split - kastela - solin SLOBODNANEDJELJA, 1. prosinca 1991. DALMACIJA 18

U PETAK 29. STUDENOGA 1991. GODINE

OIISU U POMZeljeznu konstrukciju s cetiri slova Titova imena, koja je godinamadominirala nad SpHtom, aparatima za autogeno zavarivanje u po-vijest poslali pripadnici Hrvatske stranke prava

Tito je pao i na Marjanu, i to na dan kada jepo drugi put nastala tvorevina zvana Jugoslavia— na dan 29. studenoga. Cetiri slova vis"e senece vidjeti iznad prve marjanske vidilice zahva-Ijujuci Hrvatskoj stranci prava.

Njihovi su pripadnici aparatima za autogenozavarivanje presjekli temelje zeljezne konstruk-cije na kojima je pocivao natpis s Titovim ime-nom. Sve se zbilo u desetak minuta u petakposlije podne, oko 17 sati. Pri tome, sto pravaSiposebno napominju, cijela je konstrukcija kono-pima povufiena na nafiin da se ne oSteti zidov-sko groblje u njezinu podnozju. Na mjestu do-gadaja svoj prikaz tog cina dao nam je jufierJozo Radanovi6, zapovjednik 9. bojne HOS-ai predsjednik splitske podruznice HSP-a.

— Radi se o simbolicnom cinu ruSenja ime-na osobe koja je stvorila tu jugo-cetni5ku arma-du koja sada zari i pali po Hrvatskoj. I dana§nja

je vlast nastavak toga rezima, pa je ovo samosimbolicno obrafcunavanje s komunizmom i ne-oboljsevizmom u crvenom i orjuna§kom gradu.

Radanovi6 napominje kakp mu je zao s"to sevladajuca stranka nije toga sjetila. Dapace, uzosmijeh ce Jozo, prava je sramota za gradskuvladu, odnosno vlade, §to to nisu napravile na-kon izbora. Mnogo je hrvatske nevine krvi— nastavlja Radanovic" — zaliveno u ove teme-Ije, od Bleiburga, kriznoga puta pa sve do Vuko-vara.

RuSenje Titova imena zasigurno 6e izazvatirazlidite komentare, kao sto je i inac"e slucajkod posljednj'ih poteza pravasa. Radanovi6 tekobjas"njava kako su oni tu da ispravljaju gre§kevladaju6e stranke. I pazit 6emo, re6i 6e na kra-ju, da umjeslo Titova imena ne osvane — Fra-njino.

I. BONKOVlC

ZDRAVSTVENA ZA§TITAIZBJEGLICA

Cijepljenjeu hotelu »Lav«

U zdravstvenoj stanici hoteli-jerskog centra -Lav«, u kojoj seprimarna zdravstvena zastita pru-za svim prognanicima smjestenimu torn hotelu kao i u apartman-skom naselju -Lavica-, upravo jeokoncana akcija cijepljenja protivtetanusa kao i redovno cijepljenjedjece predskolske dobi, a kakosaznajemo, kroz nekoliko dana ot-pocet.ee i cijepljenje protiv gripe.Cijepljenje protiv tetanusa obav-Ijeno je po preporuci republickogMinistarstva zdravstva, i to pose-bice za osobe starije od 50 godinazivota, no kako smo informiraniod dr. Mile Klepe, zamijecen jevrlo IDS odaziv, sto nije bio slucajkod redovitog cijepljenja predsko-laca gdje su cijepljenju pristupilegotovo dvije trecine malisana.Ovom prilikom, istice dr. Klepo,jos jednom se apelira na roditeljekoji iz bilo kojih razloga nisu cije-pili djecu da to mogu uciniti, alisada na novoj lokaciji, u Zdrav-stvenoj stanici na Mertojaku. Sko-ra akcija cijepljenja protiv gripeu hotelu »Lav« vce je i najavljenapreko oglasnih ploca, a vazno jeistaknuti, kaze dr. Klepo, da tre-nutacno raspolazemo sa 300 cjepi-va koja se primaju u razmaku dodva mjeseca. Bitno je kazati i to dasve izbjeglice cjepivo protiv gripedobivaju besplatno. Uv.

SruSena legenda iJozo Radanovid, zapovjednik 9. bojne HOS-a Snlmio: J. PONOS

DIKA MARJANOVI6 RADICA

RATNA KUHINJAZEC BEZ ZECA

Kuhana govedina moze se ukusno pripremitiaKo se izreze na komadice i stavi u zdjelu 2 zliceulja, 5-6 kriski isjeckanog eesnjaka, 2-3 zlicicedobre vinske kvasine, 2-3 zlice vode, nekoliko lis-tida ruzmarina, papra i to sve neka lagano proku-ha. Zatim se doda meso i malo zelenog persina,a kad sve prokuha i sok izvrije da postane gust,oduzme se s vatre i posluzi uz pire od krumpira Hitvrdo kuhanu puru.

