Stambena Zrada Frane Gotovca

8/20/2019 Stambena Zrada Frane Gotovca

1/14

P R O S

T O R

ZNANSTVENI ÈASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAMA SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING

19 [2011] 1 [41]

ISSN 1330-0652CODEN PORREVUDK | UDC 71/7219 [2011] 1 [41]1-2801-6 [2011]

SVEUÈILIŠTEU ZAGREBU,ARHITEKTONSKIFAKULTETUNIVERSITYOF ZAGREB,FACULTYOF ARCHITECTURE

POSEBNI OTISAK / SEPARAT OFFPRINT

228-239 Vesna Perkoviæ Joviæ

Frane Dumandžiæ

Znanstveni prilozi Scientific Papers

Stambene zgrade arhitektaFrane Gotovca u Splitu 3

Pregledni znanstveni èlanakUDK 728.2 (497.5 Split) Gotovac, Frano

”1970/1980”

Residential Buildings in Split 3by Architect Frano Gotovac

Subject ReviewUDC 728.2 (497.5 Split) Gotovac, Frano

”1970/1980”


2/14

Sl. 1. F. Gotovac: Stambena zgrada u Ulici Ruðera Boškoviæa, aksonometrijski prikaz, jugozapadni pogled, Gotovèev crtežFig. 1 F. Gotovac: Residential building in Ruðer Boškoviæ Street, axonometric projection, southwest view, Gotovac’s drawing


3/14


4/14

230 PROSTOR 1[41] 19[2011] 228-239 V. PERKOVIÆ JOVIÆ, F. DUMANDŽIÆ Stambene zgrade arhitekta Frane Gotovca … Znanstveni pr

U VOD

INTRODUCTION

Nakon niza izvedenih zgrada od Drugogasvjetskog rata do poèetka 70-ih godina 20.stoljeæa po principu ‘naselje po naselje’, no-vomu gradskom podruèju Splita 31 u urba-nistièkom, organizacijskom i projektantskom

smislu prišlo se na posve drukèiji naèin.Promišljanje o novom naèinu urbaniziranjagrada javlja se prilikom organiziranja izgrad-nje naselja Suæidar, posljednjega koncen-triènog stambenog naselja, ali do pune afir-macije novih urbanistièkih naèela došlo jedesetljeæe poslije pri planiranju i realiziranjuSplita 3.2 Koncentrièna naselja3 predstavljajuizgradnju novih gradskih predjela 1960-ih go-dina po obodu povijesne jezgre grada Splita.

Pojedino graðevinsko poduzeæe dobilo bi od-reðenu kasetu omeðenu gradskim prometni-cama, na kojoj bi to poduzeæe gradilo stam-beno naselje. Naselja su se gradila uz trasepostojeæih prometnica i komunalne infra-strukture, ali su se po potrebi gradile i noveprometnice. Prilikom izgradnje novih stam-benih naselja nije se vodilo raèuna o mreži

vidna razina tehnologije gtovac,4 neposredan sudiopothvata Splita 3, naglaša

vima objavljenim u „Sloupravo suprotnu situacijuvinska operativa, UGOS, bgraðevinskih poduzeæa kou izgradnju Splita 3, noGotovèevim tvrdnjama, nijnoj organizaciji graðenja lišta. Svako graðevinsko zadržalo je vlastitu tehnoje primjenjivana prilikom triènih naselja. Tehnologij

dila standardizaciji i tipizabio primarni cilj. Kao ostvremena i dalje se koristispona 3,6 m. Korištenjem tsu se stanovi krajnje nefiènim potrebama korisnidovi zbog malog raspona bili potrebni.5

Projektni program Splnom programu Splita 3 is

urbanista i arhitekata u pri naglašavale se umjetntekata-projektanata radi olitetnijeg naselja s aspeklikovanja pojedinih zgrapojedinih stambenih ulicaizrade idejnih projekata utjecati, ako se pokaže bošenja predloženog planomnistièkog plana.6 Gotovac

projektanti bili u podreðennosu na graðevinsku operslovenskih urbanista, a to„…Arhitekti-projektanti iajednièku projektnu grupu,do èvrste i organizirane siizmeðu ovih dviju veæ s

•

1 „Split 3 jest radni naslov regradskog rajona, koji æe se protezda, od bolnice na Firulama pa sve

vrincu. Na terenu koji obuhvaæa predviðena je izgradnja novog gnovnika, s komercijalnom izgradbruto površine sljedeæeg sadržasjeènom velièinom od 95 m2 brutosa 4,15 ležaja po stanu i s ukupovršine…” [Sumiæ, Vojnoviæ, 197ta 3 planiralo se graditi 2000 stanpotrebno s obzirom na stalne [Tušek, 1996.b: 181-182, 199]


5/14

Znanstveni prilozi | Scientific Papers Stambene zgrade arhitekta Frane Gotovca … V. PERKOVIÆ JOVIÆ, F. DUMANDŽIÆ 228-239 19[2

snaga, doduše potrebni, ali kao manje važnidizajneri… Zar je bilo moguæe da su oni kaopojedinci mogli èiniti ono što su oni sami mi-

slili, osjeæali ili htjeli, uz bezbrojne èvrste pro-grame, revizije, kontrole, usmjerenja, ogra-nièenja, pa i uklanjanja iz ekipe?”7

Radi graðenja racionalnih stanova za tržišteodreðeni broj struènjaka-arhitekata izraðivaoje tipske tehnièke opise i troškovnike koji subili u obveznoj uporabi. Tehnièkim opisom zastambene zgrade Splita 3 bila je propisanastruktura stanova u zgradi, velièina stambe-nih prostorija, obvezni namještaj, konstruk-

cija vanjskih zidova zgrade, ravnih krovova ipodova te graðevinski materijal.8 Uklapanje utražene okvire precizno definiranog progra-ma i zadanoga konstruktivnog sustava odno-sno tehnologije gradnje djelomièno je ogra-nièavalo autorsku slobodu stvaranja original-nih kreacija i shema.

