SPI/Registar nekretnina i SPI/GIS · 2015. 5. 9. · Uplate se izvršavaju na žiro-račun TIM4PIN broj: HR33 2340009-1110546815, poziv na broj model 00 OIB - 34 Prijave se mogu izvršiti

TIM

4P

IN M

AG

AZ

IN •

ožuja

k •

2013.

www.spi.hr

SPI/Registar nekretnina i SPI/GISza sveobuhvatnu evidenciju imovine!

SPI/Registar nekretnina predstavlja jedinstv-enu i sveobuhvatnu evidenciju svih pojavnih oblika imovine u vlasništvu ili na upravljanju kako jedinica lokalne samouprave tako i svih drugih segmenata iz javnog sektora, a primjenljiv je i u privatnom sektoru. Spada u kategoriju pomoćnih analitičkih evidencija, te dobrim dijelom predstavlja i nadopunu na Eviden-ciju dugotrajne imovine.

Kako bismo dobili moderan sustav za upravljanje imovinom, integriran u postojeći LC SPI sustav te da svojim rješenjima, načinom rada i potpunom prila-godbom korisničkim zahtjevima donese korisniku veću dobit od uloženog, razvili smo novu aplikaciju - SPI/Geografski informacijski sustav.

SPI/Geografski informacijski sustav je desktop GIS aplikacija za pregled i analizu integriranih poda-taka, poslovnih i prostornih, unutar SPI sustava, nami-jenjena JLP(R)S i komunalnim tvrtkama, kao proširenje postojećih poslovnih procesa i aplikacija, u cilju uprav-ljanja integriranim podacima od značaja i na teritoriju JLP(R)S. Može se koristiti samostalno, kao preglednik prostornih podataka, ili integrirano sa ostalim ap-likacijama LC SPI/KOMIS i LC SPI/Registar nekretnina.

Aplikacije su rezultat višegodišnjeg vlastitog znan-ja i iskustva u radu s Jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i prostornim informacijskim sustavima. Razvoj aplikacija je u potpunosti upravljan od strane Vas - naših postojećih i budućih korisnika.

Integracija Jednostavnost

Učinkovitost

PRIJAVA ZA POHAĐANJE ŠKOLE FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA CENTRA ZA RAZVOJ JAVNOG I NEPROFITNOG SEKTORA TIM4PIN

Voditeljica: Ivana Maletić

Naziv proračunskog, izvanproračunskog korisnika/jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupraveOIB Adresa Ime i prezime (predstavnika koji će prisustvovati radionici)e-mail Kontakt telefonPrijavljujem se na (zaokružiti) A. PRVI DAN

B. DRUGI DANC. OBA DANA

Datum:

Potpis:

4. Utvrđivanje rezultata, inancijski izvještaji (od 14.30h do 15.00h)5. Odgovori na pitanja i konzultacije

II. DAN1. Što je sustav inancijskog upravljanja i kako potvrditi njegovo

učinkovito i djelotvorno funkcioniranje (od 10.00h do 10.30h)2. Sastavljanje Izjave o iskalnoj odgovornosti: kako pripremiti pred-

met, na koji način testirati pojedina pitanja i posložiti svu dokumen-taciju uz Upitnik o iskalnoj odgovornosti (od 10.30h do 11.00h)

3. Odgovaranje na pitanja po područjima iz upitnika: Planiranje, Izvršavanje, Javna nabava, Računovodstvo, Izvještavanje (od 11.00h do 12.00h)

Pauza za ručak (od 12.00h do 13.00h)3. Nastavak: Odgovaranje na pitanja po područjima iz upitnika: Plani-

ranje, Izvršavanje, Javna nabava, Računovodstvo, Izvještavanje (od 13.00h do 15.00h)

4. Obveza pregleda i kontrole Izjava o iskalnoj odgovornosti proračunskih korisnika (od 15.00h do 15.30h)

5. Upravljanje nepravilnostima, tko nepravilnosti uočava, tko izvještava, kako se postupa s nepravilnostima (od 15.30h do 16.00h)

6. Odgovori na pitanja i konzultacijePredavači: Ivana Maletić sa suradnicima iz nadležnog ministarstva.Cijena škole je 1.600,00 kuna s uključenim PDV-om i radnim ma-terijalom (prvi dan 800,00 kuna, drugi dan 800,00 kuna). Cijena uključuje ručak u pauzi i radni materijal za oba dana. Materijal za prvi dan uključuje: pisani materijal prezentacija predavača, te CD sa prezentacijama. Materijal za drugi dan je knjiga Fiskalna odgovornost: popunja-vanje upitnika, sastavljanje planova i izvješća uz koju se dobije i CD sa svim materijalima - obrasci testiranja, Upitnik, Izjava, podloge za procedure i primjeri, Zakon o iskalnoj odgovornosti, Uredba o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila).Prijaviti se možete na jedan ili na oba dana. Molimo da popunite prijave u nastavku za pohađanje škole i faksirate ih. Svaki sudionik dobiva potvrdu o sudjelovanju po završetku. Uplate se izvršavaju na žiro-račun TIM4PIN broj: HR33 2340009-1110546815, poziv na broj model 00 OIB - 34Prijave se mogu izvršiti i na telefone Centra: 01/5531-755 (fax i tel), 01/5531-335 (tel), 099/303-7677, 099/303-7678 te na e-mail: [email protected] Posjetite našu internet stranicu na www.tim4pin.hr te se prijavite on-line.

TIM4PIN – Centar za razvoj javnog i nepro itnog sektora organizira

ŠKOLU FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA

ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I

IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE

u Zagrebu, HOTEL PALACE,

25. i 26. ožujka od 10.00h-16.00h (pauza za ručak od 12.00h-13.00h)

II. dan škole – popunjavanje Upitnika pitanje po pitanje, detaljno o Izjavi o iskalnoj odgovornosti, planovima i izviješćima

Uspostaviti dobar sustav inancijskog upravljanja cilj je svakog proračunskog korisnika. To je ne samo zakonska obveza već i potreba svih koji u budućnosti žele doći do više inancijskih sredstava za ulaganja u imovinu i opremu – put za to su europski fondovi, a preduvjet njihova korištenja je dobro uređen sustav inancijskog upravljanja. Za sustav inancijskog upravljanja važno je razumjeti proračun i proračunske procese, a osobito primjenu Zakona o proračunu i podzakonskih akata. Cilj Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora je kroz ovu školu dati konkretan i detaljan pregled svih komponenti dobrog sustava inancijskog upravljanja te Vam omogućiti da sigurno i točno odgovorite na sva pitanja iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti koja su predmet kontrola nadležnih ministarstava, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Ministarstva inancija.

PROGRAM ŠKOLE:I. DAN

1. Sustav proračuna, proračunski procesi, odnosi nadležnih proračuna/ministarstava i proračunskih korisnika, pravila upravljanja proračunskim sredstvima (od 10.00h do 11.15h)

2. Primjena Zakona o proračunu i podzakonskih akata u praksi (od 11.15h do 12h)

Pauza za ručak (od 12.00h do 13.00h)3. Speci ični poslovni događaji (klasi ikacija i evidencije): a. prihodi i rashodi (od 13.00h do 13.45h) b. imovina i obveze (od 13.45h do 14.30h)

Datum:

R. br. Opis Cijena/kom Komada Ukupna cijena

1. Fiskalna odgovornost - popunjavanje upitnika 235,00 kuna

NAPOMENA: Za naručenih 5 i više komada knjige ostvaruje se popust od 20%.

Prilikom plaćanja, u “poziv na broj” upisati:

Model:

OIB pravne osobe - 52

00

Žiro račun: HR33 2340009-1110546815

Svrha uplate: Kupnja knjige Fiskalna odgovornost

kontakt broj:

tel:

fax: potpis i žig naručitelja

Narudžbenica broj ________

FISKALNA ODGOVORNOST

- popunjavanje upitnika, sastavljanje planova i izvješća -

Ivana Maletić, Ivana Jakir Bajo, Ana Zorić,

Danijela Stepić i Davor Vašiček

Osigurajte primjerak izdanja koje vam je neophodno za popunjavanje upitnika o iskalnoj odgovornosti!

FISKALNA ODGOVORNOST – popunjavanje upitnika, sastavljanje

planova i izvješća

Autori: Ivana Maletić, Ivana Jakir-Bajo, Ana Zorić, Danijela Stepić i Davor Vašiček

U ovoj knjizi autori koji su izravno radili na harmo nizaciji hr-vatske inancijske regulative s europskim načelima i praksom detaljno opisuju sadržaj i značenje svakog od pitanja u Upit-niku o iskalnoj odgovornosti, dokaze koji se mogu koristiti za odgovore na pitanja, daju primjere planova otklanjanja slabosti i nepravilnosti te primjere izvješća o otklonjenim slabostima i nepravilnostima. Daju se i upute unutarnjim re-vizorima za sastavljanje Mišljenja uz Izjavu.

Uz knjigu dobivate i CD s uputama Ministarstva inancija, procedurama, primjerima planova i izvješ ća, obrascima testiranja za pojedina pitanja i Predmetom.

Cijena izdanja s CD-om: 235,00 kuna (uključen PDV)

Narudžbe možete slati na mail adresu [email protected] ili naručiti pozivom na neki od telefona Centra: 01/5531755, 01/5531335, 099/3037677, 099/3037678.

Naziv: ________________________________________

Ime odgovorne osobe: ________________________

Adresa: _______________________________________

OIB: __________________________________________

Žiro-račun: ___________________________________

E-mail: _______________________________________

TIM4PIN Centar za razvoj javnog i nepro itnog sektora

i TIM4PIN d.o.o. za savjetovanjeUlica grada Vukovara 237A, 10000 Zagreb

tel: 01/553 1755, fax: 01/553 1335 mob: 099/303 7677, 099/303 7678

[email protected]

1TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.

PISMO GLAVNOG UREDNIKA

Poštovani čitatelji!

Prethodni mjesec bili smo preplavljeni nizom neugodnih, ali očekivanih vijesti. Smanjenje kreditnog rejtinga države, ocjene MMF-a i preporuke za smanjenje javne potrošnje racionalizacijom mreže javnih zdravstenih ustanova i produljenjem radnog staža do 67 godina, nagađanja o visini negativne stope kretanja BDP-a, snižavanje razine plaća u javnim službama za (nedostatnih) 3%, najava vrlo ranog rebalansa državnoga proračuna, loš odaziv ili čak bijeg investitora ... Interakcija složene ukupne gospodarske situacije i bremenitog javnog sektora rezultira nepovoljnim društvenim ozračjem. Drugačije danas zaista i ne može biti. Predugi niz godina odgađana su bolna, ali nužna rješenja. Tome je svakako značajno pridonio i izborni ciklus na našoj političkoj sceni. Jer, nepopularne mjere nije zahvalno provoditi želimo li zadržati ili osvojiti vlast. Naklonost se stječe darovima i pohvalama, a ne oduzimanjem i kritikama. Sve parcijalne reforme našega javnog sektora koje su trebale rezultirati njegovom razvojem i e ikasnošću, rezultirale su njegovim rastom. Došlo je vrijeme da se krajnjim naporima i odricanjima nadoknadi izgubljeno vrijeme i javna potrošnja svede na održivu razinu. Na prihodnoj strani proračuna iskorištene su gotovo sve mogućnosti i kada je riječ o povećanju javnih prihoda, a pogotovo kada je riječ o novom, toliko puta nam dragog i spasonosnog zaduživanja. Što možemo i moramo poduzeti mi koji se bavimo uglavnom operativnim i stručnim radom? Mi koji nismo stratezi, neovisni ekonomisti i ekonomski analitičari kojima je “sve jasno, ali ih se ne sluša” možemo dati svoj mali doprinos da proklamirana načela dobrog inancijskog upravljanja u našim sredinama, dakle na mikrorazini, zaista zažive i postanu ustaljeni način ponašanja. Parafrazirana izreka kaže: “Bitka je dobivena tek kada pješadija kroči nogom na teritorij.“. Normativna “artiljerijska priprema” je u dobroj mjeri izvršena. Čitav niz zakona i provedbenih propisa donešeno je i usmjereno ka zajedničkom cilju - oblikovanju uređenog i svrsishodnog sustava javnih inancija. Napredna stručna rješenja razvijenih zemalja ugrađena su u našu zakonsku regulativu. Ostaje nam dosljedno i ustrajno inzistirati na njihovoj primjeni. Sadržajem našega časopisa i ovaj put želimo dati svoj doprinos. U ovom broju ponovo donosimo niz vrlo aktualnih napisa iz područja uspostavljanja iskalne odgovornosti i dobrog inancijskog upravljanja. U tom kontekstu obrađujemo i novine na području provođenje interne revizije i proračunskog nadzora u javnom sektoru. Aktualni trend uspostavljanja riznica na lokalnim razinama popratili smo uputama o računovodstvenim evidencijama na relaciji lokalni proračun-proračunski korisnik. Također, nastojali smo donijeti i stručno štivo o važnim poreznim pitanjima kao što je oporezivanje nekretnina i oporezivanje porezom na dohodak. Orijentirani na našu europsku budućnost, u časopis smo uvrstili i napise o važnim pitanjima i mogućnostima inancijskog sudjelovanja u EU fondovima.

Posebni dio časopisa, kao i do sada posvećen je temama karakterističnim za pojedine grupacije proračunskih i nepro itnih subjekata. Nadamo se i vjerujemo da će i ovaj broj časopisa opravdati vaše pretplatničko povjerenje. Pišite nam, sugerirajte i komentirajte. Časopis postoji radi vas, a s vašim doprinosom on sigurno može postajati sve bolji.

Pozdravljam vas s poštovanjem, Glavni urednik:

prof. dr. sc. Davor Vašiček

Nakladnik:TIM4PIN d.o.o za savjetovanje, Zagreb, Šumetlička 41

Tel.: 01/553 1335, 01/553 1755, 099/303 7677, 099/303 7678

www.tim4pin.hr

E-mail: [email protected]

OIB 83718300522; MBS 2929236; IBAN/žiro račun: HR 33 23400091 110546815 (PBZ)

Adresa uredništva: Vukovarska 237a, Zagreb

Za nakladnika: mr.sc. Ivana Maletić

Glavni urednik: prof.dr.sc. Davor Vašiček

Urednice: Maja Petričko, mag.oec., Sabina Rebrović, mag.oec.

Tajnica uredništva: Kristina Kosor, mag.ing.oecoing.

Uredništvo: prof.dr.sc. Anto Bajo; doc.dr.sc. Saša Drezgić; mr.sc. Ivana Maletić; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Ante Loboja mag.iur.; mr.sc. Mirjana Mahović-Komljenović; mr.sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić mag.iur.; Ana Zorić mag.iur.; Danijela Stepić mag.oec; Desanka Sarvan mag.iur.; Vesna Orlandini mag.oec.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček; mr.sc. Marijana Vuraić-Kudeljan

Oblikovanje naslovnice: Studio Tičić, d.o.o Zagreb

Gra ička priprema: Gordana Vinter, Sveučilišna tiskara, d.o.o.

Tisak: Sveučilišna tiskara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb

TIM4PIN MAGAZIN

Časopis Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora - TIM4PIN

2 TIM4PIN MAGAZIN 3/2013.


AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

Marijana Vuraić KudeljanTajana Vrban Osvrt na predloženi način oporezivanja nekretnina porezom na nekretnine ................. 9 Ivana Jakir-BajoPravilnik o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna ........................ 17 Danijela StepićNovi Pravilnik za unutarnju reviziju korisnika proračuna (prijedlog) ........................ 23

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

Uputa MFIN uz sastavljanje i predaju Izjave o iskalnoj odgovornosti ......................................... 28

Iva BrkićProvjere izjava o iskalnoj odgovornosti za 2011. godinu i uočene nepravilnosti ......... 31

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

Nevenka BrkićFinanciranje decentraliziranih funkcija u 2013. godini ................................................................ 33

RAČUNOVODSTVO

Ivana Dražić LutilskyZnačaj primjene računovodstva troškova u javnom sektoru ....................................................... 40

Ivana Jakir-BajoEvidentiranje namjenskih i vlastitih prihoda u sustavu riznice ....................................... 45

JAVNA NABAVA

Zoran VuićNovi Zakon o državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave .......................................... 48

Renata TomljenovićStatistička izvješća o javnoj nabavi za 2012. ............................................................................. 52

REVIZIJA

Slavica MalenicaNova uloga i pojam proračunskog nadzora .... 55

PLAĆE I NAKNADE

Tomislav Mičetić Registar zaposlenih u javnom sektoru i centralizirani obračun plaća .............................. 59

Maja PetričkoPrimjena novog TKU u javnim službama ....... 62

Vesna Šiklić OdakPravo na dnevnicu za vrijeme službenog putovanja državnih i javnih službenika i namještenika te dužnosnika................................. 66

POREZI

Mirjana Mahović KomljenovićPorezna rješenja, propuštanje roka, ispravak i odustanak od prijave poreza na dohodak za 2012. godinu ................................. 70

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

Marija TufekčićStrateške odrednice Europske unije za razdoblje 2014.-2020. za obrazovanje i zdravstvo ....................................................................... 75

Ana MarkuzProgrami pripreme projekata za inanciranje iz fondova EU ..................................... 79

EU programi u nadležnosti Agencije za mobilnost i programe Europske unije ............ 83

Anamaria Ester GalinecFinancijski i računovodstveni aspekti Twinning light ugovora ............................................ 88

SADRŽAJ

www.tim4pin.hr


PISMO GLAVNOG UREDNIKASADRŽAJ

SPECIFIČNOSTI PO DJELATNOSTIMA

SOCIJALNA SKRB

Ivana MaletićObveza povrata neutrošenih sredstava u državni proračun ..................................................... 92

ZDRAVSTVO

Ljubica ĐukanovićOdluke o sanaciji zdravstvenih ustanova ...... 93

ŠKOLSTVO

Vesna OrlandiniEvidentiranje knjiga i mobilnih telefona u školama ............................................................................. 95

PREDŠKOLSKI ODGOJ

Ivana MaletićFinanciranje dječjih vrtića iz lokalnih proračuna ........................................................................ 97

VATROGASTVO

Ivana MaletićSabina RebrovićSpeci ičnosti inanciranja vatrogastva ............ 98

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Davor VašičekViškovi i manjkovi prihoda udruga .................. 99

EKONOMIKA

Marija RajakovićJačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva putem pametne specijalizacije Republike Hrvatske ................... 103

LOKALNA SAMOUPRAVA

Katarina SerdarZakonodavne novine u sustavu mjesne samouprave .................................................................... 107

Dragica KemeterKomunalni doprinos – pravna osnovai namjena ......................................................................... 113

KOMUNALNO GOSPODARSTVO

Desanka SarvanPravna zaštita od postupanja pružatelja komunalnih i vodnih usluga ................................. 117

TIM4PIN INFO - KORISNI PODACI

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina .................. 123

2. Naknade korisnika državnog proračuna.................................................................. 124

3. Plaće ............................................................................. 125

4. Ovrha na plaći i iznos plaće koji je zaštićen u ovršnom postupku nad plaćom ............................................................... 127

5. Drugi dohodak ................................................. 128

6. Ostale obavijesti ................................................... 129

UNAPRIJEDITE SVOJE ZNANJE!

• ŠKOLA RAČUNOVODSTVA ZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE KORISNIKE (str. 6.)

• ŠKOLA RAČUNOVODSTVA ZA NEPROFITNE ORGANIZACIJE (str. 8)

• UPRAVLJAČKO I TROŠKOVNO RAČUNOVODSTVO U JAVNOM SEKTORU (str. 4)



Proračunske reforme u RH pokreću promjene u pri stupu upravljanju proračunskim sredstvima, stavljajući naglasak na povezivanje ciljeva i prora-čunskih sredstava.

Pred upravljačku strukturu postavlja se odgovor-nost ne samo za visinu i vrstu troškova u odnosu na planirane iznose nego i za postignute rezultate, odnosno za realizaciju ciljeva iz planova i progra-ma unutar ograničenih proračunskih sredstava. Pri tome je važno zadovoljiti standarde kvalitete u pružanju javnih usluga i rokove u kojima se očekuje njihova realizacija.

Program i način izvođenja edukacije Program edukacije predviđa 24 sata podijeljeno u dva modula. Prvi modul je 14 sati, drugi modul je 10 sati. Moguće je praćenje edukacije na razini modula.

Tema Vrijeme

I modul - 19. i 20. 3. 2013. (10,00 - 16,30)

Međuzavisnost inancijskog, upravljačkog i troškovnog računovodstva u javnom sektoru - obilježja proračunskog računovodstva -obilježja upravljačkog i troškovnog računovodstva - područja primjene upravljačkog računovodstva u javnom sektoru

4 sata

Interni obračun i izvještavanje po segmentima

2 sata

Tradicionalne i suvremene metode obračuna troškova

4 sata

Troškovi kao instrument određivanja cijena javnih usluga- Speci ičnosti implementacije u sektoru

zdravstva i visokog obrazovanja - Metoda ciljanih troškova

4 sata

TIM4PIN – Centar za razvoj javnog i neprofi tnog sektora

najavljuje specijalističku edukaciju:

UPRAVLJAČKO I TROŠKOVNO RAČUNOVODSTVO

U JAVNOM SEKTORU

II modul - 21. i 22. 3. 2013. (10,00 - 15,00)

BSC model i njegova primjena u upravljanju proračunskim korisnikom

4 sata

Benchmarking u javnom sektoru 2 sata

Organizacijski i informacijski aspekti procesne orijentacije

2 sata

Studija slučaja 2 sata

Izvođači edukacije:

Prof.dr.sc. Vesna Bosilj Vukšić, Dr.sc. Sanja Broz Tominac, Dr.sc. Verica Budimir,Martina Dragija, univ.spec.oec.,Doc.dr.sc. Ivana Dražić Lutilsky,Mr.sc. Ivana Jakir-Bajo,Mr.sc. Ivana Maletić,Prof.dr.sc. Milena Peršić,Danijela Stepić, mag. oec.Prof.dr.sc. Vesna Vašiček, Prof.dr.sc. Davor Vašiček

Mjesto i vrijeme vrijeme izvođenja:

Zagreb, 19.- 22. ožujak 2013.

Naknada za sudjelovanje: 3.200,00kn (I modul – 2.000,00kn, II modul 1.200,00 kn)+PDV

Polaznici dobivaju certi ikat o pohađanju specija lis tičke edukacije.Prijave se mogu izvršiti na telefone Centra:01/5531755, 01/5531335, 099/3037677, 099/3037678 te na e-mail: [email protected]

Posjetite našu internet stranicu na www.tim4pin.hr i prijavite se.



O KNJIZI EU POLITIKE I FONDOVI 2014-2020U koje će sektore EU najviše ulagati? Koji su najvažniji fondovi i što inanciraju? Kakvi će se projekti inancirati?

Upravo izlazi iz tiska jedinstvena publikacija koja daje odgovore na ova i mnoga druga pitanja. Knjiga ‘EU politike i fondovi 2014-2020’ na jednom mjestu, na hr-vatskom jeziku, objedinjuje i sažima sve najvažnije EU strategije i politike za iduće programsko razdoblje. Također, daje pregled novih propisa EU fondova te pregled EU inancijskih instrumenata pripremljenih za novo programsko razdoblje.

Na razini potrebnoj za upravljačku razinu i čelnike tijela, daje se pregled osnova pripreme projekata, te odgovori na pitanja što je EU projekt, što mora sadržavati, kako treba biti osmišljen, što se najviše vrednuje prilikom ocjenjivanja projektnih prijedloga te koji i kakvi su projekti najpoželjniji.

U Hrvatskoj nikada nije bilo i neće biti potrebnije proniknuti i razumjeti sustave i-nanciranja kroz EU fondove kako bi se mogle iskoristiti mogućnosti koje će se otvo-riti članstvom u EU. To što će sredstva postati dostupna gotovo svim hrvatskim

subjektima ne znači da će ona automatski biti i iskorištena. Zbog toga je ova knjiga namijenjena svima koji upravljaju i sudjeluju u upravljanju razvojem (nacionalnim, regionalnim, lokalnim i vlastitim), svima koji planiraju svoje projekte pripremiti za inanciranje iz EU projekata bili oni iz privatnog, javnog civilnog društva i svima koji žele znati više.

Datum:

Red.

br.Opis Cijena/kom Komada

Ukupna

cijena

1. EU politike i fondovi 2014-2020350,00 kuna

(uključen PDV)

NAPOMENA: Za naručenih 5 i više komada knjige ostvaruje se popust od 20%. PDV je uključen u cijenu.


Model:


00

Žiro račun: HR33 2340009-1110546815

Svrha uplate: EU politike i fondovi 2014-2020

kontakt broj:

tel:



POLITIKE

2014 - 2020

FONDOVI

ZAGREB 2013

U koje sektoreće EU najviše ulagati?Koji su najvažniji fondovi i što financiraju?Kakvi će se projekti financirati?

MARIJA TUFEKČIĆ & ŽELJKO TUFEKČIĆ

SAŽETO | RAZUMLJIVO | SVEOBUHVATNO

ENERGETIKA

TURIZAM

RURALNI RAZVOJ

POLJOPRIVREDADRUŠTVENE DJELATNOSTI

GOSPODARSTVO

ZAŠTITA OKOLIŠA

RIBARSTVO

Naziv: ________________________________________

________________________________________


Adresa: _______________________________________

OIB: __________________________________________

Žiro-račun: ___________________________________

E-mail: _______________________________________



tel: 01/553 1755, fax: 01/553 1335 mob: 099/303 7677, 099/303 7678

[email protected]



TIM4PIN – Centar za razvoj javnog i neprofi tnog sektora najavljuje

ŠKOLU RAČUNOVODSTVA ZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE KORISNIKE

Cilj programa: Upoznati i usavršiti polaznike u znanjima o sustavu proračuna, proračunskim procesima,ekonomskim i inancijskim kategorijama u javnom sektoru, računovodstvenim praćenjem poslovanja JLS i proračunskih korisnika, inancijskim izvještavanjem, inancijskim upravljanjem, iskalnom odgovornošću i izradom inancijskog plana/proračuna

Namjena: Računovođama i inancijskim djelatnicima proračunskih subjekata, čelnicima na operativnim razinama, in-ternim revizorima i kontrolorima, ostalim zainteresiranimaU Hrvatskoj djeluje oko 4.000 proračunskih subjekata u različitom djelatnostima i u različitim pravnim oblicima. Svi subjekti primjenjuju propisani sustav računovodstva i inancijskog izvještavanja. Ovaj je sustav složen zbog višestruke svrhe inancijskog izvještavanja, a poglavito zbog složenosti proračunskih procesa koje primjenjuje. Sve većim uključivanjem proračunskih subjekata u porezni sustav nameće se potreba ustrojavanja i izdvojenih računovodstvenih evidencija. Računovodstveni proces u uskoj je vezi s procesom planiranja i praćenja izvršavanja inancijskih planskih dokumenata, a također u uskoj je korelaciji s dokazivanjem is-kalne odgovornosti čelnika proračunskih subjekta. U Hrvatskoj se ne provodi sustavna izobrazba za obavljanje računovodstvenih poslova te se ova edukacija ocjenjuje vrlo potrebnom i društveno korisnom. Polaznici će steći dodatna i ažurirati svoja znanja nužna za dobro inancijsko upravljanje, planiranje aktivnosti, praćenju inancijske e ikasnosti i zakonitosti u kontekstu iskalne odgovor-nosti, sastavljanju i razumijevanju inancijskih izvještaja i izradi proračunskih planskih dokumenata. Trajanje programa: 25 sati/3 dana/9,30-16,30hCijena: 3.000 kn (uključuje PDV i pisane materijale)

Program škole:1. Obilježja i funkcije sustava proračuna2. Osnove uspostavljanja iskalne odgovornosti3. Financijsko upravljanje4. Osnovna obilježja i načela računovodstva – instrumenti i regulatorni okvir1. Priznavanje i mjerenje imovine 2. Priznavanje i mjerenje prihoda i rashoda 3. Povezanost među ekonomskim kategorijama4. Sadržaj i proces upravljanja, iskalna odgovornost, programi i aktivnosti proračunskih subjekata, izrada inancijskog

plana – praktični primjeri5. Planiranje proračuna – propisana metodologija i sustav klasi ikacija, planiranje novčanih tokova – praktični primjeri6. Računovodstveno evidentiranje ne inancijske dugotrajne i kratkotrajne imovine, te povezanih prihoda i rashoda–

praktični primjeri7. Računovodstveno evidentiranje vrijednosnih papira, danih i primljenih zajmova, depozita, vlasničkih udjela–

praktični primjeri8. Računovodstveno evidentiranje prihoda iz proračuna, prihoda prema posebnim propisima, prihoda od imovine,

vlastitih i ostalih prihoda– praktični primjeri9. Računovodstveno evidentiranje rashoda za zaposlene, inancijskih i materijalnih rashoda, te povezanih obveza,

rashoda za donacije i ostalih rashoda – praktični primjeri10. Vlastiti izvori od osnivača, revalorizacijska rezerva, rezultat poslovanja i izvanbilančni zapisi – praktični primjeri11. Financijski izvještaji – načela i redoslijed sastavljanja. Račun prihoda/primitaka i rashoda/izdataka. Bilanca. P-VRIO.

NT. Bilješke uz inancijske izvještaje. Povezanost inancijskog izvješćivanja i inancijskog plana/proračuna. Sudionici po završetku škole dobivaju uvjerenje o pohađanju programa stručnog usavršavanja.

Predavači: mr. sc. Ivana Maletić i dr. sc. Davor Vašiček sa ekspertnim suradnicima iz Ministarstva inancija i akademske zajednice

Mjesto i vrijeme održavanja: Zagreb, Palace hotel, 22. - 24. 4. 2013.Uplate se izvršavaju na žiro-račun TIM4PIN broj: HR33 2340009-1110546815.Prijave: 01/5531-755 (fax i tel), 01/5531-335 (tel), 099/303-7677, 099/303-7678 te na e-mail: [email protected] Posjetite našu internet stranicu na www.tim4pin.hr te se prijavite on-line.



TIM4PIN Centar za razvoj javnog i nepro itnog sektora i TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje

Ulica grada Vukovara 237a, 10000 Zagreb www.tim4pin.hr // [email protected] // [email protected] tel: 01-553 1335, 099-303 7677, 099-303 7678 // tel/fax: 01-553 1755

Poštovani!

Od početka 2013. godine ponuda stručne literature obogaćena je novim specijaliziranim časo-pisom za proračunski (javni) i nepro itni sektor pod nazivom

TIM4PIN MAGAZIN, čiji je treći ovogodišnji broj pred vama.

Inicijalno uredništvo i suradnički tim časopisa okupljeni su oko vama već dugi niz godina poz-natih stručnjaka - mr. sc. Ivane Maletić i prof. dr. sc. Davora Vašičeka. Uz njih, uređivački, autor-ski i suradnički tim časopisa čini veliki broj naših eminentnih stručnjaka i znanstvenika koji će vam se predstavljati svojim prilozima u časopisu.

Časopis je pokrenut kao glasilo Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora čiji skraćeni naziv je - TIM4PIN. Časopis je interdisciplinarnog karaktera što znači da će sadržavati široki spektar tema iz područja inancija i inancijskog upravljanja, računovodstva, revizije, poreza, ekono-mike, prava, javne uprave, menadžmenta, informatike i drugih povezanih područja. Uz stalne rubrike časopis ćemo sustavno obogaćivati i posebnostima pojedinih djelatnosti.

Časopisom želimo ostvariti međusobnu razmjenu informacija, savjeta, spoznaja i iskustava eksperata, praktičara i znanstvenika. Želimo ga razviti u jedinstveni i sveobuhvatni informa-cijski portal koji će predstavljati pouzdani vodič za primjenu općih i posebnih propisa, najbolju domaću i svjetsku praksu, aplikativna znanstvena dostignuća te široki spektar relevantnih in-formacija o poslovanju proračunskih i izvanproračunskih subjekata, javnih poduzeća i nepro-itnih organizacija.

Pretplata za 2013. godinu s uračunatim PDV-om iznosi 1.100,00 kuna i uključuje:

• 12 brojeva tiskanog TIM4PIN MAGAZIN-a

• TIM4PIN Novosti - 5 povremenih međubrojeva časopisa (tiskano i/ili elektronsko izdanje po izboru pretplatnika)

• Jednokratni popust od 300,00 kuna za bilo koju od radionica/seminara u organizaciji TIM4PIN-a

• Besplatne savjete TIM4PIN-a tijekom godine.

Pretplatiti se možete:

- slanjem narudžbenice, s podacima danim u primjeru na str. 130 časopisa, na našu adresu: TIM4PIN, 10000 Zagreb, Ulica grada Vukovara 237a ili na telefaks broj: 01/553 1755,

- telefonom: 01/553 1335; 01/553 1755, 099/303 7677, 099/303 7678, - on line putem naše Internet stranice: www.tim4pin.hr - e-mailom na adresu: [email protected]

Uplatu za pretplatu molimo da izvršite prema podacima u primjeru naloga danom na str. 130 časopisa.




ŠKOLU RAČUNOVODSTVA ZA NEPROFITNE ORGANIZACIJE

Cilj programa: Upoznati i usavršiti polaznike sa ekonomskim i inancijskim kategorijama u poslovanju nepro itnih organizacija, računovodstvenim praćenjem poslovanja, inancijskim izvještavanjem, inancijskim upravljanjem i planiranjem

Namjena škole: Računovođama nepro itnih organizacija, tajnicima, predsjednicima ili članovima uprave nepro itnih organizacija, računovodstvenim servisimaU Republici Hrvatskoj djeluje oko 60.000 organizacija različitih pravnih oblika koje primjenjuju računovodstvo nepro itnih organizacija. Od toga, značajan broj ima obvezu vođenja dvojnog knjigovodstva i inancijskog izvještavanja. Vođenje poslovnih knjiga i izradu inancijskih izvještaja organizacije nerijetko povjeravaju knjigovodstvenim servisima. Osobe koje volonterski ili profesionalno vode poslovanje tih organizacija često su nedovoljno upoznate sa utjecajem računovodstvenih, inancijskih i poreznih propisa na poslovanje. Ova znanja neophodna su za upravljanje, planiranje aktivnosti, praćenju inancijske e ikasnosti i zakonitosti, razumijevanju inancijskih izvještaja i izradi poreznih prijava.

Trajanje škole: 25 sati/ 3 dana/9,30-16,30Cijena: 2.625,00 kn ( s uključenim PDV-om i literaturom)

Programski sadržaj:1. Obilježja, vrste i pravno-organizacijski oblici nepro itnih organizacija2. Financijsko upravljenje u nepro itnim organizacijama3. Osnovna obilježja i načela računovodstva nepro itnih organizacija – instrumenti i regulatorni okvir4. Priznavanje i mjerenje imovine nepro itne organizacije5. Priznavanje i mjerenje prihoda i rashoda nepro itne organizacije6. Povezanost među ekonomskim kategorijama7. Sadržaj i proces inancijskog upravljanja, programi i aktivnosti nepro itnih organizacija, izrada operativnog i inan-

cijskog plana – praktični primjeri8. Plan prihoda i rashoda prema ekonomskoj, funkcionalnoj i drugim klasi ikacijama, planiranje novčanih tokova –

praktični primjeri9. Računovodstveno evidentiranje ne inancijske dugotrajne i kratkotrajne imovine, te povezanih prihoda i rashoda–

praktični primjeri10. Računovodstveno evidentiranje recipročnih i nerecipročnih prihoda, prihoda prema posebnim propisima, prihoda

od imovine i ostalih prihoda– praktični primjeri11. Računovodstveno evidentiranje rashoda za zaposlene, inancijskih i materijalnih rashoda, te povezanih obveza,

rashoda za donacije i ostalih rashoda – praktični primjeri12. Vlastiti izvori od osnivača, revalorizacijska rezerva, rezultat poslovanja i izvanbilančni zapisi – praktični primjeri13. Financijski izvještaji – načela i redoslijed sastavljanja. Račun prihoda i rashoda. Bilanca. Bilješke uz inancijske

izvještaje. Povezanost inancijskog izvješćivanja i inancijskog plana. 14. Porezni položaj nepro itnih organizacija – PDV, porez na dobit i porezni aspekti subjekata povezanih sa nepro itnim

organizacijama

Sudionici po završetku škole dobivaju uvjerenje o pohađanju programa stručnog usavršavanja.

Predavači: mr. sc. Ivana Maletić i dr. sc. Davor Vašiček sa ekspertnim suradnicima Mjesto i vrijeme održavanja: Zagreb, Palace hotel, 6. - 8. 5. 2013.Uplate se izvršavaju na žiro-račun TIM4PIN broj: HR33 2340009-1110546815.Prijave se mogu izvršiti i na telefone Centra: 01/5531-755 (fax i tel), 01/5531-335 (tel), 099/303-7677, 099/303-7678 te na e-mail: [email protected]

Posjetite našu internet stranicu na www.tim4pin.hr te se prijavite on-line.



Na Internet stranicama Ministarstva inancija tijekom siječnja i veljače ove godine provodio se po-stupak savjetovanja o predloženom načinu opore-zivanja nekretnina porezom na nekretnine. Prema iskaznom obrascu učinka u postupku savjetovanja, porez na nekretnine ne predstavlja novo porezno opterećenje s obzirom da bi uvođenje poreza prati-lo istovremeno ukidanje postojećih javnih davanja na vlasništvo nekretnina: poreza na kuće za odmor i komunalne naknade. Koji su razlozi za zamjenu postojećih davanja porezom na nekretnine, što je predmet oporezivanja, tko se smatra poreznim obveznikom te ostale pojedinosti glede poreza na nekretnine, na način kako su iskazani u postupku savjetovanja, obrazlaže se u nastavku članka.

1. Porezi na imovinu - općenitoPorezi na imovinu su sastavni dio poreznih sustava gotovo svih zemalja. Općenito gledajući, porezi na imovinu pripadaju u skupinu najstarijih poreznih oblika. Razvijali su se kroz povijest, različito od zem-lje do zemlje, uvažavajući speci ičnosti okruženja u kojima su nastali. To je razlog da se ovaj porezni oblik razlikuje od zemlje do zemlje ovisno o tradi-cijskim, kulturološkim te drugim vrijednostima po-dneblja na kojem se primjenjuju.

Ova raznolikost među uvedenim imovinskim po-rezima, koji slijede tradiciju i pravila ponašanja stanovništva, ne utječući na slobodu kretanja, vje-rojatno je razlog što Europska unija ne postavlja posebne zahtjeve za harmonizacijom imovinskih poreza.

Iako nema zahtijeva za usklađenjem na području oporezivanja imovine, postoji opći zahtjev prema kojem porezni sustavi moraju biti transparentni i pravedni. Pravednost poreznih sustava promatra se kroz visinu poreznog opterećenja, načelo plaćanja poreza te participiranja u podmirenju javnih potre-ba u skladu s ekonomskim mogućnostima. Ostva-

* Mr. sc. Marijana Vuraić Kudeljan, Porezna uprava** Mr. sc. Tajana Vrban, Ministarstvo inancija

renje načela pravednosti te načela plaćanja poreza u skladu s ekonomskim mogućnostima cilj je svakog poreznog sustava.

U oživljavanju već spomenutih načela porezni su-stavi posežu za oporezivanjem potrošnje i rada, ali i za oporezivanjem imovine u vlasništvu pojedina-ca. Uspoređujući pojavne oblike poreza na imovinu, vidljivo je da je porez na imovinu kao oblik opo-rezivanja ukupne imovine u vlasništvu pojedin-ca, danas uglavnom napušten. Posljednjih godina sustav oporezivanja ukupne imovine u vlasništvu pojedinaca napušten je u nizu europskih zemalja, a zadržan je još primjerice u poreznom sustavu Fran-cuske. Za razliku od oporezivanja ukupne imovine, princip parcijalnog oporezivanja određenog porez-nog oblika sastavni je dio svih poreznih sustava. U tom kontekstu valja posebno istaknuti oporezivanje vlasništva nekretnina.

Oporezivanje vlasništva nekretnina, vrijednosnim porezom na nekretnine danas imaju u nekom obliku sve zemlje Europske unije. Prema dostupnim infor-macijama izuzetak od vrijednosnog oporezivanja nekretnina nailazimo primjerice u poreznom su-stavu Malte koja ovaj porez ne utvrđuje kao vrije-dnosni. Uvažavajući niz razlika glede propisivanja predmeta oporezivanja, osoba koje se smatraju po-reznim obveznicima, visine poreznih stopa, načina utvrđivanja vrijednosti te propisanih oslobođenja i olakšica vrijednosni porez na nekretnine bilježi i neka zajednička obilježja.

Vrijednosni porez na nekretnine općenito se sma-tra naknadom za pružene lokalne usluge i dobra. Pružene lokalne usluge te proizašla kvaliteta života usko su povezane s vrijednošću nekretnina na području neke lokalne zajednice. Upravo radi ne-raskidive veze između pružene kvalitete života te proizašle vrijednosti nekretnina, proizlazi i logičan zahtjev da je vrijednost nekretnina porezna osnovica za plaćanje poreza radi participiranja u podmirenju javnih potreba lokalnog područja. Stoga vrijedno-sni porez na nekretnine u pravilu je prihod lokalne uprave. Uravnotežena politika između oporezivanja nekretnina te pružanja kvalitete života jamstvo je razvoja lokalne zajednice.

UDK 336.2Marijana Vuraić Kudeljan*

Tajana Vrban**

Osvrt na predloženi način oporezivanja nekretnina porezom na nekretnine



3. Oporezivanje imovine u Republici Hrvatskoj

Danas se u Republici Hrvatskoj primjenjuje nekoliko oblika poreza na imovinu od koji se neki ubiru na osnovu prometa, a neki na osnovu vlasništva:

1. porez na nasljedstva i darove,2. posebni porez na promet upotrebljavanih osob-

nih automobila, ostalih motornih vozila, plovila i zrakoplova,

3. porez na dohodak od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu,

4. porez na cestovna motorna vozila,5. porez na plovila,

dok se na nekretnine ubire:

1. porez na promet nekretnina,2. porez na dohodak od imovine po osnovi otuđenja

nekretnina,3. porez na kuće za odmor,4. komunalna naknada i5. komunalni doprinos.

Dakle, porezni sustav Republike Hrvatske poznaje oporezivanje imovine, ali ne kao oblik oporeziva-nja ukupne imovine, već u obliku oporezivanja pojedinih imovinskih oblika. Oporezivanjem su obuhvaćeni svi vidljivi imovinski oblici, uz izuzetak kamata na štednju (čiji učinak oporezivanja u vrije-me postojećih prinosa te in lacije ostaje upitan).

Posebno zanimanje za pojedine imovinske poreze, u kontekstu uvođenja poreza na nekretnine pridaje se porezu na kuće za odmor te komunalnoj nakna-di. Ova davanja u naravi imaju sva obilježja poreza na vlasništvo nekretnine, međutim, način njihova prikupljanja odstupa od temeljnih načela oporezi-vanja (načelo pravednosti te načelo plaćanja poreza prema ekonomskoj snazi).

Porez na kuće za odmor plaćaju vlasnici kuća za odmor prema odluci jedinica lokalne uprave (5-15 kn/m2), a plaća se ako se te nekretnine koriste po-vremeno ili sezonski. U praktičnoj primjeni najčešće plaćanju poreza na kuće za odmor podliježu samo građevine na obali i otocima te eventualno izvan gradskih sjedišta i to samo one u vlasništvu osoba koja nemaju prebivalište na tom području.

Komunalna naknada naplaćuje se na vlasništvo odre đenih nekretnina. Obračunava se po četvornom metru (stambeni, poslovni i garažni prostor obra-čunavaju se po četvornom metru korisne površine, a građevno zemljište po četvornom metru stvarne površine), namjeni i zonama, što omogućuje pre-dvidljiv priljev prihoda, ali je isti sustav statičan i

potpuno nevezan uz vrijednost nekretnina, relativ-no bogatstvo poreznih obveznika i njihovu sposob-nost plaćanja naknade.

Dodatno, kako se kod ubiranja komunalne naknade radi o naknadi, mogućnost korištenja prikupljenih sredstva ograničena je, čime je isključena motivacija za dostatnim prikupljanjem potrebnih sredstava.

Primjenjujući komunalnu naknadu i porez na kuće za odmor na opisani način, proizlazi da sve nekretni-ne ne podliježu plaćanju poreza ili naknade, a i kada se davanje utvrđuje, ne poštuju se bitne odredbe o oporezivanju prema vrijednosti. Naime, komunalna naknada i porez na kuće za odmor određuju se, u bitnome, ovisno o dva elementa: površini i lokaciji, zanemarujući vrijednost nekretnine.

Kako se ubiru ovisno o dva lako prativa parametra, njihovo ubiranje je jednostavno i egzaktno. Ipak, oba javna davanja u suštini predstavljaju i imaju sva obilježja poreza, koji tada kao takav, ne slijedi temeljno načelo oporezivanja – plaćanje prema go-spodarskoj snazi, a sve s obzirom da se vrijednost ne uzima u obzir prilikom utvrđivanja visine naknade, odnosno poreza.

Znači, moguće je da stan ili kuća iste površine plaća isti iznos utvrđene komunalne naknade zanemarujući radi li se o površini elitne kuće ili zapuštenog objekta.

Sumirajući već rečeno, proizlazi da imamo parcijalne poreze na imovinu, ali oni su načinom svog ubiranja nepravedni, neizdašni te ne odražavaju plaćanje pre-ma ekonomskoj snazi. Samim načinom takvog ubi-ranja nedovoljno participiraju u proračunu. Stoga se ovaj način obračuna smatra nepravedan i potrebno ga je transformirati, primjenom vrijednosnog krite-rija, u plaćanje poreza prema vrijednosti nekretnine tako da imovina predstavlja odraz ekonomske snage pojedinca i bude pokazatelj sposobnosti za plaćanje javnih davanja.

Transformacijom poreza na kuće za odmor i komu-nalne naknade u porez na nekretnine, prikupljena sredstva postaju opće upotrebljiva u sve svrhe po-trebne za razvoj lokalne uprave.

3. Zašto porez na nekretnine u Republici Hrvatskoj?

Analizirajući strukturu poreznih prihoda Republike Hrvatske, vidljivo je da uvedeni porezi na imovinu nemaju gotovo nikakav značaj. Prema ostvarenoj strukturi prihoda od poreza i doprinosa u 2011. godini proizlazi da 38,7% prihoda čine doprinosi (za osiguranja), 37,8% PDV, 11,2% posebni porezi i



trošarine, 7,3% porez na dobit, 1,3% porez na doho-dak, dok udio poreza na imovinu iznosi svega 0,4%.

Dakle, prihodi državnog proračuna ostvaruju se isključivo oporezivanjem rada i potrošnje. U držav-nim prihodima prihodi od imovine su neznatni, ne dosežu niti 1% prihoda proračuna.

Prema ostvarenim prihodima, jedinica lokalne sa-mouprave za 2011. godinu1, proizlazi učešće : porez i prirez na dohodak 49,5%, porez na robu i usluge 2,34%, pomoći 15,48%, komunalni doprinosi 4,80%, porez na imovinu 4%, komunalna naknada 9,74% i ostalo 14,13%.

Iz prikazanog je vidljivo da glavni izvor prihoda i na razini jedinica lokalne samouprave predstavlja porez i prirez na dohodak u gotovo 50% visine svih izvora prihoda. U prihodima lokalnih jedinica tek oko 14% ostvarenih prihoda mogu se pripisati opo-rezivanju imovine, dok se glavnina prihoda i ovdje ostvaruje kroz oporezivanje rada i potrošnje.

Slijedom navedenog, razvidno je da je porezni su-stav u Republici Hrvatskoj usmjeren na oporezivanje cijene rada što otežava razvoj gospodarstva i stvara ga nekonkurentnim, a gospodarska snaga pojedin-ca sagledava se isključivo kroz ostvareni dohodak. Za razliku od cijene rada, vlasništvo nad imovinom, bez obzira na svoju vidljivost i vrijednost, ne utječe na procjenu gospodarske snage glede ostvarivanja socijalnih i ostalih prava. U navedenom dijelu po-

1 Izvor: Ministarstvo inancija

trebne su strukturne reforme. Stoga se kao cilj po-stavlja zahtjev da se dugoročno smanjenje poreznog opterećenja cijene rada i potrošnje, provodi poste-penim prebacivanjem poreznog opterećenja s cijene rada na oporezivanje imovine.

U tu svrhu izrađen je Nacrt iskaza o porezu na nekretnine na koji se tijekom siječnja i veljače ove godine proveo postupak savjetovanje s javnošću i zainteresiranom javnošću2.

4. Ciljevi i učinak poreza na nekretnineDugoročni cilj uvođenja poreza na nekretnine jest rasterećenje cijene rada uz stvaranje poreznog su-stava koji je stimulativan za investicije i poticaje. Međutim, smanjenje opterećenja rada provodilo bi se postupno u tri faze.

Donošenjem Zakona o porezu na nekretnine prove-la bi se prva faza koja pretpostavlja uvođenje opo-rezivanja nekretnina porezom na nekretnine uz ukidanje komunalne naknade i poreza na kuće za odmor. Uvođenjem poreza na nekretnine stvorio bi se Fiskalni katastar u kojem bi se jedinstveno po vrijednosti upisale nekretnine. Primjenom sustava poreznih oslobođenja i poreznih olakšica, visina iz-nosa poreza na nekretnine, kod svih nekretnina u funkciji i korištenju, trebala bi zadržati postojeću ra-zinu poreznog opterećenja koje se danas plaća kroz komunalnu naknadu i eventualno porez na kuće za odmor. Povećanje poreznog opterećenje u prvoj fazi primjene odrazilo bi se samo kod nekorištenih nekretnina koje nisu u funkciji.

Druga faza provodila bi se daljnjim razvojem su-stava oporezivanja nekretnina, kroz decentraliza-ciju i povećane usluge lokalne samouprave vidljive u poboljšanoj kvaliteti života pod parolom: lokalni porezi za lokalne potrebe.

I naposljetku, u trećoj fazi smanjila bi se ili konačno ukinula suvišna i opterećujuća para iskalna da-vanja koja još dodatno opterećuju cijenu rada i potrošnje kao primjerice: prirez porezu na dohodak i spomenička renta.

Provedba navedenih faza nije zavisna samo od uspješne provedbe zakona o porezu na nekretnine, već i od donošenja zakona kojim bi se uredila de-

2 Temeljem Zakona Zakon o procjeni učinaka propisa (NN, br. 90/11) stupio je na snagu 1. siječnja 2012., a njime se uređuje postupak procjene učinaka propisa, dokumenti za procjenu uči-naka propisa, način godišnjeg planiranja normativnih aktivnosti, tijela nadležna za procjenu učinaka propisa, način savjetovanja s javnošću i zainteresiranom javnošću u tom postupku, obvezu stručnog osposobljavanja i usavršavanja vezano za procjenu uči-naka i izradu propisa te druga pitanja s tim u vezi.



centralizacija vlasti i prijenos pojedinih funkcija s državne na lokalnu razinu, ali i o trenutku u kojem će jedinice lokalne samouprave biti sposobne samo-stalno upravljati svojim prihodima i na taj način osi-gurati zadovoljenje svih svojih potreba.

Oporezivanjem nekretnina čiji prihodi jesu prihodi lokalne samouprave, stvoreni su temelji za decen-tralizaciju vlasti te prijenos pojedinih funkcija s državne na lokalnu razinu. Nadalje, jačanjem iskal-nog kapaciteta jedinica lokalne samouprave, jedini-ce prikupljena sredstva ulažu u poboljšanje kvalite-te života inanciranjem izgradnje infrastrukture.

Stoga, uvođenjem oporezivanja vlasništva na nekret-ninama provela bi se zamjena postojećih davanja utvrđivanih prema površini i lokaciji: komunalne naknade i poreza na kuće za odmor u vrijednosni porez na nekretnine. Sustav poreza na nekretnine utemeljen na vrijednosnom oporezivanju u Republi-ci Hrvatskoj dosegao bi razinu svjetskih standarda učinkovitosti i ravnopravnosti.

Međutim, uvođenje vrijednosnog poreza na nekret-nine donosi i niz pozitivnih indirektnih učinaka. Danas se u Republici Hrvatskoj suočavamo s nesređenim zemljišnim knjigama koje predstavljaju svojevrsnu kočnicu gospodarskog razvoja.

Bez sređenih zemljišnih knjiga ne odobravaju se kre-diti, ne mogu se dobiti građevinske dozvole, razna uvjerenja i slično. Ekonomija nesređenih područja pati zbog lošeg stanja i u zemljišnim knjigama.

Svako područje u kojemu se uspješno završi uknjižba, bilježi poboljšanje gospodarske situacije, jer sređeni imovinsko-pravni odnosi na nekretnini donose do-bre gospodarske mogućnosti, odnosno investitori-ma znatno olakšavaju investicije. Jasno je da plaćanje poreza, prema pozitivnim zakonskim propisima, nije preduvjet za upis vlasništva na nekretnini, stoga se upravo uvođenjem poreza na nekretnine, kao jedi-nim od ciljeva smatra i sređivanje zemljišnoknjižnog stanja po pitanju vlasnika nekretnina.

Nadalje, jedan od ciljeva uvođenja poreza na nekret-nine jest poticanje legalizacije nekretnina, jer se ostvarenje poreznih olakšica veže uz zakonito izgrađene (legalizirane) nekretnine. Uvođenjem po-reza na nekretnine predviđa se i sprječavanje sive ekonomije, jer se prijavom djelatnosti kao i ugovora o najmu nekretnine ostvaruju porezne olakšice po osnovi korištenja nekretnina za određene djelatno-sti, odnosno za najam.

Uvođenjem poreza na nekretnine predviđa se i po-kretanje tržišta stavljanjem nekretnina na tržište što će rezultirati jeftinijim i lakšim rješavanjem

stambenog pitanja, bilo da se stambeno pitanje rješava kupnjom ili najmom nekretnine. Porez na nekretnine imao bi učinak i s aspekta socijalne poli-tike, budući da se kod socijalnih davanja, uvođenjem vrijednosnog poreza na nekretnine stvaraju predu-vjeti da se osim dohodovnog utvrđuje i imovinski cenzus. Naposljetku, temeljem gore navedenog, po-rez na nekretnine pokrenuo bi razvoj investicija.

5. Načela oporezivanja porezom na nekretnine

Oporezivanjem nekretnina vrijednosnim porezom na nekretnine postignulo bi se načelo pravednosti u oporezivanju. Kako je već ranije u članku navede-no, načelo pravednosti poreznih sustava promatra se kroz visinu poreznih opterećenja. Primjenjujući komunalnu naknadu i porez na kuće za odmor, kako se danas određuju – prema površini i lokaciji, a zanemarujući vrijednost nekretnine, vidljivo je da se kod navedenih davanja ne poštuje načelo praved-nosti u oporezivanju prema vrijednosti.

Upravo bi se načelo pravednosti u oporezivanju po-stignulo plaćanjem poreza prema vrijednosti imovi-ne, što znači da bi se na nekretninu veće vrijednosti uz primjenu iste porezne stope plaćao apsolutno veći iznos poreza. Zadovoljavanjem navedenog načela pravednosti kroz vrijednosni porez na nekretnine, elitna kuća ili zapušteni objekt više ne bi podlijegali istom iznosu javnog davanja.

Načelo plaćanja poreza u skladu s ekonomskom sna-gom, bilo bi drugo ostvareno načelo uvođenjem po-reza na nekretnine. U hrvatski porezni sustav uvela bi se tako imovina kao pokazatelj ekonomske sna-ge pojedinca, dakle više to ne bi predstavljao samo dohodak pojedinca. Uvođenje imovine kao odraza ekonomske snage i sposobnosti za plaćanje poje-dinca, uz dohodak predstavljao bi svojevrsnu refor-mu poreznog sustava davanja što bi se u konačnici odrazilo i na proračun.

6. Uz nacrt iskaza o poreza na nekretnine

6.1. Porezni obveznik

Poreznim obveznikom se prema Nacrtu iskaza pro-pisuje svaka izička i pravna osoba, koja je vlasnik nekretnine na dan 1. siječnja godine za koju se porez na nekretnine utvrđuje. Ako je kao vlasnik nekret-nine upisana osoba koja više ne postoji ili je nepoz-nata, ili ne postoji ili nema upisanog vlasnika, porez-ni obveznik poreza na nekretnine bio bi stanar ili stvarni korisnik nekretnine.



Nadalje, poreznim obveznikom može se smatra-ti i posjednik ili nositelj prava građenja. Ako se iz svih okolnosti ne može utvrditi porezni obvez-nik, poreznim obveznikom bi se proglasila sama nekretnina, koja bi se zadužila porezom. Kako radi plaćanja poreza ne bi došlo do prevaljivanja pore-za, u slučajevima koncesije ili leasinga, poreznim obveznikom bi se proglasio korisnik leasinga ili koncesije.

Ako više osoba ima nekretninu u svom vlasništvu, tako da svakoj pripada dio toga prava vlasništva, svaka od tih osoba smatrala bi se poreznim obvez-nikom poreza na nekretnine za svoj suvlasnički dio. Porez na nekretnine plaćali bi i strani državljani koji imaju pravo stjecanja vlasništva na nekretninama u Republici Hrvatskoj.

Država i lokalna samouprava se u Nacrtu iskaza ne razlikuju od ostatka poreznih obveznika. Naime, i njihova je obveza postupati poduzetnički te bi i oni podlijegali zakonskim odredbama, a prihod od po-reza na nekretnine jedinica lokalne samouprave bio bi prihod državnog proračuna.

Intencija je, slijedom navedenog, da se poreznim obveznikom proglasi osoba koja je stvarni korisnik te nekretnine, bez obzira koja osoba je nositelj poje-dinog stvarnog prava (pravo vlasništva, pravo po-sjeda i slično). Proglašenjem poreznog obveznika kao osobe koja je stvarni korisnik omogućuje se i korištenje poreznih olakšica prema načinu stvarne upotrebe pojedine nekretnine.

6.2. Predmet oporezivanja

Porezom na nekretnine cilj je obuhvatiti predmetom oporezivanja izgrađene i neizgrađene nekretnine unutar građevnog područja namijenjenog za gra-dnju te izgrađene nekretnine izvan tog područja. Međutim, kako se porezna osnovica utvrđuje kao vrijednost uz primjenu poreznih olakšica ovisno o načinu upotrebe, svakako je namjena de inirati nekretninu kao iskalnu nekretninu čija jedinstvena uporaba određuje i njezinu vrijednost.

Stoga proizlazi da će se predmetom oporezivanja smatrati iskalna nekretnina koju čini katastar-ska čestica ili jedan njezin dio, uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje, ili više povezanih katastarskih čestica koje bi zajedno činile istu gospodarsku cjeli-nu jedne uporabne namjene. Obuhvatom izgrađenih i neizgrađenih nekretnina unutar područja za gra-dnju uz izgrađene nekretnine izvan navedenog područja, proizlazi da predmetom oporezivanja neće biti neizgrađene nekretnine izvan područja

za gradnju. Stoga se predmetom oporezivanja ne bi smatralo ni poljoprivredno zemljište.

6.3. U kojoj visini bi se plaćao porez na nekretnine u Republici Hrvatskoj?

Porezna stopa poreza na nekretnine prema nacrtu iskaza utvrđivala bi se u iznosu od 1,5% na iznos po-rezne osnovice, a umanjene za iznos zakonom propi-sanih poreznih olakšica.

Porezna osnovica utvrđivala bi se na sljedeći način:

70% Fiskalna vrijednost umanjuje se za 70% za sljedeće:

1. olakšice za trajno stanovanje (od 88% do 95% po-rezne osnovice) ili

2. olakšice za povremeno stanovanje (od 70% do 85% porezne osnovice) ili

3. olakšice za djelatnost (80%, 60%, 40% ili 20% ovisno o vrsti djelatnosti).

Na nekretnine koje se ne koriste, koje nisu u funkciji, odnosno ne ulaze u jednu od tri navedene kategorije, za koje se može ostvariti porezna olakšica, plaćao bi se porez u iznosu od 1,5% utvrđene porezne osno-vice. Porezna stopa bila bi 1,5% na 70% iskalne vrijednosti, što znači da se 30% iskalne vrijedno-sti ne bi oporezivalo, pa i onih nekretnina koje nisu u funkciji. Navedenih 30% koji bi se već u samom početku izuzimali od oporezivanja, predstavljali bi paušalno priznati trošak održavanja nekretnine koji smanjuje poreznu osnovicu.

Fiskalna vrijednost, u pravilu, utvrđivala bi se po-stupkom masovne procjene nekretnina polazeći od parametara upisanih u Fiskalni katastar izraženih u ovisnosti od tržišnih kriterija. Stoga, iskalna vrijednost u pravilu predstavlja opće prihvaćenu, uprosječenu cijenu tipiziranih nekretnina. Fiskalnu vrijednost nekretnina utvrđivala bi Porezna uprava s obvezom da se ponovno utvrđivanje vrijednosti pro-vodi najmanje jednom u pet godina. Jedinica lokalne samouprave kod koje je došlo do značajnijih promje-na u kvaliteti života pa se očekuje i povećanje vrije-dnosti nekretnina, može zatražiti ponovnu procjenu iskalne vrijednosti, ali ne u razdoblju kraćem od tri

godine od zadnje procjene.

6.4. Sustav poreznih oslobođenja

Prema Nacrtu iskaza predložena oslobođenja može-mo razvrstati u dvije kategorije:

I. Institucijsko oslobođenje - odnosi se na:

• diplomatska i konzularna predstavništva,• međunarodne organizacije,• Crveni križ;



II. Po tipu nekretnine - odnosi se na:

• nekretnine na miniranom području,• javna dobra,• kulturna dobra,• groblja, • deponiji smeća,• područje javnih zooloških vrtova,• zemljišta zračne luke,• zemljišta na kojem su spomen obilježja i spomen

područja,• zemljišta nacionalnih parkova,• športskih objekata i pripadajućih nekretnina u

vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica lokalne samouprave,

• nekretnine koje se upotrebljavaju za djelatnost vatrogasnih službi, i

• vjerske objekte.

Smisao oslobođenja po tipu nekretnine je da se oslobode od oporezivanja nekretnine koje se sma-traju općim i javnim dobrom, ali samo ako je u općoj upotrebi. Nacrtom iskaza je predviđeno da jedinica lokalne samouprave, uvažavajući posebnosti svog područja i ciljeve razvoja, može svojom odlukom do-nijeti socijalni program te u skladu s predloženim, određivati moguća oslobođenja od plaćanja poreza na nekretnine za umirovljenike, nezaposlene, brani-telje i invalide, ovisno o dohodovnom i imovinskom cenzusu, i to samo za jednu nekretninu.

Smisao predložene odredbe sadržana je u činjenici da prikupljeni prihod od poreza na nekretnine je prihod lokalne samouprave. Koliko neka lokalna samouprava može odustati od prikupljanja sredsta-va ne ugrožavajući svoje strateške ciljeve razvoja je upravo odluka koju mora donijeti sama jedinica lokalne samouprave. Stoga i mogućnost donošenja socijalnih programa svakako treba biti u isključivoj nadležnosti lokalne samouprave.

O poreznom oslobođenju, odnosno o provedbi so-cijalnog programa, jedinice lokalne samouprave do-nose odluku, a porezni obveznik nakon dobivenog rješenja o razrezu poreza na nekretnine, u skladu s predloženim odredbama, podnosio bi zahtjev za oslobođenjem.

6.5. Sustav poreznih olakšica

Kako je u članku već navedeno, prema nacrtu iskaza provodila bi se zamjena postojećih davanja komunal-ne naknade i poreza na kuće za odmor - utvrđivanih prema površini i lokaciji, u porez na nekretnine - koji se utvrđuje prema vrijednosti nekretnine. Po-rezni obveznici vrijednijih nekretnina primjenjujući istu poreznu stopu i porezne olakšice, plaćali bi ap-

solutno više poreza, čime se ostvarilo načelo prave-dnosti.

Kroz sustav poreznih olakšica omogućilo bi se da iznos utvrđenog poreza na nekretnine koje se kori-ste bilo za trajno stanovanje, povremeno stanovanje ili djelatnost bude u razini u danas važećeg iznosa komunalne naknade te eventualno poreza na kuće za odmor. Primjerice, iznos komunalne naknade koji se danas plaća za stan u Zagrebu od 110 m2, iskal-ne vrijednosti 1.867.870,00 kuna, iznosi 1.151,00 kunu, a iznos poreza na nekretnine uz primjenu sto-pe od 1,5% na 70% iskalne vrijednosti te primjenu olakšica za trajno stanovanje u iznosu od 88% do 95% iznosio bi 980 do 2.354 kune.

Nadalje, iznos komunalne naknade i poreza na kuće za odmor koji se danas plaća ukupno iznosi 1.678,00 kuna za vikendicu Prezida na otoku Viru površine 73m2 , iskalne vrijednosti 379.600,00 kuna, a porez na nekretninu uz primjenu olakšica za povremeno stanovanje u iznosu od 70% do 85% iznosio bi od 598,00 kuna do 1.195,00 kuna.

U Tablici 1. slijedi pregled usporedbe komunal-ne naknade i poreza na nekretnine uz korištenje olakšica za trajno stanovanje, a prema odluci jedini-ca lokalne samouprave.

Tablica 1. Usporedba komunalne naknade i poreza na nekretnine uz korištenje olakšica za trajno stanovanje

OPIS Fiskalna

vrijednost

Porezna osnovica

- 70% iskalne

vrijednosti

Porezna osnovica

nakon olakšice od 88% do 95%

Iznos poreza na

nekretnine po stopi

1,5%

Kom. naknada

danas

Zadar Stan - Višnjik zona 63,51 m2

589.521 412.664 20.63349.519

od 309 do 743

438

Zagreb stan Centar 110m2

1.867.870 1.307.509 65.375156.901

od 980 do 2.354

1.151

Krapina stan-54m2

184.450 129.115 6.45615.493

Od 96do 232

97,65

Vodice stan- 48m2

410.865 287.606 14.38034.513

Od 215do 517

316

Osijek - stan Divaltova - 66 m2

660.332 462.232 23.11255.468

Od 347do 832

462



Tablica 2. Usporedba komunalne naknade i po-rez na nekretnine uz korištenje porez-nih olakšica za povremeno stanovanje prema odluci lokalne samouprave

OPIS Fiskalna

vrijednost

Porezna osnovica

- 70% iskalne

vrijednosti

Porezna osnovica

nakon olakšice od 70% do 85%

Porez na nekretnine – po stopi

1,5%

Kom. naknada porez na kuće za odmor

Apartman Lučica otok Vir 28,5 m2

150.000 105.000 15.75031.500

Od 236 do 472

222428

650 uk.

Vikendica prezida otok Vir 73m2

379.600 265.720 39.85879.716

Od 598 do 1.195

5741.104

1.678 uk

Donja Stubica – vikendica 39m2

71.690 50.183 7.52715.055

Od 112 do 225

70468

538 uk

Apartman Split Bačvice 40m2

761.116 532.781 79.917159.834

Od 1.198 do 2.397

336

Tablica 3. Usporedba komunalne naknade i po-reza na nekretnine bez korištenja olakšica – treća nekretnina

OPIS Fiskalna

vrijednost

Porezna osnovica-

70% iskalne vrijednosti

Porez na nekretnine po stopi od 1,5%

Komunalna naknada - danas

Apartman Split 80 m2

1.012.000 708.400 10.626 518

Apartman Rijeka, Bulevar osl. 55 m2

386.980 270.886 4.063 198

Apartman Krk -54m2

607.500 425.250 6.379 195

Vodice stan- 48m2

410.865 287.606 4.314 316

Zagreb stan Rudeš 103 m2

1.176.081 823.257 12.349 866

Tablica 4. Usporedba porez na nekretnine ovisno o olakšici – učinak primjene sustava poreznih olakšica na istu nekretninu

OPIS Vrijed-

nost

Poreznaosnovica

– 70% vrijednost

Nekret-nina za trajno

stanovanje – iznos poreza

Nekretnina za

povremeno stanovanje- iznos poreza

Ostale stambene

nekret-nine

– iznos poreza

Stan u ZagrebuPov.31, st.do 5

419.829 293.880 Od 220 do 529

661-1.323 4.408

Stan u Zagrebu, pov. 89, star. 20g.

738.000 516.600 388 – 930 1.162-2.324 7.749

Stan u Splitu. Gripe 80m2

1.012.000 708.400 531 – 1.275

1.539 – 3.187

10.626

Kuća Prvić Luka površine 105 m2

1.046.700 732.690 549-1.318 1.648-3.297 10.990

Kuća Rogoznica 169 m2

1.304.227 912.959 685-1.643 2.054-4.108 13.694

Dakle, prije primjene porezne stope, porezna osnovica poreza na nekretnine umanjuje se za poreznu olakšicu za trajno stanovanje ili poreznu olakšicu za povreme-no stanovanje ili poreznu olakšicu za djelatnost. Porez-na olakšica se ne primjenjuje za nekretnine koje se ne koriste ili nisu u funkciji ili nisu legalizirane.

Kako bi za nekretnine u funkciji, porez bio što je moguće više približen sadašnjoj razini javnih da-vanja, Nacrtom iskaza određuje se raspon porezne olakšice, dok sam iznos olakšice svojom odlukom propisuje jedinica lokalne samouprave.

Nadalje polazeći od porezne osnovice kao vrijedno-sti nekretnine, postiže se načelo pravednosti, jer bi vlasnici vrednijih nekretnina primjenjujući istu sto-pu i olakšicu, plaćali apsolutno više poreza. Za sve nekretnine koje ne služe, u smislu Nacrta iskaza, za trajno ili povremeno stanovanje ili se u njima ne obavlja djelatnost, porezna osnovica utvrđivala bi se bez olakšice, čime proizlazi da se taj višak nekret-nina znatnije oporezuje.

Ujedno kako bi se uvažio raspoloživi dohodak kućanstava, jedinice lokalne samouprave svojom odlukom mogu propisati socijalne programe, prema kojima se određeni porezni obveznici mogu oslobo-diti utvrđenog poreza ovisno o razini ostvarenog dohotka.



Porezne olakšice za djelatnost prema Nacrtu iskaza umanjuju poreznu osnovicu poreza na nekretnine za:

• 80% za nekretnine:o za industriju i proizvodnju, zdravstvenu skrb,

obrazovanje, nepro itnih organizacija pod uvjetom da se u njima ne obavlja poduzetnička djelatnost;

• 60% za nekretnine: o u zakupu, građevinarstvo, prijevoz i skladištenje,

ugostiteljstvo; • 40% za nekretnine:

o za trgovinu;• 20% za sve ostale nekretnine u kojima se obavlja

djelatnost.

Zahtjev za poreznu olakšicu podnosio bi prema Nacrtu iskaza porezni obveznik nadležnom tijelu – jedinici lokalne samouprave u roku od 30 dana od nastanka činjenice na temelju koje se može ostvariti pravo na poreznu olakšicu.

6.6. Što se smatra nekretninom za trajno stanovanje?

Prema Nacrtu iskaza nekretninom za trajno stano-vanje, kojom se ostvaruje najviša porezna olakšica, smatra se nekretnina u kojoj vlasnik trajno živi i u kojoj ima prijavljeno prebivalište, nekretnina u kojoj trajno žive djeca i roditelji vlasnika te nekretnine, nadalje nekretnina u kojima su prijavljeni i trajno stanuju zaštićeni najmoprimci, nekretnine koje se iznajmljuju na temelju ugovora o najmu, prijavljenog nadležnoj ispostavi Porezne uprave (ako je najmo-davac izička osoba) te temeljem ugovora o dosmrt-nom uzdržavanju.

Porezna olakšica za trajno stanovanje može se ostvariti za nekretnine koje vlasniku služe za traj-no stanovanje uz uvjet prijavljenog prebivališta. Olakšica po ovom osnovu je predviđena i za nekret-nine u kojima trajno stanuju djeca ili roditelji vla-snika nekretnine.

Nadalje, u ovu kategoriju olakšica ulaze i nekretnine u kojima su prijavljeni i trajno stanuju zaštićeni naj-moprimci, nekretnine koje se iznajmljuju na temelju ugovora o najmu prijavljenog nadležnoj ispostavi Porezne uprave (ako je najmodavac izička osoba) te temeljem ugovora o dosmrtnom uzdržavanju. Primjerice, ukoliko izička osoba, vlasnik nekret-nine ima u vlasništvu nekretninu u kojoj trajno živi i u kojoj ima prijavljeno prebivalište, ukoliko u vlasništvu ima i nekretninu u kojoj su prijavlje-ni i trajno stanuju zaštićeni najmoprimci i ukoliko

je vlasnik nekretnine u kojoj trajno stanuju i imaju prijavljeno prebivalište njegova punoljetna djeca (pod uvjetom da oni već po istoj osnovi ne koriste poreznu olakšicu), taj vlasnik ima pravo na porezne olakšice po osnovi korištenja nekretnina za trajno stanovanje za sve tri nekretnine koje ima u svom vlasništvu. Dak-le, predmet olakšice je nekretnina. Smisao uvođenja porezne olakšice za trajno stanovanje je da se uz pri-mjenu olakšice plaćanje poreza ne nekretnine mak-simalno moguće približi iznosu koliko ta nekretnina danas plaća komunalnu naknadu.

6.7. Što se smatra nekretninom za povremeno stanovanje?

Prema Nacrtu iskaza nekretninom za povremeno stanovanje smatrala bi se nekretnina koju vlasnik povremeno koristi za stanovanje, a kojima se osobi-to smatra kuća za odmor, apartman i slična nekret-nina. Naslijeđena nekretnina, odnosno djedovina je nekretnina koja se može smatrati nekretninom za povremeno stanovanje te se po tom osnovu mogu ostvariti visoke porezne olakšice, zakonski propisa-ne, koje se koriste za povremeno stanovanje.

Nekretnine za povremeno stanovanje smatraju se i nekretnine koje građani iznajmljuju na temelju odo-brenja za pružanje usluga u domaćinstvu te po toj osnovi plaćaju paušalni porez na dohodak od imovi-ne za apartmane koje iznajmljuju kao iznajmljivači soba, postelja, apartmana. Građani koji se bave iz-najmljivanjem apartmana i soba sukladno rješenju nadležnog ureda o odobrenju za pružanje ugosti-teljskih usluga u domaćinstvu te po toj osnovi pla-ćaju paušalni porez na dohodak od imovine ulaze u kategoriju poreznih olakšica koje se primjenjuju za povremeno stanovanje, neovisno o vremenskom roku od 6 mjeseci i neovisno o njihovom broju.

