đaci srednje tehničke ško­le iz Drvara sa svojim d i r ek to rom g t Berićem. Pregledavši grad i o k o ­licu otputoval i S U . k jjjftHmnf j

Izložba. Mjesna Učiteljska škola p r i ređu je i ove god ine po običaju izložbu ženskih ručn ih r a d o v a . Iz­ložba započin je danas , te će ostati o t v o r e n a nekol iko d a n a d n e v n č o d 10-13 i o d 17-19 sati.

Svi nezaposleni pomorc i u p o ­dručju s jeverne Dalmaci je dužni su, da se po od redb i Direkcije p o m o r ­skog saobraća ja pr i jave lučkoj k a p e ­taniji donijevši s o b o m p o m o r s k e knjižice.

Dr Jos ip Lalić nas tupio j e s lužbu s ekunda rnog l jekara pr i mjesnoj d r ­žavnog bolnici .

Iz Šegrtske Škole. 7-mjesečni večernji tečaj Večernje škole za usa­vršavanje šegrta dovršen j e . Od 46 učenika p rvoga r az reda uspio je 21 , a neuspjel ih i neoci jenjenih ih je 25. Sva 22 učen ika drugoga r az reda su uspjela.

Radi o d m j e r e n j a d o h o d a r i n e i pri i iodarine dužni su svi obveza-nici pr ikazat i Poresko j kotorskoj vlasti d o 15. j u n a u smeno ili p i ­s m e n o fasije. F o r m u l a r i se dobivaju k o d poresk ih ureda .

Izlet srednjoško laca . U sri jedu j e lijepi b ro j đaka mjesnih g imna­zija s neko l i c inom profesora p r i r e ­dio izlet u Knin.

N o g o m e t n a utakmica i zmeđu Š. K. „ J a d r a n " i Raprezentac i je r a tne m o r n a r i c e od igrana j e n a igralištu iza tvornice Sulid s r ezu l t a tom 4 : 3 u korist „ Jad rana" . Mladim igračima čest i tamo n a uspjehu 1

Porez najmovne kućarine. P r e ­m a objavi Po re ske kotarske vlasti u Šibeniku o i zvršenom razrezu poreza na jmovne kućar ine za 1925. god inu spisak porezn ih obvezanika bi t će izložen k o d poreske vlasti do uklju­čivo 22. o. m j .

Hrv. p laninarsko društvo (po­družnica Kamenar) u Šibeniku drž i u nedjelju 13. t. mj . u 10 sati pr i je p o d n e us tanovnu skupšt inu u reserv i -r a n i m pros tor i jama Kavane „ I s t r a - .

Naši pokojnici . Od 23 . p r . m j . d o 12. t. mj . umr l i su u p r iva tnom s t a n u : Grandeš Ive Matin (6 mj.), Kovačević Krešimir Milanov, br i jač (22 g.), Koštre Čedo Ermeneg i ldov (5 mj.) i Bujaš Vica Nikina (19 g . ) ; u b o l n i c i : Hojnik Jos ip (1 mj . , n e -zak.), Doganac Ante (9 mj . , nezak.) ,

Ugrinić* Stasa ud. pk. Mije (44 g.), Milanko Dušan (3 m j , nezak.), N e -sanović N e n a d (1 mj . , nezak.) P a -d o v a n Jozica Marija (1 mj.), Šolov Marija (2 g. nezak.), Masar Per ica žena T o m e iz Podoso ja (32 g.), Cer-nobrn ja Žarko (1 g. nezak) , Banić Ana kći L u c e (3 mj.) i Dragojević Jura j (1 mjj) — P . u m . !

