16
SMOTRA ŽUDIJA VID, 9. travnja 2007. (Uskrsni ponedjeljak)

SMOTRA ŽUDIJA - vid.hr · Grci su veæ u 4. stoljeæu prije Krista u Naroni imali svoje trgovište. Rimljani su dugo ratovali sa Ilirima i konaèno osvojili Dalmaciju. U 1. stoljeæu

  • Upload
    others

  • View
    2

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

SMOTRA ŽUDIJAVID, 9. travnja 2007.

(Uskrsni ponedjeljak)

PROGRAMSMOTRE ŽUDIJA DALMACIJE VID - 2007

Svi sudionici trebaju doæi u Vid najkasnije 09.04. kod crkve Sv Vida do 10 sati. Pored crkveæe se pripremiti za smotru.

-10.30 - iza crkve na rijeci Norin poèinje ukrcaj Žudija u neretvanske laðe iprijevoz do Male rive.

-11.00 - na krovu Arheološkog muzeja postrojavanje svih skupina Žudija,blagoslov nazoènih, obraæanje sudionicima ravnatelja Muzejagosp. Hrvoje Manenice , predstavnika Turistièke zajednicegosp. Dragana Toliæa i gradonaèelnika gosp. Stipe Gabriæa.

-11.20 - žudije se rasporeðuju po kotama Muzeja za zajednièko fotografiranje,tako rasporeðeni ostaju desetak minuta kako bi taj dogaðaj moglizabilježiti mediji i zainteresirani posjetitelji.

-11.30 - polazi se jugozapadno prema toponinu KRIŽ, jugozapadnimbedemima, Erešovoj kuli i župnoj crkvi. Skupinama se pridružujupuèki pjevaèi i pjevaju pjesme iz uskršnjeg repertuara i usput seprikazuje jedna od procesija.

-12.00 - postrojavanje skupina ispred spomenika kneza Domagoja .- 12.15 - svaka skupina prikazuje dio uskršnjih obièaja iz svoje župe, za to imaju

po deset minuta uz kratko izlaganje predstavnika koji ukratkoupoznaje nazoène sa svojom župom, obièajima u njoj dok žudijeprikazuju dio tih obièaja.

- 15.00 - završetak programa, najava domaæina smotre 2008 izakuska za sudionike.

SMOTRA ŽUDIJA • Vid, 9. travnja 2007.

ŽUPA VID

Župu Vid èine ova naselja: Vid, Prud, Dragovija, Podgrede i Ograð. Glavninastanovništva stanuje u Vidu i Prudu. Župa ima 1.173 stanovnika, pet živuæih sveæenikaroðenih u župi, pet koji su porijeklom iz župe i 16 redovnica rodom iz župe. I Vid i Prudimaju osnovnu školu do èetvrtoga razreda. Stariji razredi idu u školu u Metkoviæ. Župa jedobila ime po crkvi sv. Vida. Crkva se nalazi na ulazu u mjesto Vid. Samo mjesto se nalazina ruševinama nekadašnjeg ilirskog, zatim rimskog, grada Narone. Teritorij župe Vid jebio nastanjen i u dalekoj prošlosti. To nam govore gomile koje se nalaze po brdima. Radisvoga položaja i vodenog puta Narona je bila pogodna za trgovinu. Grci su veæ u 4.stoljeæu prije Krista u Naroni imali svoje trgovište. Rimljani su dugo ratovali sa Ilirima ikonaèno osvojili Dalmaciju. U 1. stoljeæu prije Krista, radi svoga položaja, Rimljani suNaronu uèinili vojnim, kulturnim, upravnim i sudaèkim sjedištem šireg podruèja svojepokrajine Dalmacije. Naroni status kolonije je, po svoj prilici, dao car August. Tim jedobila mnoga pravo kao i Rim. Grad je procvjetao.

Kršæanstvo se veoma rano proširilo u Naroni. Grad postaje biskupija. Godine530. i 533. se spominje Marcel biskup Narone. Trenutni naslovni nadbiskup biskupijeNarona je Msgr. Giovani Bulaitis, apostolski nuncij u Albaniji.

