Gimnazija «Rizah Odžečkić» Zavidovići

Društveno izborno područje

Predmet:Geografija

„Maturski rad iz Geografije“

Autor : xxx

Objavio: KuNc

Zavidovići , Maj 2010. godina

UVOD

Tema ovog maturskog rada je «ŠPANIJA - geografski prikaz». Maturski rad na ovu

temu sam prvenstveno, odabrala kako bih se pobliže i detaljno upoznala sa bitnim odlikama

države Španije.

Radi boljeg i potpunijeg shvatanja i razumijevanja činjenica, podataka, statistika...vezanih za

Španiju, svom maturskkom radu sam dodala raznovrstan didaktički materijal (razne

fotografije,historijske i geografski karte...).

Kod pripreme svog maturskog rada nailazila samna razne probleme. Veliku građu (materijal)

o povijesti i zemljopisu Španije nastojala sam što više sažeti, te istaknuti najvažnije i

najzanimljivije sadržaje.Iskreno se nadam da sam u tome uspjela.

2

1.IME, GEOGRAFSKI POLOŽAJ, GRANICE I VELIČINA ŠPANIJE

Španija zauzima veći dio Pirinejskoga poluotoka koje se produžuje kao neki ugao u

okean, okrenuvši leđa Evropi. Ograđena od evropskog kontinenta Pirinejima, ona se otvara

prema Atlantiku. Na sjevernoj joj je granici Francuska, a Portugal na zapadnoj.

KARTA BR.1: prostorne dimenzije Španije (IZVOR BR.3)

3

Španci, kao i njihovi susjedi Portugalci, vjekovima su bili upućeni na more i imali su

značajnu ulogu u otkrivanju novih dijelova svijeta. Od ne manjeg značaja je i blizina Afrike.

Gibraltarski moreuz širok svega 14 km nije predstavljao veću prepreku za kretanje naroda u

jednom i drugom pravcu. Preko njega su prodrli Arabljani na Pirinejsko poluostrvo, a isto

tako i Španci na tlo Afrike, stvorivši kolonije u sjeverozapadnom dijelu ovog kontinenta.

Po veličini teritorije koja iznosi 503,5 hiljade km2 Španija je treća zemlja Evrope (iza

Sovjetskog Saveza i Francuske). U njoj živi 31,2 milion stanovnika ili prosječno 62

stanovnika na jedan km2.Glavni i najveći grad Španije je Madrid.Pored Madrida veći gradovi

Španije su i Barcelona, Sevilla, Zaragoza, Malaga

2. PRIRODNO - GEOGRAFSKE ODLIKE ŠPANIJE

2.1 Reljef i geološka građa

Španija je atlantska i sredozemn zemlja. Prirodne odlike Španije karakterišu veliki

kontrasti u reljefu i klimi.Dok sjeverni dio zemlje ima atlantska,južni ima sredozemna

obilježja. Centralna Španija, međutim, pretežno je planinska i predstavlja svijet za sebe.

Blizina afričkog kopna imala je vidnog utjecaja, naročito na južni dio Španije koji pokazuje

prelazne karakteristike između Evrope i Afrike.

Veći dio pirenejskog područja čini po postanku stara visoravan Meseta (građena od

pretkambrijskog i paleozojskog kristaličnog kamenja i starih kamenaca), koju Kastiljsko gorje

dijeli na sjevernu i južnu Kastiliju. Sjeverno i južno od Mesete prostiru se planinski lanci:

Kantabrijsko gorje i Pireneji (Pico de Aneto, 3404 m) na sjeveru, a Betijski Kordiljeri ili

Andaluzijsko gorje na jugu. Andaluzijsko gorje sastoji se od nekoliko masiva, koji se pružaju

paralelno s obalom Sredozemnog mora; središnji dio čini Sierra Nevada s najvišim vrhom

4

Španjolske (Mulhacu, 3481 m). Između južnog ruba Mesete odnosno Sierra Morene i

Andaluzijskog gorja nalazi se velika Andaluzijska tektonska depresija uz rijeku Guadalquivir.

Na sjeveroistočnom rubu Mesete pruža se Ibersko gorje, građeno od krednih i jurskih naslaga,

a između Iberskog gorja, Pirineja i Kantabrijskog gorja depresija rijeke Ebro (Aragonska

dolina).

KARTA BR. 2: reljefna karta Španije (IZVOR BR.3)

S visoravni Mesete izdižu se planinski masivi Sierra de Gata, Sierra de Gredos i Sierra

de Guadarrama, koji su nastali rasjedanjem u tercijaru. Obala je uglavnom strma i

nerazvedena. Dobro je razvedena samo obala Galicije i sjeverozapadne Španjolske sa

mnoštvom zaljeva karakterističnih oblika.