P r o m e t u luci. Jugoslavenski pa­r o b r o d „Avala" dop lov io j e 1. o. mj . , da ukrca 220 tona ugljena, a tal. pa ­r o b r o d „ J a v a " 5.600 tona b a i r a t a za R o t e r d a m . 2. o. mj . dovela j e iz Trsta m o t o r n a jedrenjača „Sava" 150 tona cigla („kupa") . 4. o. m j . uk rcao j e tal. p a r o b r o d „ P r o m o n t o r e " 1.500 tona ugljena za Monfalcone, a j e d r e ­njača „Tre fratelli" 130 tona ugljena za Anconu. 6. o. m j . j e j ed ren jača „S. Giorgio" odve la 160 tona uglje­na za Trst, a 8. o. m j . j e jug. pa ­r o b r o d „Avala" d o v e o iz Paga 160 tona soli. 9. o. m j . p o v e o j e ho lan -deški p a r o b r o d „Tel lus" 180 tona ka rb ida u Amste rdam, a 11 . o. mj . jug . p a r o b r o d „Avala" 220 tona uglje­na za Sušak. 12. o. m j . d o v e o j e iz Venezie grčki p a r o b r o d „Esperos" 300 tona koks ugljena.

Darovi Đ a č k o m bisk. s j e m e n i š t u . Da počasti uspomeuu pk. Nina Brnetića: Don Joso Fel ic inović din. 20. Mjesto čestitke Msgru Vinku Karadjoli pri imenovanju Prelatom Njeg. Sve t . : Don Petar Vlahov din. 15. Da počaste uspomenu pk. dra Frane Dulibića: Msgr Ivan kan. Bjažić din. 50; Msgr Niko Tabulov-Truta prepozit, Msgr Ante Šare, prof. don Hu-dolf Pian i don ivo Berak po din. 20. Mje­sto česUtke O. Nikoli Pasini pr igodom 25 godišujice misuištva : Msgr Ivan kan. Mi-rić din. 40. — Uprava sv ima zahvaljuje.

Hrv. kat. žen . p r o s v j . društvu „Zora" O. PUe Biiušić, Župnik Vrlike, darovao je din. 50, da počasti uspomenu dra Frane Dulibiča. — Uprava harno zahvaljuje.

Hrv. Kat. Orlu O. Pile Biiušić, župnik Vrlike, i Rade Gulam darovali su din. 50, da počaste uspomenu dra Frane Dulibića. — Odbor najljepše blagodari.

Darovi »Uboškom Domu". Da počaste uspomenu dra Frane Dulibića: „Monte Promina" din. 250; nasljednici Paške Hora i braća Frleta po din. 100; dr Jure Jurin, dr Spiro Šeat, dr Jerko Machiedo, namje­štenici i radnici „Monte Promina", dr Vje-koslav Kismondo i dr Josip Pasini po din. 50; Marko Stojić i dr Ante Katalinić (Split) po din. 40; Stjepan Karković, dr Marko Juraj Dominis, braća Matačić pk. Petra, Mirko Štambuk, Marko Graovac i dr Gio-vanni de Difnico po din. 30; Rube Huijev din. 2 5 ; Vlade Dulibić, Nikola Viličić, Vinko Vučić, Vlade Ungaro, Bude Hrkalović, Iviša

Bumber pk. Šime, Vice Ercegović-Kutlić, Mr Božo Milošević, O. Šimun Perković (Unešić), Augustin Grgić, dr Julije Gazzari, don Krsto Stošić, Ugo Fosco, Josip Nakić i Remigjio Olivari po din. 20; Giovanni Unich i Matteo Perat po din. 15; dr Niko­la Bjelovučić, savj. Ivo Kuljiš, š i m e Ban, dr Kazimir Pasini, Ivan Kačić-Dimitrij i kancelist Ante Dominis po din. 10. — Svi­ma darovateljima Uprava najharnije za­hvaljuje.