Natjeèaj za urbanistièko rješenje Splita 3- U skladu s novim idejama o naèinu urbani-ziranja gradskih podruèja raspisan je 5. stu-denoga 1968. godine pozivni i opæi anonimninatjeèaj za urbanistièko rješenje Splita 3.Prva nagrada dodijeljena je pozvanoj ekipi izUrbanistièkog instituta Slovenije, koju su èi-nili: Vladimir Mušiè, Marjan Bežan i NivesStarc.9 Na temelju nagraðenog rada Poduzeæuza izgradnju Splita (PIS), nositelju svih aktiv-nosti na pripremi izgradnje, povjereno je or-ganiziranje izrade urbanistièkog projektaSplita 3. Slovenski urbanisti i splitski arhitek-ti-projektanti pojedinih zgrada u Splitu 3,

okupljeni u Projektnoj grupi Split 3, izradili suurbanistièki projekt i dali urbanistièke smjer-nice buduæim projektantima pojedinih zgradaSplita 3. Urbanistièki projekt predvidio jenamjenu i zoning podruèja, infrastrukturnumrežu i buduæe zgrade naselja. Namjena po-jedinih dijelova naselja nije strogo funkcio-

•

nalno definirana i odreðena, pa se stambene,turistièke i poslovne namjene uvijek prekla-paju. Zgrade su položene u smjeru istok-za-

pad duž internih pješaèkih ulica naselja. Višezgrade nižu se duž sjeverne strane ulice, aniže zgrade duž južne strane ulice, èime jeomoguæeno veæini stanova u visokim zgrada-ma osunèanje i pogled na more.

Podruèje Splita 3 presjeèeno je dvjema helio-centriènim osima paralelnim s Cardom Diok-lecijanove palaèe. Duž zapadne osi, tzv. Sve-uèilišne ulice,10 koncentrirani su sadržaji ra- jonskog centra. Poèetak je te ulice u student-

skom kampusu, a njezin završetak proteže sedo planiranih turistièkih sadržaja uz more.Žnjanska ulica, istoèna os naselja, trebala jebiti sekundarno gradsko središte, koje nijeizvedeno.11

Natjeèaj za pojedinaène urbanistièko-ar-hitektonske sklopove - stambene ulice Spli-ta 3 - Nedugo nakon završetka natjeèaja zaurbanistièko rješenje Splita 3, u svibnju 1969.godine, proveden je interni natjeèaj za poje-dinaène urbanistièko-arhitektonske sklopove- stambene ulice Splita 3 meðu splitskimprojektnim biroima odnosno njihovim projek-tantima.12 Natjeèaj je odredio buduæe projek-tante zgrada Splita 3 umjesto, kako je touobièajeno za natjeèajnu praksu, idejna rje-šenja samih zgrada.

Na osnovi idejnih rješenja za stambene zgra-de u Ljubiæevoj ulici,13 koja je poslužila kaopredložak za natjeèaj, odabrani su projektan-ti pojedinih stambenih zgrada - stambenihulica prve faze Splita 3, pa su stambene zgra-de u Dobrilinoj ulici14 pripale arhitektu DankuLendiæu, zgrade u Getaldiæevoj ulici15 arhitek-tu Marjanu Ceraru, zatim samostalna stam-bena zgrada u južnom dijelu Ulice RuðeraBoškoviæa16 arhitektu Frani Gotovcu i stambe-ne zgrade u Ljubiæevoj ulici17 arhitektimaDinku Kovaèiæu i Mihajlu Zoriæu.

Nakon izgradnje prve faze Splita 3 uslijedilaje ponovna raspodjela stambenih zgrada - stambenih ulica meðu pojedinim projektanti-ma splitskih projektnih biroa. Ovaj put nijebio proveden interni natjeèaj kao kod raspo-djele zgrada prve faze pa se sa sigurnošæu nemože utvrditi po kojem je kljuèu provedenaraspodjela.

Stambene ulice odnosno stambene zgrade

•

10 Sveuèilišna ulica je radni naziv koji se koristio u na-tjeèajnom urbanistièkom planu gradskog podruèja Split 3.Danas ta ulica nosi naziv Ulica Ruðera Boškoviæa.

11 Tušek, 1996.b: 185-20112 Tušek, 1996.c: 211-219

13 Nekadašnja anagrafska oznaka: Ulica braæe Borozan,radna oznaka: S3/4

14 Nekadašnja anagrafska oznaka: Ulica Mirka Kaliter-ne, radna oznaka: S2/5

15 Nekadašnja anagrafska oznaka: Ulica Ružice Marko-tiæ, radna oznaka: S2/1

Sl. 2. Split 3 - topografsprikaz dijela naselja:S3/1- stambena zgrada u

izgraðena 1972.-1projektu iz 1971. gBoškoviæa 6, 8, 10

S2/2- šest stambenih zgizgraðenih od 197Gotovèevu projek

A - stambena zgrada AB - stambena zgrada BB’ - stambeni toranj BC - stambena zgrada C

25, 27 i 29C’ - stambeni toranj C

D - stambena zgrada DP - parkiralište

Fig. 2 Topographic cadastof the housing estateS3/1 - residential buildi

built in 1972-73 acdesign; 6, 8, 10, 12Street

S2/2 - six residential buStreet built in 197Gotovac’s 1973-75

A - residential buildiKroz Smrdeæac St

B - residential buildinKroz Smrdeæac StB’ - residential high-r

Kroz Smrdeæac StC - residential buildin

Kroz Smrdeæac StC’ - residential high-r

Kroz Smrdeæac StD - residential buildin

Kroz Smrdeæac St


6/14


STAMBENE ZGRADE FRANA GOTOVCA NA PODRUÈJU SPLITA 3

RESIDENTIAL BUILDINGS IN SPLIT 3

DESIGNED BY FRANO GOTOVACArhitekt Frano Gotovac na podruèju Splita 3ostvario je zgrade koje se istièu svojom ori-ginalnošæu, ponajprije izrazitom likovnošæuproèeljnog platna. Svojim autentiènim pristu-pom u oblikovanju volumena zgrada Gotovacdaje svoj doprinos u istraživanju oblikovanjazgrada kolektivnog stanovanja velikog volu-mena i geometrijske rašèlambe proèelja ve-likog formata. Ove su teme Gotovca zaokup-

ljale i njima se kontinuirano bavio od sredine1960-ih godina, a rezultati njegovih istraži-vanja vidljivi su na zgradama na sjevernomdijelu Spinuta, na podruèju Pojišana u Splitui na zgradama u Omišu.23

Pri projektiranju stambenih zgrada u Splitu 3Gotovac slijedi svoje veæ provjerene projek-tantske principe, dodatno zaokupljen dina-miènošæu kompozicije. Kao i drugi autori kojiprojektiraju pojedine stambene ulice Splita

