Glas

nik

ENERGIČAN ZAHTJEV PRIVREDNIKA KANTONA SARAJEVO

Smanjiti opterećenost privrede! Realizirajući Zaključke Skupštine, Komora je Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, nadležnim ministarstvima i poslanicima oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine uputila inicijativu za izmjenu Uredbe o članarinama u turističkim zajednicama i Zakona o šumama kojom se traži da se kao osnovica za obračun ovih izdataka ne uzima ukupan prihod nego dobit i da se obezbijedi potpuna transparentnost utroška ovih sredstava. Niko nije protiv razvoja ovih djelatnosti, ali su izdvajanja za ove namjene vrlo velika i izvan materijalne mogućnosti privrede. Ovu inicijativu podržale su i pohvalile brojne kompanije iz Kantona Sarajevo. One naglašavaju da se ovim propisima izdvajaju velika sredstva, a da se uopšte ne zna u koje namjene su utrošena. Iz pismene podrške Komori:

Ataco doo: Raduje nas Vaša inicijativa o smanjenju izdataka po navedenim obavezama koje se mogu sniziti jedino njihovim radikalnim korekcijama.

VF Komerc:Koristimo priliku da Vam se zahvalimo na pokrenutoj akciji, smatrajući da ste prva i prava institucija koja je pokrenula ovo pitanje. Nadamo se uspjehu Vaše inicijative.

Hidro termo centar:Podržavamo Vašu inicijativu u cijelosti. Dodatna opterećenja kompanija ne daju nikakve rezultate niti doprinose poslovanju kompanija.

Mercator BH doo:Pridružujemo se Vašem mišljenju da ukupan prihod ne može biti osnovica za plaćanje ovih naknada i da je način utroška ovih sredstava netransparentan.

Elpi comerc doo :Saglasni smo sa Vašim prijedlogom, jer su ove obaveze prešle svaku granicu.

Vakufska banka:Želimo istaći da podržavamo Vašu inicijativu, jer se uplaćuju velika sredstva, a ne zna se njihov učinak.

Iz brojnih podataka koje su nam dostavile firme, navodimo samo podatak da je 20 većih kompanija za članarine turističkim zajednicama i za šume u 2005. godini uplatilo preko 4 miliona KM, a da nikada nisu dobile povratnu informaciju u šta su ta sredstva iskorištena.

Iz brojnih podataka koje su nam dostavile firme, navodimo samo podatak da je 20 većih kompanija za članarine turističkim zajednicama i za šume u 2005. godini uplatilo preko 4 miliona KM, a da nikada nisu dobile povratnu informaciju u šta su ta sredstva iskorištena.

Nezasitost uprave

Iako se od 01. januara 2006. godine primjenjuje Zakon PDV-a po stopi od 17%, Uprava za indirektno oporezivanje Kantona Sarajevo nije obustavila naplatu poreza na potrošnju alkoholnih pića po stopi od 20% i bezalkoholnih pića od 5%, što je klasičan primjer duplog oporezivanja. Uvođenjem zakona o PDV-u trebalo je ukinuti porez na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića, što nije urađeno. Očigledno, Upravi za indirektno oporezivanje je važnije da ubere što više prihoda za Upravu nego briga za privredu koja sve više tone od silnih nameta.

Irfan Mehičić

Uslijedila brza reakcija Ministarstva privrede Kantona Sarajevo Na inicijativu Komore da se hitno ukine kantonalni porez na potrošnju alkoholnih i bezalokoholnih pića, jer su, nakon uvođenja PDV-a od 01. januara 2006. godine radi o dvostrukom oporezivanju, uslijedila

je brza reakcija Ministarstva privrede KS. “S obzirom da je izostala reakcija Ministarstva finansija KS, Ministarstvo privrede je već iniciralo raspravu o ovoj temi i zatražilo pokretanje procedure za izmjenu ovog Zakona”, navodi se u pismu Abida Šarića, ministra privrede KS.