Smisao uvođenja porezne olakšice za povremeno stanovanje je da se uz primjenu olakšice plaćanje poreza ne nekretnine maksimalno moguće približi iznosu koliko ta nekretnina danas plaća komunalnu naknadu i porez na kuće za odmor.

6.8. Fiskalni katastar

Za uvođenje poreza na nekretnine potrebno je for-mirati Fiskalni katastar. Fiskalni katastar stvorio bi se presjekom niza baza podataka, kontrolirajući na taj način točnost upisanih podataka. Koordinacija između različitih baza podataka temelj je daljnje ažurnosti jednom stvorenog Fiskalnog katastra. O točnosti upisanih podataka ovisit će i točnost utvrđivanja iskalne vrijednosti.


RAČUNOVODSTVO

Već duže vrijeme se očekuje donošenje Pravilnika o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna (dalje u tekstu: Pravilnik) čiji je prije-dlog sredinom 2012. godine dostavljen jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave na oči-tovanje. Pravilnik je usvojen i njegova objava slijedi ovih dana. Odredbe Pravilnika primjenjuju na iz-gled i sadržaj izvještaja o izvršenju proračuna je-dinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2012. godinu i izvještaja o izvršenju inancijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2012. go-dinu. O sadržaju Pravilnika i promjenama u odnosu na dosadašnju praksu izvještavanja autorica piše u ovom članku.

1. UvodMinistar inancija potpisao je 22. veljače 2013. godi-ne Pravilnik o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna, a njegova objava u Narodnim novinama očekuje se početkom ožujka 2013. godi-ne. Odredbe ovog Pravilnika odnose se na državni proračun, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i izvanproračunske korisnike državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave1.

Budući da se odredbe Pravilnika primjenjuju na izgled i sadržaj izvještaja o izvršenju proračuna jedi nice lokalne i područne (regionalne) samou-prave (dalje: JLP(R)S) za 2012. godinu i izvještaja o izvršenju inancijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2012. godinu, Pravilnik je dostavljen svim JLP(R)S i putem elektronske pošte.

Potrebno je istaknuti kako se Pravilnik temelji na članku 108. stavka 4. Zakona o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12). Navedenim člankom propi-san je sadržaj izvještaja o izvršenju prema kojem su JLP(R)S i izvanproračunski korisnici sastavljali

* Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo inancija RH, Zagreb1 Izvanproračunski korisnici jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave su županijske uprave za ceste, a Hrvatske ceste, Hrvatske vode, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Agencija za upravljanje državnom imovinom te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost izvanproračunski su korisnici državnog proračuna.

izvještaje o izvršenju prethodnih godina, što znači da same odredbe Pravilnika ne donose velike promjene u odnosu na dosadašnju praksu.

2. Sadržaj izvještaja o izvršenju proračuna JLP(R)S

Zakonom o proračunu de iniran je sadržaj polu go-dišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna te rokovi sastavljanja i podnošenja načelniku, grado-načelniku, županu, odnosno predstavničkom tijelu.

Osnovna svrha izvještavanja o izvršenju proračuna jest dati informacije o:

• planiranim i ostvarenim godišnjim i polugodišnjim prihodima i rashodima,

• primicima i izdacima iskazanim prema prora-čunskim klasi ikacijama,

• izvršenim preraspodjelama u tijeku izvještajnog razdoblja,

• stanju duga,• ostvarenju postavljenih planova, i• uspješnosti ispunjenja postavljenih ciljeva.

Polugodišnji i godišnji izvještaji o izvršenju prora-čuna JLP(R)S sadrže:

1. opći dio proračuna koji čini Račun prihoda i rashoda i Račun inanciranja na razini odjeljka ekonomske klasi ikacije,

2. posebni dio proračuna po organizacijskoj i pro-gramskoj klasi ikaciji te razini odjeljka ekonom-ske klasi ikacije,

3. izvještaj o zaduživanju na domaćem i stranom tržištu novca i kapitala,

4. izvještaj o korištenju proračunske zalihe,5. izvještaj o danim jamstvima i izdacima po jam-

stvima, te6. obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, ras-

ho da i izdataka.

Sadržaj polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvr-šenju proračuna JLP(R)S ne uključuje obrazlo ženje makroekonomskih pokazatelja i de icit općeg pro-računa. Ove izvještaje sastavlja isključivo držav ni proračun. U odnosu na dosadašnju praksu opći dio proračuna neznantno se mijenja i to u dijelu iskazivanja podataka izvornog i tekućeg plana.

UDK 336.2-657.2Ivana Jakir-Bajo∗

Pravilnik o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna


RAČUNOVODSTVO

Opći dio proračuna i nadalje sadrži Račun prihoda i rashoda te Račun inanciranja s tim da je posebno istaknuto kako sažetak Računa prihoda i rashoda te Računa inanciranja sadrži i iznos raspoloživih sre-dstva iz prethodne godine.

To je kategorija prenesenog manjka, odnosno viška s kojom su jedinice lokalne i područne (regional-ne) samouprave i do sada uravnoteživale svoje proračune.

Račun prihoda i rashoda iskazuje se u tablici sljedećeg sadržaja:

A. Račun prihoda i rashodaBROJČANA OZNAKA I NAZIV RAČUNA PRIHODA I RASHODA

IZVRŠENJE ZA IZVJEŠTAJNO RAZDOBLJE PRETHODNE GODINE

IZVORNI PLAN

TEKUĆI PLAN

IZVRŠENJE ZA IZVJEŠTAJNO RAZDOBLJE

INDEKS IZVRŠENJA U ODNOSU NA IZVRŠENJE PRETHODNE GODINE

INDEKS IZVRŠENJA U ODNOSU NA TEKUĆI PLAN

Račun inanciranja iskazuje se u tablici sljedećeg sadržaja:

B. Račun inanciranjaBROJČANA OZNAKA I NAZIV RAČUNA PRIMITAKA I IZDATAKA

IZVRŠENJE ZA IZVJEŠTAJNO RAZDOBLJE PRETHODNE GODINE

IZVORNI PLAN

TEKUĆI PLAN

IZVRŠENJE ZA IZVJEŠTAJNO RAZDOBLJE

INDEKS IZVRŠENJA U ODNOSU NA IZVRŠENJE PRETHODNE GODINE

INDEKS IZVRŠENJA U ODNOSU NA TEKUĆI PLAN

Uz tablicu B. Račun inanciranja daje se i analitički prikaz Računa inanciranja kao pregled ostva-renih primitaka i izvršenih izdataka po svakom pojedinačnom zajmu, kreditu i vrijednosnom papi-ru. Isječak iz takvog analitičkog prikaza uz Račun inanciranja državnog proračuna daje se tablicom u

nastavku.

54 Izdaci za otplatu glavnice primljenih kredita i zajmova

1.901.024.933

541 Otplata glavnice primljenih kredita i zajmova od međunarodnih organizacija, institucija i tijela EU

1.042.554.608

5413 Otplata glavnice primljenih zajmova od međunarodnih organizacija

1.037.450.714

541320200 Otplata glavnice – Projekt obnove željezničkih lokomotiva EBRD 733

17.500.008

541320300 Otplata glavnice – Projekt veletržnica EBRD 627

2.351.412

541320400 Otplata glavnice – Zajam za tržište kapitala IBRD-39990-HR

4.428.401

541320604 Otplata glavnice – Projekt u sektoru cesta IBRD-38690-HR

59.504.400

541320700 Otplata glavnice – Projekt hitne obnove prometa i razminiranja IBRD-41040-HR

54.707.915

541320800 Otplata glavnice – Projekt razvoja službi za potporu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava IBRD-39880-HR

8.699.520

541320900 Otplata glavnice – Projekt oporavka investicija Alpe Jadran banka-u stečaju IBRD-42490-HR

1.237.701

Proračun treba biti uravnotežen - ukupni prihodi i primici trebaju pokrivati ukupne rashode i izda-tke. Za pravilno uravnoteženje proračuna uključuju se i viškovi/manjkovi preneseni iz prethodne(ih) godine(a). Preneseni rezultat iz prethodne godine također je potrebno iskazati kao izdvojenu katego-riju.

C. Raspoloživa sredstva iz prethodnih godina Višak/manjak prihoda iz prethodnih godina

U izvještajima o izvršenju proračuna koji su se do sada sastavljali pratila su se doznačena sredstva po proračunskim klasi ikacijama s tim da su u stupcima iskazivani podaci o tekućem planu (konačnom pla-nu nakon poslijednih izmjena i dopuna s uključenim preraspodjelama) i izvršenju, a nisu uključivani po-daci o izvornom planu i njegovim izmjenama.

Podatak o tome kako je izvorni plan kojeg je donijelo predstavničko tijelo promijenjen preraspodjelama gradonačelnika, načelnika i župana važna je katego-rija transparentnosti poslovanja izvršne vlasti.

Izvorni plan je proračun, odnosno posljednje izmje-ne i dopune proračuna donesene od strane Hrva-tskog sabora, odnosno predstavničkog tijela.

Tekući plan je proračun, odnosno posljednje izmje-ne i dopune proračuna s uključenim naknadno izvr-šenim preraspodjelama. Tako primjerice, ako su tijekom 2012. godine bile dvije izmjene i dopune, po-sljednje se unose u stupac izvorni plan. Ako je nakon tih posljednjih izmjena i dopuna bilo preraspodjela načelnika, gradonačelnika i župana, na koje isti imaju pravo temeljem članka 46. Zakona o proračunu i kri-terija navedenih u odluci o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve, onda se u stupcu tekući plan iskazuju izmjene i dopune s navedenim preraspodjelama.

Međutim, ako nakon izmjena i dopuna proračuna nije bilo preraspodjela, ne treba iskazivati stupac


RAČUNOVODSTVO

tekućeg plana. Dakle, iznimno, ako od donošenja proračuna, odnosno posljednjih izmjena i dopuna proračuna nije bilo izvršenih preraspodjela, u A. Računu prihoda i rashoda i u B. Računu inanciranja ne iskazuje se stupac 4: tekući plan za proračunsku godinu na razini razreda, skupine i podskupi-ne ekonomske klasi ikacije, a indeks izvršenja za izvještajno razdoblje iskazuje se u odnosu na izvor-ni plan za proračunsku godinu.

Važna novina koju su donijele izmjene i dopune Zakona o proračunu je ukidanje mogućnosti da se odredbama zakona o izvršavanju državnog proračuna, odnosno odredbama odluke o izvr-šavanju proračuna jedinice lokalne i područne (re-gionalne) samouprave za pojedinu godinu odlučuju o preraspodjelama iznad 5%. JLP(R)S mogle su u svojim odlukama o izvršavanju proračuna za razdoblje 2013.-2015. godine utvrditi postotak do kojeg je moguća preraspodjela na proračunskim stavkama uz odobrenje gradonačelnika, načelnika i župana, dok od 1. siječnja 2014. godine to više neće biti moguće.

Sve JLP(R)S će od iduće godine moći preraspo-djeljivati sredstva na proračunskim stavkama kod proračunskih korisnika ili između proračunskih ko-risnika i kod izvanproračunskih korisnika najviše do 5% rashoda i izdataka na proračunskoj stavci donese-noj od strane predstavničkog tijela koja se umanjuje, ako to načelnik, gradonačelnik, župan odobri.

Načelnik, gradonačelnik, župan o preraspodje-lama izvještava predstavničko tijelo u polu-go diš njem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna. Upravo zbog navedene odredbe, kao poseban stupac u izvještajima, prati se tekući plan u kojem su vidljive izvršene preraspodjele.

Posebni dio proračuna sadrži tri izvještaja o izvršenju po proračunskim klasi ikacijama, orga-nizacijskoj, ekonomskoj i programskoj. U odnosu na dosadašnju praksu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave novost su izvještaji po čistoj organizacijskoj klasi ikaciji i ekonomskoj, a u izvještaju po programskoj klasi ikaciji novost je isključivo uvođenje stupaca izvornog i tekućeg pla-na koji su objašnjeni prethodno. Međutim i ovdje se izišlo u susret malim JLP(R)S koje nemaju preraspo-djela tijekom godine tako da iste, ako od donošenja proračuna, odnosno posljednjih izmjena i dopuna proračuna nisu imali izvršenih preraspodjela, u izvršenju po organizacijskoj, ekonomskoj i pro-gramskoj klasi ikaciji ne iskazuju stupac 3: tekući plan za proračunsku godinu, a indeks izvršenja za

izvještajno razdoblje iskazuje se u odnosu na izvor-ni plan za proračunsku godinu.

Sadržaj Izvještaja o zaduživanju na domaćem i stranom tržištu novca i kapitala propisan je člankom 7. Pravilnika. Ovaj izvještaj treba dati pre-gled zaduživanja u izvještajnom razdoblju po vrsti instrumenata, valutnoj, kamatnoj i ročnoj strukturi. Izvještaj se daje u obliku obrazloženja koje može biti opisno, brojčano, s gra ičkim prikazima ili kombina-cija navedenog.

Ono što je važno napomenuti jest da godišnji izvještaj treba uključiti stanje obveza za vrijed-nosne papire, kredite i zajmove jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na početku i na kraju proračunske godine. Dakle, u godišnji izvještaj potrebno je uključiti i bilančne stavke duga.

Člankom 8. Pravilnika kao obvezni izvještaj istak-nut je i Izvještaj o korištenju proračunske zalihe koji sadrži podatke o donositelju odluke, odnosno rješenja o korištenju proračunske zalihe, namjeni korištenja po odluci, odnosno rješenju o korištenju proračunske zalihe te iznos i datum isplaćenih sredstva iz proračunske zalihe po odluci, odnosno rješenju o korištenju proračunske zalihe. Osim ovih podataka, izvještaj o korištenju proračunske zalihe može sadržavati i druge podatke.

Obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, ras-hoda i izdataka dopunjuje podatke iz Računa priho-da i rashoda i Računa inanciranja na opisni, brojčani, gra ički ili kombinirani način posebice obrazlaganjem odstupanja izvršenja u odnosu na plan. Obrazloženje za proračunsku godinu sadrži i obrazloženje izvršenja programa iz posebnog dijela proračuna s ciljevima koji su ostvareni provedbom programa i pokazatelji-ma uspješnosti realizacije tih ciljeva.

Uvođenjem srednjoročnog iskalnog okvira i pro-gramskog planiranja u skladu s najboljom europ-skom praksom naglasak se stavlja na rezultate koji se postižu provedbom programa, aktivnosti i projekata, umjesto na vrstu i visinu troškova. Time se zahtijeva preuzimanje odgovornosti za rezultate provedbe programa (aktivnosti i projekata). Upra-vo stoga, obrazloženje postaje sve značajniji dio sa-mog proračuna i inancijskog plana na što ukazuje i pitanje iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti koji je jedan od dokumenata na temelju kojeg se podnosi Izjava o iskalnoj odgovornosti.

Kako bi obrazloženju izvršenja izvijestili o realiza-ciji ciljeva koje smo postavili na početku godine, uz sam dokument proračuna JLP(R)S, trebali su biti po-stavljeni pokazatelji čiji se primjer daje u nastavku.


RAČUNOVODSTVO

Pokazatelji uspješnosti De inicija Jedinica Polazna

vrijednost

Ciljana vrijednost

2012.

Ciljana vrijednost

2013.

Ciljana vrijednost

2014.

Uključenost učenika OŠ i SŠ u natjecanja i smotre znanja, vještina i sposobnosti

Su inanciranjem natjecanja i smotri poticati postojeće i uvođenje novih natjecateljskih disciplina s povećanim brojem korisnika

Broj uče-nika 3.240 3.400 3.500 3.600

Broja studenata de icitarnih zanimanja

Kroz povećanje stipendiranja postojećih i novih studenata želi se pomoći zadovoljenju potreba tržišta rada

Broj stude-nata

41 45 48 50

Dostupnost Sveučilišne knjižnice Rijeka

Kroz noćni rad povećati dostupnost knjižnice korisnicima

Broj koris-nika

5.450 5.700 6.000 6.500

16. Pravilnika ponovo se navode radi dosljednosti prikaza.

Upravno tijelo za inancije izrađuje godišnji iz-vješ taj o izvršenju proračuna i dostavlja ga općin-skom načelniku, gradonačelniku, županu do 1. svibnja tekuće godine za prethodnu godinu. Op-ćin ski načelnik, gradonačelnik, župan podnosi predstavničkom tijelu na donošenje godišnji izvještaj o izvršenju proračuna do 1. lipnja tekuće godine za prethodnu godinu. Izmjenama i dopuna Zakona o proračunu navedeni rokovi se nisu mijenjali što znači da je obveza općinskog načelnika, gradonačelnika i župana do 1. lipnja 2013. godine podnijeti godišnji izvještaj o izvršenju proračuna JLP(R)S za 2012. go-dinu i to prema odredbama novog Pravilnika.

Općinski načelnik, gradonačelnik, župan dostavlja Ministarstvu inancija i Državnom uredu za revi-ziju godišnji izvještaj o izvršenju proračuna JLP(R)S u roku od 15 dana nakon što ga donese njegovo predstavničko tijelo. Odredbe Pravilnika slijede promjene u obvezi dostave godišnjeg izvještaja o izvršenju propisane izmjenama i dopunama Zako-na o proračunu u slučaju da predstavničko tijelo ne donese godišnji izvještaj o izvršenju proračuna JLP(R)S.

Dopunama članka 112. Zakona o proračunu uređuje se dostava godišnjeg izvještaja Ministarstvu inancija i Državnom uredu za reviziju i kada predstavničko tijelo nije donijelo isti. Načelnik, gradonačelnik, župan ovim tijelima podnose godišnji izvještaj o izvršenju u roku od 60 dana od dana podnošenja predstavničkom tijelu.

Ovaj je članak Zakona o proračunu stupio na sna-gu 7. prosinca 2012. godine što znači da će ga JLP(R)S prvi put primijeniti kod dostave godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna jedinice za 2012.

Ako proračun nije sadržavao navedene pokazatelje, onda se u obrazloženju izvršenja opisuju rezultati koji su se postigli provedbom programa, odnosno važnijih aktivnosti i projekata unutar programa, je-dinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. U nastavku se daje isječak iz obrazloženja izvršenja jednog Ministarstva.

Sredstvima planiranim i utrošenim u okviru ovog projekta izrađen je aplikacijski program i izvršena edukacija korisnika (zaposlenici ureda državnih uprava u županijama) registra prijevoznika. Registar prijevoznika je nacionalna evidencija prijevoznika koju će u elektronskom obliku voditi Ministarstvo, a sadržavat će podatke o izdanim licencijama za unutar-nji i međunarodni cestovni promet. Tijekom sljedeće proračunske godine predstoji zadnja faza uspostave Registra, tj. online spajanje županijskih ureda državne uprave na bazu u Ministarstvu.

3. Donošenje i objava izvještaja o izvršenju proračuna JLP(R)S

Člankom 109. Zakona o proračunu propisano je da upravno tijelo za inancije dostavlja polu go-diš nji izvještaj o izvršenju proračuna JLP(R)S, koji se sastavlja za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja tekuće proračunske godine, općinskom na čelniku, gradonačelniku, županu do 5. rujna tekuće proračunske godine. Prema istom član-ku Zakona o proračunu obveza općinskog načel-nika, gradonačelnika, župana je podnijeti ga predstavničkom tijelu na donošenje do 15. rujna tekuće proračunske godine. Navedene odredbe po-navljaju se člankom 15. Pravilnika.

Rokovi sastavljanja i donošenja godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna JLP(R)S također su propisani Zakonom o proračunu i to člankom 110., a člankom


RAČUNOVODSTVO

godinu. I do sada su JLP(R)S objavljivale godišnji i polugodišnji izvještaj o izvršenju u službenom gla-silu, ali isključivo opći i posebni dio izvještaja, iako to nije bilo, na takav način, navedeno u Zakonu o proračunu.

Sada je i prema izmjenama i dopunama Zakona o proračunu i prema članku 19. Pravilnika potreb-no polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna objaviti, u cijelosti, sa svim prilozima, na internetskim stranicama jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

U službenom glasilu i nadalje se objavljuju opći i posebni dio polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna JLP(R)S. Time se naglašava načelo transparentnosti, što je bitno zbog uvida javnosti i svih zainteresiranih u način trošenja proračunskih sredstava.

4. Izvještaj o izvršenju inancijskog plana izvanproračunskog korisnika

Polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju inan-cijskog plana izvaproračunskog korisnika sadrže:

1. opći dio inancijskog plana koji čini Račun prihoda i rashoda i Račun inanciranja na razini odjeljka ekonomske klasi ikacije,

2. posebni dio inancijskog plana po organizacijskoj i programskoj klasi ikaciji te razini odjeljka eko-nomske klasi ikacije, te

3. obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka.

Člankom 111. Zakona o proračunu propisana je obve-za podnošenja polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju inancijskog plana izvanproračunskog korisnika na suglasnost Hrvatskom saboru, odno-sno predstavničkom tijelu. Županijske uprava za ce-ste dostavljaju županijama polugodišnji izvještaj o izvršenju inancijskog plana do 30. srpnja, a godišnji izvještaj o izvršenju inancijskog plana do 31. ožujka tekuće proračunske godine za prethodnu godinu. Župan podnosi navedene izvještaje predstavničkom tijelu na suglasnost zajedno s izvještajem o izvršenju proračuna županije.

Do sada su izvanproračunski korisnici državnog proračuna dostavljali, u načelu, svoje izvještaje o izvršenju isključivo Ministarstvu inancija. Pravilnik propisuje obvezu dostave polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju i nadležnom ministarstvu, dakle polugodišnji izvještaj o izvršenju inancijskog plana do 30. srpnja, a godišnji izvještaj o izvršenju inancijskog plana do 31. ožujka tekuće proračunske

godine za prethodnu godinu.

Hrvatske ceste također dostavljaju i Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture, Hrvatske vode Ministarstvu poljoprivrede, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Ministarstvu zaštite okoliša i prirode, dok Agencija za upravljanje državnom imovinom Ministarstvu gospodarstva.

Centar za razvoj javnog i neprofitnog sektora

TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.




Ministarstvo inancija pripremilo je prijedlog no-vog Pravilnika za unutarnju reviziju korisnika proračuna. Prijedlog Pravilnika objavljen je na web stranicama Ministarstva inancija www.m in.hr, a dopisom ministra inancija od 12. veljače 2013. god. upućen je na očitovanje korisnicima proračuna.

Više o razlozima donošenja novog Pravilnika, kao i o novostima i promjenama koje donosi pročitajte u nastavku.

1. Razlozi donošenja novog Pravilnika za unutarnju reviziju korisnika proračuna

Potreba za donošenjem novog Pravilnika za unutar-nju reviziju korisnika proračuna, čijim će stupanjem na snagu prestati važiti Pravilnik o unutarnjoj re-viziji korisnika proračuna iz 2008. god.1, proizašla je iz potrebe rede iniranja postojećih kriterija za uspostavu unutarnje revizije, a u cilju racionalnije i učinkovitije uspostave unutarnje revizije u javnom sektoru. To je ujedno i jedna od temeljnih mjera iz Akcijskoga plana razvoja sustava unutarnjih inan-cijskih kontrola u javnom sektoru Republike Hrva-tske za razdoblje 2012. – 2013. godine2.

Racionalna uspostava unutarnje revizije u javnom sektoru, pri tome podrazumijeva sljedeće:

- revizijskim resursima pokriti što je moguće više proračunskih sredstava

- izbjeći usitnjavanje revizijskih resursa (jedan revizor u instituciji) što dovodi do poteškoća u poštivanju revizijske metodologije i načina rada

- uvažiti činjenicu da su institucije u javnom sek-toru povezane kroz vlasništvo i/ili način inan-ciranja i u okviru te povezanosti tražiti logična rješenja za organizacijsko ustrojstvo unutarnje revizije, a uvažavajući prethodno navedeno.

* Danijela Stepić, mag. oec., načelnica u Središnjoj harmoniza-cijskoj jedinici Ministarstva inancija1 NN, br. 35/20082 Akcijski plan razvoja sustava unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru Republike Hrvatske za razdoblje 2012.- 2013., usvojen je na sjednici Vlade Republike Hrvatske 02. kolovoza 2012.

Postojeći kriteriji za ustrojavanje unutarnje revi-zije de inirani još 2008. god., pored ministarstava, županija i velikih gradova, na ustrojavanje unutar-nje revizije obvezuju i manje korisnike proračuna (sve one koji imaju više od 50 zaposlenih i rashode i izdatke veće od 30.000.000,00 kn).

U ovu kategoriju ulaze različite agencije, ustanove u socijali, kulturi, zdravstvu i sl., koji često nemaju dostatne kapacitete za ustrojavanje vlastitih jedini-ca za unutarnju reviziju. Ako i ustrojavaju jedinice za unutarnju reviziju, zapošljavaju jednog unutar-njeg revizora što dovodi do poteškoća u poštivanju revizijskih standarda i metodologije rada, jer se ne ispunjava jedno od temeljnih načela revizijske pro-fesije, a to je timski rad, važan zbog osiguranja kom-petentnosti revizijske profesije te kontrole kvalitete rada koju provode sami unutarnji revizori.

Navedeni korisnici proračuna predstavljaju drugu i treću razinu korisnika proračuna, tj. glave u razdje-lima resornih ministarstava, odnosno proračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Međutim, postojeći kriteriji za usposta-vu unutarnje revizije, ne uzimaju u obzir činjenicu povezanosti ministarstava i njihovih agencija, te je-dinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovih proračunskih korisnika.

Posljedica toga je da su korisnici proračuna druge i treće razine, u pravilu ti koji iniciraju sklapanje sporazuma o obavljanju unutarnje revizije, umjesto da je situacija obrnuta, odnosno da resorna mini-starstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave funkcijom unutarnje revizije zahva-te i proračunske korisnike u svom sastavu, koji su u funkciji realizacije postavljenih ciljeva na razini cijelih resora te troše značajna proračunska sred-stava iz ukupno konsolidiranih proračuna na razi-ni razdjela, odnosno proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

U praksi je također primjećeno da ukoliko su ustroje-ne jedinice za unutarnju reviziju kod korisnika proračuna druge i treće razine, iste nedovoljno ili čak uopće ne surađuju s jedinicama za unutarnju re-viziju resornih ministarstava, odnosno jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

UDK 657.21Danijela Stepić *

Novi Pravilnik za unutarnju reviziju korisnika proračuna (prijedlog)



Nedovoljna suradnja još je više izražena između jedinica za unutarnju reviziju ustrojenih unutar trgovačkih društava u većinskom vlasništvu države i jedinica za unutarnju reviziju u ministarstavima, koja su nadležna za ta ista trgovačka društva.

Ukratko, korisnici proračuna druge i treće razine ne-maju dovoljno kapaciteta da ustroje vlastite jedinice za unutarnju reviziju, a njihova resorna ministar-stva, odnosno nadležni proračuni funkcijom svoje unutarnje revizije ne zahvaćaju i proračunske kori-snike u sastavu. Kada se ovome pridoda i činjenica nedovoljne suradnje između jedinica za unutarnju reviziju korisnika proračuna druge i treće razine i nadležnih proračuna, onda se može lako zaključiti da je značajan dio proračunskih sredstava, ali i rizična područja poslovanja u javnom sektoru nezahvaćeno revizijskom aktivnošću.

Stoga se u izradi novog Pravilnika za unutarnju reviziju korisnika proračuna posebna pozornost posvetila sagledavanju svih navedenih poteškoća i pronalaženju rješenja za njihovo rješavanje. Novi Pravilnik osim kriterija i načina uspostave unutar-nje revizije uređuje i još jedno područje koje se po-kazalo važno za razvoj revizijske profesije, a to je suradnja unutarnje revizije u javom sektoru.

2. Promjene i novosti koje donosi novi Pravilnik o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna

Obveznici ustrojavanja jedinice za unutarnju reviziju

Ministarstva, županije, Grad Zagreb, gradovi s više od 35.000 stanovnika, županijska središta s više od 50 zaposlenih, izvanproračunski korisnici državnog proračuna koji zapošljavaju više od 50 zaposle-nika i imaju godišnje rashode i izdatke veće od 80.000.000,00 kn te državna tijela razine razdje-la koja zapošljavaju više od 50 zaposlenika i imaju godišnje rashode i izdatke veće od 80.000.000,00 kn izuzev Hrvatskog sabora, Ureda Predsjednika Republike Hrvatske, Državnog ureda za reviziju te tajnih službi, kao i do sada obveznici su uspostave jedinice za unutarnju reviziju izravno odgovorne čelniku korisnika proračuna.

Međutim, novost je da se jedinica za unutarnju re-viziju ustrojena na razini ministarstva u skladu s prijedlogom novog Pravilnika obvezuje obavljati unutarnju reviziju i u korisnicima proračuna razine glava organizacijske klasi ikacije koji suk-ladno odredbama novog Pravilnika ne ispunjavaju kriterije za ustrojavanje vlastite jedinice za unu-

tarnju reviziju ili zajedničke jedinice za unutarnju reviziju.

Na isti se način, jedinica za unutarnju reviziju ustrojena na razini županije ili grada obvezuje obavljati unutarnju reviziju i u proračunskim i izvanproračunskim korisnicima proračuna je-dinice lokalne i područne (regionalne) samou-prave koji ne ispunjavaju kriterije za ustroja-vanje vlastite jedinice za unutarnju reviziju ili zajedničke jedinice za unutarnju reviziju.

Važno je naglasiti da je korisnicima proračuna razine glava organizacijske klasi ikacije te proračunskim i izvanproračunskim korisnicima jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave, čije je područje poslovanja visokorizično, dana mogućnost da iako nisu u obvezi uspostaviti jedinicu za unutarnju reviziju, istu mogu ustrojiti, ali uz prethodnu suglasnost ministra inancija. Također, navedeni korisnici proračuna obvezuju se uz prije-dlog ustrojavanja vlasitite jedinice za unutarnju re-viziju dostaviti i prethodnu suglasnost nadležnog ministra, župana ili gradonačelnika. Prijedlogom Pravilnika de inirano je i na koji se način određuje viskorizično poslovanje, odnosno de inirani su kri-teriji koji se trebaju uzeti u razmatranje, a uključuju sljedeće: visina proračunskih sredstava, vrijednost i značaj poslovnih transakcija, broj zaposlenih, or-ganizacijsko i teritorijalno ustrojstvo, uloga u su-stavu upravljanja fondovima Europske unije i druge speci ičnosti ovisno o području poslovanja.

Na ovaj je način dana mogućnost primjerice agen-cijama u sustavu upravljanja EU fondovima, kao što su Središnja agencija za inanciranje i ugovaranje programa i projekata EU, Agencija za plaćanje u poljoprivredi, Agencija za regionalni razvoj i sl. da ustroje, odnosno da zadrže ustrojene jedinice za unutarnju reviziju zbog uloge koju imaju u sustavu upravljanja EU fondovima te vrijednosti i značaja poslovnih transakcija koje se provode unutar nave-denih institucija.

Također i neka državna tijela razine glava organi-zacijske klasi ikacije, primjerice Državna geodetska uprava zbog organizacijskog i teritorijalnog ustroj-stva (20 područnih ureda) i velikog broja zaposlenih da ustroje, odnosno da zadrže ustrojenu jedinicu za unutarnju reviziju.

Prijedlogom Pravilnika također se uređuje da je vo -ditelj jedinice za unutarnju reviziju ustrojene kod korisnika proračuna razine glave organizacij ske klasi ikacije, odnosno kod proračunskog i izvan pro-računskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave) u obvezi surađivati s jedi-



nicom za unutarnju reviziju nadlež nog ministarstva odnosno s jedinicom za unutarnju reviziju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ta su-radnja odnosi se na sljedeće:

- koordinaciju izrade strateških i godišnjih planova obavljanja unutarnje revizije

- sudjelovanje u obavljanju unutarnje revizije iz strateškog i godišnjeg plana unutarnje revi-zije nadležnog ministarstva, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

- obavljanje horizontalnih i vertikalnih revizija.

Novosti za sveučilišta i ustanove u zdravstvu

Prijedlog novog Pravilnika obvezuje na uspostavu unutarnje revizije i sljedeće korisnike proračuna:

a) sveučilištab) korisnike proračuna u sustavu zdravstva koji

zapošljavaju više od 50 zaposlenih, a imaju godiš-nje rashode i izdatke veće od 80.000.000,00 kuna.

Novost je da se navedeni korisnici proračuna obve-zuju na uspostavu unutarnje revizije na jedan od sljedećih načina:

- ustrojavanjem vlastite jedinice za unutarnju revi-ziju ili

- ustrojavanjem zajedničke jedinice za unutarnju reviziju na prijedlog više korisnika proračuna iz skupine a), odnosno iz skupine b).

Prijedlog o načinu uspostavljanja unutarnje revizije navedeni korisnici proračuna podnose nadležnom ministru odnosno županu ili gradonačelniku koji donosi odluku o načinu uspostavljanja, uz prethod-nu suglasnost ministra inancija.

Novost je i da se jedinica za unutarnju reviziju ili zajednička jedinica za unutarnju reviziju ustrojena na sveučilištu obvezuje obavljati unutarnju reviziju i za sastavnice sveučilišta.

Važno je naglasiti da je i sastavnicama sveučilišta, premda nisu u obvezi uspostaviti jedinicu za unu-tarnju reviziju, dana mogućnost da mogu usposta-viti vlastitu jedinicu za unutarnju reviziju, ako je njihovo područje poslovanja visokorizično. Kriteriji za određivanje visokorizičnog poslovanja uključuju iste parametre kao što je već prethodno navedeno. Sastavnice sveučilišta ukoliko uspostavljaju vlasti-tu jedinicu za unutarnju reviziju trebaju imati su-glasnost ministra inancija, s time da se obvezuju da uz prijedlog ustrojavanja vlasitite jedinicu za unutarnju reviziju dostave i prethodnu suglasnost nadležnog ministra.

Ukoliko se ustroji jedinica za unutarnju reviziju na ra-zini sastavnice sveučilišta ista je u skladu s prijedlo-gom Pravilnika u obvezi surađivati s jedinicom za unu-tarnju reviziju ustrojenom na sveučilištu i to u smislu:

- koordinacije izrade strateških i godišnjih planova obavljanja unutarnje revizije

- sudjelovanja u obavljanju unutarnje revizije iz strateškog i godišnjeg plana unutarnje revizije sveučilišta

- obavljanja horizontalnih i vertikalnih revizija

Sveučilišta i ustanove u zdravstvu izdvojene su u okviru prijedloga novog Pravilnika kao obveznici uspostave unutarnje revizije ustrojavanjem vlastite jedinice za unutarnju reviziju ili zajedničke jedinice za unutarnju reviziju jer je riječ o velikim sustavima (znanost i zdravstvo), a opravdanost za ustrojavanje jedinica za unutarnju reviziju proizlazi iz činjenice da navedeni sustavi još uvijek nisu u dovoljnoj mjeri integrirani, te je u ovoj fazi razvoja gotovo nemoguće očekivati da se aktivnost unutarnje revizije može osigurati samo s razine nadležnog ministarstva. Za očekivati je, osobito kod korisnika proračuna u sustavu zdravstva ustrojavanje zajedničkih jedini-ca za unutarnju reviziju. Navedeno je prihvaćeno kao najoptimalnija mogućnost i tijekom razgovora održanih za vrijeme sastanaka s predstavnicima zdravstvenih ustanova koji su prethodili izradi pri-jed loga Pravilnika, a modaliteti ustrojavanja za jed -ničkih jedinica za unutarnju reviziju zasigurno su nešto što tek predstoji razvijati u javnom sektoru.

Minimalno 3 unutarnja revizora u jedinici za unutarnju reviziju!

Novost koju donosi prijedlog novog Pravilnika za unutarnju reviziju jest ta da jedinica za unutarnju reviziju mora imati najmanje 3 unutarnja revi-zora, uključujući voditelja jedinice za unutarnju re-viziju. Navedeno je nužan preduvjet da se izbjegne usitnjavanje revizijskih resursa.

Također, prijedlogom Pravilnika određuje se da po-treban broj unutarnjih revizora iznad propisanog minimuma utvrđuje svaki korisnik proračuna ak-tom o unutarnjem redu, vodeći računa o djelokrugu rada, broju proračunskih i izvanproračunskih kori-snika u nadležnosti, poslovnim procesima i posta-vljenim ciljevima, o sredstvima kojima raspolaže te o broju zaposlenih.

Budući da se proširuje opseg rada jedinicama za unutarnju reviziju u ministarstvima, županijama i gradovima, bit će potrebno osigurati i adekvatan broj radnih mjesta unutarnjih revizora kod navede-nih korisnika proračuna.



Uspostavljanje unutarnje revizije imenovanjem unutarnjeg revizora – iznimke!

U cilju da se izbjegne usitnjavanje revizorskih re-sursa, jedan revizor u instituciji, prijedlogom no-vog Pravilnika mogućnost ustrojavanja unutarnje revizije imenovanjem unutarnjeg revizora daje tek manjem broju korisnika proračuna.

Preciznije mogućnost da uspostave unutarnju revi-ziju imenovanjem unutarnjeg revizora izravno od-govornog čelniku korisnika proračuna imaju:

• Hrvatski sabor, Ured predsjednika Republike Hr-vatske, Državni ured za reviziju i tajne službe

• županijska središta koja imaju manje od 50 zapo-slenih

• manji gradovi, koji zapošljavaju više od 50 zapo-slenih i čiji su godišnji rashodi i izdaci, uključujući rashode i izdatke njihovih proračunskih korisnika i trgovačkih društava u njihovom vlasništvu, zbrojno veći od 80.000.000,00 kuna (rashodi i izdaci trgovačkih društava se pribrajaju razmjer-no udjelu u društvu).

Navedeni korisnici proračuna imaju mogućnost uspostave i vlastitih jedinica za unutarnju reviziju.

Županijska središta s manje od 50 zaposlenih te manji gradovi koji zapošljavaju više od 50 zapo-slenih i čiji su godišnji rashodi i izdaci, uključujući rashode i izdatke njihovih proračunskih korisnika i trgovačkih društava u njihovom vlasništvu, zbroj-no veći od 80.000.000,00 kuna (rashodi i izdaci trgovačkih društava se pribrajaju razmjerno udjelu u društvu) imaju i mogućnost ustrojavanja unutar-nje revizije sklapanjem sporazuma ili ustrojavanjem zajedničkih jedinica za unutarnju reviziju.

Odluku o načinu ustrojavanja donose čelnici gore navedenih korisnika proračuna prema vlastitoj procjeni opravdanosti.

Novost je to da se prijedlogom novog Pravilnika, unutarnja revizija uspostavljena u Hrvatskom sabo-ru obvezuju se obavljati unutarnju reviziju kod ko-risnika proračuna razine glava organizacijske klasi-ikacije iz nadležnosti Hrvatskoga sabora.

Horizontalne i vertikalne revizije

Praksa provođenja horizontalnih i vertiklanih revi-zija uvedena je još 2009. god. Strategijom razvoja su-stava unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sek-toru RH za razdoblje 2009.-2011. god., i pokazala se kao dobar način učinkovitog korištenje revizorskih resursa.

Horizontalne revizije provode se u cilju procjene su-stava unutarnjih kontrola u istovrsnim procesima koji se provode kod dva ili više korisnika proračuna, ili u zajedničkim programima, projektima, aktivno-stima. Rezultat horizontalnih revizija je opći pregled kontrolnih mehanizama uspostavljenih u istovrsnim procesima, razmjena informacija o sustavima kontro-la te multipliciranje učinaka revizorskih preporuka njihovom realizacijom u više institucija. Primjer ho-rizontalne revizije može biti revizija procesa subven-cija u koje su primjerice uključeni unutarnji revizori iz Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva pomor-stva, prometa i veza te Ministarstva gospodarstva.

Vertikalne revizije provode se u cilju procjene susta-va unutarnjih kontrola u procesima ili zajedničkim programima, projektima, aktivnostima koji se provode između dva ili više korisnika proračuna međusobno povezanih kroz vlasništvo i/ili način i-nanciranja.

U provođenje vertikalnih revizija uključeni su unu-tarnji revizori iz korisnika proračuna međusobno povezanih kroz vlasništvo i/ili način inanciranja, uključujući i unutarnje revizore iz trgovačkih društava u nadležnosti korisnika proračuna s koji-ma je ostvarena povezanost kroz isplaćene donacije, pomoći, subvencije i druge transfere.

Rezultat provođenja vertikalne revizije je opći pre-gled kontrolnih mehanizama uspostavljenih na svim razinama poslovnog procesa/programa/projekta koji se provodi između više korisnika proračuna međusobno vezanih kroz vlasništvo i/ili način i-nanciranja. Primjer vertikalne revizije može biti re-vizija procesa centralne nabave u sustavu zdravstva u koju su uključeni primjerice unutarnji revizori iz Ministarstva zdravlja, Hrvatskog zavoda za zdra-vstveno osiguranje te kliničkih bolničkih centara i kliničkih bolnica.

U dosadašnjem razdoblju, horizontalne i vertikalne revizije provodile su se temeljem Zaključaka Vlade RH, a na prijedlog Vijeća za unutarnje inancijske kontrole u javnom sektoru. Prijedlog novog Pravil-nika daje mogućnost da se horizontalne i vertikal-ne revizije mogu provoditi na prijedlog ministra i-nancija ili resornog ministra nadležnog za određeni proces ili program/projekt/aktivnost.

Prijedlogom Pravilnika također je predviđeno da se sporazumom između korisnika proračuna uklju-če nih u provođenje takvih revizija detaljnije urede pitanja kao što su: provođenje takvih revizija, cilje-vi i opseg revizija, način koordinacije aktivnosti na njihovom provođenju, dostava revizorskih izvješća i druga pitanja koja se smatraju potrebnim urediti.



3. Prijelazno razdoblje za prilagodu na nove kriterije

S obzirom na promjene koje donosi novi Pravilnik o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna kroz prije-lazne i završne odredbe regulirani su rokovi za pri-lagodbu, odnosno potrebna usklađenja s novim kri-terijima.

Proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i proračunski i izvanproračunski korisni-ci proračuna jedinica lokalne i područne (regional-ne) samouprave koji nisu obvezni uspostaviti jedi-nicu za unutarnju reviziju ili imenovati unutarnjeg revizora prema kriterijima novog Pravilnika, a na dan stupanja na snagu imaju ustrojenu jedinicu za unutarnju reviziju ili imenovanog unutarnjeg revi-zora, u obvezi su do 31. prosinca 2014. god. uskla-diti način uspostavljanja unutarnje revizije s krite-rijima propisanim novim Pravilnikom.

U međuvremenu, voditelji jedinica za unutarnju re-viziju, odnosno imenovani unutarnji revizori kod korisnika proračuna druge i treće razine u obve-zi su surađivati s jedinicom za unutarnju reviziju nadležnog ministarstva, županije, odnosno grada.

Gradovi koji na dan stupanja na snagu ovog Pravil-nika imaju uspostavljenu unutarnju reviziju, a imaju manje od 50 zaposlenih, uz uvjet da su im godišnji rashodi i izdaci, uključujući rashode i izdatke njiho-vih proračunskih korisnika i trgovačkih društava u njihovom vlasništvu, zbrojno veći od 80.000.000,00 kuna (rashodi i izdaci trgovačkih društava se pri-brajaju razmjerno udjelu u društvu), zadržavaju uspostavljenu unutarnju reviziju.

Minimalan broj unutarnjih revizora u jedinicama za unutarnju reviziju korisnici proračuna koji su obveznici uspostave jedinica za unutarnju reviziju u obvezi su ispuniti do konca 2015. godine. Drugim riječima, svi koji imaju ustrojenu jedinicu za unu-tarnju reviziju ili se odluče na njeno ustrojavanje u skladu s odredbama novog Pravilnika u obvezi su do konca 2015. godine osigurati minimalno 3 unutarnja revizora, uključujući voditelja jedinice za unutarnju reviziju. Isto se odnosi i na zajedničke jedinice za unutarnju reviziju.

Popunjavanje sistematiziranih radnih mjesta u jedi-nicama za unutarnju reviziju odnosno zajedničkim unutarnjim jedinicama ustrojenim sukladno odred-bama novog Pravilnika mora se provesti, prven-

stveno uvažavajući postojeće kapacitete stručno ovlaštenih unutarnjih revizora u javnom sektoru.

4. ZaključakRazvoj inancijskog upravljanja i kontrola poslje-dnjih nekoliko godina u smjeru većeg povezivanja prve i druge/treće razine korisnika proračuna, stvorio je preduvjete za veće i bolje mogućnosti organizacijskog ustrojstva unutarnje revizije u ja-vnom sektoru. U skladu s time, a uzimajući u obzir potrebu da se revizijskom aktivnošću zahvati što je moguće više proračunskih sredstava, a maksimalno iskoriste postojeći kapaciteti unutarnje revizije pri-premljen je prijedlog novog Pravilnika za unutarnju reviziju korisnika proračuna.

Jedna od najvećih novosti koju donosi prijedlog novog Pravilnika jest ta da se jedinica za unutar-nju reviziju uspostavljena u ministarstvu, županiji, gradu obvezuje obavljati i unutarnje revizije u kori-snicima proračuna iz nadležnosti ministarstva, od-nosno županije/grada koji ne ispunjavaju uvjete za ustrojavanje vlastitih jedinica za unutarnju reviziju ili zajedničkih jedinica za unutarnju reviziju.

Ovdje je važno podsjetiti na ulogu i funkciju unu-tarnje revizije, kako bi se izbjeglo pogrešno inter-pretiranje ovakvog pristupa, a koji može imati za posljedicu da korisnici proračuna s druge i treće razine dožive unutarnju reviziju kao kontrolu od strane nadležnih proračuna ili još gore kao svojevr-snu inspekciju ili da nadležni proračuni ovaj pristup shvate kao njihovu nadzornu ili inspekcijsku ulogu nad proračunskim korisnicima u sustavu.

Naime, unutarnja revizija nije ni kontrola ni in-spekcija. Za razliku od inspekcije koja ima ulogu kazniti, odnosno sankcionirati počinitelje nepravi-lnosti i odgovorne za propuste, unutarnja revizija ima uloga procijeniti sustave kontrola, ne istraživati pojedine transakcije i tražiti krivce, već procije-niti sustave kontrola i dati preporuke za njihovo unapređenje. Unutarnja revizija savjetodavna je aktivnost u funkciji procjene sustava kontrola i da-vanja preporuka za unapređenja i poboljšanja. Novi kriteriji i načini uspostavljanja unutarnje revizije pripremljeni su na načelu prema kojem je ova savje-todavna funkcija dostupna što većem broju kori-snika proračuna, a da se istovremeno najoptimalnije organiziraju njeni resursi uvažavajući poštivanje standarda i metodologije rada.



Ministarstvo inancija je uoči sastavljanja i predaje Izjave o iskalnoj odgovornosti za 2012. poslalo Uputu svim proračunima te proračunskim i izvan-proračunskim korisnicima. Uputom se pod sjeća na rokove sastavljanja i predaje te se detaljnije de inira kako se na neka od pitanja iz Upitnika odgovara.

U nastavku se daje cjelovita Uputa.

KLASA: 400-06/13-01/90URBROJ: 513-05-02/13-1Zagreb, 18. veljače 2013.

Ministarstvima i ostalim razdjelima državnog proračunaJedinicama lokalne i područne (regionalne) samoupraveSvim proračunskim i izvanproračunskim korisnicima

PREDMET: Sastavljanje i predaja Izjave o iskal-noj odgovornosti za 2012. godinu

- uputa, daje se

Sukladno Zakonu o iskalnoj odgovornosti (NN, br. 139/10) uvedena je obveza sastavljanja i predaje Izja-ve o iskalnoj odgovornosti (dalje u tekstu: Izjava) kojom čelnici svih razina, od ministara, ravnatelja, općinskih načelnika, gradonačelnika do župana, svake godine za prethodnu proračunsku godinu, za razdoblje u kojem su obnašali dužnost, potvrđuju zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sred-stava te učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava inancijskog upravljanja i kontrola u okviru proračunom utvrđenih sredstava. Izjave o iskalnoj odgovornosti sastavljale su se po prvi puta za 2011. godinu i predavale u 2012. godini.

Uredbom o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila (NN, br. 78/11) koja je donesena na temelju Zakona o iskalnoj odgovornosti propisuje se izgled, sadržaj, postupak, rokovi sastavljanja i predaje Izjave, način i rokovi izvještavanja Ministarstva inancija o uočenim nepravilnostima po provedenim provjera-ma sadržaja izjava. U rujnu 2012. godine stupile su na snagu i izmjene i dopune Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila (NN, br. 106/12) kojima se

pobliže utvrđuje način davanja Izjave prilikom pri-mopredaje u tijeku proračunske godine te mijenja obrazac Upitnika o iskalnoj odgovornosti (dalje u tekstu: Upitnik). Ovaj Upitnik, ujedno raspoloživ i na internetskoj stranici Ministarstva inancija www.m in.hr/hr/izjava-o- iskalnoj-odgovornosti, koristi se pri sastavljanju Izjave za 2012. godinu. U Upitniku se ne popunjava stupac Referenca, već su u njemu dane upute koja je vrsta dokaza podloga za davanje odgovora na pitanje.

Čelnik proračunskog i izvanproračunskog kori-snika državnog proračuna do 28. veljače 2013. godine za 2012. godinu dostavlja nadležnom mini-starstvu Izjavu, popunjeni Upitnik, Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti, Izvješće o otklonjenim sla-bostima i nepravilnostima utvrđenima 2011. godi-ne (ovo Izvješće sastavlja se i predaje uz Izjavu po prvi puta) i Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola za područja koja

su bila revidirana u 2012. godini.

Čelnik proračunskog i izvanproračunskog kori-snika proračuna jedinice lokalne i područne (re-gionalne) samouprave do 28. veljače 2013. go-dine za 2012. godinu dostavlja načelniku općine, gradonačelniku odnosno županu nadležne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave Izjavu, popunjeni Upitnik, Plan otklanjanja slabosti i nepra-vilnosti, Izvješće o otklonjenim slabostima i nepra-vilnostima utvrđenima 2011. godine (ovo Izvješće sastavlja se i predaje uz Izjavu po prvi puta) i Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola za područja koja su bila revi-dirana u 2012. godini.

Ministri i čelnici drugih državnih tijela na ra-zini razdjela organizacijske klasi ikacije do 2. travnja 2013. godine za 2012. godinu Ministar-stvu inancija dostavljaju za ministarstvo odnosno državno tijelo Izjavu, popunjeni Upitnik, Plan otk-lanjanja slabosti i nepravilnosti, Izvješće o otklonje-nim slabostima i nepravilnostima utvrđenima 2011. godine (ovo Izvješće sastavlja se i predaje uz Izjavu po prvi puta) i Mišljenje unutarnjih revizora o susta-vu inancijskog upravljanja i kontrola za područja koja su bila revidirana u 2012. godini.

Načelnici općina, gradonačelnici odnosno župani do 2. travnja 2013. godine za 2012. godinu dostav-

Uputa Ministarstva inancija uz sastavljanje i predaju Izjave o iskalnoj odgovornosti



ljaju Ministarstvu inancija za općinu, grad odnosno županiju Izjavu, popunjeni Upitnik, Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti, Izvješće o otklonjenim sla-bostima i nepravilnostima utvrđenima 2011. godi-ne (ovo Izvješće sastavlja se i predaje uz Izjavu po prvi puta) i Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola za područja koja

su bila revidirana u 2012. godini.

Čelnici obveznika koji su izravno odgovorni Hr-vatskom saboru uz godišnje izvješće o radu do-stavljaju Hrvatskom saboru za 2012. godinu Izjavu, popunjeni Upitnik, Plan otklanjanja slabosti i nepra-vilnosti, Izvješće o otklonjenim slabostima i nepra-vilnostima utvrđenima 2011. godine (ovo Izvješće sastavlja se i predaje uz Izjavu po prvi puta) i Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu inancijskog upravljanja i kontrola za područja koja su bila revi-dirana u 2012. godini.

U nastavku daju se pojašnjenja pojedinih pitanja iz Upitnika.

P L A N I R A N J E

1. Strateški plan je sastavljen i objavljen na web-stra-nicama (odgovaraju ministarstva i druga tijelo državne uprave na razini razdjela organizacijske klasi ikacije).

2. Programi iz inancijskog plana povezani su s cilje-vima iz strateškog plana (odgovaraju ministarstva i druga tijela državne uprave na razini razdjela or-ganizacijske klasi ikacije).

Za potrebe popunjavanja Upitnika za 2012. godinu testira se sastavljanje i objava strateškog plana za razdoblje 2013.-2015., kao i povezivanje strateškog plana za razdoblje 2013. – 2015. i inancijskog plana za isto razdoblja.

3. Ministarstvo je nakon primitka uputa za izradu prijedloga državnog proračuna od Ministars tva inancija izradilo i dostavilo upute s limitima pro-

računskim korisnicima iz svoje nadležnosti (odgo-varaju ministarstva koja u svojoj nadležnosti imaju proračunske korisnike).

4. Usklađeni prijedlog inancijskog plana ministar-stva sastavljen je temeljem prikupljenih i objedinje-nih prijedloga inancijskih planova proračunskih korisnika (odgovaraju ministarstva koja u svojoj nadležnosti imaju proračunske korisnike).

Kod sastavljanja Izjave za 2012. godinu sagledavat će se sadržaj uputa za izradu prijedloga inancijskog plana za razdoblje 2013.-2015. te procedura izrade usklađenog inancijskog plana za 2013. i projekcija za 2014. i 2015.

5. Financijski plan proračunskog korisnika državnog proračuna sadrži prihode i primitke iskazane po vr-stama, rashode i izdatke predviđene za trogodišnje razdoblje, razvrstane prema proračunskim klasi-ikacijama i obrazloženje prijedloga inancijskog

plana.

Dokaz o obavljenom testiranju ovog pitanja predsta-vlja za proračunske korisnike državnog proračuna prve razine organizacijske klasi ikacije broj Naro-dnih novina u kojem je objavljen Državni proračun Republike Hrvatske za 2013. i projekcije za 2014. i 2015. jer su svi prihodi i primici, rashodi i izdaci ovih korisnika obuhvaćeni ovim dokumentom.

Proračunski korisnici državnog proračuna druge i treće razine organizacijske klasi ikacije, kojima svi prihodi i primici, rashodi i izdaci nisu obuhvaćeni Državnim proračunom Republike Hrvatske za 2013. i projekcijama za 2014. i 2015., kao dokaz za poziti-van odgovor na ovo pitanje, u Predmet prilažu pre-sliku inancijskog plana za razdoblje 2013.-2015. i akt (odluku ili zaključak) sa sjednice upravnog vijeća ili nekog drugog upravljačkog tijela da je takav inan-cijski plan donesen do 31. prosinca 2012. (umjesto preslike može i referenca).

6. Financijski plan izvanproračunskog korisnika dr-žav nog proračuna i jedinice lokalne i područne (re gionalne) samouprave sadrži prihode i primitke iskazane po vrstama, rashode i izdatke predviđene za trogodišnje razdoblje, razvrstane prema prora-čunskim klasi ikacijama i obrazloženje prijedloga inancijskog plana.

Dokaz o obavljenom testiranju ovoga pitanja pre-dstavlja za izvanproračunske korisnike državnog proračuna broj Narodnih novina u kojem su obja-vljeni inancijski planovi izvanproračunskih kori-snika za 2013. i projekcije za 2014. i 2015. uz Državni proračun Republike Hrvatske za 2013. i projekcije za 2014. i 2015. te link na web stranicu na kojoj je objavljen inancijski plan s obrazloženjem.

I Z V R Š A V A N J E

16. Procedura stvaranja ugovornih obveza jasno je de inirana i dostupna svim ustrojstvenim jedinica-ma/upravnim odjelima.

Obveznici koji su proceduru stvaranja obveza do-nijeli tijekom 2012. godine na ovo pitanje odgo-varaju s „DA“ samo ako je procedura donesena do 30. lipnja 2012. godine jer u tom slučaju prevlada-va poslovanje po proceduri tijekom godine. Ako je procedura formalno usvojena nakon 30. lipnja 2012. godine odgovor na ovo pitanje je „NE“ s tim da se u



Planu otklanjanja slabosti i nepravilnosti pokaže da je nedostatak riješen i procedura donesena do kraja godine.

23. Sredstva su utrošena u skladu sa proračunom od-nosno inancijskim planom.

U ovom pitanju odstupa se od uobičajenog pravila za popunjavanje Upitnika, a to je da se testiraju do-kumenti nastali tijekom godine bez obzira na razdo-blje na koje se odnose jer bi to u ovom slučaju značilo da čelnik daje Izjavu za 2012. godinu, a zakonito i namjensko korištenje sredstava testira i potvrđuje za 2011. godinu. Stoga se testira razdoblje za koje se Izjava i daje, a ne godina prije.

24. Isplata sredstava temeljila se na vjerodostojnoj dokumentaciji.

Sustav inancijskog upravljanja i kontrola na ovom pitanju testira se na način da se odabere nasumi-ce po svakoj vrsti rashoda najmanje pet isplata te pregledaju jesu li u podlozi svake od odabrane isplate vjerodostojni računovodstveni dokumen-ti. Testiranje je potrebno provesti koristeći Tablicu Testiranja uz pitanje 24. koja je izmjenama Uredbe postala sastavni dio Upitnika i objavljena je u Naro-dnim novinama. Tablica se ne predaje uz Izjavu, već prilaže u Predmet.

R A Č U N O V O D S T V O

49. Zaprimljeni računi sadrže referencu na broj na-rudž benice/ugovora temeljem kojeg su roba/uslu-ge/radovi isporučeni.

Izmjenom i dopunama Uredbe promijenjena je re-ferenca odnosno dokaz za odgovor na ovo pitanje temeljem kojeg se de inira uzorak koji predstavlja 1% svih računa po ugovorima sklopljenim temeljem postupaka javne nabave, a najviše 100. Ovim se pi-

tanjem želi istaknuti važnost uvođenja kontrole potrošnje u odnosu na plan temeljem dokumenata iniciranja nabave. Promjena reference uzima u obzir speci ičnosti malih korisnika kod kojih je ta kontro-la relativno jednostavna. U praksi se događalo da korisnici poput škola, dječjih vrtića i slično nakon obavljene kupnje, naknadno ispisuju narudžbenice, prepisivanjem stavki s računa na narudžbenicu. S obzirom da to nije namjera pitanja 49., proračunski korisnici mogu u proceduri stvaranja obveza utvr-diti u kojim je situacijama dozvoljena kupnja bez prethodnog ispisivanja narudžbenice i drugih doku-menata najave obveze s tim da je obvezno osigurati provjeru potrošnje u odnosu na inancijski plan.

Zbog svega navedenoga se pri davanju odgovora te-stiraju računi izdani temeljem postupaka javne na-bave. Dakle, referenca na ugovor na računu izričito je potrebna za ugovore sklopljene u postupcima jav-ne nabave. Međutim, kako se Izjavom za 2011. godi-nu testirao uzorak do 1% svih računa, a najviše 100, veliki broj korisnika, koji nemaju postupke javne na-bave, uspostavio je sustav temeljem pisane proce-dure stvaranja ugovornih obveza u kojem računima prethodi dokument najave obveze (narudžbenica, ugovor). Upravo zbog osnovne svrhe ovoga pitanja, a to je uređen sustav upravljanja inancijama, u kojem se sredstva troše zakonito i namjenski, obveznici te-stiraju pitanje br. 49. na uzorku do 1% svih računa, a najviše 100, za koje po proceduri stvaranja ugovor-nih obveza trebaju imati dokumente najave obveze.

S poštovanjem,

POMOĆNIK MINISTRA I GLAVNI DRŽAVNI RIZNIČAR

Miljenko Fičor

JESTE LI SE PRETPLATILI NA NOVI SPECIJALIZIRANI ČASOPIS ZA FINANCIJSKO UPRAVLJANJE U JAVNOM I NEPROFITNOM SEKTORU?

PRETPLATOM NA ČASOPIS OSTVARUJETE PRAVO NA NIZ POGODNOSTI. ZATRAŽITE PONUDU NA PRETPLATU ILI POSJETITE

WWW.TIM4PIN.HR



Sukladno Zakonu o iskalnoj odgovornosti (NN, br. 139/10) uvedena je obveza sastavljanja i predaje Izjave o iskalnoj odgovornosti (dalje u tekstu: Izjava) kojom čelnici svih razina, od ministara, ra-vnatelja, općinskih načelnika, gradonačelnika do župana, svake godine za prethodnu proračunsku godinu, za razdoblje u kojem su obnašali dužnost, potvrđuju zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava te učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava inancijskog upravljanja i kontrola u okviru proračunom utvrđenih sredstava.

Uredbom o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pra-vila (NN, br. 78/11; dalje u tekstu: Uredba) koja je donesena na temelju Zakona o iskalnoj odgovorno-sti propisuje se izgled i sadržaj Izjave o iskalnoj od-govornosti, postupak i rokovi sastavljanja i predaje Izjave, način i rokovi izvještavanja Ministarstva inancija o uočenim nepravilnostima po provede-

nim provjerama sadržaja izjava te oblik i sadržaj izvještaja o primjeni iskalnih pravila.

Ono što je posebno naglašeno zakonodavnim okvirom jest obveza nadležnih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i ministarsta-va za provjerom sadržaja izjave koju su dostavili čelnici korisnika pod njihovom nadležnošću. Ove provjere izjava za 2011. godinu mogle su se obavljati tijekom cijele 2012. godine. Ministarstvo inancija također radi provjere, ali izjava općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i ministara.

Postupak provjere sadržaja Izjave o iskalnoj odgo-vornosti propisan je člankom 13. Uredbe. Nadležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regional-ne) samouprave za svakog obveznika provjeravaju formalni sadržaj Izjave i Upitnika o iskalnoj odgo-vornosti koje su im obveznici dostavili, a na odabra-nom uzorku pitanja i vjerodostojnost odgovora iz Upitnika. Iduće godine nadležna ministarstva i je-dinice lokalne i područne (regionalne) samouprave bit će obvezne provjeravati, na odabranom uzorku dostavljenih Izvješća o otklonjenim slabostima i ne-pravilnostima utvrđenima prethodne godine, i pro-

* Iva Brkić, mag. oec., Ministarstvo inancija

vedbu aktivnosti iz Izvješća o otklonjenim slabosti-ma i nepravilnostima utvrđenima u 2012. godini.

Provjera formalnog sadržaja provodi se utvr đi-va njem:

• potpunosti predane dokumentacije, odnosno je li predana Izjava, popunjeni Upitnik i Plan otk-lanjanja slabosti i nepravilnosti, ako je dostavljena Izjava 1b kojom se potvrđuje postojanje slabosti i nepravilnosti koje ne utječu na zakonito, namjen-sko i svrhovito korištenje sredstava te učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava inancijskog upravljanja i kontrola u okviru proračunom utvrđenih sredstava, i

• ispravnosti načina na koji je popunjen Upitnik, ponajprije u dijelu provjere odgovora NIJE PRI-MJENJIVO na pitanja za koja je sigurno da korisnici moraju odgovoriti s DA, NE ili DJELOMIČNO.

Nakon provjere formalnog sadržaja, pristupa se suštinskoj provjeri Izjave i Upitnika, koja najvećim dijelom obuhvaća provjeru vjerodostojnosti odgo-vora na pitanja iz Upitnika. Provjere na odabranom uzorku pitanja iz Upitnika mogu se provoditi:

• na licu mjesta, dolaskom kod proračunskog kori-snika i pregledom dokumentacije prema referen-cama iz Predmeta o iskalnoj odgovornosti, od nosno dokumentacije kopirane i uložene u Pre-dmetu

• na način da se za uzorak pitanja iz Upitnika zatraži od proračunskih korisnika dostava dokumenta-cije temeljem koje je odgovoreno na pojedino pi-tanje.

Nadležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su odmah, a najka-snije u roku od sedam radnih dana, o uočenim ne-pravilnostima po provedenim provjerama izvijestiti nadležne institucije, odnosno Ministarstvo inan-cija sukladno Naputku o otkrivanju, postupanju i izvješćivanju o nepravilnostima u upravljanju proračunskim sredstvima (NN, br. 70/12; u nasta-vku: Naputak).

Naputkom se uređuju način i rokovi izvještavanja o uočenim nepravilnostima po provedenim provjera-ma sadržaja izjava sukladno Uredbi o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i Izvještaja

UDK 657.21Iva Brkić*

Provjere izjava o iskalnoj odgovornosti za 2011. godinu i uočene nepravilnosti



o primjeni iskalnih pravila. Međutim, kako se ovaj Naputak donosi na temelju odredbi Zakona o susta-vu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sek-toru (NN, br. 141/06) njime se propisuju, ne samo postupanja s uočenim nepravilnostima iz izjava, već i druge nepravilnosti u upravljanju sredstvima državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koje ne proizlaze iz upitnika i sadržaja izjava.

Ministarstvo inancija provelo je kontrolu formal-nog sadržaja dobivenih izjava. Izuzev jednog mi-nistarstva i jednog korisnika razine razdjela, sva ostala ministarstva i druga tijela državne uprave na razini razdjela organizacijske klasi ikacije dostavili su Izjavu za 2011. godinu.

Izjavu 1a koja se daje kad nisu uočene slabosti i nepravilnosti dostavilo je 13 razdjela, a Izjavu 1b dostavilo je 9 razdjela i time potvrdilo postojanje slabosti i nepravilnosti, ali koje ne utječu na zako-nito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava te učinkovito i djelotvorno funkcioniranje susta-va inancijskog upravljanja i kontrola u okviru proračunom utvrđenih sredstava.

Od ukupno 576 jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave, Izjavu za 2011. godinu dosta-vilo je Ministarstvu inancija 570 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Dakle, Izjavu za 2011. godinu nije dostavilo 6 općina. Od njih je zatraženo da pisanim putem potvrde kako Izjavu nisu sastavili i predali budući da ne mogu potvrditi zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredsta-va, te učinkovito i djelotvorno funkcioniranje susta-va inancijskog upravljanja i kontrola u 2011. godini. O svemu je obaviješten Državni ured za reviziju, a Sektoru za proračunski nadzor i nadzor koncesija Ministarstva inancija predan je zahtjev za oba-vljanje proračunskog nadzora onih lokalnih jedinica koje nisu dostavili Izjavu.

Od ukupno dostavljenih izjava jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, samo je 20 općina, gradova i županija dostavilo obrazac Izjave 1a, a 550 općina, gradova i županija dostavilo je Izja-vu 1b te time potvrdilo postojanje slabosti i nepra-vilnosti.

Ministarstvo inancija je na temelju uzorka izvršilo i suštinske kontrole odgovora na pitanja iz Upitnika. Od općina, gradova i županija zatraženi su dokazi za neka od sljedećih pitanja:

3. Upravno tijelo nadležno za inancije jedinice lo-kalne i područne (regionalne) samouprave je nakon primitka uputa za izradu proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave Ministarstva inancija izradilo upute za izradu proračuna jedinice

lokalne i područne (regionalne) samouprave s limiti-ma i dostavilo ih proračunskim i izvanproračunskim korisnicima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

11. Čelnik jedinice lokalne i područne (regional-ne) samouprave uputio je prijedlog proračuna i projekcija predstavničkom tijelu na donošenje u zakonom predviđenom roku.

16. Procedura stvaranja ugovornih obveza jasno je de inirana i dostupna svim ustrojstvenim jedinica-ma/upravnim odjelima.

22. Ministarstvo, odnosno jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave pratila je korištenje namjenskih prihoda i primitaka te vlastitih priho-da koje ostvaruju proračunski korisnici iz svoje nadležnosti koji su izuzeti od uplate u proračun.

24.3. Postoji izvješće od krajnjeg korisnika o utrošku sredstava/realizaciji projekta.

56. Povjerenstvo za popis obavilo je popis cjelokup-ne imovine i obveza, sastavilo izvještaj temeljem po-pisnih lista i predalo ga je čelniku.

59. Uspostavljena je evidencija svih ugovora.

Utvrđeno je da su pojedine jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na gore navede-na pitanja odgovorile pozitivno iako su deteljnijim uvidom u dokumentaciju uočeni propusti zbog kojeg su bili obvezni odgovoriti negativno, te isto unijeti u Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti.

Najčešće uočene nepravilnosti vezane su uz pitanje 11. Čelnik jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave uputio je prijedlog proračuna i projekcija predstavničkom tijelu na donošenje u zakonom predviđenom roku. Nije poštivan rok utvrđen Zako-nom o proračunu, a pojedine su jedinice kao dokaz potvrdnog odgovora dostavile preslike odnosno re-ference dopisa uz upućen proračun za 2011. godinu i projekcije za 2012. i 2013. godinu, a ne kako su tre-bale, prijedloga proračuna za 2012. i projekcija za 2013. i 2014.

Uočene su i nepravilnosti vezane uz odgovore na pitanje 59. Uspostavljena je evidencija svih ugovora, gdje su jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave potvrdno odgovorile i u slučajevima kada nisu ustrojile cjelovitu evidencija svih ugovora, već samo evidenciju ugovora o javnoj nabavi.



Obavljanjem tzv. decentraliziranih funkcija nastaju rashodi koji su posebnim zakonima za osnovno i srednje školstvo, socijalnu skrb, zdravstvo i vatro-gastvo preneseni na jedinice lokalne i područne (re-gionalne) samouprave (dalje u tekstu: JLP(R)S). Fi-nanciraju se iz dodatnog udjela poreza na dohodak i pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije.

Dodatni udio u porezu na dohodak propisan je člankom 45. Zakona o inanciranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN, br. 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07, 73/08 i 25/12). Pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije su sredstva planirana u državnom proračunu Repu-blike Hrvatske, a doznačuju se JLP(R)S, nositeljima inanciranja preuzetih decentraliziranih funkcija, za inanciranje decentraliziranih funkcija kada priho-

di ostvareni iz dodatnog udjela poreza na dohodak nisu dovoljni za inanciranje minimalnih inancijskih standarda. Prijedlozi odluka o minimalnim inan-cijskim standardima za pojedinu decentraliziranu funkciju i Prijedlog uredbe o načinu izračuna izno-sa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije JLP(R)S za 2013. godinu upućeni su Vladi Republike Hrvatske na donošenje. Njihova objava u Narodnim novinama očekuje se početkom ožujka.

1. Uredba o načinu izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije JLP(R)S za 2013. godinu i odluke o minimalnim standardima

Temeljem članka 45.a stavka 2. Zakona o inanci-ranju jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave (NN, br. 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07, 73/08 i 25/12), Vlada Republike Hr-vatske donosi Uredbu o načinu izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave za 2013. godinu (dalje u tekstu: Uredba).

Bilančna prava su sredstva potrebna za osigura-vanje minimalnih inancijskih standarda utvrđenih

* Nevenka Brkić, mag. oec, Ministarstvo inancija RH, Zagreb

odlukama Vlade Republike Hrvatske o minimalnim inancijskim standardima za svaku decentralizira-

nu funkciju pojedinačno. Bilančna prava županije, Grada Zagreba, grada i općine potrebna za inanci-ranje preuzete decentralizirane funkcije propisana su sljedećim odlukama:

• bilančna prava grada, županije i Grada Zagreba za osnovno školstvo za 2013. godinu utvrđena su Odlukom Vlade Republike Hrvatske o kri-terijima i mjerilima za utvrđivanje bilančnih prava za inanciranje minimalnog inancijskog standarda javnih potreba osnovnog školstva u 2013. godini

• bilančna prava županije i Grada Zagreba za srednje školstvo za 2013. godinu utvrđena su Odlukom Vlade Republike Hrvatske o kriterijima i mje-rilima za utvrđivanje bilančnih prava za i-nanciranje minimalnog inancijskog standar-da javnih potreba srednjih škola i učeničkih domova u 2013. godini

• bilančna prava županije i Grada Zagreba za 2013. godinu utvrđena su Odlukom Vlade Republike Hrvatske o minimalnim inancijskim standar-dima materijalnih i inancijskih rashoda cen-tara za socijalnu skrb i pomoći za podmirenje troškova stanovanja korisnicima koji se griju na drva u 2013. godini

• bilančna prava županije i Grada Zagreba za 2013. godinu utvrđena su Odlukom Vlade Republike Hrvatske o minimalnim inancijskim standar-dima za decentralizirano inanciranje domo-va za starije i nemoćne osobe u 2013. godini

• bilančna prava županije i Grada Zagreba za i-nanciranje zdravstvenih ustanova na području županije i Grada Zagreba za 2013. godinu utvrđena su Odlukom Vlade Republike Hrvatske o mini-malnim inancijskim standardima za decen-tralizirane funkcije za zdravstvene ustanove u 2013. godini

• bilančna prava općine, grada i Grada Zagreba za inanciranje javnih vatrogasnih postrojbi za 2013.

godinu utvrđena su Odlukom Vlade Republike Hrvatske o minimalnim inancijskim standar-dima za decentralizirano inanciranje redovi-te djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi u 2013. godini.

UDK 336.2Nevenka Brkić∗

Financiranje decentraliziranih funkcija u 2013. godini



Uredbom se utvrđuje način izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije JLP(R)S za određenu godinu iz državnog proračuna Republike Hrvatske, a prema posebnim zakonima i navedenim odlukama o kriterijima i mjerilima za osiguravanje minimalnog inancijskog standarda javnih potreba u djelatnostima osnovnog i srednjeg školstva, so-cijalne skrbi, zdravstva i vatrogastva.

Ukupan iznos bilančnih prava, odnosno sredstava potrebnih za osiguranje minimalnih inancijskih standarda preuzetih decentraliziranih funkcija raspoređuje se na ukupno 87 JLP(R)S koje su nositelji decentraliziranih funkcija, a to su: 20 županija, 62 grada (32 grada osnovno školstvo i va-trogastvo, 2 grada samo osnovno školstvo i 28 gra-dova samo vatrogastvo) i pet općina. Ako se prido-daju suosnivači javnih vatrogasnih postrojbi (13 gradova i 83 općine), tada ima ukupno 183 jedi-nice koje su preuzele decentralizirane funkcije. Ukupan broj jedinica koje su preuzele jednu ili više decentraliziranih funkcija u 2013. godini prikazan je po jedinicama i funkcijama u Tablici 1.