3, i Gotovac se uklapa u zadane parametreodreðene urbanistièkim planom Splita 3 tesvojim oblikovanjem zgrada daje dodatnuvrijednost cijelom urbanom zahvatu. Mnogeogranièavajuæe èimbenike Projektnog programa i Tipskog tehnièkog opisa, koje autorèesto i sam kritizira, uspio je nadvladati. Go-

tovèeve zgrade u Ulici RuðPoljièkoj cesti, popularno i ‘Èokolino’, zaslužuju pom

novanje. Volumen ‘Krstarèetku novoga gradskog pUlici Ruðera Boškoviæa, što ga èini prepoznatljivim

STAMBENA ZGRADAU ULICI RUÐERA BOŠKOVIÆ

RESIDENTIAL BUILDINGIN RUÐER BOŠKOVIÆ S

Položaj u prostoru i arhi− Stambena zgrada kolektarhitekta Frana Gotovca i1973. godine.25 Poslije je ono nazvana ‘Krstarica’ zbomenzija u odnosu na dotaSplitu. Gotovac se svojim ne zgrade trebao uklopiti nistièki definiranu parcelunom Splita 3.26 Urbanim pje katnost zgrade, moguæi

stupi te orijentacija zgradcentriène osi paralelne s Uklecijanovoj palaèi. Zgradsmjeru zadane osi, uza Ruðera Boškoviæa, južno(Sl. 2.). Duž te osi, sa sjeveceste, oblikovao se rajonsZgrada, pretežito stambenje petnaest katova na jugonaest katova na sjeveroisbanistièkim projektom Spjavni sadržaji u prizemljimda. Analizom trenutaènihekonomske isplativosti doizmjena urbanistièkog prodnosile na izgradnju poraskrižjima ulica umjesto ubenih zgrada. Posljedica izsadržaja izvan stambenihvotnost’ ulica koje su treb‘živih’ ulica mediteranski

navedenih promjena izraðprojekt gdje je predviðeprostora iz prvoga idejnogdjelomièno zamijenjen staroistoènom dijelu zgrade pdo visine drugog kata, a jugozapadnog dijela zgrad

•

Sl. 3. F. Gotovac: Stambena zgrada u Ulici RuðeraBoškoviæa, prizemlje, precrtano prema djelomiènosaèuvanom idejnom projektuFig. 3 F. Gotovac: Residential building in RuðerBoškoviæ Street, ground floor, drawing accordingto the partially preserved conceptual design

Sl. 4. F. Gotovac: Stambena zgrada u Ulici RuðeraBoškoviæa, karakteristièan kat, precrtano premadjelomièno saèuvanom idejnom projektuFig. 4 F. Gotovac: Residential building in RuðerBoškoviæ Street, typical floor, drawing according tothe partially preserved conceptual design


7/14


gleda prema moru, nalazi se restoran s tera-som-vidikovcem. U podrumskoj etaži nalazise garaža s izravnom vezom garaže i stambe-nog, odnosno poslovnog dijela zgrade putem

dizala i stubišta.Vertikalnim je komunikacijama tlocrt ‘Krstari-ce’ podijeljen na pet cjelina s prevladavajuæimtipovima stambenih jedinica29 (Sl. 3., 4. i 7.).U zgradi se nalaze 292 stana;30 od garsonije-ra do èetverosobnih stanova koji su projekti-rani u nekoliko razlièitih varijacija iste vrstestana. Usporedbom površina pojedinih tipo-va stanova zgrade S3/1 i normiranih površinaiskazanih u Stambeni objekti - Split 3, Pro- jektni program odnosno u Split 3 - Proble-matika, analiza, dileme, oèito je koliko se Go-tovac približio tim zahtjevima.31

Oblikovanje volumena zgrade − 'Krstari-ca' je zamišljena kao prizmatièan volumenizdužen u smjeru osi Sveuèilišne ulice (Sl. 1.,5. i 6.). Prilikom osnovne artikulacije primar-nog volumena zgrada je blokovima komuni-kacijskih prostora podijeljena u šest cjelinajer je Gotovac pri projektiranju svojih zgrada,èesto bio zaokupljen pitanjem kako razdijelitiveliku masu zgrade na manje volumene. Boè-nim zidovima-lamelama, koji znaèajno nadvi-suju volumen zgrade i izlaze izvan ravnineproèelja, odijeljeni su prostori komunikacijau samostalne prostore i èine izdvojene likov-ne cjeline. Ovi zidovi pridonose stabilnostizgrade u horizontalnom smjeru i ‘režu’ volu-

d il dij l P t i

•

23 Perkoviæ Joviæ, 2010.a: 34-102

24 Anagrafska je oznaka zgrade Ulica Ruðera Boškoviæa6, 8, 10, 12, 14 i 16. Zgrada, projektne oznake S3/1, projek-tirana je 1971. godine prema podatku iz drugoga idejnogprojekta. Prema podatku iz teksta koji je Gotovac napisao

u katalogu izložbe Splitski salon 1984. godine, zgrada jeizgraðena 1974. godine. [Gotovac, 1984.]

25 Dana 26.10.1970. godine položen je kamen temeljac zazgradu S3/1 pa je tako oznaèen poèetak izgradnje Splita 3.

26 Sastavni su dio Projektnog programa urbanistièki uv-jeti, kojih su se projektanti pojedinih ulica Splita 3 obvez-no morali pridržavati: 1.1. Stambena ulica, 1.2. Orijentacijastambenih objekata, 1.3. Saobraæaj u sklopu stambenihobjekata, 1.4. Prekrivanje funkcija i 1.5. Povezanost arhi-tekture i urbanizma. [Zoriæ, 1972.]

27 Gotovac govori [Gotovac, 1981: 13] o nedostatkuprijeko potrebnih kulturnih i društvenih sadržaja koji supredviðeni urbanistièkim planom, ali još nisu izvedeni. No,

veæi je problem, prema Gotovcu, nedostatak djeèjih igra-lišta i prostora za rekreaciju koje urbanizam nije ni predvi-dio. On upozorava da su se slobodne površine izmeðuzgrada, koje su se trebale hortikulturno urediti i organizi-rati kao rekreacijske površine, nepovratno prekrile par-kiralištima. Tako opisuje [Gotovac, 1988: 66-67] nastalusituaciju unutar novih splitskih naselja ovim rijeèima: „...Sve u svemu, na splitskim urbanim prostorima vlada za-brinjavajuæa stambena monokultura kao uzrok svih ne-daæa što ovu - kao uvijek i svaku monokulturu - uvijekprate. Rezultati toga su, izmeðu ostalog, i hibridne par-king-garaže, tj. garažni urbanizam, kao i neposlovan po-slovni prostor što se javlja kao suvišak odnosno ostatakstambenog prostora. ...” Odak primjeæuje [Odak, 1989-1991: 2-5], slièno kao i Gotovac, nepostojanje prateæih jav-nih i društvenih sadržaja u novim stambenim naseljima teto naziva fenomenom nepostojeæega grada: „... Kritikaupuæena svim poslijeratnim nastojanjima jednaka je usvojoj osnovnoj konstataciji, radi se možda o nedoreèenomili možda o neostvarenom gradu. Od svih sadržaja, plani-ranih, zamišljenih i društveno potvrðenih, realizirala jesamo stambeni segment. ...”