Zlatnike u sapunu .Gaze la" naSli s u : Milja Cvijić, Luščan (kod Stevana Steko\ i -ć», Glina), Marović Sara, Bos. Dubica (kod Jovana Kosovića & sinovi, Bos. Dubica), Milan Rupčić, Glina (kod Jove Malivuka, Glina), Marija Tarbuk, Dunjak št. 22, opći­na Krstinja (kod Nikole Vučkovića, Dunjak), Marija Župan, TrŽič št. 226 (kod Leopolda Lavša vd. Tržič), Micika Petrinjak, Poljča-ne (kod Franca Drofenik, Poljčane), Alojzi-ja Ratajc, Lipoglav Loče (kod Petra Fleck, Loče pri Potjčanah). Frane Sal. BukovSek, Celje (kod Jos. Jagodica, Celje), Katica San, Spodnje Gorje št. 6 pri Bledu (u Kmetij-skem društvu, Gorje). Albert Pirman, Sta-ravas pri Škocijanu, Dolenjsko (kod Ivana Globevnik, Škocijan), Milka Kobav, Glince-Vič (kod Ladislava Novak, Vič), Marija Aha-čevčič , Dvorskavas pri Vel. Laščah (u Kme-tijskem društvu, Vel. Lašče, Dolenjsko), Ma­rija Komik, Dražence pri Ptuju (kod Fran­ca Iglič, Ptuj). Imena u zagradi označuju trgovce, kod kojih je bio sapun kupljen.

ORLOVSKI VJESNIK. Orlovsko h o d o č a š ć e u Rim. Početkom

mjeseca rujna ove godine polaze hrvatski Orlovi i Orliće u Rim, gdje će prisustvova­ti internacionalnom katol ičkom gimnasti­čkom sletu. Kako izgleda, i ove će godine veći broj Orlova poći u Rim, te će ondje sigurno dostojno reprezentovati svoju or­ganizaciju, kao što su Je reprezentirali j prošle godine. Ovaj put sprema Hrvatski Orlovski Savez, a bit će poduzet zajedno sa braćom slovenskim Orlovima. Da se uzmognu urediti potrebne potankosti kod organizacije puta, potrebno je, da se oni, koji žele poći u»Rim, što prije prijave Hr­vatskom Orlovskom Savezu, odnosno Svezi Hrvatskih Orlića, u smislu već objavljenih uvjeta.

Zagrebačka burza od 11. t mj . noti­rala j e : Din 802 — za 100 austr.-šilinga, Din 10*98 za 1 švic. franak, Din 203*51 za 100 tal. lira, Din 276 — za 1 engl. funtu u čeku, Din 56*61 za 1 dolar u čeku, Din 167 50 za 100 čeških kruna, Din 5605 za 1 dolar u novcu, Din 13*52 za 1 njem. marku, Din 169 — za 100 frane. franaka, Din 305*50 za nom Din 1000*— ratne štete. — Dinar u Zurichu bilježi 9.12 c. Talij. lira opet po­pušta, a oslabio je također i frane. franak.

Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urednik: Ante Erga . — Tisak Pučke Tiskare u Ši­b e n i k u — (predstavnici: Jerol im i Vjeko-• l a v Matačić) .

I Odbor j e crkveni bio uvjeren, da će\podignuti crkvu samim d o p r i n o ­sima, jer se nije n ikad govori lo o prodaji crkvenih zemalja i zlata. Već su se bile iskopale jame za vapno (uz kapelu) i dovezlo se nešto kamen ja jMjfijeska. Za sve je to više pot roše­n i nego sakupl jeno, t. j . ' 1713 for. No za crkvu j e t rebalo 21.072 for. t r e m a t rebovniku i t roškovniku, koji je učinio državni inžinir (ali kao privatna osoba) d r Testa. On je iz­radio i nacrt c rkve, koji se ne na -jazi više u Šibeniku. Valjda j e u

hivu bivšega Namjesuiš tva u idru. > , t , , . , u* li i /

Kad se odbor našao u škripcu, ažio j e p o m o ć od ministarstva u

Pr i tome se isticalo jnnaš tvo Dalmatinaca kod Solferina, Custozze, jHageote, Palestre, Sudove, Helgolan-da i Visa. T o j e najmanje pomoglo. Šibensko poglavarstvo 1873. (7. I. br. 46.) izjavilo se prot ivno gradnji cr­kve, jer da ih tu ne Ireba, nego p o selima. Izjavilo se i proti proširenju crkve na državni trošak. To je b io zadnji uda rac ovoj akciji. Uprav (pred 20 godina inžinir Ga j lonMazzo-

li učinio j e nov i nacr t za proširenje crkve. No i to je zaspalo .

Sve čeka budućnos t . . .

„Šamatorje".