Tablica 1. Ukupan broj JLP(R)S koje inanciraju decentralizirane funkcije u 2013. go-dini

Funkcije

Jedinice Zdrav-

stvo

Soci-jalna skrb

Sred-nje

škol-stvo

Osnov-no škol-

stvo

Vatro-gastvo

Ukupan broj

jedinica

ŽUPANIJE 20 - 20

GRADOVI - - -32

752 41

OPĆINE - - - - 88 88

20 20 20 54 161 183

Izvor: Odluke o minimalnim inancijskim standardima za de-centralizirano inanciranje minimalnog inancijskog standar-da u djelatnostima osnovnog i srednjeg školstva, socijalne skr-bi, zdravstva i vatrogastva u 2013. godini

Ukupan iznos bilančnih prava za inanciranje de-centraliziranih funkcija u 2013. godini planira-na su u iznosu 2,2 milijarde kuna, odnosno oko 7,8 postotnih bodova manje u odnosu na plan iz 2012. godine. Planirana sredstva se odnose na ukupno 183 JLP(R)S koje su preuzele decentralizirane funkcije u 2013. godini.

Iznos sredstava za inanciranje minimalnih inan-cijskih standarda (bilančnih prava) gradova koji su preuzeli decentraliziranu funkciju osnovnog škol-

stva i gradova i općina koji su preuzeli inanciranje javnih vatrogasnih postrojbi (radi se o 75 grada i 88 općina) iznosi oko 679,4 milijuna kuna (uključivo Grad Zagreb, s iznosom od oko 153,9 milijuna kuna), dok je ostatak sredstava u iznosu od oko 1,5 mi-lijardi kuna planiran za rashode decentraliziranih funkcija na razini 20 županija.

2. Obveze korisnika pomoći izravnanja Županije, Grad Zagreb, gradovi i općine dužni su sredstva ostvarena za decentralizirane funkcije doznačivati krajnjim korisnicima (ustanovama) čije su inanciranje preuzeli. Sredstva se doznačuju u skladu s obvezama, prema dinamici i planu priori-teta utvrđenim u proračunu korisnika pomoći izrav-nanja.

Iznimno, radi osiguranja namjenskoga korištenja sredstava ostvarenih za decentralizirane funkcije, Ministarstvo inancija može sredstva državnog proračuna, s pozicije pomoći izravnanja, doznačivati izravno krajnjim korisnicima.

Korisnici pomoći izravnanja sredstva ostvarena za decentralizirane funkcije mogu koristiti isključivo za namjene utvrđene u odlukama o minimalnim standardima. U slučaju nenamjenskog korištenja sredstava ostvarenih za decentralizirane funkcije ministarstva nadležna za školstvo, socijalnu skrb i zdravstvo te nadležno tijelo državne uprave za vatrogastvo dostavljaju Ministarstvu inancija raspored sredstava po krajnjim korisnicima, a u skladu s odlukama Vlade Republike Hrvatske o minimalnim inancijskim standardima i u skladu s Uredbom.

U skladu s navedenim Ministarstvo inancija će sred-stva državnog proračuna u tom slučaju, s pozicije pomoći izravnanja, doznačivati izravno krajnjim ko-risnicima.

Na temelju odluka i Uredbe Vlade Republike Hrva-tske korisnici pomoći izravnanja donose vlastite odluke o kriterijima i mjerilima te načinu inan-ciranja preuzetih decentraliziranih funkcija, kako slijedi:

• osnovnog i srednjeg školstva• centara za socijalnu skrb i pomoći za stanovanje

korisnicima koji se griju na drva te domova za sta-rije i nemoćne osobe

• zdravstvenih ustanova• redovite djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi.

Navedene vlastite odluke donose se na godišnjoj ra-zini do visine iznosa bilančnih prava, odnosno do vi-sine sredstava potrebnih za osiguranje minimalnih



inancijskih standarda za svaku pojedinačnu decen-traliziranu funkciju.

3. Raspored sredstava za osiguranje minimalnih inancijskih standarda

Korisnici pomoći izravnanja na temelju vlastitih odluka (propisane čl. 7. st. 3. Uredbe) utvrđuju ra-spored sredstava po krajnjim korisnicima te prio-ritete kapitalnih ulaganja (osim za javne vatrogasne postrojbe).

• Osnovno i srednje školstvo

Materijalne i inancijske rashode te rashode za tekuće i investicijsko održavanje osnovnih i srednjih škola i učeničkih domova, Grad Zagreb i gradovi pla-niraju i troše u visini koja osigurava njihov minimal-ni inancijski standard.

Rashode za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na ne inancijskoj imovini osnov-nih i srednjih škola županije, Grad Zagreb i gradovi planiraju i troše na osnovi Plana rashoda za na-bavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na ne inancijskoj imovini za 2013. godi-nu u kojem se planiraju kapitalni projekti osnovnog i srednjeg školstva koji će se realizirati tijekom 2013. godine.

Plan rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imo-vine i dodatna ulaganja na ne inancijskoj imovini do-nosi nadležno tijelo nositelja inanciranja (županije, Grada Zagreba i gradova) najkasnije do 15. svibnja 2013. godine. Izmjene i dopune Plana rashoda za na-bavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ula-ganja na ne inancijskoj imovini, koje donosi nadležno tijelo nositelja inanciranja (županije, Grada Zagreba i gradova), provode se tijekom proračunske godine

uz suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

Plan rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na ne inancijskoj imovi-ni sadržava samo ulaganja u kapitalne projekte koji se odnose na izgradnju i opremanje novih građevina kao i nadogradnju, rekonstrukciju i opremanje postojećih građevina. Plan sadržava škole na koje se odnose ulaganja, vrstu i opseg ulaganja, ukupno planirani iznos potreban za realizaciju svih ulaganja obuhvaćenih projektom od početka do kraja projek-ta i planirani iznos u 2013. godini.

• Socijalna skrb

Županija, odnosno Grad Zagreb osigurava sredstva za materijalne i inancijske rashode centara za so-cijalnu skrb koji imaju sjedište na njihovu području. Ta su sredstva županije, odnosno Grad Zagreb dužni rasporediti centrima za socijalnu skrb. Županija, odnosno Grad Zagreb osigurava sredstva za pomoć za podmirenje troškova stanovanja ko-risnicima koji se griju na drva u iznosu od 950,00 kuna po korisniku pomoći. Ta su sredstva županije, odnosno Grad Zagreb dužni rasporediti jedini-cama lokalne samouprave na svome području.

Županija, odnosno Grad Zagreb za domove za sta-rije i nemoćne osobe koji imaju sjedište na njihovu području, a na koje su prenijeta osnivačka prava, osi-guravaju sredstva za obavljanje djelatnosti doma u visini razlike između ukupnih rashoda i ostvarenih prihoda za posebne namjene doma. Ta su sredstva županije, odnosno Grad Zagreb dužni rasporedi-ti domovima za starije i nemoćne osobe kojih su osnivači. Ako dom za starije i nemoćne osobe ostvari prihod za posebne namjene u iznosu manjem od pro-cijenjenog, jedinica područne (regionalne) samoupra-ve, odnosno Grad Zagreb osigurava razliku između ukupno ostvarenih prihoda i ukupno utvrđenih rashoda (bilančnih prava). Ako dom za starije i nemoćne osobe ostvari prihod za posebne namjene u iznosu većem od procijenjenog, smanjuje se razlika između ukupno utvrđenih rashoda (bilančnih prava) i ukupno ostvarenih prihoda za posebne namjene, koje osigurava jedinica područne (regionalne) sa-mouprave, odnosno Grad Zagreb.

• Zdravstvo

Županije, odnosno Grad Zagreb utvrđuju popis prioriteta za raspored dodijeljenih sredstava između zdravstvenih ustanova na svom području te taj popis dostavljaju na suglasnost Ministarstvu zdravlja. Po dobivenoj suglasnosti Ministarstva zdravlja županije, odnosno Grad Zagreb donose



odluke o rasporedu sredstava između zdrav-stvenih ustanova na svom području.

Ukoliko se u popis prioriteta uvrste obveze po ugo-vorima koji zahtijevaju plaćanje u sljedećim godina-ma, županije, odnosno Grad Zagreb dužni su sukla-dno članku 44. stavku 5. Zakona o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12) prioritetno osigurati sredstva u okviru dodijeljene visine te o istome izvijestiti Mini-starstvo zdravlja uz dostavu dokumentacije.

4. Udruživanje sredstava u djelatnosti školstva

Korisnik pomoći izravnanja (županija, odnosno Grad Zagreb – osnivač ustanove) može udružiti sred-stva u djelatnosti školstva za nabavu proizvede-ne dugotrajne imovine i za dodatna ulaganja na ne inancijskoj imovini na temelju vlastite odluke i u skladu s odlukama Vlade Hrvatske o minimalnim inancijskim standardima u osnovnom i srednjem

školstvu (u skladu s točkom X. Odluke o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje bilančnih prava za inan-ciranje minimalnog inancijskog standarda javnih potreba osnovnog školstva u 2013. godini i s točkom X. Odluke o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje bilančnih prava za inanciranje minimalnog inan-cijskog standarda javnih potreba srednjeg školstva i učeničkih domova u 2013. godini) do razine iznosa bilančnih prava za tu namjenu, uz prethodnu su-glasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i spor-ta i Ministarstva inancija, a sve u skladu s člankom 7. stavkom 4. Uredbe Vlade Republike Hrvatske.

Nadležna tijela županija, Grada Zagreba i grado-va (nositelja inanciranja škola - osnovnih i sre-dnjih) dužni su svoje zahtjeve za suglasnosti za udruživanje sredstava za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i sredstava za dodatna ulaganja na ne inancijskoj imovini u osnovnom i srednjem školstvu dostaviti Ministarstvu znanosti, obrazo-vanja i sporta i Ministarstvu inancija najkasnije do 30. lipnja 2013. godine.

5. Preraspodjela i promjena utvrđenih bilančnih prava

Županije, Grad Zagreb, gradovi i općine mogu sred-stva ostvarena od dodatnog udjela u porezu na dohodak i sredstva izravnanja za decentralizirane funkcije, odnosno ukupna bilančna prava (osim za inanciranje redovite djelatnosti javne vatrogasne

postrojbe) preraspodijeliti po krajnjim korisnici-ma unutar pojedine djelatnosti, a u skladu s odluka-ma Vlade Republike Hrvatske o minimalnim inan-cijskim standardima.

Prije izmjene vlastitih odluka (propisanih čl. 7. st. 2. Uredbe) kojima se uređuje preraspodjela sre-dstava, županije, Grad Zagreb, gradovi i općine obvezni su o tome izvijestiti krajnje korisnike mje-sec dana prije izmjene odluka.

Nadležno ministarstvo ili nadležno tijelo državne uprave dužno je pratiti izvršenje odluka i Uredbe Vla-de Republike Hrvatske i po potrebi Vladi Republike Hrvatske predložiti njihove izmjene i dopune.

Nositelji inanciranja zahtjev za preraspodjelu, izmjene i dopune utvrđenih bilančnih prava pod-nose ministarstvu nadležnom za određenu decen-traliziranu funkciju najkasnije do 30. lipnja 2013. godine. Nadležno ministarstvo ili nadležno tije-lo državne uprave je dužno predložene izmjene i dopune dostaviti na mišljenje Ministarstvu i-nancija najkasnije do 31. kolovoza 2013. go-dine, a predložene izmjene i dopune utvrđenih bilančnih prava, uz pribavljena mišljenja na te izmjene i dopune (od Ministarstva inancija i dru-gih tijela propisanih odredbama Poslovnika Vlade Republike Hrvatske), nadležno ministarstvo ili nadležno tijelo državne uprave dužno je upu-titi Vladi Republike Hrvatske najkasnije do 30. rujna 2013. godine.

6. Izračun i doznaka pomoći izravnanja Izračun iznosa pomoći izravnanja za decentrali-zirane funkcije u 2013. godini obavlja Ministarstvo inancija u suradnji s resornim ministarstvom ili

nadležnim tijelom državne uprave po korisnicima pomoći izravnanja. Od mjesečnog iznosa bilančnih prava odbija se iznos ostvarenog poreza na dohodak iz dodatnog udjela poreza na dohodak za decentra-liziranu funkciju za prethodni mjesec, a nedostajući iznos sredstava do mjesečne obveze podmiruje se iz pomoći izravnanja.

Izračunati iznos pomoći izravnanja doznačuje se ovisno o vrsti rashoda (ovisno o tome radi li se o rashodima poslovanja, rashodima za nabavu proizve-dene dugotrajne imovine ili o rashodima za dodatna ulaganja na ne inancijskoj imovini). Pomoći izrav-nanja za rashode poslovanja za decentraliziranu funkciju osnovnog i srednjeg školstva te vatrogastva doznačit će se akontativno, temeljem mjesečnog obračuna za prethodni mjesec usklađenog s akonta-cijom za tekući mjesec.

Pomoći izravnanja za rashode za nabavu proizve-dene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na ne inancijskoj imovini izvršavaju se na temelju dokumentacije županije, Grada Zagreba i grada o



provedenom postupku u skladu sa zakonom, te na temelju ovjerenih računa o nabavi roba i/ili ovjere-nih (privremenih ili okončanih) situacija za izvršene radove koji su dospjeli ili dospijevaju u mjesecu za koji se podnosi zahtjev za doznaku sredstava, a koji se dostavljaju resornom ministarstvu ili nadležnom tijelu državne uprave do 10-og u mjesecu za tekući mjesec.

Resorno ministarstvo ili nadležno tijelo državne uprave, nakon provedene provjere, objedinjene zah-tjeve na razini županija i gradova dostavlja Ministar-stvu inancija do 15-og u mjesecu za tekući mje-sec. Pomoći izravnanja za decentraliziranu funkciju vatrogastva Ministarstvo inancija doznačit će do 15-og u mjesecu, a za ostale funkcije u razdoblju od 20-og do 30-og u mjesecu za tekući mjesec.

7. Dostava mjesečnog izvještaja o stvarnim rashodima

Dostava mjesečnog izvještaja krajnjih korisnika (ustanova) nadležnom upravnom odjelu županije, Grada Zagreba, grada i općine o stvarno nastalim rashodima decentraliziranih funkcija za protekli mjesec, kao uvjet za doznaku sredstava za tekući mjesec, propisana je člankom 11. Uredbe. Ako županija, Grad Zagreb, grad i općina nisu propisali drugačije:

• doznaka sredstava za rashode poslovanja izvršava se na temelju mjesečnog izvještaja ustanove o stvarno nastalim rashodima za pro-tekli mjesec (na četvrtoj razini Računskog pla-na), koji potpisuju odgovorne osobe (računovođa i ravnatelj), a dostavlja se nadležnom upravnom odjelu najkasnije do 10-og u tekućem mjesecu za protekli mjesec

• doznaka sredstava za nabavu proizvedene du-gotrajne imovine i dodatna ulaganja na ne i-nancijskoj imovini izvršava se na temelju do-kumentacije o provedenom postupku u skladu sa zakonom te na temelju ovjerenih računa o nabavi robe i/ili ovjerenih privremenih ili okončanih situacija za izvršene radove koji su dospjeli ili dospijevaju na plaćanje u mjesecu, a dostavljaju se nadležnom upravnom odjelu

• doznaka sredstava za rashode poslovanja do-mova za starije i nemoćne osobe (rashodi za za-poslene, materijalni rashodi, inancijski rashodi) izvršava se na temelju mjesečnog izvještaja ustanove o stvarno nastalim rashodima za pro-tekli mjesec (na četvrtoj razini Računskog plana) i ostvarenih prihoda za posebne namjene za pro tekli mjesec (na četvrtoj razini Računskog

plana), koji potpisuju odgovorne osobe, a dosta-vlja se nadležnom upravnom odjelu najkasnije do 10-og u tekućem mjesecu za protekli mjesec.

Ako krajnji korisnik (ustanova) ne dostavi mje-sečni izvještaj nadležnom upravnom odjelu u pro-pisanom roku i na propisani način, ustanovi će se privremeno obustaviti doznaka sredstava.

8. Nadzor nad korištenjem sredstava za decentralizirane funkcije

Županije, Grad Zagreb, gradovi i općine dužni su nad-zirati zakonitost rada upravnih tijela koja obavljaju poslove decentraliziranih funkcija i krajnjih kori-snika te zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava propisnih Uredbom (čl. 12. Uredbe). Mi-nistarstvo inancija i ministarstva nadležna za školstvo, socijalnu skrb i zdravstvo, te nadležno tijelo državne uprave za vatrogastvo nadziru zako-nitost postupanja i zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava propisnih Uredbom.

Kontrolu ostvarivanja prihoda, sredstava po-trebnih za osiguranje minimalnih inancijskih standarda (bilančnih prava) obavlja ministar-stvo inancija, a kontrolu izvršavanja rasho-da obavlja nadležno ministarstvo, odnosno nadležno tijelo državne uprave.

Ako županije, Grad Zagreb, gradovi i općine, koje su preuzele decentralizirane funkcije, ne dosta-ve izvještaj o utrošenim sredstvima resornom ministarstvu ili nadležnom tijelu državne uprave na način i u roku kako je to propisano u odlukama i Uredbi Vlade Republike Hrvatske, Ministarstvo inancija će na zahtjev resornog ministarstva ili

nadležnog tijela državne uprave privremeno obu-staviti doznaku pomoći izravnanja.

Nadležno ministarstvo ili nadležno tijelo državne uprave dužno je izraditi konsolidirani izvještaj o korištenju sredstava doznačenih za inanciranje decentraliziranih funkcija u 2013. godini i dostaviti ga Ministarstvu inancija najkasnije do 30. travnja 2014. godine.

9. Izvještavanje o utrošenim sredstvimaČlankom 10. stavkom 1. Uredbe propisano je da su županije, Grad Zagreb, gradovi i općine dužni izvještavati resorno ministarstvo ili nadležno tije-lo državne uprave o utrošenim sredstvima krajnjih korisnika (ustanova) u roku i na način propisan u odlukama Vlade Republike Hrvatske o minimalnim inancijskim standardima.



Zajedničko za sve odluke je to da su, sukladno Pravi-lniku o inancijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (NN, br. 32/11), u svim odlukama o minimalnim inancijskim standardima za 2013. go-dinu propisani jedinstveni rokovi izvještavanja.

Temeljem odredbi odluka o minimalnim inan-cijskim standardima, Grad Zagreb, gradovi i općine dužni su resornim ministarstvima i nadležnom tijelu državne uprave izvještaje za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2013. dostaviti u roku od 20 dana po isteku izvještajnog razdoblja, a izvještaje za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. dužni su dostaviti do 31. ožujka 2014.

Županije, Grad Zagreb, gradovi i općine su, za svaku preuzetu decentraliziranu funkciju, dužni izvještavati resorno ministarstvo ili nadležno tije-lo državne uprave o utrošenim sredstvima krajnjih korisnika (ustanova), u roku i na način kako je pro-pisano odlukama o minimalnim inancijskim stan-dardima, na obrascima koji su sastavni dio odluka i to kako slijedi:

• točkom VI. Odluke o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje bilančnih prava za inanciranje minimalnog inancijskog standarda javnih potreba osnovnog školstva u 2013. godini pro-pisano je da su županije, Grad Zagreb i gradovi dužni svoj izvještaj dostaviti Ministarstvu zna-nosti, obrazovanja i sporta na obrascu OŠ-DEC-IZVJEŠĆE (na ovom obrascu županije, Grad Zagreb i gradovi daju izvještaj o ostvarenim prihodima i izvršenim rashodima za decentraliziranu funkciju osnovnog školstva, a najviše do ukupno bilančnih prava), koji je sastavni dio navedene Odluke

• točkom VI. Odluke o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje bilančnih prava za inanciranje minimalnog inancijskog standarda javnih potreba srednjih škola i učeničkih domova u 2013. godini propisano je da su županije i Grad Zagreb dužni svoj izvještaj dostaviti Ministar-stvu znanosti, obrazovanja i sporta na obrascu SŠ-DEC-IZVJEŠĆE (na ovom obrascu županije i Grad Zagreb daju izvještaj o ostvarenim priho-dima i izvršenim rashodima za decentraliziranu funkciju srednjeg školstva i učeničkih domova, a najviše do ukupno bilančnih prava), koji je sasta-vni dio ove Odluke

• točkom VII. Odluke o minimalnim inancijskim standardima materijalnih i inancijskih ras-ho da centara za socijalnu skrb i pomoći za stanovanje korisnicima koji se griju na drva u 2013. godini propisano je da su županije, od-

nosno Grad Zagreb dužni svoj izvještaj dostaviti Ministarstvu socijalne politike i mladih na obra-scima S-1 – Izvještaj o ostvarenim prihodima i rashodima centara za socijalnu skrb (županije, odnosno Grad Zagreb dužni su sredstva planira-na za materijalne i inancijske rashode centara za socijalnu skrb rasporediti centrima za socijalnu skrb, a sredstva planirana na ime pomoći za sta-novanje korisnicima koji se griju na drva dužni su rasporediti jedinicama lokalne samouprave na svom području, najviše do ukupno bilančnih pra-va) i S-3 – Izvještaj o ostvarenim prihodima i rashodima jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave (na ovom obrascu županije, odnosno Grad Zagreb daju izvještaj (obračun) o ostvarenim prihodima i izvršenim rashodi-ma centara za socijalnu skrb, najviše do ukupno bilančnih prava), koji su sastavni dio navedene Odluke

• točkom X. Odluke o minimalnim inancijskim standardima za decentralizirano inanciranje domova za starije i nemoćne osobe u 2013. go-dini propisano je da su županije, odnosno Grad Zagreb dužni svoj izvještaj dostaviti Ministarstvu socijalne politike i mladih na obrascima S-2 – Izvještaj o ostvarenim prihodima i rashodima domova za starije i nemoćne osobe (županije, odnosno Grad Zagreb dužni su sredstva planira-na za rashode domova za starije i nemoćne osobe rasporediti domovima za starije i nemoćne osobe čiji su osnivači, a najviše do ukupno bilančnih pra-va) i S-3 – Izvještaj o ostvarenim prihodima i rashodima jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave (na ovom obrascu županije, odnosno Grad Zagreb daju izvještaj (obračun) o ostvarenim prihodima i izvršenim rashodima do-mova za starije i nemoćne osobe čiji su osnivači, a najviše do ukupno bilančnih prava), koji su sa-stavni dio navedene Odluke

• točkom XIII. Odluke o minimalnim inancij-skim standardima za decentralizirane funk-cije za zdravstvene ustanove u 2013. godini propisano je da su županije, odnosno Grad Zagreb dužni svoj izvještaj dostaviti Ministarstvu zdra-vlja na obrascima Z-1 – Izvještaj o ostvarenim prihodima i rashodima zdravstvenih ustanova (županije, odnosno Grad Zagreb dužni su sredstva planirana za rashode zdravstvenih ustanova ras-porediti između zdravstvenih ustanova na svom području, a najviše do ukupno bilančnih prava) i Z-2 – Izvještaj o ostvarenim prihodima i rasho-dima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (na ovom obrascu županije, odnosno Grad Zagreb daju izvještaj (obračun) o ostvarenim



prihodima i izvršenim rashodima zdravstvenih ustanova na svom području, a najviše do ukupno bilančnih prava), koji su sastavni dio Odluke

• točkom XI. Odluke o minimalnim inancijskim standardima za decentralizirano inanciranje redovite djelatnosti javnih vatrogasnih postroj-bi u 2013. godini propisano je da su jedinice lokalne samouprave dužne svoj izvještaj dostaviti Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje na obrascima JVP - DEC-IZVJEŠĆE (Obrazac 1) (na ovom obrascu no-sitelji inanciranju javnih vatrogasnih postrojbi daju izvještaj o ostvarenim prihodima i izvršenim rasho-dima u okviru iznosa bilančnih prava za decentra-liziranu funkciju vatrogastva) i JVP - inanciranje izvan minimalnog standarda (Obrazac 2) (na ovom obrascu nositelji inanciranju javnih vatroga-snih postrojbi daju izvještaj o ostvarenim prihodima i izvršenim rashodima iznad iznosa bilančnih prava, odnosno iznad minimalnog inancijskog standarda za decentraliziranu funkciju vatrogastva), koji su sastavni dio navedene Odluke.

Nadležna ministarstva i Državna uprava za zaštitu i spašavanje su dužni dostavlje-ne izvještaje prekontrolirati, utvrditi njihovu točnost te na temelju istih izraditi konsolidira-ni izvještaj o korištenju sredstava doznačenih za inanciranje decentraliziranih funkcija i dostaviti

ga Ministarstvu inancija najkasnije do 30. tra-vnja 2014. godine.

10. Postupanje s neutrošenim sredstvima

Uredbom Vlade Republike Hrvatske za 2013. godi-nu propisano je da su korisnici pomoći izravnanja dužni sredstva potrebna za osiguranje minimalnih inancijskih standarda za pojedine decentralizirane

funkcije koristiti za namjene utvrđene u odlukama o minimalnim inancijskim standardima.

Uredbom je također propisan i način postupanja s viškovima (neutrošenim sredstvima) iz prethodne godine. Što znači, ako županije, Grad Zagreb, grado-vi i općine, koji inanciraju decentralizirane funkcije, od dodatnog udjela poreza na dohodak i pomoći izravnanja u 2013. godini ostvare više sredstava nego što je to utvrđeno minimalnim inancijskim standardom, odnosno ako ostvare više sredstava nego što je stvoreno obveza po rashodima koji se inanciraju na temelju odluka o minimalnim inan-

cijskim standardima za 2013. godinu, višak sred-stava dužni su najkasnije do 15. veljače 2014. godine vratiti na račun državnog proračuna Re-publike Hrvatske (čl. 8. st. 1. Uredbe).

Sukladno članku 55. stavku 3. Zakona o proračunu (NN, br. 87/2008 i 136/2012) ako aktivnosti i projekti za koje su sredstva osigurana u proračunu tekuće godine nisu izvršena do visine utvrđene proračunom, mogu se u toj visini izvršavati u sljedećoj godini na način i pod uvjetima propisani-ma zakonom o izvršavanju državnog proračuna, od-nosno odlukom o izvršavanu proračuna.

U skladu s navedenim, člankom 8. Uredbe propisa-no je da se kapitalni projekti, u slučaju kada nisu izvršeni do kraja tekuće godine, mogu prenije-ti i izvršavati u sljedećoj godini ako su ispunjeni osnovni preduvjeti. Što znači da se povrat viška sredstava, propisan stavkom 1. članka 8. Uredbe, ne odnosi na sredstva namijenjena za kapital-ne projekte koji su planirani, a nisu izvršeni do kraja 2013. godine, te se višak tih sredstava može prenijeti i izvršavati u 2014. godini ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

• sredstva za projekte koji se prenose u visini bilančnih prava tekuće godine moraju ostati na kraju tekuće godine neizvršena ili izvršena u iz-nosu manjem od planiranog, bez izvršenih prera-spodjela tijekom tekuće godine

• preneseni projekti mogu se izvršavati u sljedećoj proračunskoj godini uz suglasnost nadležnog mi-nistarstva i Ministarstva inancija.

Ministarstvo inancija na konkretne zahtjeve o prijenosu sredstva (neizvršenih ili izvršenih u iznosu manjem od planiranog) koja županije, Grad Zagreb i gradovi, temeljem odluka Vlade Republike Hrvatske o minimalnim inancijskim standardima planiraju u svom proračunu za realizaciju određenog projekta, daje mogućnost prijenosa sredstava iz tekuće go-dine u sljedeću, s tim da to bude u skladu s odredba-ma Uredbe i uz suglasnost nadležnog ministarstva.

Županije, Grad Zagreb i gradovi (nositelji inan-ciranja preuzetih decentraliziranih funkcija) dužni su donijeti plan rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na ne i-nancijskoj imovini, u roku koji je propisan odlukom o minimalnim inancijskim standardima, i dostavi-ti ga na suglasnost ministarstvu nadležnom za određenu decentraliziranu funkciju.

Budući da nadležna ministarstva imaju uvid i daju suglasnost na plan rashoda za nabavu proizve-dene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na ne-inancijskoj imovini, imaju odlučujuću ulogu u

davanju suglasnosti na prijenos sredstava koja su u tekućoj godini ostala neizvršena ili su izvršena u iznosu manjem od planiranog u sljedeću godinu.


RAČUNOVODSTVO

Pred hrvatski javni sektor se postavljaju brojni zahtjevi s ciljem boljeg upravljanja, odnosno sa svr-hom poboljšanja upravljačkog procesa. Pobolj šanje upravljanja javnim sektorom najčešće se očituje pu-tem administracijske provedbe što znači učinkovitije i jeftinije djelovanje državne administracije, bolju ra-spodjelu javnih dobara, odnosno uz manje porezno opterećenje građana bolje upravljanje prikupljenim javnim prihodima. U kontekstu intenzivnih aktivno-sti na uspostavljanju iskalne odgovornosti i boljeg inancijskog upravljanja Ministarstvo inancija obja-

vilo je početkom prošle godine na svojoj web stranici Smjernice za troškovno i upravljačko računovodstvo (http://www.m in.hr/hr/regulativa-i-propisi-ve-zani-uz- inancijsko-upravljanje-i-kontrole). Auto-rica u nastavku naglašava opću važnost praćenja troškova i korištenja računo vodstvenih informacija o troškovima u javnom sek toru. Program sustav-ne edukacije o primjeni troš kovnog računovodstva u kontekstu uspostavljanja sustava dobrog inan-cijskog upravljanja u hrvats kom javnom sektoru objavljujemona str. 4 ovog broja časopisa.

1. UvodCilj javnog sektora je učinkovitije, djelotvornije i e ikasnije upravljanje javnim prihodima, podiza-nje svijesti odgovornosti proračunskih korisnika i njihovih zaposlenika prema korisnicima njihovih usluga, te ujedno umjesto mjerenja inputa postaje važno mjerenje i kontrola outputa. Takvi procesi mijenjaju cjelokupnu ilozo iju računovodstvenog sustava javnog sektora. Informacije dobivene iz i-nancijskih izvještaja su osnovni izvor informacija u donošenju odluka i premda zadovoljavaju ciljeve ek-sternog izvještavanja nisu dovoljan izvor informa-cija u procesu odlučivanja. U tom slučaju informacije trebaju proizaći iz internih inancijskih izvještaja koji će sadržavati i informacije o troškovima.

Boljim korištenjem informacija koje pruža računo-vodstvo troškova, posebice u dijelu primjene metoda obračuna troškova, a koje se danas nedovoljno kori-sti u proračunskom sektoru, značajno bi se podigla

* Doc. dr. sc. Ivana Dražić Lutilsky, Ekonomski Fakultet Zagreb, e-mail: [email protected]

kvaliteta računovodstvenih informacija kao podloga za donošenje odluka u javnom menadžmentu, a što bi se izravno odrazilo na učinkovitost i uspješnost u pružanju usluga u zadovoljavanju javnih i zajedničkih potreba. Sadašnja iskustva i praksa u našoj zemlji kao i nizu drugih zemalja pokazuju da je opseg pri-mjene instrumentarija računovodstva troškova i upravljačkog računovodstva u javnom sektoru vrlo mali.

2. Mogućnosti primjene računovodstva troškova u javnom sektoru

Osim svoje povijesne uloge koja se očituje u utvrđi-vanju vrijednosti zaliha ili nekih drugih oblika imo vine za potrebe inancijskog računovodstva, ra-ču novodstvo troškova u javnom sektoru ima više osnov nih upravljačkih funkcija. To su1:

• planiranje• kontrola i smanjenje troškova,• utvrđivanje cijena i naknada• mjerenje rezultata poslovanja,• ocjena programa• različitosti izbora ekonomskih odluka.

Podatke o troškovima moguće je koristiti u sljedećim područjima2:

• Budžetiranje i kontrola troškova. Informacije o troškovima programa mogu biti upotrijebljene kao baza za procjenu budućih troškova u pripre-mi proračuna. Kada se proračuni odobre i izvrše informacija o troškovima može se iskoristi za pri-premu sljedećeg proračuna.

• Procjena učinaka i evaluacija programa. Mjere-nje troškova je sastavni dio procjene učinkovitosti i djelotvornosti programa.

• Određivanje isplata, taksi i korisničkih nak-nada. Određivanje cijena koje državne jedini-ce naplaćuju za pružanje usluga (npr. izdavanje putovnica, registracija poduzeća) je djelomično

1 IFAC-PSC STUDY 12: Perspectives on Cost Accounting for Gov-ernment, IFAC Public Sector Committee, September 2000, www.ifac.org ; službena stranica posjećena 28. 11. 2005. godine.2 Vašiček, V.: Stanje i pravci primjene računovodstva troškova u javnom sektoru– RIF-ova Riznica, HZRiFD 04/2006., Zagreb.

UDK 657.2Ivana Dražić Lutilsky*

Značaj primjene računovodstva troškova u javnom sektoru


RAČUNOVODSTVO

političko pitanje, ali kvalitetna procjena punih troškova pruženih usluga neophodna je za uspo-redbu i evaluaciju različitih opcija u pogledu po-slovnih politika.

- Ispitivanje tržišta. Ispitivanje tržišta zahtijeva usporedbu troškova roba i usluga pruženih od strane proračunskih korisnika sa istim takvima pruženima od strane privatnog sektora.

Očito je da su ciljevi i zadaci računovodstva troškova evoluirali. U svojim prvim fazama računovodstvo troškova smatrano je tehnikom rasporeda troškova na mjesta troškova te koje je više referirano samo kao problem računovođa. Danas se računovodstvo troškova u javnom sektoru bavi načinom kako infor-macije koje se dobivaju računovodstvenom obradom troškova prezentirati i oblikovati prema potrebama menadžera kako bi ih isti iskoristili u upravljanju procesima u javnom sektoru. Za uporabu i imple-mentaciju troškova u javnom sektoru raspoložive su brojne mogućnosti utvrđivanja, raščlambe i obuhvaćanja troškova. To su npr. obuhvaćanja i praćenja troškova po3:

a) prirodnoj vrsti ili pojavnom obliku (troškovi amortizacije, troškovi rada, troškovi materijala, troškovi energije, troškovi tuđih usluga i ostalo)

b) mjestima njihova nastanka i/ili mogućnosti njiho-va obuhvaćanja po nositeljima troška (direktni i indirektni troškovi)

c) reagiranju na stupanj zaposlenosti ( iksni i varija-bilni troškovi)

d) mogućnosti dodjeljivanja segmentima (kontrola-bilni i nekontrolabilni troškovi; osnovni i oportu-nitetni troškovi)

e) načinu njihova predviđanja i pouzdanosti primje-ne (normalni, normativni, čvrsti planski, leksibi-lni planski, standardni troškovi)

f) posebnim zahtjevima (troškovi aktivnosti i/ili procesa; ciljni troškovi; troškovi kvalitete; troškovi okoliša) i drugo.

Ciljevi računovodstva troškova određuju koji kon-cepti troškova će se koristiti. Potpuna obračunska osnova je prihvatljiva kod određivanja vrijednosti zaliha i dugotrajne materijalne i nematerijalne imo-vine u bilanci prema konceptu ukupnih troškova. Tako su neki drugi koncepti troškova prihvatljivi u nekim drugim postavljenim ciljevima menadžmenta sa svrhom donošenja poslovnih odluka.

3 Dražić Lutilsky, I. (2006): Informacije o troškovima u funkciji upravljanja javnim sektorom, Doktorska disertacija obranjena na Ekonomskom Fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Koncept ukupnih troškova se koristi kod plani-ranja i to s ciljem kontrole troškova i smanjenja istih, a takve informacije se često dobivaju iz upo-rabe potpune obračunske osnove. Koncept ukup-nih troškova se, također, često koristi i povezuje s mjerenjem uspješnosti i evaluacijom programa, ali se u te svrhe prikazuju i kontrolabilni troškovi, odnosno oni na koje menadžeri prilikom mjerenja uspješnosti programa mogu utjecati i za njih su od-govorni.

Granični (marginalni) troškovi (fokusiraju se na varijabilne troškove i kako će se troškovi outputa ili aktivnosti mijenjati ako se određena produktiv-nost povećava ili smanjuje) korisni su kada se do-nosi odluka o razini usluge, identi iciranju dodatnih kapaciteta ili kada se de iniraju troškovi izvanred-nih aktivnosti. Diferencijalni i inkremental-ni troškovi su od izuzetne važnosti u donošenju odluke o napravi ili kupi, odnosno donošenju odluke da jedinice javnog sektora same pružaju (napravi) određene usluge ili koriste (kupi) neke druge poslo-vne subjekte u tu svrhu i to upravo s ciljem izbjega-vanja dodatnih troškova.

Oportunitetni troškovi (troškovi propuštenih mogućnosti) se baziraju na vrijednosti koja se mora uložiti da bi se dobio određeni rezultat. Pod tim kon-ceptom troškovi poput amortizacije su u potpuno-sti zanemareni. Koncept oportunitetnih troškova uspoređuje sadašnju novčanu vrijednost investicije kod primjerice investiranja u opremu ili zgradu sa sadašnjom vrijednošću budućih očekivanih diskon-tiranih novčanih tokova. Ugovoreni troškovi se ko-riste za određivanje cijena pojedinih usluga, progra-ma i naknada na pojedine sklopljene ugovore pogo-tovo s dobavljačima. Kvaliteta i točnost informacije o troškovima itekako ovisi o konceptima troškova u procesima javnog sektora. Također je važno pravil-no odrediti nositelje troškova i pravilno ih evaluira-ti, klasi icirati relevantne troškove, ali i primijeniti metodu obračuna troškova na nositelje troškova.

Nositelji troškova su jedinice čiji troškovi se upravo trebaju izmjeriti. Nositelji troškova također mogu biti različiti vladini programi, outputi različitih programa u obliku usluga, ali i dobivene koristi od pojedinih programa. Iako su ovako de inirani no-sitelji troškova ključni za menadžment u procesu donošenja odluka, dodatni nositelji troškova mogu biti identi icirani sa svrhom dobivanja informacija npr. visine troškova na pojedinim aktivnostima unutar programa ili visine troškova na dugoročnim projektima. Za interne potrebe, također, relevantna su i mjesta troškova koja sudjeluju u procesima, aktivnostima i programima.


RAČUNOVODSTVO

Zahtjevi kod određivanja nositelja troškova su sljedeći 4:

- koji su zadaci i ciljevi računovodstva troškova i nositelja troškova

- koje odluke se mogu donijeti temeljene na infor-macijama o troškovima

- koja je frekvencija željene informacije i troškova koji ih pružaju.

Kao što postoji izbor pri odabiru i de iniranju no-sitelja troškova, tako postoji izbor pri klasi ikaciji troškova, što opet naravno ovisi o različitim ci-ljevima dobivenih informacija o troškovima kroz računovodstvo troškova. Za raspored troškova na nositelje važna je troškovna klasi ikacija. Tako je važno razlučiti iksne od varijabilnih troškova, di-rektne od indirektnih, diferencijalne od inkremen-talnih i kontrolabilne od nekontrolabilnih. Važno je odrediti i marginalne troškove, a to se postiže jedino tako da se odredi iksni i varijabilni trošak. Izabrani koncept troškova je dobar ako odgovara postavljenim ciljevima obračuna troškova koji se stavljaju u kontekst vizije, misije i svrhe djelovanja proračunskog korisnika.

2.1. Planiranje i kontrola troškova u javnom sektoru

Planiranje i kontrola kao mehanizmi proračunskih procesa imaju važnu ulogu u funkcioniranju jav-nog sektora. Između ostalih razloga očituje se i transparentnost rezultata kao i potrebe za preus-mjeravanjem i alociranjem resursa na veliki broj pojedinačnih aktivnosti, čiji ciljevi su važni i često nepro itno orijentirani. Proračuni se mogu sasta-vljati temeljem novčane osnove i obračunske osno-ve. Naravno da je sastavljanje temeljem novčane osnove jednostavnije i preglednije, međutim takav način zahtijeva više uloženog vremena i truda u po-vezivanju dobivenih informacija između proračuna na novčanoj osnovi i informacija o troškovima do-bivenih obračunskom osnovom. Kada se proračun sastavlja temeljem obračunske osnove, onda takav način podrazumijeva korisnost troškova programa i aktivnosti koji su se dogodili u prošlosti kao po-laznu veličinu za procjenjivanje budućih troškova i sastavljanje budućih proračuna. Kada bi se u potpu-nosti usvojila obračunska osnova, odnosno koncept nastanka poslovnog događaja tada bi prošli troškovi bili u potpunosti usporedivi s planovima odnosno proračunima u svrhu kontrole.

4 IFAC-PSC STUDY 12: Perspectives on Cost Accounting for Gov-ernment, IFAC Public Sector Committee, September 2000, www.ifac.org

Kako u privatnom tako i u javnom sektoru, informa-cije o troškovima imaju značajnu ulogu u procesu smanjivanja i kontrole troškova. Prema tome pra-vovaljane i pravovremene informacije o troškovima mogu doprinijeti u5:

• usporedbi troškova s mogućim koristima poje-dinih programa i aktivnosti zbog kojih će biti moguće ustanoviti korisne i nekorisne aktivnosti, temeljem kojih će se donositi odluke o smanjenju ili ukidanju aktivnosti i programa koji nisu učinkoviti

• usporedbi troškova i njihovih promjena kroz odre-đeno vremensko razdoblje, identi iciranju uzro-ka za takvo ponašanje troškova te poduzimanju različitih koraka sa svrhom poboljšanja e ikasno-sti

• identi ikaciji i smanjivanju viškova troškova ka-paciteta te

• usporedbi troškova sa sličnim benchmark akti-vnostima, pronalaženju uzroka i različitosti u troškovima te revidiranju i poboljšanju procesa.

Obuhvaćanje troškova i njihovo planiranje te kon-trola može se iskazivati kroz modi icirani proračun u smislu internog izvještavanja, ali i nekim dru-gim oblicima nestandardiziranih inancijskih iz-vješ taja. Način obuhvaćanja troškova u internom izvještavanju treba biti u funkciji osiguranja infor-macijske osnovice za menadžere svih hijerarhijskih razina, u procesu donošenja ekonomskih i neeko-nomskih poslovnih odluka. Stoga se interni izvještaji trebaju prilagoditi speci ičnim zahtjevima internih korisnika, ovisno o tome koriste li se ove informa-cije u sustavu planiranja, obračuna ili kontrole.

Način obuhvaćanja, ali i iskazivanja troškova treba biti osnovom za pripremu i interpretaciju informa-cija u računovodstvu, što zahtijeva da se njegovu de iniranju pristupi s izraženim stavom da je po-trebno6:

1. jasno de inirati tekuće i povremene informacijske zahtjeve internih korisnika na različitim hije-rarhijskim razinama odlučivanja, koje imaju utje-caja na strukturu iskazanih troškova

2. realno procijeniti kadrovske i tehničke mogućnosti računovodstvene službe da udovolji stalnim i po-vremenim informacijskim zahtjevima korisnika, poštujući načelo ekonomičnosti

5 IFAC-PSC STUDY 12: Perspectives on Cost Accounting for Gov-ernment, IFAC Public Sector Committee, September 2000, www.ifac.org 6 Prilagođeno prema Peršić, M., Janković, S.: Menadžersko računovodstvo hotela, HZRIFD, Zagreb, 2006. godina, str. 376.


RAČUNOVODSTVO

3. de inirati organizacijske pretpostavke za udovoljavanjem stvarnim zahtjevima iza-branog sustava i metodama obračuna za tekuće izvješćivanje o relevantnim kate-gorijama troškova, sukladno metodologiji utvrđivanja parcijalnih rezultata

4. osigurati usporedivost iskazanih troškova u okviru iste djelatnosti, na in-ternom, nacionalnom i međunarodnom planu.

Kako bi se udovoljilo ovim zahtjevima, po-trebno je de inirati temeljne vrste troškova, te postaviti sustav njihova prepoznavanja, prikupljanja, praćenja, evidentiranja, klasi-iciranja i analiziranja, što predstavlja inte-

gralni dio računovodstvenog, ali i ukupnog informacijskog sustava, podržanog računalnom teh-nologijom.

Informacije o troškovima mogu se koristiti u svrhu njihove kontrole i smanjenja. Moguće je usporediti ostvarene troškove po više osnova7: s planiranim troškovima programa (aktivnosti), sa standardnim troškovima, s troškovima sličnog programa (akti-vnosti), uspoređivati troškove kroz vrijeme. Cilj je utvrditi razlike, odstupanja u troškovima, revidira-ti ih i poduzeti odgovarajuće mjere. Činjenica je da je upravljanje troškovima za ove svrhe nerazvije-no i ne koristi se u dovoljnoj mjeri pri utvrđivanju proračunske potrošnje po korisnicima. Standardi-zacija troškova za iste ili srodne usluge, tj. prizna-vanje troškova do određenog iznosa za svaku poje-dinu uslugu je praksa koja je djelomično prisutna kod proračunskih korisnika, a pogotovo u Republici Hrvatskoj8.

2.2. Troškovi kao instrument određivanja cijena usluga u javnom sektoru

Troškovi su važan element u procesu donošenja odluka kod određivanja cijena ili naknada za pružene usluge ili kupljena dobra od proračunskih korisnika. Informacije o troškovima su bitne i onda kada se usluge ili roba pružaju po cijeni nižoj od s njima povezanim troškovima i kada je to čisto političko pitanje– socijalna odluka, a da ne govorimo da je informacija o troškovima itekako važna ako je cijena tih dobara i usluga određena temeljem krite-rija i kretanja na tržištu9.

7 Vašiček, V.: Stanje i pravci primjene računovodstva troškova u javnom sektoru– RIF-ova Riznica, HZRiFD 04/2006., Zagreb.8 Ibidem.9 Ibidem.

Korištenje računovodstva troškova nužno je kada proračunski korisnici moraju utvrditi cijenu svoje usluge kako bi ih naplatili iz proračuna ili od kori-snika usluge. Kanada primjerice ima praksu nadok-nade troškova kojoj je inicijativa da državne jedinice primjene postupke i procedure povrata nadoknade troškova iz proračuna, što ih stimulira za obračun punih troškova pruženih roba ili usluga. U Republici Hrvatskoj praksa utvrđivanja naknada za pružene usluge uobičajeno je političko pitanje i određeni iz-nosi naknada ili taksi više imaju političko i socijalno nego ekonomsko obilježje10.

2.3. Pokazatelji ocjene uspješnosti izvršenja programa

Uspješnost javnog sektora u cjelini mjeri se stupnjem zadovoljenja općih i zajedničkih potreba pojedinaca i zajednice, dok se kod privatnog sektora uspješnost mjeri visinom ostvarene dobiti. Mjerenje uspješnosti javnog sektora je teže upravo zbog te pretpostavke i uspješnost treba mjeriti prema dijelovima i ostva-renim programima javnog sektora. Da bi određeni programi izvršavali ciljeve i ostvarivali kvalitetu i e ikasnost, državna uprava će morati smanjivati troškove tih programa uz istovremeno poboljšanje svojih usluga. Kada se troškovi kombiniraju s mjera-ma učinkovitosti, dobije se odličan evaluacijski pro-ces koji može ocijeniti11:

1. usluge i to na način da se mjere različiti resursi odnosno troškovi kao inputi korišteni s ciljem pružanja usluge

2. postignuće usluga kao mjeru stupnja zadovoljenja efekta te usluge i

10 Ibidem.11 Prilagođeno prema Peršić, M., Janković, S.: Menadžersko računovodstvo hotela, HZRIFD, Zagreb, 2006. godina, str. 377.


RAČUNOVODSTVO

3. povezanost između uloženog i postignutog u pro-cesu pružanja usluga i to kao npr. određivanje jediničnog troška odnosno troška po jedinici usluge.

U Republici Hrvatskoj prihvaćeno je planiranje po programima koje prikazuje troškove primarno pre-ma utvrđenim programima i nositeljima programa, a tek sekundarno prema vrstama rashoda. Proračun po programima bavi se očekivanim rezultatima ak-tivnosti i projekata koji se provode.

Problemi potpune implementacije planiranja po programima su u činjenici da je potrebno za svaki program odgovoriti na pitanje što je cilj programa, koliko će koštati postizanje tog cilja, tko su kori-snici programa i kako će se mjeriti uspješnost pro-grama. Zahtjevi postavljeni pri izradi programskog proračuna su potpuno drugačiji od dosadašnjih i nositelji izrade proračuna moraju dati odgovore na navedena pitanja što često nije lako. Korištenja računovodstva troškova u ocjeni programa pomaže u odluci o autorizaciji programa, nastavku ili preki-du programa, te o njegovim izmjenama. Odsustvo podataka o troškovima programa otežava izbor između konkurentnih programa.

Mjerenje poslovanja proračunskih korisnika može biti povezano s ocjenjivanjem programa koje te je-dinice provode (ako se usvaja proračun po progra-mima). Mjerenje troškova inputa ili vrijednosti ou-tputa je jednostavnije nego mjerenje rezultata, tj. uspješnosti pružanja usluge u smislu kvalitete i za-dovoljstva korisnika primljenom uslugom. Primjeri-ce, moguće je izračunati trošak outputa, ali nije do kraja mjerljivo kako će taj output utjecati na krajnji rezultat pružene usluge12. Na temelju odluka o ukup-nim troškovima pružene usluge moguće je donositi strateške odluke tipa da li je bolje rješenje uslugu pružati putem proračunskih korisnika javnog sek-tora ili je privatizirati?

3. Zaključna razmatranjaUspjeh većine reformi javnog sektora ovisi o uspješnom javnom menadžmentu. Ključne pretpo-stavke uspješnog djelovanja javnog menadžmenta

12 Vašiček, V.: Stanje i pravci primjene računovodstva troškova u javnom sektoru – RIF-ova Riznica, HZRiFD 04/2006., Zagreb.

su uvođenje računovodstvenog koncepta nastanka događaja u javni sektor te upravljanje na temelju rezultata koji je moguće postići usavršavanjem računovodstvenih sustava, poglavito uvođenjem in-strumenata računovodstva troškova i upravljačkog računovodstva te poboljšanjem inancijskog izvješ-tavanja u javnom sektoru. Djelotvorno upravljanje državnim jedinicama zahtijeva uvođenje brojnih teh-nika i metoda računovodstva troškova i upravljačkog računovodstva od strane menadžmenta, ali također i njihovu integraciju u širi aspekt informacijskih tehnologija i inancijskog upravljanja. Interna i ek-sterna kontrola djelotvornosti i učinkovitosti moći će se provesti tek nakon primjene brojnih tehnika i metoda računovodstva troškova i upravljačkog računovodstva u aktivnostima i procesima državnih jedinica odnosno javnog sektora.

Literatura:1. Allen, R., Tommasi, D., (2001): Managing Public Expen-

diture, A Reference Book for Transition Countries, OECD, SIGMA Programme.

2. Barzelay, M., (2001): The New Public Management, Im-proving Research and Policy Dialogue, University of Ca-lifornia.

3. Dražić Lutilsky, I. (2006): Informacije o troškovima u funkciji upravljanja javnim sektorom, Doktorska diser-tacija obranjena na Ekonomskom Fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

4. Hughes, O., O`Nill, D., (2005): The limits of new public management: Re lection on the Kennett «revolution» in Victoria [online]. International Public Management Review. Available from:

[http://www.inpuma.research/papers/sydney/hu-ghesoneill.html]

5. PSC STUDY 12: Perspectives on Cost Accounting for Go-vernment, IFAC Public Sector Committee, September 2000, www.ifac.org ; službena stranica posjećena 28. 11. 2005. godine.

6. Vašiček, V., (2006): Stanje i pravci primjene računo-vodstva troškova u javnom sektoru– RIF-ova Riznica, HZRiFD 04/2006., Zagreb.

7. Vašiček, V., Dražić Lutilsky I., Perčević H., (2006): Mogućnosti primjene metoda obračuna troškova u jav-nom sektoru,. Zagreb: Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

8. Peršić, M., Janković, S. (2006): Menadžersko računo-vodstvo hotela, HZRIFD, Zagreb, 2006. godina.


RAČUNOVODSTVO

Proces implementacije sustava lokalnih riznica u Republici Hrvatskoj sve se više intenzivira. Pri-tom ne postoji uni icirano informatičko rješenje i procesi koji se provode pri iskazivanju i praćenju proračunskih procesa u različitim jedinicama. S dru-ge strane učinci primjene različitih informatičkih rješenja moraju rezultirati jednakim i pravilnim informacijama utemeljenim na računovodstvenim propisima. Stoga se u članku daje uputa o pravil-nom postupanju u priznavanju i evidentiranju na-mjenskih i vlastitih prihoda proračunskih korisnika uključenih u sustav riznice.

1. UvodNamjenski prihodi i primici jesu pomoći, donacije, prihodi za posebne namjene, prihodi od prodaje ili zamjene imovine u vlasništvu JLP(R)S, naknade s na-slova osiguranja i namjenski primici od zaduživanja i prodaje dionica i udjela. Člankom 48. Zakona o proračunu (NN, br. 87/2008 i 136/2012) propisana je obveza uplate namjenskih prihoda i primitaka koje ostvare proračunski korisnici državnog proračuna u državni proračun, a proračunski korisnici JLP(R)S u proračun iz kojega se inanciraju.

Nadalje, članak 52. Zakona o proračunu utvrđuje obvezu uplate vlastitih prihoda proračunskih ko-risnika u nadležni proračun. Vlastiti prihodi jesu prihodi koje proračunski korisnici ostvaruju od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvjeti-ma koji se ne inanciraju iz proračuna. Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna, odnosno odlukom o izvršavanju proračuna JLP(R)S moguće je propi-sati izuzeće od obveze uplate namjenskih prihoda i primitaka te vlastitih prihoda u proračun, ako nisu stvoreni informacijski preduvjeti za praćenje priho-da korisnika i izvršavanje rashoda iz tih izvora.

Vezano uz navedeno skrećemo pažnju JLP(R)S na pitanje 21. iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti, na temelju kojeg će načelnici, gradonačelnici i župani popunjavati i Izjavu o iskalnoj odgovornosti. Po navedenom pitanju utvrđuje se jesu li svi namjen-

* Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo inancija RH, Zagreb

ski prihodi i primici te vlastiti prihodi proračunskih korisnika uplaćivani u nadležni proračun JLP(R)S osim onih koji su izuzeti od obveze uplate temeljem odluke o izvršavanju proračuna JLP(R)S.

Bez obzira na obvezu uplate namjenskih i vlastitih prihoda u proračun, člankom 47. Zakona o proraču-nu propisano je da su proračunski korisnici dužni pratiti naplatu svih svojih prihoda, kako namjen-skih, tako i svih ostalih, koji proizlaze iz njihovog djelokruga rada.

2. Namjenski prihodi u sustavu rizniceSukladno Zakonu o proračunu, proračunski korisnici državnog proračuna i proračuna JLP(R)S imaju pra-vo korištenja namjenskih prihoda do visine njihove uplate u proračun. To znači da namjenski prihodi trenutkom uplate na račun proračuna trebaju biti raspoloživi proračunskim korisnicima.

Ako su korisnicima zatvoreni računi te je uspo-stavljen jedinstveni račun, JLP(R)S ima obvezu dostavljati korisnicima izvještaje o naplati prihoda temeljem kojih korisnik evidentira izvorni prihod i potraživanje iz proračuna.

Proračunski korisnici evidentiraju potraživanja za uplaćene namjenske prihode na jedinstveni račun riznice na osnovni račun 16721 - Potraživanja za prihode proračunskih korisnika uplaćene u proračun. Iz uplaćenih namjenskih prihoda inan-ciraju se rashodi korisnika, planirani u proračunu. Njihovim podmirenjem od strane riznice, evidenti-

UDK 657.2Ivana Jakir-Bajo∗

Evidentiranje namjenskih i vlastitih prihoda u sustavu riznice


RAČUNOVODSTVO

ra se zaduženje računa obveza i odobrenje računa potraživanja iz proračuna.

U slučaju da proračunski korisnik ne potroši na-mjen ske prihode uplaćene u proračun do kraja proračunske godine, Zakon o proračunu predviđa mogućnost prijenosa istih u iduću proračunsku go-dinu.

Red. Br. Opis

RačunDuguje Potražuje

1 2 4 5Evidencije kod proračunskih korisnika uključenih u sustave riznicaObračun i naplata prihoda (Knjiženja u nastavku pod rednim brojem 1. i 2. koriste se samo kada postoji stvarna osnova za iskazivanje i praćenje potraživanja za obračunate prihode npr. izdani računi i sl.)

1. Potraživanja za obračunate prihode

16 96

2. Obavijest proračuna o uplaćenim namjenskim prihodima

96 16

2a. Evidentiranje uplaćenih namjenskih prihoda (prema vrsti) i potraživanja iz proračuna za prihode proračunskih korisnika uplaćene u proračun

16721 6

Obračun i plaćanje rashoda3. Primljen je račun dobavljača 32 2324. Primljena je obavijest iz riznice

da je račun plaćen232 16721

Evidencije u proračunu1. Uplaćen namjenski prihod na

jedinstveni račun riznice1111 6

2. Podmirenje obveze za rashode korisnika

32 1111

3. Vlastiti prihodi u sustavu rizniceČlankom 52. Zakona o proračunu propisana je ob veza uplate prihoda koje proračunski korisnici državnog proračuna ostvaruju od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima (661 - Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga) u proračun.

Ako su korisnicima zatvoreni računi te je usposta-vljen jedinstveni račun, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima obvezu dostavljati korisnicima izvještaje o naplati vlastitih prihoda temeljem kojih korisnik evidentira izvorni prihod i potraživanje iz proračuna.

Proračunski korisnici evidentiraju potraživanja za uplaćene vlastite prihode na jedinstveni račun riznice na osnovnom računu 16721 - Potraživanja za prihode proračunskih korisnika uplaćene u pro-

račun. Iz uplaćenih vlastitih prihoda podmiruju se obveze korisnika što se evidentira zaduženjem računa obveza i odobrenjem računa potraživanja iz proračuna.

Od 1. siječnja 2013. godine uplaćeni, a manje plani-rani vlastiti prihodi mogu se izvršavati iznad iznosa utvrđenih u proračunu, do visine uplaćenih odno-sno planiranih sredstava. Za uplaćene, a neplanira-ne vlastite prihode također je omogućeno njihovo korištenje prema naknadno utvrđenim aktivnosti-ma i/ili projektima u proračunu uz prethodnu sugla-snost Ministarstva inancija (za proračunske kori-snike državnog proračuna), odnosno upravnog tijela za inancije (za proračunske korisnike JLP(R)S).

Vlastiti prihodi koji nisu iskorišteni u prethod-noj godini ne prenose se u proračun za tekuću proračunsku godinu. Dakle, kad su naplaćeni vlasti-ti prihodi veći od stvorenih obveza, na kraju godine korisnik će iskazati višak prihoda. Početkom iduće godine zatvara potraživanje iz proračuna na teret viška prihoda.

Red. Br. Opis


1 2 4 5Evidencije kod proračunskih korisnika uključenih u sustave riznicaObračun i naplata vlastitih prihoda

1. Obračun prihoda od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga na temelju izdanog računa

1661 9661

2. Obavijest proračuna o naplaćenim vlastitim prihodima

9661 1661

3. Potraživanje iz proračuna za naplaćene vlastite prihode

16721 661

Obračun i plaćanje rashoda4. Primljen je račun 32 2325. Primljena je obavijest iz riznice o

podmirenom računu232 16721

Evidencije u proračunu1. Uplaćen vlastiti prihod

proračunskog korisnika na jedinstveni račun riznice

1111 661

2. Podmirenje obveze za rashode korisnika

32 1111

Zakon o proračunu omogućio je određivanje izuzeća od obveze uplate vlastitih prihoda u nadležni proračun, i to odlukom o izvršavanju proračuna budući da, kako je već istaknuto, jedinica treba stvo-riti informacijske preduvjete za praćenje uplate vla-stitih prihoda svojih korisnika i izvršavanje rashoda iz tih izvora.


RAČUNOVODSTVO

Pojedine JLP(R)S su svojim odlukama o izvršavanju proračuna obvezale korisnike na uplatu dijela vlasti-tih prihoda u lokalni proračun. U takvim slučajevima proračunski korisnik naplatu vlastitih prihoda evi-dentira zaduženjem računa novčanih sredstava uz odobrenje računa vlastitih prihoda u visini koja mu odlukom pripada.

Istodobno evidentira obvezu (na osnovnom raču-nu 23954) za uplatu dijela vlastitih prihoda u lo-kalni proračun. Lokalni proračun evidentira pri-hod uplaćen od korisnika po osnovi naplaćenih potraživanja od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga, na odgovarajućem osnovnom računu u okvi-

ru podskupine 661 - Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga, kako bi u konsolidiranom inancijskom izvještaju jedinice lokalne i područne

(regionalne) samouprave i korisnika bio iskazan uku-pan prihod od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga kojeg je ostvario korisnik na tržištu.

Treba istaknuti da ovakvo uređenje načina uplate vlastitih prihoda korisnika u proračun nije u duhu odredbi Zakona o proračunu, niti slijedi logiku računskog plana, zato naglašavamo da se radi o isključivo prijelaznom rješenju ka uvođenju cjelo-vite uplate vlastitih prihoda korisnika u proračun JLP(R)S.

Sustav informiranja građana e - pisarnica

dinamično i jednostavno rješenje

online uvid u status predmeta

interakcija javne uprave i građana

pouzdanije upravljanje dokumentima

www.spi.hr

Novi LC proizvod kojim kroz Web portal svaki građanin može u svakom trenutku, koristeći računalo i vlastiti PIN, saznati za sebe bitne informacije.

Pristupom aplikaciji putem interneta svi zainteresirani građani moći će vidjeti u kojoj se fazi nalazi njihov pred-met upućen u županijske, gradske ili općinske urede.


JAVNA NABAVA

Državna komisija za kontrolu postupaka javne na-bave je samostalno i neovisno državno tijelo koje je nadležno za rješavanje žalbi vezanih za postupke ja-vne nabave, postupke davanja koncesija i postupke odabira privatnog partnera u projektima javno-privatnog partnerstva. Novim Zakonom o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (NN, br. 18/2013) ponešto je drugačije uređen njezin sta-tus, nadležnost i druga pitanja vezana za njezin rad pri čemu se naglašava samostalnost i neovisnost toga tijela. Zakon sadrži odredbe koje su u skladu s Direktivom 2007/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2007. kojom se izmjenjuju i dopunjuju Direktive Vijeća 89/665//EEZ i 92/13/EEZ vezano uz poboljšanu učinkovitost postupaka pravne zaštite u vezi sa sklapanjem ugovora o ja-vnoj nabavi (SL 335, 20.12.2007.). Danom stupanja na snagu novog Zakona prestaje važiti Zakon o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne na-bave iz 2010. godine.

1. Nadležnost Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave

Državna komisija odlučuje u tri područja sustava ja-vne nabave. To su:

1. postupci javne nabave (koji se provode sukladno Zakonu o javnoj nabavi (NN, br. 90/2011)

2. postupci odabira privatnog partnera u projekti-ma javno-privatnog partnerstva i

3. postupci davanja koncesija.

Državna komisija u žalbenom postupku odlučuje o:

- zakonitostima postupaka, radnji, propuštanja ra-dnji i odluka donesenih u postupcima javne naba-ve, davanja koncesija i odabira privatnog partnera u projektima javno-privatnog partnerstva

- zakonitostima ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma sklopljenih bez provedbe postupaka javne nabave

- drugim zahtjevima koje su u žalbenim postupci-ma ovlaštene postaviti stranke.

* Zoran Vuić, dipl. iur., Ministarstvo gospodarstva, Zagreb

Uz navedene nadležnosti Državna komisija podnosi optužne prijedloge za prekršaje propisane Zakonom i drugim propisima koji uređuju područje javne na-bave.

Člankom 20. Zakona o Državnoj komisiji za kontro-lu postupaka javne nabave propisani su prekršaji za koje Državna komisija podnosi optužne prijedloge i novčane kazne za iste prekršaje:

- novčanom kaznom od 50.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ako postupa suprotno odredbama članka 6. ovoga Zakona.

- novčanom kaznom od 10.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se izička osoba, odgovorna oso-ba u pravnoj osobi, odgovorna osoba u državnom tijelu i jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave za prekršaj iz stavka 1. članka 20. Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postu-paka javne nabave.

Sukladno time ovaj prekršaj je na sljedeći način ve-zan uz odredbe članka 6. Zakona koje propisuju za-branu utjecaja na rad i odlučivanje Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave:

- zabranjen je pokušaj utjecaja, kao i utjecaj na donošenje odluka Državne komisije

- zabranjena je svaka uporaba javnih ovlasti, sre-dstava javnog priopćavanja, kao i javno istu-panje radi utjecaja na tijek žalbenog postupka i odlučivanje Državne komisije.

Prekršajni postupak se ne može pokrenuti nakon proteka tri godine od dana počinjenja prekršaja, a apsolutna zastara nastupa kada protekne dvostruko vrijeme od dana počinjenja prekršaja.

Novi Zakon sadrži i nove odredbe koje rješavaju si-tuacije u kojima Državna komisija provodi postupke javne nabave za nabavu predmeta nabave za svoje potrebe. U postupcima javne nabave u kojima je Državna komisija naručitelj nije dopuštena žalba, već se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom. Tužba ima odgodni učinak u onim slučajevima u kojima žalba sukladno Zakonu o javnoj nabavi sprječava nastavak postupka javne nabave ili nastanak ugovora o javnoj nabavi, od-nosno okvirnog sporazuma. Dakle, u tom slučaju

UDK 347.7Zoran Vuić *

Novi Zakon o državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave


JAVNA NABAVA

nema nadležnosti Državne komisije za rješavanje žalbe u vezi s postupcima javne nabave koje provodi Državna komisija.

2. Unutarnje ustrojstvo Državne komisije

Unutarnje ustrojstvo, organizacija, način rada i druga pitanja od značaja za rad Državne komisije uređuju se Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Državne ko-misije koju donosi Vlada Republike Hrvatske, u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu Zakona. Donošenje iste Uredbe je novina, jer do sada važeći Zakon o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka ja-vne nabave je propisivao da se unutarnje ustrojstvo uređuje Statutom Državne komisije koji se donosi većinom glasova svih članova Državne komisije, a potvrđuje ga Hrvatski sabor.

U pogledu sastava vijeća Državne komisije, novi Zakon o Državnoj komisiji donosi bitne izmjene s obzirom na broj članova. U skladu s tim, umjesto dosadašnjih pet članova, Državna komisija ima-ti će devet članova od kojih je jedan predsjednik, a dva su zamjenici predsjednika. Na taj način dolazi do značajnog povećanja broja članova Državne ko-misije, a razlozi su prije svega očekivano povećanje opsega posla Državne komisije i potreba za što kraćim rokom donošenja odluka, kako bi pravna zaštita bila brza i učinkovita, čemu bi povećani broj članova svakako trebao pridonijeti.

Naime, danom pristupanja Republike Hrvatske Eu-ropskoj uniji, postupci javne nabave koji se provode u sklopu projekata inanciranih iz fondova Europske unije, podliježu primjeni nacionalnog zakonodav-stva o javnoj nabavi, stoga će i o žalbama u takvim postupcima javne nabave odlučivati Državna komi-sija za kontrolu postupaka javne nabave, što bi mo-glo predstavljati značajno povećanje opsega posla Državne komisije. Također, novina je da će umjesto jednog zamjenika kao do sada, Državna komisija ima-ti dva zamjenika predsjednika Državne komisije.

Predsjednik Državne komisije ima značajne ovla-sti u odnosu na rad Državne komisije. Predsjednik Državne komisije zastupa, predstavlja, rukovodi i odgovoran je za rad Državne komisije. U slučaju spriječenosti ili odsutnosti predsjednika Državne komisije, zamjenjuje ga zamjenik predsjednika koje-ga odredi sam predsjednik.

Predsjednika, zamjenike predsjednika i ostale čla-nove Državne komisije imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske na razdoblje od pet godina s mogućnošću još jednog imenovanja.

Odluka o imenovanju objavljuje se u Narodnim no-vinama. Vlada Republike Hrvatske dužna je najmanje 60 dana prije isteka mandata člana Državne komi-sije predložiti Hrvatskom saboru razrješenje člana Državne komisije kojemu ističe mandat i imenovanje novoga, odnosno reizbor člana Državne komisije.

Za imenovanje članova Državne komisije, novi Zakon propisuje sljedeće uvjete:

- Članovima Državne komisije mogu biti imenova-ni državljani Republike Hrvatske.

- Predsjednik Državne komisije mora imati zavr-šen diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij pravnog smjera, položen pravosudni ispit, te najmanje deset godina rada u struci nakon položenog pravosudnog ispita od čega najmanje tri u području javne nabave, a još najmanje četiri člana Državne komisije mo-raju imati završen diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij pravnog smjera, te najmanje deset godina rada u struci od čega najmanje tri u području javne nabave.

- Ostali članovi Državne komisije moraju imati završen diplomski sveučilišni studij ili speci ja-listički diplomski stručni studij pravnog, eko-nomskog, prirodnog ili tehničkog smjera, te naj-manje deset godina rada u struci od čega najmanje tri u području javne nabave.

Pored navedenih uvjeta za imenovanje članova Državne komisije, novi Zakon propisuje zapreke za imenovanje. Članom Državne komisije, sukladno time ne može biti imenovana osoba:

- koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo - protiv koje se vodi kazneni postupak za kazneno

djelo za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti.

Nadalje, osoba koja je član Državne komisije ne smije:

- samostalno obavljati gospodarsku, profesionalnu ili drugu djelatnost, imati više od 0,5% dionica, odnosno udjela u vlasništvu trgovačkog društva, biti član uprave, član nadzornog odbora i drugih tijela nekog poslovnog subjekta

- biti član političke stranke za vrijeme trajanja man-data

- biti član bilo kojeg oblika interesnog udruženja koje bi moglo rezultirati sukobom interesa.

Uz navedene zapreke za imenovanje i obavljanje dužnosti člana Državne komisije, član Državne ko-misije mora čuvati svoj ugled, nepristranost i neo-visnost u odlučivanju, kao i ugled, samostalnost i neovisnost Državne komisije.

Član Državne komisije u pravilu obavlja svoju dužnost do isteka mandata od pet godina na koji je imeno-


JAVNA NABAVA

van. Međutim, Zakon o Državnoj komisiji propisuje razloge iz kojih Hrvatski sabor može razriješiti člana Državne komisije prije isteka mandata, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, u slučajevima kada:

1. razrješenje zahtijeva član2. prestanu postojati uvjeti za imenovanje iz članka

9. Zakona 3. nastanu zapreke za imenovanje iz članka 10. Zako-

na 4. trajno izgubi poslovnu sposobnost 5. bez opravdanog razloga ne obavlja poslove člana

Državne komisije6. nezakonito, nepravodobno ili nedovoljno stručno

obavlja svoju dužnost7. naruši svoj ugled, nepristranost i neovisnost u

odlučivanju, kao i ugled, samostalnost i neovi-snost Državne komisije.

Predsjednik Državne komisije obvezan je odmah nakon saznanja o postojanju razloga za razrješenje člana Državne komisije, a zamjenik predsjednika Državne komisije obvezan je odmah nakon saznanja o postojanju razloga za razrješenje predsjednika Državne komisije izvijestiti o tome Vladu Republike Hrvatske.

Vlada Republike Hrvatske podnosi Hrvatskom sabo-ru prijedlog za razrješenje člana Državne komisije prije isteka mandata i prijedlog za imenovanje no-vog člana. Vlada Republike Hrvatske može imenova-ti vršitelja dužnosti do imenovanja člana od strane Hrvatskog sabora, koji mora ispunjavati propisane uvjete za imenovanje.

U pogledu imenovanja članova Državne komisije, bit-ne su prijelazne i završne odredbe novoga Zakona, prema kojima članovi Državne komisije imenovani po odredbama Zakona o Državnoj komisiji za kon-trolu postupaka javne nabave (NN, br. 117/2003) i Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (NN, br. 21/2010) nastavljaju obavljati poslove do isteka mandata ili do ispunjenja uvjeta iz članka 12. Zakona, koji propisuje razloge razrješenja članova Državne komisije prije isteka mandata.

S obzirom na povećanje broja članova Državne ko-misije s pet na devet članova, Vlada Republike Hr-vatske predložit će u roku 60 dana od dana stupanja na snagu Zakona Hrvatskom saboru imenovanje članova Državne Komisije do punog sastava, dakle do broja od ukupno devet članova.

U odnosu na radnike Državne komisije koji rade u stručnim službama dolazi do bitne promjene prema kojoj radnici zatečeni u radnom odnosu u Državnoj komisiji danom stupanja na snagu Zakona postaju državni službenici, odnosno namještenici.

Sredstva za rad Državne komisije osiguravaju se iz državnog proračuna, a obuhvaćaju: sredstva za plaće, sredstva za troškove vještačenja, sredstva za materijalne rashode i sredstva za kapitalna ulaganja u infrastrukturu i tehničku opremu. Kao novina može se uočiti posebno stavljeni naglasak na sred-stva za troškove vještačenja.

Za vrijeme trajanja mandata, predsjednik, zamjenik i članovi Državne komisije imaju pravo na plaću za čiji izračun koe icijente utvrđuje Vlada Republike Hrvatske uz propisano ograničenje prema kojemu utvrđeni koe icijent ne može biti viši od koe icijenta pomoćnika ministra.

Republika Hrvatska odgovara za štetu koja stranci nastane nezakonitim ili nepravilnim radom Državne komisije, u kojem slučaju Republika Hrvatska može od članova Državne komisije zatražiti naknadu isplaćene odštete samo onda kada je u postupku sukladno zakonu utvrđeno da je član štetu učinio namjerno ili iz krajnje nepažnje.

3. Vijeća Državne komisije i stručne službe

S obzirom na unutarnje ustrojstvo Državne komisije bitno je naglasiti da Državna komisija u žalbenim postupcima donosi odluke na sjednicama vijeća.

Bitna novina koju donosi novi Zakon je ustrojavanje triju vijeća koja se sastoje od po tri člana.

Svakim pojedinim vijećem predsjedava predsjednik Državne komisije, odnosno jedan od zamjenika pred-sjednika. Ostali članovi Državne komisije članovi su vijeća i izmjenjuju se u radu vijeća, a u svakom vijeću mora biti najmanje jedan član sa završenim di-plomskim sveučilišnim studijem ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem pravnog smjera. Članovi vijeća izmjenjuju se u radu vijeća.