5

2.2. Klimatske odlike

Veći dio Španije vezuju oblasti suptropskog klimata, sa karakterističnim toplim i

sušnim ljetima i blagim zimama.Međutim,usljed vertikalne klimatske zonalnosti i uticaja,kako

sredozemlja tako i Atlantika,klimatski kontrasti su dosta izraženi.

Na regionalne razlike u klimi uticu zimi depresije s Atlanskog okeana, ljeti visok

suptropski pritisak, reljef Meseta koja je okruzena planinama, ima umjerenu kontinentalnu

klimu s vrucim ljetom(Madrid u julu 25 stepeni)i hladnom zimom(Madrid u januaru 4, 8

stepeni);godisnja kolicina padavina iznosi na planinama 1000 mm a u nizim krajevima do

500mm. Pod jacim uticajem Atlantskog okeana nalaze se jugozapadni dijelovi Spanije sa

zimskim kisama. Najnepovoljniju klimu ima mediteranski dio(godisnja kol. padavina 400-

500mm, visoke temperature).

Sjeverno od Kantabrijskih planina,u primorju Biskajskog zaliva je takozvana vlažna

Španija sa svježim ljetom,blagom zimom i 900 mm atmosferskog taloga

(u planinama do 2000 mm).Centralni dio Španije-Mezeta i Aragonska nizija imaju prelazne

odlike kontinentalnog i sredozemnog klimata.Ljeta su vrlo topla i sušna,a zime

hladne.Količina padavina ne prelazi 500 mm.U južnom,sredozemnom dijelu Španije je tipična

suptropska klima sa sušnim i toplim ljetom i blagom zimom.Količina padavina je 350 do 500

mm.Na klimatske prilike Španije jak uticaj imaju Azorska anticiklona i zapadno-mediteranska

ciklona.

2.3. Hidrografske odlike

Osnovu razvijene riječne mreže Španije čine pet većih rijeka.Kako je Mezeta nagnuta

ka jugozapadu,četiri od njih imaju svoje ušće u Atlantiku (Taho, Gvadijana, Duro i

Gvadalkivir), a samo jedna u Sredozemno more (Ebro).

6

Rijeke se koriste za navodnjavanje i hidroenergiju.Režim im jako koleba i često imaju bujični

karakter.

Manje rijeke ljeti većinom presahnu, a najveći protok je zimi, dok veći ljetni protok ima samo

Ebro jer dobiva vodu iz Pireneja.Zbog velikih potreba za vodom (pitka i industrijska voda te

voda za umjetno natapanje) i zbog opasnosti od poplava, na rijekama je više od 200 većih

brana.

1. Taho 1007 km

2. Ebro 909 km

3. Duro 895 km

4. Gvadijana 777 km

5. Gvadalkivir 656 km

TABELA BR.1.: pet najdužih španskih rijeka

(IZVOR BR.2. str. 315)

2.4. Tlo,biljni i životinjski svijet

Prvobitni biljni pokrivac, narocito sume, gotovo je potpuno unisten. Najvise sume

ima(27, 4% povrsine) na Pirinejima i u sjevernom primorju Atlanskog okeana. U suhim

krajevima Spanije razvila se umjesto suma kserofitna vegetacija manje i gariga(hrast plutnjak,

alepski bor). Na planinama koje primaju dosta padavina, razvijeni su pasnjaci. Spanija pripada

zapadnoj provinciji mediteranske florne oblasti.

Na vlažnom sjeveru prostiru se listopadne,a na jugu četinjarske šume.Na dijelovima

južne obale ima suptropske vegetacije.Nakon mnogo stoljeća iskorištavanja,danas je velik dio

7

Mezete pokriven niskom vegetacijom trnovitih stabala i aromatičnoga grmlja.Na suhom

jugoistoku ima travnatih stepa koje se nazivaju esparto.Izolirana od ostale Europe Pirinejima i

morem, u Španjolskoj ima nekih životinja i gmazova koji su drugdje u Europi izumrli,kao i

nekih životinja tipičnih za Afriku,primjerice mačkolikih cibetki.Španjolska leži na glavnom

putu ptica selica između Europe i Afrike.