PURA PO PRIMORSKIPrimorci ne vole tvrdu puru i kuhaj'u je na slje-

deci nacin. U 2 litre kipude vode sipa se 50 dkgkukuruzova braSna i neprestano se mije§a, da sene ucine grudice. Kuha se dosta dugo (1/2— 1 sata), jer je inace ukus sirov. Kad je gotova,neka otpocine 1/4 sata, zatim se zacini i sluzi. Pu-ra je vrlo ukusna, kad je kuhana na juhi od suhesvinjetine, a posuta struganim sirom. Primorci jetakoder jedu zacinjenu samo sirovim uljem ili bru-detom odribe.

Moze se takoder skuhati i malo tvrda i zlicomnapraviti zlianjake, koji se posluze na tanjur i po-spu ostruganim sirom i obilato lisnato isprzenomkapulom i vrucom masti. Sluze se takoder polive-ni gulaiom.

FRITULE OD PURERazmuti se 30 dkg vec kuhane pure sa 3/4

mlakog mlijeka ili vode. Tome se doda pola omo-ti6a pecivnog pra§ka, zrno soli, malo ostrugane II-munove ili narancine kore, razne mirodije, rakije ilifikera, eventualno grozdica, brasna tek toliko dase tijesto spoji. Dobro se istuce i zlicom usipljeu vrelo ulje, da se prii. Przeno, ocijedi se i pospesec"erom.

NAPOMENA: Na izricit zahtjev sada§njeg iz-dava6a, recepte iz ratne kuhinje Dike Marjanovid(tiskane prvi put 1944. godine) prenosimo izvor-no. Tako se na primjer umjesto rijeci grah mozepojaviti rijec pasulj, aii i umjesto rijeci pest— imamo u knjizi hrvatsku rije6 sjedak.

IZGRADNJA 216 STANOVAU SMIUANlCEVOJ

Useljenjeza polagodine

Za 216 ufilanjenih u tri split-ske stambene zadruge »Zora«,»Celt6ana« i »Split« koji su kupilistanove u Smi!jani6evoj ulict,a cija se izgradnja mimo svihofiekivanja protegnula vise oddvije godine — kortacno ohrab-rujuie vijesti. Gradevinari "Meli--oracije« dinamicki plan radovaostvaruju u potpunosti, pa je doju£er mrtvo gradiliste naglo ziv-nulo.

Razlog tomu je financijskenaravi. Naime, izvodac je s in-vestitorom postigao dogovor0 redovitom financiranju poslapa je »Melioractja« preko no6iu6etverostru6i!a broj svojih rad-nika i kooperanata davsi garan-cije da 6e ova vilekatnica kupci-ma stanova biti predana za polagodine. Samo pod uvjetom, og-raduju se na gradilistu, da ih ovanesigurna situacija ne ometeu nabavi gradevinskog materija-la. Jer, primjerice, ako ne budestakla kako da se zavrse stano-vi?

Bilo kako bilo, 130 radnika1 vi§e od 60 posto obavljenogposla na objektu dobar su raz-log za optimizam i ofiekivanja dau travnju 1992. godine 16 obiteljikonacino usele u svoje stanove.

B.G.

»LIBURNIJA» SIZBJEGLICAMA IZ

DUBROVNIKA »TAKALA«I SPLIT

DESOVCI ZACUOENIIIZNENAOENI

Porez i no- invalide!?

U splitskom poduzecu za zaposljavanje invalida DESbili su neugodno iznenaderii zakonskom odredbom o re-guliranju poreza na promet roba i usluga ("Narodne no-vine*, broj 52/91) koja je stupila na snagu pocetkomproslog mjeseca, a nije izuzela, sto je inac"e praksa, za-stitna poduzeca od placanja poreza na promet roba i us-luga.