Predsjednik Državne komisije može po potrebi odlučiti da se odluke u složenijim žalbenim predmeti-ma donose na sjednicama ad hoc vijeća s većim brojem članova od broja tri, a koji u tom slučaju mora biti neparan (5,7,9). Uz navedeno, predsjednik Državne komisije vodi računa o dinamici održavanja sjednica vijeća, sastavu vijeća te koordinira rad vijeća.

Ostala pitanja bitna za rad vijeća, a koja propisuje Zakon su sljedeća:

- odluke se donose većinom glasova članova vijeća, a članovi ne mogu biti suzdržani od glasovanja

- usmena rasprava se može održati u skladu s odre-dbama Zakona o javnoj nabavi i Uredbe o unutar-njem ustrojstvu Državne komisije


JAVNA NABAVA

- na sjednicu vijeća mogu biti pozvani stručnjaci iz pojedinog pravnog ili drugog stručnog područja

- uvodni dio odluke Državne komisije obvezno sadrži i navod članova vijeća koje je donijelo odluku

- Državna komisija može tijekom žalbenog po-stupka zatražiti od središnjih tijela državne upra-ve tumačenje pojedinih odredbi zakona i drugih propisa iz njihova djelokruga, a koja su od značaja za odlučivanje u konkretnom slučaju.

Stručne i opće poslove za potrebe Državne komisije obavljaju stručne službe Državne komisije, odnosno državni službenici i namještenici u tim službama, čiji se broj s naznakom njihovih osnovnih poslova i zada-taka, stručnih uvjeta, ovlasti i odgovornosti, te dru-ga pitanja, utvrđuje Pravilnikom o unutarnjem redu Državne komisije. Stručni poslovi koji se tiču žalbenih predmeta u prvom redu obuhvaćaju prikupljanje po-dataka i dokaza radi utvrđivanja procesnih pretpo-stavki kod izjavljivanja žalbi te činjeničnog stanja u vezi sa žalbenim predmetom, izvještavanje vijeća o utvrđenim činjenicama i okolnostima u žalbenom pre-dmetu, izradu odluka donesenih na sjednicama vijeća i pripremu godišnjeg izvješća o radu Državne komisije.

Pravilnik o unutarnjem redu Državne komisije do-nosi predsjednik Državne komisije.

4. Ujednačavanje postupanja i prakse državne komisije

Novi Zakon o Državnoj komisiji za kontrolu postu-paka javne nabave sadrži potpuno nove odredbe koje uređuju problematiku ujednačavanja postu-panja državne komisije s praksom iste. Riječ je o odredbama koje za cilj imaju povećanje pravne si-gurnosti u području javne nabave.

Navedene odredbe propisuju da ukoliko predsjed-nik Državne komisije uoči u radu vijeća:

- nejednako postupanje - postupanje protivno propisima te odredbama Ure-

dbe o unutarnjem ustrojstvu Državne komisije ili - odstupanje od ustaljene prakse

predsjednik Državne komisije sazvat će sjednicu Državne komisije na kojoj će se razmotriti spor-na pitanja s ciljem ujednačavanja postupanja s praksom.

U slučaju kada član Državne komisije uoči navedene okolnosti, o tome obaviještava predsjednika Državne komisije.

Pravno shvaćanje prihvaćeno na sjednici Državne komisije većinom glasova svih članova Državne ko-misije obvezno je za sva vijeća i članove Državne komisije. U skladu s time, sva vijeća i svi članovi

Državne komisije obvezni su pridržavati se usvoje-nih pravnih shvaćanja prilikom donošenja budućih odluka vijeća, odnosno ne bi smjeli odstupati od prihvaćenih pravnih shvaćanja.

Sljedeća novina koju donosi Zakon odnosi se na situa-cije u kojima u određenom žalbenom predmetu vijeće donese odluku koja odstupa od pravnog shvaćanja ili ustaljene prakse Državne komisije. U tom slučaju predsjednik Državne komisije može odrediti da se prolongira dostava odluke Državne komisije kako bi se razlike između pravnih shvaćanja i ustaljene prak-se raspravile na sjednici Državne komisije. Ako u tom slučaju sjednica zauzme pravno shvaćanje protivno donesenoj odluci, vijeće koje je donijelo odluku dužno je o predmetu ponovno odlučivati pridržavajući se pravnog shvaćanja prihvaćenog na sjednici Državne komisije. Kod odlukama u kojima Državna komisija odstupa od pravnog shvaćanja ili ustaljene prakse po-trebno je dodatno obrazložiti razloge takvih odluka.

5. Izvješće Hrvatskom Saboru o radu Državne komisije

Državna komisija za svoj rad odgovara Hrvatskom saboru.

Pritom, novi Zakon propisuje kako je Državna komi-sija obvezna:

- jednom godišnje, a najkasnije do 30. lipnja za prethodnu kalendarsku godinu podnijeti Hrvat-skom saboru izvješće o svom radu

- na zahtjev Hrvatskog sabora izvješće podnijeti i za razdoblje kraće od godine dana.

Sastavni dio godišnjeg izvješća su podaci i analize o žalbenim predmetima u postupcima javne nabave, postupcima davanja koncesija i postupcima odabi-ra privatnog partnera u projektima javno-privatnog partnerstva.

Bitna novina koju propisuje novi Zakon je ta, da je Državna komisija dužna najmanje dva puta godišnje na svojim internetskim stranicama objaviti in-formacije o najčešćim razlozima iznošenja žalbi i najčešće utvrđenim nepravilnostima u žalbenim postupcima. Navedeno objavljivanje informacija tre-balo bi pomoći svim sudionicima u postupcima javne nabave, naručiteljima kako ne bi počinili, odnosno kako bi bili u mogućnosti spriječiti moguće nepravil-nosti u postupcima javne nabave koje su razvidne iz objavljenih informacija Državne komisije, te ponudi-teljima kao mogućim žaliteljima, da u slučaju uočenih nepravilnosti na koje se ukazuje u objavljenim infor-macijama, izjave žalbu. Navedena odredba također bi trebala pridonijeti pravnoj sigurnosti svih sudionika u postupcima javne nabave.


JAVNA NABAVA

Javni naručitelji (među njima svi proračuni, pro-računski i izvanproračunski korisnici) su i nadalje obvezni do 31. ožujka svake godine tijelu nadležnom za sustav javne nabave, a to je u Republici Hrva-tskoj Uprava za sustav javne nabave u Ministarstvu gospodarstva, dostaviti izvješća o javnoj nabavi za prethodnu godinu, u skladu sa člankom 181. Zako-na o javnoj nabavi. Novina je da središnje tijelo državne uprave nadležno za sustav javne nabave do kraja svake tekuće godine na svojim internetskim stranicama objavljuje Uputu o sadržaju i načinu dostavljanja izvješća o javnoj nabavi za prethodnu godinu. U skladu s propisima izvješća se generiraju kroz Elektronički oglasnik javne nabave Republike Hrvatske (EOJN), te naručitelji ne dostavljaju Upra-vi za sustav javne nabave posebno izvješće o sklo-pljenim ugovorima o javnoj nabavi u prethodnoj godini. Autorica u ovom tekstu ukazuje na obvezu unosa podataka u EOJN i generiranja izvješća.

1. UvodZakon o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, dalje u tek-stu: Zakon) u članku 181. stavku 2. propisuje da su naručitelj obvezni do 31. ožujka svake godine izraditi izvješća o javnoj nabavi za prethodnu go-dinu. Člankom 56. stavkom 1. Zakona propisano je da se sve objave javne nabave za nabave čija je pro-cijenjena vrijednost jednaka ili veća od 70.000,00 kn obvezno objavljuju u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske (EOJN). Objave ja-vne nabave objavljuju se na standardnim obrascima propisanim Uredbom o objavama javne nabave (NN, br. 10/12). Danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji objave javne nabave velike vrijed-nosti obvezno će se objavljivati i u Službenom listu Europske unije.

2. Podaci o javnim nabavamaSukladno članku 60. stavku 1. Zakona, javni naruči-telj je u EOJN-u obvezan za svaki sklopljeni ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum, primjenom stan-dardnih obrazaca, poslati na objavljivanje obavijest o sklopljenom ugovoru o javnim radovima, ugovo-ru o javnoj nabavi robe, ugovoru o javnim usluga-

* Renata Tomljenović, dipl. oec.

ma, o sklopljenom sporazumu, o svakom rezultatu natječaja, najkasnije 48 dana od dana sklapanja ugo-vora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma odno-sno dana zaključenja natječaja. Sektorski naručitelj je obvezan poslati na objavljivanje obavijest o sklo-pljenom ugovoru najkasnije dva mjeseca od dana sklapanja ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog spo-razuma (čl. 125. st. 1. Zakona) za svaki pojedini ugo-vor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum.

Člankom 4. stavkom 2. Uredbe o objavama javne na-bave, propisani su standardni obrasci za objave o ja-vnoj nabavi, posebno za javne naručitelje (propisani čl. 5. st. 1. Zakona) i posebno za sektorske naručitelje (čl. 6. Zakona).

Stoga, i javni i sektorski naručitelji moraju izraditi i dostaviti izvješće o javnoj nabavi za prethodnu godinu putem Elektroničkog oglasnika javne na-bave do 31. ožujka.

Informacija o pojedinom predmetnom postupku ja-vne nabave upotpunjuje se objavljivanjem obavijesti o sklopljenim ugovorima u kojem se javno objavljuju podaci o gospodarskom subjektu s kojim je sklopljen ugovor ili okvirni sporazum, kao i iznos tog ugovora ili okvirnog sporazuma, te se i na ovaj način poštuje načelo transparentnosti javne nabave. Transpa-rentnosti javne nabave pridonosi i, na internetskim stranicama, obveza objave plana nabave za javne naručitelje (čl. 20. st. 4. Zakona) i obveza objave re-gistra ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma za sve naručitelje (čl. 21. st. 2. Zakona).

Postupanje protivno odredbama članka 60. i članka 125. Zakona sankcionirano je kao prekr-šaj u članku 182. stavku 1. točki 9. Zakona koji pro-pisuje da će se novčanom kaznom od 50.000,00 do 1.000.000,00 kn kazniti za prekršaj pravna osoba ili jedinica lokalne i područne (regional-ne) samouprave ako ne pošalje na objavljivanje obavijest o sklopljenom ugovoru ili obavijest o rezultatima natječaja. Stoga su upravo objave o sklopljenim ugovorima/okvirnim sporazumima ili o rezultatima natječaja dio statističkih podataka o provedenoj javnoj nabavi za prethodnu godinu.

Zakon (stupio je na snagu 1. siječnja 2012. godine) u članku 186. propisuje da se postupci javne nabave pokrenuti do stupanja na snagu ovog Zakona u koji-ma nisu sklopljeni ugovori o javnoj nabavi ili okvirni

UDK: 347.2Renata Tomljenović*

Statistička izvješća o javnoj nabavi za 2012.


JAVNA NABAVA

sporazumi, ili u povodu kojih se vode sudski ili dru-gi postupci, dovršavaju prema odredbama Zakona o javnoj nabavi koji je na snazi u vrijeme započinjanja postupka javne nabave, te su naručitelji do 31. prosinca 2012. godine bili obvezni na internetskoj stranici https://oglasnik-jn.nn.hr (stari EOJN) obja-viti sve obavijesti o sklopljenim ugovorima koji su bili sklopljeni temeljem prethodnog Zakona o jav-noj nabavi (NN, br. 110/07 i 1235/08). Naručitelji su obvezni generirati sve obavijesti o sklopljenim ugovorima u starom EOJN-u. Iz navedenog razloga, statističko će izvješće za 2012. godinu sadržavati i podatke koji se odnose na postupke javne nabave u kojima su sklopljeni ugovori i okvirni sporazumi te rezultati natječaja po prethodnom Zakonu o javnoj nabavi.

Izvješće o javnoj nabavi za 2012. godinu za po-stupke javne nabave po starom i novom Zakonu, naručitelji su obvezni izraditi do 31. ožujka 2013. godine. Izvješće o javnoj nabavi za 2012. godinu po novom Zakonu naručitelji izrađuju putem EOJN-a na https://eojn.nn.hr generiranjem svih podataka obja-vljenih tijekom 2012. godine.

Statistički modul Izvješća u EOJN imaju svi korisni-ci s korisničkom ulogom Administratora naručitelja. Nakon prijave u sustav EOJN-a pomoću korisničkog imena i lozinke, pojavljuje se rubrika Izvješća koja ima dvije opcije: Unos statistike i Ispis statistike, a detaljna uputa o korištenju ovog statističkog modu-la proslijeđena je svim korisnicima EOJN-a, a nalazi se i na internetskoj stranici EOJN-a.

3. Podaci o bagatelnim nabavama i okvirnim sporazumima

U statističko izvješće u EOJN ručno se unose i spre-maju podaci o:

a) nabavama čija je procijenjena vrijednost do 70.000,00 kn (bagatelna nabava) i

b) ugovorima sklopljenim temeljem okvirnih spo-razuma,

dok se podaci o objavljenim ugovorima i okvirnim sporazumima, te rezultatima natječaja automatski generiraju.

Dakle, za podatke o nabavi koji se ručno unose u statistički modul, odgovorni su sami naručitelji. Naručitelji koji do sada nisu provodili postupke javne nabave male ili velike vrijednosti, a u prethodnoj su godini imali samo bagatelne naba-ve, dakle nabave čija je procijenjena vrijednost manja od 70.000,00 kn, obvezni su izvršiti jed-

nokratnu registraciju u sustav EOJN-a te unijeti podatak o ukupnom iznosu nabavljenih radova, robe ili usluga u 2012. godini.

Što sve ulazi u bagatelnu nabavu? Jesu li to samo predmeti nabave čija je procijenjena vrijednost jed-naka ili veća od 20.000,00 kn, a manja od 70.000,00 kn za koje se u plan nabave obvezno unose podaci o predmetu nabave i procijenjenoj vrijednosti na-bave, ili su to sve nabave putem narudžbenica?

U bagatelnu nabavu ulaze sve nabave čija je pro-cijenjena vrijednost manja od 70.000,00 kn, dak-le to je zbroj svih ispostavljenih faktura (računa) po narudžbenicama ili ugovorima odvojeno za robu, radove ili usluge čija je vrijednost bez PDV-a manja od 70.000,00 kn.

Naručitelji nabavljaju robu, radove i usluge čija je vrijednost manja od 70.000,00 kn i putem narudžbenica ili u slobodnoj prodaji (za novac iz blagajne naručitelja i za isto se dobiva račun). Sve te iznose treba zbrojiti prema vrsti predme-ta nabave – roba, radovi ili usluge te unijeti u izvješće.

Ukoliko i zbroj pojedinačnih nabava po vrsti predmeta nabave (radovi, roba, usluge) prelazi 70.000,00 kn, naručitelje to ne treba zabrinjavati. Bitno je da je procijenjena vrijednost istog pred-meta nabave manja od 70.000,00 kn bez PDV-a.

Podaci o objavljenim ugovorima i okvirnim sporazu-mima, kao što je naprijed navedeno, automatski se generiraju. Evidentiraju se svi ugovori, dakle ne broj objava, već ugovora/okvirnog sporazuma s PDV-om iz obrasca Obavijest o sklopljenim ugovorima jer je to podatak koji je obvezan. Kada se završi unos po-dataka, potrebno je zaključati podatke o statistici kako bi se kreirao datum kada su navedeni podaci uneseni u EOJN.

Podaci o nabavama procijenjene vrijednosti do 70.000,00 kn i ugovorima sklopljenim temeljem okvirnih sporazuma, moći će se unositi kroz statistički modul EOJN-a zaključno s 31. ožujka 2013. godine. Nakon navedenog datuma, podaci se više neće moći unositi jer će modul Unos statistike biti zaključan.

Obzirom da se na objavu sklopljenog ugovora pri-mjenjuje pravilo da nema naknadne intervencije u objavama (zbog poštivanja svih načela javne na-bave), ako vrijednosti u obavijestima o sklopljenim ugovorima iz bilo kojeg razloga nisu bile točno une-sene, može doći do odstupanja u izvješću. U takvim slučajevima, kada se objave iz tehničkih razloga više


JAVNA NABAVA

ne mogu ispraviti (primjerice pogrešan obrazac – obavijest o rezultatima natječaja umjesto obavijest o sklopljenim ugovorima, ili pogrešan naziv ugovo-ra - za uredski materijal u postupku za nabavu go-riva, ili je pogrešno upisan iznos ugovora) iznimno je omogućeno naknadno slanje podataka u obliku bilješke naručitelja koja se dostavlja na sljedeću adresu:

Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabaveUlica grada Vukovara 7810 000 Zagreb.

Dakle, s obzirom na zakonsku regulativu o generi-ranju statističkih izvješća kroz EOJN, naručitelji ne dostavljaju Upravi za sustav javne nabave posebno izvješće o sklopljenim ugovorima o javnoj nabavi u prethodnoj godini, već samo, ukoliko su nepravilno ispunili standardizirane obrasce, naručitelji o tome Upravi dostavljaju bilješku.

4. Godišnja statistička izvješćaNa temelju objavljenih podataka izrađuju se godišnja statistička izvješća ukupne javne nabave u Republici Hrvatskoj. S obzirom da su za podatke o nabavi od-govorni sami naručitelji, u toj su mjeri vjerodostojni i statistički podaci ukupne javne nabave.

Obveza izrade godišnjih statističkih izvješća zapo-čela je stupanjem na snagu Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 117/01 i 92/05), podaci su dostupni od 2007. Uspoređivanjem dobivenih podataka ukupne javne nabave za 2007., 2008., 2009., 2010. i 2011. mogu se vidjeti i određena kretanja u gospodarstvu.

Uspoređujući ukupnu vrijednost javne nabave ob-veznika primjene Zakona o javnoj nabavi u periodu od 2007. do 2011. godine, razvidno je da ukupna vrije-dnost javne nabave u Republici Hrvatskoj bilježi pad.

Gra ikon 1: Vrijednost ukupne javne nabave u razdoblju od 2007. do 2011. godine

Izvor: Statističko izvješće o javnoj nabavi u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabave

Od primjene Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 110/07 i 125/08) kojim je uvedena obveza objave sklopljenih ugovora o javnoj nabavi u EOJN, detaljnije se prati javna nabava prema predmetu nabave.

Gra ikon 2: Vrijednost javne nabave prema pre-dmetu nabave u razdoblju od 2008. do 2011. godine


Od 2008. godine, kroz statističke module, prati se i vrijednost ukupne bagatelne nabave.

Gra ikon 3: Vrijednost bagatelne nabave prema predmetu nabave u razdoblju od 2008. do 2011. godine


Važno: nakon 31. ožujka 2013. godine, modul Unos statistike u EOJN-u biti će zaključan te se podaci više neće moći unositi. Očekuje se da će Statističko izvješće o javnoj nabavi u Republici Hrvatskoj za 2012. godinu biti izrađeno u prvoj polovici 2013. godine.


REVIZIJA

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu (NN, br. 136/12), koji je, osim odredbi propisanih člankom 44., stupio na snagu 7. prosin-ca 2012. godine, izmijenjene su i dopunjene odred-be koje reguliraju proračunski nadzor. Proračunski nadzor se de inira kao inspekcijski nadzor kojim se ispituje prvenstveno zakonitost, svrhovitost i pravodobnost naplate i korištenja proračunskih sredstava. Važnost nadzora zakonitog i pravilnog poslovanja sve je naglašenija posebno ulaskom Re-publike Hrvatske u Europsku Uniju te je i broj osoba u Sektoru za proračunski nadzor i nadzor koncesija značajno povećan. Autorica u ovom tekstu piše de-taljnije o novoj ulozi proračunskog nadzora.

1. UvodUvodno valja napomenuti da odredbe koje se od-nose na inicijativu temeljem koje će biti obav ljen proračunski nadzor ostaju nepromijenjene, kao i odredbe koje se odnose na način obavljanja pro ra-čunskog nadzora, obveze sudjelovanja subjekta na-dzora u postupku nadzora i odredbe koje propisuju posebne ovlasti osoba koje obavljaju proračunski nadzor tj. inspektora proračunskog nadzora.

Važno je istaći da će se proračunski nadzor i nadalje obavljati po predstavkama građana, zahtjevima središnjih tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugih pravnih osoba iz kojih proizlazi sumnja na nepravilnost ili prijevaru, te po nalogu ministra inancija. Subjek-ti kod kojih će se obaviti proračunski nadzor i nadalje ostaju proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovi proračunski i izvanproračunski korisnici, kao i pravne i izičke osobe kojima su po različitim osnovama doznačena sredstva iz državnog pro-računa.

Promjenama odredbi koje se odnose na obuhvat i postupak proračunskog nadzora pristupilo se prije svega radi potpunijeg de iniranja postupka pro računskog nadzora te usklađivanja njegovog obuhvata sa uobičajenom praksom prilikom obav-

* Slavica Malenica, mag. oec., načelnica Sektora za proračunski nadzor i nadzor koncesija, Ministarstvo inancija

ljanja proračunskog nadzora. Dodatni razlog zbog kojega se pristupilo navedenim izmjenama i dopuna-ma proizlazi iz iskustava u dosadašnjem obavljanju proračunskog nadzora te primjedbi koje su dosta-vljali neki od subjekata nadzora u pogledu njegovog obuhvata što se detaljnije pojašnjava u nastavku.

2. Proračunski nadzor kao inspekcijski nadzor

Zbog naprijed navedenih razloga izmijenjena je točka 50. članka 3. Zakona o proračunu te je pro-ra čunski nadzor sada de iniran kao inspekcijski nadzor zakonitosti, svrhovitosti i pravodobnosti korištenja proračunskih sredstava; pravodobno-sti i potpunosti naplate prihoda i primitaka iz nad-ležnosti proračunskih korisnika i tijela jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave te kao inspekcijski nadzor pridržavanja i primjene zakona i drugih propisa koji imaju utjecaj na proračunska sredstva i sredstva iz drugih izvora, bilo da se radi o prihodima/primicima, rashodima/izdacima, povra-tima, imovini ili obvezama.

Ovakvim de iniranjem proračunskog nadzora na gla-šeno je da se radi o inspekcijskom nadzoru, što po-drazumijeva posebne ovlasti inspektora u postupku utvrđivanja zakonitosti korištenja proračunskih sredstava, poduzimanja propisanih mjera za napla-tu prihoda iz nadležnosti proračunskih korisnika i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave, kao i prilikom utvrđivanja postupaju li subjekti nadzora u skladu sa zakonima i drugim pro-pisima koji imaju utjecaj na proračunska sredstva i sredstva iz drugih izvora, bilo da se radi o priho-dima/primicima, rashodima/izdacima, povratima, imovini i obvezama.

Ovakvom regulativom napravljena je uvjetno nazva-na poveznica sa Zakonom o sustavu državne uprave (NN, br. 150/11), koji sadržava posebne odredbe o inspekcijskom nadzoru, a kojima je naglašeno da se inspekcijskim nadzorom provodi izravan uvid u opće i pojedinačne akte, uvjete i način rada nadzira-nih pravnih i izičkih osoba te poduzimaju zakonom i drugim propisima predviđene mjere da se ustano-vljeno stanje i poslovanje uskladi sa zakonom i dru-gim propisima.

Osobito je važna odredba sukladno kojoj inspektori imaju pravo, u skladu sa zakonom i drugim propisi-

UDK 657.2Slavica Malenica ∗

Nova uloga i pojam proračunskog nadzora


REVIZIJA

ma, pregledati poslovne prostorije, poslovne spise, zgrade, predmete, robu i druge stvari kod nadzira-nih osoba; saslušati pojedine osobe u upravnom po-stupku, pregledati isprave na temelju kojih se može utvrditi identitet osoba, kao i obavljati druge radnje u skladu sa svrhom inspekcijskog nadzora, što je na sličan način propisano u Zakonu o izmjenama i do-punama Zakona o proračunu.

3. Povrat sredstava u proračunIzmjenama i dopunama Zakona o proračunu do-punjen je i članak 59. Zakona o proračunu kojim su propisane odredbe koje se odnose na povrat sredsta-va u proračun. Ovim člankom i nadalje je propisana obveza proračunskog korisnika da odmah zahtjeva povrat sredstava u proračun, ako naknadno utvrdi da je isplata iz proračuna izvršena nezakonito i/ili neopravdano.

Također je i nadalje propisano da inspektor prora-čunskog nadzora donosi rješenje o povratu sredsta-va u proračun, ako u postupku proračunskog nadzo-ra utvrdi da su sredstva korištena suprotno zakonu ili proračunu. Dopunjena je odredba prema kojoj inspektor proračunskog nadzora donosi rješenje o povratu sredstava u proračun, ako se proračunskim nadzorom utvrdi da proračunska sredstva, za koje je posebnim propisom utvrđena obveza uplate u državni proračun, nisu uplaćena u državni proračun ili su uplaćena u manjem iznosu od propisanog.

Ove odredbe imaju osobit značaj s obzirom da omo-gućuju učinkovitu i brzu uplatu u proračun kako proračunskih sredstava koja su korištena suprot-no zakonu ili proračunu, tako i proračunskih sred-stava koju obveznici uplate nisu uplatili u državni proračun, iako su to bili dužni učiniti sukladno po-sebnim propisima. Ostala je nepromijenjena odred-ba koja propisuje da protiv rješenja o povratu koje donosi inspektor proračunskog nadzora žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Kako pokretanje upravnog spora ne odgađa izvr-šenje rješenja, čim rješenje postane izvršno tj. nje-govom dostavom obvezniku uplate počinje teći rok za povrat sredstva u proračun koji se kreće od 8 do 15 dana od dana primitka rješenja. Navede-no rješenje predstavlja upravni akt, koji sukladno odredbama Ovršnog zakona (NN, br. 112/12) pred-stavlja ovršnu ispravu, s obzirom da je člankom 23. navedenoga Zakona propisano uz ostalo da ovršna odluka donesena u upravnom postupku i ovršna nagodba sklopljena u upravnom postupku, ako gla-se na ispunjenje novčane obveze, ako zakonom nije drukčije određeno, predstavlja ovršnu ispravu.

4. Podnošenje optužnog prijedlogaZakonom o izmjenama i dopunama Zakona o prora-čunu u poglavlju koji se odnosi na proračunski nadzor izmijenjena je dosadašnja de inicija proračunskog nadzora prema kojoj je proračunski nadzor postu-pak nadziranja zakonitosti, svrhovitosti i pravodob-nosti korištenja proračunskih sredstava kojim se nalažu mjere za otklanjanje utvrđenih nezakonito-sti i nepravilnosti.

Ovakvo de iniranje proračunskog nadzora bilo je u mnogočemu manjkavo pa su takvu manjkavu de ini-ciju koristili i subjekti nadzora u svojim primjedba-ma, navodeći da inspektori proračunskog nadzora mogu samo obavljati inspekcijski nadzor u pogledu zakonitosti i namjenskog korištenja proračunskog nadzora, što zasigurno nije bilo točno, niti logično, ali je ipak nametnulo potrebu izmjene ove odredbe.

Nedvojbeno je iz prekršajnih odredbi Zakona o pro računu da su inspektori proračunskog nad-zora ovlašteni podnijeti optužni prijedlog radi prekršaja i kada proračunski korisnici i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave ne poduzimaju mjere za potpunu i pravo-dobnu naplatu prihoda iz svoje nadležnosti ili kada proračunski korisnici preuzimaju obveze iznad visine utvrđene proračunom, odnosno obveze koje terete proračun sljedećih godina bez propisanih suglasnosti ili kada se jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave zadužuju bez propisanih suglasnosti, što sve go-vori u prilog činjenici da je obuhvat proračunskog nadzora i do sada bio znatno širi nego je de iniran odredbom koja je važila do stupanja na snagu Zako-na o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu.

Stoga se nametnula potreba da ranija de inicija proračunskog nadzora kroz donesene izmjene i do-pune Zakona o proračunu znatno podrobnije de ini-ra proračunski nadzor na način da je uzela u obzir stvarni djelokrug proračunskog nadzora, kako se zaista u praksi i provodio, stoga je kako je naprijed navedeno de iniran kao inspekcijski nadzor sa svim ovlastima i odgovornostima koje imaju inspektori.

Nadalje de inicija je proširena te uz nadzor zako-nitosti i namjenskog korištenja proračunskih sre-dstava obuhvaća i inspekcijski nadzor pravodob-nosti i potpunosti naplate prihoda i primitaka iz nadležnosti proračunskih korisnika i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Važno je također istaći iznimnu važnost dopune prema kojoj proračunski nadzor predstavlja in-spekcijski nadzor pridržavanja i primjene zakona


REVIZIJA

i drugih propisa koji imaju utjecaj na proračunska sredstva i sredstva iz drugih izvora, bilo da se radi o prihodima/primicima, rashodima/izdacima, povra-tima, imovini i obvezama.

5. Utvrđivanje nepravilnosti i poduzimanje mjera

Iako se proračunski nadzor i do sada obavljao na način da je inspektor utvrđivao na koji je način po-stupanje protivno određenom zakonu ili propisu utjecalo na nezakonito korištenje proračunskih sre-dstva. S obzirom da gotovo svi zakoni i uredbe koje donosi Vlada RH, a za koje se iskazuje inancijski učinak na proračun, imaju inancijski učinak na proračun, proizlazi da se nepravilna primjena zako-na i propisa odražava na korištenje proračunskih sredstva protivno zakonu, što u konačnici može na-nijeti štetu bilo državnom, bilo proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Poznato je da Obrazac standardne metodologije za procjenu iskalnog učinka predstavlja obrazac, kojega je predlagatelj dužan izraditi prilikom izrade prijedloga uredbi, drugih propisa i akata planiranja (projekata, planova, programa, strategija, politika i dr.) koje donosi Vlada Republike Hrvatske te prije-dloga zakona i akata planiranja koje Vlada predlaže na donošenje Hrvatskom saboru.

Stoga je svrha proračunskog nadzora utvrditi u kojoj mjeri je ne primjena ili nepravilna primjena utjecala na korištenje proračunskih sredstava i koji inan-cijski učinak je imala.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu dopunjena je i odredba članka 115. sta-vka 2. na način da uz dosadašnju regulativu pre-ma kojoj proračunski nadzor obuhvaća nadzor računovodstvenih, inancijskih i ostalih poslovnih dokumenata subjekata nadzora, proračunski nadzor uz navedeno obuhvaća i pregled poslovnih prosto-rija, zgrada, predmeta, robe i drugih stvari u skladu sa svrhom inspekcijskog nadzora.

Ova dopuna ima velik značaj s obzirom da nije do-voljno da inspektor proračunskog nadzora izvrši izravan uvid u inancijsku i računovodstvenu doku-mentaciju, ugovore, odluke, privremene i okončane situacije, račune, otpremnice i drugu dokumenta-ciju, već je neophodno na licu mjesta utvrditi je li određena oprema preuzeta i instalirana, te je li ona u funkciji; odgovara li tehnička dokumentacija odgo-vara dokumentaciji za nadmetanje, je li isporučena oprema u skladu s ugovorom u pogledu tehničkih karakteristika, cijene i količine.

Nadalje, potrebno je utvrditi jesu li u zaključenim ugovorima ugovoreni instrumenti osiguranja plaća-nja i odredbe o ugovornoj kazni, te jesu li kod ugo-vora o izvođenju radova ugovoreni instrumenti koji-ma se jamči kvaliteta izvedenih radova, odnosno je li ugovoreno jamstvo za otklanjanje nedostataka u jamstvenom roku.

Kod isporuke složenih postrojenja i opreme ili izvođenja građevinskih radova, ako inspektor nije u mogućnosti utvrditi sve relevantne činjenice može se angažirati vještak određene struke. Ova mogućnost se koristi u slučajevima kada postoji sumnja na kazneno djelo, a ugovoreno je izvođenje radova i instaliranje postrojenja, dok je utvrđivanje cijene povezano sa vrlo složenom formulom, a cilj je da se nedvojbeno i točno utvrde činjenice.

U članku 115. stavku 3. Zakona o proračunu tako-đer je izmjenama i dopunama navedenoga Zako-na izvršena manja dopuna te je propisano da Minis tarstvo inancija obavlja proračunski nad-zor proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovih proračunskih i izvanproračunskih korisnika, trgovačkih društava te drugih pravnih i izičkih osoba koje dobi-vaju sredstva iz proračuna i inancijskih planova izvanproračunskih korisnika kao i nadzor korištenja kreditnih sredstava s osnove jamstva države i jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Naime, u postupcima proračunskog nadzora sve se više nameće potreba da se prati tijek novca do krajnjeg korisnika. Ovome u prilog ide činjenica da su vrlo česte nepravilnosti i nezakonitosti utvrđene kada su ministarstva i druga središnja tijela državne uprave po određenim programima doznačila sred-stva jedinicama lokane i područne (regionalne) samouprave, a one dalje trgovačkim društvima na svom području. U takvim slučajevima, često niti nadležna ministarstva, niti lokalne jedinice ne prate je li krajnji korisnik utrošio sredstva u svrhu zbog kojih su ista doznačena.

Iskustva obavljenih proračunskih nadzora ukazuju da su se nadležna ministarstva zadovoljila izvješćem jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave o korištenju tih sredstava, a u nekim slučajevima su izostala i takva izvješća. Dodatni nedostatak je što dostavljena izvješća nisu sadržavala vjerodostojnu dokumentaciju u privitku koja bi trebala poslužiti kao dokaz da su proračunska sredstva korištena u skladu s namjenom utvrđenom određenim progra-mom.


REVIZIJA

U određenim slučajevima traženo je da nadležna ministarstva na licu mjesta utvrde kako su trošena proračunska sredstva s obzirom da su određenoj je-dinci lokalne samouprave doznačena po različitim programima, ali ponekad i istim ili sličnim pro-gramima proračunska sredstva putem više mini-starstva, međutim rezultati su izostali jer je samo jedno ministarstvo provelo kontrolu na licu mje-sta, konstatiralo određene činjenice i dostavilo na daljnje postupanje ustrojstvenoj jedinici nadležnoj za proračunski nadzor.

U odnosu na mjere koje poduzima inspektor prora-čunskog nadzora propisane su odredbe prema kojima inspektor proračunskog nadzora koji je u postupku nadzora utvrdio radnje kojima je ostva-ren prekršaj, sastavlja u ime Ministarstva inancija optužni prijedlog protiv počinitelja prekršaja i pod-nosi ga nadležnom područnom uredu Porezne upra-ve, koji vodi prekršajni postupak u prvom stupnju, dok se žalba dostavlja Visokom prekršajnom sudu.

U pogledu zastare propisano je da se prekršajni pro-gon ne može pokrenuti nakon isteka tri godine od počinjenja prekršaja. Na pravila vođenja prekršajnog postupka, žalbeni postupak i izvanredne pravne lijekove primjenjuju se odredbe Prekršajnog zako-na, dok se u pogledu prisilne naplate pravomoćno izrečene novčane kazne u prekršajnom postupku primjenjuju odredbe Općeg poreznog zakona.

Naravno da je i nadalje propisana odredba prema kojoj inspektor proračunskog nadzora podnosi kaz-nenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu ako u postupku nadzora utvrdi radnje za koje po-stoji osnovana sumnja o učinjenom kaznenom djelu.

Vezano uz navedeno valja istaći da je uspostavlje-na vrlo dobra suradnja s Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske i nadležnim državnim odvjet-ništvima, da je veći broj nadzora obavljen temeljem zahtjeva nadležnih državnih odvjetništava ili su za-pisnici o obavljenom proračunskom nadzoru zbog sumnje na kazneno djelo dostavljeni na postupanje nadležnim državnim odvjetništvima.

Ovakav način rada i postupanja u skladu je i sa zahtje-vima Europske komisije i SIGME, sukladno kojima bi se proračunski nadzor najvećim dijelom trebao ba-viti slučajevima u kojima se radi o značajnim zlou-porabama proračunskih sredstva i u kojima postoji sumnja na kazneno djelo ili koruptivne radnje.

Važne odrednice odnose se i na obveze sudjelovanja subjekta nadzora u postupku nadzora sukladno kojima je odgovorna osoba subjekta nadzora ili od nje ovlaštena osoba dužna sudjelovati u postupku

nadzora i na zahtjev inspektora proračunskog na-dzora dati na uvid svu potrebnu dokumentaciju te omogućiti nesmetano obavljanje proračunskog nad-zora uz osiguranje odgovarajućih uvjeta rada.

U postupcima proračunskog nadzora, poglavito kada se obavljaju analizom inancijsko računovodstvene dokumentacije, dakle ne izravnim nadzor kod subjek-ta nadzora, sve više se ukazuje potreba podnošenja optužnog prijedloga radi prekršaja, ako odgovorna osoba proračuna ili proračunskog korisnika ne da na uvid zatraženu dokumentaciju ili ne omogući ne-smetano obavljanje proračunskog nadzora.

Za navedeni prekršaj propisana je novčana kazna u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kojom će se kazniti za prekršaj odgovorna osoba proračuna i proračunskog korisnika.

I nadalje se primjenjuju odredbe koje reguliraju posebne ovlasti osoba koje obavljaju proračunski nadzor, kojima je regulirano da su ovlaštene osobe proračunskog nadzora inspektori proračunskog na-dzora Ministarstva inancija, kao i obveza inspek-tora proračunskog nadzora prema kojoj je dužan čuvati poslovnu i profesionalnu tajnu i klasi icirane podatke za koje sazna tijekom obavljanja nadzo-ra i drugih poslova iz svoje nadležnosti u skladu s utvrđenim stupnjem tajnosti.

6. ZaključakZaključno valja istaći da su izmjene i dopune Zako-na o proračunu koje su obuhvatile poglavlje o proračunskom nadzoru uvjetovale i donošenje novog Pravilnika o proračunskom nadzoru koji je priprem-ljen te bi uskoro trebao ići u propisanu proceduru.

Pravilnikom će dodatno biti razrađene odredbe Zakona o izmjenama Zakona o proračunu te će de-inirati proračunski nadzor sveobuhvatno na način

kako je regulirano Izmjenama i dopunama Zakona o proračunu, potpunije će regulirati inspekcijski nad zor trgovačkih društava, pravnih osoba osno-vanih po posebnim propisima, nepro itnih orga-nizacija te drugih pravnih i izičkih osoba kojima su doznačena sredstva iz proračuna i inancijskih planova izvanproračunskih korisnika kao i pravnih osoba kojima su dana jamstva države i jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave.

Nadalje, detaljno će speci icirati obuhvat prora-čunskog nadzora, dopuniti će ciljeve proračunskog nadzora, detaljnije nego do sada propisati djelokrug i sadržaj proračunskog nadzora i druge odredbe koje će u značajnoj mjeri upotpuniti i poboljšati zakon-sku regulativu u ovom području.


PLAĆE I NAKNADE

Veću učinkovitost javne uprave je danas moguće ostvariti kroz informatizaciju poslovnih procesa te integraciju postojećih računalnih mreža i baza po-dataka jedinica državne uprave i javnih ustanova kroz osiguranje jedinstvenog korištenja, održavanja, razvoja i inanciranja ICT sustava. Registar zaposle-nih u javnom sektoru je jedan od velikih projekata in-tegracije na kojem se radi od 2011. god. donošenjem Zakona o registru zaposlenih u javnom sektoru te je i dalje strateški cilj Ministarstva uprave. Registar zaposlenih u javnom sektoru je skup podataka o za-poslenima u javnom sektoru koji se vodi radi uspo-stave kvalitetnog i učinkovitog sustava upravljanja ljudskim potencijalima i centraliziranog obračuna plaća. Implementacija sustava centralnog obračuna plaća upravo je započela te nas autor u ovom tekstu upoznaje s daljnjim planovima i koracima uvođenja.

1. Uvod - Kratka povijest Vlada Republike Hrvatske je utvrdila mjeru izrade registra zaposlenika javnog sektora s rokom pro-vedbe do 31. ožujka 2011. godine, a ta se mjera još uvijek provodi s ciljem osiguranja svih potrebnih uvjeta za korištenje Registra kao relevantnog izvora podataka o zaposlenima u državnim tijelima i javnim službama, odnosno uspostave svih funkcionalnosti potrebnih za vođenje osobnih očevidnika zaposle-nih te centralizirani obračun plaća. Prikupljanje i obrada podataka o službenicima i namještenicima u javnim službama nisu do tada bili regulirani poseb-nim zakonom, što je bilo nužno temeljem članka 7. Zakona o zaštiti osobnih podataka. Stoga se donijela nova pravna osnova za prikupljanje i obradu poda-taka odnosno Zakon o Registru zaposlenih u javnom sektoru (u daljnjem tekstu: Registar), te je istim Zakonom na jedinstven način uređeno prikupljanje i obrada podataka o svim zaposlenima u državnoj službi i javnim službama. Odlukom Vlade RH od 10. lipnja 2010. godine (NN, br. 83/2010), uspostava i vođenje informacijskog sustava Registra zaposlenih u javnom sektoru povjerena je Financijskoj agenciji, odnosno izvršitelju obrade podataka.

* Tomislav Mičetić, glavni tajnik Ministarstva uprave

2. Zakonski propisiZakonom o Registru svako državno tijelo i javna služba (u nastavku: javnopravna tijela) vode podatke o zaposlenima u svom tijelu, a Ministarstvo uprave vodi Registar za potrebe Vlade Republike Hrvatske i javnopravnih tijela (kao voditelji zbirke podataka u smislu članka 2. stavka 1. točke 4. Zakona o zaštiti osobnih podataka). S obzirom da su u javnoprav-nim tijelima imenovani i državni dužnosnici, po-datke o državnim dužnosnicima vode javnopravna tijela u kojima su imenovani na dužnost. Ministar-stvo pravosuđa je voditelj podataka o pravosudnim dužnosnicima, s obzirom da navedeno Ministar-stvo obavlja poslove pravosudne uprave sukladno odredbama Zakona o sudovima (NN, br. 150/2005, 16/2007, 113/2008, 153/2009, 116/2010 i 122/2010 - pročišćeni tekst, 27/11,57/11, 130/11) i Zakona o državnom odvjetništvu (NN, br. 76/09, 153/09, 116/10, 145/10, 57/11, 130/11).

Svako javnopravno tijelo je korisnik podataka o za-poslenima u tom tijelu, Ministarstvo uprave i Mini-starstvo inancija za sve zaposlene u javnom sektoru, te druga središnja tijela državne uprave za zaposle-ne u javnim službama nad kojima obavljaju nadzor. Ovo je posebno važno u smislu provedbe članka 10. Zakona o plaćama u javnim službama (NN, br. 27/01, 39/09) koji nalaže da upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona provode ministarstva nadležna za pojedinu javnu službu i Ministarstvo inancija. Re-gistar omogućuje nadležnim ministarstvima bolju i učinkovitiju kontrolu zakonitosti uvjeta za raspored, koe icijenata i drugih prava iz kolektivnih ugovora koje ostvaruju zaposleni u njihovom razdjelu.

Podaci iz Registra predstavljaju klasi icirane po-datke koji se označavaju sukladno propisima koji uređuju područje informacijske sigurnosti, a svaki službenik i namještenik ima pravo uvida u podatke koji se na njega odnose. O davanju podataka iz Re-gistra odlučuju čelnici javnopravnih tijela u kojima se podaci vode. Pri davanju podataka dužni su se pridržavati odredbi posebnih propisa, kao što su Zakon o zaštiti osobnih podataka, Zakon o pravu na pristup informacijama (NN, br. 172/2003, 44/2010, 37/11 i 77/11) i Zakon o tajnosti podataka (NN, br. 79/2007 i 86/12).

UDK 336.2Tomislav Mičetić *

Registar zaposlenih u javnom sektoru i centralizirani obračun plaća


PLAĆE I NAKNADE

S obzirom da je sukladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka potrebno utvrditi vrstu podataka koji se prikupljaju i obrađuju, način prikupljanja i obrade podataka, svrhu obrade podataka, tko sve ima pravo pristupa podacima, kako se i u kojem vremenskom periodu čuvaju podaci, koje mjere se poduzimaju za zaštitu podataka u tehničkom smislu. Navedena pitanja utvrđena su Uredbom o sadržaju, načinu prikupljanja i obrade te mjerama zaštite podataka u registru zaposlenih u javnom sektoru (NN, br. 55/11) (dalje u tekstu: Uredba). Uredbom su de ini-rane vrste podataka koji će se voditi u Registru, dok se sadržaj tih podataka zbog opsežnosti utvrđuje u tablici u Prilogu 1. Uredbe. Ukratko to su sljedeće vrste podataka:

1. podaci o državnom tijelu ili javnoj službi2. podaci o unutarnjim ustrojstvima državnog tijela

ili javne službe3. podaci o radnim mjestima4. podaci o zaposlenima5. podaci potrebni za obračun plaća.

Radi osiguravanja točnih i potpunih podataka u Re-gistru, Uredba obvezuje sve osobe da se prvi unos podataka o zaposlenom u Registar provodi najka-snije u roku 8 dana od dana početka rada zaposle-nog, a promjene podataka odmah po saznanju za iste ili po zaprimanju dokumentacije iz koje su promjene vidljive. Ovo je posebno važno kod institucija koje se pripremaju za Centralni obračun plaća jer se obračun plaća naslanja na sve upisane, no također i nove podatke iz Registra.

3. Pravo pristupa podacimaUredba utvrđuje ovlasti za unos podataka i pravo pristupa podacima. Čelnik svakog državnog tijelo i javna služba imenuje jednu ili više osoba ovlaštenih za pristup i rad na informacijskom sustavu Regi-stra. Čelnik utvrđuje njihova prava na pristup i rad na sustavu, ovisno o pravilniku o unutarnjem redu.

U ovom trenutku postoje tri vrste osoba/funkcija: za kadrovske poslove, za obračun plaća te za evidencije. Kod manjih institucija evidencije prisutnosti upisuju osobe koje su imenovane za kadrovske poslove. Pri-stup podacima ostvaruje se korištenjem kartice s di-gitalnim certi ikatom (SMART kartica ili USB token). Digitalni certi ikat je skup podataka u elektroničkom obliku koji predstavlja svojevrsni elektronički identi-tet korisnika kojim se osobu može jedinstveno iden-ti icirati; izdanom od izvršitelja obrade podataka temeljem odobrenja za pristup odnosno ovlaštenja čelnika. SMART kartica ili pametna kartica je mobilni nosač osobnih podataka koja ima i funkcije automa-tske obrade podataka te predstavlja osobu i izdana je na ime, odnosno predstavlja digitalni potpis. Osobe ovlaštene u sustavu imaju pristup sustavu i prava rada osigurana putem digitalnih certi ikata u svom dijelu sustava te odgovaraju za unos istih. Važno je napomenuti da je posudba kartica ili davanje lozinke drugoj osobi kazneno djelo.

Izvršitelj obrade podataka (FINA) uz razvoj sustava i podršku korisnicima, redovito ažurira i objavljuje detaljan priručnik za rad u sustavu koji se nalazi na: http://www. ina.hr/Default.aspx?sec=1479.

4. Trenutno stanje sustava i planovi Prema najnovijim izvješćima dosad su u sustav une-seni podaci za oko 227.000 zaposlenika. S obzirom da su za Centralizirani obračun plaća potrebni i dodatni podaci, isti se ili unose ili uvoze direktno iz postojećih u novi sustav u elektroničkom obliku putem propi-sanih formata. Važno je za napomenuti da su podaci u Registru strukturirani vrlo analitički, zbog čega je obzirom na različitost aplikacija iz kojih se prenose te podatke potrebno prethodno kvalitetno pripremiti, te nakon migracije provjeriti sve podatke u sustavu Registra. Novitet u sustavu, koji osigurava ostvarenje ciljeva Registra su centralni šifrarnici.

Šifrarnici sadrže niz podataka koje korisnici ne mogu mijenjati, a vezani su za sve važeće propise. To su npr. popisi radnih mjesta s propisanim koe-icijentima i uvjetima prema važećim uredbama o

radnim mjestima i koe icijentima složenosti poslo-va kao i npr. svi parametri iz važećih kolektivnih ugovora. Centralni obračun plaća (COP) je imple-mentiran u svim ministarstvima osim u Ministar-stvu unutarnjih poslova i Ministarstvu obrane, koji su speci ični u smislu tajnosti određenih podataka te Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u dije-lu koji se odnosi na plaće zaposlenih u diplomatskoj mreži. I navedeni korisnici intenzivno rade na dora-di aplikacije, migraciji podataka, testiranju i ulasku u sustav.


PLAĆE I NAKNADE

Paralelno s prvim obračunima plaća ministarstava u novom sustavu, sva državna tijela pripremaju se za ulazak u sustav na način da unose ili ažuriraju već postojeće podatke u kadrovskom dijelu.

Sva ova tijela su obaviještena pisanim putem o po-dacima koje je potrebno unijeti prije ulaska u sustav Centraliziranog obračuna plaća, a koji su neophod-ni za obračun plaća. Sustav COP-a se u potpunosti oslanja na podatke koje unose kadrovske službe tako da u bliskoj budućnosti neće više biti potrebna pisana komunikacija između službi za kadrovske i inancijske poslove, odnosno podloga za isplate biti

će unos podataka od strane osoba zaduženih za ka-drovske poslove.

Prije ulaska pojedine grupe institucija u sustav COP-a, Ministarstvo uprave zajedno s nadležnim resor-nim ministarstvima provjerava utemeljenost do-davanja ili izmjena vrijednosti u šifrarnicima (pri-mjerice radnih mjesta i koe icijenata) te ih nakon toga putem zahtjeva dostavlja izvršitelju obrade podataka (FINA), koji ih implementira u centralne šifrarnike. Do kraja godine planira se u sustav COP-a uključiti tijela iz razdjela Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta kao i tijela iz razdjela Ministar-stva pravosuđa, a u 2014. god. uključiti preostala tijela. Plan uvođenja podložan je izmjenama ovisno o opsegu prilagodbi sustava koje će trebati napra-viti za određene grupe institucija, kao i o kvaliteti provedenih testova od strane samih korisnika u tijelima, o čemu će najviše ovisiti dinamika ulaska novih institucija u sustav COP-a.

Uvođenje tijela radi se na način da se uvode tijela prema sličnim sustavima koe icijenata i kolektiv-nih ugovora (osnovno i srednje školstvo, pravosuđe, znanost, javne službe, kultura, itd.).

Registar će omogućiti kompletan uvid u sve poda-tke za obračun plaća, a jedna od njih je evidencija prisutnosti. Npr. čelnik, ili osoba ovlaštena za te po-slove u instituciji, odobrava prekovremene, a osoba zadužena za unos u Registar unosi samo te podatke u sustav. Dakle, neće se moći isplaćivati prekovre-meni samo temeljem dulje prisutnosti u uredu, niti će se moći isplaćivati samo temeljem iktivnog odo-brenja. Time će sustav kontrola biti ojačan. Također, sustav donosi ograničenja u smislu maksimalnog broja prekovremenih u mjesecu i godini, a u skladu sa zakonskim propisima.

5. Zaključak Registar ima više ciljeva, a ključan cilj je uspostava veće zakonitosti i iskalne odgovornosti u raspo-redu zaposlenih te obračunu plaća, a postepeno i

drugih naknada i dodataka koje se isplaćuju. Cilj je također uspostaviti centralnu bazu svih parametara i šifrarnika, kao i povezati se s drugim matičnim re-gistrima (npr. MUP-adrese, Porezna uprava, HZZO, HZMO, Regos i drugi), odnosno smanjiti količinu papirologije u sustavu. Ministarstvo uprave intenzi-vno radi i na novom prijedlogu Uredbe o Registru koji uključuje sve promjene u sustavu, a novitet je također da FINA prije ulaska u COP pruža izobraz-bu za rad na sustavu (s autentičnim podacima) svim osobama iz inancija koje će raditi na navedenom sustavu.

Cilj je također osigurati detaljan uvid u sve statističke i inancijske podatke u cilju boljeg donošenja odluka za uređenje sustava plaća i kolektivnih ugovora kao i boljeg upravljanja ljudskim potencijalima u okviru pojedinih sektora. Iz svega navedenog, planiraju se uštede u procesima upravljanja ljudskim potencija-lima kroz smanjenje/preraspodjelu službenika koji rade na tim poslovima, u smanjenoj potrebi za sof-tverskim rješenjima te u smanjenoj potrošnji papira i medija koji su bili nositelji informacija u navedenim procesima. Pritom, ovakav sustav će naravno znatno smanjiti prostor za zlouporabu proračunskih sred-stava što je ključno za iskalnu odgovornost, imajući na umu kako rashodi za zaposlene iznose 20,7 mi-lijardi kuna u Državnom proračunu za 2013. god.

www.tim4pin.hr

01/5531 755 01/5531 335099/3037 677099/3037 678


PLAĆE I NAKNADE

U prethodnim brojevima časopisa obrađivana je vrlo aktualna tema primjene novog Temeljnog ko-lektivnog ugovora u javnim službama koji se pri-mjenjuje od 12. prosinca 2012. Istog dana potpisan je i Dodatak I kojim je privremeno smanjena visina dnevnica te osnovice za isplatu jubilarnih nagrada, a potpuno zabranjena isplata regresa u 2013. go-dini te božićnice u 2012. i 2013. godini. S obzirom da su istovremeno ostali na snazi granski kolekti-vni ugovori za pojedine djelatnosti javnih službi i nisu se do današnjeg dana uskladili, česta su pitanja i nedoumice proračunskih korisnika na koji način primjenjivati pojedine odredbe i obračunavati pra-va. Navedeno se dodatno komplicira zbog različitih stavova nadležnih ministarstava te činjenice da je Povjerenstvo za tumačenje TKU-a tek od 30. siječnja počelo s objavom tumačenja odredbi TKU-a i još nije odgovorilo na sve nedoumice koje se javljaju u praksi.

Prema tumačenju 1/67 od 30. siječnja koje se od-nosi na prijevoz, te tumačenju 11/69 od 28. veljače, kojim se upućuje na horizontalnu primjenu prava iz drugih granskih ugovora, moguće je da će se pri određivanju materijalnih prava zaposlenicima u javnim službama koristiti horizontalna primjena prava iz drugih granskih ugovora. Iz navedenog proizlazi da je moguće da dnevnice budu za sve jav-ne službe određene u visini od 170,00 kn, a jubilarne nagrade u visini osnovice od 1.800,00 kn.

1. Jubilarne nagradeKolektivni ugovor za zaposlenike u osnovno-školskim ustanovama, Kolektivni ugovor za za-poslenike u srednjoškolskim ustanovama, Ko-lektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdrav-stvenog osiguranja te Kolektivni ugovor za dje-latnost socijalne skrbi de inira da o visini osnovi-ce za isplatu jubilarnih nagrada Vlada RH i sindikati javnih službi pregovaraju svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna s time da ako se dogovor ne postigne, osnovica za jubilarnu nagradu iznosi najmanje 1.800,00 kuna neto.

* Maja Petričko, mag. oec., savjetnica u Centru za razvoj javnog i nepro itnog sektora TIM4PIN.

Obzirom da je potpisan novi TKU između Vlade i sindikata, isti se smatra dogovorom te se osnovica za isplatu jubilarnih nagrada smanjuje na 500,00 kn. Navedeno je potvrđeno Uputom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta osnovnim školama, srednjim školama i učeničkim domovima1 poslanoj 7. siječnja 2013. godine. Ustanove socijalne skrbi su od nadležnog ministarstva dobile Uputu putem elektronske pošte kojom se nalaže postupanje u skla-du s odredbama TKU-a i Dodatka I, odnosno da se pri isplati jubilarnih nagrada primjenjuje osnovica od 500,00 kn.

Ustanove u zdravstvu su primile od svojeg nadležnog ministarstva usmenu uputu da je osnovica za ispla-tu jubilarnih nagrada 1.800,00 kn. Kako Ministar-stvo zdravlja nije poslalo pismenu uputu, mišljenja smo da se za osnovicu za isplatu jubilarnih nagrada koristi smanjena osnovica, odnosno iznos od 500,00 kn te se potom može jednostavnije zaposlenicima isplatiti razlika nakon što se dobije pismeno de ini-rano kako bi zdravstvo trebalo postupati po pitanju isplate jubilarnih nagrada.

Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje te Granski Kolektivni ugovor za zaposlenike u usta-novama kulture koje se inanciraju iz državnog proračuna ne sadrže odredbe koje uređuju pravo isplate jubilarnih nagrada što znači da je ovo pravo za njih uređeno isključivo TKU-om, odnosno drugim granskim ugovorom zbog horizontalne primjene prava, ako je drugim granskim ugovorom to pravo povoljnije utvrđeno.

Naime, tumačenjem broj 11/69, Povjerenstvo se izjas nilo 28. veljače da se ovakav način primjene prava koristi i po pitanju drugih prava, a ne samo po pitanju naknade troškova prijevoza, odnosno da se visina osnovice za isplatu jubilarnih nagrada za sve djelatnosti određuje iz onog granskog kolektiv-nog ugovora koji najpovoljnije de inira to pravo. Iz tumačenja Povjerenstva proizlazi da bi se upit tre-bao uputiti komisiji za tumačenje granskog kolek-tivnog ugovora kojim je to pravo različito uređeno. Upit i odgovor Povjerenstva su kako slijedi:

1 Klasa: 402-01/13-01/00002, Urbroj: 533-18-13-0001.

UDK 330.1Maja Petričko*

Primjena novog TKU-a u javnim službama


PLAĆE I NAKNADE

Upit:

Koliko iznosi osnovica za isplatu jubilarne nagra-de u 2013. godini?

Odgovor:

Sukladno članku 4. Dodatka I TKU-a (NN, br. 141/12) propisana je osnovica za isplatu jubilarne nagrade u 2013. godini u iznosu od 500,00 kuna. Međutim, kako je sukladno članku 6. Dodatka I TKU-a (NN, br. 141/12), u vezi s člankom 7. stavkom 3. Zakona o radu (NN, br. 149/09, 61/11 i 82/12), zaposlenicima u jav-nim službama priznato pravo na utuživost povoljnijeg prava, upućujemo da se u slučaju dvojbenosti obrate za tumačenje komisiji za tumačenje granskog kolekti-vnog ugovora, kojim je to pravo različito uređeno.

S obzirom da se Povjerenstvo za tumačenje TKU-a ogradilo od odgovora, potrebno je poslati upit komisiji za tumačenje granskog kolektivnog ugovora koja bi trebala uputiti na ispravan po-stupak.

2.Dnevnice za službena putovanja u zemlji

Sukladno odredbama Dodatka I (čl. 3.), visina dnev-nica za službena putovanja u Republici Hrvatskoj od stupanja na snagu novog TKU-a (dakle od 12. pro-sinca 2012.) iznosi 150,00 kuna.

Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (NN, br. 66/11) po pitanju dnevnica uređuje da se ista isplaćuje na način kako je uređeno za državna tijela (st. 3., čl. 30.). Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike se mijenjao 2. ko-lovoza 2012. godine čime je dnevnica smanjena svim državnim službenicima na 150,00 kn – no ne i zapo-slenicima osnovnoškolskih ustanova jer je povoljniji izvor ovoga prava proizlazio iz, tada važećeg, TKU-a iz 2010. godine. Otkazivanjem prethodnog TKU-a te donošenjem novog TKU-a i Dodatka I 12. prosin-ca, dnevnica se smanjuje i u ovom ugovoru tako da osnovnoškolske ustanove od 12. prosinca trebaju isplaćivati dnevnicu u visini od 150,00 kn.

Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u srednjo-školskim ustanovama (NN, br. 7/11) visina dnev-nice određena je iznosom od 170,00 kuna (čl. 28., st. 2) pa se taj iznos i isplaćuje zaposlenicima u srednjoškolskim ustanovama sve dok se ne uskladi granski kolektivni ugovor s TKU-om.

Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdrav-stvenog osiguranja te Kolektivni ugovor za dje-latnost socijalne skrbi pravo dnevnica uređuju na način da se dnevnica isplaćuje kako je to uređeno

TKU-om, dakle uređuju da se dnevnica isplaćuje iz-nosom od 150,00 kn.

Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje te Granski Kolektivni ugovor za zaposlenike u usta-novama kulture koje se inanciraju iz državnog proračuna ne de iniraju visinu dnevnice pa se stoga primjenjuju odredbe TKU-a, odnosno dnevnice se isplaćuju u visini od 150,00 kn.

Analogno s prethodno navedenom novom praksom kod određivanja najpovoljnijeg prava, objašnjenom za jubilarne nagrade, proizlazi da bi se i kod određivanja visine dnevnica za sve djelatnosti trebala primjenji-vati visina dnevnice koja je uređena na najpovoljniji način obzirom na sve granske kolektivne ugovore. Najpovoljnije pravo proizlazi iz Kolektivnog ugovora za srednjoškolske ustanove koji de inira visinu dnev-nice od 170,00 kn. S obzirom na najnovije tumačenje Povjerenstva za tumačenje odredbi TKU-a za početak primjene isplate dnevnice u visini od 170,00 kuna potrebno je dobiti tumačenje komisije za tumačenje granskog kolektivnog ugovora.

3. Naknada za trošak prijevoza Naknade za trošak prijevoza novim TKU-om uređuju se na potpuno drugačiji način u odnosu na dosadašnji TKU s tim da je u prijelaznim i završnim odredbama de inirano da se ta nova rješenja primjenjuju od 1. siječnja 2013. godine. Kako se nije dogodilo obvezno usklađenje granskih kolektivnih ugovora s TKU-om, odnosno kako još uvijek u granskim kolektivnim ugovorima postoje odredbe o prijevozu, a iste su za zaposlenike povoljnije od odredbi koje su propisane člankom 67. TKU-a, primjenjuju se odredbe granskih ugovora u svezi naknada prijevoza.

Kolektivni ugovori za osnovnoškolske ustanove, srednjoškolske ustanove, za socijalnu skrb i za zdra-vstvo uređuju naknadu za troškove prijevoza na po-sao i s posla te se do izmjena i usklađenja s TKU-om primjenjuju dosadašnje odredbe.

Navedeno je potvrđeno Uputom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta poslanoj osnovnim školama, sre-


PLAĆE I NAKNADE

dnjim školama te učeničkim domovima 28. prosinca 2012. godine Naknada troškova prijevoza na posao i s posla zaposlenika osnovnih i srednjih škola2.

Znanost i kultura u svojim granskim ugovorima ne uređuju pravo naknade troškova prijevoza te su sto-ga postupali sukladno TKU-u koji nalaže da se pravo iz članka 67. primjenjuje od 1. siječnja 2013. godine.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta je po-slalo Uputu za postupanje prilikom primjene članka 67. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12) 14. siječnja 2013. godine javnim sveučilištima, jav-nim veleučilištima, javnim visokim školama te jav-nim znanstvenim institutima3 kojom jasno upućuju na primjenu članka 67. novog TKU-a.

Suprotno od prethodno navedenog nalaže Povjeren-stvo za tumačenje TKU-a odgovorom na upit iz dje-latnosti kulture od 5. veljače 2013.:

Upit: Primjenom kojeg kolektivnog ugovora će se zaposle-nicima u ustanovama kulture koje se inanciraju iz državnog proračuna isplaćivati prijevoz uzimajući u obzir Dodatak I TKU-a (NN, br. 141/12) kojim je ugovoreno da će se materijalna prava sadržana u TKU-u (NN, br. 141/12), a koja sadržajno nisu dio nekog granskog kolektivnog ugovora priznati i onim službenicima i namještenicima u javnim službama na koje se ne primjenjuju granski kolektivni ugovori koja sadrže ta materijalna prava?

Odgovor:Zaposlenici u ustanovama kulture koje se inanci-raju iz državnog proračuna ostvaruju pravo na nak-nadu za trošak prijevoza temeljem odredbi članka 67. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12, na-stavno: TKU). Međutim, sukladno članku 6. Dodatka I TKU-a (NN, br. 141/12) u vezi s člankom 7. stavkom 3. Zakona o radu (NN, br. 149/09, 61/11 i 82/12), ako je za njih to povoljnije, isti imaju pravo na naknadu za trošak prijevoza kako je to regulirano granskim kolektivnim ugovorima za javne službe.

Dodatno napominjemo, da se sukladno članku 6. Do-datka I TKU-a (NN, br. 141/12) u djelatnostima u koji-ma pravo na naknadu za trošak prijevoza nije regu-lirano, primjenjuje pravo iz drugih granskih kolektiv-nih ugovora za javne službe u djelatnostima u kojima je regulirano pravo na naknadu za trošak prijevoza.

2 Klasa: 402-01/12-01/00001, Urbroj: 533-18-12-0036.3 Klasa: 121-05/13-01/00001, Urbroj: 533-20-13-0001.

Temeljem objavljenog mišljenja Povjerenstva za tumačenje TKU-a, djelatnost znanosti i djelatnost kulture koje se inanciraju iz Državnog proračuna, ne primjenjuju odredbe novog TKU-a, kako je bilo upućeno prije nego li je Tumačenje objavljeno, već primjenjuju odredbe najpovoljnijeg granskog kolek-tivnog ugovora. U prethodno iznesenom Tumačenju Povjerenstvo nije utvrdilo koji je granski ugovor najpovoljniji, ali prema Tumačenju br. 11/69, proiz-lazi da je potrebno poslati upit komisiji za tumačenje granskih kolektivnih ugovora radi upućivanja na najpovoljniji granski kolektivni ugovor.

4. TKU novine

4.1. Plaćeni dopust (čl. 44.)

Kao što je bilo de inirano starim TKU-om, zaposle-nik ima pravo ostvariti najviše 10 dana plaćenog dopusta na ime različitih slučajeva (npr. skla-panje braka 5 dana, rođenje djeteta 5 dana, smrt supružnika, djeteta, roditelja 5 dana itd.). Kao i u starom TKU-u, novi TKU omogućuje ostvarivanje više od 10 dana plaćenog dopusta na ime smrtnih slučajeva. Razlika je u tome što novi TKU omogućuje prekoračenje 10 dana plaćenog dopusta ne samo kod smrtnih slučajeva, već i u slučajevima dari-vanja krvi. Zaposlenik za svako darivanje krvi ima pravo na plaćeni dopust od 2 radna dana, neovisno o broju dana plaćenog dopusta koje je po drugim osnovama koristio.

4.2. Staž kod istog poslodavca (čl. 49.)

Isto kao i u starom TKU-u, novi TKU de inira da se kao staž kod istog poslodavca smatra neprekinuti staž u javnim službama, bez obzira na promjenu po-slodavca. Iznimno od prethodnog, kod izračuna ot-premnine zaposleniku koji je prethodno već imao isplatu otpremnine pri prestanku radnog odno-sa, u osnovicu za isplatu otpremnine neće ući ono razdoblje za koje je otpremninu već ostvario.

4.3. Pravo na pomoć za rođenje djeteta (st. 1., čl. 63.)

Pravo na pomoć za rođenje djeteta je novo pravo. Za svako rođenje djeteta, zaposlenik u javnoj službi ostvaruje pravo na isplatu 50% proračunske osnovice (proračunska osnovica nije se mijenjala i iznosi 3.326,00 kn, odnosno pola proračunske osno-vice iznosi 1.663,00 kn).

4.4. Izmjena troškova liječenja (st. 4., čl. 63.)

Kao što je de inirano u starom TKU-u, novi TKU de i-nira da je naknadu pokrića troškova liječenja moguće


PLAĆE I NAKNADE

ostvariti najviše u iznosu jedne proračunske osno-vice tijekom jedne godine. Mogućnost korištenja ovog prava je proširena. Navedeno pravo moguće je ostvariti radi pokrića troškova lijekova i medi-cinskih pomagala, ali i radi nabavke lijekova, koji su prema preporuci nadležnog liječnika specijaliste po pravilima medicinske struke prijeko potrebiti i ne-

nadomjestivi. Prema novim odredbama TKU-u, za-poslenik u javnoj službi može ovo pravo koristiti za svoje potrebe, ali i za potrebe supružnika te djeteta. Pravo je ostvarivo ukoliko troškovi nisu odobreni od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), odnosno ukoliko HZZO učestvuje u pokriću troškova liječenja učešćem od 0%.



WWW.TIM4PIN.HR

OBAVIJEST:

Konstituirajuća sjednica zajedničkog Povjerenstva za tumačenje Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (dalje u tekstu: TKU) održana je 30. siječnja 2013. godine. Predsjedanje Po-vjerenstvom na razdoblje od šest mjeseci preuzela je Vlada Republike Hrvatske. Na prvoj sjednici, pomoćnik ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića, g. Marko Krištof imenovan je predsjednikom Povjeren-stva, dok je zamjenikom predsjednika imenovan predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata, g. Ivica Babić. Povjerenstvo se sastoji od šest članova imenovanih od strana potpisnica TKU-a, pri čemu svaka strana imenuje po tri osobe.

Članovi Povjerenstva su:

• od strane Vlade Republike Hrvatske: g. Marko Krištof (zamjena gđa Silvana Čolak), gđa Ljubica Đukanović (zamjena gđa Marija Pečanac) i g. Saša Zelenika (zamjena gđa Gabrijela Herceg Sarajlić)

• od strane Sindikata potpisnica TKU: g. Dražen Managić (zamjena g. Domagoj Rebić), g. Krešimir Rožman (zamjena g. Antun Guljaš) i g. Ivica Babić (zamjena gđa Jadranka Ivezić).

U slučaju kada se članovi Povjerenstva ne mogu složiti oko tumačenja odredbi TKU-a za službenike i namještenike u javnim službama, tumačenje će povjeriti neutralnom stručnjaku.

Sva tumačenja Povjerenstva dostupna su na Internetskoj stranici Ministarstva rada i mirovinskoga sustava (http://www.mrms.hr/topics/temeljni-kolektivni-ugovor-za-sluzbenike-i-namjestenike-u-javnim-sluzba-ma/).

Svoje upite vezane uz odredbe TKU možete uputiti Povjerenstvu za tumačenje Temeljnog kolektivnog ugo-vora za službenike i namještenike u javnim službama, koje čine predstavnici resornog Ministarstva i sin-dikata potpisnika TKU-a, kako je navedeno. Svoje upite možete poslati na adresu: [email protected], uz naznaku “Upit za tumačenje Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama”.


PLAĆE I NAKNADE

Materijalna prava državnih službenika i namješ-te nika na službenom putovanju, između ostalog i pra vo na isplatu dnevnice za vrijeme službenog pu-tovanja, utvrđena su člankom 55. Kolektivnog ugo-vora za državne službenike i namještenike (NN, br. 89/12; u daljnjem tekstu: KU) koji je zaključen dana 2. kolovoza 2012. godine između Vlade Repu-blike Hrvatske kao poslodavca i sindikata državnih službi na vrijeme od četiri godine te istog dana sklo-pljenom Dodatku I KU (NN, br. 89/12). Obzirom da KU obvezuje njegove potpisnike, te kako se suklad-no članka 3. odredbe u vezi ostvarivanja navedenih prava primjenjuju neposredno (osim u slučajevima kada su ta prava za službenike i namještenike po-voljnije uređena drugim propisima ili općim aktom), službenicima i namještenicima zajamčeno je ostva-renje prava, kao što su puna naknada prijevoznih troškova, dnevnice i naknada punog iznosa hotel-skog računa za spavanje, za vrijeme službenog pu-tovanja pod uvjetima propisanim člankom 55. KU. Prava javnih službenika na službenom putovanju i pravo na dnevnicu utvrđena su člankom 64. Te-meljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12; u daljnjem tekstu: TKU), koji je zaključen 12. pro-sinca 2012. godine između Vlade RH i šest sindikata javnih službi, te istog dana sklopljenom Dodatku I TKU (NN, br. 141/12).

U odnosu na službena putovanja državnih dužnos-nika, sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, ma-terijalna prava za vrijeme njihovog službenog puto-vanja nisu uređena KU (na njih se ne primjenjuje taj Kolektivni ugovor) te u odnosu na ostale zaposlene koji se inanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima, primjenjuje se Odluka o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike, te ostale zaposlene koji se inanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena ko-

* Vesna Šiklić Odak, dipl. iur, načelnica Sektora za politički su-stav i ljudska prava, Ministarstvo uprave.

lektivnim ugovorima (NN, br. 117/12), koju je Vlada Republike Hrvatske donijela na sjednici održanoj 17. listopada 2012. godine.

2. Što se podrazumijeva pod službenim putovanjem?

Za ostvarenje materijalnih prava na službenom putu potrebno je ispuniti određene uvjete, a jedan od prvih uvjeta je da je službenik, odnosno dužnosnik upućen na službeno putovanje. Pri tome treba odre-diti što se podrazumijeva pod službenim putem.

Pod službenim putem podrazumijeva se upućivanje službenika i namještenika ili dužnosnika iz mjesta njegovog stalnog rada u drugo mjesto, koje je različito od mjesta njegova stalnog rada i različito od njego-va prebivališta, odnosno uobičajenog boravišta, radi obavljanja po nalogu za službeno putovanje određenih poslova koji su samo dio poslova njegova radnog mjesta, a u svezi su s djelatnošću poslodavca. Također se svi troškovi nastali na službenom puto-vanju sumiraju na putnom nalogu.

Nalog za službeno putovanje mora obavezno sadr-žavati: datum izdavanja te broj putnog naloga, ime i prezime osobe koja putuje, naziv poslova koje ta osoba obavlja, cilj putovanja, naziv države i mjesta u koji putuje, dan polaska i povratka, vrstu prijevoza koji će koristiti, napomenu je li osiguran besplatni smještaj ili prehrana, uvjete obračunavanja dnev-nica za službeni put (obračun svih troškova puta i likvidaciju obračuna), kratko izvješće sa putovanja i potpis i pečat ovlaštene osobe.

Sve isplate predujmova za službena putovanja ili isplate dnevnica vrše se u gotovini ili na tekući račun osobe koja se upućuje na službeni put, a ispla-te su moguće u kunama ili stranoj valuti.

U praksi postoje dvojbe oko određivanja pojma službenog putovanja, obzirom na udaljenost mjesta rada i mjesta prebivališta službenika i namještenika ili dužnosnika i mjesta na koje je upućen na rad. Naime, stavak 3., članak 13. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08,

UDK: 330.1Vesna Šiklić Odak*

Pravo na dnevnicu za vrijeme službenog putovanja državnih i javnih službenika i namještenika te dužnosnika


PLAĆE I NAKNADE

02/09-ispravak, 146/09, 123/10, 137/11 i 61/12) propisano je da se neoporezivim primitkom sma-traju dnevnice za službena putovanja u zemlji i ino-zemstvu koja se isplaćuju za putovanja iz mjesta u kojemu je mjesto rada ili iz mjesta prebivališta/uobičajenog boravišta radnika koji se upućuje na službeno putovanje u drugo mjesto (osim u mjesto u kojemu ima prebivalište ili uobičajeno boravište), a udaljenosti je najmanje 30 kilometara.