28 „... Za betoniranja temelja bijaše došlo do radikalnih

Sl. 5. Fotografija maketeFig. 5 Photograph of the

Sl. 6. Izgled stambene zgBoškoviæa neposredno npogled, fotografija

Fig. 6 Residential buildinnewly constructed, phot

Sl. 7. F. Gotovac: StambeBoškoviæa, gornja razinaprecrtano prema djelomprojektuFig. 7 F. Gotovac: ResidenBoškoviæ Street, the uppapartments, drawing accpreserved conceptual de


8/14


ma u visini dvanaestog i petnaestog kata. Diozgrade u visini trinaestog i èetrnaestog katauvjetno se može nazvati vijencem zgrade jerizlazi izvan ravnine proèelja nižih katova,izmeðu prizemlja i jedanaestog kata pa jetime naglašen. Nad ovim se potezom na sje-veroistoènom dijelu zgrade diže kubus krozdvije etaže koji je zapravo nadgraðe zgrade.Horizontalna podjela proèelja manje je nagla-šena od podjele ostvarene stubišnim prosto-rima, koja ima znaèajnu ulogu u osnovnoj or-ganizaciji volumena zgrade.

Vrjednovanje i usporedba s relevantnimsvjetskim i hrvatskim primjerima - Stambe-na zgrada u Ulici Ruðera Boškoviæa tipološkipripada zgradama s velikom gustoæom sta-novanja.32 Frano Gotovac projektira svoju

zgradu u skladu sa strukturalistièkom33 mani-rom ponavljanja istih elemenata pri obliko-vanju zgrade. Ova je metoda primjenjivanakod turistièke izgradnje na Jadranu,34 kodzgrada društvene i stambene namjene35 iznaèajno je obilježila izgradnju kod nas odsredine 60-ih do poèetka 70-ih godina 20.stoljeæa. Osim toga, velik utjecaj na Gotovèevstil imala su teoretska promišljanja japansko-ga metabolistièkog pokreta.36 Kenzo Tange,

glavni predstavnik metabolista, sudjelovaoje na natjeèaju za urbanistièko rješenje cen-tra Skoplja 1965. godine nakon potresa 1963.godine, koji je razorio grad. SudjelovanjeTangea važan je dogaðaj za razvoj arhitek-tonske misli u našoj sredini, a na izvjestan jenaèin odraz opæih svjetskih kretanja. Tangeo-va arhitektura i teoretsko djelovanje bilo je

•

cjelina zgrade nalaze se tri unutrašcjelini, bližoj sjeveroistoènom zavsu dvoetažni trosobni stanovi kširinom zgrade u smjeru istok-zajentacije. U unutrašnjim cjelinamgoistoènom završetku zgrade, nai dvosobni stanovi. Manji stanovijednostrane su orijentacije. Ulaz

stambene jedinice i iz tog prostsvim prostorijama stana. Kupaoniduž razdjelnog zida izmeðu stannikacija zgrade te nemaju izravnovak, radna/stambena kuhinja i spna zapadnu/istoènu stranu i imaju 30 U ‘Krstarici’ se nalazi 77 jednnijera (25%), 120 dvosobnih stanovjednoj ili dvjema razinama, i èetver 31 Odreðena je struktura i povri time stanova u cjelini. [*** 1971972-1973: Tabl. 8.] 32 Primjeri zgrada velike gustosu u Zagrebu: stambeni superblo

larno nazvan Super Andrija, arhiteiz 1972.-1973. godine [Catinelli, 1u naselju Travno, popularnog naz1974.-1975. godine prema projekkoviæa i Nevenke Postružnik [*** 1 33 Strukturalizam je pokret u astoljeæa. Èlanovi Grupe 10, Aldo vberger, postavili su temelje strpromjene u arhitekturi i urbanizmskog rata, koje se uglavnom odnnog aspekta funkcionalizma. Hertmjenu „prototipova koji omoguæutacije kolektivnih obrazaca” i tvtakve kuæe koje su sliène, na osvatko može ostvariti svoju vlasttivnog obrasca”. [Frampton, 1992 34 Primjeri hotelskih zgrada izgma strukturalizma: Hotel „Plat” tekta Petra Kušana iz 1971. [Kušau Poreèu arhitekta Julija De Luce iHotel „Adriatic II” u Opatiji arhit1971. [Èorak, 1972.], Hotel „BarZdravka Bregovca iz 1970.Kneževiæ 1971 ] i graðevina H-10

Sl. 8. F. Gotovac: Stambena zgrada na Poljièkoj cesti,zgrada C, karakteristièan kat i prizemlje, precrtanoprema glavnom projektuFig. 8 F. Gotovac: Residential building in PoljièkaStreet, building C, typical floor, copied from themain design


9/14


cijskog centra u Kofuu.38 U sluèaju ‘Krstarice’Gotovac je prostor stubišta i dizala ogranièiona vitka prizmatièna tijela što su meðusobnopovezana dugim potezima hodnika kojima sepristupa stambenim jedinicama. Dakle, ver-tikalni i horizontalni komunikacijski ‘kanali’,u skladu s doktrinom, èine osnovni struktu-ralni okvir na koji se prikljuèuju stambene æe-lije razlièite unutarnje organizacije prostora.

Gotovèev pristup artikuliranju proèelja zgra-de predstavlja originalnu artistièku fantazijubogate plastike proèelja u formi dubokogreljefa. Gotovac je modelirao volumen zgradepostavljajuæi razlièito pojedinaène stambene

jedinice po dubini tlocrta, i to zahvaljujuæi no-sivom sustavu graðevine - jednostavnom or-togonalnom sustavu armiranobetonskih zi-

dova debljine 20 cm. Sustav èine dva unu-trašnja uzdužna armiranobetonska zida iparovi popreènih zidova oko komunikacijskejezgre. Proèelje ‘Krstarice’ je nekonstruktivnopa je Gotovac razlièitim postavljanjem fasad-nih panela u odnosu na osnovnu ravninuproèelja dobio veæe ili manje površine stano-va, èime je ujedno zadovoljio normiranepovršine stanova propisane Projektnim pro- gramom Splita 3. Ovakav tretman vanjštinezgrade, u skladu s teoretskim postavkamametabolista, pojaèava dojam sluèajnog ‘uk-ljuèivanja’ ili ‘iskljuèivanja’ æelija u osnovnustrukturu.