Crkva sv. Vida je sagraðena na temeljima bazilike iz 5. stoljeæa. Još su naðenitemelji bazilika u Erešovim Barama i na sjeveroistoènom ulazu u mjesto. Grad je porušenprije dolaska Hrvata. Više se nikad nije obnovio, ali je bio naseljen u vrijeme hrvatskeNeretvanske kneževine. Na mjestu današnje župne crkve bila je crkva Svete Marije koju suTurci u drugoj polovici 15. stoljeæa srušili. Poslije osloboðenja od Turaka krajem 17.stoljeæa na istom mjestu je sagraðena druga mala crkva. Biskup Stjepan Blaškoviæ 1733.godine staru župu Naronu kojoj su pripadala sela: Borovci, Nova Sela, Rujnica, Desne,Dragovija i Vid, a sjedište župnika je bilo u Borovcima, dijeli na tri župe. Zasebna župapostaje Vid kojemu su prikljuèeni Dragovija i Vratar, a župna crkva je Blažene DjeviceMarije Sniježne u Vidu. Kako je stanovništvo raslo crkva je postala malena i 1901. godinesu, župnik i župljani, tu crkvu srušili i na istom mjestu je sagraðena današnja župna crkvaGospe Snježne ili kako narod kaže Gospe Ledene.

Sudjeluju èuvari Kristova groba sljedeæih župa:

SNJEŽNE GOSPE Vid, Sv. NIKOLE BISKUPA Metkoviæ, Sv. STJEPANAPRVOMUÈENIKA Vlaka, Sv. ILIJE PROROKA Metkoviæ, GOSPE KARMELSKE Bagaloviæi,PRESVETOG TROJSTVA Rogotin, MARIJINA UZNESENJA Prviæ - Šepurine, NAŠAŠÆASVETOG KRIŽA Vodice, Sv. MIHOVILA Murter, Sv. MIHOVILA Promina - Oklaj, STJEPANAPRVOMUÈENIKA Brela, SRCA ISUSOVA I MARIJINA Vidonje, SVETOG DUHA Tisno,Sv. STJEPANA PRVOMUÈENIKA Opuzen, Sv. MIHOVILA Vareš-BiH.

SMOTRA ŽUDIJA • Vid, 9. travnja 2007.

SMOTRA ŽUDIJA • Vid, 9. travnja 2007.

USKRŠNJI OBIÈAJI U VIDU

Uskršnji obièaji predstavljaju posebnu dugogodišnju tradiciju ove župe a jednimdijelom se i razlikuju od Žudija ili èuvara Kristova groba u drugim mjestima.

Ono po èemu se razlikuju vidonjske Žudije od svih ostalih je da nakon padanja,ustaju i stoje cijelu misu kao i sutradan što je jedinstven sluèaj žudijskih obièaja. Kodostalih Žudija, u raznim mjestima, poslije "padanja" u ponoæ razbježe se i ne sudjelujudalje u sveèanom uskrsnom bdijenju, niti sutradan. Tako da je biti Žudija, u župi Gospesnježne velika pokora. Žudije mogu biti samo oni koji žive u župi i idu redovito na svetumisu te su uzorni u svakodnevnom životu. Uvjet je takoðer da su završili vojnu obvezu.Zbog velikog interesa za Žudije se potrebno zapisati i nekoliko godina prije.

Osam dana prije Uskrsa je Cvjetnica ili Nedjelja muke Gospodnje, to je spomenIsusova ulaska u Jeruzalem. Njom zapoèinje Veliki ili Sveti tjedan. Na nedjeljnu misupuèanstvo nosi maslinove granèice. Nakon mise je procesija. Nekoliko dana uoèi Velikogtjedna Žudije kite crkvu granama vrbe i palmi. O žudijama i njihovom radu cijelu godinubrine «Župan» a svake godine zapovjednik èuvara se mijenja jedne godine iz Vida druge izPruda,obuèen je u svjetloplavu odoru i on mora imati bar tri godine staža kao Žudija imora biti uzoran u svakom pogledu. Žudije se sastoje od tri skupine po èetiri èlana,obuèene u razlièite boje. Crvenu i žutu boju svake godine zamjenjuju èlanovi Žudija izVida i Pruda dok ljubièastu nose iskljuèivo Vidonjci.