U odnosu na službeno putovanje službenika i namješ-tenika, obzirom da člankom 55. KU nije propisa-na minimalna udaljenost od mjesta rada i mjesta prebivališta službenika i namještenika i mjesta na koji je upućen na rad te kako se odredbe KU pri-mjenjuju neposredno (osim u slučajevima kada su pojedina pitanja za službenike i namještenike po-voljnije uređena drugim propisima) službenik ili namještenik koji je od strane poslodavca upućen na službeno putovanje u drugo mjesto ima pravo na dnevnicu neovisno o udaljenosti tog mjesta od mje-sta njegova stalnog rada.

Međutim, u odnosu na službeno putovanje držav-nih dužnosnika, sudaca i drugih pravosudnih duž-nosnika situacija je drugačija, obzirom da se na njih ne primjenjuje KU, već Odluka Vlade RH o visini dne-vnice za službeno putovanje u zemlji i visini nakna-da za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene koji se inanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima. Prema toj Odluci određuje se visina dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visina naknada koje se prema propisima mogu isplaćivati državnim dužnosnicima, sucima i drugim pravosudnim dužnosnicima te ostalim zapo-slenicima koji se inanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima. Iz toga proizlazi da se kod njihovog upućivanja na službeno putovanje primjenjuje krite-rij udaljenosti od najmanje 30 kilometara od mjesta rada ili prebivališta (ili uobičajenog boravišta), pro-pisan Pravilnikom o porezu na dohodak.

3. Službeno putovanje i pravo na dnevnicu državnih službenika i namještenika

Prema članku 55. KU, kada je službenik ili namještenik upućen na službeno putovanje, ima pravo na punu naknadu prijevoznih troškova, dnevnice i naknadu punog iznosa hotelskog računa za spavanje. Visina dnevnice za službena putovanja u Republici Hrva-tskoj iznosi najmanje 170,00 kuna, a za službena pu-tovanja u inozemstvu dnevnica se isplaćuje u visini

propisanoj Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se inanci-raju iz sredstava Državnog proračuna (NN, br. 8/6). Međutim, prema članku 3. Dodatka I. KU, visina dnevnice za službena putovanja u Hrvatskoj iz stavka 2., članka 55. KU iznosi 150 kn u 2012. i 2013. godini.

U odnosu na ostala materijalna prava određeno je da ukoliko je službeniku i namješteniku osiguran odgovarajući smještaj u čvrstom objektu, nema pravo na naknadu hotelskog računa za spavanje. Pri tome treba naglasiti da se pod odgovarajućim smještajem u čvrstom objektu može smatrati samo smještaj u zidanom ili drvenom stambenom objek-tu, koji ispunjava tehničke uvjete za stanovanje (voda, struja, sanitarije, namještaj nužan za smještaj službenika i namještenika, po potrebi grijanje, od-nosno hlađenje, zaštita od buke i dr.). Također, službenik i namještenik upućen od strane posloda-vca na školovanje, edukaciju, seminar i slično ima pravo na punu dnevnicu i ostala prava iz članka 55. KU za cijelo vrijeme trajanja izobrazbe.

Ukoliko službenik i namještenik koristi svoje vlasti-to prijevozno sredstvo, čije korištenje nije odobreno, ima pravo na naknadu troškova prijevoza u visini cijene karte putnim nalogom odobrenog prijevoz-nog sredstva.

Službeniku i namješteniku mora se izdati nalog za službeno putovanje najmanje 24 sata prije puto-vanja, u kojem mora biti naznačeno odobreno prije-vozno sredstvo.

3.1. Umanjenje visine dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu

Dnevnica je naknada za pokriće troškova prehra-ne, pića i prijevoza u mjestu u koje je službenik ili namještenik upućen na službeni put.

Prema KU (st. 3., čl. 55.) propisano je da se službeniku i namješteniku isplaćuje 60% dnevnice, ukoliko je osi-gurana odgovarajuća dnevna prehrana (za razliku od članka 55. ranijeg KU, prema kojem se u tom slučaju iznos dnevnice umanjivao za 50%). Pri tome treba istaknuti da se pod odgovarajućom dnevnom prehra-nom za službeno putovanje koje je trajalo do 12 sati podrazumijeva da je službeniku ili namješteniku osi-guran barem jedan topli obrok, a za službeno puto-vanje koje je trajalo preko 12 sati podrazumijeva se da su službeniku ili namješteniku osigurana tri obro-ka, od kojih barem jedan mora biti topli obrok.

Visina dnevnice također ovisi i o trajanju službenog puta, pa je tako propisano u KU (st. 8., čl. 55.) da


PLAĆE I NAKNADE

službenik i namještenik ima pravo na pola dnevnice ukoliko službeno putovanje traje između 8 i 12 sati, a ukoliko službeno putovanje traje između 12 i 24 sata, ostvaruje pravo na punu dnevnicu.

Koliko se, obzirom na trajanje službenog puto-vanja, umanjuje visina dnevnice u slučaju kada je službeniku osigurana odgovarajuća dnevna prehrana?

Dakle, jednostavnom računicom, a obzirom na umanjenje dnevnice iz stavka 3. članka 55. KU za 60% (kada je osigurana odgovarajuća prehrana) proizlazi da u slučaju kada je službeno putovanje trajalo između 12 i 24 sata, službenik ili namještenik kojem je državno tijelo osiguralo odgovarajuću dne-vnu prehranu na službenom putu, ima pravo na 40% iznosa dnevnice, a ako je službeno putovanje trajalo više od 8, a manje od 12 sati, službenik ili namještenik kojem je državno tijelo osiguralo odgovarajuću dne-vnu prehranu na službenom putu, ima pravo na 20% iznosa dnevnice (st. 2., čl. 55. KU). Za službeni put koji je trajao kraće od 8 sati, službenik ili namještenik nema pravo na dnevnicu, odnosno dio dnevnice, neovisno o tome da li mu je državno tijelo osiguralo odgovarajuću dnevnu prehranu na službenom putu.

3.2. Umanjenje visine dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo

Odredbama KU uređeno je i pitanje visine i umanjenja visine dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo. Prema stavku 2., članku 55. KU, za službena puto-vanja u inozemstvu dnevnica se isplaćuje u visini propisanoj Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo koji se inanciraju iz sred-stava državnog proračuna (NN, br. 8/6). Umanjenje dnevnice iz (ako je službeniku i namješteniku osigu-rana odgovarajuća dnevna prehrana) odnosi se na sve dnevnice iz stavka 2. istoga članka, dakle i na dnevnice za službena putovanja u Republici Hrva-tskoj i na dnevnice za službena putovanja u inozem-stvu.

Naime, umanjenje dnevnice za službena putovanja u inozemstvo nije propisano ni odlukom Vlade ni Uredbom. Odluka o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se inan-ciraju iz sredstava državnog proračuna utvrđuje samo visinu dnevnice, a Uredba o izdacima za službena putovanja u inozemstvo koji se korisni-cima državnog proračuna priznaju u materijalne troškove (NN, br. 50/92 i 73/93) prestala je važiti u odnosu na državne službenike i namještenike stu-panjem na snagu Zakona o državnim službenicima i namještenicima i o plaćama nositelja pravosudnih

dužnosti (NN, br. 74/94, 86/94 i 7/95), kada je pre-stao važiti i Zakon o upravi iz 1978. godine, na te-melju koje je ta Uredba bila donesena (čl. 192. Zako-na o državnim službenicima i namještenicima i o plaćama nositelja pravosudnih dužnosti: Početkom primjene ovoga Zakona u odnosu na državne službe-nike i namještenike prestaju vrijediti odredbe Zako-na o upravi (NN, br. 16/78, 50/78, 29/85, 48/85, 17/86, 41/90, 47/90 i 53/91), kojima se ureduju radni odnosi u organima uprave i na temelju njih donijeti propisi).

4. Službeno putovanje i pravo na dnevnicu službenika i namještenika u javnim službama

Prema članku 64. TKU, službenik i namještenik kada je upućen na službeno putovanje u zemlji, ima pravo na punu naknadu troškova prijevoza, dne-vnicu i naknadu punog iznosa troškova smještaja, sukladno Uredbi Vlade Republike Hrvatske. Visina dnevnice za službena putovanja u Republici Hrva-tskoj iznosi 170,00 kuna po danu. Međutim, kao i za državne službenike, člankom 3. Dodatka I TKU za službenike i namještenike u javnim službama utvrđeno je da će visina dnevnice u 2012. i 2013. godini iznositi 150,00 kuna.

4.1. Umanjenje visine dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu

U odnosu na trajanje službenog putovanja, zaposle-nik u javnoj službi ima pravo na punu dnevnicu ako putovanje traje više od 12 sati, a pola dnevnice ako putovanje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati. Ako zaposlenik ima plaćen smještaj tj. spavanje i prehra-nu, pripada mu 30% dnevnice.

4.2. Umanjenje visine dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo

Prema članku 64. TKU, dnevnica za putne troškove u inozemstvo obračunava se na način kao što to pripa-da zaposlenima u državnoj upravi, što znači na isti način kao i državnim službenicima i namještenicima temeljem njihovog kolektivnog ugovora.

5. Službeno putovanje i pravo na dnevnicu državnih dužnosnika, sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika

Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike, te ostale zaposlene koji se inanciraju iz sredstava državnog proračuna


PLAĆE I NAKNADE

Vlada RH odredila je proračunskim korisnicima i izvanproračunskim fondovima iz stavka 2., članka 2. Zakona o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12) koji se inanciraju iz sredstava državnog proračuna, a koji-

ma se ti troškovi priznaju u materijalne troškove, vi-sinu dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visinu naknada koje se prema propisima mogu isplaćivati državnim dužnosnicima, sucima i drugim pravosu-dnim dužnosnicima te ostalim zaposlenima koji se inanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija

prava nisu uređena kolektivnim ugovorima.

Radi usklađivanja visine dnevnice u zemlji, Vlada RH je navedenom Odlukom odredila da dnevnica za službeno putovanje u zemlji iznosi 150,00 kuna te da se troškovi noćenja, prema priloženom računu, priz-naju u punom iznosu.

5.1. Umanjenje visine dnevnice za službeno putovanje dužnosnika u tuzemstvu

Navedenom Odlukom nisu propisana umanjenja dnevnice, kao što je to kolektivnim ugovorom uređeno za državne službenike i namještenike, pa se postavlja pitanje: Koji propisi se primjenjuju na pi-tanje umanjenja dnevnica za vrijeme službenog puto-vanja dužnosnika u zemlji? Kao odgovor na to pitanje može se reći da se primjenjuju propisi koji reguli-raju pravo na naknade za ostale korisnike državnog proračuna. Međutim, konkretan i jedinstven propis koji bi regulirao to pitanje ne postoji, ali neovisno o tome, obzirom da je dnevnica naknada koja služi za pokriće troškova prehrane, pića i prijevoza u mjestu u koje je osoba upućena na službeni put, iznos dnev-nice za vrijeme službenog puta dužnosnika u tuzem-stvu trebala bi se umanjivati pod istim uvjetima i na način kao i za državne službenike i namještenike.

5.2. Umanjenje visine dnevnice za službeno putovanje dužnosnika u inozemstvo

Drugo je pitanje umanjenja visine dnevnice za službeno putovanje dužnosnika u inozemstvo. Za službena putovanja dužnosnika u inozemstvu dnevnica se isplaćuje u visini propisanoj Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo koji se inanciraju iz sredstava državnog proračuna. Uredba o izdacima za službena putovanja u inozem-stvo koji se korisnicima državnog proračuna priz-naju u materijalne troškove, ne primjenjuje se samo u odnosu na državne službenike i namještenike, ali se primjenjuje na dužnosnike i ostale korisnike državnog proračuna.

Prema odredbi članka 4. Uredbe, izdaci za službena putovanja u inozemstvo obuhvaćaju izdatke za smještaj, hranu i prijevoz, a prema odredbi članka 5. Uredbe, izdatak za prehranu i osobni prijevoz u mjestu na službenom putovanju u inozemstvu (gra-dski prijevoz) obračunava se dnevnicom. Sukladno člankom 6. Uredbe, ako je na službenom putovanju u inozemstvu osigurana besplatna prehrana, dnevni-ca se umanjuje za 80%. Pod osiguranim besplatnom prehranom razumijeva se da izdatak za prehranu ne snosi osoba na službenom putu. Također se, sukla-dno članku 13. Uredbe, umanjuje dnevnica za 80% ako su u cijenu karte za putovanje brodom uračunati i troškovi za hranu i ako su u cijenu avionske kar-te, zbog prekida putovanja, uračunati troškovi za prehranu.

Obzirom na trajanje službenog putovanja u inozem-stvu iznos dnevnice utvrđen Odlukom obračunava se sukladno članku 9. Uredbe, na način da se jedna dnevnica obračunava za svaka 24 sata provedena na službenom putovanju u inozemstvu, a i za osta-tak vremena duži od 12 sati. Za ostatak vremena od osam do 12 sati, obračunava se pola dnevnice. Za izdatke za službeno putovanje koje traje duže od 12 sati obračunava se jedna dnevnica, a za službeno pu-tovanje koje traje duže od osam sati pola dnevnice.

SAVJETI ZA PRETPLATNIKE:

01/5531 755, 01/5531 335, 099/3037 677, 099/3037 678


POREZI I DOPRINOSI

Rok za podnošenje prijave poreza na dohodak za 2012. godinu istekao je 28. veljače 2013. godine. Po reznim obveznicima koji su prijavu podnijeli kroz određeno vrijeme stići će privremena porez-na rješanja na koja se mogu žaliti, no to ne odgađa njihovo izvršenje. Po isteku navedenog roka svi koji su iz neopravdanih razloga propustili izvršiti svoju obvezu podliježu prekršajnim sankcijama. U odre-đenim okolnostima prijava se može podnijeti i nak-nadno, a također od nje se može i odustati. Detalj-nije o svim aspektima autorica piše u ovom članku.

1. UvodPorez na dohodak utvrđuje se i plaća prema odred-bama Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04 do 144/12; dalje Zakon), te njegovog provedbenog propisa Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05 do 61/12; dalje Pravilnik), pri čemu je porezni obveznik svaka izička soba koja ostvaruje dohodak, i to po osnovi: nesamostalnog rada, samostalne dje-latnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala, osi-guranja i drugog dohotka.

Konačni obračun poreza na dohodak utvrđuje se na temelju godišnje porezne prijave koju su porezni obveznici dužni podnijeti ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema mjestu prebivališta ili boravišta. Odredbama čl. 39. Zakona, propisano je da godišnju poreznu prijavu obvezno podnosi porezni obveznik, ako u prethodnom poreznom razdoblju ostvari:

• dohodak od nesamostalnog rada (plaću ili mirovi-nu) kod dvaju ili više poslodavaca istodobno

• dohodak od samostalne djelatnosti obrta, slobo-dnih zanimanja te poljoprivrede i šumarstva od kojih se dohodak utvrđuje temeljem propisanih poslovnih knjiga i evidencija

• dohodak izravno iz inozemstva pri čemu pre-dujmovi poreza na dohodak od tog dohotka nisu plaćeni u tuzemstvu ili su plaćeni u manjem izno-

* Mr. sc. Mirjana Mahović-Komljenović, Ministarstvo inancija, Porezna uprava, Samobor

su od iznosa koji bi se obračunao prema odredba-ma Zakona o porezu na dohodak

• drugi dohodak odnosno primitke po osnovi djelat-nosti članova skupština i nadzornih odbora trgo-vačkih društava, autorskih naknada, primitaka trgovačkih putnika, agenata, akvizitera, tumača, prevoditelja i sl., ako su temeljem vlastitog zahtje-va upisani u RPO registar pri Poreznoj upravi, i vode poslovne knjige propisane za obrtničku dje-latnost te tijekom godine plaćaju akontacije pore-za na dohodak.

Godišnju poreznu prijavu obvezno podnosi i porezni obveznik, ako Porezna uprava zahtijeva da se nakna-dno plati porez na dohodak kao i u slučaju ako poslo-davac, isplatitelj primitaka ili sam porezni obveznik nije obračunao, obustavio i uplatio predujam poreza na dohodak i prirez.

Međutim, porezni obveznici koji nisu obvezni po-dnijeti poreznu prijavu, mogli su istu podnijeti do-brovoljno po osnovi ostvarenog dohotka, a radi ostva rivanja prava na godišnje korištenje osobnog odbitka, ravnomjerno godišnje oporezivanje, od-nosno godišnje izravnanje porezne osnovice, kao i korištenja neoporezivog iznosa dividende i udjela u dobiti, koje se u svoti od 12.000,00 kn može jedino iskoristiti podnošenjem DOH obrasca.

Ako porezni obveznik mora podnijeti godišnju po-reznu prijavu, obvezan je u istoj iskazati dohodak za koji je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu i dohodak od nesamostalnog rada – plaću/mirovinu, (osim dohotka od nesamostalnog rada koji ostva-re rezidenti članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi, a koji dohodak prema posebnom zakonu ne podliježe oporezivanju). Međutim, ako porezni obveznik uz dohodak za koji je obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu, iskaže i dohodak iz ostalih izvora, tada mora u poreznoj prijavi iskazati ukupno ostvareni dohodak u kalendarskoj godini kao porez-nom razdoblju, osim dohotka za koji je propisano da se godišnja porezna prijava ne može podnijeti kao i dohotka koji ne podliježe oporezivanju, a sukladno odredbi članka 85. točke 2. Pravilnika.

UDK 336.2Mirjana Mahović Komljenović *

Porezna rješenja, propuštanje roka, ispravak i odustanak od prijave poreza na dohodak za 2012. godinu


POREZI I DOPRINOSI

Također i porezni obveznik koji dobrovoljno podno-si godišnju poreznu prijavu, kako bi ostvario svoja prava, bio je obvezan u poreznoj prijavi iskazati ukupan dohodak ostvaren u poreznom razdoblju po svim izvorima dohotka.

Iz navedenog proizlazi kako je utvrđivanje i pod nošenje godišnje prijave poreza na doho-dak za 2012. godinu za svakog poreznog obvez-nika speci ično. Kako se za neke vrste dohodaka plaćeni predujmovi tijekom godine smatraju i konačnim oporezivanjem, tako je prije dobrovolj-nog podnošenja porezne prijave, kada se u prijavi mora iskazati ukupan dohodak ostvaren u porez-nom razdoblju, potrebno napraviti izračun, isplati li se poreznom obvezniku podnijeti poreznu prija-vu ili ne.

Svim obveznicima poreza na dohodak koji su bili obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu, ali je nisu podnijeli, ili su podaci u podnesenoj poreznoj prijavu nepotpuni ili netočni, nadležna ispostava Porezne uprave će porez na dohodak utvrditi procje-nom.

Godišnja porezna prijava podnosi se na Obrascu DOH, propisanog oblika i sadržaja, a krajnji rok za podnijeti godišnju poreznu prijavu za 2012. godinu bio je 28.2.2013. god.

Na temelju podnesene godišnje porezne prijave te drugih činjenica utvrđenih u poreznom postupku, a prema odredbama članka 89. Općeg poreznog zakona (NN, br. 147/08, 18/11 i 78/12; dalje OPZ), porezna obveza se izičkoj osobi utvrđuje poreznim rješenjem ili privremenim poreznim rješenjem.

2. Donošenje privremenog poreznog rješenja

Ako se rješenje donosi na temelju podataka iska-zanih u poreznoj prijavi poreznog obveznika, a u slučaju da porezno tijelo nije prethodno provelo po-stupak provjere činjenica bitnih za donošenje tog rješenja, nadležno porezno tijelo donosi privreme-no porezno rješenje. U pogledu pravnih lijekova i izvršenja, privremeno porezno rješenje mora biti kao takvo i označeno, a isto se smatra samostalnim rješenjem, protiv kojeg porezni obveznik može izja-viti žalbu nadležnom drugostupanjskom poreznom tijelu uz iste uvjete i u roku propisanom za izjavlji-vanje žalbe, jednako kao i protiv poreznog rješenja. Razlika između privremenog poreznog rješenja i poreznog rješenja je u tome što izjavljena žalba poreznog obveznika protiv privremenog porez-nog rješenja ne odgađa izvršenje istog.

Posebno se naglašava da izdavanje privremenog poreznog rješenja ne znači da Porezna uprava ne može obaviti i naknadnu provjeru vjerodostojno-sti i točnosti podataka iskazanih u poreznoj prija-vi. Izreka poreznog rješenja osobito sadržava vrstu poreza, poreznu osnovicu, poreznu stopu te iznos utvrđenog poreza, razdoblje oporezivanja, nalog za uplatu poreza, rok za uplatu te uvjete.

Međutim, ako se naknadnom provjerom istinito-sti podataka iskazanih u poreznoj prijavi porez-nog obveznika utvrdi da postoji osnova za izmjenu porezne obveze utvrđene privremenim poreznim rješenjem, Porezna uprava će donijeti novo porez-no rješenje kojim će ukinuti privremeno porezno rješenje.

Odredbom članka 89. stavka 5. OPZ-a, propisano je da u slučaju ako Porezna uprava ne donese porez-no rješenje kojim se zamjenjuje privremeno porez-no rješenje, porezna obveza utvrđena privremenim rješenjem smatra se konačnom utvrđenom po-reznom obvezom, nakon isteka tri godine od dana donošenja privremenog poreznog rješenja.

Iz navedenog proizlazi da se privremeno porezno rješenje može zamijeniti poreznim rješenjem sve do isteka zastarnog roka za pravo na utvrđivanje porezne obveze, odnosno do proteka roka potreb-nog za relativnu zastaru prava na utvrđivanje po-reza.

Primjerice, ako je do 28. veljače 2013. porezni obvez-nik podnio prijavu poreza na dohodak za 2012., a u rujnu 2013. će primiti od nadležne ispostave Porez-ne uprave privremeno porezno rješenje na temelju podataka iskazanih u poreznoj prijavi, zastara prava na utvrđivanje poreza na dohodak za 2012. počinje teći s 1. siječnjem 2014. te zastarijeva istekom tri go-dine od dana kada je zastara počela teći.

Međutim, ako u međuvremenu Porezna uprava ne poduzme službene radnje usmjerene na utvrđivanje poreza, a kojima bi prekinula zastaru (dostavljajući obavijest poreznom obvezniku o namjeri provođenja postupka nadzora i provjere činjenica bitnih za opo-rezivanje ili slično), zastara prava na utvrđivanje poreza će nastupiti 1. siječnja 2017., odnosno pro-tekom roka od tri godine potrebnog za relativnu za-staru. Nakon prekida, zastarni rok počinje ponovo teći. Jednako tako zastara se prekida i svakom ra-dnjom poreznog obveznika dostavljenom na znanje poreznom tijelu radi ostvarivanja prava na povrat poreza naplaćenog bez pravne osnove ili u slučaju većeg plaćenog poreza, kamata, troškova ovrhe i novčanih kazni nego što je utvrđena obveza.


POREZI I DOPRINOSI

Temeljem navedenog proizlazi kako naknadnu provjera podataka iskazanih u poreznoj prija-vi i dostavu novog poreznog rješenja, kojim se zamjenjuje privremeno porezno rješenje, Porez-na uprava mora obaviti prije nego što nastupi relativna zastara prava na utvrđivanje poreza.

3. Donošenje poreznog rješenjaPo okončanju postupka oporezivanja i provjere svih činjenica i okolnosti koje su od važnosti za donošenje pravilnog i na osnovi Zakona zasnovanog rješenja, nadležna ispostava Porezne uprave donosi porez-no rješenje, kojim se zamjenjuje privremeno porez-no rješenje i konačno utvrđuje porezna obveza, i to najkasnije u roku od tri godine od dana dostave pri-vremenog poreznog rješenja poreznom obvezniku. Međutim, ako porezno tijelo u roku od tri godine ne donese porezno rješenje kojim se zamjenjuje privre-meno porezno rješenje, porezna obveza utvrđena privremenim poreznim rješenjem smatrat će se i konačno utvrđenom poreznom obvezom.

Sukladno odredbi članka 85. OPZ-a, porezno rješenje donosi se u slučajevima kada Porezna uprava nije prihvatila podatke koje je porezni obveznik iskazao u svojoj poreznoj prijavi, već je dohodak utvrdila na temelju drugih podataka s kojima raspolaže, od-nosno na temelju činjenica utvrđenih u dokaznom postupku, a primjenom materijalnog prava. U tom slučaju, konačnost rješenja utvrđuje se u roku od 30 dana od donesenog poreznog rješenja na koje po-rezni obveznik nije uložio žalbu, odnosno od dana dostave drugostupanjskog rješenja, ako je izjavljena žalba na porezno rješenje.

Sukladno tome, kada porezno tijelo provodi postu-pak provjere činjenica bitnih za oporezivanje, koji-ma se mijenjaju iskazani podaci u poreznoj prijavi, tada se godišnji porez na dohodak utvrđuje porez-nim rješenjem. Žalba poreznog obveznika podne-sena protiv poreznog rješenja odgađa izvršenje istog sve dok se žalba ne riješi.

Prema članku 86. OPZ-a, porezno rješenje koje se donosi na temelju obrade godišnje porezne prijave, mora se dostaviti poreznom obvezniku čim je to moguće, a najkasnije u roku od godine dana nakon isteka roka za podnošenje godišnje porezne prijave.

Iz navedenog proizlazi kako se sve podnesene po-rezne prijave za 2012. moraju obraditi i veri ici-rati u nadležnoj ispostavi Porezne uprave, čim je to prije moguće, ali ne kasnije od 28. veljače 2014., kada ističe rok od godinu dana od roka propisanog za predaju godišnje porezne prijave.

4. Razlika između privremenog poreznog rješenja i poreznog rješenja

Glavna razlika između privremenog poreznog rješe-nja i poreznog rješenja je u pravnom učinku žalbe. Naime, ako je porezni obveznik izjavio žalbu na pri-vremeno porezno rješenje koje je ispostava Porezne uprave donijela na temelju podataka koje je porezni obveznik sam iskazao u godišnjoj poreznoj prijavi, takva žalba ne odgađa izvršenje pobijenog poreznog akta. Međutim, ako porezni obveznik izjavi žalbu na porezno rješenje, takva žalba odgađa izvršenje po-bijenog poreznog akta sve do donošenja rješenja o žalbi.

Prema tome, iz navedenog se može zaključiti da u slu-čajevima kada ispostava Porezne uprave dono šenje rješenja za 2012. temelji na podacima koje je porez-ni obveznik sam iskazao u poreznoj prijavi prema kojoj je utvrđena porezna obveza, tada se poreznom obvezniku izdaje privremeno porezno rješenje. Pri-vremeno porezno rješenje kao takvo mora biti po-sebno i označeno, pri čemu privremenost takvog rješenja traje sve do isteka zastarnog roka za pravo na utvrđivanje porezne obveze, odnosno tri godine od dana donošenja, kada nastupa relativna zastara prava na utvrđivanje porezne obveze.

Međutim, privremenost poreznog rješenja daje mo-gućnost ispostavi Porezne uprave da u navedenom roku od tri godine može provjeriti činjenice bitne za utvrđivanje poreza, te ako se utvrde nove činjenice iz kojih proizlazi veća porezna obveza u odnosu na poreznu obvezu koja je iskazana u poreznoj prija-vi, ispostava Porezne uprave će donijeti porezno rješenje kojim će se konačno utvrditi porezna obve-za te ukinuti privremeno porezno rješenje.

No, ako ispostava Porezne uprave u roku od tri godi-ne ne donese porezno rješenje kojim se zamjenjuje privremeno porezno rješenje, porezna obveza utvrđena privremenim poreznim rješenjem, smatra se konačno utvrđenom poreznom obvezom.

5. Propuštanje roka za prijavu Ako porezni obveznik iz opravdanih razloga koji su neovisni o njegovoj volji kao što su boravak na liječenju, elementarne nepogode, viša sila, ili sl., propusti predati poreznu prijavu u zakon-skom roku, može nadležnoj ispostavi Porezne uprave, a sukladno članku 84. OPZ-a podnijeti zahtjev za povrat na prijašnje stanje. Zahtjev se podnosi u roku od osam dana od dana kada je prestao razlog koji je doveo do propuštanja zakonskog roka. Kao npr. u slučaju ako je porez-ni obveznik koji je obvezan podnijeti poreznu prija-


POREZI I DOPRINOSI

vu bio na bolničkom liječenju od 15. veljače do 19. ožujka, zbog čega nije predao poreznu prijavu do kraja veljače, može do 27. ožujka 2013. istodobno podnijeti zahtjev za povrat u prijašnje stanje i po-reznu prijavu, koja kao prilog mora sadržavati i odgovarajuću medicinsku dokumentaciju.

Međutim, zahtjev za povrat u prijašnje stanje ne može se podnijeti po isteku roka od tri mjeseca od dana propuštanja roka, što znači najkasnije do 31.5.2013. za porezne prijave iz 2012., osim ako je propuštanje i tog roka bilo uzrokovano višom silom. O zahtjevu za povrat u prijašnje stanje ispostava Po-rezne uprave odlučuje zaključkom.

Protiv poreznih obveznika od kojih su zaprimljene porezne prijave izvan roka, a nema opravdanja za kašnjenje, službenik nadležne ispostave Porezne uprave dužan je pokrenuti prijavu o počinjenom prekršaju. Minimalna novčana kazna za počinitelja prekršaja - izičku osobu koja ne podnese porez-nu prijavu u roku, ne može biti propisana u iznosu manjem od 5.000,00 kn.

Svim poreznim obveznicima koji su trebali podnije-ti poreznu prijavu za 2012., a istu nisu predali do 28.2.2013. nadležna ispostava Porezne uprave će uputiti pisani poziv za dostavu porezne prijave. U slučaju kada porezni obveznik ne dostavi poreznu prijavu ni nakon poziva, Porezna uprava će poreznu osnovicu utvrditi procjenom, pri čemu je potreb-no sastaviti zapisnik, a u poreznom rješenju po-sebno obrazložiti tijek i način utvrđivanja porezne osnovice. Vrlo često, a radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja, ispostava Porezne uprave uputiti će zahtjev službi nadzora za provedbu vanjske kon-trole poslovanja nad poreznim obveznikom, a sukla-dno članku 207. stavku 1. točki 18. OPZ-a podnijet će i prijavu za vođenje prekršajnog postupka.

Institut procjene porezne osnovice utvrđen je član-kom 82. OPZ-a, a porezno tijelo ima diskreciono pra-vo izabrati jedan od propisanih načina procjene.

6. Povrat preplaćenog poreza i plaćanje godišnjeg poreza na dohodak

Ako se nakon utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak utvrdi razlika za povrat poreza po po-reznoj prijavi, tada se poreznom obvezniku vraća više plaćeni porez. Ali iznimno, poreznim obvez-nicima koji ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti, više plaćeni porez i prirez vraća se na njihov zahtjev koji se podnosi nadležnoj ispo-stavi Porezne uprave u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. U slučaju ako ne podnesu takav zahtjev, više plaćeni porez i prirez priznat će se

kao akontacija za izmirenje obveza za tekuću 2013. godinu.

Sukladno članku 113. stavku 6. OPZ-a, povrat pre-pla ćenog poreza može se izvršiti samo ako porezni obveznik nema dospjelih, a neplaćenih poreza ili dru-gih javnih davanja koje naplaćuje Porezna uprava.

Kada postoje nepodmirene obveze na računima dr žav nog, županijskih ili gradskih i općinskih pro-računa te obveznih doprinosa o kojima Porezna up rava vodi analitičke evidencije, referenti će u ispostavi Porezne uprave virmanskim nalogom sa računa 1619 – porez i prirez na dohodak po godiš-njoj prijavi, prenijeti dio razlike (ili razliku za po-vrat u cijelosti) na račune gdje su evidentirani du-govi. Samo se ostatak razlike za povrat može vratiti obrtniku na njegov žiro račun, ako je podnio pisani zahtjev za povrat sredstava po obradi godišnje po-rezne prijave.

Ako nakon utvrđivanja godišnjeg poreza na doho-dak te umanjenja za uplaćene predujmove, preostalu utvrđenu razliku poreza za uplatu, porezni obvez-nik je dužan platiti u roku od petnaest dana od dana kada je rješenje o porezu i prirezu postalo konačno.

Razlika poreza na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi utvrđena rješenjem Porezne uprave, uplaćuje se na račun prihoda državnog, županijskih, gradskih i općinskih proračuna – Porez i prirez na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi, a u skladu s Naredbom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za inanciranje drugih javnih potreba za 2013. Ako se porez na dohodak ne pla-ti u propisanom roku, na utvrđenu obvezu poreza obračunavaju se kamate po stopi od 12% godišnje, sukladno članku 116. OPZ-a, članku 29. Zakona o obveznim odnosima (NN, br. 35/05 i 41/08).

7. Ispravak porezne prijaveAko porezni obveznik uoči da je porezna prijava koju je podnio netočna ili nepotpuna te zbog toga


POREZI I DOPRINOSI

može doći do više ili manje plaćenog poreza, može izvršiti ispravak porezne prijave, a pravo na ispra-vak prijave ima i univerzalni pravni sljednik te ona osoba koja zastupa poreznog obveznika ili univer-zalnog pravnog sljednika.

Prema članku 66. stavku 3. OPZ-a, ispravak po-rezne prijave može se obaviti najkasnije u roku od 12 mjeseci od isteka roka za podnošenje prijave. Međutim, ako se prije isteka roka pokrene postupak poreznog nadzora, ispravak prijave po-rezni obveznik može izvršiti najkasnije do dostave obavijesti o početku provođenja inspekcijskog na-dzora. Iznimno, ispravak porezne prijave ne može se obaviti nakon što je doneseno porezno rješenje, neovisno o vremenu koje je proteklo od isteka roka za podnošenje prijave.

Za ispravak porezne prijave, porezni obveznik mora priložiti obrazložen pisani zahtjev, te uz njega priložiti knjigovodstvenu dokumentaciju, kako bi Porezna uprava mogla provjeriti razloge za ispra-vak porezne prijave kao i pismenu tvrdnju porez-nog obveznika kako je prethodno predana prijava nepotpuna ili netočna, zbog čega se zahtijeva njen ispravak.

Ako bi ispravak porezne prijave zbog otkrivenih pogrešaka pri njenom sastavljanju, koje su rezultat nekih objektivnih i subjektivnih okolnosti, doveo do velikih promjena u iznosu utvrđenog poreza, tada Porezna uprava pokreće postupak poreznog nad-zora radi detaljnije provjere točnosti i vjerodostoj-nosti podataka i knjigovodstvene dokumentacije, na osnovu koje porezni obveznik temelji svoj zahtjev za ispravkom prijave.

Međutim, i neovisno o tome u kojoj se visini mijenja svota utvrđenog poreza (na manje ili više), Porez-na uprava ima diskrecijsko pravo i može pokre-nuti postupak poreznog nadzora i u svim drugim

slučajevima kada ocijeni da postoji potreba za pro-vjerom vjerodostojnosti knjigovodstvene dokumen-tacije na osnovu koje porezni obveznik zahtijeva ispravak porezne prijave, ili ako sumnja da je kod poreznog obveznika počinjeno kazneno djelo ili po-rezni prekršaj.

Prema tome, ako je porezni obveznik otkrio pogreške pri sastavljanju porezne prijave za 2012., radi čega je ista nepotpuna ili netočna, a zbog čega može doći do više ili manje plaćenog poreza, može izvršiti ispra-vak porezne prijave najkasnije do 28. veljače 2014. ili najkasnije do dostave obavijesti o početku poreznog nadzora. No, neovisno o vremenu koje je proteklo od isteka roka za podnošenje prijave, porezni obveznik ne može obaviti ispravak porezne prijave, nakon što je Porezna uprava utvrdila konačan rezultat poslo-vanja izdavanjem poreznog rješenja.

7. Odustanak od porezne prijaveOdredbom članka 65. OPZ-a propisana je zakon-ska mogućnost za odustanak od porezne prija-ve onih poreznih obveznika koji su dobrovoljno podnijeli poreznu prijavu, a koju prema Zakonu nisu bili dužni podnijeti. Za odustanak od po-rezne prijave, porezni obveznik podnosi pisani zahtjev nadležnoj ispostavi Porezne uprave i to u propisanom roku od 30 dana od dana njezina podnošenja. Na temelju zahtjeva poreznog obvez-nika za odustanak od porezne prijave, nadležna ispo-stava Porezne uprave će donijeti rješenje kojim se obustavlja postupak utvrđivanja godišnjeg poreza i prireza.

Propisana mogućnost za odustanak od podnošenja godišnje porezne prijave ne odnosi se na izičke oso-be za koje je odredbama Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak izričito propisana obveza podnošenja njihovih poreznih prijava.

[email protected]@tim4pin.hr



U prethodnim brojevima časopisa pisali smo o poje-dinim politikama i strategijama Europske unije za novo programsko razdoblje 2014.-2020. godine. S obzirom na aktualnost ovih tema, te s obzirom na činjenicu da su u Hrvatskoj programski dokumen-ti koji će određivati prioritetna područja ulaganja do 2020. godine tek u izradi, smatramo korisnim nastaviti obrađivati ovu temu.Za postizanje cilje-va i prioriteta europske krovne strategije Europe 2020, a to su pametan, održiv i uključiv rast, dopri-nos društvenih djelatnosti od presudne je važnosti. U ovom broju autorica obrađuje područja obrazo-vanja i zdravstva kao iznimno važne sektore.

1. Obrazovanje i EU fondovi 2014.-2020.Obrazovanje i obuka (pod ovim se pojmom podrazu-mijeva stjecanje određenih znanja, vještina i moti-vacije), odnosno investicije u ljudske potencijale ključne su za razvoj i rast europskog gospodarstva. Modernizacija obrazovnog sustava, sustava eduka-cije i obuke značajno će pomoći Europskoj uniji da postane pametno, održivo i uključivo gospodarstvo.

Od ukupno sedam europskih inicijativa istaknutih u temeljnoj europskoj strategiji pet ih izravno ovisi o sustavu obrazovanja, edukacije i obuke.

U brojnim EU dokumentima istaknuta je potreba povećanja EU izdvajanja i pomoći obrazovnom su-stavu i sustavu obuke kako bi se povećale sposob-nosti i vještine građana. Ova ulaganja bi im pomogla u uspješnom sudjelovanju na tržištu rada, posebice nezaposlenim mladim ljudima koji bilježe visoke sto-pe nezaposlenosti u brojnim zemljama članicama. Obrazovanje i obuka su danas, u kontekstu aktualne gospodarske i inancijske krize, važniji nego ikada do sada za razvoj kreativnosti, inovacija, novih teh-nologija, produktivnosti i rasta.

Jednako tako, ocjenjuje se da je potencijal lju-dskog kapitala u Europskoj uniji u značajnoj mjeri neiskorišten.

* Mr. sc. Marija Tufekčić, Plavi Partner d.o.o., [email protected].

Potrebno je učiniti više da bi se osiguralo da obra-zovni sustav pruži znanja i vještine potrebne za sve veću globaliziranost tržišta rada, pomogne mladim ljudima te pruži potrebno cjeloživotno obrazovanje za sve. Uloga obrazovanja i obuke za nezaposlene pu-tem raznih treninga i mentorstva je posebno važna. Također, još uvijek postoji značajna obrazovna neje-dnakost među spolovima te stoga treba posebnu po-zornost posvetiti ovom problemu.

Strategija Obrazovanje i obuka 2020 (Education and Training 2020)

Europska je unija donijela strateški okvir za Europ-sku suradnju u obrazovanju i obuci do 2020. godine, pod nazivom Education and Trainig (dalje u tekstu: ET 2020).

Obrazovanje i obuka imaju ključnu ulogu u postizanju mnogih društveno – ekonomskih, demografskih, tehnoloških i ciljeva u zaštiti okoliša. Ulaganja u ljudski kapital kroz obrazovanje i obuku ključna su komponenta za postizanje visokih razina održivog i na znanju zasnovanog rasta i zapošljavanja.

Zbog opisane važnosti sektora obrazovanja osnovni će cilj europske suradnje do 2020. godine biti potpo-ra daljnjem razvoju sustava obrazovanja i obuke u zemljama članicama kako bi se osigurala:

• osobna, društvena i profesionalna ispunjenost građana i

• održiv ekonomski napredak i zaposlenost uz pro-micanje demokratskih vrijednosti, socijalne kohe-zije, aktivnosti građana i međukulturalni dijalog.

ET 2020 ističe četiri ključna strateška cilja koja Eu-ropa u području obrazovanja do 2020. godine treba postići:

1. potpuno zaživljavanje cjeloživotnog obrazovanja i mobilnosti u obrazovanju

2. povećanje kvalitete obrazovanja i obuke3. promicanje jednakosti, društvene kohezije i akti-

vnosti građana4. poticanje i jačanje kreativnosti i inovacija, uklju-

čujući poduzetništvo, na svim razinama obrazo-vanja i obuke.

UDK 332.1Marija Tufekčić*

Strateške odrednice Europske unije za razdoblje 2014.-2020. za obrazovanje i zdravstvo



Ovo su ujedno i područja na kojima intenzivno treba raditi, te usmjeriti značajne napore i sredstva u po-stizanje ovih ciljeva. Ovi će se ciljevi provlačiti kroz brojne druge EU politike poput kohezijske, ruralne, poljoprivredne, ribarske, zaštite okoliša, odnosno gotovo svih EU politika.

Osim ovih općih i širokih ciljeva dokumentom su, kao i strategijom Europe 2020, određeni i vrlo konkretni i mjerljivi ciljevi koje se želi postići do 2020. godine. Ti ciljevi su:

• sudjelovanje odraslih u cjeloživotnom obrazo-vanju od minimalno 15%

• udio mladih koji posjeduju samo osnovne obra-zovne vještine (čitanje i pisanje) svesti na najviše 15%

• povećanje udjela visoko obrazovanih ljudi na 40%• stopu ranog napuštanja obrazovnog sustava sve-

sti na najviše 10%• sudjelovanje u predškolskom obrazovanju dje-

ce starosti između 4 godine starosti i polaska u školu podići na 95%.

Europska će unija ciljeve i prioritete de inirane u području obrazovanja i obuke pomagati i poticati putem raznih fondova, programa i inancijskih ini-cijativa. U nastavku se daje pregled najvažnijih izvo-ra inanciranja.

Erasmus for All

Dosadašnji EU programi u području obrazovanja i obuke polučili su značajne sustavne rezultate. Međunarodna suradnja u visokom obrazovanju po-kazuje da je EU postala svjetska referenca i inspi-racija za reforme visokog obrazovanja, posebice u području inovativnih pristupa razvoju kurikuluma i transparentnosti.

U području neformalnog obrazovanja pomoć EU-a imala je značajan učinak na osobni obrazovni i pro-fesionalni razvoj te je inspirirala brojne inicijative u području neformalnog obrazovanja. Međutim, dosadašnja složenost različitih programa te brojnost različitih mjera i aktivnosti ukazuju na potrebu po-stojanja jednostavnije i fokusiranije pomoći i programa. Kao primjer možemo uzeti program Li-felong Learning Programme koji ima šest potprogra-ma, više od 50 ciljeva te više od 60 aktivnosti. Slična prekomplicirana struktura i procedura je i kod dru-gih programa.

Poučena dosadašnjim iskustvom Europska je unija predvidjela jedinstveni program Erasmus for All koji će pomagati i inancirati obrazovanje, obuku, mlade i sport. Programom će se riješiti slabosti

dosadašnjih programa i povećati sinergija s drugim EU fondovima.

Financijska omotnica za program Erasmus for All za razdoblje 2014.-2020. godine iznosi 17,3 milijar-di eura. Od ovog se iznosa za aktivnosti iz područja obrazovanja, obuke i mladih planira utrošiti 16,7 milijardi eura i dijeli se prema postocima između tri aktivnosti na način:

• Osobna mobilnost u učenju 65%• Suradnja na inovacijama i dobroj praksi 26%• Potpora za reforme politike 4%.

Za aktivnosti inicijative Jean Monnet planira se iz-nos od 318 milijuna eura, za aktivnost sporta 239 milijuna eura, dok će se iz drugih izvora dodatno osigurati ukupno 1,8 milijardi eura.

Europski fond za regionalni razvoj - ERDFUlaganje u socijalnu, zdravstvenu i obrazovnu in-frastrukturu jedna je od osnovnih aktivnosti Eu-ropskog fonda za regionalni razvoj (dalje u tekstu: EFDF). Dakle, ulaganja u obrazovanje, vještine i cjeloživotno obrazovanje putem ulaganja u obrazo-vnu infrastrukturu te infrastrukturu za obuku i tre-ninge, seminare itd. prihvatljivi su projekti ulaganja koji podupire ERDF.

Ulaganja u izgradnju, obnovu, rekonstrukciju i opre-manje obrazovnih institucija poput predškolskih ustanova, osnovnoškolskih, srednjoškolskih i fakul-tetskih objekata, predavaonica, knjižnica, labora-torija, kampusa, sportskih objekata, studentskih i đačkih domova, ICT i druge opreme prihvatljiva su ulaganja. Jednako tako prihvatljiva su ulaganja koja kod postojećih objekata povećavaju energetsku učinkovitost, prelazak na obnovljive izvore energije, štite okoliš i sl.

Europski socijalni fond - ESF

Jedan od ciljeva Europskog socijalnog fonda (dalje u tekstu: ESF) je ulaganje u ljudski kapital te slije-dom toga i ulaganje u razvoj i kvalitetu obrazovanja te pristup obrazovanju. ESF ulaže u projekte koji smanjuju rano napuštanje obrazovanja, promiču jednakost u dostupnosti kvalitete u predškolskom, osnovno i srednjoškolskom obrazovanju, poboljšanje kvalitete i učinkovitosti fakultetskog obrazovanja, poboljšanje kompetencija nastavnika/profesora i akademskog osoblja, povećanje kvalitete općeg i strukovnog obrazovanja, poticanje suradnje između institucija nadležnih za obrazovanje i cjeloživotno učenje, poticanje studenata na stjecanje postdi-



plomskih zvanja, potiče cjeloživotno obrazovanje, stjecanje znanja i vještina potrebnih za uspješno uključivanje u tržište rada itd.

2. Zdravstvo i EU fondovi 2014.-2020.Europska unija zdravlje ne promatra samo kao vrije-dnost za sebe, već kao i pokretača gospodarskog ra-sta. Samo zdrava populacija može postići svoj puni ekonomski potencijal. Zdravstveni sektor je jedan od onih koji je u najvećoj mjeri vođen inovacijama i visoko kvali iciranim djelatnicima. Istraživanje i razvoj povezani sa zdravstvom imaju potencijal povećati GDP za 0,3%.

Zdravstveni sektor jedan je od najvećih sektora u EU. Naime, ovaj sustav zapošljava oko 10% europ-ske radne snage i čini oko 10% GDP-a EU-a te iznad prosječno zapošljava visokoobrazovani kadar.

Financijska kriza dodatno je naglasila potrebu poboljšanja troškovne učinkovitosti zdravstva. Zemlje članice su pod pritiskom boriti se za pružanje što kvalitetnije zdravstvene usluge uz poštivanje zadanih proračunskih ograničenja. U tom kontek-stu, pomoć zemljama članicama u naporima da poboljšaju održivost zdravstvenih sustava ključna je za njihovu mogućnost pružanja visokokvalitet-ne zdravstvene usluge svim građanima sada i u budućnosti.

Europska je komisija za razdoblje 2014.-2020. predložila program Zdravlje za rast (Health for growth). Program jača i naglašava vezu između eko-nomskog rasta i zdrave populacije, a usmjeren je aktivnostima s jasnom EU dodanom vrijednošću u skladu s ciljevima EU-a i strategijom Europe 2020. Ovaj program pomaže pronaći i primijeniti inovati-vna rješenja za poboljšanje kvalitete, učinkovitosti i održivosti zdravstvenog sustava, a stavlja naglasak na ljudski kapital i razmjenu dobre prakse.

Opći cilj Programa je pomoći zemljama članicama u postizanju četiriju ciljeva:

1. Razvoj i postizanje inovativnog i održivog zdrav-stvenog sustava

2. Poboljšanje pristupa boljem i sigurnijem zdrav-stvenom sustavu za građane

3. Promocija zdravlja i prevencija bolesti4. Zaštita europskih građana od prekograničnih

oboljenja i prijetnji (bolesti ne staju na granici).

Ovi ciljevi prije svega od zemalja članica zahtijevaju poduzimanje mjera i aktivnosti na nacionalnoj razi-ni. Zadatak zdravstvene politike EU-a je nadopuniti i podržati ove aktivnosti te potaknuti suradnju među zemljama članicama.

Ovaj program osigurava mogućnost izgradnje i jačanja mehanizama suradnje i koordinacije pro-cesa između zemalja članica da bi se identi icirali zajednički alati i najbolja praksa te postigla siner-gija. Na ovaj bi se način dodala europska dodana vrijednost i postigla ekonomija obujma što pomaže reformama u zahtjevnim uvjetima.

Ciljevi i aktivnosti programa Zdravlje za rast

Gore navedeni opći ciljevi Programa provode se pu-tem posebnih ciljeva (označeno brojevima) i aktivno-sti kojima će se ciljevi ostvariti (označeno slovima):

1) Razvoj zajedničkih alata i mehanizama na EU ra-zini za rješavanje nedostatka resursa, ljudskih i inancijskih, te kako bi se olakšalo zaživljavanje

inovacija u zdravstvu s ciljem postizanja inovati-vnih i održivih zdravstvenih sustava.a. Promocija inovacija u zdravstvu i e-zdravlja pu-

tem povećanja interoperabilnosti aplikacija e-zdravlja

b. Potpora održivosti radne snage u zdravstvu kroz bolje planiranje upošljavanja i umirov ljenja

c. Stručna pomoć zemlji članici u provedbi reformed. Pomoć u aktivnostima na provođenju EU regu-

lative posebice u području medicinskih uređaja i e-zdravstva

e. Potpora Europskom inovativnom partnerstvu i inicijativi aktivno i zdravo starenje – pilot projekt

2) Povećati pristup zdravstvenim uposlenicima me-dicinskoj ekspertizi/stručnosti i informacijama putem posebnih uvjeta i izvan nacionalnih gra-nica te razvijanje zajedničkih rješenja i smjerni-ca za poboljšanje kvalitete zdravstva i sigurnosti pacijenata, a sve kako bi se postigao kvalitetniji i sigurniji zdravstveni sustav za građane.a. Uspostava akreditacije i podrška Europske re-

ferentne mrežeb. Aktivnosti potpore na rijetkim bolestima

uklju čujući i kreiranje Europske referentne mre že, informacija i registara zasnovanih na zajedničkim kriterijima za akreditaciju

c. Jačanje suradnje na sigurnosti pacijenata i kvaliteti zdravstvene zaštite putem povećane informiranosti pacijenata, razmjene najbolje prakse te razvoja smjernica, potpora aktivno-stima na kroničnim bolestima

d. Razvoj smjernica za poboljšanje razumnog korištenja antimikrobnih lijekova i smanjenje prakse koja povećava antimikrobnu otpornost

e. Jačanje zdravstvenog sustava znanja te dopri-nos evidentiranju temelja za donošenje odluka



3) Identi icirati, promicati i širiti preuzimanje i zaživljavanje dokazano dobre prakse u učinkovitoj prevenciji rizičnih faktora poput pušenja, alkoho-la, debljine, HIV-a, itd. Poseban je fokus na preko-graničnoj suradnji i djelovanju u smjeru preven-cije oboljenja i promidžbe zdravlja.a. Razmjena najbolje prakse u ključnim zdrav stve-

nim problemima, kao što je prevencija pušenja, alkohola i pretilosti

b. Potpora prevenciji kroničnih oboljenja uklju-čujući rak, šireći znanja i najbolju praksu i razvoj zajedničkih aktivnosti

c. Zahtijevane aktivnosti koje doprinose EU re-gulativi u području duhanskih proizvoda i promidžbe

4) Razviti zajedničke pristupe i demonstrirati njiho-vu vrijednost u boljoj pripremljenosti i koordina-ciji u zdravstveno hitnim slučajevima posebice u zaštiti ljudi od prekograničnih prijetnji zdravlju.a. Jačati pripravnost i spremnost na ozbiljne

prekogranične prijetnje zdravljub. Poboljšati sposobnost procjene rizika kroz

osiguranje dodatnih kapaciteta za znanstvena istraživanja te mapiranje postojećih procjena

c. Jačati administrativne kapacitete za borbu pro-tiv prijetnji zdravlju putem zajedničkih pristu-pa cijepljenju; razvoj smjernica i mehanizama zajedničke nabave zdravstvenih protumjera.

Prihvatljivost projekata i korisnika, te izvori inanciranja

Financijska alokacija za program Zdravlje za rast iznosi 446 milijuna eura za razdoblje 2014. - 2020. godine.

Program dodjeljuje bespovratna sredstva pomoći državnom sektoru, tijelima javnog sektora prije svega istraživačkim i zdravstvenim institucijama, sveučilištima, fakultetima i sl.

Program Zdravlje za rast, kako je razvidno, odnosi se uglavnom na važna zajednička pitanja i politike u području zdravstva, suradnju zemalja članica u raznim područjima zdravstva i zdravstvene zaštite, razmjeni znanja i najbolje prakse itd. Treba naglasiti da ovo nije program predviđen za ulaganja u zdra-vstvenu infrastrukturu i opremanje zdravstvenih ustanova i sustava.

Međutim, infrastrukturni projekti u području zdra-vstva prihvatljivi su za inanciranje iz instrumenata kohezijske politike; naime, projekti ulaganja u zdra-vstvenu infrastrukturu prepoznati su kao važni za regionalni razvoj i konkurentnost.

Ulaganja u zdravstveni sustav pridonose pametnom, održivom i uključivom rastu.

Pametnom rastu pridonose projekti poput e-zdra-vstva, telemedicine, zdravstvo okrenuto pacijentu, inovacije u zdravstvu, nove tehnologije i procesi itd. Ovakva kretanja i projekti u zdravstvu stvaraju potražnju za inovacijama i novim tehnologijama te time vuku gospodarstvo prema naprijed.

Uključivom rastu pridonose projekti u području zdravog starenja, promidžba prevencije i suzbijanja epidemija i drugih načina oboljenja, projekti obra-zovanja radne snage u zdravstvu, snaženje njihovih znanja i vještina, transformacija zdravstvenog sek-tora u smjeru učinkovitog korištenja resursa itd.

Slijedom toga, ulaganja u zdravstvenom sektoru koja pridonose pametnom, održivom i uključivom rastu, pridonose povećanju standarda i kvalitete života zajednice, prihvatljiva su za inanciranje pu-tem EU fondova, ERDF-a, ESF-a, EARDF-a, ali i pro-grama zajednice koji pokrivaju određena tematska područja poput inovacija (Horizon 2020) ili obrazo-vanja (Erasmus for All).

Ulaganja se mogu odnositi na izgradnju, obnovu i opremanje zdravstvene infrastrukture i zdrav-stvenih objekata poput domova zdravlja i bolnica, zahvate na objektima koji pridonose energetskoj učinkovitosti ili zaštiti okoliša, projekte poboljšanja kvalitete usluga u zdravstvu, poput e-zdravstva, inovacija, projekta u telemedicini, koji povećavaju učinkovitost korištenja resursa, projekti obrazo-vanja te jačanja znanja i vještina u zdravstvu.

POLITIKE

2014 - 2020

FONDOVI

ZAGREB 2013

U koje sektoreće EU najviše ulagati?Koji su najvažniji fondovi i što financiraju?Kakvi će se projekti financirati?

MARIJA TUFEKČIĆ & ŽELJKO TUFEKČIĆ

SAŽETO | RAZUMLJIVO | SVEOBUHVATNO

ENERGETIKA

TURIZAM

RURALNI RAZVOJ

POLJOPRIVREDADRUŠTVENE DJELATNOSTI

GOSPODARSTVO

ZAŠTITA OKOLIŠA

RIBARSTVO



Republika Hrvatska će od 1. srpnja 2013. postati čla-nica Europske unije i kao zemlja članica sudjelovat će u zajedničkim europskim politikama te ostvarivati značajnu inancijsku pomoć. Sredstva EU fondova koriste se za projekte te ih je važno pripremiti u što većem broju. S ciljem navedenog pokrenuti su progra-mi inanciranja pripreme projekata o čemu autorica piše detaljnije u nastavku. U prvom dijelu teksta daje se osvrt na obuhvat i sadržaj programa u 2012. god., a u drugom dijelu na natječaje koji su upravo u tijeku za inanciranje projekata u 2013. god.

1. Program pripreme i provedbe razvojnih projekata prihvatljivih za inanciranje iz fondova Europske unije

u 2012. godiniMinistarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europ-ske unije (dalje u tekstu: MRRFEU) u cilju stvaranja zalihe kvalitetnih projekata i jačanja apsorpcijskih kapaciteta regionalne i lokalne razine za korištenje EU sredstava u 2012. godini donosi Program pripre-me i provedbe razvojnih projekta prihvatljivih za inanciranje iz fondova Europske unije.

Program je osmišljen kao potpora razvojnim projek-tima jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave koji su prihvatljivi za prijavu na natječaje u okviru operativnih programa, koji se već provode, ili je njihova provedba planirana, a inanciraju se iz fondova Europske unije (za sada kroz IPA program, a uskoro i iz strukturnih fondova i Kohezijskog fon-da Europske unije).

Program uključuje sljedeće potprograme:

1. Priprema regionalnih razvojnih projekata Modul l Tehnička pomoć za pripremu projekata Modul ll Su inanciranje izrade projektne doku-

mentacije2. Priprema lokalnih projekata na potpomognutim

područjima3. Su inanciranje provedbe projekata inanciranih

iz fondova Europske unije

* Ana Markuz, mag. oec, načelnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU

4. Priprema nacionalnih strateških projekata5. Jačanje ljudskih potencijala na lokalnoj i područnoj

(regionalnoj) razini za učinkovitu pripremu i korištenje fondova Europske unije.

Program se inancira iz sredstava Državnog pro-računa, a za provedbu istog u 2012. godini bilo je osi gurano 30 milijuna kuna, a u 2013. godini za pro-vedbu Programa osigurano je 45 milijuna kuna s projekcijom uvećanja tog iznosa i u narednim prora-čunskim godinama.

POTPROGRAM I

Priprema regionalnih razvojnih projekata

Modul l Tehnička pomoć za pripremu projekata

Cilj ovog potprograma je pridonijeti jačanju sposob-nosti jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave i drugih prihvatljivih korisnika za prija-vu regionalnih razvojnih projekata na natječaje u okviru operativnih programa koji će se inancirati u okviru strukturnih fondova i Kohezijskog fonda Europske unije po ulasku Republike Hrvatske u Eu-ropsku uniju. Time Ministarstvo pomaže cjelovito jačanje sposobnosti jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave, a onda i Republike Hrvatske u cjelini, za djelotvornije korištenje sredstava iz fon-dova i programa EU.

U okviru potprograma odabrana su 32 projekta: 20 javne, turističke i kulturne infrastrukture i 12 javne, poslovne infrastrukture, a nositeljima kojih Ministarstvo osigurava tehničku pomoć u pripremi projekta te su inanciranje izrade projektne doku-mentacije.

Tehnička pomoć za pripremu projekata uključuje slijedeće pro ile stručnjaka za:

- razradu investicijskog ciklusa- razradu projekta- izradu studije izvedivosti i analizu troškova i ko-

risti- državne potpore, i- koordinaciju tehničke pomoći.

Ukupna vrijednost ugovorene tehničke pomoći u 2012. godini iznosi cca 3,5 milijuna kuna.

UDK 332.1Ana Markuz ∗

Programi pripreme projekata za inanciranje iz fondova EU



Prema procjeni stručnjaka, procijenjena vrijednost infrastrukturnih investicija u okviru ovih projeka-ta iznosi preko 500 milijuna eura dok procijenjena vrijednost izrade njihove projektne dokumentacije do razine glavnog projekta iznosi preko 17 milijuna eura.

Dio troškova izrade projektne dokumentacije inan-cirati će se iz proračunskih sredstva te sredstava strukturnih fondova EU. Samo u okviru Operativnog programa regionalne konkurentnosti osigurano je 10 milijuna eura za te namjene, koji će biti dostupni RH nakon ulaska u EU već u okviru ove inancijske perspektive (2007.-2013.).

Temeljem Odluke ministra o projektima kojima se odobrava inanciranje projektne dokumentacije KLA-SA: 400-02/12-01/1, URBROJ: 538-05-1/0192-13-102 od 07. veljače 2013. godine, potpisivanje prvih ugovo-ra za su inanciranje izrade projektne dokumentacije očekuje se krajem veljače 2013. godine.

POTPROGRAM II

Potprogram Priprema lokalnih projekata na potpomognutim područjima.

Cilj ovog potprograma je pridonijeti bržem druš-tveno-gospodarskom razvoju najslabije razvijenih područja Republike Hrvatske, pružanjem inancijske pomoći u izradi projektne dokumentacije za lokalne razvojne projekte utemeljene na strateškim razvoj-nim dokumentima, a prihvatljive za inanciranje iz fondova i programa Europske unije.

Potprogram je namijenjen isključivo lokalnim projektima i predviđa su inanciranje projektne dokumentacije za JLS na području I. i II. skupine razvijenosti, a za one projekte koji su prihvatljivi za dodjelu bespovratnih sredstava u okviru natječaja koji se inanciranju iz IPA programa - komponente II., III. C i IV., odnosno budućih natječaja u okviru planiranih operativnih programa iz strukturnih fondova Europske unije.

Ovaj je potprogram unio novost u sustavu proved-be programa, kroz decentralizirani sustav prove-dbe i razine odlučivanja. Potprogram se provodi u suradnji s regionalnim razvojnim agencijama koje provode postupak objave poziva za iskaz interesa, zaprimanja projektnih prijedloga, otvaranja i admi-nistrativne provjere i evaluacije te sastavljaju liste prvenstva i rezervne liste projektnih prijedloga za su inanciranje izrade projektne dokumentacije. Županijsko partnersko vijeće potom potvrđuje listu prvenstva i sastavlja rezervnu listu.

Na temelju Odluke o odabiru projekata u 2012. godi-ni, odabrana su ukupno 64 projektna prijedloga za su inanciranje izrade projektne dokumentacije te su s odabranim korisnicima u studenome 2012. godi-ne zaključeni ugovori o su inanciranju. Od ukupnog broja odabranih korisnika, 63 su jedinice lokalne samouprave i jedno javno pravno tijelo u većinskom vlasništvu JLS-a. Odabrani projekti obuhvaćaju izradu projektne dokumentacije iz područja razvoja poslov-ne, turističke i kulturne infrastrukture, razvoja i upra-vljanja ljudskim resursima, energetske učin kovitosti, zaštite okoliša i očuvanja zaštićenih područja.

Ukupna procijenjena vrijednost izrade projektne dokumentacije iznosi cca 14 milijuna kuna, od čega udio su inanciranja MRRFEU iznosi cca 11 milijuna kuna, a projektna dokumentacija treba biti izrađena najkasnije do 31.12.2013. godine. Intencija je da se izrađena projektna dokumentacija su inancirana sredstvima Ministarstva 2014. godine i nadalje kan-didira na programe i fondove EU.

Program u 2012. godini je uz stvaranje zalihe dobrih projekata imao i za cilj pilotiranje pojedinih potpro-grama kao i uspostavu novog, drugačijeg, posebnog sustava upravljanja provedbenim ciklusom kroz de-centralizirani sustav, u kojemu je potrebno stvoriti jaki institucionalni okvir i kapacitete na lokalnoj i regionalnoj razini.

POTPROGRAM III

Su inanciranje provedbe projekata inanciranih iz EU fondova

Cilj ovog potprograma je pomoći korisnicima koji imaju problema u su inanciranju provedbe projeka-ta za koje su im dodijeljena EU sredstva (kroz kom-ponente II, III C te IV), a u cilju povećanja apsorpcije sredstava koja su na raspolaganju RH u pretpristup-nom razdoblju.



Pomoć se dodjeljuje za su inanciranje provedbe razvojnih projekata kojima su dodijeljena bespovrat-na sredstava u okviru natječaja koji se inanciraju iz IPA programa – komponente II, III C- prvi prioritet i IV. Pomoć u su inanciranju mogu dobiti korisnici koji su sklopili ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava te su započeli s provedbom projekta.

Na temelju ugovora o su inanciranju od 27. lipnja 2012., odobrena su Gradu Vodice sredstva iz Pro-grama IPA, Komponente III C, za projekt Dovršetak Memorijalnog centra Faust Vrančić na otoku Prviću, a Grad Vodice bio je obvezan su inancirati projekt u iznosu od 26,52% vrijednosti projekta. Zbog nemogućnosti osiguranja obveznog iznosa su inan-ciranja, sklopljenim Ugovorom s gradom Vodice, Mi-nistarstvo je u cilju privođenja projekta kraju preu-zelo na sebe obvezu Grada Vodica o su inanciranju predmetnog projekta u iznosu do 2.000.000,00 kuna. Isplata odobrenih sredstva izvršena je u cije-losti u 2012. godini.

POTPROGRAM IV

Priprema nacionalnih strateških projekata nije se provodila u 2012. godini, a u 2013. godini će biti zamijenjena novim potprogramom: Potpora u iden-ti ikaciji projektnih ideja prihvatljivih za inan-ciranje iz fondova Europske unije za inancijsko razdoblje 2014.-2020. godine. Cilj ovog potprogra-ma1 je identi ikacija postojećih i generiranje novih projektnih ideja koje će biti moguće inancirati iz fondova Europske unije u inancijskom razdoblju od 2014.-2020. godine.

Svrha potprograma je jačanje institucionalnih kapa-citeta za prepoznavanje projektnih ideja te stvaranje zalihe kvalitetnih projektnih ideja, kako od regional-nog tako i lokalnog značaja. Dovoljan broj kvalitet-nih projektnih ideja ujedno predstavlja i preduvjet za učinkovitu provedbu potprograma 1: Priprema regionalnih razvojnih projekata, te jednim dijelom i potprograma 2: Priprema lokalnih razvojnih projeka-ta na potpomognutim područjima, a u konačnici za što učinkovitiju apsorpciju sredstava iz EU fondova.

Korisnici ovog potprograma su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te institucije koje obnašaju funkciju regionalnih koordinatora22.

1 Postojećom projektnom idejom u kontekstu ovog potprogra-ma smatra se ona projektna ideja koja do sada nije prijavljena na natječaj za korištenje EU fondova te za koju nije izrađena nikakva projektno/tehnička dokumentacija.2 Regionalni koordinatori upisani u Upisnik upravnih tijela je-dinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, agencija i

Provedba Potprograma bit će organizirana u 2 modula:

M 1: Projektne radionice

M 2: Individualni rad s korisnicima na generi-ranju i identi ikaciji projektnih ideja.

Aktivnosti u okviru spomenutih modula ovog pot-programa će se provoditi uz podršku tehničke pomoći. Postupak nabave za angažiranje stručnjaka tehničke pomoći provodi Ministarstvo.

POTPROGRAM V

Jačanje ljudskih potencijala na lokalnoj i po dru-čnoj (regionalnoj) razini za učinkovitu pripremu i korištenje fondova Europske unije

Cilj ovog potprograma je ojačati ljudske potencija-le u upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i regionalnim razvojnim agencijama za bolju pripremu i provedbu razvojnih projekata prihvatljivih za inanciranje iz pretpri-stupnih fondova Europske unije te strukturnih, kao i iz Kohezijskog fonda.

Kroz ovaj potprogram se mogu inancirati troš-ko vi edukativnih aktivnosti, odnosno stjecanja speci ičnih znanja vezanih uz pripremu i provedbu projekata inanciranih iz fondova Europske unije.

U 2012. godini potpisan je 21 ugovor sa regionalnim razvojnim agencijama te su odobrena inancijska sredstva za provedbu edukativnih aktivnosti za učinkovitu pripremu i korištenje fondova Europske unije u iznosu od 890.562,50 kuna.

Na temelju pristiglih izvješća o provedenim edukativ-nim aktivnostima utvrđeno je da je inanciranim sred-stvima Ministarstva educirano oko 1.150 polaznika.

2. Program pripreme i provedbe razvojnih pro jekata prihvatljivih za inanciranje iz fondova Europske unije

u 2013. godiniU pripremi je donošenje Programa pripreme i prove-dbe razvojnih projekata prihvatljivih za inanciranje iz fondova Europske unije u 2013. godini. Na temelju stečenih iskustava i naučenih lekcija tijekom prove-dbe Programa u 2012. godini stručne službe Mini-starstva doradile su i izmijenile pojedine sastavnice Programa za 2013. godinu.

Program je osmišljen kao potpora razvojnim projek-tima jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave koji su prihvatljivi za prijavu na natječaje

drugih pravnih osoba osnovanih s ciljem učinkovite koordinacije i poticanja regionalnog razvoja.



koji će se inancirati u okviru strukturnih fondova i Kohezijskog fonda Europske unije po ulasku Repu-blike Hrvatske u Europsku uniju.

Program uključuje sljedeće potprograme:

1. Priprema regionalnih razvojnih projekata Modul l Tehnička pomoć za pripremu projekata Modul ll Su inanciranje izrade projektne doku-

mentacije2. Priprema lokalnih projekata na potpomognutim

područjima3. Su inanciranje provedbe projekata inanciranih

iz fondova Europske unije4. Potpora u identi ikaciji projektnih ideja prihva-

tljivih za inanciranje iz fondova Europske unije za inancijsko razdoblje 2014.-2020. godine (novi potprogram)

5. Jačanje ljudskih potencijala na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini za učinkovitu pripremu i korištenje fondova Europske unije

Aktivnosti vezane za Program u nadolazećem razdoblju:

Potprogram I Priprema regionalnih razvojnih projekata

Dana 01.02.2013. godine na službenim stranicama Ministarstva, www.mrrfeu.hr, objavljen je Javni po-ziv za dostavu projektnih ideja regionalnih razvoj-nih projekata. Prijave se prihvaćaju do 15. travnja 2013. godine.

Svrha javnog poziva je prikupljanje regionalnih razvojnih projekata – projektnih ideja utemeljenih na regionalnim i nacionalnim strateškim dokumen-tima, koje su prihvatljive za inanciranje u okviru budućih strukturnih fondova i Kohezijskog fonda Europske unije, s ciljem poticanja razvoja cjelokup-nog teritorija Republike Hrvatske, a osobito slabije razvijenih županija.

Prihvatljivi prijavitelji su:

- jedinice lokalne i područne (regionalne) samou-prave

- javna tijela te s njima izjednačena tijela (fondovi, agencije, ustanove, itd.) koje je osnovala središnja država ili jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave uključujući ustanove za istraživanje i razvoj, ustanove za osposoblja-vanje i obrazovanje, lokalne i regionalne razvojne agencije, institucije za zaštitu prirodne i kulturne baštine, ustanove zdravstvene zaštite i sl.

- trgovačka društva u većinskom javnom vlasništvu i s nepro itnim statusom kao što su lokalne i re-gionalne razvojne agencije

- komunalna poduzeća u vlasništvu lokalne i područne (regionalne) samouprave

- turističke zajednice- gospodarske i obrtničke komore te klasteri regi-

strirani kao nepro itne pravne osobe.

Potprogram II Priprema lokalnih projekata na potpomognutim područjima

Poziv za iskaz interesa objavljen je 22. veljače 2012. godine na službenim stranicama regionalnih razvoj-nih agencija. U prvom tjednu objave Poziva uslijedila je promidžba Potprograma, a regionalni koordina-tori su proveli informativne radionice za potencijal-ne prijavitelje.

Ovim pozivom su kao prijavitelji obuhvaćeni JLS I. i II. skupine prema indeksu razvijenosti i javno prav-na tijela u većinskom vlasništvu JLS-a I. i II. skupine (obuhvaća prijavitelje iz 18 županija izuzev, Istarske, Primorsko-goranske i Grada Zagreba). Prihvatljivi projektni prijedlozi lokalnih razvojnih projekata obuhvaćaju ulaganja u infrastrukturu iz područja razvoja javne poslovne, turističke i kulturne infra-strukture, energetske učinkovitosti, zaštite okoliša i očuvanja zaštićenih područja, a koji doprinose ostvarenju tematskih ciljeva EU za razdoblje 2014. -2020. godine. Krajnji rok za podnošenje prijava je 22. ožujka 2013. godine.

Potprogram V

Jačanje ljudskih potencijala na lokalnoj i po dru-čnoj (regionalnoj) razini za učinkovitu pripremu i korištenje fondova Europske unije

U pripremi je objava Poziva za iskaz interesa za 2013. godinu. Objavu poziva očekuje se početkom ožujka 2013. godine na službenim stranicama Ministarstva, a pozivom su kao prihvatljivi prijavitelji obuhvaćeni samo certi icirani regionalni koordinatori.

Regionalni koordinatori dostavljaju Ministarstvu prijedlog prihvatljivih područja edukativnih aktiv-nosti te prijedlog predavača koji će navedene eduka-tivne aktivnosti provoditi, a koje se odnose na stje-canje speci ičnih znanja vezanih uz pripremu i pro-vedbu projekata inanciranih iz fondova Europske unije. Prihvatljiva područja edukativnih djelatnosti određuje Ministarstvo u Pozivu za iskaz interesa.

Sve informacije vezane uz cjelokupni Program, kao i slične programe koji se provode u MRRFEU, dostup-ne su na službenim stranicama Ministarstva www.mrrfeu.hr, a za Potprogram II i na stranicama regio-nalnih razvojnih agencija.



Dva najveća europska obrazovna programa u nad-ležnosti Agencije za mobilnost i programe Europske unije ušla su u posljednju godinu provedbe – donosimo pregled programa i rokove za prijavu projekata.

1. Program za cjeloživotno učenje i program Mladi na djelu

Od osnivanja u listopadu 2007. godine osnovna zadaća Agencije za mobilnost i programe Eu-ropske unije je provedba dvaju najvećih progra-ma Europske unije u području formalnoga, ne-formalnoga i informalnog učenja – Programa za cjeloživotno učenje i programa Mladi na djelu - u Republici Hrvatskoj. Agencija je također zadužena za promidžbu, provedbu i savjetovanje o brojnim drugim međunarodnim programima i inicijativama iz područja obrazovanja, znanosti i mladih.