Gdje je sada varoška crkva, bi la j e tu negda crkvica i samostan fra­njevaca. Oboje j e po rušeno g. 1319., k a d j e b a n Mladen Šubić naval io n a svoj r ođen i grad, da ga opsjeda, a Šibenčani m u zaprrječiše, d a se p r e d nj im ugnijezdi. Na istom val jda mjestu kasnije se podigla c rkva sv. Kuzme i Damjana , a 1740. sadašnja. Grobište j e tu vazda bi lo sve d o g 1828., a pokapa l i su se ne s a m o Varošanci , nego i vojnici i stranci.

Kada j e učinjen zid oko „šama­torja", ne zna se. U n jemu je uzida­n a j e d n a ploča sa reljefom o d tri koluta u krugu, a znači , da j e pr i ­padala crkvi sv. Trojstva (Ivana). Dakle 1828. iseliše se naši mr tv i iz ovoga groblja k sv. Ani. T u nijesu bili svi Varošanci , j e r su se on i kao bra t imi • raznih c rkava p o gradu p o ­kapal i u nj ima, k a k o to stoji u v y e k zabil ježeno u mat icama mrtvih .

Varoško se crkovinars tvo mje

dugo smiri lo s mišlju, d a b u d e za sve zajedničko grobište sv. Ane. Ono j e i 1842. tražilo o d civilne vlasti svoje posebno grobište k o d sv. Mart ina ili u Buva lama. T a d a j e Varoš i m a o nek ih 1800 duša.

God. 1801. bi la je u d n u „ša­mator ja" d o Pol jane sagrađena ka ­pelica sv. Ane sa l i jepom umjetni­čkom slikom, koja j e sada u crkvi . U njoj j e stajala kameni ta škrabica sa na tp isom Facite vobis saceulos in coelo, odak le se negda redov i to pridizala milostinja. Kapelica kao i zid j e naglo porušen k o n c e m sep­tembra prošle god ine p r e d dolazak Kraljevskoga Pa ra . P r ipov i jedao j e geometa r Vitali (sada u Cavalesu, Trent ino) , da j e za o v o m kape l i com bio p o k o p a n francuski časnik, koji se ubio zbog nesre tne l jubavi i za­molio , da m u na g robu b u d e p o ­sađen cipres. Geometa r je pr ičao , da j e to či tao u nekoj rukopisnoj francuskoj kronici , koju j e našao m e đ u knj igama poreskoga u reda . Svakako te kronike vise n e m a .

3. ožujka 1813. b io j e n a Pol ja­ni mušket i ran fra Remet in Puljas,

upravitelj župe u Kaštel - S ta rome. F rancuz i ga dovedoše p r e d vojnički sud u Šibenik. Bio j e optužen, da j e govor io prot i nj ima s ol tara . Sma­t rao se posve nevin im, nije u tekao p reko granice, p a j e plat io g lavom. P o k o p a n j e ispod varoškoga zvonika (Zlatović, Franjevci 385.)

God. 1880. zalepršala j e u „šama-torju" prv i put hrvatska trobojnica (dobavi jena iz Trsta!) n a v i sokom koplju, koje j e postavio b rodogra ­ditelj Šime Ježina. Dosta se koplja promijeni lo , ali zastava j e ostala časna.

Pi tanje uređenja „šamator ja" traje evo sto manje dvije godine . Možda će trebati za to još sto godina! N e ­koć j e b a r bila u n jemu zelena bra­va, iz koje b i nas djecu izgonio samo štap h romoga sakristana. Bilo j e masl ina i drugih stabljika. Danas n e m a ni toga. Istina u „šamator ju" se negda sušile višnje i buhar ica . T a to j e bi lo i p o drugim — selima...

D . Krsto S to l i ć .

Tko oglasule, taj napreduje I

Page 4: Standard ScanJob [S0002453.JOB]212.92.192.228/digitalizacija/novine/narodna... · Ugovori s Italijom pred parlamentom. Sinodei, nar. poslanik Slov. Pučke Stranke, proti ugovorima

Prodajo slatkoga ugljena Na vel iko kg, Din 2 .—

Na malo „ . „ 2.50

Trgovina MARIJA ER8A - Šibenik. Ulica Kralja Tomis lava .