- Poslijepodne je blagoslov vina i ispovijed Bratima i Žudija.Naveèer je Sveta misa Gospodnje veèere, zvona ne zvone do Uskrsa. Nakon propovijedi,sveæenik simbolièno pere noge 12-orici djeèaka kao što je to Isus èinio svojim uèenicima.Poslije je prièest a nakon prièesti izlaze sve Žudije. Mjesto izlaska je u sredini crkve ispredprezbiterija, izmeðu puka i sveæenika. Nakon nekoliko pjevanja kraj je svete mise. Puk serazilazi u tišini. Nakon toga pjeva se Gospin plaè. Traje oko 50 minuta, ostane tko želi.

- obredi poèinju u isto vrijeme a traju oko 3 sata. Tijekom obredaŽudije se meðusobno izmjenjuju u smjenama po bojama svakih 10-15 minuta. Pjeva semuka Kristova na naèin da se nadopunjuju meðusobno puèki pjevaèi, zbor (pjeva stihoves rijeèima naroda iz Svetog pisma) i sveæenik koji govori Kristove rijeèi. Potom slijedisveta prièest a iza toga ljubljenje Križa. Tada èitav narod u crkvi, u koloni hodi ka križukojem se klanja i cjeliva. Po završetku izlaze sve Žudije i slijedi procesija kroz cijelomjesto. Na èelu procesije je križonoša koji nosi križ u pratnji ministranata a za njima ideostali puk. U sredini procesije ide sveæenik (koji nosi Presveto) natkriven baldehinomkojeg nose bratimi (èetvorica) a uz njih su 4 svijeæonoše. Ispred, usporedno i izasveæenika rasporeðeni su žudije (žuti crveni, po 4 sa svake strane. Iza sveæenika, u pratnji

Veliki èetvrtak

Veliki petak

SMOTRA ŽUDIJA • Vid, 9. travnja 2007.

ljubièastih žudija ide tzv. Šimun osoba pokrivena crnom neprozirnom tkaninom kojabosonoga nosi veliki drveni križ od punog drveta. Obièaj, kojom osoba koja nosi križ jeodjevena u crnu tkaninu i nitko ne zna njen identitet seže još od vremena komunizma(veæ 50-ak godina) kad su pojedinci na taj naèin štitili svoj identitet kako ne bi bilišikanirani od komunistièkih vlasti. Zbog velikog interesa, za mjesto Šimuna potrebno seje zapisati desetak godina unaprijed. Puèki pjevaèi u procesiji pjevaju muku Kristovu. Pozavršetku procesije svi se vraæaju u crkvu gdje slijedi završno pjevanje (15-ak minuta)èime završava obred Velikog petka.

- tijekom dana je blagoslov uskršnjih jela koja se blaguju na Uskrs.Obredi uskrsnuæa Kristova zapoèinju naveèer u 23.15 sati èitanjima Svetog pisma (4èitanja). Žudije zapoèinju sa stražom oko 2 sata ranije i izmjenjuju se. Nekoliko minutaprije ponoæi sve žudije izlaze. Kako se približava vrijeme Kristova uskrsnuæa (u tihnekoliko minuta) Žudije se sve jaèe tresu . Toèno u ponoæ sveæenik zapjeva "Slava Bogu navisini…" a Žudije popadaju na pod kao pokošeni. Slijedi 10 minutno pjevanje na èijemzavršetku žudije ustaju i na istom mjestu ostaju svi do kraja svete mise koja završava oko01 sat.