Ti su programi potpora razvoju cjelokupnog susta-va odgoja i obrazovanja (predškolski odgoj i obra-zovanje, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje, visoko obrazovanje, obrazovanje odra-slih), razvoju sustava znanosti te mladeškog djelo-vanja. Programi koje provodi Agencija ponajprije su usmjereni na mobilnost u svrhu učenja, što podrazu-mijeva provođenje određenog razdoblja života na mjestu različitom od mjesta boravka radi stjecanja novih znanja, vještina, iskustava i kvali ikacija. Agencija svake godine raspisuje natječaje za sudje-lovanje građana Republike Hrvatske u Programu za cjeloživotno učenje i programu Mladi na djelu te u nizu drugih obrazovnih i znanstvenih programa.

Navedeni natječaji pružaju znatne mogućnosti za međunarodnu suradnju i mobilnost svih sudionika sustava obrazovanja i znanosti. Posebna je pozor-nost pridana mobilnosti nastavnoga i nenastavnog osoblja, razmjeni iskustava i primjera dobre prakse te uspostavljanju prekogranične suradnje. Tijekom provedbe programa Unije vodi se briga o uključivanju nacionalnih prioriteta u prioritete pojedinog pro-grama kako bi se osigurala sinergija među ciljevima programa na europskoj i nacionalnoj razini. Nacio-nalne prioritete de iniraju Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta i Ministarstvo socijalne politike i mladih u suradnji sa sudionicima.

Agencija za mobilnost i programe Europske unije središnja je točka odnosno polazište za informiranje o međunarodnim mogućnostima na području formal-noga i neformalnog učenja. To podrazumijeva intenzi-vne promotivne i informativne aktivnosti kako bi svi građani Republike Hrvatske bili svjesni mogućnosti i koristi koje im pruža međunarodna dimenzija učenja. Agencija ulaže u obrazovanje i usavršavanje građana Republike Hrvatske, u osuvremenjivanje i unapređenje sustava obrazovanja, znanosti i rada s mladima te u njihovu internacionalizaciju, i to provedbom progra-ma i ostalih aktivnosti navedenih u nastavku:

Programi

• Program za cjeloživotno učenje (Lifelong Lear-ning Programme – LLP)

• Program Mladi na djelu (Youth in Action – YiA)• Sedmi okvirni program za istraživanje i tehnološki

razvoj (Seventh Framework Programme for Re-search and Technological Development – FP7) – potprogram Suradnja (teme Energija i Okoliš) i potprogram Ljudi (Marie Curie stipendije)

• Euraxess (mobilnost istraživača u Europi)• Srednjoeuropski program sveučilišne razmjene

(CEEPUS)• Bilateralni program akademske mobilnosti Era-

smus Mundus (uspostavljanje međunarodnih združenih diplomskih i doktorskih studija)

• Tempus (modernizacija sustava visokog obrazo-vanja)

Inicijative i mreže

• Europass inicijativa (skup dokumenata koji olakša-vaju mobilnost i potiču cjeloživotno učenje)

• Eurodesk mreža (informacije o mogućnostima za mlade u Europi i politikama za mlade na europ-skoj razini)

• Euroguidance mreža (potpora savjetnicima u profesionalnom usmjeravanju)

Nacionalne skupine

• Hrvatska stručna skupina za Bolonjski proces • Radna skupina stručnjaka za ECVET (Europski

sustav kreditnih bodova u strukovnom obrazo-vanju i osposobljavanju)

UDK:332.1-336.2???????

EU programi u nadležnosti Agencije za mobilnost i programe Europske unije



2. Program za cjeloživotno učenjeProgram za cjeloživotno učenje sastoji se od četiri sektorska potprograma: Comenius (predškolski od-goj i školsko obrazovanje), Erasmus (visokoškolsko obrazovanje), Leonardo da Vinci (strukovno obra-zovanje i osposobljavanje) i Grundtvig (obrazovanje odraslih), te dva komplementarna programa: Tran-sverzalni program (suradnja i inovacije u području cjeloživotnog učenja unutar Europske unije, učenje stranih jezika, razvoj inovativnih informatičkih i ko-munikacijskih tehnologija, širenje i korištenje rezul-tata programa) i Jean Monnet (podupiranje institu-cija koje se bave europskim integracijama). Program za cjeloživotno učenje uspostavljen je odlukom Eu-ropskog parlamenta i Vijeća EU (br.1720/2006/EC) 2006. godine, a nastavlja se na prijašnju generaciju obrazovnih programa Socrates i Leonardo da Vinci (1985. - 2006.).

Cilj programa za cjeloživotno učenje jest stvoriti na-predno društvo znanja, održivi ekonomski razvoj, veći broj kvalitetnijih poslova te jaču društvenu koheziju u Europskoj uniji. Program potiče suradnju obrazovnih institucija širom Europe, mobilnost su-dionika obrazovnog procesa, razvijanja tolerancije i multikulturalnosti, a istovremeno i priprema sudio-nike za uspješno sudjelovanje na europskom tržištu rada.

Program pokriva razdoblje od 2007. do 2013. godi-ne, a za njegovu provedbu predviđen je proračun od 6,9 milijardi eura.

U programu sudjeluje 27 država članica EU: Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar, Republika Češka, Dan-ska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Latvija, Litvanija, Luxem-burg, Malta, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska, Nizozemska, Velika Britanija, države članice EFTA-e (Island, Lichten-stein, Norveška, Švicarska) i Turska kao država kan-didatkinja.

Struktura Programa za cjeloživotno učenje

Aktivnosti Programa za cjeloživotno učenje mogu biti centralizirane ili decentralizirane. Centra-lizirane aktivnosti (multilateralni projekti, te-matske mreže i prateće mjere, kao i Transverzalni program i Jean Monnet program) u nadležnosti su Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu po-litiku i kulturu (EACEA) sa sjedištem u Bruxellesu, a za decentralizirane aktivnosti (mobilnost i part-nerstva) nadležna je Agencija za mobilnost i pro-grame Europske unije sa sjedištem u Zagrebu.

Tko može sudjelovati i kome je Program za cjeloživotno učenje namijenjen

Program je namijenjen svim osobama uključenim u proces obrazovanja na svim razinama, od pred-škol skog odgoja do visokoškolskog obrazovanja (učenici, studenti, odgajatelji, nastavnici, pro-fesori, administrativno osoblje u vrtićima, škole, sveučilišta i druge visokoškolske institu-cije), kao i osobama već prisutnim na tržištu rada, koji su zaposleni u različitim poduzećima, javnim i privatnim ustanovama na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, a bave se nekom vrstom for-malnog ili neformalnog obrazovanja.

U programu se može sudjelovati predlaganjem projekata koji su rezultat suradnje obrazovnih insti-tucija, poduzeća i udruga iz Hrvatske s onima iz ino-zemstva. Institucije iz Hrvatske se prijavljuju svojim projektnim prijedlozima na raspisani natječaj, a pojedinci preko svoje institucije, osim u slučaju prijave studenata viših godina studija nastavnog usmjerenja za aktivnosti stažiranja u inozemstvu.

Poziv na natječaj za Program za cjeloživotno učenje za 2013. godinu dostupan je na mrežnim stranicama Agencije za mobilnost i programe Europ-ske unije, kao i Vodič za Program za cjeloživotno učenje za 2013. godinu te Nacionalna pravila za 2013. godinu: http://www.mobilnost.hr/nio.php?n=147.

Pregled rokova za Natječaj Programa za cjeloživotno učenje za 2013. godinu

POTPROGRAM AKTIVNOST ROK ZA PRIJAVU

COMENIUS Stručno usavršavanje

30.4.2013. 17.9.2013.

ERASMUSErasmus potvrda konzorciju za stručne prakse

08.3.2013.

Intenzivni programi (IP) 08.3.2013.

Mobilnost studenata i osoblja 08.3.2013.

LEONARDO DA VINCI

rokovi su bili tijekom veljače

GRUNDTVIG Stručno usavršavanje

30.4.2013. 17.9.2013.

Posjeti i razmjene 30.4.2013.17.9.2013.

Asistenti 28.3.2013.

Volonterski projekti za starije 28.3.2013.

TRANSVERZALNI PROGRAM Studijski posjeti 28.3.2013.

15.10.2013.



Primjer dobre prakse programa za cjeloživotno učenje

Potprogram Leonardo da Vinci - stručna praksa učenika

Naziv prijavitelja: Gospodarska škola iz Čakovca

Mjesto održavanja aktivnosti: Dobrovnik, Slove-nija

Trajanje projekta: 1. lipnja 2011. – 24. listopada 2012. god.

U sklopu projekta mobilnosti Leonardo da Vinci 32 učenika poljoprivrednih zanimanja Gospodar-ske škole iz Čakovca su tijekom dva tjedna obavila stručnu praksu u poduzeću Ocean Orchids u Do-brovniku u Sloveniji. Tijekom prakse upoznali su nove tehnologije u proizvodnji cvijeća i bili aktivno uključeni u proizvodne faze sađenja i pakiranja orhi-deja.

Budući da učenici naše škole nemaju prilike na poljo-privrednom dobru stjecati praktično iskustvo u proizvodnji cvijeća uz najnovije tehnologije, okrenuli smo se prema Sloveniji i najvećem proizvođaču orhi-deja u ovom dijelu Europe. Osnovni je cilj našeg projek-ta bio povećanje stručnih – teoretskih i praktičnih znanja o stakleničkoj proizvodnji cvijeća, a ostali su ciljevi uključivali razvijanje samostalnosti učenika pri obavljanju stručne prakse, upoznavanje gospo-darskih, kulturnih i geografskih obilježja Pomurja i slovenskog jezika, objasnio je voditelj projekta g. Vla-dimir Šoštarić razloge zbog kojih se njegova škola uključila u projekt.

Učenici su najprije bili upoznati s cjelokupnim po-strojenjem, tehnološkim procesima u proizvodnji orhideja, uvjetima proizvodnje, tropskim vrtom i prodajom. Potom su bili aktivno uključeni u proizvo-dne faze sađenja, razmicanja, kolčenja i pakiranja

orhideja. U slobodno su vrijeme učenici uživali i u kulturnim aktivnostima poput posjeta Bukovniškom jezeru, izletištu Otok ljubezni na Muri te kupanju u Moravskim Toplicama.

Najveća vrijednost našeg projekta leži u uspostavlje-noj odličnoj suradnji s našim partnerom. Planiramo i buduće zajedničke projekte što je od velike važnosti za stjecanje novih kompetencija naših učenika što će, vjerujem, pridonijeti njihovoj lakšoj zapošljivosti na tržištu rada. Zadovoljstvo učenika stručnom prak-som svakako je najvažnije iskustvo, rekao je voditelj projekta. Svim budućim prijaviteljima želim upu-titi poruku ohrabrenja. Upustite se u pripremanje i ostvarivanje projekata Programa za cjeloživotno učenje. U Nacionalnoj agenciji imate jakog partnera, a mogućnosti koje Program nudi su velike.

Osoba za kontakt:

Vladimir ŠoštarićGospodarska škola Čakovec, V. Nazora 38Č[email protected]

3. Program Mladi na djeluMladi na djelu najveći je program Europske unije namijenjen mladima od 13 do 30 godina (ovisno o aktivnostima) i organizacijama mladih na području neformalnog obrazovanja.

Program teži poticanju osjećaja aktivnoga europ-skoga građanstva, solidarnosti i tolerancije među mladim Europljanima te uključivanju mladih u stva-ranje budućnosti Europske unije.

Program Mladi na djelu mladim ljudima nudi brojne mogućnosti za stjecanje znanja, vještina i sposob-nosti, promiče mobilnost mladih u Europskoj uniji i izvan njezinih granica te omogućuje međunarodni dijalog u kojem potiče aktivno sudjelovanje mladih. Ovaj je program glavni instrument za neformalno i informalno učenje (učenje tijekom svakidašnjih ak-tivnosti, učenje uz rad, samostalno učenje, učenje druženjem, čitanjem, volontiranjem i sl.) mladih s europskom dimenzijom. Aktivnosti neformalnoga i informalnog učenja iz programa Mladi na djelu na-dopuna su formalnom obrazovanju i sustavu ospo-sobljavanja.

Glavni je prioritet programa Mladi na djelu ak-tivno sudjelovanje mladih u svakidašnjem životu, a sveobuhvatni je cilj potaknuti mlade da budu aktiv-ni građani Europe.

Europska unija želi osigurati pristup programu za sve mlade ljude, uključujući i one s manje mogućnosti



u odnosu na svoje vršnjake (zbog ekonomskih, so-cijalnih, zdravstvenih, geografskih i drugih razlo-ga), stoga je program Mladi na djelu otvoren svim mladima.

Ciljevi programa Mladi na djelu

• promicanje aktivnoga građanstva mladih • razvijanje solidarnosti i promicanje tolerancije

među mladima • poticanje uzajamnog razumijevanja među mladi-

ma iz različitih zemalja • razvijanje kvalitetnih sustava potpore aktivno-

stima i organizacijama mladih • promicanje europske suradnje u području mladih

Prioriteti programa Mladi na djelu

• europsko građanstvo • aktivno sudjelovanje mladih u društvu • kulturna različitost • uključivanje mladih s manje mogućnosti

Uz ova četiri stalna prioriteta, postoje i godišnji prioriteti programa Mladi na djelu koje utvrđuje Europska komisija, a objavljeni su na mrežnim stra-nicama Agencije.

S ukupnim proračunom od 885 milijuna eura za sedmogodišnje razdoblje (2007. – 2013. god.), pro-gram Mladi na djelu omogućuje provedbu različitih aktivnosti namijenjenih mladima i osobama koje rade s mladima, i to s pomoću pet akcija.

Akcija 1 MLADI ZA EUROPU

razmjene mladih, inicijative mladih i demokratski projekti mladih

Akcija 2 EUROPSKA VOLONTERSKA SLUŽBA

volonterske aktivnosti u inozemstvu za dobrobit lokalnih zajednica

Akcija 3 MLADI U SVIJETU

razmjene mladih te aktivnosti osposobljavanja i umrežavanja sa susjednim partnerskim zemljama Europske unije i ostalim zemljama svijeta

Akcija 4 SUSTAVI PODRŠKE MLADIMA

različite mjere podrške organizacijama i osobama aktivnim u radu s mladima

Akcija 5 EUROPSKA SURADNJA U SEKTORU MLADIH

potpora suradnji u razvoju politike za mlade na europskoj razini

Prijave na Natječaj za program Mladi na djelu

Da bi prijave na Natječaj za 2013. godinu bile valjane, moraju biti ispunjene i poslane u skladu s pravilima Programskog vodiča te Nacionalnim smjernicama

i prioritetima za prijavu i provedbu projekata pro-grama Mladi na djelu u Republici Hrvatskoj.

Sve prijave, osim onih za Akciju 2 (Europska volon-terska služba), podnose se putem e-obrasca. Pritom, sve prijave moraju biti dostavljene sukladno roku za prijavu, redovnom poštom ili kurirskom službom (na koverti je potrebno naznačiti za koji rok se po-dnosi prijava) kao i elektronskom poštom, uz naz-naku roka (R1, R2 ili R3) za koji se podnosi prijava u predmetu elektronske pošte.

Programski vodič za program Mladi na djelu može se preuzeti na stranicama Agencije za mobilnost i programe Europske unije, kao i Nacionalne smjerni-ce i prioriteti za prijavu i provedbu projekata pro-grama Mladi na djelu u Republici Hrvatskoj (Poziv na Natječaj za 2013. godinu) te svi ostali relevantni dokumenti, uključujući i prijavne obrasce: http://www.mobilnost.hr/index.php?id=563.

Rokovi za prijavu projekata unutar programa Mladi na djelu

U 2013. godini prijavitelji iz Hrvatske mogu prijavi-ti projekte Agenciji na jednom od sljedeća 3 roka:

1. veljače - za projekte koji počinju između 1. svi-bnja i 31. listopada 2013. godine

1. svibnja - za projekte koji počinju između 1. kolo-voza 2013. i 31. siječnja 2014. godine

1. listopada - za projekte koji počinju između 1. siječnja i 30. lipnja 2014. godine

Primjer dobre prakse programa mladi na djelu

Potpora europskoj suradnji u području mladih – nacionalni sastanak mladih i osoba odgovor-nih za politiku za mlade

Naziv projekta: Informacija – motivacija - akcija

Naziv prijavitelja: Grad Zagreb

Trajanje projekta: 1. rujna 2011. – 15. veljače 2012.

Mjesto održavanja aktivnosti: Zagreb, Hrvatska

U studenome 2011. u okviru projekta Informacija – motivacija – akcija sastali su se mladi s predstavnici-ma gradskih upravnih tijela, ministarstava i drugih institucija koji neposredno, na lokalnoj ili nacional-noj razini, sudjeluju u oblikovanju života mladih u Zagrebu ili u Hrvatskoj.

Temeljni cilj projekta bio je razvoj dijaloga i aktivne suradnje između mladih i osoba odgovornih za po-



litiku prema mladima u Gradu Zagrebu sa svrhom poticanja mladih na aktivno sudjelovanje u životu lokalne zajednice. U neposrednoj interakciji koja se temeljila na metodama neformalnog učenja mladi su neposredno progovorili o svojim problemima, potre-bama i željama te razgovarajući s osobama odgovor-nima za politiku za mlade zajedno de inirali prijed-loge konkretnih mjera buduće politike za mlade.

Tijekom projekta stručnjaci i donositelji odluka do-bili su također priliku podijeliti svoja iskustva rada s mladima te unaprijediti svoje razumijevanje po-treba mladih ljudi u zajednici. Poseban je naglasak stavljen na važnost pravilnoga i pravodobnog infor-miranja i savjetovanja mladih o njihovim pravima i mogućnostima aktivnog sudjelovanja u životu lokal-ne zajednice.

Iva je istaknula speci ičnosti projekta: Tijekom projekta nezaobilazna je ravnopravna komunikacija mladih i donositelja odluka. Ono što je posebice zanim-ljivo jest da su mladi bili pozvani da i nakon provedbe projekta ostanu konzultanti lokalne zajednice u izradi konačnog koncepta lokalne strategije za mlade!

U vrlo kratkom roku uspjeli su prikupiti vrlo kva-litetne podatke i aktualne prijedloge mladih o unapređenju kvalitete njihova života.

Mislimo da bi strukturirani dijalog između osoba koje donose politike za mlade, i samih mladih, kao i konzul-tacije s mladima trebale postati stalnim prioritetom pri promišljanju i donošenju svih odluka koje se tiču mladih, i u lokalnoj, i u nacionalnoj zajednici. Ovakav model konzultacija na najizravniji i najlakši način omogućuje obostrano učenje te je dugoročno koristan i za mlade, i za one koji se bave problematikom mladih u okviru svojih nadležnosti, dodaje Iva.

Sastanak je dokazao da su mladi spremni ne samo za oblikovanje nove lokalne strategije već i za obliko-vanje novoga, željenog društva koje će se temeljiti na vladavini prava i etičkim vrijednostima koje po-stoje u europskim strategijama za mlade. Predsta-vnici mladih svojim su sudjelovanjem na sastanku jasno dali do znanja koliko su zainteresirani.

Osoba za kontakt

Iva Milardović ŠtimacTrg Stjepana Radića [email protected]

Centar za razvoj javnog i neprofitnog sektora



Nakon dobro pripremljenog projekta preduvjet rea-lizaciji EU sredstava je njegova provedba u skladu sa pravilima dobrog inancijskog upravljanja te točne i kvalitetne računovodstvene evidencije koje su te-melj revizorskog traga o čemu je pisano u broju 1 ovog časopisa. Autorica u ovom tekstu daje primjer planiranja i računovodstvenog praćenja EU projek-ta osvrćući se na izmjene u inanciranju u slučaju razlika između plana i realizacije.

1. Financiranje i dinamika plaćanja kod Twinning light ugovora

Twinning projekti se, u načelu, ugovaraju za stručne i konzultantske usluge pri čemu prijenos speci ičnih znanja i iskustva ugovaratelja zahtjeva uzajamnu suradnju sa korisnikom (institucijom). Sam naziv Twinnig (blizanac) ukazuje na to da se ugovor potpi-suje sa istom institucijom u državi članici EU koja poslove iz ugovora obavlja u toj državi te može izrav-no prenijeti iskustva i znanja. Twinning light ugovor zaključuje se kada trajanje provedbe projekta nije dulje od šest mjeseci ili kada je iznos bespovratnih sredstava kojima se inancira projekt do 250.000,00 eura.

S obzirom da Twinning light ugovor, u odnosu na druge ugovore, ima manju inancijsku vrijednost i kratko trajanje, plaćanje dobavljaču se provodi kroz predujam (80%) i konačno plaćanje (20%) te ne oba-vezuje na međuplaćanje.

Radi lakše analize inancijskih i računovod stvenih aspekata twinning light ugovora pretpostavit ćemo da je ugovorom, kojim se utvrđuje inanciranje i di-namika plaćanja, vrijednost projekta procijenjena na iznos od 200.000,00 eura od čega 90% inancira IPA, a 10% inancira korisnik.

* mr. sc. Anamarija Ester Galinec, voditeljica Odjela u direkciji računovodstva HNB. Stavovi izneseni u ovom članku osobni su stavovi autorice i ne predstavljaju nužno stavove institucije u kojoj je zaposlena, niti je na bilo koji način obvezuju.

Stvarna vrijednost projekta utvrđuje se po konačnom izvještaju prema čijoj vrijedno-sti se usklađuju vrijednosti om jera inanci-ranja. Tako stvarna vrijednost projekta može biti veća od najviše procijenjenog iznosa od 200.000,00 eura, ali u tom slučaju IPA sudje-luje u inanciranju u visini od 90% najviše pro-cijenjenog iznosa, a korisnik inancira razliku do stvarne vrijednosti projekta. U slučaju da je stvarna vrijednost projekta manja od pro-cijenjene, omjeri inanciranja se ne mijenjaju, ali je potrebno uskladiti preostalu inancijsku obvezu s već danim predujmovima.

Dinamika plaćanja određuje da se plaćanje izvrši u dvije faze na način da se po potpisu ugovora preduj-mi 80% procijenjene vrijednosti ugovora, a preosta-lih 20% plaća se po odobrenju konačnog izvještaja kojim se potvrđuje završetak projekta. Prilikom svakog plaćanja poštuje se ugovoreni omjer inan-ciranja.

Provedbeno tijelo (institucija koja je potpisala ugo-vor) je odgovorno da u skladu sa ugovorom kontroli-ra račune i izvršava plaćanje dok korisnik sredstava ovjerava plaćanje. Tako provedbeno tijelo poziva korisnika da uplati 10% od 80% predujma što, u ovom primjeru, iznosi 16.000,00 eura, a preostalih 144.000,00 eura inancira se iz sredstava predpri-stupnih fondova. Na podračun provedbenog tijela najprije se uplaćuju sredstva iz lokalnih izvora i to u kunskoj protuvrijednosti traženog iznosa, a potom i EU novčana sredstva. Prikupljena sredstva pro-vedbeno tijelo doznačuje inozemnom dobavljaču u eurima.

U ovom primjeru razmatrat ćemo situaciju kada je stvarna vrijednost projekta manja od procijenjene te iznosi 150.000,00 eura, što će dovesti do povrata sredstva korisniku. Kako je ugovoreno, 90% inan-cira IPA, a 10% inancira korisnik, što znači da kori-snik sudjeluje u inanciranju u iznosu od 15.000,00 eura, a budući da je već po predujmu korisnik uplatio iznos od 16.000,00 eura, ostaje razlika od 1.000,00 eura koju provedbeno tijelo u kunskoj protuvrijed-nosti mora vratiti korisniku.

UDK 657.4Anamaria Ester Galinec*

Financijski i računovodstveni aspekti Twinning light ugovora



Tablica 1. Financiranje ugovora

Vrijednost ugovoraFinanciranje ugovora

IPA 90% Korisnik 10%

procijenjena vrijednost 200.000,00 180.000,00 20.000,00

stvarna vrijednost 150.000,00 135.000,00 15.000,00

Tablica 2. Procijenjena vrijednost 200.000,00 eura

Dinamika plaćanja IPA 90% Korisnik 10%predujam 80% 160.000,00 144.000,00 16.000,00

konačno plaćanje 20% 40.000,00 36.000,00 4.000,00

ukupno 200.000,00 180.000,00 20.000,00

Tablica 3. Stvarna vrijednost ugovora 150.000,00 EUR

Dinamika plaćanja IPA 90% Korisnik 10%predujam 80% 120.000,00 108.000,00 12.000,00

konačno plaćanje 20% 30.000,00 27.000,00 3.000,00

ukupno 150.000,00 135.000,00 15.000,00

Tablica 4. Razlika za povrat, u eurima

ukupna vrijednost umanjena za predujmljeni iznos

-10.000,00 -9.000,00 -1.000,00

Planirana sredstva su inanciranja moraju biti osi-gurana inancijskim planom korisnika projekta. Vi-sina planiranih sredstava jednaka je procijenjenoj vrijednosti ugovora (Tablica 1) i ne povećava se za iznos PDV-a budući da je čl. 102 Pravilnika o PDV-u (NN, br. 149/09) utvrđeno porezno oslobođenje za isporuke dobara i obavljene usluge u tuzemstvu kao i uvoz dobara kada je to utvrđeno međunarodnim ugovorom koji obvezuje Republiku Hrvatsku.

Iznos od 16.000,00 eura, čija je kunska protuvrijed-nost na dan plaćanja 118.400,00 kn i čini predujam, sučeljava se sa stvarno nastalom inancijskom obve-zom po okončanju projekta za korisnika koja iznosi 15.000,00 eura. Tako je dobivena razlika od 1.000,00 eura, čija se kunska protuvrijednost na dan plaćanja mora vratiti korisniku budući da je stvarna inan-cijska obveza manja od procijenjene, odnosno, da je predujmljeni iznos manji od konačne inancijske obveze (Tablica 2 i 3).

2. Računovodstvene evidencijeSpeci ičnost računovodstvenih evidencija u su-stavu provedbe EU fondova nalaže da se posebno evidentiraju i prate pomoći EU, radi e ikasne pro-vedbe revizije. Na takav način evidentirani podaci također omogućuju i praćenje učinkovitosti prove-dbe projekta te moguću realokaciju sredstava na uspješnije projekte.

U cilju bolje kontrole i praćenja projekta, u ra ču -no vodstvenom sustavu dodjeljuje se posebna ši-frarska oznaka svakom projektu koja se pri družuje prilikom evidentiranja poslovnog doga đaja.

Pretpostavit ćemo da se projekt nije realizirao u istoj kalendarskoj godini već da je započeo početkom 2012. godine, a konačno izvješće odobreno je početkom 2013. godine. Korisnik je, prema zahtjevu za plaćanje predujma izvršio plaćanje prema provedbenom tije-lu u iznosu od 118.400,00 kn što predstavlja kunsku protuvrijednost od 16.000,00 eura na dan plaćanja.

Plaćanje predujma evidentira se na način da se zaduži račun Dani predujmovi, a odobri Žiro-račun. Predujam se neće zatvarati dok se ne okonča projekt, a kako će se u našem primjeru konačno izvješće odo-briti naredne godine, stanje predujma prenosi se u iduću poslovnu godinu.

Kako provođenje Twinning light projekta podrazu-mijeva usku suradnju među institucijama, često zaposlenici institucije korisnika kroz nekoliko razdoblja, prilikom provedbe projekta, posjećuju instituciju ugovaratelja i partnera. Prilikom takvih stručnih posjeta troškovi dnevnica, opravdani su trošak i pokriveni su samim ugovorom, a visina dne-vnica, koja se iskazuje i isplaćuje u eurima, različita je ovisno o zemlji u kojoj se boravi.

Iznos za pokriće dnevnica, ugovaratelj doznačuje na račun institucije ili je daje zaposlenicima institucije korisnika prilikom posjete. Uplata ili primitak izno-sa u eurima za pokriće troškova dnevnica (Per Diem) odnosi se na smještaj, hranu i gradsku vožnju.

Budući da su troškovi dnevnica uključeni u vrijed-nost ugovora i opravdani su trošak, oni se priznaju u trenutku nastanka, odnosno prilikom obračuna putnog naloga, a kao protustavka ne priznaje se prihod nego se evidentira obveza za primljeni deviz-ni predujam i to u originalnoj valuti, eurima. Tako evidentirani predujam zatvara se tek po konačnom obračunu završetkom projekta1.

1 Drugi slučaj je da partnerska institucija plaća troškove po put-nim nalozima direktno zaposlenicima korisnika te da se prihodi i rashodi za navedeno ne vode preko korisnika. Tada korisnik na-ravno niti ne evidentira navedene prihode i rashode.



Primjer. Ukupan iznos koji je primljen od ugovara-telja na ime dnevnica iznosi 3.488,00 eura. Troškovi dnevnica evidentiraju se u kunskoj protuvrijednosti u trenutku obračuna putnog naloga, odnosno, eviden-tiraju se po svakom zaposleniku institucije korisnika. Tako je na računu Troškovi dnevnica evidentirana ukupna vrijednost od 26.160,00 kn (duguje), a iznos od 3.488,00 eura evidentiran je na računu Primljeni pre-dujmovi (potražuje).

Ako pretpostavimo da je sa opisanim i evidentiranim poslovnim događajima završila poslovna godina, saldo na računima Dani predujmovi i Primljeni pre-dujmovi, a koji se odnosi na započeti projekt, prenosi se kao početno stanje naredne poslovne godine.

Tablica 5. Evidentiranje danog predujma kod ko-risnika - 2012. godina

R. br. Opis Iznos


1 2 3 4 5

1.

plaćanje predujma (kunska protuvrijednost od 16.000,00 eura)

118.400,00 kn dani predujmovi žiro-račun

Tablica 6. Evidentiranje primljenog iznosa za pokriće troškova dnevnica - primitak zaposlenika kod korisnika - 2012. godina

R. br. Opis Iznos

RačunIznos

RačunDuguje Potražuje Duguje Potražuje

1 2 3 4 5 6 7 8

1.zaposlenik institucije korisnika primio iznos od 872,00 eura za Per Diem (1EUR=7,5)

6.540,00 kn dnevnice primljeni predujmovi 872,00 eura dnevnice primljeni

predujmovi

Tablica 7. Evidentiranje primljenog iznosa za pokriće troškova dnevnica - uplata na devizni račun institucije kod korisnika - 2012. godina

R. br. Opis Iznos

RačunIznos


1 2 3 4 5 6 7 8

1.Institucija korisnik primila uplatu na devizni račun u iznosu od 872,00 eura za Per Diem (1 euro=7,5)

6.540,00 kn devizni račun

primljeni predujmovi 872,00 eura devizni

računprimljeni

predujmovi

2. isplata zaposleniku kao predujam po putnom nalogu 6.540,00 kn

devizna akontacija

zaposleniku

Isplata s blagajne - devizna efektiva

872,00 euradevizna

akontacija zaposleniku

isplata s blagajne - devizna efektiva

3.. obračun po putnom nalogu 872,00 EUR za Per Diem (1 euro=7,5) 6.540,00 kn dnevnice

devizna akontacija

zaposleniku872,00 eura dnevnice

devizna akontacija

zaposleniku

Prema konačnom obračunu ukupna vrijednost projekta iznosi 150.000,00 eura što na dan zahtje-va za povrat više uplaćenih sredstava kojeg prove-dbeno tijelo upućuje ugovaratelju, a po odobrenju projekta temeljem revizijske potvrde projekta, iz-nosi 1.125.000,00 kn.

Financiranje projekta dijeli se na udjele u kojima IPA sudjeluje sa 90% što iznosi 135.000,00 eura čija je kunska protuvrijednost 1.012.500,00 kn i evidentira se kao prihod IPA projekta, a institucija korisnik su-djeluje u visini od 10% stvarne vrijednosti projekta, što iznosi 15.000,00 eura, odnosno, 112.500,00 kn.

Taj se iznos kuna ne evidentira, ali sučeljavanjem prihoda i troškova, koji su u ovom primjeru eviden-tirani kroz dvije poslovne godine, dolazimo do izno-sa od 112.500,00 kn.

Budući da je iznos plaćenog predujma u visini od 160.000,00 eura od strane provedbenog tijela veći od stvarno nastale obveze u iznosu od 150.000,00 eura, iznos od 10.000,00 eura predstavlja obvezu ugovaratelja koju mora podmiriti u roku od 45 dana. Kako je udio institucije korisnika u ukupnom pre-dujmu 10% i iznosi 1.000,00 eura, provedbeno tijelo je obvezno izvršiti povrat instituciji u kunskoj pro-



tuvrijednosti na dan plaćanja, što u našem primjeru iznosi 7.490,00 kn, a po primljenoj uplati od ugova-ratelja.

Vrijednost projekta evidentira se kao obveza za primljenu uslugu u iznosu stvarne vrijednosti projekta u originalnog valuti, odnosno, u iznosu od 150.000,00 eura. Dio te obveze odnosi se na dnev-nice i iznosi 3.488,00 eura, dok preostali iznos čini vrijednost konzultantskih usluga.

Kako je korisnik već dobio iznos za pokriće troškova dnevnica, sada se taj, ranije evidenti-rani primljeni predujam zatvara, i priznaje se trošak konzultantskih usluga koji se evidentira u kunama. S druge strane, ranije dani preduj-movi se također zatvaraju budući da umanjuju stvarnu obvezu za primljenu uslugu. Kako je predujam isplaćen i evidentiran u kunama, a umanjuje obvezu za primljenu uslugu eviden-tiranu u eurima, nastaje tečajna razlika.

Stanje danih predujmova, nakon smanjenja radi po-vrata, iznosi 110.910,00 kn, odnosno, 15.000,00 eura. Prema tečaju na dan evidentiranja konačnog obračuna kunska protuvrijednost od 15.000,00 eura iznosi 112.500,00 kn. Razlika između iznosa kuna koji je evi-dentiran kao predujam i iznosa kuna koji se eviden-tira po konačnom obračunu u iznosu od 1.590,00 kn čini pozitivnu tečajnu razliku. Za iznos od 135.000,00 eura umanjuje se obveza za primljenu uslugu, a nje-gova kunska protuvrijednost od 1.012.500,00 kn evi-dentira se kao prihod - pomoći EU.

Tablica 8. Evidentiranje konačnog obračuna kod korisnika - 2013. godina

R. br. Opis Iznos

RačunIznos


1 2 3 4 5 6 7 8

1. primljena uplata od provedbenog tijela 7.490,00 kn žiro račun dani

predujmovi 1.000,00 eura žiro račun dani predujmovi

2. konačni obračun (1 euro=7,5%)

1.125.000,00 kn obveze za primljenu uslugu - IPA

150.000,00 eura obveze za primljenu uslugu - IPA

26.160,00 kn primljeni predujmovi 3.488,00 eura primljeni

predujmovi

1.098.840,00 kn konzultantska usluga 146.512,00 eura konzultantska

usluga

3.

zatvaranje danog predujma (15.000,00 eura * 7,5=112.500,00 kn)

110.910,00 knobveze za primljenu uslugu - IPA

dani predujmovi 15.000,00 eura

obveze za primljenu uslugu - IPA

dani predujmovi

1.590,00 kn tečaja razlika

4. prihod EU 1.012.500,00 knobveze za primljenu uslugu - IPA

pomoći EU 135.000,00 euraobveze za primljenu uslugu - IPA

pomoći EU

[email protected]@tim4pin.hr

www.tim4pin.hr


SOCIJALNA SKRB

Ministarstvo inancija je u okružnici uz godišnje i-nancijske izvještaje dalo uputu za korisnike državnog proračuna o obvezi povrata neutrošenih novčanih sred stava na jedinstveni račun državne riznice. Prema toj uputi svi proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna dužni su iz sredstava doznačenih iz državnog proračuna do 31. prosinca 2012. podmiri-ti svoje obveze za isporučenu robu i obavljene usluge iskazane u bilanci na dan 31. prosinca 2012. Nedo-umica ustanova u sustavu socijalne skrbi na državnoj razini bila je vezana uz obvezu povrata u državni proračun neutrošenih vlastitih i namjenskih prihoda.

Uputom Ministarstva navedeno je sljedeće: Sva preostala sredstva koja su doznačena iz proračuna, uključujući i sredstva ostvarena na tržištu (vla-stiti prihodi), a za koja nisu iskazane obveze u bi-lanci na dan 31. prosinca 2012., potrebno je do 31. siječnja 2013. vratiti na račun Državnog proračuna 1001005-1863000160 s modelom: 64 i pozivom na broj: 7196-RKP-2012.

U bilanci na dan 31. prosinca 2012. korisnici državnog proračuna više doznačena sredstva u 2012., prije povrata u državnu riznicu, iskazuju kao stanje na računu 23954 - Ostale nespomenute obve-ze. Kod povrata tih sredstava u proračun (u 2013.) zatvara se račun obveza.

Za centre za socijalnu skrb, rehabilitaciju, odgoj i obrazovanje, domove za djecu i mladež, domove za psihički bolesne odrasle osobe i ostale ustanove u socijalnoj skrbi koje su prema registru korisnika proračuna raspoređene unutar Ministarstva so-cijalne politike i mladih, Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. (NN, br. 024/2012) de inirano je da su oslobođene uplate donacija, pomoći i vlastitih prihoda u državni proračun (isto je de inirano i za 2013.).

Dakle prihode koje ustanove u socijalnoj skrbi ostva-re od iznajmljivanja prostora i opreme koje klasi ici-

* Mr. sc. Ivana Maletić, predsjednica Centra za razvoj javnog i ne-pro itnog sektora

raju i evidentiraju kao prihode od pružanja usluga na računu 66151 odnosno vlastite prihode, nemaju obvezu uplatiti u proračun.

Isto tako npr. domovi za psihički bolesne osobe za potrebe korisnika smještenih u njima imaju ugosti-teljske usluge u smisli kuhanja kave, prodaje soko-va i sl. Cijene se formiraju na razini troškova naba-ve. Ostvareni prihod klasi icira se kao prihod od pružanja usluga na računu 66151 te nema obveze uplate u državni proračun.

Ustanova se bavi uzgojem svinja ili sadnjom povrća u sklopu radne terapije i radne okupacije štićenika. Proizvode koristi za prehranu korisnika, a preosta-le viškove proizvoda proda. Ostvareni prihodi kla-si iciraju se kao prihodi od prodanih proizvoda na računu 66141 te se ne uplaćuju u proračun.

Za razliku od ovih prihoda prihodi od participacija odnosno uplate obveznika za troškove smještaja koje ustanove u socijalnoj skrbi evidentiraju na računu 65264 - Su inanciranje cijene usluge, participacije i slično uplaćuju se u državni proračun.

Prema citiranoj Uputi Ministarstva inancija ustanove u socijalnoj skrbi imaju obvezu vrati-ti neutrošena sredstva koja su im doznačena iz proračuna, a to mogu biti opći prihodi i pri-mici ili vraćeni namjenski prihodi. Kako vlastite prihode, donacije i pomoći nemaju obvezu upla-titi u državni proračun ta sredstva im se niti ne doznačuju iz državnog proračuna te nema obveze povrata neutrošenih sredstava iz tih izvora.

Ustanove u socijalnoj skrbi koje nisu do 31. siječnja vratile neutrošena namjenska sredstva (osim dona-cija i pomoći) u državni proračun to moraju učiniti što prije prema gore navedenoj uputi za uplatu. Ako nisu evidentirale obvezu i stornirale prihod za neutrošeni iznos na kraju 2012., povrat neutrošenih sredstava u 2013. evidentira se zaduživanjem odgovarajućeg računa rezultata poslovanja i odo-bravanjem računa novčanih sredstava: 922/11121.

UDK 336.2Ivana Maletić*

Obveza povrata neutrošenih sredstava u državni proračun


ZDRAVSTVO

Zakonom o sanaciji javnih ustanova (NN, br. 136/12, u nastavku: Zakon o sanaciji) propisan je postupak sanacije javnih ustanova osnovanih od strane RH, jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve te drugih osnivača. Primarna intencija Zakona je sanacija javnih zdravstvenih ustanova, no kao pravni okvir primjenjiv je i na druge javne ustanove izuzev onih kod kojih je ovo pitanje uređeno posebnim propi-sima (kao npr. Studentski centri). Postupak sanacije zdravstvenih ustanova mora se provesti kada njihov osnivač ne može pokriti nastale gubitke ili ispunjava-ti novčane obveze u zakonom utvrđenim rokovima. O ovim temama pisano je i u prethodna dva broja časopisa, a u nastavku autorica daje kraći osvrt na sam institut odluka o sanaciji. Konkretnije o samim postupcima provođenja pisat će se po donošenju re-levantnih Vladinih odluka i naputaka.

1. UvodZakonom o sanaciji javnih ustanova (NN, br. 136/12, u nastavku: Zakon o sanaciji) propisan je postupak sanacije javnih ustanova osnovanih od strane RH, jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave te drugih osnivača. Zakon se primjenjuje i na sanaciju javnih zdravstvenih ustanova. Postupak sanacije zdravstvenih ustanova provest će se kada njihov osnivač ne može pokriti nastale gubitke ili ispunjavati novčane obveze u zakonom utvrđenim rokovima. Sanaciju je potrebno provesti radi posti-zanja inancijske stabilnosti zdravstvenih ustanova i jačanja ekonomske odgovornosti u njihovom upra-vljanju, što implicira i povećanje kvalitete i e ika-snosti u pružanju zdravstvenih usluga.

Ako je osnivač zdravstvene ustanove jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave ili dru-gi osnivači, postupak sanacije pokreće svojom odlukom osnivač zdravstvene ustanove. Odlukom osnivač poziva Vladu da provede sanaciju ustanove u njegovom vlasništvu.

Odluka osnivača obvezno sadrži:

• popis vjerovnika sa stanjem nepodmirenih obve-za, na posljednji dan u mjesecu koji prethodi mje-secu u kojem se donosi odluka

* Ljubica Đukanović, mag. iur., pomoćnica ministra, Ministar-stvo zdravlja RH

• razloge zbog kojih osnivač ne može pokriti nasta-le gubitke ili ispunjavati novčane obveze u zako-nom utvrđenim rokovima

• zahtjev kojim se poziva Vlada da donese odluku o sanaciji

• izjavu osnivača kojom se odriče svih osnivačkih prava tijekom provedbe sanacije i dvije godine nakon dana stupanja na snagu odluke o završetku sanacije.

Odluku osnivača donosi predstavničko tijelo jedini-ce lokalne i područne (regionalne) samouprave i do-stavlja je Ministarstvu zdravlja, koje predlaže Vladi donošenje odluke o sanaciji zdravstvene ustanove ako je poziv na sanaciju opravdan.

Kako je Ministarstvo zdravlja zaprimilo odluke osnivača kojima se predlaže Vladi donošenje odluka o sanaciji zdravstvenih ustanova, u pri-premi su prijedlozi navedenih odluka, kako za ustanove u zdravstvu na razini jedinica lokal-ne i područne (regionalne) samouprave, tako i za državne ustanove koje posluju s gubicima i ne mogu ispunjavati inancijske obveze u zako-nom propisanim rokovima. 2. Sadržaj odluka o sanaciji zdravstvenih

ustanovaOdluka o sanaciji zdravstvene ustanove koju do-nosi Vlada obvezno sadrži:

• način provođenja sanacije• odredbu kojom se utvrđuje da stupanjem na sna-

gu odluke o sanaciji i dvije godine nakon dana stupanja na snagu odluke o završetku sanacije prestaju ovlasti tijela upravljanja zdravstvenom ustanovom i miruju sva prava osnivača

• imenovanje sanacijskog upravitelja i sanacijskog vijeća, njihova prava, obveze i ovlaštenja suklad-no posebnom propisu i Zakonu o sanaciji.

Tom odlukom ujedno se uređuje postupak i način provođenja sanacije zdravstvene ustanove. Nadalje, odluka o sanaciji sadrži i odredbe iz kojih je razvidno da se postupak sanacije provodi radi nemogućnosti pokrivanja nastalog gubitka i ispunjavanja novčanih obveza u zakonom utvrđenim rokovima, a u cilju po-stizanja inancijske stabilnosti i jačanja odgovorno-sti u upravljanju te povećanja kvalitete i e ikasnosti u obavljanju djelatnosti.

UDK 336.64Ljubica Đukanović∗

Odluke o sanaciji zdravstvenih ustanova


ZDRAVSTVO

Pored toga što se odlukom propisuje postupak i način sanacije značajno je da postupak sanacije obvezno uključuje:

• analizu i utvrđivanje uzroka nastalog gubitka i nemogućnosti ispunjavanja novčanih obveza u za-konom utvrđenim rokovima, koja između ostalog obuhvaća analize:• troškova koji proizlaze iz prava zaposlenika

i pacijenata na koje zdravstvena ustanova ne može utjecati

• troškova kojim je zdravstvena ustanova mogla upravljati

• ugovorenih cijena usluga i limita dodijeljenih od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osigu-ranje te ostalih prihoda zdravstvene ustanove

• pregovore s vjerovnicima • svođenje rokova ispunjavanja novčanih obveza u

zakonom utvrđene rokove • podmirivanje obveza• otpis potraživanja • izradu i provođenje Programa sanacije kojim se

utvrđuju mjere reorganizacije i racionalizacije po-slovanja zdravstvene ustanove kojima će se osigu-rati stabilnost poslovanja i onemogućiti stvaranja novih gubitaka.

Značajno je da u postupak sanacije ulaze obveze i potraživanja utvrđena na 31. 12. 2012. godine. Isto tako odlukom o sanaciji potrebno je propisati da će se obveze zdravstvene ustanove podmiriti na teret sredstava državnog proračuna nakon što Ministar-stvo zdravlja dostavi Ministarstvu inancija analizu i utvrđivanje uzroka nastalog gubitka, kao i razloge nemogućnosti ispunjavanja novčanih obveza i nakon provedenih pregovora s vjerovnicima.

Podmirenjem obveza zdravstvene ustanove iz Dr-žavnog proračuna, zdravstvenoj ustanovi prestaje potraživanje prema Hrvatskom zavodu za zdrav-stveno osiguranje. Knjigovodstveni postupak uredit će se detaljnom uputom Ministarstva inancija.

Sukladno Zakonu o sanaciji, ministar zdravlja obvezan je donijeti naputak o metodologiji izrade i provođenju programa sanacije zdravstvene ustano-ve u roku od 10 dana od stupanja na snagu Odluke o sanaciji. Sanacijsko vijeće zdravstvene ustanove imati će obvezu izraditi prijedlog programa sanacije u roku od 30 dana od stupanja na snagu odluke o sanaciji, a na temelju naputka ministra zdravlja.

Radi ostvarenja ciljeva sanacije Ministarstvo zdra-vlja obvezno je, u roku od tri mjeseca od dana stu-panja na snagu Odluke o sanaciji, a na temelju pri-jedloga programa sanacije donijeti program sana-cije zdravstvene ustanove. Sanacijski upravitelj, sa-

nacijsko vijeće i Mi-nistarstvo zdravlja provode Program sanacije u roku od 12 mjeseci od dana dono šenja progra-ma sanacije.

Prava, obveze i ovlaštenja sanacij-s kog upravite lja i sanacijskog vijeća propisana su i pri-mjenjuju se na od-govarajući način su kladno odredba-ma Zakona o zdrav-

stvenoj zaštiti Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i važećem statutu zdravstvene ustanove. Sanacijski upravitelj za svoj rad je odgovoran sana-cijskom vijeću, ministru zdravlja i Vladi.

Odluka o sanaciji zdravstvene ustanove stupa na snagu danom objave u Narodnim novinama, a do-stavlja se predstavničkom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i ministarstvu zdravlja. Odluka o sanaciji zdravstvene ustanove se upisuje u registar nadležnog trgovačkog suda.

3. Umjesto zaključkaCiljevi sanacije zdravstvene ustanove su kratkoročni i dugoročni. Kratkoročne ciljeve potrebno je ostvari-ti unutar tri do šest mjeseci, a među najvažnijima su: uravnotežiti prihode i rashode, provoditi ugovorenu zdravstvenu zaštitu u utvrđenom opsegu i propi-sanoj kvaliteti, uspostaviti sustav uravnoteženosti proračuna zdravstvene ustanove i ljudskih resursa.

Nešto dugoročnije ciljeve potrebno je ostvariti u roku od šest do devet mjeseci kako bi postupak sa-nacije bio završen u roku od dvanaest mjeseci od dana donošenja odluke o sanaciji. Ostvarivanjem dugoročnih ciljeva, a to je provođenje mjera reor-ganizacija i otklanjanje uzroka koji su doveli do ku-muliranja gubitaka i nepodmirivanja obveza u pro-pisanim rokovima, ostvarili bi se trajni preduvjeti uravnoteženosti proračuna zdravstvene ustanove.

[email protected]


ŠKOLSTVO

Česti su upiti škola i drugih subjekata o knjigovo-dstvenom evidentiranju dugotrajne imovine male vrijednost. Najčešće se radi o knjigama za školske knjižnice i mobilne telefone. Radi se o imovini čija nabavna vrijednost je niska, ali imaju obilježja dugotrajne imovine. U nastavku dajemo primje-re knjiženja i priznavanja ove imovine s obzirom na njihova funkcionalna obilježja i predviđene po-stupke u Pravilmiku o računovodstvu i računskom planu.

1. Nabava knjiga za školsku knjižnicu Sukladno članku 26. stavku 4. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom pla-nu knjige koje knjižnice posjeduju i izlažu s ciljem pružanja usluga stanovništvu, u primjeru škola pr-venstveno školskoj djeci, smatraju se proizvedenom dugotrajnom imovinom i evidentiraju se u okvi-ru odjeljka 0241 Knjige u knjižnicama. Imovina se sukladno članku 19. stavku 1. Pravilnika početno iskazuje po trošku nabave (nabavnoj vrijednosti), odnosno po procijenjenoj vrijednosti. Trošak na-bave, odnosno nabavnu vrijednost ne inancijske imovine čini kupovna cijena uvećana za carine, nepovratne poreze na pro met, troškove prijevoza i sve druge troškove koji se mogu izravno doda-ti troškovima nabave i osposobljavanja za početak uporabe.

Primjer 1. Škola je kupila za svoju školsku knjižnicu 10 knjiga čija je pojedinačna vrijednost 60 kuna. Dobavljač je na računu odobrio popust od 5%.

Knjiženje:

Red.br. Opis Iznos

Račun

Duguje Potražuje1 2 3 4 51. Nabava knjiga 570 42411 242412. Evidentiranje imovine i

izvora570 02411 91111

* Vesna Orlandini, mag. oec., pomoćnica ministra, Ministarstvo obrane RH

U slučaju škole kojoj je odobren popust na prodaj-nu cijenu, treba istaknuti da kupovna cijena nije prodajna cijena, već ona cijena koja se po računu treba platiti. Prema tome, škola evidentira knjige po prodajnoj cijeni umanjenoj za popust od 5%.

Vrijednost dugotrajne imovine ispravlja se po prosječnim godišnjim stopama linearnom meto-dom. Izuzetak su knjige u knjižnicama čija se vrije-dnosti u pravilu ne ispravlja. Navedeno je utvrđeno člankom 20. stavkom 2. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu te se primjenjuje i na prirodna bogatstva, umjetnička djela i ostale izložbene vrijednosti, te plemenite metale i ostale pohranjene vrijednosti.

Sastavni dio popisa stopa ispravka vrijednosti du-gotrajne imovine je i stopa od 20% po kojoj se ispra-vlja vrijednosti knjiga u knjižnici u očekivanom vijeku uporabe od 5 godina. To ne znači da su škole obvezne ispravljati vrijednost knjiga u školskim knjižnicama, ali one koje se odluče na to primjenjuju stopu od 20%.

2. Nabava telefonskih uređajaSukladno čl. 19. st. 2. Pravilnika o proračunskom računovodstvu prag razvrstavanja dugotrajne imo-vine u tzv «sitni inventar» povišen je na 3.500 kn. Takva dugotrajna imovina može se, ali ne mora jed-nokratno otpisivati:

članak 19.

(2) Dugotrajna imovina je inancijska i ne inancijska imovina čiji je vijek uporabe duži od jedne godine i koja duže od jedne godine zadržava isti pojavni oblik.

Dugotrajna imovina čiji je pojedinačni trošak na-bave (nabavna vrijednost) niži od 3.500,00 kuna može se otpisati jednokratno, stavljanjem u upotrebu uz obvezu pojedinačnog ili skupnog praćenja u korisnom vijeku upotrebe.

Ovakva odredba omogućava računovođama da na temelju svoje prosudbe, a slijedeći logiku jedinstve-nog razvrstavanja dugotrajne imovine istog poja-vnog oblika, odrede koju će imovinu jednokratno

UDK 657.2Vesna Orlandini*

Evidentiranje knjiga i mobilnih telefona u školama


ŠKOLSTVO

otpisati, a koju će pratiti u okviru dugotrajne imovi-ne i postupno otpisivati u korisnom vijeku uporabe.

Primjer 2. Škola je s mobilnim operaterom sklopila ugovor o 2-godišnjoj pretplati čime je za 1 kunu dobila mobilni telefon prodajne cijene 999 kuna.

Knjiženje:

Red.br. Opis Iznos


1 2 3 4 51. Nabava mobilnog

telefona1 32251 23225

2. Evidentiranje imovine i izvora

1 04211 91111

3. Ispravak vrijednosti sitnog inventara u uporabi

1 91111 04921

Kao i u prvom primjeru, imovina, odnosno mobilni telefon iskazan je po trošku nabave (nabavnoj vrije-dnosti) koji je iznosio 1 kn. Budući da je pojedinačna vrijednost mobilnog telefona manja od 3.500 kn, a

riječ je o predmetu koji se ne potroši stavljanjem u uporabu, klasi iciran je kao sitni inventar.

Škola je odlučila mobilni telefon klasi icirati kao sitni inventar i odmah ga jednokratno otpisati (knjiženje br. 3 primjera 2).

Primjer 3: Kako knjižiti sitni inventar koje je nadležno ministarstvo kupilo i proslijedilo školama?

Knjiženje:

Red.br. Opis

Račun

Duguje Potražuje1 2 3 41. Primljen sitni inventar iz

nadležnog ministarstva 0421191512

9151291111

2. Jednokratan otpis sitnog inventara

91111 04921

Prema članku 57. stavka 3. Pravilnika o proračun-skom računovodstvu međusobni prijenosi ne i-nancijske imovine proračuna i proračunskih ko-risnika evidentiraju se preko promjena u obuj-mu imovine.



WWW.TIM4PIN.HR


PREDŠKOLSKI ODGOJ

Proračuni mogu doznačavati sredstva dječjim vrti-ćima mjesečno, tjedno, dnevno… ovisno o razvijeno-sti inancijsko-informacijskog sustava i povezanosti s proračunskim korisnicima. Kako je Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 87/08, u daljnjem tekstu: Pravilnik o pro računskom računovodstvu) propisano (čl. 58.) da se za sredstva prenesena proračunskim korisnicima u proračunu trebaju evidentirati odgovarajući rashodi za čije se pokriće sredstva prenose jasno je da rashodi koje su dječji vrtići imali i is inancirali iz prenesenih sred-stava trebaju odgovarati rashodima evidentiranim u proračunu. Upravo zato je važno usklađivanje eviden-cija između proračuna i proračunskih korisnika.

Neke jedinice lokalne i područne (regionalne) samou-prave, na osnovu zahtjeva za plaćanje dječjih vrtića, plaćaju dobavljače i ostale obveze vrtića te dječji vrtići na temelju obavijesti o izvršenim plaćanjima u njihovo ime zatvaraju obveze i evidentiraju primitak prihoda iz proračuna (to su osnove funkcioniranja sustava inanciranja organiziranog u riznici). U ovom slučaju evidencije kod proračuna i dječjih vrtića iste su i nema potrebe za naknadnim usklađivanjem.

Potreba za usklađivanjem se javlja kada se sredstva prenose direktno na račune dječjih vrtića u jednoj svoti (utvrđenoj najčešće prema mjesečnom inan-cijskom planu). Na kraju razdoblja za koje su sredstva dobivena vrtić treba izvijestiti proračun o potrošnji kako bi se i u proračunu evidentirali isti rashodi.

Kod sustava u kojima se prenosi novac proračunskim korisnicima javlja se još jedan problem - eviden-cije kod proračuna i praćenje korisnika se temelji na nov čanom tijeku, a ne na nastanku događaja što je osnova računovodstvenih evidencija proračunskih korisnika. Zbog navedenog se može dogoditi da na kraju izvještajnog razdoblja (mjesečno, tromjesečno) proračunski korisnici imaju istovremeno iskazana neu-trošena sredstva (obvezu povrata u proračun) i manjak prihoda u odnosu na ukupno nastalu potrošnju.

Rješenje koje bi značilo stvarno usklađivanje eviden-cija kod proračuna i proračunskih korisnika zahtjeva povezivanje korisnika i nadležnog proračuna u jedin-

* Mr. sc. Ivana Maletić, predsjednica Centra za razvoj javnog i ne-pro itnog sektora

stveni informacijski sustav u kojem bi se nastali rasho-di korisnika odmah evidentirali i kao obveze i rashodi proračuna. Proračun bi u tom slučaju plaćao obveze korisnika prema dospijeću odnosno i dalje bi moglo dolaziti do prijenosa sredstava, ali bi taj prijenos za proračun značio zatvaranje obveza (prema vrstama rashoda) i povratnom informacijom od korisnika bi se uskladile evidencije o podmirenim obvezama.

Vezano uz odnose s nadležnim proračunom te inan-ciranje i evidentiranje poslovnih događaja i tran-sakcija zanimljivo pitanje postavili su dječji vrtići koji funkcioniraju u sustavu riznice. Opremanje vrtića provedeno je krajem 2011. godine. Postupak javne nabave i potpisivanje ugovora s dobavljačem proveo je nadležni grad. Oprema (namještaj i krupna didaktika) je dostavljena vrtićima i uredno preuzeta na način da su prilikom primopredaje i preuzimanja opreme bili nazočni predstavnici gradskog ureda, dobavljača i vrtića, provedene su suštinske kontrole te je sastavljen i potpisan zapisnik.

S aspekta iskalne odgovornosti ovo je dobar pri-mjer kako nadležni grad treba prekontrolirati da je dobavljač ispunio ugovornu obvezu. Navede-no se moglo provesti i dostavom ugovora dječjim vrtićima koji su prilikom isporuke samostalno mo-gli potvrditi gradu da su primili ugovorenu opre-mu što je bitan preduvjet za plaćanje dobavljaču.

Dječji vrtići nisu tijekom 2011. dobili potrebnu do-kumentaciju za evidentiranje nabavljene opreme (ugovor, račun, temeljnicu iz grada u kojoj je de i-nirana vrsta i vrijednost opreme te činjenica da je grad prenosi vrtićima na upravljanje) zbog čega je jedino bilo moguće opremu voditi vanbilančno.

Grad je poslao temeljnice za evidentiranje opreme u 2012. prema kojima se vrtićima daje uputa da evidentiraju 422/671, 0/911. Ova uputa nije u skla-du s Pravilnikom o proračunskom računovodstvu jer je člankom 57. stavkom 3. de inirano da se međusobni prijenosi ne inancijske imovine proračuna i prora čunskih korisnika evidentiraju preko promjena u obujmu. Dakle, opremu koju je nabavio grad, po dobivenoj temeljnici, dječji vrtići trebaju evidentirati na 0/911 preko 915.


Financiranje dječjih vrtića iz lokalnih proračuna


VATROGASTVO

Sektor za vatrogastvo je ustrojstvena jedinica Držav-ne uprave za zaštitu i spašavanje kojim rukovodi načelnik - glavni vatrogasni zapovjednik. Glavne za-daće Sektora su praćenje stanja organiziranosti i ope-rativne spremnosti vatrogastva i poduzimanje mjera i radnji vezanih za poboljšanje ustroja i učinkovitosti vatrogastva. Sektor za vatrogastvo i područni uredi za zaštitu i spašavanja obavljaju upravni inspekcijski nadzor nad provedbom Zakona i podzakonskih akata. Sektor je nositelj pripreme sudionika vatrogastva za složenije događaje te upravlja i koordinira djelovanje pri složenijim vatrogasnim intervencijama.

Hrvatska vatrogasna zajednica, kao krovna vatro-gasna organizacija objedinjava sve vatrogasne orga-nizacije i postrojbe na području Hrvatske. U Repu-blici Hrvatskoj djeluje 65 (od 66 registriranih) pro-fesionalnih javnih vatrogasnih postrojbi. U javnim vatrogasnim postrojbama uposlen je 2351 vatroga-sac. Profesionalne javne vatrogasne postrojbe imaju status pravne osobe (upisom u sudski registar), a osnivaju se sukladno Zakonu o ustanovama kao ja-vne ustanove jedinice lokalne samouprave. Javne vatrogasne postrojbe osniva poglavarstvo općine, grada ili Grada Zagreba sukladno svojim planovima zaštite od požara.

Javne vatrogasne postrojbe, vatrogasne zajednice, dobrovoljna vatrogasna društva i profesionalne i dobrovoljne vatrogasne postrojbe u gospodarstvu inanciraju se iz proračuna općine, grada ili Grada

Zagreba.

U proračunu županija osiguravaju se sredstva za inanciranje djelatnosti vatrogasnih zajednica župa-

nija i sredstva za troškove intervencije vatrogasnih postrojbi koje interveniraju po nalogu županijskog vatrogasnog zapovjednika.

U državnom proračunu osiguravaju se sredstva za inanciranje intervencijskih vatrogasnih postrojbi

te sredstva za troškove intervencije vatrogasnih postrojbi koje interveniraju po nalogu glavnoga vatrogasnog zapovjednika. U državnom proračunu osiguravaju se i sredstva za inanciranje djelatnosti

* Mr. sc. Ivana Maletić, predsjednica Centra za razvoj javnog i ne-pro itnog sektora.** Sabina Rebrović, mag. oec., savjetnica u Centru za razvoj jav-nog i nepro itnog sektora.

Hrvatske vatrogasne zajednice i Nacionalnog odbo-ra za preventivnu zaštitu i gašenje požara.

Navedeni načini inanciranja de inirani su Zako-nom o vatrogastvu (NN, br. 139/04 – pročišćeni tekst, 174/04, 38/09 i 80/10, dalje u tekstu: Zakon) te javne vatrogasne postrojbe kada dobiju sredstva iz nenadležnog proračuna (državnog, općinskog, gradskog ili županijskog) evidentiraju prihode od pomoći na odgovarajućem računu podskupine 633 Pomoći iz proračuna.

Javne vatrogasne postrojbe ostvaruju vlastite priho-de najčešće od održavanje vozila, prijevoza i ispum-pavanje vode, pranja prometnica, usluga autoljesta-va, servisiranja vatrogasnih aparata i sl.

Ovi prihodi klasi iciraju se kao prihodi od pružanja usluga i evidentiraju na računu 66151 - Prihodi od pruženih usluga.

Javne vatrogasne postrojbe mogu ostvarivati vlasti-te prihode ako se time ne ugrožava obavljanje va-trogasne djelatnosti i ako se one obavljaju u manjem opsegu.

Zakon o proračunu ne de inira namjenu i načine korištenja vlastitih prihoda, ali za javne vatrogasne postrojbe navedeno je utvrđeno Zakonom o vatroga-stvu: Sredstva koja javne vatrogasne postrojbe ostvare vlastitom djelatnošću, sukladno stavku 1., članku 48. Zakona o vatrogastvu, mogu kori-stiti samo za materijalne troškove, investicijsku izgradnju i nabavu opreme i za vatrogasnu inter-venciju.

Činjenica je da pojedine javne vatrogasne postrojbe za obavljanje djelatnosti kojima ostvaruju vlastite prihode moraju osigurati i dodatnog zaposlenika (npr. za servisiranje vatrogasnih aparata) te bi svakako navedenu odredbu o namjeni korištenja vlastitih prihoda trebalo preispitati. Uobičajeno se za ove prihode utvrđuje postotak koji se koristi za pokriće rashoda nastalih temeljem obavljanja po-sla, a nakon toga ostali rashodi koji su prihvatljivi za inanciranje. Ovako postavljenom odredbom javnim vatrogasnim postrojbama se onemogućuje obavljanje vlastite djelatnosti koja je osobito u ovom području opravdana i društveno korisna.


Sabina Rebrović**

Speci ičnosti inanciranja vatrogastva



Financijski rezultat udruga predstavlja razliku ukupnih prihoda i ukupnih rashoda utvrđenih godiš-njim obračunom na koncu poslovne godine. Poziti-vni inancijski rezultat - višak prihoda, ne podliježe raspodjeli osim kod udruga koje su obveznice pore-za na dobit. U tom se slučaju rezultat raspodjeljuje na dio koji se odnosi na obvezu poreza na dobit i dio koji, kao neto višak prihoda, ostaje na raspolaganju udruzi za daljnje poslovanje sukladno internim ak-tima.

U pogledu manjka prihoda kao negativne razlike prihoda i rashoda, ne postoje zakonske obveze nje-gova izravnog pokrića od strane osnivača. Uzrokuje li iskazani manjak nelikvidnost ili insolventnost udruge, valja imati na umu da se i na udruge također odnose propisi o stečaju i likvidaciji. Pritom udruga odgovara za obveze svojom cjelokupnom imovinom, a osnivači do visine svojih članskih uloga. U po-stupku internog reguliranja inancijskog poslovanja, obično u kontekstu rasprava i usvajanja inancijskih izvještaja ili planiranja budućih aktivnosti udruga, poželjno je, a ponekad i potrebno donijeti odluke o namjeni i uporabi raspoloživih viškova, odnosno o načinu pokrića manjka u budućim razdobljima.

1. Financijski rezultat utvrđen godišnjim obračunom

Financijski rezultat poslovne godine kao obračunska kategorija utvrđuje se u postupku izrade inancijskih izvještaja za poslovnu godinu. Knjigovodstveni po-stupak propisan je Uredbom o računovodstvu ne-pro itnih organizacija i provodi se tako da se priho-di evidentirani na računima u razredu 3 (preko tehničkog računa 3911-raspored prihoda) prenose se na potražnu stranu računa 5211-obračun prihoda i rashoda, a ukupni rashodi evidentirani u razredu 4 (preko tehničkog računa 4911-raspored rashoda) prenose se na dugovnu stranu računa 5211-obračun prihoda i rashoda. Utvrđena razlika na računu 5211 predstavlja višak ili manjak prihoda poslovne go-dine i kao takav se prenosi na bilančni račun 5221 (višak) ili 5222 (manjak). Na tim su računima iska-zani viškovi ili manjkovi prethodnih godina te oni prijenosom kumuliraju ili se prebijaju.

* Prof. dr. sc. Davor Vašiček, Ekonomki fakultet Sveučilišta u Ri-jeci

2. Namjena i uporaba viška prihodaVišak prihoda udruga u pravilu služi za inanciranje poslovanja u sljedećoj godini ili dužim vremenskim razdobljima. Pritom, njegova namjena može, ali i ne mora biti određena. Namjena viška prihoda je u pra-vilu određena ako on potječe od namjenskih priho-da ili tijela udruge konkretnu namjenu svojih odluka interno de iniraju (npr. za neki razvojni projekt, za investicije, za donacije i sl.).

Važno je podsjetiti da se višak prihoda udruge, neo visno od koje djelatnosti potječe, ni u kojemu slučaju ne može rasporediti članovima udruge i tre ćim osobama. Ovo je posebno značajno istak-nuti u slučajevima kada udruga obavlja i određene poduzetničke djelatnosti. Podsjetimo da je u članku 5 Zakona o udrugama (NN, br. 88/01, 12/02) propi-sano da:

(1) Udruga može od osnutka obavljati djelatno-sti kojima se ostvaruju njeni ciljevi utvrđeni statutom.

(2) Uz djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka, udru-ga može obavljati djelatnost kojom se stječe prihod, sukladno zakonu.

(3) Udruga je samostalna u ostvarivanju svojih ciljeva utvrđenih statutom.

(4) Djelatnosti iz stavka 1. i 2. ovoga članka udruga ne smije obavljati radi stjecanja do-biti za svoje članove ili treće osobe. Ako u obavljanju djelatnosti udruga ostvari dobit, ona se mora sukladno statutu udruge kori-stiti isključivo za obavljanje i unaprjeđenje djelatnosti udruge, kojima se ostvaruju njeni ciljevi utvrđeni statutom.

Pod određenim okolnostima, a na temelju rješenja porezne uprave, udruge kao i druge nepro itne or-ganizacije koje se bave gospodarskom djelatnošću, a neoporezivanje te djelatnosti ocijenjeno je kao neo-pravdano stjecanje povlastica na tržištu, uključene su u sustav oporezivanja dobiti koju ostvare tom djelatnošću. Udruge obveznice poreza na dobit, pri-likom utvrđivanja inancijskog rezultata ili nakon toga, dužne su sukladno Zakonu o porezu na dobit, provesti primarnu raspodjelu viška prihoda (dobiti), odnosno utvrditi pripadajući iznos poreza na dobit. Postupak se provodi na PD obrascu u sklopu sastav-ljanja konačnog obračuna poreza na dobit (za 2012. godinu rok je 30. travanj 2013. god.).

UDK 657.2Davor Vašiček *

Viškovi i manjkovi prihoda udruga



Utvrđena porezna obveza teretiti će iskazani bru-to višak prihoda utvrđen opisanim postupkom sučeljavanja ukupnih prihoda i rashoda na računu 5211, odnosno preneseni rezultat na račun u pod-skupini 522.

Primjer 1. Udruga je ostvarila višak prihoda nad rashodima u 2012. godini u iznosu od 200.000,00 kn. Za dio djelatnosti udruga je obveznik poreza na do-bit te je u postupku utvrđivanja porezne obveze na PD obrascu iskazala obvezu poreza na dobit u iznosu od 25.000,00 kn.

Knjiženje:

Rb. Opis Iznos Duguje PotražujeSo. Bruto višak prihoda 200.000,00 5221

1. Porez na dobit (iz PD obrasca za 2012.)

25.000,00 5221 2491

Knjiženje će se u pravilu provesti u sklopu izrade inancijskih izvještaja za 2012. godinu u slučaju

da je udruga utvrdila konačnu obvezu poreza na dobit u roku sastavljanja i prezentiranja inan-cijskih izvještaja (28. 02. 2013. god.), no moguće ga je provesti i u 2013. godini, s obzirom da je rok za utvrđivanje obveze poreza na dobit znatno duži (30. 04. 2013. god.). Ova knjiženja ne utječu na sam inan-cijski rezultat 2012. godine, već na njegovu raspo-djelu. Stoga je u postupku odlučivanja o rasporedu rezultata bitno uvažiti ovu činjenicu. Udruga dakle stvarno raspolaže samo neto viškom prihoda nakon oporezivanja, što u primjeru iznosi 175.000,00 kn te će o njegovoj namjeni odlučivati samo na toj razini.

Raspoređivanje viška prihoda udruga provodi se isključivo prema internim statutarnim pravili-ma i nije obvezujuće prema posebnim propisima (osim navedene zabrane stjecanja dobiti za vlasti-te članove ili treće osobe, dakle raspodjele viška prihoda/dobiti članovima i trećim osobama).

Višak prihoda tekuće godine primarno služi za pokriće manjkova prihoda iz prethodnih godina, ako su oni iskazani u bilanci. Ako višku prihoda nije određena namjena, što je najčešći slučaj, on će se automatizmom koristiti za pokriće ( inanciranje) rashoda u narednoj poslovnoj godini. To znači da će se višak prihoda zadržati na bilančnoj poziciji 5221 – Višak prihoda (preneseni), sve do utvrđivanja rezultata sljedeće poslovne godine, kada će biti sučeljen s novim inancijskim rezultatom. Bude li taj rezultat pozitivan, preneseni višak će se kumulirati (uvećati). Ostvari li nepro itna organizacija nega-tivan rezultat, manjak prihoda pokrit će se prene-senim viškom iz prethodnih godina. To znači da su

prenesenim viškovima prihoda zaista i inancirani rashodi tekućeg razdoblja.

Dakle, o budućoj namjeni viška prihoda iskazanog na računu 5221 nakon oporezivanja, mogu odlučivati nadležna tijela udruge. Odrede li tijela neku poseb-nu namjenu višku ili dijelu viška prihoda, to će u knjigovodstvu značiti da je saldo na računu 5221 po-trebno raščlaniti prema strukturi viška utvrđenoj odlukom. Primjerice, osnivač može odlučiti da se višak namjenski rasporedi na dio za buduće inve-sticije, tekuću rezervu i za pokretanje nove pro-gramske aktivnosti. Iznose iz odluke tada valja sa sintetičkog računa viška prihoda preknjižiti na za to slobodno otvorene analitičke račune, npr. 52211 - Višak prihoda za investicije, 52212 - Višak priho-da za rezerve, 52213 - Višak prihoda za aktivnost. 52214 – Višak prihoda za donacije, 52215 – Višak prihoda za stipendiranje studenata, itd.).

U slučaju da se dio ostvarenog viška prihoda odnosi na već izvršena ili namjeravana investiranja u du-gotrajnu imovinu koja se ne amortizira (zemljišta, baština, umjetnička djela, muzejska i arhivska građa trajne vrijednosti) potrebno ga je rasporediti u vla-stite izvore (podskupina 511), jer je prema karekte-ru ulaganja iskazani višak trajno uložen pa ga treba tako i bilančno pratiti. Napominjemo da osnivač, odnosno upravno tijelo može, ali i ne mora, odlukom utvrditi namjenu korištenja viška, pri-mjerice za rezerve, kupnju nekretnine ili drugu namjenu.

Osim toga donošenje takve odluke interne je na-ravi. U slučaju da osnivač ne želi namjenski pre-dodrediti strukturu viška prihoda za buduću tekuću potrošnju, samo formalno donošenje odluke o rasporedu viška nije potrebno.

U slučaju da se ne donese posebna odluka o raspo-redu viška prihoda, to podrazumijeva da će iskazani višak, kao opći izvor inanciranja, služiti za pokriće rashoda obavljanja planirane djelatnosti u budućem razdoblju. Odluka dakle ima interni karakter i služi samo provođenju buduće poslovne politike udruge.