3.DRUŠTVENO – GEOGRAFSKE ODLIKE

3.1. Historijsko – geografski razvoj

Španci su nastali mješavinom starih iberskih plemena sa Keltima, Kartaginjanima,

Rimljanima, Germanima, Arapima i Berberima. Najjači uticaj na stanovništvo izvršili su

Rimljani i Arapi. Rimljani su gospodarili Iberijskim poluostrvom do V vijeka naše ere i

prenijeli su latinski jezik i katoličanstvo.Jezik iberskih plemena sačuvali su samo Baski u

Pirinejima.

Od V do VIII vijeka teritorija današnje Španije bila je pod udarom germanskih

plemena, a od VIII vijeka jak je uticaj Arabljana koji tu ostaju više stoljeća. Kao država

Španija se javlja krajem XV vijeka da bi u XVI i XVII vijeku već dostigla vrhunac svog

uspona.Tada je Španija predstavljala most preko koga se odlazilo u novi,nepoznati

svijet.Španija je imala posebnu ulogu u kolonizaciji Srednje i Južne Amerike. Međutim,u XIX

vijeku ona gubi svoje kolonije u Latinskoj Americi i feudalna Španija ustupa mjesto vodećim

kapitalističkim zemljama.

I danas u Španiji održali su se feudalni oblici društvenih odnosa izmiješanih sa

kapitalističkim. Španija je znatno zaostala za razvojem drugih zemalja zapadne Europe,

izolujući se u znatnoj mjeri od ostalog svijeta.

8

3.2. Demografske odlike (dinamika kretanja broja stanovnika, natalitet, mortalitet,

prirodni priraštaj,gustina naseljenosti,migracije,strukture stanovništva)

Brži rast stanovništva započeo je u 19.st. Sve do1975. Španjolsku je karakterizirao

visok natalitet i prirodni priraštaj,no istodobno i vrlo snažno iseljavanje isprva u Južnu

Ameriku,a nakon 2.svjetskog rata u razvijenije države Zapadne Europe.

Natalitet je vrlo opao tek 70.-ih godina, tako da se porast stanovništva gotovo zaustavio;

posljedice su vrlo malen udio mlađeg stanovništva i brz porast starijega.Mortalitet 2000.g.-

9,1%. Natalitet 2000.g. - 9,8%.

Po Ustavu, u čitavoj je zemlji službeni jezik kastiljski (španjolski),a na područjima

autonomnih zajednica i katalonski (Katalonija,Valencia i Baleari), galicijski u Galiciji i

baskijski u Baskiji.Katalonski je srodan provansalskom,njime govori 68% stanovništva

Katalonije,67% na Balearima i 51% u Valenciji.Galicijski je jezik srodan portugalskom i

njime govori 91% pučanstva Galicije.Baskijski jezik ne pripada indoeuropskim jezicima i

njime govori 26% stanovništva Baskije i 12% Navarre.

Vjerki je opredijeljeno 68% stanovništva;većinom su katolici (67%), doseljenici su većinom

muslimani.Katolička crkva je do 1978. bila službena crkva, a od tada je odvojena od države.

9

TABELA BR.2. sastav stanovništva u Španiji

(IZVOR BR.2.)

TABELA BR.3. broj stanovništva u većim gradovima Španije

(IZVOR BR.1.)

Madrid 2,94 mil.

Barcelona 1,50 mil.

Valencia 738.000.

Sevilla 685.000.

Zaragoza 615.000.

Malaga 524.000.

Murcia 371.000.

Bilbao 350.000.

Palma de Mallorca 334.000.

Valladolid 317.000.

Kastiljci 74%

Katalonci 17%

Galicijci 6%

Baski 2%

Romi 500.000

Stranci 526.000

ileg.useljenici 1 mil.

10

3.3. Urbanizacija

Vrlo snažne unutrašnje migracije zadnjih su desetljeća iz temelja promijenile sliku

naseljenosti države.

Najsnažnije su bile između 1950.i 1980., kada je Španiju zahvatio snažan proces litoralizacije

(preseljavanja stanovništva na obalna područja) i urbanizacije.

Najveće doseljavanje doživjeli su Madrid,Barcelona,Valencia te Baskija,a područja

najsnažnijeg iseljavanja bila su Andaluzija,Extremadura i Stara Kastilja.U seobama je

prevladavao bijeg sa sela u gradove (1960.:56,6% gradskog stanovništva; 1985.:77,4%).

KARTA BR.3: veći gradovi Španije (IZVOR BR.3)

11

4.EKONOMSKO-GEOGRAFSKE ODLIKE

4.1. Opće odlike privrede

U razdoblju Francove diktature Španjolska je imala isprva izrazito zatvoreno, na

domaću potrošnju orijentirano privredno uređenje, sa snažnom ulogom države.