, nedjelja - prva sveta misa je ujutro u Prudu, drugom mjestu u župi, gdjeŽudije stoje cijelu misu sa obadvije strane prezbiterija. U tom mjestu stražariti se poèelonakon izgradnje crkve Sv. Ivana 1989. godine. Potom je glavna sveta misa u župnoj crkvi uVidu u 10.30 sati. Tijekom mise je i procesija kroz mjesto zajedno sa Žudijama. Na objeove mise sve Žudije stoje cijelo vrijeme bez vršenja zamjena, èetiri puta tijekom obredaJuda daje zapovijed udarcem o štit a èuvari odaju poèast kretnjom «koplje k sebi» ili«koplje od sebe». Žudije naše župe dakle u rasponu od 12 sati u stavu mirno provedugotovo 6 sati što od njih iziskuje nadljudske napore i veliku pokoru. Svi èuvari na MaliUskrs idu k svetoj misi na Dragoviju a poslije toga na zajednièki ruèak poslije kojegzavršava program služenja za tu godinu. Od 2003. godine, na uskršnji ponedjeljak, Žudijeiz Vida sudjeluju na tradicionalnoj Smotri Žudija u Vodicama, turistièkom mjestu namoru nedaleko Šibenika.

Velika subota

USKRS

SMOTRA ŽUDIJA • Vid, 9. travnja 2007.

REDOSLIJED IZLASKA SVIH ŽUDIJA

Kad svi odjednom izlaze (na Veliki èetvrtak iza prièesti i na Uskrs na poèetku mise):

1) Prvi izlazi Juda i zaustavlja se na sredini prostora, za njim redom izlaze i ostali, na po dva koraka razmaka svakiRedoslijed izlaska po bojama: 1. LJUBIÈASTI, 2. ŽUTI, 3. CRVENI (Svi ostaju okrenuti prema izlazu crkve)- Prvi (od svake boje ide) na desnu stranu a 2., 3., i posljednji, u ravnini, lijevo od njega prema istoènoj strani- ŽUTI I CRVENI kod izlaska nose koplje desnom rukom (na sredini) i lijevom rukom (pri vrhu)- LJUBIÈASTI nose koplje u desnoj ruci a štit u lijevoj ruci

2) Dok stoje okrenuti prema izlazu, koplje drže rukama na isti naèin kako su ga i nosili

SMOTRA ŽUDIJA • Vid, 9. travnja 2007.

SHEMA CIJELE FORMACIJE(kad su svi vani)

SMOTRA ŽUDIJA • Vid, 9. travnja 2007.

PROCESIJA NA VELIKI PETAK III

SMOTRA ŽUDIJA • Vid, 9. travnja 2007.

PROCESIJA NA USKRS(nedjeljna misa)

SMOTRA ŽUDIJA • Vid, 9. travnja 2007.

PRUD - Shema stajanja u crkvi(na Uskrs, jutarnja misa)

1) Na znak Jude, pozdrav (èitanje Svetog pisma...) je kopljem od sebe; spomen (kruh i vino) prvo je -od sebe,drugo -k sebi koplje

SMOTRA ŽUDIJA • Vid, 9. travnja 2007.

SV. VIDSTAROKRŠÆANSKA CRKVA I KASNOSREDNJOVJEKOVNO GROBLJE

Crkvu sv. Vida na temelju dosadašnjih nalaza i saznanja, èini je svojevrsnimsimbolom Narone, nekoæ slavna i bogata grada iz helenistièkih vremena, preko Rima iranog kršæanstva, do biskupije u 6. stoljeæu iznimno širokog utjecaja. Narona je bilabiskupija, i središte iz kojeg se kršæanstvo širilo u unutrašnjost provincije Dalmacije, a naisti naèin širili su se i utjecaji u arhitekturi pa tako u unutrašnjosti, poglavito u slivuNeretve u Hercegovini nalazimo naronitanski tip crkve. To su jednobrodne graðevine saneksima uz uzdužne zidove. Karakteristièan primjer za to je crkva sv. Vida pored kojenisu pronaðeni istovremeni grobovi što svjedoèi da nije bila grobišna veæ je moguæe da jeslužila kao naronitanska katedrala.

U jednom od sjevernih aneksa istovremeno s crkvom izgraðena je krstionica.Položaj krstionice sjeverno od crkve uobièajen je u Dalmaciji ali je osmerokutni oblikkrsnog zdenca, te ukras bojenom žbukom koja imitira mramor neuobièajen na ovimprostorima. Krsni zdenac ima stubište sa sjeverne i južne strane, a dubok 1,15 m, služioje za pokrštavanje uranjanjem. Propašæu Narone poèetkom 7. st., crkva vjerojatnoprestaje biti u funkciji. Nakon toga dolazi do prekida korištenja tog lokaliteta sve do 14. i15. st. kada na ruševinama crkve nastaje kasnosrednjovjekovno groblje, koje upotpunosti negira ostatke arhitekture crkve. Negirajuæi groblje na tom je mjestu u 17. st.podignuta današnja crkva sv. Vida, èiji je južni zid dijelom ostatak zida antièke crkve.

je

SMOTRA ŽUDIJA • Vid, 9. travnja 2007.