Abid Šarić, ministar privrede KS

Glas

nik

3

AKTUELNOSTI

Privredna komora Kantona Sarajevo i firma Alem sistem otpočeli su realizaciju zajedničkog projekta eUčenje (eLearning). Ovaj projekat učenja na daljinu, kako je istaknuto početkom marta na njegovoj prezentaciji u Komori, namijenjen je firmama, vladinim i nevladinim institucijama, organizacijama, studentima, đacima i ostali zainteresiranim. Ovo je prva virtualna škola u BiH u kojoj je moguće pohađati seminar, dobiti stručnu pomoć i uputu, komunicirati sa ostalim polaznicima i mentorima online škole. Seminari i kursevi su na našem jeziku i obuhvataju različita tematska područja kao što su informatika, strani jezici, menadžment, opšta poslovna znanja, različita tehnička znanja i vještine i sl. Seminarima se može pristupati sa radnog mjesta, od kuće, škole i odakle god postoji veza prema Internetu, a korisnik bira vrijeme pristupa. Pored toga, korisnik ima permanentno uvid u svoje rezultate edukacije i vremenu provedenom na konkretnom seminaru i za svaku edukaciju dobija validan certifikat. “S obzirom da je Privredna komora Kantona Sarajevo 2006. godinu proglasila GODINOM INFORMATIZACIJE POSLOVNOG SEKTORA u planu je realizacija i niza drugih projekata koji će doprinijeti bržem razvoju informatičog društva u BiH”, kazao je ovom prilikom Kemal Grebo, predsjednik Komore.

Elvira Baždar

Prva virtualna škola u BiH PREZENTACIJAGodina informatizacije poslovnog sektora

Od početka 2006. godine Izjavu o pristupanju u članstvo Privredne komore Kantona Sarajevo popisale su sljedeće firme:

0622 “STRIK CONSULTING” d.o.o.0623 “KAPELETI” SAMOSTALNA AGENCIJA0624 DATALAB BH d.o.o.0625 “ELOB-CATV” d.o.o.0626 UDRUŽENJE DRUŠTAVA ZA LEASING U BIH0627 “ASPEK” d.o.o.0628 “ZAKIR COMMERCE “ d.o.o.SARAJEVO0629 “AVAZ” d.o.o.0630 “ORGANIKA BH” d.o.o. Sarajevo

0631 “GRAND HOTEL BRISTOL” d.o.o.0632 “EMIRAL” d.o.o.0633 “ELEKTRO-SERVIS” d.o.o.

Zahvaljujemo svim članovima Komore na ukazanom povjerenju i očekujemo njihovo aktivno učešće u organima i stručnim tijelima Komore u cilju uspješnijeg rješavanja nagomilanih problema u privredi.

Pozivamoiostalekompanijedanam se pridruže!

VelikibrojprivrednihsubjekatauKantonuSarajevo je shvatio da je najbolji način da se izgradi uspješan biznis, ali i država, ako su udruženi u asocijacije i rade zajedno na postizanju ciljeva.

Sa Komorom ka uspješnom biznisu

Glas

nik

4

AKTUELNOSTI

Predstavnici Privredne komore Kantona Sarajevo i JU Službe za zapošljavanje KS sastali su se krajem marta u Komori kako bi definisali aktivnosti na zajedničkom organiziranju Berze rada u Sarajevu. Direktor JU Službe za zapošljavanje KS Vahid Muharemović smatra da se djelatnosti Komore i Službe za zapošljavanje moraju nadopunjavati. Prvi zajednički projekat, kako je dogovoreno, biće organiziranje Berze rada u Sarajevu u toku 2006. godine. “Prošle godine je održan Sajam za zapošljavanje u organizaciji Službe za zapošljavanje KS i Agencije za zapošljavanje Bosne i Hercegovine, čiji su rezultati bili 152 zaposlena radnika. Ove godine namjeravamo sajam učiniti još boljim i zaposliti veći broj radnika”, rekao je Muharemović. U tom pravcu Privredna komora Kantona

Sarajevo će se angažirati na animiranju što većeg broja privrednika, a Služba za zapošljavanje će ostvariti kontakt sa nezaposlenim licima evidentiranim u Službi za zapošljavanje. S obzirom da Kanton Sarajevo trenutno ima oko 60.000 nezaposlenih, ideja organiziranja Berze rada je, prema mišljenju predsjednika Komore Kemala Grebe odlična i Komora će učiniti sve da projekat uspije. Saradnja Komore i Službe će se nastaviti pokretanjem projekta prekvalifikacije kadrova, promjene nastavnih planova i programa za potrebe privrede.