Uvedbom tzv. stabilizacijskog plana (1959.;otvaranje tržišta stranim

ulagačima,pojednostavljenje uvoza razvoj turizma,uključenje u OECD 1960.) počelo je

razdoblje nagloga gospodarskog uspona (tzv. španjolsko gospodarsko čudo) u kojem je BDP

premašio godišnju stopu rasta od 7%. U razdoblju naftne krize (1973.-74.) i političke

nestabilnosti nakon Francove smrti privredni se uspon preobrazio u recesiju, a zbog propasti

brojnih poduzeća vrlo se povećala nezasposlenost.

Razdoblje prilagođivanja prije ulaska u EEZ vremenski se poklapalo s djelovanjem

socijalističke vlade Felipea Gonzalesa (od kraja 1982.); tada je provedeno široko

prestrukturiranje gospodarstva iz radno intenzivnih djelatnosti u kapitalski intenzivne,

privatiziran je velik dio državnih poduzeća, obuzdana inflacija i smanjen proračunski deficit,

prije svega povišenjem poreza.

Nakon 1986.privredni rast Španjolske uglavnom je znatno iznad prosjeka EEZ-a, prije svega

zbog povećanja izvoza i prihoda od turizma.

Velik španjolski problem ostaje visoka nezaposlenost (2001.:13,3%), više od 30%

zaposlenih ima posao samo na određeno vrijeme.Državnom proračunu, osim izdataka za

nezaposlene (iako više od trećine nezaposlenih ne prima nikakvu državnu pomoć), prijete i

veliki izdaci za mirovine, djelomično zbog realnog povišenja mirovina, a djelomično zbog

brzog starenja stanovništva.

12

4.2. Poljoprivreda

Španjolska ima 15,2 mil. ha njiva (30,1% površine), 4,7 mil. ha voćnjaka (9,4%), 1,45

mil. ha vinograda (2,9%), te 17,4 mil. ha travnjaka i pašnjaka (34,35).Umjetno se natapa 23%

obradivih površina.

Za španjolsku je poljoprivredu karakteristična vrlo velika razlika između intenzivne

proizvodnje na umjetno natapanim površinama (tzv. huerte,odnosno vege ) i ekstenzivnog

poljodjelstva i stočarstva u sušnoj unutrašnjosti.

Uključenjem u EEZ Španjolska se više orijentirala na proizvodnju južnog voća i ranog povrća

za sjevernije članice.Karakteristična je razlika između prevladajućeg veleposjeda u južnim

dijelovima (osobito u Andaluziji) i prevlasti malih i srednjih imanja na sjeveru (Galicija,Stara

Kastilja,Katalonija).

Prosječna veličina posjeda iznosi, doduše, 23,6 ha (1999.), no više od polovice od 1,78 mil.

posjeda ima manje od 5 ha zemlje.

Najrasprostranjenije umjetno natapanje površine (3,65 mil ha) nalaze se u ravnicama

na sredozemnoj obali (Valencia,delta Ebra,područje Murcia-Elche-Alicante, ravnica uz

Guadalquivir između Cordobe i Seville itd.), no i intenzivna poljoprivreda ima negativnih

učinaka (sniženje razine podzemnih voda, prodor slane vode u tla, erozija tala na više od 40%

površine).

U sušnoj unutrašnjosti i Andaluziji uzgaja se prije svega pšenica (7,05 mil.t),a na

jugoistoku ječam (10,84 mil. t, 4. na svijetu), na sjeveru kukuruz, u delti Ebra, u okolici

Valencije i oko donjeg Guadalquivira riža (761.000. t).

Za domaće tržište i izvoz vrlo je važna proizvodnja krompira i ranog

povrća,npr.paradajza,salate,krastavaca i rezanog cvijeća; najviše na istočnoj obali i uz Ebro

(veliki staklenici). Od industrijskih biljaka najvažnije su šećerna repa,duhan,pamuk,suncokret

i uljana repica.Govedarstvo prevladava na sjeverozapadu, a u sušnoj unutrašnjosti prije svega

ekstenzivno mesno govedarstvo i ovčarstvo,dok je u Extremaduri na zapadu tradicionalan

uzgoj svinja.Godine 1999. imali su 6,36 mil. grla goveda, 20,99 mil.ovaca, 22,1 mil. svinja i

182 mil. komada peradi.

13

Španjolska se ubraja među najveće proizvođače južnog voća na svijetu, prije svega

naranči,mandarina,limuna i grejpa.Najveći su nasadi na umjetno natapanim površinama u

niskoj Andaluziji i ravnicama uz sredozemnu obalu.Proizvode još mnogo bresaka i marelica,

a u sjevernim dijelovima i jabuke,kruške i šljive.

