Soja

SOJA

OB

ILJE

�JA

Sastav sjemena:

� 40 % bjelančevina

� 20 % ulja

� vi�e od 30 % raznih ugljikohidrata

� vitamini: C, B, A, D, E, K

� minerali ...

Bjelančevine su po kemijskom sastavu gotove identičnebjelančevinama �ivotinjskog podrijetla.

Nusproizvod nakon izdvajanja ulja jest sojina sačma ili sojinepogače, koje su nezamjenjiva proteinska komponenta za izradukrmnih smjesa.

Najva�nija primjena soje jest u:

� PROIZVODNJI ULJA

� ISHRANI I TOVU SVIH VRSTA STOKE

� PREHRAMBENOJ INDUSTRIJI

AGROTEHNIKA PROIZVODNJESOJE

Soja uspijeva u svim proizvodnim područjima dobrim za uzgojkukuruza. Za normalan rast i razvoj tra�i područja s minimalnimgodi�njim oborinama između 600 i 700 mm. Najkritičnije je razdobljeu fazama formiranja mahuna i nalijevanja zrna (srpanj i kolovoz),kad bi trebalo pasti najmanje 50 mm oborina. U početnom porastumo�e podnijeti mrazeve do -4 °C, a optimalna temperature za razvoji rast jest između 21-27 °C. Odlično uspijeva na dubokim, plodnimi strukturnim tlima, neutralne reakcije, s dobro uređenim vodno-zračnim re�imom. Mo�e uspijevati i na manje plodnim tlima lo�ijestrukture, ali tada to ovisi o provedenoj agrotehnici.

Osnovna obrada tla ovisi o pretkulturi. Osnovno oranje treba obavitiu jesen na dubinu oko 30 cm, a na te�im tlima treba obavitiporavnavanje.

U rano proljeće treba čuvati akumulirane oborine tijekom zime te �toranije drljačom ili sjetvospremačem spriječiti evaporaciju (kapilarnigubitak vode iz tla).

Sjetvena priprema treba biti �to kvalitetnije mrvičaste strukture dodubine sjetve, a povr�ina �to ravnija da bi se maksimalno izbjegligubici u �etvi.

ZAHT

JEVI

PRE

MA

KLIM

ATSK

IM U

VJET

IMA

I TLU

OB

RA

DA

TLA

Najbolji predusjevi za soju jesu:

� strne �itarice

� kukuruz

� �ećerna repa

� krumpir

PLO

DO

SMJE

NA

Treba izbjegavati uzgoj u monokulturi,sjetvu nakon uljane repice i suncokreta, te nakon kukuruzatretiranog jačim dozama atrazina u su�nim godinama.

NAJSIGURNIJU, NAJTOČNIJU I NAJRACIONALNIJUgnojidbu odredit ćemo ako obavimo analizu tla.

Za izgradnju 100 kg suhe tvari usjev soje usvoji:

6-9 kg N3-4 kg P2O5

4-5 kg K2O

PRAVILO GNOJIDBE

1. za osnovnu gnojidbu zaorati formulacije s povi�enim sadr�ajemP2O5 i K2O (NPK 7:20:30, 10:20:30, 8:26:26, ...)

2. predsjetveno gnojiti startnim gnojivom s izbalansiranimsadr�ajem svih hraniva (NPK 15:15:15, 18:18:18, ...)

3. prihrana se obavlja samo ako pred cvatnju utvrdimo slab razvojkvr�ičnih bakterija s KAN-om: 100-150 kg/ha du�ika.

GN

OJI

DB

A

Primjer gnojidbe

12080

9050

3030

KP

U prinos od 3,5 t/ha zrna iodgovarajuću vegetativnu

masu ugradi se:300-350 kg N 80-100 kg P2O5

160-180 kg K2O

Gnojidbom bi trebalododati:

40-100 kg/ha N 60-100 kg/ha P2O5

40-120 kg/ha K2O

u osnovnoj obradi (zaorati) 300 kg/ha NPK 10:20:30

ukupno

predsjetveno (u tlo unesti) 200 kg/ha NPK 15:15:15

60

30

30

N

SJE

TVA

Optimalni rok za sjetvu: 15. travnja � 30. travnja.

Svakim danom ka�njenja sjetve nakon 1. svibnja prinosopada do 25 kg

U sjetvu se treba krenuti čim temperatura tla dosegne 10 °C.

Gustoća sklopa ovisi o vegetacijskoj skupini sorte:

� 0 skupina: 550-600.000 biljka/ha� 0-I skupina: 500-550.000 biljaka/ha� I skupina: 450-500.000 biljaka/ha

Dubina je sjetve 3-4 cm na te�im tlima i 4-6 cm na lak�im tlima.

Sije se na razmak između redova 45-50 cm, �to kasnije omogućavaobavljenje određenih dopunskih mjera u agrotehnici. Jako dobroreagira na razmak redova od 25 cm, ali tada se dopunske operacijene mogu obavljati i suzbijanje korova obavlja se isključivoherbicidima.

Primjer izračunavanja sjetvene norme:� sorta Una (sjetveni sklop 550.000 biljaka/ha; 55 biljaka/m2)� masa 1000 sjemenki = 180 g� klijavost = 86 %� čistoća = 99 %

sjetvena norma = -------------------------------- = --------------- = 116 kg/ha9.90085,14

55 x 180(86 x 99) / 100

0-I I000

SORTIMENTvegetacijske skupine

SavaIlovaAnica

PodravkaIka

LikaTisaDrina

Zagrepčanka

UnaIva

KunaKajaNada

Hrvatica

SabinaVeraBoly

ZA�

TITA

OD

KO

RO

VANJEGA

Soja jako dobro reagira na međurednu kultivaciju i navodnjavanje.