Pretpostavimo sljedećim primjerom da udruga ipak želi interno odrediti namjenu ostvarenih viškova (ujedno dati i ovlaštenje/zadaću za postupanje oso-bama koje operativno vode poslovanje udruge).

Primjer fakultativne odluke o uporabi viška priho-da:

Udruga je u 2012. godini ostvarila višak prihoda (nakon oporezivanja) u iznosu 225.000,00 kn. U toku 2012. godine udruga je nabavila imovinu koja ima



trajnu vrijednost (ne amortizira se): umjetničku sliku vrijednu 8.000,00 kn te izvorne narodne nošnje vrije-dne 24.000,00 kn. Skupština donosi odluku o namjeni viška i njegovoj uporabi u 2013. godini.

Udruga „TIM 4 BOLJE SUTRA“Vukovarska 37Zagreb

Na temelju čl. ___ Statuta Udruge „TIM 4 BOLJE SUTRA“ iz Zagreba, Vukovarska 37, Izvršni odbor na sjednici održanoj 28. veljače 2013. go-dine donosi

ODLUKUO RASPOREDU I NAMJENI VIŠKA PRIHODA

Temeljem relevantnih činjenica uključenih u usvojene inancijske izvještaje, te plana akti-vnosti u 2013. godini, višak prihoda iskazan u bilanci na dan 01. O1. 2013. godine u iznosu 225.000,00 kn raspoređuje se:

• iznos od 32.000,00 kn u trajne izvore vlas niš-tva s obzirom da je opredmećen u nabavljenoj trajnoj imovini

• iznos od 40.000,00 kn za buduću nabavu du-gotrajne imovine – računala i prezentacijske tehnike

• iznos od 10.000,00 Kn za donaciju Zakladi „Ana Rukavina“

• iznos od 24.000,00 kn za stipendiranje 1 stu-denta prema odluci Skupštine

• ostatak viška u iznosu od 119.00,00 služiti će kao opći izvor za inanciranje redovnog poslo-vanja.

Predsjednik IO Udruge

Računovodstveno evidentiranje utvrđivanja namje-ne prema primjeru odluke provodi se na sljedeći način:

Knjiženje:

Rb. Opis Iznos Duguje PotražujeSo.. Raspoloživi višak

prihoda225.000,00 5221

1. Prijenos u izvore vlasništva

32.000,00 5221 5111

1a. Dio viška za investicije

40.000,00 5221 52211

1b. Dio viška za donacije 10.000,00 5221 52214

1c. Dio viška za stipendije

24.000,00 5221 52215

Razvidno je da se odluka o utvrđivanju namje-ne knjiži samo u okviru rašlanjenog računa viška prihoda 5221. Ovakva odluka ne stvara udruzi nikakve eksterne obveze te se kao takva naravno može i promijeniti na isti način i po postupku kojim je donešena, ako se u poslovanju bitno promijene okolnosti. U svezi prijenosa dijela viška u izvore vlasništva, postupak se odnosi na ostvareni višak prihoda poslovanja koji je uložen u ne inancijsku dugotrajnu imovinu (zemljišta, baštine, umjetnička djela, muzejska i arhivska građa trajne vrijednosti), koja se ne amortizira.

S obzirom da kod ovakve imovine nema ekonomskog trošenja, u konačnici neće biti ni evidentiran trošak amortizacije koji će utjecati na ostvareni rezultat poslovanja u budućnosti. U ovakvom slučaju primje-reno je da se dio utvrđenog viška prihoda, uložen u nabavu dugotrajne imovine koja se ne amortizira, rasporedi u trajne izvore vlasništva, tj. vlastite izvo-re u podskupinu 511.

3. Manjak prihoda udrugeOstvareni manjak prihoda udruge primarno se i izra-vno pokriva prenešenim akumuliranim viškovima iz prethodnih razdoblja. Naravno, ako su oni ostvareni u prethodnim godinama. Knjigovodstveno se ovaj postupak, sukladno čl. 63. Uredbe o računovodstvu nepro itnih organizacija, provodi prebijanjem iska-zanih stanja na računima viškova i manjkova u po-dskupini 522. Ovo pokriće manjka ekonomski je logičan i provodi se de facto bez ikakve formalne odluke premda se u Uredbi o računovodstvu navo-di da o načinu pokrića manjka prihoda iskazanog na računu 5222 - Manjak prihoda poslovanja odlučuje osnivač.

Navedenu odredbu valja razumijevati suštinski, dak-le u dijelu pokrića manjka koji nije pokriven izrav-nim prebijanjem s prethodno ostvarenim viškovima. Dakle, tek kada preneseni viškovi nisu dovoljni ili su viškovi izričito namjenskog karaktera, nadležno tijelo udruge može odlučiti o pokriću iskazanog manjka, ako u tom smislu zaista namjerava po-duzeti konkretne aktivnosti.

Načini pokrića mogu biti:

• povećanim prihodima iz aktivnosti sljedećih razdoblja

• smanjenim rashodima (uštedama)• dodatnim uplatama osnivača za pokriće manjka

(npr. povišenim članarinama, donacijama i sl.).

Valja napomenuti da nema zakonske obveze do-nošenja formalne odluke o pokriću manjka, kao



niti pokrića iskazanog manjka prihoda. Dok je ne-pro itna organizacija solventna i likvidna, dakle uredno izmiruje svoje inancijske obveze prema okruženju, njena uspješnost poslovanja je interna stvar njenog menadžmenta i osnivača. No, uzro-kuje li iskazani manjak nelikvidnost ili insolvent-nost udruge, valja imati na umu da se i na udruge odnose propisi o stečaju i likvidaciji. Pritom udru-ga odgovara za obveze svojom cjelokupnom imo-vinom, a osnivači do visine svojih članskih uloga.

Valja također napomenuti i realnu mogućnost da je udruga obveznik poreza na dobit i u slučaju iskazi-vanja ukupnog manjka prihoda. To će se dogoditi kada je udruga ostvarila oporezivi višak prihoda (dobit) u svojim gospodarskim djelatnostima, ali in-tegralni inancijski rezultat je ipak negativan, jer su manjkavi rashodi redovne djelatnosti. U tom slučaju, porezna obveza umanjuje višak prihoda od gospo-darske djelatnosti, a time uvećava zapravo uvećava

ukupno iskazani manjak, kako to prikazujemo u sljedećem primjeru.

Primjer 2. Udruga je ostvarila ukupni manjak priho-da u 2012. godini u iznosu od 300.000,00 kn. Manjak je rezultat većih rashoda redovne djelatnosti u iznosu od 500.000,00 kn i viška prihoda od gospodarske djelatno-sti u iznosu od 200.00,00 kn. Za gospodarsku djelatnost udruga je obveznik poreza na dobit te je u postupku utvrđivanja porezne obveze na PD obrascu iskazala obvezu poreza na dobit u iznosu od 25.000,00 kn.

Knjiženje:

Rb. Opis Iznos Duguje PotražujeSo. Manjak prihoda 300.000,00 5222

1. Porez na dobit (iz PD obrasca za 2012.)

25.000,00 5222 2491

Predmet pokrića je naravno ukupno kumulirani gubitak iskazan u bilanci.


ŠKOLU RAČUNOVODSTVA ZA NEPROFITNE ORGANIZACIJE

Cilj programa: Upoznati i usavršiti polaznike sa ekonomskim i inancijskim kategorijama u poslovanju nepro itnih organizacija, računovodstvenim praćenjem poslovanja, inancijskim izvještavanjem, inancijskim upravljanjem i planiranjem

Namjena škole: Računovođama nepro itnih organizacija, tajnicima, predsjednicima ili članovima uprave nepro itnih organizacija, računovodstvenim servisimaU Republici Hrvatskoj djeluje oko 60.000 organizacija različitih pravnih oblika koje primjenjuju računovodstvo nepro itnih organizacija. Od toga, značajan broj ima obvezu vođenja dvojnog knjigovodstva i inancijskog izvještavanja. Vođenje poslovnih knjiga i izradu inancijskih izvještaja organizacije nerijetko povjeravaju knjigovodstvenim servisima. Osobe koje volonterski ili profesionalno vode poslovanje tih organizacija često su nedovoljno upoznate sa utjecajem računovodstvenih, inancijskih i poreznih propisa na poslovanje. Ova znanja neophodna su za upravljanje, planiranje aktivnosti, praćenju inancijske e ikasnosti i zakonitosti, razumijevanju inancijskih izvještaja i izradi poreznih prijava.

Trajanje škole: 25 sati/ 3 dana/9,30-16,30Cijena: 2.625,00 kn ( s uključenim PDV-om i literaturom)

Prijave se mogu izvršiti i na telefone Centra: 01/5531-755 (fax i tel), 01/5531-335 (tel), 099/303-7677, 099/303-7678 te na e-mail: [email protected]



EKONOMIKA

Ulaskom u članstvo Europske Unije 1. srpnja 2013. godine trebao bi se ostvariti najvažniji cilj Repu-blike Hrvatske nakon njenog osamostaljenja. Re-publika Hrvatska ulazi u Europsku uniju u trenu-tku globalne inancijske krize, u trenutku kada se ona suočava s velikim ekonomskim izazovima koji od nje zahtijevaju ambicioznu ekonomsku politiku primijenjenu 21. stoljeću. U tom kontekstu izrađena je strategija Europske unije - Europe 2020 koja se temelji na pametnom, održivom i uključivom rastu i koja je osnova za korištenje strukturnih instrume-nata Kohezijske politike Europske unije. Priljev sre-dstava iz EU fondova često se navodi kao najveća prednost integriranja Republike Hrvatske u Eu-ropsku uniju, iako će Hrvatska, poput drugih novih zemalja članica, najviše koristi imati od novog pri-stupa vođenju nacionalne razvojne politike čiji je cilj osigurati veću djelotvornost, učinkovitost i tran-sparentnost trošenja javnih investicijskih sredstava (bilo da se radi o nacionalnim ili EU sredstvima). Au-torica u ovom tekstu ukazuje na važnost razvijanja i usvajanja novih načina povezivanja i utvrđivanja ciljeva i prioriteta s ciljem postizanja regionalne konkurentnosti i gospodarskog rasta i razvoja.

1. UvodKorištenje fondova Europske unije podrazumijeva ispunjavanje niza uvjeta vezanih uz sposobnost ko-rištenja inancijskih sredstava na pravilan i za re-gionalni razvoj djelotvoran način. Vlada Republike Hrvatske intenzivno provodi sustavnu i operativnu provedbu politika i mjera za pripremu Hrvatske za ulazak u Europsku uniju. Veliki dio tih politika i mje-ra odnosi se na povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i uključuje industrijsku i inovacijsku politiku.

Industrijska i inovacijska politika u nadležnosti su zemalja članica, koje svoje programe i mjere u tim područjima oblikuju sukladno zajedničkim načelima

* Mr. sc. Marija Rajaković, načelnica u Ministarstvu gospodarstva

i preporukama EU-a. Te politike uključuju mjere jačanja poduzetništva i inovativnosti, poboljšanja poslovnog okruženja, poticanja investicija i razvi-tka industrijske proizvodnje. Njihov je glavni cilj poticanje konkurentnosti gospodarstva i jačanje inovativnog potencijala i tehnološkog razvitka po-slovnog sektora putem povezivanja sa sveučilištima i istraživačkim centrima radi komercijalizacije znan stvenih dostignuća. Takvo povezivanje znano-sti i gospodarstva temelj je postizanja inovativne Unije, u kojoj inovativne ideje treba transferirati u proizvode i usluge, generirajući ekonomski rast i zapošljavanje.

Važnost znanosti i istraživanja za gospodarski razvoj Unije potvrđena je u strategiji Europe 2020. Strategija je postavila cilj dosezanja razine ulaganja od 3% BDP-a za istraživanje i razvoj od čega bi dvije trećine dolazile iz privatnog sektora.

Republika Hrvatska je tijekom pristupnih pregovora u svojim strateškim dokumentima usvojila te meljna načela industrijske i inovacijske politike. Član stvo u Europskoj uniji trebalo bi potaknuti daljnji razvitak poduzetništva i osnaživanje indus trijske politike te-meljem strateškog jačanja i restruk turiranja pojedi-nih industrijskih sektora s naglaskom na povećanje udjela proizvodnje i usluga temeljenih na inovacija-ma, znanju i modernim tehnologijama. U okviru indu-strijske strategije nužno je izraditi i promovirati sek-torske strategije razvoja sukladno načelima i smjer-nicama Europske unije, fokusirane na razvitak poti-cajnog okvira za razvoj poduzetništva, poboljšanje poslovnog okruženja te razvitak i korištenje znanja u razvoju novih proizvoda i usluga.

2. Trokut znanjaPrema izvještaju o globalnoj konkurentnosti iz 2012. osnovni problemi Republike Hrvatske koncen-trirani su u područjima poslovnog okruženja, osobi-to neumreženosti javnog, privatnog i znanstveno-istraživačkog sektora, tržišta proizvoda i usluga te regulative tržišta rada. Uočeni su znatni nedostaci u razvijenosti poslovne so isticiranosti, posebice ino-vativnosti, suradnje gospodarstva sa znanstveno-

UDK 354.2Marija Rajaković*

Jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva putem pametne specijalizacije Republike Hrvatske


EKONOMIKA

istraživačkim sektorom kao i apsorpcije i razvitka tehnologije.

Republika Hrvatska prema svim pokazateljima tehnološki je nisko razvijena zemlja u čijem gospo-darstvu postoje samo četiri gospodarska sektora: inancije, energetika, farmaceutika i telekomunika-

cije koji ostvaruju veću dodanu vrijednost od 30 tisuća eura po zaposlenom. Ključni čimbenici u podi-zanju dodane vrijednosti, povećanju produktivnosti i e ikasnosti i povećanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva su ulaganja u znanje, istraživanje, tehnološki razvoj i komercijalizaciju inovacija i pri-mjenu novih tehnologija.

Prema podacima EUROSTAT-a, Hrvatska u znanost i istraživanja ulaže 0,75% svojeg BDP-a, što je u uspo-redbi s novim državama članicama vrlo dobro, ali je još uvijek ispod prosječne razine Europske unije (2%) i daleko od europskog cilja (3%).

Sadašnja struktura nacionalnih ulaganja u znanost i istraživanje u Hrvatskoj nije dugoročno održiva niti je u skladu s europskim napucima prema kojima bi tek trećina ulaganja trebala biti iz javnog sektora. U Hrvatskoj 47,6% sredstava za istraživanje i razvoj izdvaja državna i lokalna uprava, 33,8% su vlasti-ta sredstva, 8,5% se dobiva od privatnih i javnih poduzeća, a 9,9% su sredstva iz inozemstva.

Kako bi se povećao održivi rast i konkurentnost Re-publike Hrvatske nakon ulaska u EU trebati će se

što bolje i učinkovitije iskoristiti strukturni instru-menti Kohezijske politike kao i Programi Zajednice. Naglasak će biti potrebno staviti na povezivanje in-stitucija visokog obrazovanja, istraživačkih centara i poslovne zajednice, kako bi u područjima u kojima se uočava potreba došlo do integracije tzv. trokuta znanja (Triple Hellix) te se pokušala premostiti tzv. dolina smrti u lancu vrijednosti za I&R, koji dovodi do komercijalizacije inovacija.

Europski most s tri stupa za prolaz preko doline smrti

U cilju jačanja konkurentnosti hrvatskog gospodar-stva identi icirane su osnovne mjere koje će po-taknuti razvoj i povećati konkurentnost Republike Hrvatske i pripremiti ju za učinkovito korištenje strukturnih instrumenata Kohezijske politike EU u području jačanja konkurentnosti gospodarstva i ra-vnomjernog razvoja hrvatskih regija:

• izrada strateškog i zakonodavnog okvira za jačanje konkurentnosti gospodarstva

• pametna specijalizacija Republike Hrvatske• umrežavanje javnog, poslovnog i znanstveno-

istraživačkog sektora i razvoj klastera konku-rentnosti

• jačanje regionalne infrastrukture • poboljšanje poslovne klime• jačanje izvrsnosti industrije putem primjene ino-

vacija i novih tehnologija.

U okviru izrade strateškog okvira za jačanje konku-rentnosti hrvatskog gospodarstva krenulo se s izra-dom niza strateških dokumenata koji uzimaju u ob-zir nacionalne interese RH, ali i strateške smjernice Europske unije.

3. Strategija pametne specijalizacijeU ožujku 2013. godine krenuti će se s izradom Stra-tegije pametne specijalizacije koja će utvrditi ci-

ljane niše unutar prioritetnih sektora u Republici Hrvatskoj i identi icirati je-dinstvene karakteristike i komparativ-ne prednosti Republike Hrvatske, kako bi se usmjerila ulaganja u istraživanje, tehnološki razvoj i komercijalizaciju ino-vacija i primjenu novih tehnologija te na najbolji način iskoristile mogućnosti koje pružaju EU fondovi. Pametna spe-cijalizacija podrazumijeva identi ikaciju jedinstvenih obilježja i potencijala svake zemlje i regije, uz isticanje konkuren-tskih prednosti te okupljanje regionalnih dionika i sredstava oko vizije budućnosti

0

30

60

90

120

Indeks globalne konkurentnosti

Institucije

Inf rastruktura

Makroekonomsko okružje

Zdravstvo i osnovno obrazovanje

Više obrazovanje i usavršavanje

Ef ikasnost tržišta roba

Ef ikasnost tržišta rada

Razvoj f inancijskog tržišta

Tehnološka opremljenost

Veli ina tržišta

Sof isticiranost poslovanja

Inovacije

Hrvatska CEE


EKONOMIKA

utemeljene na izvrsnosti. Ona također uključuje i jačanje nacionalnog i regionalnih inovacijskih su-stava, identi ikaciju i razvoj sektorskih tehnoloških platformi, povećavanje razmjene znanja te širenje prednosti inovacija kroz cjelokupno gospodarstvo.

Strategija pametne specijalizacije je preduvjet za korištenje sredstava iz Europskog fonda za regio-nalni razvoj (ERDF) za investicije u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije. Iz tog razloga nacional-ne i regionalne vlasti diljem Europe izraditi će stra-tegije pametne specijalizacije kako bi se Struktur-ni fondovi mogli učinkovitije iskoristiti, a sinergija između različitih europskih, nacionalnih i regional-nih politika te javnih i privatnih ulaganja pojačala.

Prilikom izrade Strategije pametne specijalizacije potrebno je uključiti što širi krug ljudi i institucija bilo da se radi o predstavnicima javnog, znanstve-no-istraživačkog, poslovnog ili civilnog sektora (tzv. Quadriple hellix). Iz tog razloga u Republici Hrvatskoj oformljene su Leadership grupe za prioritetne sek-tore koje će sudjelovati u izradi Strategije pametne specijalizacije.

Proces izrade Strategije pametne specijalizacije sa-stoji se od 6 koraka:

1. Analiza nacionalnih/regionalnih potencijala za inovacije

2. Upravljanje – partnerstvo svih dionika

3. Vizija razvoja

4. Utvrđivanje cilje-va i prioriteta

5. De iniranje miksa politika i akcijskog plana

6. Uspostava susta-va monitoringa i evaluacije

Kao prvi korak u izradi Strategije pametne spe-cijalizacije, na osnovi provedene analize hrvatskog gospodarstva, kao rezultat detaljnog mapiranja postojećih sektora u Republici Hrvatskoj, sukladno 3 stars metodologiji Europske komisije, te na osnovi iskazanog interesa područne (regionalne) samou-prave za razvoj određenih sektora, identi icirani su prioritetni sektori za razvoj Republike Hrvatske1. Daljnji cilj je u okviru Strategije pametne specijali-zacije utvrditi niše u prioritetnim sektorima u koji-ma Republika Hrvatska može biti konkurentna na EU i globalnom tržištu, i u kojima može postići veću dodanu vrijednost po zaposlenom.

Kako bi se povećala konkurentnost utvrđenih prio-ritetnih sektora u Republici Hrvatskoj prepoznat je značaj horizontalnih sektora kao što su bio-tehnolo-gija, nano-tehnologija, mikro i nano elektronika i fotonika, napredni materijali i tehnologije. Oni bi u budućnosti trebali jačati konkurentnost tradi-cionalne industrije putem primjene inovacija i nove tehnologije.

Osim utvrđivanja konkurentnih gospodarskih niša u Republici Hrvatskoj, Strategija pametne specijali-zacije za cilj ima fokusiranje dostupnih izvora inan-ciranja na ključne nacionalne/regionalne prioritete koji mogu doprinijeti iskorištavanju komparativnih prednosti, jačanju izvrsnosti industrije i atraktivno-sti pojedinog područja u Republici Hrvatskoj za po-ticanje investicija.

Nastavno na iskustvo Europske unije koje pokazuje kako je najbolji instrument za pametnu specijaliza-ciju uspostava klastera konkurentnosti za sektore koji imaju potencijal biti konkurentni na globalnom tržištu, Republika Hrvatska započela je aktivnosti u tom pravcu.

Republika Hrvatska ima speci ični teritorijalni ka-pital kojim se razlikuje od drugih zemalja Europske unije i koji je osnova za njezin razvoj i privlačenje in-vesticija. Politika razvoja klastera pomoći će Repu-blici Hrvatskoj da iskoristi svoj teritorijalni kapital i na taj način poveća svoju konkurentnost u odnosu na druge EU zemlje. Klasteri konkurentnosti kori-stiti će se kao instrumenti za podizanje sektorske i regionalne konkurentnosti, učinkovito korištenje EU fondova i Programa EU, internacionalizaciju i među-sektorsko umrežavanje, lobiranje, promo-

1 Prehrambeno-prerađivačka industrija, Drvno-prerađivačka in-dustrija, Automobilska industrija, Maritimna industrija (brodo-gradnja i mala brodogradnja), Obrambena industrija, Kreativna industrija, ICT industrija, Tekstilna industrija i proizvodnja kože i obuće, Građevinska industrija, Zdravstvena industrija (farma-ceutika i proizvodnja medicinske opreme), Kemijska industrija, Proizvodnja električnih i mehaničkih strojeva i opreme.


EKONOMIKA

ciju i brendiranje sektora te instrumenti za ciljano privlačenje investicija i stvaranje nove dodane vrije-dnosti na razini sektora.

Osim pametne sektorske specijalizacije Republike Hrvatske i razvoja klastera konkurentnosti kao glavnog instrumenta za sektorsku specijalizaciju potrebno je provesti i pametnu regionalnu specija-lizaciju. Pri tom treba voditi brigu o razvijenosti određenog područja i tipologiji pojedine regije u Republici Hrvatskoj.

4. Regionalna konkurentnostRepublika Hrvatska podijeljena je, sukladno NUTS klasi ikaciji, na dvije NUTS 2 regije: Kontinentalnu Hrvatsku i Jadransku Hrvatsku. I Kontinentalna i Jadranska Hrvatska ispod su prosjeka razvijenosti Europske unije i imaju karakteristike proizvodnih regija. Kako bi se postigla njihova pametna specijali-zacija potrebno je identi icirati i implementirati miks politika namijenjenih jačanju konkurentnosti proizvo-dnih regija s naglaskom na razvoj regionalne infra-strukture, poboljšanje poslovne klime, identi ikaciju i popunjavanje praznina u sektorskim lancima vrijed-nosti, internacionalizaciju poslovanja, razvoj novih i-nancijskih mehanizama, primjenu socijalne inovacije.

S obzirom da će uskoro biti potrebno revidirati postojeću Strategiju regionalnog razvoja RH koja vrijedi do kraja 2013. godine, kao i postojeće župa nij-ske razvojne strategije kao temeljne strateške doku-mente na razini područne (regionalne) samouprave, bitno je u njihovo revidiranje uključiti princip pamet-ne specijalizacije i utjecati na pojedine dijelove tzv. Šešira regionalne konkurentnosti kako bi se povećala atraktivnost i konkurentnost hrvatskih regija.

Strategija pametne specijalizacije Republike Hr vat-ske trebala bi na kraju biti spoj sektorskog i regional-nog pristupa specijalizaciji i dati odgovor na pitanje koji je to najoptimalniji miks politika potreban za

po ve ćanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i omogućavanje ravnomjernog razvoja Republike Hrvatske.

Kako bi se pratila provedba Strategije pametne spe-cijalizacije potrebno je postaviti učinkoviti sustav praćenja i evaluacije na nacionalnoj i regionalnoj ra-zini te utvrditi pokazatelje uspješnosti.

Aktivnosti koje provodi Vlada Republike Hrvatske kao pripremu za korištenje EU fondova u skladu su sa stajalištem Europske komisije vezano uz buduće korištenje strukturnih instrumenata Kohezijske po-litike EU u Republici Hrvatskoj.

Komisija je svoje stajalište za Republiku Hrvatsku radila imajući u vidu europsku strategiju za poti-canje pametnog, održivog i inkluzivnog rasta - Eu-ropa 2020 i identi icirajući glavne izazove s kojima je Hrvatska suočena, uspoređujući kako ona danas stoji u odnosu na ciljeve iz strategije Europa 2020.

Europska Komisija je izdvojila četiri tematske cje-line na koje bi Hrvatska trebala usmjeriti glavninu europskih sredstava koji će joj biti dostupni unutar sljedećeg sedmogodišnjeg proračunskog razdoblja: jačanje konkurentnosti gospodarstva; poticanje zapošljavanja, poboljšanje obrazovnog sustava i smanjenje siromaštva; očuvanje okoliša i prirod-nih resursa te jačanje administrativnih kapaciteta i veću uključenost civilnog sektora.

U okviru tematske cjeline jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva naglasak je stavljen na jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inova-cija, jačanje konkurentnosti malih i srednjih podu-zetnika, promociju održivog prometa i uklanjanja barijera u ključnim mrežnim infrastrukturama i poboljšanje pristupa i upotrebe informatičko-ko-munikacijske tehnologije.

Strategijom pametne specijalizacije Republika Hr-vatska će identi icirati sektorske niše i regionalna područja gdje će ciljanim usmjeravanjem EU fondo-va omogućiti jačanje konkurentnosti hrvatskog go-spodarstva i ravnomjerni regionalni razvoj.

Na kraju je potrebno naglasiti da je u cilju jačanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i prove-dbe Strategije pametne specijalizacije potrebna stalna komunikacija i učinkovita koordinacija svih resornih tijela državne uprave, regionalne i lokal-ne samouprave, ali i partnera iz poslovnog i znan-stveno-istraživačkog sektora i civilnog društva, jer se samo zajedničkim naporom i suradnjom može postići povećanje konkurentnosti hrvatskog gospo-darstva, povećanje priljeva investicija, smanjenje nezaposlenosti i poboljšanje standarda života hr-vatskih građana što je na kraju svima osnovni cilj i zadatak.


LOKALNA SAMOUPRAVA

Mjesna samouprava jedan je od oblika organizacije i integracije građana koji žive u određenoj lokalnoj zajednici. Mjesna samouprava sastavni je dio ideje lokalne samouprave te je u pravilu predviđena pro-pisima koji reguliraju ustrojstvo lokalne samou-prave. Izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi iz prosinca prošle godine novelirane su odredbe koje uređuje institut mjesne samouprave te se u ovom tekstu prikazuju novine u sustavu uređenja mjesne samou-prave u Republici Hrvatskoj.

1. UvodLokalna samouprava ključan je element u političkom sustavu europskih liberalnih demokracija. To je ra-zina vlasti najbliža građanima koja im omogućava da sudjeluju u upravljanju javnim poslovima. Odnos građana i lokalne samouprave je neprekinuti ciklus koji započinje i završava s građanima – s jedne stra-ne građani su inicijatori i predlagatelji razvoja lokal-ne zajednice, a s druge strane krajnji korisnici usluga koje im pruža lokalna uprava. Povjeravanjem svojeg glasa na lokalnim izborima građani daju povjerenje članovima predstavničkog tijela te nositelju izvršnih ovlasti da u njihovo ime i za njihov račun vode lo-kalnu zajednicu. Istovremeno građani očekuju da usluge koje im pruža lokalna samouprava, a riječ je o vrlo širokom spektru javnih usluga (odgoj i obrazo-vanje, socijalna skrb, zdravstvena zaštita, uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko plani-ranje, komunalni poslovi, održavanje javnih cesta i sl.) budu pružene brzo i e ikasno.

Participacija građana u javnim poslovima vrijednost je suvremenih demokracija. Pravo građana da su-djeluju u političkom životu srž je ideje demokracije te stoga svoje stvarno oživotvorenje doživljava na lokalnoj razini. No postoji još jedna razina, mikro-razina - to je mjesna samouprava koja bi trebala građanima biti još bliža i jednostavnija od lokalne samouprave. Na mjesnoj razini moguć je veći aktivi-zam i samoorganiziranje građana, a upravo su mje-sne potrebe one koje oblikuju lokalne potrebe.

* Katarina Serdar, dipl. iur., Ministarstvo uprave, Sektor za lokal-nu i područnu (regionalnu) samoupravu, Zagreb

Mjesna samouprava jedan je od oblika organizacije i integracije građana koji žive u određenoj lokalnoj zajednici. Mjesna samouprava sastavni je dio ideje lokalne samouprave te je u pravilu predviđena pro-pisima koji reguliraju ustrojstvo lokalne samoupra-ve. Riječ je o institutu kojim se dodatno jača partici-pacija građana u obavljanju društvenih poslova na lokalnoj razini. Temeljni okvir mjesne samouprave u Republici Hrvatskoj de iniran je Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi1. Posljednjim izmjenama tog Zakona iz prosinca 2012. godine2 in-tervenirano je u odredbe kojima je regulirana mje-sna samouprava te se u ovom tekstu prikazuju te novine.

2. Mjesna samouprava Suština instituta lokalne samouprave je ostvari-vanje prava građana da sudjeluju u upravljanju jav nim poslovima na lokalnoj razini. Lokalna samo-uprava može bolje od središnje države prepoznati potrebe i interese lokalnog stanovništva te je u tom smislu lokalnim jedinicama povjereno obav ljanje određenih poslova s ciljem neposrednog zadovolje-nja potreba članova lokalne zajednice i zaštite nji-ho vih interesa. Mjesna samouprava u tom susta-vu predstavlja mikroteritorijalnu razinu još bližu građanima. Mjesni odbor je najčešći i najlakši način organiziranja građana na lokalnoj razini koji im pru-ža mogućnost utjecaja na rad lokalnih tijela u svrhu poboljšanja uvjeta i načina života u sredini u kojoj žive. Prijedlozima i inicijativama mjesni odbori mo-gu pomoći u prepoznavanju neposrednih komunal-nih, infrastrukturnih, kulturnih i drugih problema.

2.1. Pravni okvir

Institut mjesne samouprave uveden je u hrvatski pravni poredak Zakonom o lokalnoj samoupravi

1 NN, br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13 - pročišćeni tekst2 Hrvatski je sabor 14. prosinca 2012. godine donio Zakon o iz-mjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regional-noj) samoupravi koji je objavljen u Narodnim novinama, broj 144 od 21. prosinca 2012. godine te je na snagu stupio dana 29. prosinca 2012. godine.

UDK UDK 352.1Katarina Serdar*

Zakonodavne novine u sustavu mjesne samouprave


LOKALNA SAMOUPRAVA

i upravi iz 1992. godine3, no preteča tog instituta nešto je starija. Korijeni mjesne samouprave mogu se tražiti u ranijem institutu mjesne zajednice. Treba međutim istaknuti da se radi o institutima koji su egzistirali u različitim političko-pravnim si-stemima, slijedom čega se unatoč nekim praktičkim sličnostima, ipak radi o institutima koji se razlikuju u bitnim stavkama (nadležnost, inanciranje i dr.).

Pravni okvir mjesne samouprave u Republici Hrvat-skoj čine:

• Ustav Republike Hrvatske4 • Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) sa-

moupravi • Opći akti predstavničkih tijela jedinica lokal-

ne samouprave.

Pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samou-pravu zajamčeno je Ustavom Republike Hrvatske. Ustavom je propisano da se građanima jamči pra-vo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupra-vu, pravo koje se ostvaruje preko lokalnih, odno-sno (područnih) regionalnih predstavničkih tijela čije članove građani, tj. birači biraju neposredno. Ustavom su utvrđene jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi) i jedinice područne (regionalne) samouprave (županije) te je određen temeljni sa-moupravni djelokrug jedinica.

Za općine i gradove to su poslovi iz lokalnog dje-lokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a osobito poslovi koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko pla-niranje, komunalne djelatnosti, brigu o djeci, so-cijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, tehničku kulturu, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civi-lnu zaštitu, a za županije poslovi od područnog (re-gionalnog) značenja i to osobito poslovi koji se odno-se na školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu te planiranje i razvoj mreže obrazo-vnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova.

Također, Ustavom je propisano da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pravo na vlastite prihode kojima slobodno raspolažu u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga. Što se tiče mjesne samouprave, Ustavom Republike Hrvatske propisano je da se u naselju ili dijelu naselja mogu u skladu sa zakonom, osnivati oblici mjesne samou-

3 NN, br. 90/92, 94/93, 117/93, 5/97, 17/99, 128/99, 51/00 i 105/004 NN, br. 85/10 – pročišćeni tekst

prave. Slijedom navedenog, reguliranje organiza-cijskih oblika mjesne samouprave, kao i njezinih ov-lasti i postupanja prepušteno je Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (dalje u tekstu: ZLP(R)S).

Glava VII. ZLP(R)S-a posvećena je mjesnoj samou-pravi. S obzirom da sva pitanja vezana uz mjesnu samoupravu spadaju u samoupravni djelokrug je-dinice lokalne samouprave, ZLP(R)S postavlja okvir i utvrđuje osnovna načela i polazišta unutar kojih trebaju biti razrađena pitanja vezana uz mjesnu sa-moupravu, a koja sukladno zakonu, uređuju jedinice općim aktom, odnosno statutom.

2.2. Osnivanje mjesnih odbora

Dva su oblika mjesne samouprave: mjesni odbori i gradski kotarevi, odnosno četvrti.

Prema ZLP(R)S za osnivanje gradskih kotareva, od-nosno četvrti, bitna su gradska obilježja područja jedinice lokalne samouprave, budući da se ti oblici mjesne samouprave mogu osnovati samo u gradu, dok se mjesni odbori osnivaju za područje (gradskih, odnosno seoskih) naselja na teritoriju jedinice lokal-ne samouprave.

Osnivanje oblika mjesnih odbora u nadležnosti je lo-kalne jedinice ovisno o inicijativi građana. Jedinice lokalne samouprave samostalno svojim statutom osnivaju mjesne odbore i druge oblike mjesne sa-mouprave, vodeći računa o mjesnim prilikama i po-trebama građana. Mjesni odbor osniva se statutom jedinice lokalne samouprave kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim po-slovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana.

Mjesni odbor osniva se za jedno naselje, više među-sobno povezanih manjih naselja ili za dio većeg na-selja, odnosno grada koji u odnosu na ostale dijelo-ve čini zasebnu razgraničenu cjelinu (dio naselja). Inicijativu i prijedlog za osnivanje mjesnog odbora mogu dati građani i njihove organizacije i udruženja te druga tijela određena u statutu općine, odnosno grada. Statutom općine, odnosno grada, u skladu sa zakonom, uređuje se postupak davanja inicija-tive i podnošenja prijedloga za osnivanje mjesnog odbora, djelokrug i ovlasti tijela mjesnog odbora, utvrđivanje programa rada mjesnog odbora, osnove pravila mjesnog odbora, način inanciranja njiho-ve djelatnosti, obavljanje administrativnih i dru-gih poslova za njihove potrebe te druga pitanja od važnosti za ostvarivanje njihovih prava i obveza utvrđenih zakonom, statutom i drugim općim ak-tom predstavničkog tijela.


LOKALNA SAMOUPRAVA

Vijeće mjesnog odbora donosi program rada mje-snog odbora, pravila mjesnog odbora, poslovnik o svom radu u skladu sa statutom, inancijski plan i godišnji obračun te obavlja i druge poslove utvrđene zakonom i statutom. Statutom općine, odnosno gra-da može se mjesnom odboru povjeriti obavljanje pojedinih poslova iz samoupravnog djelokruga općine ili grada, koja su od neposrednog i svakod-nevnog utjecaja na život i rad građana na području mjesnog odbora. Sredstva za obavljanje tih poslova osiguravaju se u proračunu općine, odnosno grada.

Vijeće mjesnog odbora, u skladu sa statutom, radi raspravljanja o potrebama i interesima građana te davanja prijedloga za rješavanje pitanja od mjesnog značaja, može sazivati mjesne zborove građana. Mjesni zbor građana saziva se za dio područja mje-snog odbora koji čini određenu cjelinu (dio naselja, stambeni blok i sl.). Mjesni zbor građana vodi pre-dsjednik mjesnog odbora ili član vijeća mjesnog odbora kojeg odredi vijeće.

U gradovima se mogu statutom osnivati gradski kotarevi ili gradske četvrti kao posebni oblici mje-sne samouprave. Gradski kotar, odnosno gradska četvrt je oblik mjesne samouprave koji se osniva za područje koje predstavlja gradsku, gospodarsku i društvenu cjelinu, a koje je povezano zajedničkim interesima građana. Djelokrug ovlasti i tijela gra-dskih kotareva, odnosno gradskih četvrti uređuju se statutom grada shodno odredbama ZLP(R)S-a koje se odnose na mjesnu samoupravu u mjesnim odborima.

2.3. Mjesni izbori

Tijela mjesnog odbora su: vijeće mjesnog odbora i predsjednik vijeća mjesnog odbora. Kao što je prethodno istaknuto, sva pitanja vezana za mjesnu samoupravu pripadaju djelokrugu samouprave – općine i gradovi sva bitna pitanja u pogledu mjesne samouprave uređuju statutom i svojim općima akti-ma. U tom smislu i pitanje regulacije mjesnih izbora u djelokrugu je lokalnih jedinica. Izmjenama ZLP(R)S-a sada je u zakonski tekst ugrađena obveza jedinica lokalne samouprave da statutom, odnosno drugim općim aktom urede sva pitanja vezana uz izbore i obavljanje dužnosti članova vijeća mjesnog odbora. Neizvršavanje obveze reguliranja određenih pitanja kada je donositelj propisa to dužan učiniti temeljem zakona, predstavlja nezakonitost i neustavnost tog propisa5.

5 Odluka Ustavnog suda RH (Broj U-II-81/2000)

Vijeće mjesnog odbora biraju građani s područja mjesnog odbora koji imaju biračko pravo. Novinu predstavlja propisivanje pasivnog biračkog prava – za člana vijeća mjesnog odbora može biti biran građanin koji ima biračko pravo i prebivalište na području mjesnog odbora čije se vijeće bira. Također, revidirana je odredba kojom se propisuje način izbo-ra članova vijeća mjesnih odbora. Članovi vijeća mjesnog odbora biraju se na neposrednim izbo-rima, tajnim glasovanjem, razmjernim izbornim sustavom. Mandat članova vijeća mjesnog odbora traje četiri godine. Postupak izbora članova vijeća mjesnog odbora uređuje predstavničko tijelo općim aktom, odgovarajućom primjenom odredaba zakona kojim se uređuje izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave6.

2.3.1. Raspisivanje mjesnih izbora

Obilježja mjesnih odbora nisu istovjetna karakteri-stikama lokalnih jedinica pa se tako postupak izbo-ra za članove vijeća mjesnih odbora ne provodi na potpuno isti način kao i izbori za članove općinskih i gradskih vijeća. Istovjetna primjena nije moguća, već mora biti analogna, odnosno odgovarajuća. Odgo-varajuće primijeniti zakon znači primijeniti zakon ne doslovno i u svim detaljima, već na speci ičan način i samo u pitanjima gdje je to objektivno moguće, vodeći pri tome računa o temeljnim odredbama i duhu propisa koji se odgovarajuće primjenjuje.

U nekim jedinicama se u analognoj primjeni otišlo toliko daleko da su se imenovali povjerenici za mje-sni odbor koji je raspušten ili se nije uspio konsti-tuirati. Ministarstvo uprave je u takvim situacijama zauzelo stav da nema osnove za primjenom insti-tuta povjerenika Vlade Republike Hrvatske koji se imenuje u jedinici lokalne, odnosno područne (re-gionalne) samouprave u izvanrednim situacijama i to privremeno do prestanka situacije zbog koje je i imenovan, na razini mjesne samouprave7.

Budući da u nemalom broju lokalnih jedinica mje-sni izbori nisu bili uredno raspisivani (najčešće pod izlikom nedostatnih inancijskih sredstava), u ZLP(R)S-u sada je izrijekom propisano da je jedini-ca lokalne samouprave, koja ima osnovane mjesne odbore, dužna provoditi izbore za članove vijeća mje-snih odbora. Upravo zbog problema neraspisivanja mjesnih izbora, odluka koja je bila u nadležnosti

6 Izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave uređen je Zakonom o lokalnim izbo-rima (NN, br. 144/12). 7 KLASA: 023-01/11-01/134, URBROJ: 515-02-03-01/1-11-02 od 7. lipnja 2011. godine


LOKALNA SAMOUPRAVA

izvršnog tijela, tj. općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika koji je kao pojedinac mogao samo-voljno odlučiti ne raspisati izbore, sada je povjerena predstavničkom tijelu kao kolegijalnom tijelu.

2.3.2. Istovremeno održavanje lokalnih i mjesnih izbora

Do sada istovremeno održavanje lokalnih i mje-snih izbora nije bilo moguće. Takav stav zauzeo je Ustavni sud Republike Hrvatske u svojem Rješenju broj: U-VIIA/2542/2009 od 25. svibnja 2009. godi-ne8. Ustavni sud ukazao je da je postojanje konsti-tuiranih predstavničkih i drugih tijela grada, odno-sno općine te uredan i nesmetan rad njih i njihovih radnih tijela pretpostavka za provedbu mjesnih izbora.

Budući da je uobičajena praksa jedinica lokalne sa-mouprave bila da kao drugostupanjsko tijelo, koje je rješavalo po žalbama na rješenje o prigovoru zbog nepravilnosti u provedbi izbora, predvide neko ra-dno tijelo općinskog, odnosno gradskog vijeća, bilo je neophodno da predstavničko tijelo jedinice lokal-ne samouprave u vrijeme održavanja mjesnih izbo-ra bude konstituirano. U protivnome se stvarala situacija u kojoj za zaštitu izbornog prava u izbor-nim sporovima vezanim uz mjesne izbore nije po-stojalo drugostupanjsko tijelo. Stoga je Ustavni sud ukazao na neprihvatljivost istodobnog održavanja i lokalnih i mjesnih izbora, to jest izbora članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i izbora članova vijeća mjesnih odbora i/ili gradskih četvrti tih istih jedinica lokalne samouprave.

Uvažavajući obrazloženje nemalog broja lokalnih jedinica da je istovremeno održavanje lokalnih i mjesnih izbora u interesu i samih jedinica, osobito imajući u vidu troškove izbora, a i u interesu građana s obzirom na općenito problem slabog odaziva birača na izbore, Zakonom je regulirano pitanje drugostu-panjske zaštite u izbornim sporovima. Propisano je da prigovore zbog nepravilnosti u postupku kandidi-ranja i izbora članova vijeća mjesnih odbora rješava nadležno izborno povjerenstvo, utvrđeno općim aktom predstavničkog tijela, dok protiv rješenja nadležnog izbornog povjerenstva podnositelj prigo-vora koji je nezadovoljan takvim rješenjem, ima pra-vo žalbe nadležnom uredu državne uprave, odnosno nadležnom gradskom uredu u Gradu Zagrebu.

Propisana je dakle, nadležnost ureda državne up-rave, odnosno gradskog ureda u Gradu Zagrebu za zaštitu izbornog prava u drugom stupnju, tj. za rješa-

8 NN, br. 62/09

vanje o žalbama protiv rješenja nadležnog izbornog povjerenstva. Na taj način osigurana je zaštita izbor-nog prava na mjesnim izborima u drugom stupnju te u tom smislu u odnosu na Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske od 25. svibnja 2009. godine, više nema prepreke istovremenom održavanju lokalnih i mjesnih izbora.

Međutim, Ministarstvo uprave je u svojem miš-ljenju od 31. siječnja 2013. godine9 ukazalo jedi-nicama lokalne samouprave na određene činje-nice o kojima je potrebno voditi računa u slučaju istovremenog održavanja navedenih izbora. U prvom redu treba voditi računa o vremenu, odno-sno rokovima za raspisivanje mjesnih izbora. S ob-zirom da je sada općinsko, odnosno gradsko vijeće ovlašteno za raspisivanje mjesnih izbora, potrebno je kod planiranja istovremenog održavanja mjesnih i lokalnih izbora voditi računa o trenutku raspisi-vanja mjesnih izbora imajući u vidu trenutak pre-stanka mandata članovima predstavničkog tijela slijedom odluke Vlade Republike Hrvatske o raspi-sivanju redovnih izbora za članove predstavničkih tijela jedinica. Pri tome je također potrebno voditi računa i o propisanim rokovima koji protječu od ra-spisivanja do održavanja mjesnih izbora.

Nadalje, računa treba voditi i o tijelima za provedbu izbora. Tijela za provedbu lokalnih izbora propisa-na su Zakonom o lokalnim izborima, dok su tijela za provedbu izbora za članove vijeća mjesnih odbora dužne propisati same jedinice svojim općim aktom. Ministarstvo uprave mišljenja je da nema prepreke da ista tijela budu nadležna za provedbu i lokalnih i mjesnih izbora, ako je općim aktom jedinice tako propisano. Međutim, nema prepreke ni da jedinica svojim općim aktima propiše i druga tijela za prove-dbu mjesnih izbora, dakle tijela čiji je sastav drugačiji u odnosu na tijela za provedbu lokalnih izbora. U tom slučaju istovremeno će s jedne strane lokalne izbo-re provoditi tijela čiji je sastav i djelokrug propisan i utvrđen Zakonom o lokalnim izborima (općinsko, odnosno gradsko izborno povjerenstvo te birački odbori), dok će s druge strane mjesne izbore provo-diti tijela čiji je sastav i djelokrug uređen općim ak-tima lokalne jedinice. Dakle, paralelno će postojati dvostruka tijela za provedbu istovremenih lokalnih i mjesnih izbora o čemu treba voditi računa.

Budući da zakonom nije propisana nemogućnost istovremenog održavanja lokalnih i mjesnih izbo-ra, nema zapreke da se oni istovremeno održe. Međutim, neophodno je da jedinica lokalne samou-

9 KLASA: 023-01/13-01/58, URBROJ: 515-02-02/1-13-01


LOKALNA SAMOUPRAVA

prave osigura njihovu zakonitu provedbu. U tom smislu u obzir treba uzeti činjenicu da se različitim propisima uređuje raspisivanje i provedba lokalnih i mjesnih izbora, kao i zaštita izbornog prava na tim izborima. O navedenome treba voditi računa zato što za posljedicu može imati određene proceduralne poteškoće u provedbi samih izbora. Potrebno je na-glasiti da mogućnost istovremenog održavanja na-vedenih izbora ne znači da se oni i moraju održati u isto vrijeme. Mandat članova vijeća mjesnog odbora traje četiri godine te je stoga istovremeno održavanje izbora stvar odluke konkretne lokalne jedinice koja mora biti donesena u skladu sa zakonom i općim ak-tima jedinice, uvažavajući sve relevantne okolnosti konkretnog slučaja, ujedno vodeći pri tome računa o mandatu članova vijeća mjesnih odbora izabranih na neposrednim izborima.

2.3.3. Izbor predsjednika vijeća mjesnog odbora i pitanje nespojivosti

Ranije je ZLP(R)S-om bilo propisano da se predsjed-nik vijeća mjesnog odbora bira tajnim glasovanjem. Smatrajući da nema razloga za tajnošću kada se ni predsjednici predstavničkih tijela tako ne biraju, a praksa je pokazala da su se u nekim mjesnim odbo-rima, uz suglasnost svih članova vijeća, predsjednici birali javnim glasovanjem, Zakonom je propisano da vijeće mjesnog odbora iz svoga sastava većinom gla-sova svih članova bira predsjednika vijeća na vrijeme od četiri godine. Predsjednik vijeća mjesnog odbora, u skladu sa statutom, predstavlja mjesni odbor i za svoj rad odgovara vijeću mjesnog odbora.

Ovom prilikom se napominje da je Zakonom o po-liciji10 propisano da policijski službenik ne smije biti član političke stranke, politički djelovati u Ministarstvu, niti se kandidirati na državnim i lo-kalnim izborima (čl. 38. st. 1). Primjenom te odred-be postavilo se pitanje značenja lokalnih izbora, odnosno mogu li se mjesni izbori smatrati lokalnim izborima budući da su se u nekoliko slučajeva poli-cijski službenici Ministarstva unutarnjih poslova kandidirali za članove vijeća mjesnog odbora na mjesnim izborima11. Eventualna dilema, kasnije je

10 NN, br. 34/1111 Općine i gradovi su jedinice lokalne samouprave. Tijela jedi-

nica lokalne samouprave su predstavničko tijelo (općinsko ili gradsko vijeće) te izvršno tijelo (općinski načelnik ili grado-načelnik). Izbore za navedena tijela raspisuje Vlada Republi-ke Hrvatske. S druge strane izbori za članove vijeća mjesnih odbora regulirani su statutom i općim aktima jedinice. Slije-dom istaknutog mjesni izbori tj. izbori za članove vijeća mje-snih odbora nisu lokalni izbori u smislu izbora tijela jedinice lokalne samouprave, tj. izbora članova predstavničkog tijela

razriješena i Zakonom o lokalnim izborima kojim je de inirano što se smatra lokalnim izborima - izbo-ri članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave i izbori općinskih načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamje-nika (čl. 1. st. 1.).

Dodatno se napominje, s obzirom da sva pitanja vezana uz mjesnu samoupravu pripadaju u samou-pravni djelokrug jedinice lokalne samouprave, ako bi predstavničko tijelo određene lokalne jedinice bilo stava da bi inkorporiranje instituta nespojivo-sti u opće akte jedinice pridonijelo nepristranosti u radu, poštivanju zakonitosti i razvoju mjesne i lo-kalne samouprave, statutom jedinice bilo bi moguće propisati da članovi vijeća mjesnih odbora ne mogu istovremeno biti policijski službenici, kao i propisa-ti neke druge dužnosti nespojive s dužnošću člana vijeća mjesnog odbora (npr. član predstavničkog tijela lokalne jedinice i sl.).

2.4. Nadzor nad zakonitošću rada tijela mjesnog odbora

Nadzor nad zakonitošću rada tijela mjesnog odbora obavlja općinski načelnik, odnosno gradonačelnik. U provođenju nadzora općinskom načelniku, odnosno gradonačelniku na raspolaganju stoji mogućnost raspuštanja vijeća mjesnog odbora.

Raspuštanje je prema Zakonu moguće u sljedećim slučajevima:

• ako vijeće mjesnog odbora učestalo krši statut je-dinice

• ako vijeće mjesnog odbora učestalo krši pravila mjesnog odbora ili

• ne izvršava povjerene mu poslove.

3. Umjesto zaključkaPotrebe građana trebaju biti zadovoljene ponajprije djelovanjem lokalnih tijela, ukoliko ona reagiraju pravovremeno i kvalitetno. Građani očekuju da lo-kalne vlasti djeluju u skladu s općim i zajedničkim, a ne pojedinačnim interesima, da su lokalni dužnosnici lojalni svojoj zajednici, odgovorni i savjesni, otvore-ni i transparentni u svojem radu. Tome može prido-nijeti i pružanje mogućnosti građanima da sudjeluju u procesu donošenja odluka koje su od značaja za njihov svakodnevni život.

te izbora općinskog načelnika, gradonačelnika i njihovih za-mjenika; mišljenje Ministarstva uprave KLASA: 013-01/11-/67, URBROJ: 515-02-03-01/1-11-02 od 27. rujna 2011.


LOKALNA SAMOUPRAVA

Građanima na raspolaganju stoje različiti oblici su-djelovanja, međutim činjenica je da se tim moguć-nostima ne koriste dovoljno, odnosno uopće ni ne koriste. Razlog tome možda leži u nerazvijenosti građanske inicijative, ali možda i spoznaja da je utje-caj građana na proces odlučivanja marginalnog ka-raktera. Značajke oblika neposrednog sudjelovanja su neobvezatnost i savjetodavni karakter. Ni osni-vanje mjesnih odbora nije obligatorno.

Osnovna pretpostavka mjesnog odbora je dobro-voljna suradnja građana u de iniranju i rješavanju zajedničkih problema te zadovoljenju zajedničkih potreba. Mjesni odbor predmnijeva da građani dje-luju na kooperativan način. Stoga osnivanje mjesnog odbora na području jednog ili više naselja i izbor članova vijeća mjesnog odbora nije rješenje lokalnih problema samo po sebi. Potrebno je da mjesni odbo-ri stvarno funkcioniraju kao oblik neposrednog i demokratskog sudjelovanja građana. Stvarnost je nešto drugačija. U praksi je utjecaj mjesnih odbo-ra u procesu odlučivanja marginalnog značaja.

Nerelevantnost mjesnih odbora čini mjesnu samou-pravu neatraktivnom.

Mjesna samouprava djeluje volonterski, neformal-no i povremeno, nema vlastite izvore prihoda, kao ni vlastiti administrativni aparat. Potencijal koji pruža mjesna samouprava nije iskorišten. Pored toga utjecaj političkih stranaka doseže i do te mikrorazine te su nerijetke situacije međusobnog nerazumijevanja i nekooperacije mjesnih odbora i lokalnih tijela upravo zbog faktora stranačke ne-suradnje. Na taj način suština mjesne samouprave gubi svoj smisao. Mjesna samouprava treba biti prepoznata kao sredstvo koje će pridonijeti akti-vnijoj participaciji građana tako da građani budu angažiraniji u obavljanju javnih poslova, ali isto-vremeno s druge strane mjesna samouprava treba biti prepoznata i kao korektivni element koji bi pri-donio jačanju sustava nadzora u obavljanju poslo-va lokalne samouprave. Taj teret poimanja značaja mjesne samouprave leži na građanima i lokalnim jedinicama.


ŠKOLU RAČUNOVODSTVA ZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE KORISNIKE

Cilj programa: Upoznati i usavršiti polaznike u znanjima o sustavu proračuna, proračunskim procesima,ekonomskim i inancijskim kategorijama u javnom sektoru, računovodstvenim praćenjem poslovanja JLS i prora-čunskih korisnika, inancijskim izvještavanjem, inancijskim upravljanjem, iskalnom odgovornošću i izradom inancijskog plana/proračuna

Namjena: Računovođama i inancijskim djelatnicima proračunskih subjekata, čelnicima na operativnim razinama, inter-nim revizorima i kontrolorima, ostalim zainteresiranimaU Hrvatskoj djeluje oko 4.000 proračunskih subjekata u različitom djelatnostima i u različitim pravnim oblicima. Svi subjekti primje-njuju propisani sustav računovodstva i inancijskog izvještavanja. Ovaj je sustav složen zbog višestruke svrhe inancijskog izvješta-vanja, a poglavito zbog složenosti proračunskih procesa koje primjenjuje. Sve većim uključivanjem proračunskih subjekata u porezni sustav nameće se potreba ustrojavanja i izdvojenih računovodstvenih evidencija. Računovodstveni proces u uskoj je vezi s procesom planiranja i praćenja izvršavanja inancijskih planskih dokumenata, a također u uskoj je korelaciji s dokazivanjem iskalne odgovor-nosti čelnika proračunskih subjekta. U Hrvatskoj se ne provodi sustavna izobrazba za obavljanje računovodstvenih poslova te se ova edukacija ocjenjuje vrlo potrebnom i društveno korisnom. Polaznici će steći dodatna i ažurirati svoja znanja nužna za dobro inancij-sko upravljanje, planiranje aktivnosti, praćenju inancijske e ikasnosti i zakonitosti u kontekstu iskalne odgovornosti, sastavljanju i razumijevanju inancijskih izvještaja i izradi proračunskih planskih dokumenata. Trajanje programa: 25 sati/3 dana/9,30-16,30hCijena: 3.000 kn (uključuje PDV i pisane materijale)

Prijave: 01/5531-755 (fax i tel), 01/5531-335 (tel), 099/303-7677, 099/303-7678 te na e-mail: [email protected]



LOKALNA SAMOUPRAVA

Pravno uređenje komunalnog doprinosa temeljeno je na Ustavu RH te čitavom nizu propisa, koji taj važan prihod lokalne jedinice prepuštaju daljnjem uređenju općim aktima jedinica lokalne samouprave (dalje u tekstu: JLS). Sredstva komunalnog doprinosa zaseb-no se evidentiraju za područje mjesnih odbora te su namijenjena za inanciranje građenja i korištenja objekata i uređaja komunalne infrastrukture na onim područjima s kojih su naplaćena. Predstavnička tijela JLS u tom smislu dobivaju važnu ulogu u određivanju iznosa komunalnog doprinosa kao novčanog davanja. Decentralizacija, kao velika želja JLS, ovdje je prisutna, ali nedostatno pa je tako svrha sredstava komunal-nog doprinosa propisana i iz tih se sredstava (uz kon-cesije, proračun i druge naknade predviđene poseb-nim zakonima) plaća građenje i korištenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za javne površine, nerazvrstane ceste, groblja i krematorije te javnu ra-svjetu. Upotreba sredstava komunalnog doprinosa strogo je namjenska. U slučajevima oslobođenja od plaćanja nekih korisnika mora se navesti odakle će se nadoknaditi iznosi predviđeni za oslobođenja. U JLS i dalje je prisutan trend pada prihoda od komunalnog doprinosa. To znači da pada i inanciranje građenja i korištenja objekata i uređaja komunalne infrastruk-ture za javne površine, nerazvrstane ceste, groblja i krematorije te javnu rasvjetu. U ovom članku obja-vljujemo prvi dio rada autorice u kojemu se detaljnije predstavlja i kritički osvrće na pravnu osnovu komu-nalnog doprinosa, a u sljedećem broju objavit ćemo širu elaboraciju rješenja o komunalnom doprinosu kao upravnog akta.

1. Pravo na naplatu komunalnog doprinosa

Zakonska osnova naplate komunalnog doprinosa sastoji se od niza propisa. U nastavku su oni sažeto predstavljeni uz kritički osvrt.

Ustav RH (NN RH, br. 56/90, 135/97, 8/98 - proč. tekst, 113/00, 124/00 - proč. tekst, 28/01, 41/01 -proč. tekst, 55/01 - ispr., 76/10, 85/10-proč. tekst )

* Mr. sc. Dragica Kemeter, mag. iur., Pročelnica Uprave Grada Čakovca

člankom 135. određuje da jedinice lokalne samou-prave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga koji-ma se neposredno ostvaruju potrebe građana, a osobito poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti, zaštitu potrošača, zaštitu i unaprjeđenje prirodnog okoliša i drugo. Ovi su poslo-vi uređeni zakonom, a pritom treba voditi računa da se dodijele tijelima koja su najbliže građanima, vodeći računa o širini i prirodi poslova te o učinkovitosti i ekonomičnosti. Stoga je uređenje komunalnog do-prinosa, a posebno način plaćanja, prepušten JLS kao upravi koja je najbliža građanima.

Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) sa-moupravi (NN RH, br. 33/01, 60/01-vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12) navodi da su jedinice lokalne i regionalne samouprave (općine, gradovi i županije), samostalne u odlučivanju o poslovima iz svog samoupravnog dje-lokruga, sukladno Ustavu Republike Hrvatske i tom Zakonu. U samoupravnom djelokrugu JLS (općine i gradovi) obavljaju poslove lokalnog značenja u koji-ma se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji kao takvi nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni u nadležnost državnim tijelima, a to su posebno po-slovi koji se odnose na: uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalno go-spodarstvo, zaštitu potrošača, zaštitu i unaprjeđenje prirodnog okoliša, promet na svom području i drugo.

Što se tiče velikih gradova koji se smatraju jedini-cama lokalne samouprave kao gospodarska, inan-cijska, kulturna, zdravstvena, prometna i znanstve-na središta razvitka šireg okruženja i koji imaju više od 35.000 stanovnika, kao i gradovi koji su sjedišta županija, u svom samoupravnom djelokrugu obav-ljaju poslove lokalnog značaja kojim se neposred-no ostvaruju potrebe građana i to osobito poslove koji se osim gore navedenih odnose i na održavanje javnih cesta, izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju te proved-bu dokumenata prostornog uređenja i dr.

Osim navedenog, Zakon o lokalnoj i područnoj (regio-nalnoj) samoupravi predviđa da se posebnim zako-nima određuju poslovi čije obavljanje moraju orga-nizirati, a to znači i prikupiti i rasporediti potrošnju prikupljenih sredstava upravo veliki gradovi. U tom

UDK 347.2Dragica Kemeter *

Komunalni doprinos – pravna osnova i namjena (1. dio)


LOKALNA SAMOUPRAVA

smislu, Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi razlikuje javne poslove iz vlastitog, sa-moupravnog, izvornog djelokruga (lokalne jedini-ce imaju slobodnu opću regulaciju, inanciraju se u načelu iz vlastitih sredstava), kao i poslove državne uprave koji su im predani, odnosno povjereni na oba-vljanje (odgovornost je na tijelima središnje države, regulaciju vrše središnja tijela, a JLS su produžena ruka države, njih inancira središnja država).

Prikupljanje komunalnog doprinosa spada u poslove iz samoupravnog djelokruga JLS te su one odgovor-ne za njegovo organiziranje. Sredstvima komunalnog doprinosa pružaju se javne usluge koje služe općim interesima i namijenjene su korisnicima - građanima. Sredstva komunalnog doprinosa moraju se trošiti unutar JLS, strogo namjenski. Međutim, je li stvarno tako? Da li je u tom dijelu lokalna samouprava u službi svojih građana i zakona? Krajnji korisnik javne uslu-ge (građanin), u ovom slučaju izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za javne površine, nerazvrstane ceste, groblja i krematorije te javnu rasvjetu, želi sve kvalitetniju uslugu. Ta, kao i druge javne usluge, sve više gube karakter javnosti, jer se sve više nepristranost, poštenje i pravednost pretva-raju u pro it. Takav tržišni pristup isključuje građane s nižim prihodima. Mora postojati odgovornost pre-ma građanima - korisnicima, koji prema JLS mogu postupiti ovisno od toga je li im isporučitelj izdao rješenje (zaštitu prava traže putem nadležnih dru-gostupanjskih tijela u županijama, odnosno po Zako-nu o upravnom sporu) ili su s isporučiteljem sklopili ugovor (zaštitu traže u parnici pred sudom). Stoga građani moraju znati što moraju platiti kod gradnje objekata, odnosno što će se inancirati uplatom ko-munalnog doprinosa.

Zakon o inanciranju jedinica lokalne samoupra-ve i područne (regionalne) samouprave - ZFJL-PS (NN RH, br. 117/93, 92/94, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01-ispr., 150/02, 147/03, 132/06, 26/07- Odluka USRH, 73/08, 25/12) uređuje izvore sredstava i inanciranje poslova iz samoupra-vnog djelokruga županije, općine, grada u granica-ma zakona koji posebno uređuju pojedina pitanja, ako ovaj zakon ne određuje drugačije.

Zakon navodi da između ostalog vlastite izvore sre-dstava općina i gradova čini i komunalni doprinos koji predstavlja jedan od važnijih prihoda proračuna lokalne samouprave. Međutim, taj je prihod u ve-likom opadanju. Sredstva prikupljena od komunal-nog doprinosa više nisu dovoljna da bi se izgradili objekti i uređaji komunalne infrastrukture za javne površine, nerazvrstane ceste, groblja i krematorije te javnu rasvjetu (pa čak niti u kombinaciji s nakna-dom za koncesiju, proračunskim sredstvima i sred-

stvima predviđenim posebnim zakonom). Stoga JLS traže načine za svoje inanciranje (najteži oblik su nova kreditna zaduženja koje banke nemilosrdno prate visokim kamatama).

Tu su i varijante u kojima imućniji građani – korisnici, u ovom slučaju investitori, sami inanciraju komunalnu infrastrukturu. I u ovom je slučaju pristup građanima slabije imovinske moći onemogućen. Naime, obveznik komunalnog doprinosa može uz suglasnost JLS i sam snositi troškove gradnje objekata i uređaja komunal-ne infrastrukture za nerazvrstane ceste te da mu se ti troškovi priznaju u iznos komunalnoga doprinosa, pod uvjetima utvrđenim pisanim ugovorom s JLS.

Da bi se proveo Prijedlog mjera i smjernica za izra-du državnog proračuna za 2012., od 26. siječnja 2012. donesen je Zakon o izmjenama ZFJLPS (NN, br. 25/12). Zakon je trebao doprinijeti većim priho-dima lokalne samouprave, ali lokalne samoupra-ve i tu nisu ispunila očekivanja. Zakonske odredbe smanjuju prihode od poreza na dohodak, te prihode na poziciji za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije, pa se prijedlogom izmjena ZFJLPS predlaže drugačija raspodjela poreza na dohodak na način da se lokalnoj (i regionalnoj) samoupravi povećava udio u porezu na dohodak na teret pozicije za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije, a sredstva koja će nedostajati na toj poziciji osigurat će se iz drugih prihoda državnog proračuna. Tako se pri-mjerice udio lokalne samouprave u porezu na doho-dak s 55% povećava na 56,5%, ali zato udio pozicije za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije pada sa 17,5 na 15,5%. Upitno je hoće li se ta razlika u budućnosti osiguravati iz državnog proračuna?!

Zakon osim što konačno vodi usklađenju sa Zako-nom o proračunu, vodi i usklađenju sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Naglašava se nadzor Ministarstva inancija nad za-konitošću korištenja proračunskih sredstava lokal-ne samouprave i njezinih proračunskih (državna tijela, ustanove, vijeća manjinske samouprave, pro ra čunski fondovi i mjesna samouprava čiji se rashodi za zaposlene i/ili materijalni rashodi osigu-ravaju u proračunu) i izvanproračunskih korisnika (izvanproračunski fondovi, trgovačka društva i dru-ge pravne osobe u kojima država, odnosno lokalna samouprava ima odlučujući utjecaj na upravljanje).

2. Komunalni doprinos i Zakon o komunalnom gospodarstvu

Primjena Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN RH, br. 36/95, 109/95-Uredba, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03-proč. tekst, 82/04, 110/04-Uredba, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12 - u daljnjem tekstu: ZKG) i dalje je


LOKALNA SAMOUPRAVA

problematična pa tako i u dijelu koji se odnosi na ko-munalni doprinos, jer ZKG nije usklađen sa ostalim zakonodavstvom. Moglo bi se reći da su ga zakoni koji reguliraju pojedine dijelove komunalnog gospo-darstva odavno nadrasli.

2.1. Komunalni doprinos kao javno davanje po ZKG-u

Komunalni doprinos je novčano javno davanje koje se plaća za građenje i korištenje objekata i uređaja ko-munalne infrastrukture za javne površine, nerazvr-stane ceste, groblja i krematorije te javnu rasvjetu. Komunalni doprinos plaća vlasnik građevne čestice na kojoj se gradi građevina, odnosno investitor.

Sredstvima komunalnog doprinosa inancira se i pri-bavljanje zemljišta na kojem se grade objekti i uređaji komunalne infrastrukture za javne površine, nerazvr-stane ceste, groblja i krematorije te javnu rasvjetu, rušenje postojećih objekata i uređaja, premještanje postojećih nadzemnih i podzemnih instalacija, te ra-dovi na sanaciji tog zemljišta. Tako prikupljena sred-stva više nisu dovoljna za sva navedena inanciranja. Sada pak nije vrijeme za podizanje cijena komunalnog doprinosa, jer se traži da on bude što niži iz dva važna razloga. U prvom redu žele se privući investitori na način da se traži da komunalnu infrastrukturu inan-ciraju jedinice lokalne samouprave. Kao drugo, opet smo pred izborima i to lokalnima pa nije popularno podizati cijenu komunalnog doprinosa.

2.2. Komunalni doprinos i potreba uređenja javnih površina

Komunalni doprinos koristi se za izgradnju objeka-ta i uređaja komunalne infrastrukture, stoga bi izmjenom važećeg ZKG-a trebalo urediti da uko-liko drugačije nije utvrđeno posebnim propisima, javne površine budu javna dobra u općoj uporabi, u vlasništvu JLS na čijem se području nalaze. Kao takve ne bi ih se moglo otuđiti iz vlasništva JLS, niti bi se na njima mogla stjecati stvarna prava, osim prava služnosti i prava građenja radi građenja građevina sukladno odluci izvršnog tijela JLS. Dio jav ne površine dao bi se u zakup ili na korištenje prema posebnim propisima i aktima JLS, ako se time ne ometa odvijanje prometa, sigurnost kretanja pješaka i održavanje javne površine. Javna površina postaje javno dobro u općoj uporabi pravomočnošću uporabne dozvole, odnosno izdavanjem drugog akta, temeljem kojeg je dozvoljena uporaba građevine sukladno posebnom propisu. Javna površina upisuje se u zemljišne knjige kao javno dobro u općoj upora-bi i kao neotuđivo vlasništvo JLS.

U slučaju da je trajno prestala potreba korištenja javne površine ili njezinoga dijela može joj se ukinuti status

javnog dobra u općoj uporabi, a nekretnina kojoj pre-staje taj status ostaje u JLS. Odluku o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi javne površine ili njezi-nog dijela donosi predstavničko tijelo JLS. Ta se odluka dostavlja nadležnom sudu radi provedbe brisanja sta-tusa javnog dobra u općoj uporabi u zemljišnoj knjizi. Sve su to nužni, ali i veći izdaci za JLS.

2.3. Komunalni doprinos i nerazvrstane ceste

Komunalni doprinos koristi se za izgradnju objekata i uređaja za nerazvrstane ceste koje se i dalje smatraju komunalnom djelatnošću, iako su posebno uređene Zakonom o cestama (NN RH, br. 84/11), a njima se bave javni isporučitelji sukladno posebnim zakonima.

Zakon o cestama člankom 141. propisuje prestanak važenja članka 3. stavka 8. ZKG-a te nerazvrstane ceste uređuje u glavi VIII. Prema Zakonu o cestama, javna cesta kao javno dobro u općoj upotrebi, koje je izvan pravnog prometa i na kojem se ne može stje-cati pravo vlasništva, niti druga stvarna prava osim prava služnosti i prava građenja radi izgradnje ko-munalnih, vodnih i sl. građevina, razvrstavaju se u autoceste, državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste. Županijske i lokalne ceste (njihovog područja) sada se daju na upravljanje velikim gradovima i gra-dovima sjedištima županija (građenje i održavanje kako je opisano Zakonom). One prestaju biti javne i postaju nerazvrstane ceste, posebno određene kao gradske ceste, a sredstva za građenje, rekonstrukciju i održavanje nerazvrstanih cesta, osiguravaju se iz:

- proračuna jedinice lokalne samouprave- komunalne naknade i komunalnog doprinosa- naknade za osnivanje prava služnosti, prava

građenja, prava zakupa na nerazvrstanoj cesti - dijelom iz godišnje naknade iz članka 86. Zakona

proporcionalno udjelu duljine županijskih i lo-kalnih cesta Zakona, razvrstanih prema Odluci o razvrstavanju javnih cesta u državne, županijske i lokalne ceste (NN RH, br. 122/08, 13/09, 104/09, 123/09, 17/10)

- dijelom iz naknade za inanciranje građenja i održavanja javnih cesta iz članka 86. Zakona, u prosječnom godišnjem iznosu utrošenom za održavanje državnih, županijskih i lokalnih cesta u prethodne 4 godine, proporcionalno udjelu duljine državnih, županijskih i lokalnih cesta iz članka 98. Zakona, razvrstanih prema Odluci o razvrstavanju javnih cesta u državne, županijske i lokalne ceste.

S obzirom da sada jedinica lokalne samouprave sama uređuje opseg, vrstu i rokove izvođenja radova redo-vitog i izvanrednog održavanja nerazvrstanih cesta te kontrolu i nadzor nad izvođenjem, pojaviti će se poteškoće u inanciranju s obzirom na ionako nedo-


LOKALNA SAMOUPRAVA

statna sredstva jedinica lokalne samouprave. Prevla-dava mišljenje da bi komunalna djelatnost održavanja nerazvrstanih cesta morala i nadalje ostati dio komu-nalnih djelatnosti iz sljedećih razloga:

- Zakon o cestama ne sadrži odredbe o načinu održavanja nerazvrstanih cesta već isključivo rješava pitanje njihovog statusa

- novi Zakon o cestama štoviše sadrži odredbu da se “upravljanje, održavanje i građenje nerazvr-stanih cesta obavlja sukladno propisima kojima je uređeno komunalno gospodarstvo, a kao izvor inanciranja održavanja i gradnje nerazvrstanih

cesta predviđa se i nadalje komunalna naknada i komunalni doprinos

- održavanje i gradnja nerazvrstanih cesta jedna je od temeljnih djelatnosti komunalnog gospodarstva i čini dio cjelovitog sustava komunalne infrastruk-ture na području jedinice lokalne samouprave

- postojeća de inicija nerazvrstanih cesta obuhvaća sve površine koje se koriste za promet po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, prema tome i pješačke staze, putevi i stubišta spa-daju u nerazvrstane ceste.

2.4. Komunalni doprinos i inanciranja groblja

Iz komunalnog doprinosa prema ZKG-u inancira se i građenje objekata i uređaja komunalne infrastruk-ture za groblja i krematorije. S obzirom na smanjenje sredstava komunalnog doprinosa kao prihoda JLS sve su veći problemi u inanciranju te komunalne djelatnosti. Tako teret inanciranja i ovoga puta sve više pada na građane, kroz druge oblike davanja.

2.5. Komunalni doprinos i javna rasvjete

Sredstva komunalnog doprinosa koriste se i za i-nanciranje javne rasvjete. ZKG pod pojmom javne rasvjete misli na upravljanje, održavanje objeka-ta i uređaja javne rasvjete, uključivo podmirivanje troškova električne energije za rasvjetljavanje jav-nih površina, javnih cesta koje prolaze kroz naselje i nerazvrstanih cesta. Javna rasvjeta kao komunal-na djelatnost nije posebno uređena. Na nju se pri-mjenjuje Zakon o energiji. Javna rasvjeta obuhvaća potrošnju električne energije za osvjetljavanje uli-ca, trgova, cesta, spomenika, povijesnih objekata i uređaja za prometnu signalizaciju. Kako i tu nedo-staju sredstva JLS uvode maksimalnu štednju bilo gašenjem svake druge svjetiljke ili pak uvođenjem energetski učinkovite rasvjete. Potrošači kojima se smatraju svi korisnici električne energije koji je preuzimaju iz elektroenergetskog sustava Hrvatske elektroprivrede, nezadovoljni su, jer su naviknuti na

veći standard. Takvo snalaženje JLS nužno je radi rasterećenja njihovih proračuna.