U gornjoj Andaluziji,okolici Malage i Murcije te u Kataloniji važna je proizvodnja

badema.Španjolska je jedan od najvećih proizvođača maslina i najveći je proizvođač

maslinova ulja na svijetu; najveći su maslinici u Andaluziji,Kataloniji i južnom dijelu

Extremadure.

Španjolska je četvrti najveći proizvođač grožđa na svijetu i treći najveći proizvođač

vina.Glavna su vinogradarska područja na jugu, u okolici Malage i Alicantea, u niskoj

Andaluziji, Manchi, obalnim dijelovima Katalonije, na Balearima i u južnim dijelovima Stare

Kastilje ( tzv. Tierra del Vino).

14

SLIKA BR.1: pašnjak u Španiji (IZVOR BR.2)

4.3. Rudarstvo i energetika

Španjolska ima znatno rudno bogatstvo , no fosilna goriva mora uglavnom uvoziti.

Kameni ugljen ( 15,8 miliona t ) dobiva u Asturiji j. od Ovida ( Meres ) i u Sierra Moreni

( Espšiel ), linit ( 12,2 miliona t. ) prije svega na Sl ( na srednjem Ebru i u predgorju Pirineja ).

Uranovu rudu kopaju na Z ( La Haba, Saelices el Chico ).

Bilbao je bio poznat po ležištima rude, koja su, doduše, već iscrpljena. Brojna

nalazišta obojenih metala bila su značajna još u prethistoriji i antici, a danas se iz njih vade još

samo manje količine rude. Najvažnija su načazišta žive u Sierra Moreni kod Almadena i pirita

u jz. dijelu Sierra Morene. U Baskiji kopaju cinkovu rudu.

Instalirana snaga svih elektrana iznosi 44,444 MW. Gotovo polovica električne

energije proizvedu u TE ( 47,7%), ostalo u 7 NE (32,2 %) i HE (18,1%). HE su na gornjem i

srednjem toku rijeke Tajo, u srednjem toku Duera, na Minu s pritocima i pirinejskim

rijekama. U TE iskorištavaju domaći ugljen i uvezenu naftu ( TE u obalnim gradovima ). NE

imaju instaliranu snagu od 7811 MW ( Almaraz, Jose Cabrera i Trillo u unutrašnjosti, Santa

Maria de Garona kraj Burgosa, Cofrentes kod Valencije ti Vandellos kod Tarragone ).

Manje količine električne energije daju elektrane na vjetar ( na Kanarskim otocima ) , a toleda

od 1994. godine radi najveća elektrana u Europi sa 8000 sunčanih ćelija i snagom od 1 MW.

4.4. Industrija

Karakterističan j vrlo nejednakomjeran raspored industrije u starim industrijskim

središtima na S ( Baskija i astrurija, Barcelona s okolicom, Madrid ) i novijim industrijskim

kompleskima na jugu, kojima su pokušali smanjiti razlike u gospodarskoj razvijenosti između

sjevera i juga. Industrija robe za široku potrošnju ( tekstilna i prehrambena ), koja se temelji

na jeftinoj radnoj snazi, zbog konkurencije neeuropskih država zapala je 70-tih godina u tešku

krizu, a nov zamah je dobila uključenjem Španjolske u EEZ , kad je provedeno široko

15

prestrukturiranje u zahtjevnije industrijske grane te privatizacija velikog dijela državnih

poduzeća.

Slika br. () Poznati španjolski auto - Seat

Najveća su industrijska područja Barcelona s okolicom, Baskija , Astrurija, Valencia i

Madrid.

Crna metalurgija ( 4,1 mil. tona sirovog željeza i 15 miliona tona čelika) koncentrirana

je u Baskiji ( bilbao, Baracaldo, Basauri) i Astruriji ( Aviles, Gijon, Mieres). Veliki dio

sirovina uvoze, stoga je crna metalurgija većinom na obali.

Obojena metalurgija proizvodi aluminijum ( 365,000 tona; Valladolid, Largrelai

Sabaaningo), bakar (Cordoba), olovo i cink( Cartagea, Linares, Panerroja), kositar, kadmij i

dr. Strojogradnja i metalna industrija koncentrirane su u s. dijelovima Španjolske ( Katalonija,

Baskija i Astrurija), široj okolici Madrida i Sevilji. Brzo se razvija automobilska industrija,

prije svega tvrtka Seat u okviru koncerna Volfswagen ( Barcelona s okolicom ), a svoje

tvornice imaju u Španjolskoj još Citroen, Pegout, Renault, Ford, General Motors i Nissan.