Elvira Baždar

Predsjednik Privredne komore Kantona Sarajevo Kemal Grebo i predsjednik Privredne komore Unsko-sanskog kantona mr. Ismet Pašalić potpisali su 21. marta u Sarajevu Sporazum o međusobnoj saradnji dviju komora. Ovim sporazumom utvrđuju se aktivnosti koje će komore poduzimati u cilju unapređivanja poslovne saradnje i jačanja poslovnih veza između privrede Unsko – sanskog kantona i privrede Kantona Sarajevo. Obje strane smatraju

da će realizacijom sporazuma doprinijeti procesu stvaranja jedinstvenog ekonomskog tržišta u Bosni i Hercegovini i približavanja naše države evopskim integracijama. “Poslovna saradnja usmjerena je prema stvaranju novih veza između privreda Sarajeva i Bihaća, uspostavljanju i proširenju viših oblika saradnje kao što su industrijska kooperacija, zajednička ulaganja, poslovno–tehnička saradnja i sl”, kazao je između ostalog Grebo. Gospodin Pašalić je izrazio uvjerenje da će obje komore realizirati projekte od zajedničkog interesa za svoje članove i regije. Smatra da privrednici Sarajeva i Bihaća slabo sarađuju međusobno, iako je u obostranom interesu korištenje komplementarnih proizvodnih resursa, zainteresiranost za snabdijevanje tržišta, zajednički nastup na ino tržištima. Saradnja je moguća i u oblastima edukacije, zaštite okoliša i održivog razvoja. Svečanosti su prisustvovali i predsjednici privrednih komora Tuzlanskog kantona, ZE-DO kantona i Srednjobosanskog kantona koji su pozdravili ovaj čin, uz nadu da će saradnja među komorama imati kao rezultat povoljniji privredni ambijent i razvoj privrede na širem regionalnom području.

Elvira Baždar

Jačanje poslovnih veza

Sarajeva i Bihaća

U toku priprema Berze rada

POTPISAN SPORAZUM O SARADNJI KOMORA KANTONA SARAJEVO I UNSKO-SANSKOG KANTONA

Stvoriti povoljniji privredni ambijent na širem regionalnom području

Glas

nik

5

U Komori je sredinom marta održan radno-operativni sastanak rukovodstva Privredne komore Kantona Sarajevo sa predstavnicima SERDE, kako bi se razmotrile aktivnosti i rezultati provođenja Sporazuma o međusobnoj poslovnoj saradnji, koji su Sarajevska regionalna razvojna agencija – SERDA i privredne komore sa područja ekonomske makroregije potpisale 29. septembra 2005. godine u cilju uspješnije međusobne koordinacije i dinamičnijeg privrednog razvoja. Predsjednik Komore Kemal Grebo je naglasio da je od trenutka formiranja Sarajevske regionalne razvojne agencije pa do danas Komora podržavala njen rad i u SERDI vidjela svog uspješnog budućeg partnera. Potpisivanjem Sporazuma obje