Gotovac na formalan naèin postiže željeniefekt plug-in megastrukture. No bio je sputantehnièkim i tehnološkim moguænostima gra-ðenja u izravnoj vezi s ekonomskim prilikamazajednice, a to se ponajprije odnosilo na teh-nologiju graðenja propisanu Projektnim pro- gramom, uporabu katne oplate i izvoðenjezgrade in situ, umjesto visoko industrijalizi-ranog naèina gradnje montažnim elementimai sklopovima.

STAMBENE ZGRADE NA POLJIÈKOJ CESTI

RESIDENTIAL BUILDINGSIN POLJIÈKA STREET

Nakon izvedenih prvih zgrada Splita 3 zavla-dalo je opæe mišljenje da su stanovi prešlipotrebnu minimalnu površinu, pa se prije po-èetka projektiranja zgrada druge etape, pri-stupilo analizi dotad uèinjenog kako bi budu-æa izgradnja Splita 3 bila racionalnija. U prvomredu težilo se smanjenju površina pojedinihprostorija stana, a time i stana u cjelini, èimebi se trebali postiæi željeni ciljevi.39 Rezultattakvog postupka jesu stanovi reduciranihpovršina,40 po tipologiji znatno suženog re-pertoara u odnosu na ‘Krstaricu’. Osim sma-njenja površine stana, s izravnim utjecajemna cijenu izgradnje, razmišljalo se s istim ci-ljem o „...pojednostavljenju oblikovnih rje-šenja proèelja i objekata u cjelini...”.41

Položaj u prostoru i arhitektonsko rješe-nje − Ansambl od šest zgrada42 nalazi se uzgradsku prometnicu Poljièku cestu43 s njezinesjeverne strane44 (Sl. 2.). Položaj, orijentacijazgrada te pješaèki i kolni pristupi odreðeni suurbanistièkim uvjetima propisanim urbanis-tièkim planom Splita 3. Ansambl, popularnognaziva ‘Èokolino’ položen je uza sjevernu

•

36 Metabolizam je osnovala grupa mladih japanskiharhitekata krajem 1950-ih godina, s vodeæim predstav-nikom arhitektom Kenzom Tangeom. Arhitekti ovog pokre-ta predlažu gradove buduænosti koje karakterizira velikomjerilo, fleksibilna i rastuæa struktura koja evocira procesorganskog rasta. Oslanjajuæi se na visoku tehnologiju, onistvaraju stambene i druge zgrade s istaknutom kon-strukcijom, nosivim i nošenim dijelovima, a nastale su pod

utjecajem internacionalnog stila uz poštivanje japansketradicionalne arhitekture. [Kultermann, 1963.]

37 Primjeri zgrada izgraðenih prema principima metabo-lizma: hotel i poslovni prostori na Zagrebaèkom velesajmuu Zagrebu, projekt arhitekta Dubravka Radoševiæa iz 1971.[*** 1971.b] i Telekomunikacijski objekt u Skoplju arhitek-ta Janka Konstantinova [Konstantinov, 1975.].

38 Kultermann, 1970.

39 Provodila se anketa meðu splitskim poduzeæima kaobuduæim kupcima koja je trebala pomoæi u odreðivanjuobilježja izgradnje 2. etape izgradnje Splita 3. Tijekom1972. i 1973. godine odreðen je Projektni program i Tipskitehnièki opis, kojih su se projektanti trebali pridržavati pri-

likom projektiranja zgrada 2. etape Splita 3. Cilj je ovihdokumenata bio daljnja standardizacija i racionalizacijastambene izgradnje. [Vojnoviæ, 1972-1973: 49]

40 Prosjeèna velièina stana smanjena je sa 60,5 m2 (1.etapa Splita 3) na 57,5 m2 (2. etapa Splita 3), što iznosiprosjeèno oko 5%, uz zadržavanje istog broja ležaja u sta-nu. [Vojnoviæ, 1972-1973: 52-53]

41 Vojnoviæ, 1972-1973: 56

42 Ansambl ‘Èokolino’, radnog naziva S2/2, sastoji se odèetiri stambene zgrade A, B, C i D te dva stambena tornja B’i C’, kojih su anagrafske oznake: zgrada A - Kroz Smrdeæac1, 3, 5 i 7 (prije Ulica Mirka Kovaèeviæa - Lale); zgrada B - Kroz Smrdeæac 9, 11, 13 i 15; toranj B’ - Kroz Smrdeæac 17;

zgrada C - Kroz Smrdeæac 19, 21, 23, 25, 27 i 29; toranj C’ - Kroz Smrdeæac 31 i zgrada D - Kroz Smrdeæac 33, 35 i 37.Zgrade su projektirane u razdoblju od 1973. do 1974. godi-ne prema podacima iz glavnih projekata pojedinih zgrada:zgrada A - listopad 1973.; zgrada B - ožujak 1973.; zgradaC - prosinac 1974. i zgrada D - rujan-prosinac 1974. godine.Glavni projekti stambenih tornjeva B’ i C’ nisu pronaðeni panedostaje podatak o godini projektiranja. Ansambl ‘Èoko-lino’ izgraðen je u razdoblju 1975.-1977. godine prema po-datku iz teksta koji je Frano Gotovac napisao u katalogu

Sl. 9. F. Gotovac: Stambe

zgrada C, presjek, precrtprojektuFig. 9 F. Gotovac: ResidenStreet, building C, crossmain design


10/14


tovanost iskoristiti za formiranje naglašenihbaza zgrada.