Godine 1999. Proizveli su 2,21 mil. osobnih automobila ( 7. Na svijetu ) te 644 hiljade

kamiona i autobusa ( 4. Na svijetu ). Hemijska industrija koncentrirana je u Barceloni i široj

16

okolici. Rafinerije nafte su kod Cartagine ( Escomberas) , u Lakorunji, Huelvi, Castelonu, de

la Plana, Tarragoni, Billbaou idr. Nakon uključenja u EEZ dobro se razvila elektrotehnička

industrija ( strojevi za pranje rublja i posuđa, hladnjaci, televizori).

Od starijih industrijskih grana najraširenija je tekstilna industrija osobito u Kataloniji

gdje preovladava prerada pamuka ( Sabadell, Terasa, Maresa ), u okolici Valencije , Malagi i

Linaresu. Dobro su još razvijeni kožarska industrija i industrija obuće ( okolica Valencije).

Prehrambena industrija nalazi se prije svega u poljoprivrednim područjima na sredozemnoj

obali i u unutrašnjosti ( konzervirano voće i povrće, mesni i mliječni proizvodi, šećer).

Od ostalih industrijskih grana valja spomenuti drvnu industriju i industriju papira, prije svega

u Baskiji i Navarri, staklarsku , keramičku, duhansku i gumarsku industiju.

4..5. Saobraćaj i turizam

Saobraćaj

Španija je jedna od najvećih i najznačajnijih zemalja u Evropi. Ona izlazi na veoma

važne svetske vode i proteže se kroz niz veoma važnih oblasti (Atlantik, Gibraltar,

Sredozemlje, oblast Pirineja). Naročito je razvijen pomorski saobraćaj, budući da Španija

ima jednu od najdužih obala u Evropi. Sa druge strane, Španija, iako je visokorazvijena

zemlja, ona je to odskora, pa zemlja na polju saobraćaja i saobraćajne mreže (naročito u

unutrašnjosti) zaostaje za razvijenim zemljama severno od nje, koje su već decenijama u

razvijene. Međutim, po stepenu razvitak mreže Španija je među prvim evropskim

zemljama proteklih godina.

Španija ima razvijen drumski, železnički, vazdušni i vodni saobraćaj. Najveći

saobraćajni čvor zemlje i jedan od najvećih u Evropi je glavni grad, Madrid, povoljno

smješten u središtu zemlje. Za njim ne zaostaje mnogo drugi grad po značaju u zemlji i

najveći privredni centar Španije, Barselona.

Po podacima iz 2004. godine ukupna dužina železničke mreže u Španiji je 14.781 km, od

čega je 8.791 km elektrifikovano. Španske pruge imaju nekoliko širina kolosjeka:

17

široki kolosjek (1668 mm) - 11.829 km (6.950 km elektrifikovano)

standardni kolosjek (1435 mm) - 998 km (sve elektrifikovano)

uzani kolosjek (1000 mm) - 1.926 km (815 km elektrifikovano)

uzani kolosjek (914 mm) - 28 km (sve elektrifikovano)

Ukupna dužina puteva u Španiji u 1997. godini je 346.658 km, od čega je sa

tvrdom podlogom 343.389 km drumskih puteva. Na savremene autoputeve i druge

puteve sa 4 trake iste godine otpadalo je 9.063 km. 2005. godine mreža ovih puteva bila

je duga 13.156 km. Pošto je uprava nad autoputevima je rukama privatnih preduzeća

plaća se putarina, ali je sve pod nadgledanjem državnih organa.

Slika br.() Španski autoput

Državni autoputevi se nazivaju "Autovijama" (špan. Autovía), a magisztralni

putevi "Autopistama" (špan. Autopista). Svi glavni putevi se uglavnom poklapaju sa

18

Evropskim saobraćajnim koridorima i nose dvoznačnu oznaku "A+broj", dok se njihovi

nastavci označaju sa "AR+broj". Brojevi idu od 1 do 100, pri čemu nema velikih pravila u

redoslijedu (mada većina značajnihijih drumova je sa nižim brojevima). Najvažniji

autoputevi imaju često i opisne nazive.