strane izrazile su svoju spremnost da međusobno sarađuju, ali do sada do te saradnje nije došlo. Direktor SERDE Šefkija Okerić je istakao da je SERDA još uvijek u fazi organiziranja i profilisanja svog rada i pokušava da učestvuje u projektima koji su kompatibilni sa postavljenim ciljevima. Trenutno učestvuje u partnerskim odnosima sa drugim organima i institucijama na realizaciji preko 30 projekata koji su disperzivni i vezani za različite oblasti života i razvoja. Izrazio je želju da sa Komorom pokrenu zajednički projekat ili zajedno apliciraju na neke domaće i međunarodne projekte. Kako je istakao direktor SERDE, sredstva koja su bila namijenjena za podršku razvoja malih i srednjih preduzeća i seoskih farmi su neadekvatno iskorištena (od 4,500.000 KM iskorišteno je 50%), te su loša iskustva u korištenju raspoloživih sredstava za ove namjene ponukala SERDU da formira kreditno garantni fond. To je ujedno pokušaj da se načini jedan fleksibilniji pristup i omogući privrednicima da lakše dođu do finansijskih sredstava potrebnih za razvoj biznisa. Poseban tim bi radio na edukaciji privrednika kako da apliciraju za dobivanje tih sredstva. Direktor Okerić je predložio da Komora uzme određenu ulogu u realizaciji ovog projekta. Razmatrane su mogućnoti saradnje i na projektima koje Komora planira realizirati u ovoj godini, a naročito one iz oblasti informatike i edukacije.

Elvira Baždar

KOMORA -SERDAKako sporazum

o međusobnoj saradnji pretočiti u

konkretne privredne aktivnosti?

Glas

nik

6

EDUKACIJA

„Komunikacija i komunikacijske vještine» 11.-12. april Seminar se realizira u sklopu Neuro Lingvističkog Programiranja. Predavač: Šemsudin Zaimović (certikovani praktičar i predavač NLP).

“CARDS program EU i revitalizacija industrijskog sektora u BiH” 14. aprilCilj seminara je da se privrednicima daju korisne informacije o mogućnostima koje pruža CARDS program EU i predstave modaliteti podrške industrijskom sektoru u prilagođavanju uvođenja ekoloških standarda.Predavač: Ibro Čengić, dipl. ing. (specijalista organizacije i menadžmenta).

”Upravljanje vremenom” (Time Management)20.-21. aprilUpravljanje vremenom je značajan faktor koji utiče na racionalno poslovanje, kvalitetno upravljanje vremenom utiče na efikasnost poslovanja svakog preduzeća.Seminar će relizirati certificirani predavači Adizes institututa (Santa Barbara, USA) – Adizes Southeast

Europe (Novi Sad).

«Efikasno poslovanje u okviru slobodne zone» 26.-27. aprilSlobodne zone će u budućnosti imati značajnu ulogu u privrednom razvoju. Ovim seminarom želimo educirati korisnike slobodnih zona da saznaju kakve im prednosti pruža poslovanje u okviru slobodne zone. Seminar će realizirati dr. Mersida Sućeska (Fakultet kriminalističkih nauka Sarajevo) u saradnju se predavačem iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i Uprave za indirektno oporezivanje.

Set seminara iz oblasti okoline na temu pribavljanja okolinske dozvoleKomora je planirala da organizuje 4 dvodnevna seminara po branšama na kojem bi ukratko predstavila zakone koji regulišu dobijanje okolinske dozvole (ovu temu bi realizirao predstavnik Federalnog ministarstva za okoliš i turizam) i pružila konkretne informacije kako efikasno uraditi Plan aktivnosti.

Faruk Podrug

Komora je organizirala za vas

«Standard ISO 9000:2000 – šansa za menadžere» 20. mart

Ovaj seminar Komora je realizovala u saradnji sa «Smile it Solutions» iz Beča, Austrija s ciljem da se preduzećima koja namjeravaju uvesti ISO standard daju relevantne informacije: šta predstavlja prelazak na poslovanje uz podršku ISO standarda, kakve prednosti pružaju ISO standardi za organizaciju i vođenje poslovnih procesa. Predavač je bio g. Mičo Jančev.

«Značaj menadžmenta ljudskih potencijala u modernim organizacijama» 22. mart

Seminar je bio posvećen menadžmentu ljudskih resursa - najznačajnijeg kapitala 21. stoljeća.

Predavač je bio mr. Damir Ahmetović (United Nations Development Programme).

«Upravljanje intelektualnim kapitalom» 30.-31. mart

Jedan dio edukacija u 2006. Komora je posvetila ljudskim potencijalima, te je i ovaj seminar, u saradnji sa Adizes institutom (Santa Barbara, USA) – Adizes Southeast Europe (Novi Sad) organizovan s tim ciljem.