— Zastitna poduzeca {a to su ona koja u strukturi za-poslenih imaju najmanje 40 posto invalida) nisu bila ob-vezna pladati rec"eni porez — obrazlaze Ivan Muci6, ko-mercijalno-financijski rukovodilac DES-a, i na taj su na-cin u stvari i mogla opstati na trziStu u konkurencijis poduzecima ciju produktivnost rada i efekte proizvod-nje objektivno ne mogu postici. Oporezivanjem proizvo-da i usluga, na primjer u grafickoj djelatnosti 32 posto,proizvodnji zastava 5 posto, 6ak i proizvodnji ekoloSkeambalaze 1 posto, praktifino su izjednaceni s ostalimpoduze6ima i time dovedeni u nezavidan polozaj. Zbogtoga su odmah reagirali dopisima Poslovnoj zajednici za-stitnih poduzeda Hrvatske INVELT u Zagrebu, Gospo-darskoj komori Dalmacije i Zagreba, Ministarstvu radai socijalne skrbi Hrvatske te Ministarstvu financija, oc"e-kujuci pozitivan odgovor, medu ostalim i zato §to se neradi samo o DES-u vec i o nizu slicnih poduzeca u Hrvat-skoj.

DES je unatoc teSkocama, pocevsi od onih promet-nih koje se odrazavaju na dostavu robe i repromaterijala,pa do onih u naplati potrazivanja, kaze Mucic, do sadauspijevao poslovati bez gubitaka pa je realna pretpos-tavka da 6e i ovu poslovnu godinu (kao sto je i devetom-jesecni periodifini obracun) zavrliti pozitivnim rezulta-tom. Tes"ko rjeslvo pitanje tehnoloSkog viska, u koji spa-da £ak 30 posto od ukupno 400 radnika DES-a, nije dosada rjesavano slanjem zaposlenih na Zavod za zapos-ljavanje. Ako, medutim, sporna odredba ostane, moralce se posegnuti i za torn mjerom koja, nazalost, ne bimimoisla ni odredeni broj invalida. U DES-u bi to htjeli iz-bjeci jer invalide nisu slali na Zavod ni prije godinu danakada im je zakonom omoguc'eno da broj invalida sa 50smanje na 40 posto ukupnoga broja uposlenih.

Oporezivanjem je najvise pogodena, prema rijecimaMucida, grafiCka djelatnost koja cini 50 posto ukupnogposlovanja DES-a. Kad se zna da ni ostale djelatnostiprisutne u DES-u (trgovacka, zatim pogon konfekcije,pogon ambalaze te pogon za anilinski tisak) nisu bezproblema, razumljiva je reakcija na spomenutu odredbu,

Premda je s obzirom na poznatu nam situaciju cjelo-kupno gospodarstvo zahvaceno krizom, u DES-u nagla-savaju razumijevanje na koje nailaze kod splitskih podu-ze6a. Naglasavaju, medutim, i dinjenicu da ni poslovnasuradnja s firmama iz Slovenije, Bosne i Hercegovinei Njemacke nije ostala poStedena posljedica sveukupno-ga stanja, ali odnosi nisu prekinuti, vec 6e se, kao u slu-Haju firme iz Njemacke, nastaviti u mirnija vremena, od-nosno kad drzave medusobno, kao u slucaju Slovenije,dogovore nadin rjeSavanja odredenih pitanja.

Do tada DES uspijeva odrzati proizvodnju iakou smanjenom opsegu. tako, medu ostalim, u suradnjis »Jugoplastikom« i »Uzorom« izraduju uniforme za gar-diste, a dio svojih proizvoda (ambletne, grbove, trake)u vrijednosti od milijun i pol dinara poklonili su gardi,MUP-u i jedinicama Civilne zastite. J. MATlC

NA RUTI BEZU Splitu se od oko 360 izbjeglica iskrca-lo njih oko 150, a ostali su nastavili pu-tovanje prema Rijeci — Deset ljudi is-krcalo se u Zeleniki

Prognanici cekaju da krenu dalje

Splitska trajektna luka. Nekoli-ko minuta poslije 21 sat. Pristaje»Liburnija«. Jos jedan bijeli brodna nesretnoj ruti prognanika, ovajput sa >samo« 360 novih ljudskihsudbina. Na rivi mozda stotinjakznatizeljnika, od kojih ce neki timferibotom otputovati prema Rije-ci.

Spusta se brodska skala. Pro-gnanici, njih oko 150 koji se is-krcavaju u Splitu, oprezno silazemetalnim stepenicama. Silaze ug-lavnom zene, djeca i starci. Nezna se sto im je teze, prtljaga kojunose ili breme briga koje ih pritis-

. ce; sto je s najmilijima koji su osta-li braniti Dubrovnik.

Medu prvima s feribota je sislaMarija Vukorepa sa kceri. Stizu izKorcule gdje su se sklonile nakonbijega sa Sipana. Cekaju da krenuu >Medenu«.

— Vec dvadeset dana smou prognanstvu — kazuju. — Bjeza-li smo sa Sipana kada je bilo naj-gore i kada je neprijatelj najzescetukao po nasem otoku. Riskifalismo glavu prebacujuci se gliseri-ma do Stona. Nismo znale hoce-