Premda se sastoji od šest zgrada, ansambl jeorganiziran kao jedinstvena kompozicija uoblikovnom i sadržajnom smislu. Zgrade sugrupirane u èetiri cjeline od po jedne ili dvijezgrade: zgrade A i D samostalne su jedinicepoložene na krajevima ansambla, dok zgradeB i C s tornjevima B’ i C’ formiraju grupe zgra-da u središnjem dijelu kompozicije.45 Katnostzgrada varira unutar dopuštenih visina odre-ðenih urbanistièkim planom i kreæe se od P+7do P+10 katova s nadgraðem. U zgradi C an-sambla ‘Èokolino’ nalazi se 167 stanova raz-lièitih velièina; od jednosobnih do trosobnihstanova.46 Prilikom projektiranja stambenihjedinica za zgradu S2/2 Gotovac se pridržavaonormiranih površina iskazanih tabelarno uSplit 3 - Problematika, analiza, dileme.47

Oblikovanje volumena zgrade − Položenezgrade i tornjevi ansambla oblikovani su kaoprizme koje razgradnjom tih velikih volume-na na manja tijela bitno ne mijenjaju svoj iz-vorni oblik (Sl. 8.-11.]. Južna proèelja ovihzgrada podijeljena su na bazu zgrade, kato-ve, gdje je ostvaren glavni likovni motiv, inadgraðe kao završetak zgrade.

Baze zgrada su kompaktni volumeni razlièitihvisina, od prizemlja do prizemlja i dva kata, uskladu s nagibom terena i duljinom zgrade.

Granica baze i katova jest naglašena greda,iskljuèivo oblikovne funkcije, koje je gornjakota približno jednake apsolutne velièine zazgrade A i B te C i D. Rijetki prodori kroz pri-zemlja zgrada i kontaktne zone meðu zgrada-ma iste grupe tako su modelirani da ne na-rušavaju ideju monolitnosti zgrade i tla. Pro-dori kroz zgrade postavljeni su na nekoliko

•

45 Izmeðu tornja i položene zgralaz, pa se time postiže osjeæaj napzgradama iste grupe. Èetiri grupe meðusobno odijeljene trgovima, dkompozicije jer su zgrade postavudaljenostima u odnosu prema nji

46 U zgradi se nalaze 34 jednostana (20%), 81 dvosobni stan (4(31%). Manji stanovi, jednosobniiste vrste stana, jednostrane orijkao i stanovi istog tipa u zgradi S3je u sredini tlocrta stana. Pomoæn

d d l

rjeðe za poslovne prostoretu s terenom imaju vrtovema javnom prostoru pjepodiže ogradne zidove ppobuðuje asocijacije na nalnih dalmatinskih kuæa.

Iznad baze zgrade dižu sbitno drukèije strukture. Ngranici baze i katova oznzom i podizanje zgrade u vgraðevine jednostavan je armiranobetonskih zidovaèine ga popreèni zidovi i zidovi - ukrute. Ovakav nkonstruktivnim, slobodniguæio je razlièito postavljmenata na proèelju.48 Niz vkoji su projekcija popreèniravninu proèelja zgrade, dna jednake dijelove, dajuætam. Izmeðu èela tih zidov gie nejednakih dubina i koje izlaze izvan ravnine snute u unutrašnjost volu

gie ponegdje izostaju zbozgrade. To sve daje proèeperav izgled primjeren bprometnice.

Boèni završetak južnog podnosu na njezin središnjarmiranobetonskim ploèajužnom proèelju zgrade pno usmjerenje ostvarenodok je horizontalno usmjeva zgrade ostvareno balkploèama. Razlièito artikuliproèelja susreæu se na zionemoguæen ‘konflikt’ vetalnog usmjerenja.50 Ovaj ziznad baze zgrade èine jeelement kojim je uokviren

Sl. 10. F. Gotovac: Stambena zgrada na Poljièkojcesti, zgrada C, aksonometrijski prikaz, jugozapadnipogledFig. 10 F. Gotovac: Residential building in PoljièkaStreet, building C, axonometric projection,southwest view


11/14


funkcija: „Raster fasade je èvrsto izražena osnovna struk-tura konstruktivna jedinica - raspon i kat, sa fleksibilnomfasadnom ispunom u smislu variranja fasadnog platna uvertikalnom modularnom rasteru od 0,5 m po dubini. Vari-ranje fasadnih planova diktirano je kapacitetom odnosnovelièinom stana i njegovom dispozicijom kao i cjelokupnojfasadnoj igri planova.”

49 Perkoviæ Joviæ, 2010.b: Gotovo istovjetan motiv Go-tovac je koristio na sjevernom završetku zgrade C na pre-djelu Spinut.

50 Ovo naèelo postaje prepoznatljiv Gotovèev naèinj j k b h i l i ik l j j

južnog proèelja. Zgrade unutar ansamblazavršavaju naglašenim horizontalnim vijen-cem.51 Nadgraðe, uvuèeno u dubinu tlocrtazgrade, kao ni prizemlje, nemaju znaèajnogudjela u kompoziciji volumena. Nešto jedrukèiji tretman središnje postavljene zgradeC. Nad nadgraðem zgrade na njezinu zapad-nom dijelu formiran je volumen dvostruke vi-sine koji predstavlja akcent kompozicije inajviša je toèka ansambla.52 Od te toèke visi-

na cijele kompozicije postupno opada premanjezinu istoènom i zapadnom završetku.

Osnovna masa zgrade sa sjeverne strane po-dijeljena je na manje dijelove dodanim volu-menima vertikalnih komunikacija u kojima susmještena stubišta i dizala. Autor razlièitotretira dijelove proèelja u skladu sa sadržajimakoji se nalaze u unutrašnjosti zgrade. Konti-nuiranim potezima traka prozora i glatkimparapetnim zidovima artikulirani su dijeloviproèelja koji pripadaju dijelovima horizontal-nih komunikacija. Stambeni dijelovi proèeljaartikulirani su naglašenim horizontalnim prav-cima u visini svake etaže. Izmeðu tih linijauoèljivi su vertikalni pravci koji su projekcijapopreènih nosivih zidova na ravninu proèelja.Ostvarena je mreža horizontalnih i vertikalnih

poteza s ispunama glatkih zidnih ploha ili francuskih prozora. Sjeverno proèelje u uspo-redbi s južnim djeluje mirno i u skladu je sasvojom orijentacijom prema internim ulicamaSplita 3.