Pozivamo privrednike da prisustvuju seminarima u KomoriInformacije potražite u Centru za edukaciju kadrova: 250-117, 250-116, 250-107 ili

web stranici Komore: www.pksa.com.ba/Aktuelni seminari

Seminari u aprilu 2006...

Glas

nik

7

AKTUELNOSTI

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

Obavještavamo privredne i druge subjekte da je u Zakonu o izmjenama i dopunama zakona o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave («Sl. Novine F BiH», broj 30/05) propisano da poslovi iz oblasti prehrambene i duhanske industrije iz dosadašnje nadležnosti Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, prelaze u nadležnost Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, sa sjedištem u ulici M. Tita br. 15/IV, sobe 416, 417 i 418. Uposlenici Sektora za prehrambenu i duhansku industriju su:

Vedad Hadžimusić, pomoćnik ministra, tel 033 219-830,Edina Sijerčić, stručni savjetnik za proizvode animalnog porijekla, Dubravka Ćorić, stručni savjetnik za proizvode biljnog porijekla, Nevenka Dalač, stručni savjetnik za preradu duhana i proizvodnju pića, iNermina Begić, stručni savjetnik za pravne poslove.

•••••

Oglašavajte se u Glasniku !cijene u KM

članovi Komore

+ 50%

kolor

ostali

+ 50%

kolor

1/5 stranice 50,00 75,00

1/4 stranice 70,00 100,00

1/3 stranice 100,00 150,00

1/2 stranice 150,00 220,00

1/1 stranice 200,00 300,00

Cijena na koricama uvećava se za 20%

Sve informacije na : 25 01 44 : 25 01 36, e-mail: elvirab@pksa.com.ba

LegislativaFEDERACIJA BIH

Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine («Sl. novine F BiH», broj 2/06)

Zakon o preuzimanju dioničkih društava («Sl. novine F BiH», broj 7/06)Pravilnik o dopunama Pravilnika o registraciji i prijenosu vrijednosnih papira kod Registra vrijednosnih papira («Sl. novine F BiH», broj 10/06)Pravila Registra vrijednosnih papira u Federaciji Bosne i Hercegovine («Sl. novine F BiH», broj 11/06)

•

••

•

Glas

nik

8

PREDSTAVLJAMO VAM

Vlasnik pekare Aspek dr. Džemal Aslani i izvršni direktor Aspeka Meho Alić u razgovoru za Glasnik predstavili su nam poslovne rezultate i planove za naredni period. U želji da pomogne razvoju bh. privrede Džemal Alsani, doktor ekonomskih nauka koji trenutno živi i radi u Švicarskoj, odlučio se da osnuje pekaru u Sarajevu, koja je zauzela treće mjesto među pekarama u Kantonu.

Brzo ka uspjehu

“Pokretanje ovog biznisa bio je rezultat mog unutrašnjeg stanja i potrebe da nakon ratnih razaranja, koliko mi to mogućnosti dozvoljavaju, pružim pomoć Bosni i Hercegovini, obezbijedim određeni broj radnih mjesta i doprinosem razvoju privrede,” kaže Aslani. Kako dalje objašnjava, pekarsku branšu u Bosni i Hercegovini su tada vidjeli kao deficitarnu i u značajnom zaostatku za pekarskom praksom u razvijenim zemljama. Računajući na domaće ljudske potencijale i vlastita finansijska ulaganja ocijenili su da na tom polju mogu brzo i uspješno postići dobre rezultate, što su u kratkom vremenskom roku i dokazali. “Želimo premostiti nedostatke u pekarstvu, modernizovati proizvodnju i uvođenjem novih proizvoda približiti Sarajevo Evropi,” ističe Aslani s optimističnim uvjerenjem da će se ubrzo dogoditi strukturalne promjene u cjelokupnoj branši. “Priključivanje Evropskoj uniji je budućnost. BiH se pruža šansa za ubrzanje ekonomskog razvoja, integraciju u moderne svjetske tokove, kreiranje novih radnih mjesta i politička stabilnot. Kroz deceniju BiH će biti na stabilnim nogama, prosperitetna i najvažnije razbijenih nacionalnih barijera”, kaže Aslani. Ovakva perspektiva razvoja motivisaće velike kompanije iz inostranstva da ulažu novac u privredu BiH. Prema mišljenju gosp. Aslanija to će ubrzati cijeli proces ekonomsko-političkog ozdravljenja BiH.