Španija je primorska zemlja sa dugim izlazom na Atlantski okean i Sredozemno

more, dve najvažnije i najprometnije vodene površine ne svetu. Španija dijelom

kontroliše i moreuz Gibraltar, jedan od najvažnijih moreuza na svetu. Značaj pomorskog

saobraćaja u Španiji najbolje se vidi iz napomene, pa je zahvaljujući njemu španska

srednjovekovna država osvojila mnogo kolonija i zahvaljujući tome postala svjetska sila.

Zbog toga je prirodno da Španija ima više velikih luka, od kojih su neke na ostrvima. Od

njih je najveća Barselona, koja je i svjetskog značaja.

Turizam

Španija raspolaže sa više od 16,ooo turističkih postrojenja svih kategorija s 1,32

miliona kreveta ; 2005. Godine posjetilo ju je 58,6 miliona stranih turista (3. Na svijetu ) ,

najviše iz Njemačke, Vel. Britanije, Francuske, Italije. Turizam je u vrijeme španjolskog

gospodarskog čuda bio najvažniji izvor deviza, a i danas ostvaruje više od 10 % BDP-a .

Snažan razvoj hotelskih kompleksa na sredozemnoj obali i na Balearima uveliko je

pridonio znatnoj degradaciji okoliša te pogoršanju uvijeta stanovanja domaćeg

stanvništva.

Naviše stranih turista dolazi u ljetnim mjesecima na kupališta na sredozemnoj obali , a

na Kanarskim otocima sezona traje cijele godine. Za turiste su vrlo privlačni i bogati

kultrni sadržaji starih gradova ( Barcelona, Madrid, Toledo, Granada, Sevilla, Cordoba...) .

19

Slika () Llorent de Mar , turistički grad u blizini Barcelone

Najvažnija su turistička područja Baleari, osobito Mallorca ( El Arenal, Palma de

Mallorca) i Ibiza, Costa Brava u Kataloniji ( Lorent de Mar, Tossa de Mar, Rosas,

Palamos), Costa del Azhar (Valencia, Vinaroz, Benicarlo), Costa Blanca, Costa del Sol,

Costa de la Luz, i Kanarski otoci, prije svega otoci Gran Canaria i Tenerife.

4.6. Trgovina i međunarodna razmjena

Ekonomija Španjolska je peta po veličini u Europskoj uniji a osma po veličini u

svijetu. Španjolska ekonomija doživjela je izuzetno dug i intenzivan period rasta od sredine

1990-ih. Ovaj trend je prekinut i konačno preokrenut počevši od financijske krize 2008.

20

U 2008, rast BDP-a bila je tek 0,1% u drugom kvartalu, ali je i dalje bolji od drugih

EU-ekonomijama koje su imale pad poput Njemačke koja je -0,5% ili Francuskoj ili Italiji,

koji je dobio kako -0,3% [ ref 14], ali ta relativna čvrstoća je više nego očigledna stvaranost .

Zatim u trećem kvartalu 2008. Godine Španija zvanično ulazi u recesiju.

Zbog nedostatka vlastitih resursa, Španjolska je na uvoz svih svojih fosilnih goriva, povećala

poreze , što je dodalo mnogo pritiska na stopu inflacije. Dakle, u lipnju 2008 inflacije je

dosegla stopu visoku 5,00%.. Zatim, s dramatičnim padom cijene nafte koja se dogodila u

drugoj polovici 2008 brige su brzo prebacili na rizik deflacija. Španjolska je registrirala u

siječnju 2009 njenu najnižu stopu inflacije u 40 godina

BDP: paritet kupovne moći - 1,358 trilijuna dolara (2007)

BDP -: 0.8% (2008)

BDP - skladba po sektorima:

% industrija: 30,1%

usluge: 66,5% (2003 est) Jedan od glavnih usluga je turizam; Španjolska je druga zemlja u

svijetu u rangu turističkih dolazaka i prihoda od turizma, nakon što je primilia 2006 sama 58,5

milijuna turista i 51,1 milijardi dolara .

poljoprivreda: 3.4%

Prihod kućanstva ili potrošnju po postotku udjela:

najniža 10%: 2.8%

najviše 10%: 25,2% (1990)

Stopa inflacije (potrošačke cijene): 0% .1 (siječanj 2009)

Radna snaga: 18,5 milijuna (2006)

Zaposlenost po sektorima: usluge 64%, proizvodnja, rudarstvo, izgradnju i 29%,

poljoprivreda 7% (2001est.)

21

Stopa nezaposlenosti: 14,4% veljača 2009

Proračun:

prihoda: 105 milijardi dolara

rashodi: 109 milijardi dolara, uključujući i kapitalne izdatke u iznosu od $ 12,8 milijardi

(2000 est)

Industrije: metali i metalni proizvodi, tekstil i odjeća (uključujući i obuća), hrana i piće,

kemikalije, brodogradnja, elektronskih uređaja, automobila, alatne strojeve, turizam.