NARONA

Dolina rijeke Neretve (grè. , lat.) prirodni je put od Jadranskog mora prema

unutrašnjosti. Tim je putem unutrašnjostprovincije Dalmacije u antici bila povezana sobalom i s ostalim dijelovima Mediterana.Trgovina se odvijala pomorskim putem iuzvodno uz Neretvu do mjesta gdje rijekaNeretva nije bila plovna, a dalje je robaprenošena kopnenim putovima. Na mjesturobne razmjene razvilo se trgovište još uhelenistièko doba, a razmjena se nastavila i uvrijeme rimske vlasti pa na tom mjestu nastajeNarona, jedan od najvažnijih antièkih gradova naistoènoj jadranskoj obali. O tome da je Naronabila grèko trgovište svjedoèe vijesti koje donosegrèki pisci Pseudo Skilak i Teopomp u 4. st.pr.Kr.

Arheološki nalazi takoðer upuæuju napostojanje emporija u vrhu delte rijeke Neretve,toèno na mjestu gdje æe u posljednjimdesetljeæima 1. st. pr. Kr. biti izgraðen rimskiforum kolonije Narone. Prvi spomen indirektnog rimskog utjecaja u podruèju Neretvevezan je, po svemu sudeæi, uz rimski vojni prodor na istoènu jadransku obalu, odnosnoprvi ilirski rat 229. god. pr. Kr.

Sredinom 1. st. pr. Kr. Narona još nije kolonija premda u njoj živi velik brojitalskih kolonista. Ne zna se sigurno je li na rang kolonije podignuta u doba Cezara ili seto dogodilo u doba Augusta. Za Augustove vladavine bile su reorganizirane provincije naširem ilirskom prostoru, a u život provincije prodiru rimske upravne institucije, pravo iobièaji, a takoðer i religija i kult imperatora. Provincija Dalmacija sa središtem u SaloniBila je podijeljena na tri sudbena podruèja sa središtima u Saloni (Solin), Scadroni(Skradin) i Naroni (Vid). Na povezanost Narone s carem Augustom ukazuju brojnispomenici, meðu kojima je velik broj natpisa sa spomenom bogatih osloboðenika injihovih potomaka koji su obnašali sveæenièke službe posveæene štovanju carskog(Augustovog) kulta. Najvažniji je Augusteum izgraðen na forumu u posljednjemdesetljeæu 1. st. pr. Kr., u kojem je pronaðen velik broj monumentalnih mramornihskulptura careva i pripadnika njihovih obitelji. Sudeæi prema broju natpisa i ostalihspomenika, za Augustove vladavine grad doživljava nagli razvoj.

NaronNaro

.

U kasnoantièkom razdoblju Narona, sudeæi po nalazima, živi punim životom izadržava ulogu najvažnijeg središta za šire podruèje.

Premda su u pisanim izvorima podaci o Naroni u tom razdoblju priliènoskromni, u aktima salonitanskih crkvenih sabora održanih 530. i 533. god., saèuvan jevažan podatak da je na njima sudjelovao naronitanski biskup . Dakle, Naronaje biskupsko središte, èiji teritorij je na sjeveru granièio sa salonitanskom biskupijom svedo 533. god.

Narona je u kasnoj antici dala jednog cara kako piše Flavije Vopisco iz Sirakuze.Naime car Kar (282. -283.) bio je iz Narone. Grad je propao poèetkom 7. st., kao i veæinadrugih gradova u provinciji Dalmaciji. Nakon toga život se u Naroni polako gasi i nemadokaza o naseljavanju u starohrvatskom razdoblju. Tek nakon nekoliko stoljeæa životponovo poèinje bujati na mjestu antièke Narone, o èemu svjedoèi nalaz groblja iz 14. i 15.st. na mjestu današnje crkve sv. Vida, sveca zaštitnika današnjeg naselja koje je preslojiloantièku Naronu.