Otvaranje novog proizvodnog programa

Godine 2000. počela je izgradnja poslovnog objekta Aspeka veličine 3.500 m2 u sarajevskom naselju Ilidža, a proizvodnja i prve isporuke počele su decembra 2001. godine. Inicijalni kapital za osnivanje pekare iznosio je 3 miliona KM, a do danas je sa 90 % vlastitog udjela i veoma malo kreditnog aranžamana, uloženo oko 8 miliona KM. Ukupno zapošljavaju 80 ljudi, s namjerom da taj broj znatno povećaju. U Aspeku se proizvodi hljeb, razna peciva i

Pekara Aspek -Proizvodi

vrhunskogkvaliteta

USKORO OTVARAJU NOVI SLASTIČARSKO-KONDITORSKI POGON

premostiti nedostatke u pekarstvu, modernizovati proizvodnju i uvođenjem novih proizvoda približiti Sarajevo Evropi

dr. Džemal Aslani, vlasnik pekare Aspek

Glas

nik

9

predstavljamo vam

Privredna komora Kantona Sarajevo upućuje iskrene čestitke:

Sarajevskoj pivari - na osvajanju «Platinaste nagrade» za izuzetno visok kvalitet i tehnologiju koju dodjeljuje Direkcija poslovne inicijative – BIDKolektivu UNITIC-a - povodom uspješne implementacije i certifikacije sistema uspravljanja kvalitetom u skladu sa međunarodnim standardom ISO 9001:2000Poljoprivrednom fakultetu u Sarajevu na obilježavanju

66 godina od osnivanjaOrtosaru na osvajanju Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva u 2006. godiniInstitutu za hidrotehniku Građevinskog fakulteta u Sarajevu na osvajanju Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva u 2006. godini

•

•

•

•

•

konditorski proizvodi, uz angažman i nadzor vrhunskog tehnologa Martina Voghta iz Švicarske. Nude oko140 kvalitetnih proizvoda prilagođenih kupovnoj moći kupca. Od toga gotovo 50 % čine novi proizvodi, nepoznati našem tržištu. Snabdijevaju oko 250 maloprodajnih objekata u Sarajevskom kantonu, Zeničko-dobojskom kantonu i Srednje-bosanskom kantonu Prošle godine su otvorili dva ekskluzivna prodajna objekta u Sarajevu, a u planu je otvaranje još tri takva objekta. “U početku je Aspek imao kapacitete da zadovolji potrebe tržišta. Sada kada te potrebe rastu, imamo u planu proširivanje proizvodnje i otvarenje novog slastičarsko-konditorskog pogona”, kazao je Meho Alić. Izgradnja novog pogona, opremljenog najsavremenijom opremom na Balkanu, biće završena za nekoliko mjeseci. Za tu priliku biće pripremljena velika svečanost na kojoj će se Aspek i zvanično predstaviti široj javnosti. U Aspeku imaju viziju da postanu lideri u proizvodnji specijalnih vrsta hljebova od svježe mljevenog integralnog brašna te u proizvodnji najkvalitetnijih peciva i kolača. “Svojim kupcima u svakom trenutku želimo osigurati proizvode visokog kvaliteta uz opravdanu cijenu, kroz nabavku najsavremenije opreme i korištenjem najboljih svjetskih sastojaka biološkog porijekla”, ističe Alić.

Složenost pekarske prakse

Pekarstvo je izuzetno složena i zahtjevna djelatnost. Uvođenjem PDV i državnim uplitanjem u formiranje cijene hljeba situacija u pekarstvu se pogoršala i nema ekonomske opravdanost poslovanja. Gospodin Alić je na kraju razgovora pohvalio aktivnosti i rad Komore i osvrnuo se na svoja pozitivna iskustva u prijašnjoj saradnji sa Komorom.