Svaka domaćica zna, da je najsavrše-niji i najtrajniji originalni WECK-ov

uređaj za ukuhavanje voća , povrća i mesa.

Najbolje je najjeftinije 1 Tvornička za l iha : Fructus Lju­

bljana. Krajcvni zastupnici se traže.

26. JUNI — 5. JULI 1926. g o d i n e Pod pokrovi te l js tvom Nj . Vel ičanstva Kralja

V I . L J U B L J A N S K I

MEDJUHAKODNI VELIKI SAJAM UZORAKA SASTAJALIŠTE TRGOVACA. ZANATLIJA

I INDUSTRIJALACA. Iz lagač i su g a m o p r v o k l a s n a p o d u z e ć a .

Cijene b e s k o n k u r e n č n e .

PERMANLNTNA LEGITIMACIJA daje pra^ n a 50 o/o p o p u s t na sv im v o z o v i m a (isto b

. Is.*. Ci jena D 30- -

Najzgodnija pril ika za iz le te i p o -set a lpskih krajeva i kupal i š ta

d ivne S lovenačke . T e h n i č k e n o v o s t i . - I z l o ž b a „SLOVENSKA

ŽENA", „HIGIJENSKA IZLOŽBA". S t a n o v i z a s i g u r a n l .

L e g i t i m a c i j e dob i ju s e u n o v č a n i m z a v o d i m a , g o s p o d a r . d r u H v l m a ,

pu tn i čk i m u r e d i m a i t. d.

S. III. 4/26

Oglas prodaje! U stečajnom postupku nad imovi­

n o m p rezaduženika Milana 1. Skoeić, trgovca u Šibeniku, p roda t 6e se na j ­bol jem nud iocu »ukupni čitavi in­ventar" n jegovoga dućana i maga ­zina u Šibeniku, sastojeći iz razn ih

životnih nsaiirnica, clekikatesa kera.

Rok pismenim ponudama na potpi­sanoga,^ koji će gg. rtffiektai*tfma*ttH i sve potrettte informacije, ističe sa danom 30. Itpnja ÌDB6.

'Stbenlk, 8. lipnja« 192G. OđvfctrtHc Đ r Vu

Upravitetj stectrjn

MUNItA NA PRODAJI P r o d a j e s e čitavi mlinski namještaj sa zgradama, -stajama, skladištem, ze­mljištem i obalom na moru ujedno sa motorom „Adam" sistem 35 HP, sa pogonom na upojni plin, kao i fatthi

mlina sa pripadajućim priborom. Nu-dioci neka se obrate do 20. lipnja

1926. na tt

ZADRUŽNI MLIN U VODICAMi KRAJ ŠIBENIKA.

GOSPODARSKA ŠTEDIONICA S P L I T

Rimska ul. 3 . (kod PerUtila). Tolefoa U 6 .

Najveći Dalmatinski zavod na zadružnom temelju.

Prima uloške na knjižice i u tekućem

računu te ih najpovoljnije ukamaćuje,

sve buntovne oslove najtajnije.

Kupuje d e v i a i vanite uz najpovoljniji dnevni t e n j .

~ 1 Zadružna Gospodarska Banka d. d. u Ljubljani r L ^ S ' l I T A ZGRAI.H 0 L . K l i A I J A TOMISLAVA 108 Š i b e n i k . BRZ. NASLOV OOSPOBANKA

T E I . K F O N BR. 16. NOĆNI 67,

Podružnice: CELJE, MAKOVO, MARIBOR, NOVI SAD, SARAJEVO, SOMBOR, SPLIT.

Ispostava: BLED.

Dionička glavnica i pričuva preKo bin. 16.ooo.ooo. Ulošci nad Din. 250000000 — Ovlašteni prodavaoc srećaka državne lutrije.

PRIMA ULOŠKE NA KNJIŽICE, TE IH UKAMAĆUJE NAJPOVOLJNIJE.

OPREMA SVE BANKOVNE I BURZOVNE POSLOVE POVOLJNO, TOČNO 1 RIMO.