Vrjednovanje − Ansambl ‘Èokolino’ obli-kovan je primjenom dvaju razlièitih likovnihobrazaca. Prilikom oblikovanja južnog proèe-lja ansambla, orijentiranog prema brzoj grad-skoj prometnici, Gotovac formalno slijedi po-

stavke „metabolista” ukljuèujuæi/iskljuèujuæistambene jedinice na proèelju zgrade. On for-mira dinamièno proèelje znatno pojednostav-njenog izraza u skladu s preporukama za štoekonomiènijom izgradnjom druge etape Spli-ta 3. Sjeverno proèelje ansambla, orijentira-no prema pristupnoj prometnici, oblikovanoje primjenom obrasca koji je Gotovac koristiona mnogim zgradama izgraðenim od sredine60-ih do poèetka 70-ih godina 20. stoljeæa, atemelji se na projiciranju slike nosive kon-strukcije na ravninu proèelja. Mnogo je pri-mjera zgrada koje je Gotovac oblikovao naovaj naèin, a najistaknutije su Školska polikli-nika iz 1962. godine u predjelu Lovret u Splitui stambena zgrada ‘Kineski zid’ iz 1970.-1971.godine u Spinutu u Splitu.53

Z AKLJUÈAK

CONCLUSION

Arhitekt Frano Gotovac izvedbom stambenihzgrada ‘Krstarica’ i ‘Èokolino’, u sklopu grad-skog podruèja Split 3, znaèajno participira uformiranju prepoznatljivoga južnog lica grada.

Svojim snažnim volumenom na poèetku ovo-ga gradskog podruèja ‘Krstarica’, predstavlja

•

Sl. 11. Izgled južnog proèna Poljièkoj cesti neposrfotografijaFig. 11 Residential buildinewly constructed, sout


12/14


Literatura

Bibliography

1. Catinelli, M. (1975.), Stambeni superblok „Si- get” u Zagrebu, „Èovjek i prostor”, 22 (265): 4-5,Zagreb

2. Èorak, Ž. (1972.), Jedno vrijedno turistièko zda-nje, „Èovjek i prostor”, 19 (228): 8-11, Zagreb

3. De Luca, J. (1970.), Hotel Kristal Poreè , „Èovjek iprostor”, 17 (213): 7-9, Zagreb

4. Frampton, K. (1992.), Mjesto, proizvodnja i sce-nografija: internacionalna teorija i praksa od1962. godine, u: Moderna arhitektura, Kritièka povijest, Globus, Biblioteka Posebna izdanja,304-337, Zagreb

5. Gotovac, F. (1979.), Teror tlocrta, „SlobodnaDalmacija”, 2.12., Split

6. Gotovac, F. (1981.), Nova naselja - hibridna,„Veèernji list”, 25 (6619): 13, 28.2.-1.3., Zagreb

7. Gotovac, F. (1984.), Arhitekt Frano Gotovac ,„Splitski salon 1984”, Split

8. Gotovac, F. (1988.), Garažni urbanizam, „Arhi-

tektura”, 41 (204-207): 66-67, Zagreb 9. Gotovac, F. (1995.), Arhitekti u ladici , u: Izazov

prostora, ogledi i èlanci, Društvo arhitekataSplita i PB Konstruktor, Biblioteka društva arhi-tekata Splita, 2: 31-33, Split

10. Konstantinov, J. (1975.), Telekomunikacijskiobjekt Skopje, „Èovjek i prostor”, 22 (262): 4-6,Zagreb

11. Kritovac, F. (1975.), Uz ‘angažiranu arhitektu-ru’ Andrije Mutnjakoviæa, „Èovjek i prostor”, 22(267): 10-13, Zagreb

12. Kultermann, U. (1963.), Kenzo Tange - genij Ja- pana, „Èovjek i prostor”, 10 (124): 4-6, Zagreb

13. Kultermann, U. (1970.), Communications Cen-tre in Kofu, Kenzo Tange 1946-1969 Architectureand Urban Design, Architektur Artemis, 246-250, Zürich

14. Kušan, P. (1972.), Hotel ‘Plat’ kraj Dubrovnika,„Èovjek i prostor”, 19 (230): 6-9, Zagreb

15. Maroeviæ, I. (1981.), Arhitektura 70-ih godinau Hrvatskoj , „Arhitektura”, 34 (176+7): 45-64,Zagreb

16. Odak, T. (1989.-1991.), Stanovanje je arhitektu-

ra, „Arhitektura”, 42-44 (1-3 /208-210/): 2-5,Zagreb17. Odak, T. (2006.), Hrvatska arhitektura 20. sto-

ljeæa - Neostvareni projekti , Studio forma urbisi UPI-2M plus, Zagreb

18. Pasinoviæ, A. (1972.), Struèno ruho privremenihmjera, „Telegram”, 2/12 (44 /560/): 15, 4.8.,Zagreb

19 Perkoviæ Joviæ V (2010 a) Stambena arhitek

23. Sumiæ, D.; Vojnoviæ, J. (rezultati stambeno-komutu, Split

24. Tušek, D. (1996.a), Natjeèbenih zgrada (1965), u: ArSplitu 1945-1995., Graðevlišta u Splitu i Društvo arh

teka društva arhitekata Sp25. Tušek, D. (1996.b), Natje

69), u: Arhitektonski na1995., Graðevinski fakulteDruštvo arhitekata Splitarhitekata Splita, 179-201

26. Tušek, D. (1996.c), NatjeSplita 3 (1969), u: Arhitektu 1945-1995., Graðevinsu Splitu i Društvo arhitekdruštva arhitekata Splita,

27. Vojnoviæ, J. (1972.-1973.tika, analiza, dileme, PoSplita, Split

28. Vojnoviæ, J. (1978.), Racistambeno-komunalne izg planiranja organizacije i tacija, Arhitektonski fakul

29. Zoriæ, M. (1972.), Tipski nih objekata Splita 3, Prduzeæe za izgradnju Splitaska operativa, Split

30. *** (1971.a), Stambeni o

jektni program, PoduzeæUdružena graðevinska op

31. *** (1971.b), „Osnova”, pranje Zagreb, Projekti i raprostor”, 18 (215): 13, Zag

32. *** (1971.c), Objekt H-10 èepi, Projekti i razmišljanj18 (223): 21, Zagreb

33. *** (1976.), Stambeno nabu, blok 6a, „Èovjek i prZagreb

34. *** (1977.), Tipski tehnièk jekata u Splitu, ZSIZ za soblast, Split

Izvori

Sources

Arhivski izvori

Archive Sources

1. Splitsko-dalmatinska župskog rata 2, Split

2. Privatna arhiva obitelji Go

3. „Geoprojekt” d.d., Sukoša

Dioklecijanove palaèe. Gotovèeva ‘Krstarica’na istaknutom položaju u gradu prepoznatljivje urbani akcent. Svojim izduženim volume-nom ansambl ‘Èokolino’, formira proèelje brzegradske prometnice. Obje su zgrade prepo-znatljive, vrlo uspješne Gotovèeve kreacije u

smislu likovne artikulacije vanjskog oplošjazgrada. Gotovac je kod tih zgrada pokazaoizuzetan talent u projektiranju velikih zgradakolektivnog stanovanja.