Elvira Baždar

Meho Alić, izvršni direktor Aspeka

Glas

nik

10

U sklopu USAID-ovog Projekta za unapređenje okruženja povoljnog za investitore i kreditore (FILE) uspostavljen je partnerski odnos kompanije PING doo Sarajevo, Chemonics International i USAID-a. USAID podržava finansijski i tehnički pilot projekat uvođenja odgovarajuće hardverske opreme, kao i namjenskog softvera u svih 70 prvostepenih i drugostepenih sudo-va. Implementator projekta je kompanija Chemo-nics International u suradnji sa firmom PING doo, koja je projektovala i razvila softverski sistem koji podržava proces upravljanja predmetima u sudovima, pod skraćenim nazivom CCMS (Court Case Management System).

Cilj pilot projekta je povećanje efikasnosti i transparentnosti u procesu upravljanja predmetima, što bi doprinijelo općenito efikasnijem sudstvu. Prva faza projekta, u okviru koje je planirana implementacija ovog sistema u tri suda, privodi se kra-ju. Do sada se softver uspješno koristi u općinskim sudovima u Mostaru i Konjicu, a do kraja ove faze pla-nira se implementacija u Općinskom sudu u Čapljini.U sklopu druge faze biće obuhvaćeni dodatni prvostepeni i drugostepeni sudovi širom Bosne i Hercegovine. Cjelokupni projekat se realizira u suradnji sa Visokim sudskim i tužilačkim vijećem i pod izvršnim rukovodstvom USAID-a.

Razvijen softverski

sistem CCMS

Otto Bock je vodeća svjetska kompanija za proizvodnju modula i dijelova za proteze i ortoze, materijala, opreme i alata za ortopedsku tehniku i rehabilitaciju, kao i proizvodnju plastičnih masa i in-formacijsku tehnologiju. Matična tvrtka Otto Bock Healthcare nalazi se u Njemačkoj u Duderstadtu, a firme kćerke, među kojima je Otto Bock Adria Sa-rajevo, nalaze se u preko 30 zemalja širom svijeta. Sarajevski stručni tim Otto Bock Adrie predvođen doktoricom Mirjanom Kordić-Močević osposobljen je za zadovoljenje sve zahtjevnijih potreba klijenata. “Kako bismo mogli ispuniti očekivanja osoba s posebnim potrebama nastojimo biti koristan i dobar transfer znanja i svih novosti s područja tehnološkog razvoja. U tu svrhu pokrenuto je izdavanje besplatnog biltena “Dialog” na našem jeziku”, kazala je dr. Mirja-na Močević, direktorica Otto Bock Adrie u Sarajevu. Tri su vrijednosti uvijek imale svoje mjesto u ovoj kompaniji: predanost inovacijama, odvažna ula-ganja i odgovorno poduzetništvo. U Otto Bocku na ekonomiju i ekologiju ne gledaju kao na suprotnosti u poduzetništvu, već one predstavljaju važne zadatke koje treba ispuniti s odgovornošću za dobrobit budućih generacija.

Njihovi proizvodi stvoreni su s pogledom uprtim u sutrašnjicu, a interni ekološki menadžment uvijek nudi nove ideje i rješenja. Socijalni značaj sporta odnosi se na osobe s invaliditetom isto kao i na sve ostale. Otto Bock je stoga ponosan što sponzorira paraolimpijadu, olimpi-jadu osoba s invaliditetom, druge sportske događaje, ali i mnoge druge projekte namijenjene osobama sa posebnim potrebama. Ipak, njihova pomoć i sudjelovanje ne započinje i ne završava finansijskom podrškom. Otto Bock isto tako nudi direktnu pomoć. Njihove stanice u kojima rade predani tehničari osiguravaju servisiran-je, te popravak invalidskih kolica i proteza bilo koje izrade.