Na prostranom forumu najimpresivnije zdanje jest , otkriven iistražen 1995. i 1996. god. Taj mali hram, s celom i predvorjem, na povišenome platou uzforum, toèno na mjestu gdje se spaja Donji i Gornji grad, bio je podignut za cara Augusta,oko 10. god. pr. Kr.

Najveæa vrijednost Augusteuma u Naroni jest to da taj hram danas predstavljanajcjelovitiji ostatak uspona i pada rimskoga carskog kulta, ne samo na istoènojadranskojobali, veæ u okviru cijeloga rimskoga svijeta.

Marcellus

Augusteum

SMOTRA ŽUDIJA • Vid, 9. travnja 2007.

SMOTRA ŽUDIJA • Vid, 9. travnja 2007.

DOMAGOJEVA LAÐA

U devetom stoljeæu za vrijeme kneza Domagoja koji je vladao od 864 do 876,hrvatski teritorij bio je stalno izložen napadima Arapa i Mleèana. U sukobima saMleèanima 872 Domagoju se pridružuju i Neretvani koji unose strah i trepet meðuneprijateljske laðe. Iz tih vremena kod Mleèana je ostao naziv za Hrvate kao „najgorinarod“ a za njihova kneza Domagoja „najgoreg hrvatskog kneza“ .

Povodom završetka gradnje župne crkve i njena zvonika 1988 mještani Vidaželjeli su to obilježiti podizanjem spomenika nekom velikanu hrvatske povijesti, poprijedlogu tadašnjeg župnika don Jure Marasoviæa odabir je pao na kneza Domagoja apredviðena je samo bista. Ideja je naišla na veliku zainteresiranost tako da se prihvatilaizrada spomenika po prijedlogu akademskog kipara Stjepana Skoke. Spomenik je otvoriopredsjednik dr Franjo Tuðman 13. lipnja 1997 godine i jedan je od najveæih mjedenihspomenika u Hrvatskoj . Ugledna britanska izdavaèka kuæa Thames&Hudson je 2006 umonografiji „Destination Art“ namjenjenom „Land artu“ i skulpturama na otvorenomovu skulpturu uvrstila meðu prvih 100 po atraktivnosti u svijetu.

SMOTRA ŽUDIJA • Vid, 9. travnja 2007.

EREŠOVA KULA

Na potezu zidina koje su štitile grad s jugozapadne strane postoje ostaci èetiripravokutne kule, koje su po svoj prilici suvremeni ostaci helenistièkog emporija iz 2. st.pr. Kr.

Nad dijelom èetvrte antièke kule uzdiže se Erešova kula, kuæa na dva kata koju jesagradio župnik sela Vida, don Bariša Ereš 1825. kako svjedoèi godina uklesana nanadvratnikom na katu unutar kuæe. Na katastarskom planu iz 1936 oznaèena je kaojedina dvokatnica uz pet jednokatnica sve ostalo su bile prizemnice zato nije ni èudo štoju je narod prozvao kula.

Kuæa predstavlja svojevrstan epigrafski muzej na otvorenom, jer je u njoj, uzrazne druge kamene fragmente, uzidano mnoštvo natpisa stare Narone. Uzidavši u svojukuæu nitpise i ulomke antièkih spomenika, don Bariša je stvorio svojevrsni muzej,preteèu ovom današnjem u Vidu.On nije prouèavao naronitanske starine niti o njimapisao, ali je svojim „lapidarijem“ zadužio arheologiju i ušao u njenu povjest.

Izdavaè: Župa Gospe Snježne Vid • Foto: Šime Strikoman, Marko Marušiæ, Ivo VerajaUrednik: Marko Marušiæ • Naklada: 300 kom • Tisak: Tiskara Pleæaš Metkoviæ

1

2

34

5

6

7 8

1. Sv. Vid

2. Neretvanska laða

3. Muzej

4. Staro selo

5. Križ

6. Erešova kula

7. Domagojeva laða

8. Župna crkva