‘Krstarica’ se istièe specifiènim izgledom fa-sadne opne i skulpturalnim naèinom obli-kovanja volumena, s oèiglednim utjecajemjapanskoga metabolistièkog pokreta. Stam-bene æelije ‘prikljuèene’ su na jezgru komu-nikacijskog sustava slijedeæi shvaæanja grupe„Metabolisti”. Slièna po kreativnom pristupu,

ali umjerenijega plastiènog izrièaja, jest ar-tikulacija južnog proèelja ansambla ‘Èoko-lino’, jasno istaknutih stambenih jedinica.Horizontalna podjela volumena zgrade i raz-lièita artikulacija proèelja po razinama baze,katova i nadgraða uoèljiva je kod obje Go-tovèeve realizacije, no kod zgrada u ansam-blu ‘Èokolino’ ta je podjela još oèitija.

Zgradama u Splitu 3 Gotovac je dosegao svojcilj u pokušaju rašèlambe velikoga volumena

zgrade na manje dijelove. ‘Èokolino’, a posebi-ce ‘Krstarica’, Gotovèev su izniman doseg uoblikovanju proèelja zgrada velikog formata.Ovoj se temi Gotovac posvetio u ranijim godi-nama svoga stvaranja, projektirajuæi zgrade uSpinutu u Splitu i na podruèju Omiša. Gledeorganizacije stambenih jedinica primjeæuje seu odreðenom smislu podreðenost tehnologijigraðenja i propisanim rješenjima unutar Tip-skih tehnièkih opisa i Projektnih programa zaSplit 3. U cjelokupnomu arhitektonskom opu-

su Frana Gotovca ove su zgrade hrabri autoro-vi iskoraci i predstavljaju znaèajna ostvarenjamoderne arhitekture u Splitu i Hrvatskoj.


13/14


Sažetak

Summary

Residential Buildings in Split 3 by Architect Frano Gotovac

The period from the end of the Second World Warto the beginning of the 1970s saw the constructionof a series of concentric building estates on the pe-rimeter of Split’s historical centre. However, in theend of the 1960s a new Split quarter, Split 3, start-ed to be planned and constructed differing com-pletely in urban and architectural design and or-ganisation from the estates built in the previous

period. It represented a new future city which wasto hold apartments for 30.000 people and was en-visaged to be built on a 300 hectare site in the eastof the Split peninsula.During the planning stages for Split 3, especiallyremarkable was exceptional organisation of Splitarchitectural firms that participated in the realiza-tion of the project, which contributed to a desirablelevel of building technology. However, as an activeparticipant in the construction of Split 3, Frano Go-tovac published texts in the daily ”Slobodna Dal-macija” stating exactly the opposite. According toGotovac, architectural firms which were involved in

the Split 3 building project adhered to the buildingtechnology which had previously been used in con-centric building sites, and which failed to accom-plish its primary goal of developing typical andstandardized forms of buildings. Gotovac reckonedthat the architects were in an inferior position toSplit civil engineers and Slovenian urban planners.Taking the precisely defined Split 3 Project Plan and the predetermined structural system and buil-ding technology as a frame for building activitieswas a partially limiting factor in architectural free-dom. Nevertheless, Gotovac succeeded in over-

coming numerous limiting circumstances and crea-ted buildings, distinctive in their appearance, withwhich he continued his previous formal explora-tion of large-volume residential buildings and geo-metrical articulation of large-scale facades.The urban design competition for Split 3 was heldin November 1968. The first award went to the in-vited team from the Slovenian Urban Planning In-stitute represented by Vladimir Mušiè, Marjan Be-žan and Nives Starc.

A single residential building for communal livingdesigned by Frano Gotovac was built in 1972-73. Itwas subsequently called Krstarica (Battleship) dueto its large dimensions. In designing the building,Gotovac respected the perimeters determined bythe urban plan of Split 3; floors of the building,roadway and pavement access and orientation ofthe building in the direction of the heliocentric axis

parallel to Cardo Street in Diocletian’s Palace. Thisbuilding of predominantly residential character ispositioned along the west edge of Ruðer Boško-viæ Street, south of Poljièka Street. The number offloors ranges from fifteen to eighteen. The north-east section of the building, up to the second floor,contains commercial spaces whereas the lowerparts of the southwest section contain a restaurantwith a terrace - belvedere. The basement houses agarage. Gotovac designed his building - megas-tructure in congruence with the theoretical frame-work of the Japanese Metabolist movement. Ac-cording to the theory, the main structural frame

receives units of secondary structural significance.Staircases, lifts and installations are grouped inorder to form prominent towers which dominateover the body of the building. In the case of Krsta-rica, Gotovac reduced the space holding the stair-cases and lifts to slender prismatic masses inter-connected with long halls which give access toresidential units. Vertical and horizontal communi-cation spaces form the main structural frameworkwhich then receives residential units. Rich articula-tion of the façade resulted from various positionsof individual residential units. The load bearing

construction of the building with non-structural fa-çade reinforces the free play of wall planes posi-tioned at various depths on the façade. Krstarica contains 292 residential units ranging in sizes fromone-room to four-room apartments.The complex of six buildings, popularly calledÈokolino, is situated on the north side of Poljiè-ka Street. The disposition and orientation of thebuilding, as well as the roadway and pavement ac-cess, were determined by the Split 3 urban plan.

The buildings are arranthe pedestrian street wtre of the district in Seast. Comprised of 4 reresidential high-rise buunified whole in both fober of floors ranges frground floor+ten, inclu

complex is comprised bear the main visual pture. The bases of indivforms of various heightnamic floor compositiostruction of the buildingenabled different positThe south façade is divitical lines which are theload bearing walls ontfronts of these walls thdepths and surfaces pr

into the main body of tdo not cover the whole they are absent in certlifts forming individual north side of the body building of the Èokolapartments whose sizethree-room apartmentsBy designing the residechitect Frano Gotovac formation of the recogcity. With its prominenthe border between Spently structured post-wKrstarica undeniably tathe city and represents elongated form of thethe front side of a main ings feature recognizabvisual articulation of along to significant accochitecture in Split and C

Biografije

Biographies

Dr sc VESNA PERKOVIÆ JOVIÆ dipl ing arh znanstve VESNA PERKOVIÆ JOVIÆ Phd Dipl Eng Arch gradu


14/14

Documents

Stambena Zrada Frane Gotovca