Fokus Ultra iliAgil iliBastional iliPantera iliFurore iliFusilade super

jednogodi�nji ivi�egodi�nji

uskolisni korovi

Cobrajednogodi�nji

�irokolisni korovi(slabija loboda)

PREPARAT DOZAFAZA RAZVOJANAMJENA

Flexjednogodi�nji


Basagran 600jednogodi�nji


Galaxyjednogodi�nji


Reglon forte desikacija soje

DYNAM 75 WG+ okva�ivač

jednogodi�nji�irokolisni korovi

Senkor WP 70 iliTOR 70 WP

jednogodi�nji�irokolisni korovi

Treflan EC iliTrifurex 48 EC

jednogodi�njiuskolisni i neki

�irokolisni korovi

Dual Gold 960 ECjednogodi�nji

uskolisni i neki�irokolisni korovi

Frontierjednogodi�nji


Bravojednogodi�nji


1-3 l/ha0,8-1,5 l/ha0,5-1,5 l/ha1,5-1,7 l/ha1,5-2,5 l/ha

1,5 l/ha

0,5-0,8 l/ha

1-1,5 l /ha

1 l/ha +2 l/ha

0,7 l/ha +1 l/ha

2,5-3,5 l/ha

80-100 g/ha

0,5-0,7 kg/ha

1,5 l/ha lak�a tla2,5 l/ha te�ka tla

0,8-1,3 l/ha

1,4 l/ha

4-6 l/ha

nakon pojaveprve troliske soje ili 3-5 listova korova

između 2-3 troliske

2-4 lista korovaneovisno o fazi soje

1. put u prvoj troliski+2. put u trećoj troliski

1. put u prvoj troliski+2. put u trećoj troliski

14 dana prije berbe

između 1-3 troliske

nakon sjetveprije nicanja

prije sjetveuz inkorporaciju




ZA�

TITA

OD

BO

LES

TISoju napada mnogo uzročnika biljnih bolesti, no za sada kod nasoni ne čine znatnu ekonomsku �tetu pa se suzbijanje protiv bolestiuglavnom ne provodi.

Gubitak boje zelene zdrave lisne mase koji podsjeća na zriobu(srpanj) u su�nim i toplim godinama uzrokuje koprivin pauk i crvenipauk.

Za�tita od njih obavlja se akaricidima:

� Demitan 0,05-0,07 %

� Mitac 20 0,2-0,3 % ,

� Nissorun 10 EC 0,3-0,5 l/ha ,

� Danirun 11 EC 0,6 l/ha i dr.

Prag za provođenje tretiranja protiv pauka jest kad na jednom listunađemo oko 5 pauka (najče�će tijekom srpnja i kolovoza).

Ridomil Gold plamenjača u stadiju formiranjamahuna

3 kg/ha

PREPARAT DOZAFAZA RAZVOJANAMJENA

Galben M plamenjača u stadiju formiranjamahuna

1,5-2,5 kg/ha

Ronilan FlPhomopsis spp iSclerotinia spp

u stadiju formiranjamahuna 1 l/ha

ZA�

TITA

OD

�TE

TNIK

A

Za podrobnije informacije obratite sesavjetniku HZPSS

Odgovorni urednik: dr. sc. Ivan KatalinićGrafička priprema: Damir RavlićTisak: FiLeDaTa, ZagrebNakladnik: Hrvatski zavod za poljoprivrednu

savjetodavnu slu�buUlica grada Vukovara 78 � 10000 Zagrebtelefon: (1) 61 06 190 � fax: (1) 61 09 140e-mail: [email protected]://www.agr.hr/hzpss/

Autori: IVAN HAN, dipl. in�. agr.,VLADO BISTROVIĆ, dipl. in�. agr.,SINI�A HRGOVIĆ, dipl. in�. agr.

Početak �etve treba planirati kad je vlaga zrna 14-16 %, a začuvanje soje potrebna je vlaga zrna od 12 %. �etva se obavlja kadje sjeme u gornjim mahunama u punoj zrelosti. Obavlja se �itnimkombajnom, brzina kretanja ne smije biti veća od 5 km/sat, brzinuokretaja motovila treba podesiti da pri udaru o biljku ne prouzročiosipanje zrna. Broj okretaja bubnja smanjiti na (600-800 o/min) ipovećati razmak između bubnja i podbubnja da se ne lomi zrnje.Radi smanjenja gubitaka preporučuje se kori�tenje hedera smogućno�ću fleksibilnog pode�avanja kose.

Prirodi soje na plodnim tlima uz pravilnu agrotehniku mogu biti većiod 4 t zrna/ha, a najče�će su 2,5-3,5 t/ha.

�ETV

A

NAPOMENE:

Ne koristiti sirovo zrno soje!

Zbog inhibitora TRYPSINA koji smanjuju prirast i konverziju hrane, sjemetreba termički obraditi pr�enjem soje 15 min na temperaturi 130 °C.

Simbiotskom fiksacijom mo�e se osigurati do 300 kg N/ha!

Sjeme soje tretiramo kvr�ičnim bakterijama prije sjetve, tzv.�INOKULACIJA� (Biofiksin-S, Nitragin). Va�no je da bakterije ne dođu pod

direktan utjecaj sunčeva svjetla. Za normalan razvoj kvr�ica bitna je �toneutralnija reakcija pH tla, u suprotnom izostaje fiksacija du�ika ili je

znatno smanjena pa du�ik moramo nadoknaditi gnojidbom.

Documents

Soja