Električna energija -: 222.500 GWh (2001)

Energetika - uvoz -

fosilna goriva: 50,4%

nuklearne: 27,2%

hidro: 18.2%

Ostalo: 4.1% (2001)

Electricity - consumption: 210.400 GWh (2001)

Electricity - exports: 4.138 GWh (2001)

Struja - uvoz: 7588 GWh (2001)

Poljoprivreda - proizvodi: žitarice, povrće, masline, vino grožđe, sugar beets, agrumima,

govedina, svinjetina, perad, mliječni proizvodi, riba

Exports: $192.5 billion fob (2006 est.) Izvoz: 192,5 milijarde dolara privezak (2006 est)

Izvoz - roba: strojevi, motorna vozila, kemikalije, elektroničke uređaje, prehrambene

proizvode, druge robe široke potrošnje

Izvoz - partneri: Francuska 19%, Njemačka 11.4%, Velika Britanija 9,6%, Portugal 9,5%,

Italija 9.3%, SAD 4.6% (2002)

Uvoz: $ 289,8 milijardi privezak (2006 est)

22

Uvoz - roba: gorivo, kemikalije, strojevi i oprema, roba poluzavršen; namirnica, robe široke

potrošnje (1997)

Uvoz - partneri: Francuska 17%, Njemačka 16.5%, Italija 8.6%, UK 6.4%, Nizozemska

4,8% (2002)

Economic aid - donator: Oda, 1,33 milijarde dolara (1999)

Valuta: 1 Euro (€) = 100 centi Kursna lista: eura US dolar - 0,67 (2008), 0,83 (2006), 0,82

(2005), 0,81 (2004), 0,89 (2003), 1,06 (2002), 1,12 ( 2001), 1,09 (2000), 0,94 (1999)

Tabela br.4. Karakteristike Španjolske trgovine, međunarodne razmjene i ekonomije uopšteno

4.7. Položaj Španije u međunarodnim integracijama

Nakon povratka demokracije nakon smrti Franca u 1975, Španjolski vanjskopolitički

prioriteti će izbijati u diplomatsku izolaciju .Od Francovih godina razvijaju se i diplomatski

odnosi, Španija ulazi u Europsku zajedniceu i definira sigurnosne odnose sa Zapadom.

Kao članica NATO-a od 1982, Španjolska je utvrđena kao jedan od glavnih sudionika u

multilateralnim međunarodnim sigurnosnim aktivnostima. Španjolskoj je članstvo u EU

predstavljalo važan dio njezine vanjske politike. Čak i na mnogim međunarodnim pitanjima

izvan zapadne Europe, Španjolska preferira da koordinira svoje napore sa svojim partnerima

kroz EU, Europska politička suradnja mehanizama.

Sa normalizacijom diplomatskih odnosa sa Sjevernom Korejem u 2001, Španjolska je završila

proces stabilizacije svojim diplomatskih odnosa.

Španjolska je zadržala svoj poseban identifikacijski kod Latinske Amerike. Njena

politika naglašava koncept jednog Iberoamerican zajednice, u bitnome se obnova je povijesno

liberalni pojam hispanoamericanismo, ili hispanism kako je često nazivaju na engleskom

jeziku, koji je tražio da poveže iberijski poluotoku s Latinskoj Americi kroz jezik, trgovinu,

povijest i kulturu. Španjolska je učinkovit primjer prijelaza iz diktature u demokraciju za

prethodno nedemokratske južnoameričke države, kao što je prikazano na mnoge izlete koje

Španjolski Kralj i premijer čine u regiji.

23

Zaključak

U ovom svom maturskom radu nastojala sam što bolje prikazati Španjolsku i

nadam se da sam u tome i uspjela.

Nekod od Vas, dok bude čitao ovaj maturski rad, saznati će sigurno nešto novo, a možda

će i poželjeti da jednog dana posjeti ovu prelijepu zemlju i njene prelijepe turističke

destinacije koje su zasigurno top destinacije svijeta.

Prije godinu dana bila sam u Španjolskoj, i zaista ova zemlja krije možda i najljepše

turističke i historijsko-kulturne destinacije na svijetu. Zaista bih voljela da moja zemlja ,

Bosna i Hercegovina, jednoga dana uredi sve svoje turističke, kulturne pa i političke

aktuelnosti kako bih iskoristila svoj veliki potencijal i zablistala kao i Španija.

24

25