3. Komunalni doprinos određuje predstavničko tijelo JLS

Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave do-nosi odluku o komunalnom doprinosu kojom se obvez-no utvrđuju područja zone u gradu, odnosno općini, ovisno o pogodnosti položaja određenog područja i stupnju opremljenosti objektima i uređajima komu-nalne infrastrukture, jedinična vrijednost komunal-nog doprinosa po vrsti objekata i uređaja komunalne infrastrukture i po pojedinim zonama određena u ku-nama po m3 građevine, način i rokovi plaćanja komu-nalnog doprinosa, opći uvjeti i razlozi zbog kojih se u pojedinačnim slučajevima može odobriti djelomično ili potpuno oslobađanje od plaćanja komunalnog dopri-nosa. Odlukama predstavničkog tijela jedinica lokalne samouprave u posljednje vrijeme odredbe o komunal-nom doprinosu sve se više prilagođavaju zahtjevima poduzetnika.

4. Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture

Predstavničko tijelo JLS u skladu s postavkama do-kumenata prostornog uređenja kao i u skladu s Pla-nom razvojnih programa koji se donose na temelju posebnih propisa, donosi Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za svaku kalendar-sku godinu, uz donošenje proračuna, a koji obvezatno sadrži: opis poslova s procjenom troškova za gradnju objekata i uređaja, te za nabavu opreme, kao i iskaz inancijskih sredstava potrebnih za ostvarivanje Pro-

grama s naznakom izvora inanciranja djelatnosti.

Bilo bi potrebno podzakonskim aktom utvrditi mi-nimum komunalnog standarda održavanja komu-nalne infrastrukture na području JLS te sukladno tome, u svakoj jedinici planirati potrebna sredstva.

Izvršno tijelo JLS dužno je do kraja ožujka svake godine podnijeti predstavničkom tijelu izvješće o izvršenju Programa gradnje objekata i uređaja komunalne in-frastrukture. Izvješće o izvršenju tog Programa, ve-zano je za Godišnje izvješće o izvršenju Proračuna za proteklu godinu te se u ovom slučaju radi o potrebi usklađenja ZKG-a sa Zakonom o proračunu (NN RH, br. 87/08, 136/12). Najbolji način je propisati ZKG-om da izvršno tijelo JLS ima obvezu do 1. lipnja tekuće godine podnijeti predstavničkom tijelu JLS izvješće o izvršenju navedenog Programa, za prethodnu kalen-darsku godinu. Programi gradnje sadrže sve manje investicijskih zahvata zbog pomanjkanja sredstava.

/nastavak u sljedećem broju: Rješenje o komunal-nom doprinosu/



Pružateljima javnih usluga zakonom su propisa-ne obveze kojih su se dužni pridržavati. Uskrata pružanja ili neodgovarajuće pružanje javnih usluga razlog su da korisnici mogu uložiti prigovor i pokre-nuti upravni spor kao mjere pravne zaštite svojih prava. U članku autorica detaljnije obrazlaže insti-tut prigovora i nadležnosti za njegovo razmatranja i postupanje.

1. UvodZnačaj komunalnih i vodnih usluga kao javnih uslu ga za funkcioniranje svakodnevnog života sta novništva i gospodarstva zahtjeva posebno prav no uređenje. Međusobni odnos korisnika javnih usluga i pružatelja javnih usluga, je pravni odnos građanskopravne, a ne upravnopravne naravi. Naime, pružatelj javnih usluga je de facto prodavatelj javnih usluga (javno trgovačko društvo, javna ustanova, služba jedinica lokalne samouprave, pravna ili izička osoba - kon-cesionar), a korisnik je kupac tih usluga. No, s jedne strane, zbog očigledno neravnopravnog položaja obiju stranaka u tom ugovornom odnosu, do kojega obično dolazi na temelju ponuđenih uvjeta ugovora pružatelja javnih usluga, na koje korisnik može malo ili nikako utjecati1, a koji se pretežno zaključuju po pristupanju (adhezioni ugovori), te s druge strane, zbog izuzetnog značaja javnih usluga za stanovništvo i gospodarstvo, korisnicima javnih usluga kao očito slabijoj strani u tom ugovornom odnosu, potrebno je osigurati posebnu pravnu zaštitu.

Korisnike komunalnih i vodnih usluga potrebno je zaštititi od postupanja, odnosno propuštanja postu-panja isporučitelja javnih usluga koje imaju učinak na prava, obveze ili pravne interese izičkih i pra-vnih osoba. Prema novom Zakonu o općem uprav-nom postupku (NN, br. 47/09 – u daljnjem tekstu, ta se pravna zaštita ostvaruje podnošenjem prigovora protiv poduzimanja ili propuštanja radnji pružatelja2

* Desanka Sarvan, mag. iur., Županija Istarska, Pula1 Tzv. oktroirani ugovori.2 U pojedinim zakonskim tekstovima pravne i izičke osobe koje obavljaju javne usluge nazivaju se isporučitelji usluga. Kako je u članku 157. ZUP-a naveden izraz pružatelji usluga, ovaj izraz ra-bimo u nastavku teksta.

javnih usluga koje imaju učinak na prava, obveze ili pravne interese izičkih i pravnih osoba, a o kojima se ne rješava u upravnom postupku.

2. Javne uslugeDe lege lata javnim uslugama smatraju se u smislu Zakona o zaštiti potrošača (NN, br. 79/07 i 125/07- ispr. 79/09 i 89/2009 - ispravak – u daljnjem tek-stu: ZZP): distribucija električne energije, opskrba električnom energijom, distribucija plina, opskrba plinom, distribucija toplinske energije, opskrba to-plinskom energijom, opskrba pitkom vodom, odvo-dnja i pročišćavanje otpadnih voda, prijevoz putnika u javnom prometu, poštanske usluge, održavanje čistoće, odlaganje komunalnog otpada, održavanje groblja i krematorija i prijevoz pokojnika, obavljanje dimnjačarskih poslova i javne telekomunikacijske usluge3.

Od navedenih javnih usluga, u komunalne uslu-ge spadaju: prijevoz putnika u javnom prometu, održavanje čistoće, odlaganje komunalnog otpada, održavanje groblja i krematorija i prijevoz pokoj-nika i obavljanje dimnjačarskih poslova4,5. Usluge opskrbe pitkom vodom i odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda koje su bile određene kao komunal-ne djelatnosti prema točkama 1. i 2. stavka 1. članka 3. ZKG-a, nakon stupanja na snagu Zakona o vo-dama (NN, br. 153/09 – stupio na snagu 1. siječnja 2010. godine - u daljnjem tekstu ZV), de inirane su kao usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje, te

3 Stavak 1. članka 24. ZZP.4 Komunalne djelatnosti u smislu Zakona o komunalnom gos-podarstvu ( NN, br. 36/95, 109/95 – Uredba, 21/96 – Uredba, 70/97, 128/99, 57/2000, 129/2000 59/01, 26/03 – proč. tekst i 82/04, 110/04 – Uredba, 178/04, 38/09, 79/09 i 153/09 – u daljnjem tekstu: ZKG) su: prijevoz putnika u javnom prometu, održavanje čistoće, odlaganje komunalnog otpada, održavanje javnih površina, održavanje nerazvrstanih cesta, tržnice na malo te održavanje groblja i krematorija i prijevoz pokojnika. 5 Komunalne djelatnosti obavljaju se kao javna služba (stavak 1. članak 2. ZKG).

UDK 347.7Desanka Sarvan*

Pravna zaštita od postupanja pružatelja komunalnih i vodnih usluga



kao vodne usluge6,7. Smatramo da se vodne usluge i dalje mogu smatrati komunalnim uslugama, samo što uvjeti i način njihovog obavljanja nisu propisani ZKG-om, već posebnim zakonom (lex specialis) i to upravo ZV-om/098.

Naime, nadležnost za obavljanje ovih djelatnosti i dalje ostaje pri JLS, jer je člankom 196. ZV-a/09 pro-pisano da se a) djelatnosti javne vodoopskrbe i jav-ne odvodnje obavljaju kao javna služba, b) da su iste djelatnosti od interesa za JLS na uslužnom području, te c) da su JLS dužne osigurati obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje, te da JLS imaju u djelatnostima javne vodoopskrbe i javne odvodnje ovlasti i obveze propisane ZV-om/09.

Pojam javnih usluga povezuje se s obavljanjem uslu-ga u smislu javne službe. Tako je stavkom 1. članka 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu ( NN, br. 36/95, 109/95 – Uredba, 21/96 – Uredba, 70/97, 128/99, 57/2000, 129/2000 59/01, 26/03 – proč. tekst i 82/04, 110/04 – Uredba, 178/04, 38/09, 79/09, 49/11, 84/11- v. članak 141. Zakona o cestama i 90/11 – v. članak 118. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i gradnji i 144/12 - u daljnjem tekstu ZKG) propisano da se komunalne djelatnosti obavljaju kao javna služba (stavak 1. članak 2. ZKG), a člankom 196. ZV-a propisano je da se djelatnosti jav-ne vodoopskrbe i javne odvodnje obavljaju kao javna služba. To podrazumijeva posebne uvjete i način oba-vljanja ovih usluga, koji proizlaze iz njihovih osobito-sti i izuzetne važnosti za građane i gospodarstvo.

U pravnoj literaturi navodi se kako je komunalne usluge moguće općenito odrediti kao gospodar-ske usluge od interesa za izičke i pravne osobe na razini lokalne zajednice u kojoj svakodnevno žive i rade, te kojima se neposredno ostvaruju svakod-nevne potrebe građana u naseljima9. Komunalne

6 Točka 30. i točkom 94. članka 2. Zakona o vodama (NN, br. 153/09). Prema stavku 1. članka 258. ZV-a, na dan stupanja na snagu ZV-a prestaju važiti odredbe članka 3., 4., 5., 11., 12., 13., 14., 15., 19., 20., osim stavka 3, članka 21., 30., 34., 35., 36., 37., 38., 39., 40., 40.a, 41., 44. i 45. Zakona o komunalnom gospo-darstvu (NN, br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 82/04, 178/04, 38/09 i 79/09) u dijelu koji se odnosi na komu-nalnu djelatnost opskrbe pitkom vodom, odvodnju i pročišćava-nje otpadnih voda.7 Djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje obavljaju se kao javna služba (članak 196. ZV-a).8 Napominjemo da je navedeno isključivo mišljenje autorice, te dopuštamo i suprotno, pa stoga u nastavku teksta navodimo izraz komunalne i vodne usluge. 9 Ž. Pavić, o.c. str.120. „… komunalne službe koje zadovoljavaju interese građana u okviru njihove najuže lokalne zajednice u kojoj svakodnevno žive i rade.“

usluge obuhvaćaju isporuku usluga izičkim i prav-nim osobama na razini lokalne zajednice, pri čemu isporučitelj ima posebne obveze prema korisnicima usluga, te ujedno i relativno monopolistički položaj jedinog isporučitelja pojedinih usluga na lokalnom tržištu (tzv. prirodni monopol). Ove uslužne djelat-nosti stoga ne potpadaju pod zakone slobodnog tržišta, jer se njihova svrha, zbog njihovog izuzet-nog društvenog značaja ne može ostvariti isključivo primjenom tržišnih zakonitosti. U obavljanju komu-nalnih usluga mora se voditi računa o zahtjevima učinkovitosti i ekonomičnosti, s jedne strane, ali i o ostvarenju javnog interesa, utjelovljenog u svakoj javnoj službi s druge strane. Obavljanje komunalnih usluga ne može se razmatrati isključivo sa stajališta poduzetničkih i tržišnih sloboda10.

Za komunalni sektor11 navodi se da subjekti koji oba-vljaju djelatnosti ne djeluju u normalnim tržišnim okolnostima zbog zatvorene prirode njihovih tržišta (monopol ili oligopol), ili zbog posebnih ili ekskluzi-vnih prava koja im dodijele državna tijela. Pravni ili tehnički monopol ograničava (ili čak onemogućuje) konkurenciju. S druge strane, cijena i kvaliteta uslu-ga koje oni nude vrlo su važni za društvo i ekono-miju. U komunalni sektor spadaju aktivnosti kada se usluge pružaju putem ustaljene tehničke mreže čije postojanje ograničava konkurenciju te stoga u praksi, čak i kada nema legalnog monopola, malo je vjerojatno da će se drugi subjekt pojaviti na tržištu,

10 Iz obrazloženja rješenja Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj U - I - 2777/2004 od 8. studenoga 2005. godine (NN, br. 138/05). Sud smatra “da su JLS ovlaštene autonomno odlučiti, u skladu s ustavnim i zakonskim ovlastima, kome će povjeriti oba-vljanje ... komunalne djelatnosti u skladu s člankom 4. stavkom 1. ZOKG-a, vodeći pri tome računa o zahtjevima učinkovitosti i ekonomičnosti, s jedne strane, ali i o ostvarenju javnog intere-sa, utjelovljenog u svakoj javnoj službi, s druge strane. Komu-nalna djelatnost ... ne može se razmatrati isključivo sa stajališta poduzetničkih i tržišnih sloboda u smislu članka 49. Ustava ....”11 Directive 2004/17/EC of the European Parliament and of the Council of 31 March 2004 coordinating the procurement proce-dures of entities operating in the water, energy, transport and postal services sectors (30.04.2004).



kao i u slučaju kada je ograničen broj subjekata koji imaju ovlast za obavljanje određene usluge.

U pravu EZ-a, javne službe dijele se na gospodarske i negospodarske službe od općeg interesa. Pojam go-spodarska služba od općeg interesa obuhvaća svaku gospodarsku djelatnost koja je u posebnom druš tve-nom interesu. Osnovna načela obavljanja službi od općeg interesa su: a) načelo supsidijarnosti koje tre ba omogućiti organizaciju i djelovanje službi od općeg interesa na razini koja je najbliža građanima, b) postizanje ciljeva službi od općeg interesa u okvi-ru jedinstvenog tržišta, c) službe od općeg interesa trebaju doprinijeti postizanju kohezije kroz koncept univerzalne službe, d) osiguravanje visoke kakvoće i sigurnosti u obavljanju službi, e) zaštita prava ko-risnika i potrošača, f) praćenje i vrednovanje oba-vljanja službi radi osiguranja kvalitete, g) poštivanje različitosti službi od općeg interesa, h) transparent-nost u pogledu oblikovanja i provedbe javnih politika koje se tiču službi od općeg interesa, te i) jačanje pra-vne sigurnosti u pogledu službi od općeg interesa12.

3. Pružatelji komunalnih i vodnih uslugaDe lege lata pružatelji komunalnih usluga mogu biti: a) trgovačko društvo koje osniva JLS, b) javna ustano-va koju osniva JLS, c) služba – vlastiti pogon koju osni-va JLS, d) pravna i izička osoba na temelju ugovora o koncesiji, te e) pravna i izička osoba na temelju ugo-vora o povjeravanju komunalnih poslova13.

Javni isporučitelj vodnih usluga javne vodoopskrbe ili javne odvodnje je trgovačko društvo ili ustanova u kojem udjele, odnosno dionice u temeljnom kapitalu, odnosno osnivačko pravo imaju isključivo JLS. Javni isporučitelj vodne usluge ne može obavljati druge djelatnosti, osim javne vodoopskrbe i javne odvodnje, odnosno djelatnosti iz članka 125. stavka 3. ZV14,15.

12 Communication from the Commission to the European Parlia-ment, the Council, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions of 12 May 2004. White Paper on services of general interest (COM 2004 374 inal).13 Stavak 1. članka 4. ZKG.14 Članak 202. ZV.15 Prema članku 171.ZV koncesija za javne usluge i javne radove ne daje se za obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i djelat-nosti javne odvodnje. Iznimno: a) pravna osoba može koncesi-jom steći pravo pružanja javne usluge pročišćavanja otpadnih voda i/ili pravo izvođenje ili projektiranja i izvođenja radova u djelatnosti pročišćavanja otpadnih voda i b) pravna ili izička osoba može koncesijom steći pravo pružanja javne usluge čišće-nja septičkih i sabirnih jama. Osim toga, pravna ili izička osoba može koncesijom steći pravo pružanja usluge javnoga navodnja-vanja i/ili pravo izvođenja ili projektiranja i izvođenja radova u djelatnosti javnoga navodnjavanja.

4. Obveze pružatelja komunalnih i vodnih usluga

Isporučitelji komunalnih i vodnih usluga imaju po-sebne obveze u obavljanju javnih usluga. Tako pre-ma stavku 2. članka 2. ZKG-a, isporučitelji komu-nalnih usluga moraju: a) osigurati trajno i kvalitet-no obavljanje komunalnih djelatnosti, b) osigurati održavanje komunalnih objekata i uređaja u stanju funkcionalne sposobnosti, c) osigurati obavljanje ko-munalnih djelatnosti na načelima održivog razvoja, te d) osigurati javnost rada.

Člankom 197. ZV-a propisane su obveze javnih ispo-ručitelja vodnih usluga: a) vodne usluge se pružaju pod nediskriminacijskim uvjetima i socijalno prihv-atljivim uvjetima, b) djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje obavljaju se učinkovito, ekonomično i svrhovito, c) djelatnosti javne vodoopskrbe i jav-ne odvodnje obavljaju se tako da se osigura njihov održivi razvitak i stalno povećanje kakvoće vodnih usluga, d) komunalne vodne građevine održavaju se trajno u stanju funkcionalne sposobnosti, e) cije-ne vodnih usluga određuju se prema načelima pu-noga povrata troškova, kako je utvrđeno zakonom kojim se uređuje inanciranje vodnog gospodarstva, socijalne prihvatljivosti cijene vode i zaštite od mo-nopola, f) cijena vodnih usluga ne može pokrivati troškove neekonomičnog poslovanja isporučitelja vodnih usluga, g) javnost mora biti upoznata s bit-nim informacijama o pružanju vodnih usluga.

Za isporučitelje javnih usluga ZZP propisuje sljedeće obveze:16

• obveza održavanja kvalitete javne usluge u skla-du s zakonom, posebnim propisima i pravilima struke17

• pružanje usluge vodeći računa o sigurnosti, redo-vitosti i kvaliteti javne usluge te da je ona ravno-pravno pristupačna svim potrošačima18 (načelo nediskriminatornosti)

• prodaja potrošačima javnih usluga mora biti obra-čunata primjenom cijena utvrđenih posebnim propisima, a kada to priroda javne usluge dopušta, mora biti obračunata prema potrošnji

16 U smislu ZZP-a javnim uslugama smatraju se distribucija električne energije, opskrba električnom energijom, distribucija plina, opskrba plinom, distribucija toplinske energije, opskrba toplinskom energijom, opskrba pitkom vodom, odvodnja i pro-čišćavanje otpadnih voda, prijevoz putnika u javnom prometu, poštanske usluge, održavanje čistoće, odlaganje komunalnog ot-pada, održavanje groblja i krematorija i prijevoz pokojnika, obav-ljanje dimnjačarskih poslova i javne telekomunikacijske usluge.17 Članak 27. ZZP.18 Stavak 1. članak 28. ZZP.



• potrošaču mora biti unaprijed omogućeno upoz-navanje sa svim uvjetima korištenja javnih usluga i te uvjete je potrebno javno objaviti u medijima.

• tijela koja odlučuju o pravima i obvezama potro-šača javnih usluga, moraju osnovati savjetodavna tijela u koja će biti uključeni predstavnici udruga potrošača, a odluke će donositi nakon mišljenja savjetodavnog tijela, na transparentan, objekti-van i nediskriminirajući način (načelo javnosti)

• isporučitelj je dužan osnovati povjerenstvo za rek-lamacije potrošača, u kojem trebaju biti zastuplje-ni predstavnici udruga za zaštitu potrošača, koje mora pismenim putem odgovoriti potrošačima na zaprimljene reklamacije u roku od 30 dana od dana zaprimanja reklamacije19

• mora omogućiti potrošačima priključak na di-stribucijsku mrežu i uporabu priključka i mreže te pružanje usluga u skladu s posebnim propi-sima, koncesijskim ugovorima ili općim akti-ma JLS na čijem području se usluga pruža, pod nediskriminirajućim, unaprijed poznatim i ugo-vorenim uvjetima20.

5. Neopravdana uskrata isporuke komunalnih i vodnih usluga

Najčešća povreda prava korisnika javnih usluga od strane pružatelja tih usluga jest neopravdana uskra-ta isporuke javne usluge. Ovu mjeru isporučitelji ko-munalnih i vodnih usluga često primjenjuju kako bi disciplinirali korisnike tih usluga koji uslugu ne plaćaju. Naime, nepodmirena dugovanja komunal-nih i vodnih usluga zastarijevaju u roku od jedne godine, te ako nadležna služba isporučitelja uslu-ge nije pokrenula postupak pred sudom za naplatu potraživanja, može doći do zastare duga21. Radi tako kratkog roka zastare, isporučitelji javnih usluga

19 Članak 24. ZZP20 Članak 25. ZZP.21 Prema članku 232. Zakona o obveznim odnosima (NN, br. 35/08 i 41/08), zastarijevaju za jednu godinu: 1) tražbina na-knade za isporučenu električnu i toplinsku energiju, plin, vodu; za dimnjačarske usluge i za održavanje čistoće, u slučaju da je isporuka, odnosno usluga obavljena za potrebe kućanstva, 2) tražbina radiopostaje i radiotelevizijske postaje za uporabu ra-dioprijamnika i televizijskog prijamnika,3) tražbina pošte, telegrafa i telefona za uporabu telefona i po-štanskih pretinaca te druge njihove tražbine koje se naplaćuju u tromjesečnim ili kraćim rokovima, 4) tražbina pretplate na povremene tiskovine, računajući od isteka vremena za koje je tiskovina naručena. Zastara teče, iako su isporuke ili usluge produljene. Tražbina naknada za javne usluge, kao i za sve troš-kove kućanstava koji se plaćaju u stalnim mjesečnim ili kvartal-nim iznosima, zastarijeva za jednu godinu (stavak 10. članka 24. ZZP).

često pribjegavaju jednostavnom isključenju ispo-ruke usluge, kada je korisnik dužan platiti ukupan iznos duga bez mogućnosti isticanja prigovora za-stare, u cilju ponovne mogućnosti korištenja javne usluge.

Pojedine JLS takvo su postupanje čak i propisale aktima predstavničkog tijela (odlukama), no prema ocjeni zakonitosti jednog takvog općeg akta, Ustav-ni sud Republike Hrvatske takvo je postupanje ocije-nio protivno Ustavu i zakonu. Odlukom Broj: U-II-1711/2002 od 11. srpnja 2007. godine (objavljeno u NN, br. 86/2007), Ustavnog suda pokrenut je postu-pak za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom, te je ukinut članak 5. Odluke o načinu plaćanja komu-nalnih usluga (List O. broj 72/00), koji je glasio: Ako korisnik neredovito plaća komunalne usluge i zakasni s plaćanjem više od 30 dana, Komunalac će takvom ko-risniku dostaviti opomenu pred isključenje vode zbog neplaćanja dugovanja. Korisniku koji u roku od 8 dana prijema opomene ne plati svoje dospjelo dugovanje Komunalac će isključiti vodu na način da će skinuti vodomjer na mjernom mjestu korisnika. Komunalac će korisnika ponovno priključiti na vodovodnu mrežu nakon podmirenja cjelokupnog dospjelog dugovanja kao i troškova skidanja i postavljanja vodomjera.

Sud je u obrazloženju naveo kako takvo postupanje Komunalca d.o.o. iz Opatije ima posebno značenje i važnost ako se ima u vidu da je Komunalac d.o.o. iz Opatije odredio isključenje opskrbe pitkom vodom na mjernom mjestu korisnika u slučaju da »korisnik ne-redovito plaća komunalne usluge«. Takvo stajalište isporučitelja usluge opskrbe pitkom vodom, na temelju kojega se samovoljno povezuju i prisilno naplaćuju različite obveze korisnika komunalnih usluga, također se ne bi moglo ocijeniti ustavnopravno prihvatljivim. Prema ocjeni Ustavnog suda, u članku 5. Odluke pravna sigurnost objektivnog pravnog poretka je izostala, jer Zakon niti u jednoj odredbi nije propi-sao ovlaštenje pravne osobe koja obavlja komunalnu djelatnost (isporučitelja usluge opskrbe pitkom vo-dom) da autonomno uredi i odredi prisilnu naplatu dospjelih, a nepodmirenih dugovanja korisnika op-skrbe pitkom vodom putem skidanja vodomjera na mjernom mjestu korisnika.

U obrazloženju odluke, Ustavni sud napominje da u većini stambenih zgrada, pa tako i u predlagateljevoj stambenoj zgradi postoji samo jedan vodomjer za cije-lu zgradu, a ne i za posebni dio zgrade (stan). Člankom 26.a Zakona, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2000. godine (NN, br. 128 od 30. studenog 1999. godine), pro-pisano je da priključenje na komunalnu infrastruktu-ru za opskrbu pitkom vodom treba izvesti na način da svaki posebni dio zgrade koji predstavlja samostalnu



uporabnu cjelinu, odnosno svaki pojedinačni potrošač ima ugrađen poseban uređaj za mjerenje potrošnje. Stoga zbog skidanja vodomjera i isključivanja vode u višestambenoj zgradi trpe i korisnici koji uredno plaćaju opskrbu pitkom vodom.

Iz sadržaja navede-nih odredbi Zakona proizlazi da se ko-munalne djelatno-sti, a time i opskr-ba pitkom vodom mora obavljati na svrhovit, trajni i kvalitetan način. Da bi se udovolji-lo tim zahtjevima korisnici komunal-nih usluga moraju na propisani način i u određenim ro-kovima izvršavati svoju obvezu, od-nosno platiti cijenu

isporučene komunalne usluge, znajući za posljedice koje je za neizvršavanje obveze propisao objektivni pravni poredak.

U konkretnom slučaju naplata dospjelih, a neplaćenih potraživanja za isporučenu pitku vodu treba se ostva-rivati u parničnom i ovršnom postupku, na temelju i u skladu s odredbama mjerodavnih zakona koji čine objektivni pravni poredak Republike Hrvatske. Sto-ga je stajalište Ustavnog suda da donositelj Odluke uređivanjem normativnog sadržaja članka 5. Odluke nije mogao autonomno, bez zakonskog ovlaštenja ure-diti uvjete za prisilno isključenje vode kada korisnik ne plati cijenu za izvršenu uslugu, odnosno potrošenu pitku vodu.

ZZP dozvoljava uskratu javnih usluga samo pod sljedećim uvjetima: a) ako se račun pružatelja javne usluge osporava bilo u kojem sudskom ili izvansu-dskom postupku, a potrošač uredno podmiruje sve sljedeće nesporne račune, trgovac – pružatelj jav-ne usluge ne smije potrošaču obustaviti pružanje usluge do okončanja navedenoga sudskog ili izvan-sudskog postupka, b) ako je pružatelj javne uslu-ge obustavio pružanje usluge prije nego što je od nadležnog tijela ili osobe obaviješten o pokrenutom postupku, dužan je ponovo započeti i nastaviti pružati uslugu potrošaču do okončanja sudskog ili izvansudskog postupka c) ta se obveza odnosi i na slučaj kada pružatelj javne usluge pokrene postu-pak prisilne naplate protiv potrošača, time da se

sudskim ili izvansudskim postupkom smatra svaki postupak predviđen važećim propisima, kao i svaki postupak predviđen općim uvjetima ili drugim pra-vilima pružatelja javne usluge22.

Ograničenja ili obustave isporuke vodnih usluga propisane ZV-om pretpostavljaju da isporučitelj vodne usluge može iz opravdanih razloga, sukladno općim i tehničkim uvjetima isporuke vodnih usluga, ograničiti, odnosno obustaviti korisnicima isporuku vodnih usluga23. ZKG određuje prekršaj isporučitelja komunalne usluge, odnosno osoba koja obavlja ko-munalnu djelatnost ili druga pravna i izička osoba ako bez opravdanih razloga prestane isporučivati komunalnu uslugu ili obustavi isporuku komunalne usluge korisniku koji je plaća24.

Stoga se postavlja pitanje što se mogu smatrati opra-vdanim razlozima za obustavljanje isporuke komu-nalnih usluga korisnicima. Smatramo da bi to bilo u slučaju: a) više sile te b) u slučajevima koje propisuje članak 26. ZZP-a, kao posebni zakon (lex specialis)25.

6. Prigovor korisnika javnih usluga Pod postupanjem pružatelja javnih usluga smatra se poduzimanje ili propuštanje radnji pružatelja javnih usluga koje imaju učinak na prava, obveze ili prav-ne interese izičkih i pravnih osoba, a o kojima se ne rješava u upravnom postupku.

Po prigovoru korisnika javnih usluga nadležno jav-nopravno tijelo dužno je ispitati navode korisnika ja-vnih usluga te poduzeti mjere iz svoje nadležnosti po pravu nadzora. Nadležno tijelo dužno je bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od dana izjavljivanja prigovora, obavijestiti korisnika usluga u pisanom obliku o mjerama koje je u povodu prigovora poduzelo. Ako korisnik usluga nije zadovoljan poduzetim mje-

22 Članak 26. ZZP.23 Članak 216. ZV.24 Točka 2. stavak 1. članak 40. ZKG.25 U svakom slučaju, bilo bi svrsishodno u tom smislu dopuniti aktualni ZKG, te izrijekom navesti ove slučajeve, kao što je , pri-mjerice prema točki 4. stavka 1. članka 30. Zakona o distribuciji plina (NN, br. 40/07, 152/08, 83/09), propisano da operater ima pravo ograničiti ili prekinuti ugovorenu distribuciju plina: a) u slučaju izravne ugroženosti života i zdravlja ljudi ili imovine te radi otklanjanja takvih opasnosti, b) u slučaju kriznog stanja i radi sprečavanja nastanka kriznog stanja, c) radi planiranog održavanja ili rekonstrukcije distribucijskog sustava, d) radi ot-klanjanja kvarova na distribucijskom sustavu, e) kada uređaji priključeni na distribucijski sustav preuzimaju plin na način koji bi mogao ugroziti život i zdravlje ljudi ili imovinu, f) u slučaju neovlaštene potrošnje i neovlaštene distribucije plina, g) u slu-čajevima kad se korisnik ne pridržava svojih ugovornih obveza, u skladu s općim uvjetima za opskrbu prirodnim plinom.



rama ili u propisanom roku nije obaviješten o podu-zetim mjerama, može pokrenuti upravni spor26.

Za postupanje po prigovoru značajno je razmotriti sljedeće: a) prigovor se može izjaviti sve dok radnja ili propuštanje radnje pružatelja javnih usluga traje, te b) prigovor se može podnijeti tijelu nadležnom za pro-vedbu nadzora nad obavljanjem tih javnih usluga.

6.1. Trajanje radnje ili propuštanja radnje pružatelja javnih usluga

Korisnik javne usluge mora podnijeti prigovor pro-tiv poduzimanja ili propuštanja radnji pružatelja ja-vnih usluga dok ta radnja ili propuštanje traje. Pri-mjerice, u slučajevima uskrate javne usluge za koju korisnik javne usluge smatra da je neopravdana, ili, primjerice, u slučaju pružanja javne usluge koja nije sukladna propisanim standardima kvalitete, kori-snik javne usluge mora podnijeti prigovor dok takve činjenice postoje.

Smatramo (u smislu odredbe stavka 3. članka 157. ZUP-a) da u slučaju kada naknadno (nakon podnošenje prigovora) nastupi činjenica osigura-vanja javne usluge ili usluge odgovarajućeg standar-da (tj. prestanak nezakonite radnje ili propuštanja pružatelja javnih usluga), ta činjenica ne utječe na tijek upravnog postupka koji je pokrenut prigovo-rom korisnika javnih usluga. U tom slučaju, sma-tramo da korisnik javnih usluga ima pravni interes prigovorom zatražiti ne samo prestanak sporne ra-dnje ili propuštanja radnje pružatelja javnih usluga, već i utvrđenje da je do takvih radnji ili propuštanja došlo, iako su kasnije otklonjene, jer korisnik usluga po istoj osnovi može ostvarivati pravo na naknadu štete ili postavljati druge imovinsko-pravne zahtje-ve prema pružatelju javnih usluga( primjerice, razmjerno smanjenje cijene javne usluge i sl.).

6.2. Nadležnost tijela uprave za odlučivanje o prigovoru

U odnosu na komunalne i vodne usluge, postavlja se pitanje koje je tijelo nadležno za postupanje po prigovoru korisnika usluga, odnosno koje je tije-lo nadležno za provedbu nadzora nad obavljanjem tih javnih usluga. Smatramo da je nadležno tijelo za odlučivanje po prigovoru korisnika protiv pružatelja komunalnih i vodnih usluga Državni inspektorat,

26 Članak 158. Zakona o općem upravnom postupku ( NN, br. 47/09- u daljnjem tekstu: ZUP).

odnosno nadležna inspekcija prema posebnom pro-pisu (ZV), no moguće je da su to i druga upravna tije-la, na što će odgovor dati upravno-sudska praksa.

Naime, ZUP ne određuje za nadležno tijelo za rješavanje po prigovoru ono tijelo uprave koje oba-vlja inspekcijski nadzor nad pružateljem javne usluge, ali smatramo da odredbe posebnih zakona upućuju na tu vrstu nadzora nad pružateljima komunalnih i vodnih usluga.

Naime, prema članku 142. ZZP-a, nadzor nad provođenjem toga Zakona obavljaju nadležni in-spektori ministarstava i Državnog inspektorata, u skladu s ovlastima utvrđenim zakonom. Jednako tako, prema stavku 2. članka 39. ZKG-a, inspekcijski nadzor nad provedbom ZKG-a obavljaju gospodar-ski inspektori Državnog inspektorata, osim ako tim Zakonom nije drukčije određeno27,28.

Prema članku 224. ZV-a inspekcijski nadzor se pro-vodi i nad isporučiteljima vodnih usluga u pružanju vodnih usluga, a inspekcijski nadzor nad primje-nom odredaba ZV-a i propisa donesenih na temelju ZV-a provodi inspekcija ustrojena u Ministarstvu (državna vodopravna inspekcija), osim ako ZV-om nije drukčije određeno. I kod nadzora pružatelja vo-dnih usluga nalazimo nadležnost Državnog inspek-torata kada se obavlja nadzor prema ZZP-u.

7. Umjesto zaključkaSmatramo da prigovor kao relativno novo prav-no sredstvo (koje je uređeno novim ZUP-om), a koje je na dispoziciji korisnika javnih usluga radi zaštite njihovih prava, odnosno pravnih interesa od (ne)postupanja pružatelja javnih usluga, dopri-nosi jednostavnijem i bržem rješavanju slučajeva nezakonitog postupanja pružatelja javnih uslu-ga prema korisnicima tih usluga u komunalnom i vodnom gospodarstvu, ali u konačnici i utječe na spriječavanje takvog postupanja i bolju zaštitu ko-risnika tih usluga.

27 Prema članku 39. ZKG-a, nadzor zakonitosti rada nad proved-bom tog Zakona provodi Vlada Republike Hrvatske i nadležno ministarstvo. 28 Prema stavku 1. članku 2. Zakona o državnom inspektoratu (NN, br. 116/08 i 123/08), Državni inspektorat obavlja inspek-cijske poslove koji se odnose na nadzor obavljanja poslova i pro-vedbu propisa o: trgovini i uslugama, radu i zaštiti na radu, elek-troenergetici, rudarstvu, opremi pod tlakom i dr.


TIM4PIN INFO

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

Odredbama Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12 i 144/12) i Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak 146/09, 123/10, 137/11 i 61/12) određeni su neoporezivi iznosi kao primici koji se ne smatraju plaćom samo ako se isplaćuju zaposlenicima, odnosno stipendije redovnim studentima i učenicima.

Tablica 1. Pregled neoporezivih iznosa naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otprem-nina

R. br.

Vrsta isplate Dopuštena isplata

I. NAKNADE1. Prijevozni troškovi na službenom

putovanjuu visini stvarnih

izdataka

2. Troškovi noćenja na službenom putovanju

u visini stvarnih izdataka

3. Troškovi prijevoza na posao i s posla (mjesni i međumjesni)

u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne

odnosno pojedinačne prijevozne karte

4. Uporaba privatnog automobila u poslovne svrhe

2,00 kn po prijeđenom kilometru

II. DNEVNICE, TERENSKI DODATAK I NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT

1. Dnevnice u zemlji (do 8 sati se ne isplaćuje, 8–12 sati 1/2 dnevnice, preko 12 sati puna dnevnica, za udaljenosti najmanje 30 km)

170,00 kn dnevno

2. Terenski dodatak u zemlji (mjesto rada mora biti udaljeno najmanje 30 kilometara od sjedišta poslodavca i boravišta zaposlenika)

170,00 kn dnevno

3. Terenski dodatak u inozemstvu 250,00 kn dnevno

4. Pomorski dodatak 250,00 kn dnevno

5. Naknada za odvojeni život 1.600,00 kn mjesečno

6. Dnevnice u inozemstvu do propisanog iznosa za korisnike

državnog proračuna, prema Odluci Vlade

RH (NN br. 8/06, primjena od 18. siječnja 2006.

III. OTPREMNINE I DAROVI

1. Otpremnina (pri odlasku u mirovinu) 8.000,00 kn

2. Otpremnine za poslovno i osobno uvjetovani otkaz

6.400,00 kn za svaku navršenu godinu rada

kod tog poslodavca3. Otpremnine radi ozljede na radu i

profesionalne bolesti8.000,00 kn za svaku navršenu godinu rada

kod tog poslodavca4. Dar djetetu do 15 godina starosti 600,00 kn godišnje

5. Dar posloprimcu samo u naravi (do 400,00 kn godišnje)

4. Prigodne nagrade (božićnica, naknade za godišnji odmor i sl.)

sveukupno 2.500,00 kn godišnje

IV. POTPORE

1. Zbog invalidnosti zaposlenika 2.500,00 kn godišnje

2. U slučaju smrti zaposlenika 7.500,00 kn

3. U slučaju smrti člana uže obitelji zaposlenika

3.000,00 kn

4. Zbog bolovanja zaposlenika duljeg od 90 dana

2.500,00 kn godišnje

5. Potpora za novorođeno dijete do visine proračunske osnovice1

3.326,00 kn

6. Zbog otklanjanja elementarnih nepogoda2

7.. Djeci poginulih boraca Domovinskog rata3

8. Darovanje za zdravstvene potrebe4

9. Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja5

V. NAGRADE ZAPOSLENICIMA

1. Za navršenih:– 10 godina radnog staža– 15 godina radnog staža– 20 godina radnog staža– 25 godina radnog staža– 30 godina radnog staža– 35 godina radnog staža– 40 godina radnog staža i svakih narednih 5 godina

1.500,00 kn2.000,00 kn2.500,00 kn3.000,00 kn3.500,00 kn4.000,00 kn5.000,00 kn

1 Sukladno čl. 19. Zakona o izvršenju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu ( NN, br. 139/12).2 Sukladno čl. 9. st. 2. t. 2.1.5. Zakona o porezu na dohodak bez ograničenja nezaposlenicima, a zaposlenicima dohodak od nesamo-stalnog rada (čl. 6. st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak).3 Sukladno čl. 9. st. 2. t. 2.1.1. Zakona o porezu na dohodak, samo na temelju posebnih propisa.4 Sukladno čl. 9. st. 1. t. 9. Zakona o porezu na dohodak svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije od 1. 7. 2010. Prije toga samo nezaposlenicima.5 Sukladno čl. 9. t. 17. Zakona o porezu na dohodak poslodavac može uplatiti u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neopore-zivo do 500,00 kuna mjesečno.


TIM4PIN INFO

VI. STIPENDIJE

1. Stipendije (učenicima srednjih škola i redovnim studentima)

1.600,00 kn mjesečno

2. Stipendija koja se dodjeljuje studentima za izvrsna postignuća


3. Stipendije iz proračuna EU u ukupnom iznosu isplate

4. Stipendije na javnim natječajima koje isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge institucije, koje djeluju u skladu s posebnim propisima i osnovane su s namjenom stipendiranja

u ukupnom iznosu isplate

VII. STIPENDIJE, NAGRADE I NAKNADE SPORTAŠIMA1. Sportske stipendije, koje se prema

posebnim propisima isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje


2. Naknade sportašima amaterima, prema posebnim propisima


3. Nagrade za sportska ostvarenja 20.000,00 kn godišnje

VIII. PRIMICI UČENIKA I STUDENATA

1. Primici učenika i studenata za rad preko ovlaštenih posrednika

50.000,00 kn godišnje

2. Nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada


NAPOMENE:

• Iako se radi o neoporezivim iznosima, stipendije, sportske stipendije, nagrade za sportska ostva-renja obvezno se isplaćuju na žiro – račun pri-matelja. Izuzete su nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada koje se mogu isplatiti u gotovini.

• Ako isplatitelj isplaćuje na ime naknada, potpora i nagrada veće iznose zaposlenicima, razlika se pri-braja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se dopri-nosi te porez na dohodak i prirez (čl. 14. Zakona o porezu na dohodak).

• Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osoba-ma koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos smatra se drugim dohotkom, prema čl. 44. st. 16. Pravilnika o porezu na dohodak.

• IZNIMKA SU NEPROFITNE ORGANIZACIJE I PRORAČUNSKI KORISNICI koji osobama koje nisu u radnom odnosu mogu neoporezivo isplaćivati:

- Naknade troškova službenog putovanja (troškovi prijevoza, noćenja i dnevnica) i troškove korištenja osobnog automobila u službene svrhe, ako oba-vljaju poslove za potrebe tih organizacija i ako ne ostvaruju naknadu za rad (dohodak po osnovi ne-samostalnog rada ili drugi dohodak, prema čl. 10. t. 11. Zakona o porezu na dohodak i čl. 5. st. 5. Pravilnika o porezu na dohodak).

- Troškove noćenja i prijevoza na službenom pu-tovanju osobama koje primaju naknadu, ali pod uvjetom da račun za noćenje i prijevoz glase na nepro itnu organizaciju ili proračunskog kori-snika

2. Naknade korisnika državnog proračuna

• Osnovica za obračun naknada, potpora i ot-premnina za mirovinu za korisnike državnog proračuna

Na temelju članka 20. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2013. godinu (NN, br.139/12) osnovica za obračun naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa (tzv. proračunska osno-vica) ostala je nepromijenjena i iznosi 3.326,00 kn.

• Prema Dodatku I. Temeljnom kolektivnom ugovo-ru za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12 i Dodatku I. Kolektivnom ugovo-ru za državne službenike i namještenike (NN, br. 89/12) ugovorne strane su utvrdile privremeno ograničenje nekih materijalnih prava ugovorenih Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama, odnosno Kolektiv-nim ugovorom za državne službenike i namještenike u 2013. godini.

Tablica 2. Pregled materijalnih prava u 2013. go dini prema dodacima kolektivnih ugovora

Materijalno pravoDržavni

službenici i namještenici

Službenici i namještenici u

javnim službamaDnevnica za službeni put u zemlji

150,00 kn 150,00 kn

Terenski dodatak 150,00 kn 150,00 knRegres za godišnji odmor

Neće se isplatiti Neće se isplatiti

Božićnica Neće se isplatiti Neće se isplatitiOsnovica za isplatu jubilarne nagrade

900,00 kn 500,00 kn

Kod državnih službenika i namještenika Doda-tkom I. Kolektivnom ugovoru u članku 5. je, osim smanjenja osnovice za isplatu jubilarnih nagrada s 1.800,00 kuna na 900,00 kuna, de inirano je da se službenicima i namještenicima koji će u 2013. godini navršiti 5, 15, 25 i 35 godina neprekidne službe neće isplatiti jubilarna nagrada.


TIM4PIN INFO

Tablica 3. Iznosi jubilarnih nagrada u 2013. go-dini prema dodacima kolektivnih ugo-vora

Godine neprekidne službe/rada u

državnim tijelima i jedinicama

lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ugovoreno pravo

Državni službenici i

namješteniciOsnovica:900,00 kn

Službenici i namještenici

u javnim službamaOsnovica:

500,00 kuna

5 1 osnovica - 500,00

10 1,25 osnovice 1.125,00 625,00

15 1,5 osnovice - 750,00

20 1,75 osnovice 1.575,00 875,00

25 2 osnovice - 1.000,00

30 2,5 osnovice 2.250,00 1.250,00

35 3 osnovice - 1.500,00

40 4 osnovice 3.600,00 2.000,00

45 5 osnovica 4.500,00 2.500,00

• Prema Odluci o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene koji se inanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima (NN, br. 117/12), proračunskim korisnicima i izvanproračunskim fondovima, isplaćuju se slijedeći iznosi naknada:

Tablica 4. Visina naknada za državne dužnosni-ke, suce i ostale zaposlene koji se inan-ciraju iz sredstava državnog pro računa

Vrsta naknade IznosDnevnice za službeni put u zemlji

150,00 kn dnevno

Troškovi noćenja prema priloženom računuNaknada troškova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe

2,00 kn po prijeđenom kilometru

Terenski dodatak 150,00 kn dnevno

3. Plaće

Tablica 5. Doprinosi iz plaće

Doprinosi iz plaće- za mirovinsko osiguranje 20%- I. stup 15%- II. stup 5%

Tablica 6. Doprinosi na plaću

Doprinosi na plaću- za zdravstveno osiguranje 13%- za zaštitu zdravlja na radu 0,5%- za zapošljavanje i doprinos

za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom

1,7%(ili 1,6 + 0,1%)*

(ili 1,6 + 0,2%)*

* čl. 10 Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoš-ljavanju osoba s invaliditetom.

Poslodavci koji zapošljavaju do 19 radnika plaćaju doprinos za zapošljavanje po stopi 1,7%, dok oni koji zapošljavaju 20 i više radnika imaju obvezu plaćanja posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom pa doprinos za zapošljavanje obračunavaju po stopi 1,6%, a pritom primjenjuju stopu od 0,1% za izračun doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom. Po-slodavac koji podliježe obvezi zapošljavanja invali-da, a nije zaposlio odgovarajući broj osoba s invali-ditetom poseban doprinos za zapošljavanje invalida plaća po stopi 0,2%.

Poslodavac je obvezan uplatiti povećani doprinos (pored mirovinskog doprinosa 20%) za mirovinsko osiguranje na osnovicu na plaće radnika kojima se staž računa s povećanim trajanjem prema stopa-ma prikazanim u tablici 5.

Tablica 7. Staž osiguranja s povećanim traja njem

Za 12 mj. staža

priznaje se

Ukupna stopa

doprinosa

Stope doprinosa za radnike u I.

stupu

Stope doprinosa za radnike u II.

stupu14 mjeseci 4,86% 3,61% 1,25%15 mjeseci 7,84% 5,83% 2,01%16 mjeseci 11,28% 8,39% 2,89%18 mjeseci 17,58% 13,07% 4,51%

• Dodatni doprinos za zdravstvenu zaštitu oso-ba na službenom putu u inozemstvu u 2013. godini

Dodatni doprinos za zdravstvenu zaštitu u inozem-stvu plaćaju poslodavci za osobe koje se upućuju na službeni put u inozemstvo u sve zemlje, neovisno o tome ima li Hrvatska s njima sklopljen ugovor ili ne. Sukladno članku 188. Zakona o doprinosima (NN, br. 84/08 do 22/12), ovaj doprinos se obračunava prema stopi od 20% na osnovicu od 2.753,42 kn mjesečno za put obavljen nakon 1. siječnja 2013. godine. Ako se doprinos plaća za razdoblje kraće od mjesec dana, tada se za svaki dan proveden na


TIM4PIN INFO

službenom putu plaća iznos razmjerno broju dana u mjesecu.

Tablica 8. Dnevne osnovice i obveze za različit broj kalendarskih dana u mjesecu za uplatu dodatnog doprinosa za zdrav-stvenu zaštitu osoba na službenom putu u inozemstvu

Broj dana u mjesecu

28 30 31

Dnevna osnovica u kn 98,34 91,78 88,82

Dnevna obveza u kn 19,67 18,36 17,76

Dodatni doprinos za zdravstvenu zaštitu osoba na službenom putu u inozemstvu se plaća do 15. dana u tekućem mjesecu za obavljena službena putovanja u prethodnom mjesecu.

Ovaj doprinos uplaćuje se na račun Državnog proračuna Republike Hrvatske

1001005-1863000160

poziv na broj 68 8443 – OIB pravne osobe

Uplaćeni iznos doprinosa za zaposlenike se evidenti-ra na obrascu ID, a za ostale (nezaposlenike, vanjske suradnike) na obrascu IDD.

• Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću

- Prema Zakonu o doprinosima (NN, br. 85/08.- 144/12), poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to prvo zaposlenje oslobođeni su godinu dana plaćanja doprinosa na plaću (članak 20. stavak 2. Zakona)

- Prema Zakonu o poticanju zapošljavanja (NN, br. 57/12. i 120/12), poslodavci koji zaposle:

a) nezaposlenu osobu koja ima više od jedne go-dine evidentiranog staža u zvanju za koje se obrazovala, a u evidenciji nezaposlenih osoba se vodi duže od 30 dana, ako se zapošljava na temelju ugovora o radu,

b) dugotrajno nezaposlenu osobu koja se kao neza poslena osoba vodi neprekidno duže od dvije godine i zapošljava se temeljem ugovora o radu,

imaju pravo na oslobođenje od obveze plaćanja doprinosa na osnovicu u trajanju od dvije godine (doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za zaštitu na radu te doprinos za zapošljavanje i dopri-nos za zapošljavanje osoba s invaliditetom).

Tablica 9. Osobni odbici

Osobni odbitakFaktor

osobnog odbitka

Svota osobnog odbitka

Mjesečno od 1.3.Osnovni osobni odbitak 1,00 2.200Uzdržavani član (supružnici, roditelji, roditelji supružnika, unuci, bake i djedovi)

0,50 1.100

Prvo dijete 0,50 1.100Drugo dijete 0,70 1.540Treće dijete 1,0 2.200Četvrto dijete 1,40 3.080Peto dijete 1,90 4.180Šesto dijete 2,50 5.500Sedmo dijete 3,20 7.040

Za svako daljnje dijete faktor se povećava za 0,8, 0,9 itd.Za djelomičnu invalidnost (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana)

0,30 660

Za 100% invalidnost (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana)

1,00 2.200

Umirovljenici područja posebne državne skrbi

- Visina mirovine, a najviše 3.400

(najmanja 2.200)

Područje posebne državne skrbi

I. skupina 3.840II. skupina 3.200

III. skupina 2.400Brdsko-planinska područja 2.400

Tablica 10. Stope poreza na dohodak

Stope poreza na dohodak Mjesečna porezna osnovica

12% do 2.200,00 kn

25% iznad 2.200,00 kn do 8.800,00 kn (tj. daljnjih 6.600,00 kn)

40% iznad 8.800,00 kn

• Minimalna plaća je najniža plaća za rad radnika u punom radnom vremenu, a određena je Zakonom o minimalnoj plaći (NN, br. 67/08.).

Od 1. lipnja 2012. do 31. svibnja 2013., prema objavi Državnog zavoda za statistiku (NN, br. 60/12.), mi-nimalna plaća iznosi 2.814,00 kuna.

• Osnovice za izračun plaća za korisnike državnog proračuna i javne službe za 2013. godinu

- za državne službenike i namještenike osnovi-ca je utvrđena u iznosu od 5.108,84 kn (Odluka o visini osnovice za obračun plaće za državne službenike i namještenike, NN, br. 40/09.)


TIM4PIN INFO

- za javne službe osnovica je utvrđena u iznosu od 5.108,84 kn (Odluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama, NN, br. 40/09.)

- za državne dužnosnike osnovica je utvrđena u iz-nosu od 4.630,14 kn (Odluka o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika, NN, br. 83/09.)

- za suce i druge nositelje pravosudnih dužnosti osnovica je utvrđena u iznosu od 4.873,83 kn (Odluka o visini osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, NN, br. 40/09.)

• Pregled uplatnih računa za doprinose iz i na plaće, poreza i prireza na dohodak od nesamo-stalnog rada zaposlenika – za pravne osobe

Tablica 11. Uplatni računi za doprinose i porez od nesamostalnog rada za pravne osobe

Naziv doprinosa/poreza Broj i naziv uplatnog računa Poziv na broj

Doprinos za zdravstveno osiguranja

1001005-1863000160Državni proračun Republike Hrvatske

688400-OIB-oznaka R-Sm (može i ne mora-4 znamenke)

Doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu


688559-OIB- oznaka R-Sm (može i ne mora-4 znamenke)

Doprinos za mirovinsko osiguranje (I stup)


688109-OIB-oznaka R-Sm (4 znamenke)

Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje - za osiguranike kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem



Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje – za osiguranike po osnovi rada, za poslodavca pravnu osobu (II stup)

1001005-1700036001Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje


Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje – za osiguranike kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem

1001005-1700036001Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje


Doprinos za zapošljavanje na plaće zaposlenih



Poseban doprinos za zapošljavanje osoba s invalidnošću



Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada

Račun grada/općine prema prebivalištu posloprimca, npr. za Zagreb: 1001005-1713312009


4. Ovrha na plaći i iznos plaće koji je zaštićen u ovršnom postupku nad plaćom

Ovršni zakon (NN, br. 112/12) de inira provođenje ovrhe na plaći kad je riječ o ovrsi na plaći zbog nepravodobnog plaćanja temeljem vjerovničko-dužničkog odnosa.

Iznos do kojeg poslodavac može ovršiti plaću radnika ovisi o visini neto plaće zaposlenika u odnosu na prosječnu neto plaću u RH te o pred-metu ovrhe (članak 173. Ovršnog zakona).

U članku 173. Stavku 3. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12) prosječna neto plaća u Republici Hrvatskoj de inirana je kao prosječan iznos mjesečne neto plaće isplaćene po jednom zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, za razdoblje siječanj – kolovoz tekuće godine, koju je dužan utvrditi Državni zavod za statistiku i objaviti je u Narodnim novinama, najkasnije do 31. prosinca te godine. Tako utvrđeni iznos prosječne plaće u RH primjenjuje se u slijedećoj godini.

U NN, br. 128/12 taj je podatak objavljen i iznosi 5.464,00 kn te se primjenjuje u 2013. godini

• ograničenja ovrhe kad je plaća ovršenika jed-naka ili veća od 5.464,00 kn

- u slučaju kada je plaća ili naknada plaće jednaka ili veća od prosječne neto plaće koja iznosi 5.464,00 kn, a ovrha se provodi radi naplate nekog od ne-privilegiranih vjerovnika, od ovrhe je izuzet iz-nos u visini 2/3 toga iznosa, odnosno 3.642,66 kn

- u slučaju provedbe ovrhe na plaći koja je jednaka ili veća od 5.464,00 kn, a ovrha se provodi radi na-plate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, od ovrhe je izuzet iznos u visini ½ neto plaće u RH, odnosno iznos od 2.732,00 kn.


TIM4PIN INFO

- ako se provodi ovrha na plaći koja je jednaka ili veća od 5.464,00 kn, a ovrha se provodi radi uzdržavanja djeteta, od ovrhe je izuzet iznos od ¼ prosječne neto plaće, odnosno 1.366,00 kn.

• ograničenje ovrhe kada je plaća ovršenika manja od 5.464,00 kn

Ako ovršenik prima plaću koja je manja od 5.464,00 kn, od ovrhe su izuzeti iznosi koji ovise o visini plaće ovršenika.

- u slučaju kada radnik prima plaću koja je niža od prosjeka u RH, tada mu se od ovrhe izuzima iz-nos u visini 2/3 njegove plaće, ako se ovrha pro-vodi radi naplate nekog od neprivilegiranih vje-rovnika. Npr, neto plaća zaposlenika je 3.000,00 kuna. U ovom slučaju iznos od 2.000,00 kn bi bio zaštićen od ovrhe.

- u slučaju kada se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, od ovrhe je izuzet iznos u visini ½ plaće zaposlenika, u prethodnom primjeru bi zaposleniku iznos od 1.500,00 kuna mo-gao biti uplaćen na zaštićeni račun.

- ako se ovrha provodi radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta, od ovrhe je izuzet iznos koji odgovara ¼ prosječne plaće u RH, tj. 1.366,00 kuna.

Napomena: U Narodnim novinama, br. 6/13, objav-ljen je Pravilnik o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima. Ministarstvo inancija objavilo je tumačenje primjene članka 26. Pravilnika o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima (www.m in.hr/hr/ovrha-na-novcanim-sredstvima).

5. Drugi dohodak

Drugi dohodak može se podijeliti u nekoliko skupi-na:

1. Primitci na koje se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja,

2. Autorski honorari, uključujući honorare umjet-nika,

3. Primitci sportaša i novinara,4. Ostali primitci na koje se NE plaćaju doprinosi za

obvezna osiguranja,5. Primitci koji ostvaruju učenici i studenti putem

studentskih i učeničkih udruga.

Isplatitelj drugog dohotka sastavlja i predaje Po-reznoj upravi slijedeća izvješća o obračunatom i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu te o dopri-nosima za obvezna osiguranja:

• Obrazac IDD mjesečno izvješće do 15. u mjesecu za protekli mjesec,

• Obrazac ID-1 do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu.

Tablica 12. Koe icijenti za preračunavanje neto iz-nosa na bruto iznos drugog dohotka

Stopa prireza

Drugi dohodak*Doprinos za MIO--

20%Stopa

poreza 25%

Drugi dohodak za

koji ne postoji obveza

doprinosa**Paušalni izdaci- ne

Doprinos za MIO-ne

Stopa poreza 25%

Autorski honorarPaušalni

izdaci-30%

Stopa poreza-

25%

Umjetnički autorski honorar

uz potvrdu ovlaštene udruge***

Neoporezivi dio-25%

Paušalni izdaci-30%

Stopa poreza-25%

1 2 3 4 50,00 1,666667 1,333333 1,212121 1,1267611,00 1,672241 1,337793 1,214698 1,1281912,00 1,677852 1,342282 1,217285 1,1296243,00 1,683502 1,346801 1,219884 1,1310624,00 1,689189 1,351351 1,222494 1,1325035,00 1,694915 1,355932 1,225115 1,1339486,00 1,700680 1,360544 1,227747 1,1353966,25 1,706485 1,361702 1,228407 1,1357596,50 1,703578 1,362862 1,229067 1,1361227,00 1,706485 1,365188 1,230391 1,1368487,50 1,709422 1,367521 1,231717 1,1375768,00 1,712329 1,369863 1,233046 1,1383049,00 1,718213 1,374570 1,235712 1,139763

10,00 1,724138 1,379310 1,238390 1,14122712,00 1,736111 1,388889 1,243781 1,14416513,00 1,742160 1,393728 1,246494 1,14563915,00 1,754386 1,403509 1,251956 1,14860018,00 1,773050 1,418440 1,260239 1,153070

* za drugi dohodak za koji se plaćaju doprino-si za obvezna osiguranja (stupac 2.) isplatitelj obračunava i plaća doprinos za osnovno zdrav-stveno osiguranje po stopi od 13%.

** drugi dohodak umirovljenika, potpora obitelji za slučaj smrti radnika, stipendije iznad neoporezi-vih iznosa i dr.

*** Ovlaštene strukovne umjetničke udruge i ovlaš-tene agencije:

• Hrvatsko društvo ilmskih djelatnika, Zagreb• Hrvatska udruga ilmskih snimatelja, Zagreb• Društvo hrvatskih ilmskih redatelja, Zagreb• Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika, Zagreb• Hrvatska udruga orkestralnih i komornih umjet-

nika, Zagreb• Hrvatska glazbena unija, Zagreb• Hrvatsko društvo skladatelja, Zagreb


TIM4PIN INFO

• Društvo hrvatskih književnih prevodilaca, Zagreb• Društvo hrvatskih književnika, Zagreb• Hrvatsko društvo pisaca, Zagreb• Hrvatsko društvo kazališnih kritičara i teatrolo-

ga, Zagreb• Hrvatsko društvo ilmskih kritičara, Zagreb• Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, Zagreb• Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Dubrovnik,

Dubrovnik• Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Istre, Pula• Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Rijeka,

Rijeka• Hrvatska Udruga likovnih umjetnika Split, Split• Hrvatsko akademsko društvo likovnih umjetnika

Zadar, Zadar• Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Međi mur ja,

Čakovec• Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Osijek, Osijek• Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Varaždin,

Varaždin• Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenje-

nih umjetnika, Zagreb• Hrvatsko društvo naivnih umjetnika, Zagreb• Hrvatsko dizajnersko društvo, Zagreb• Udruženje hrvatskih arhitekata, Zagreb• Hrvatsko društvo dramskih umjetnika, Zagreb• Udruga samostalnih i drugih profesionalnih ple-

snih umjetnika Hrvatske (suvremeni balet), Za-greb

• Udruga profesionalnih plesnih umjetnika „Puls“ (suvremeni balet), Zagreb

• Hrvatsko društvo profesionalnih baletnih umjet-nika, Zagreb

• Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika, Za-greb

6. Ostale obavijesti

Tablica 13. Pregled sati rada po mjesecima u 2013. godini

siječanj 184 srpanj 184veljača 160 kolovoz 176ožujak 168 rujan 168travanj 176 listopad 184svibanj 184 studeni 168lipanj 160 prosinac 176

Ukupan broj sati rada u 2013. godini iznosi 2088. Ovaj pregled sati vrijedi za 40 satni radni tjedan u kojem je radno vrijeme raspoređeno u pet radnih dana.

Tablica 14. Blagdani (neradni dani) u Republici Hrvatskoj u 2013. godini

1. siječnja Nova godina 25. lipnja Dan državnosti6. siječnja Bogojavljanje

ili Sveta tri kralja

5. kolovoza Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

31. ožujka Uskrs 15. kolovoza Velika Gospa1. travnja Uskrsni

ponedjeljak8. listopada Dan neovisnosti

1. svibnja Praznik rada 1. studenoga Svi sveti30. svibnja Tijelovo 25. prosinca Božić22. lipnja Dan

antifašističke borbe

26. prosinca prvi dan po Božiću, Sveti Stjepan

Građani Republike Hrvatske koji Božić slave na dan 7. siječnja i građani islamske vjeroispovijedi u dane Ramazanskog bajrama i Kurban bajrama, te građani židovske vjeroispovijedi u dane Roš Hašane i Jom Ki-pura imaju pravo ne raditi u te dane.

Ako koji od navedenih dana blagdana pada u ne-djelju, blagdan, odnosno neradni dan se ne preno-si na idući dan. Za navedene neradne dane radnici imaju pravo na naknadu plaće.

Tablica 15. Stope zateznih kamata i eskontna stopa

KAMATE I RAZDOBLJE PRIMJENE STOPA OBJAVA

ESKONTNA STOPAod 11.04.2000. do 22.10.2002. 5,9% NN, br. 39/00od 23.10.2002. do 30.12.2007. 4,5% NN, br. 12/02od 31.12.2007. do 22.06.2011. 9,0% NN, br. 132/07, 75/08,

01/09, 76/09, 01/10, 82/10 i 01/11

od 23.06.2011. 7,0% NN, br. 66/11, 01/12, 73/12,1/13

ZATEZNA KAMATAod 01.07.2002. do 02.11.2004. 15% NN, br. 72/020d 03.11.2004. do 31.12.2007. 15% NN, br.153/04Zatezna kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i na odnose iz ugovora između trgovaca i osoba javnog prava*

čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (NN, br. 35/05 i 41/08)

od 01.01.2008. do 30.06.2011. 17%od 01.07.2011. 15%Zatezne kamate u ostalim odnosima

čl. 29. Zakona o obveznim odnosima

od 01.01.2008. do 30.06.2011. 14%od 01.07.2011. 12%

* Prema čl. 26. st. 6. Zakona o obveznim odnosima, osobama javnog prava smatraju se osobe koje su obvezne postupati po propisima o javnoj nabavi, osim trgovačkih društava.


TIM4PIN INFO


Datum:

Red. br. Opis Broj pretplata Jedinična cijena Ukupno

1.

Godišnja pretplata naTIM4PIN MAGAZIN za 2013.

1.100,00

Naziv: ________________________________________

________________________________________


Adresa: _______________________________________

OIB: __________________________________________

Žiro-račun: ___________________________________



tel: 01/553 1755, fax: 01/553 1335 mob: 099/303 7677, 099/303 7678

[email protected]

NAPOMENE: Temeljem izvršene uplate za godišnju pretplatu ostvaruje se popust od 300,00 kuna na bilo koju radionicu ili seminar TIM4PIN-a. Ako se adresa primatelja časopisa razlikuje od gore navedene adrese molimo posebno napomenuti.

Prilikom plaćanja, u “poziv na broj” upisati: OIB pravne osobe Model: 00 Žiro račun: HR33 2340009-1110546815 Svrha uplate: Godišnja pretplata za TIM4PIN MAGAZIN kontakt broj:

tel.: _______________________________________


PRIJAVA ZA POHAĐANJE ŠKOLE FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA CENTRA ZA RAZVOJ JAVNOG I NEPROFITNOG SEKTORA TIM4PIN

Voditeljica: Ivana Maletić

Naziv proračunskog, izvanproračunskog korisnika/jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupraveOIB Adresa Ime i prezime (predstavnika koji će prisustvovati radionici)e-mail Kontakt telefonPrijavljujem se na (zaokružiti) A. PRVI DAN

B. DRUGI DANC. OBA DANA

Datum:

Potpis:

4. Utvrđivanje rezultata, inancijski izvještaji (od 14.30h do 15.00h)5. Odgovori na pitanja i konzultacije

II. DAN1. Što je sustav inancijskog upravljanja i kako potvrditi njegovo

učinkovito i djelotvorno funkcioniranje (od 10.00h do 10.30h)2. Sastavljanje Izjave o iskalnoj odgovornosti: kako pripremiti pred-

met, na koji način testirati pojedina pitanja i posložiti svu dokumen-taciju uz Upitnik o iskalnoj odgovornosti (od 10.30h do 11.00h)

3. Odgovaranje na pitanja po područjima iz upitnika: Planiranje, Izvršavanje, Javna nabava, Računovodstvo, Izvještavanje (od 11.00h do 12.00h)

Pauza za ručak (od 12.00h do 13.00h)3. Nastavak: Odgovaranje na pitanja po područjima iz upitnika: Plani-

ranje, Izvršavanje, Javna nabava, Računovodstvo, Izvještavanje (od 13.00h do 15.00h)

4. Obveza pregleda i kontrole Izjava o iskalnoj odgovornosti proračunskih korisnika (od 15.00h do 15.30h)

5. Upravljanje nepravilnostima, tko nepravilnosti uočava, tko izvještava, kako se postupa s nepravilnostima (od 15.30h do 16.00h)

6. Odgovori na pitanja i konzultacijePredavači: Ivana Maletić sa suradnicima iz nadležnog ministarstva.Cijena škole je 1.600,00 kuna s uključenim PDV-om i radnim ma-terijalom (prvi dan 800,00 kuna, drugi dan 800,00 kuna). Cijena uključuje ručak u pauzi i radni materijal za oba dana. Materijal za prvi dan uključuje: pisani materijal prezentacija predavača, te CD sa prezentacijama. Materijal za drugi dan je knjiga Fiskalna odgovornost: popunja-vanje upitnika, sastavljanje planova i izvješća uz koju se dobije i CD sa svim materijalima - obrasci testiranja, Upitnik, Izjava, podloge za procedure i primjeri, Zakon o iskalnoj odgovornosti, Uredba o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila).Prijaviti se možete na jedan ili na oba dana. Molimo da popunite prijave u nastavku za pohađanje škole i faksirate ih. Svaki sudionik dobiva potvrdu o sudjelovanju po završetku. Uplate se izvršavaju na žiro-račun TIM4PIN broj: HR33 2340009-1110546815, poziv na broj model 00 OIB - 34Prijave se mogu izvršiti i na telefone Centra: 01/5531-755 (fax i tel), 01/5531-335 (tel), 099/303-7677, 099/303-7678 te na e-mail: [email protected] Posjetite našu internet stranicu na www.tim4pin.hr te se prijavite on-line.

TIM4PIN – Centar za razvoj javnog i nepro itnog sektora organizira

ŠKOLU FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA

ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I

IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE

u Zagrebu, HOTEL PALACE,

25. i 26. ožujka od 10.00h-16.00h (pauza za ručak od 12.00h-13.00h)

II. dan škole – popunjavanje Upitnika pitanje po pitanje, detaljno o Izjavi o iskalnoj odgovornosti, planovima i izviješćima

Uspostaviti dobar sustav inancijskog upravljanja cilj je svakog proračunskog korisnika. To je ne samo zakonska obveza već i potreba svih koji u budućnosti žele doći do više inancijskih sredstava za ulaganja u imovinu i opremu – put za to su europski fondovi, a preduvjet njihova korištenja je dobro uređen sustav inancijskog upravljanja. Za sustav inancijskog upravljanja važno je razumjeti proračun i proračunske procese, a osobito primjenu Zakona o proračunu i podzakonskih akata. Cilj Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora je kroz ovu školu dati konkretan i detaljan pregled svih komponenti dobrog sustava inancijskog upravljanja te Vam omogućiti da sigurno i točno odgovorite na sva pitanja iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti koja su predmet kontrola nadležnih ministarstava, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Ministarstva inancija.

PROGRAM ŠKOLE:I. DAN

1. Sustav proračuna, proračunski procesi, odnosi nadležnih proračuna/ministarstava i proračunskih korisnika, pravila upravljanja proračunskim sredstvima (od 10.00h do 11.15h)

2. Primjena Zakona o proračunu i podzakonskih akata u praksi (od 11.15h do 12h)

Pauza za ručak (od 12.00h do 13.00h)3. Speci ični poslovni događaji (klasi ikacija i evidencije): a. prihodi i rashodi (od 13.00h do 13.45h) b. imovina i obveze (od 13.45h do 14.30h)

Datum:

R. br. Opis Cijena/kom Komada Ukupna cijena

1. Fiskalna odgovornost - popunjavanje upitnika 235,00 kuna

NAPOMENA: Za naručenih 5 i više komada knjige ostvaruje se popust od 20%.


Model:


00

Žiro račun: HR33 2340009-1110546815

Svrha uplate: Kupnja knjige Fiskalna odgovornost

kontakt broj:

tel:



FISKALNA ODGOVORNOST

- popunjavanje upitnika, sastavljanje planova i izvješća -

Ivana Maletić, Ivana Jakir Bajo, Ana Zorić,

Danijela Stepić i Davor Vašiček

Osigurajte primjerak izdanja koje vam je neophodno za popunjavanje upitnika o iskalnoj odgovornosti!

FISKALNA ODGOVORNOST – popunjavanje upitnika, sastavljanje

planova i izvješća

Autori: Ivana Maletić, Ivana Jakir-Bajo, Ana Zorić, Danijela Stepić i Davor Vašiček

U ovoj knjizi autori koji su izravno radili na harmo nizaciji hr-vatske inancijske regulative s europskim načelima i praksom detaljno opisuju sadržaj i značenje svakog od pitanja u Upit-niku o iskalnoj odgovornosti, dokaze koji se mogu koristiti za odgovore na pitanja, daju primjere planova otklanjanja slabosti i nepravilnosti te primjere izvješća o otklonjenim slabostima i nepravilnostima. Daju se i upute unutarnjim re-vizorima za sastavljanje Mišljenja uz Izjavu.

Uz knjigu dobivate i CD s uputama Ministarstva inancija, procedurama, primjerima planova i izvješ ća, obrascima testiranja za pojedina pitanja i Predmetom.

Cijena izdanja s CD-om: 235,00 kuna (uključen PDV)

Narudžbe možete slati na mail adresu [email protected] ili naručiti pozivom na neki od telefona Centra: 01/5531755, 01/5531335, 099/3037677, 099/3037678.

Naziv: ________________________________________


Adresa: _______________________________________

OIB: __________________________________________

Žiro-račun: ___________________________________

E-mail: _______________________________________



tel: 01/553 1755, fax: 01/553 1335 mob: 099/303 7677, 099/303 7678

[email protected]

TIM

4P

IN M

AG

AZ

IN •

ožuja

k •

2013.

www.spi.hr

SPI/Registar nekretnina i SPI/GISza sveobuhvatnu evidenciju imovine!

SPI/Registar nekretnina predstavlja jedinstv-enu i sveobuhvatnu evidenciju svih pojavnih oblika imovine u vlasništvu ili na upravljanju kako jedinica lokalne samouprave tako i svih drugih segmenata iz javnog sektora, a primjenljiv je i u privatnom sektoru. Spada u kategoriju pomoćnih analitičkih evidencija, te dobrim dijelom predstavlja i nadopunu na Eviden-ciju dugotrajne imovine.

Kako bismo dobili moderan sustav za upravljanje imovinom, integriran u postojeći LC SPI sustav te da svojim rješenjima, načinom rada i potpunom prila-godbom korisničkim zahtjevima donese korisniku veću dobit od uloženog, razvili smo novu aplikaciju - SPI/Geografski informacijski sustav.

SPI/Geografski informacijski sustav je desktop GIS aplikacija za pregled i analizu integriranih poda-taka, poslovnih i prostornih, unutar SPI sustava, nami-jenjena JLP(R)S i komunalnim tvrtkama, kao proširenje postojećih poslovnih procesa i aplikacija, u cilju uprav-ljanja integriranim podacima od značaja i na teritoriju JLP(R)S. Može se koristiti samostalno, kao preglednik prostornih podataka, ili integrirano sa ostalim ap-likacijama LC SPI/KOMIS i LC SPI/Registar nekretnina.

Aplikacije su rezultat višegodišnjeg vlastitog znan-ja i iskustva u radu s Jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i prostornim informacijskim sustavima. Razvoj aplikacija je u potpunosti upravljan od strane Vas - naših postojećih i budućih korisnika.

Integracija Jednostavnost

Učinkovitost

Documents

SPI/Registar nekretnina i SPI/GIS · 2015. 5. 9. · Uplate se izvršavaju na žiro-račun TIM4PIN broj: HR33 2340009-1110546815, poziv na broj model 00 OIB - 34 Prijave se mogu izvršiti