Elvira Baždar

OTTO BOCK

ADRIA

USAID I PING - DO EFIKASNIJEG SUDSTVA

dr. Mirjana Močević u ordinaciji Otto Bock Adria

Pomoć osobama sa posebnim potrebama

Glas

nik

11

PREZENTACIJA U KOMORI

Treći međunarodni sajam metala «ZEPS Intermetal» koji se ove godine održava u periodu od 16. do 19. maja u Zenici, centru metalne industrije Jugoistočne Evrope okupiće prema očekivanjima organizatora do 200 izlagača iz zemlje i inozemstva na izložbenoj površini od oko 5.000 m�. U organizaciji Privredne komore Kantona Sarajevo i direkcije ZEPS Intermetala, sarajevskim privrednicima su u Komori sredinom marta prezentirane mogućnosti i značaj učešća na sajmu.

Govoreći o međunarodnom značaju sajma, direktor ZEPS razvoja Javor Pardo naglasio je da je ova manifestacija u kratkom vremenu postala u širim poslovnim krugovim nezaobilazno mjesto godišnjeg okupljanja metalaca, razmjene informacija i ugovaranja poslovnih aranžmana.

«Metalni sektor ima značajnu ulogu u razvoju Kantona Sarajevo i veoma je bitan za druge sektore

privrede i modernizaciju proizvodnje, te se nadam da će u skorije vrijeme napraviti značajniji razvojni iskorak», kazao je Kemal Grebo, predsjednik Privredne komore Kantona Sarajevo.

Ova privredna grana učestvuje sa 7 % u ukupnom broju zaposlenih BiH, 49,9 % u ostvarenom izvozu BiH za 2005., a 38 % iznosi učešće ove grane u ukupnoj industriji BiH.

Projekt menadžer ZEPS Intermetala, Darmin Terzić je kazao da, pored brojnih pratećih manifestacija, najznačajniji događaj na sajmu predstavlja «Forum metalaca BiH» koji svake godine okupi impozantan broj učesnika.

Predsjednik Komore je pozvao metalce Sarajevskog kantona da uz mogućnost popusta i posredovanja Komore organizirano nastupe na ovom sajmu.

Elvira Baždar

PRIJAVITE SE!ZEPS Intermetal će obezbijediti Komori

popust od 10%, za najmanje 140 m� zakupljenog sajamskog prostora. Najmanja površina iznajmljenog neuređenog prostora iznosi 14 m�, čija je cijena 85 KM/m�, dok je cijena minimalno uređenog prostora 125 KM/m�. Ukoliko članovi Komore prihvate zajedničko učešće, tada bi na jednom prostoru odgovarajući pregrađenom, zajedno nastupili sa istaknutim vlastitim logom firme, kao i logom Komore za cijeli zakupljeni prostor.

Ukoliko se za ovaj nastup ne prijavi dovoljan broj članova Komore koji bi zakupili najmanje 140 m�, Komora, iz gore navedenih razloga, neće moći dobiti traženi popust.

Molimo da nas obavijestite, da li imate interes za ovakav vid nastupa na sajmu «ZEPS Intermetal».

Kontakt tel: 033/250-123, fax: 033/250-139 ili na e-mail: neiram@pksa.com.ba

ZEPS Intermetal

od 16. do 19. maja 2006.

ISKORAK METALNE INDUSTRIJE BIH

Organizatori očekuju oko 200 izlagača iz zemlje i svijeta

Glas

nik

12

DRŽAVA SAJAM MJESTO VRIJEME

BiH

MOSTARSKI SAJAM – 9. međunarodni sajam gospodarstva4. sajam vina i vinogradarske opreme 2. specijalizirani sajam knjige

Mostarwww.mostarski-sajam.

com04. – 08.04.

KNJIGE I UČILA - 18. međunarodni sajam knjiga i učila

Sarajevo 19. – 24.04.

GRADNJA I OBNOVA - 28. međunarodni sajam građevinarstva i prateće građevinske industrije - u sklopu kojeg će se održati sljedeće manifestacije: - Međunarodni sajam instalacija, rasvjete, elektrotehnike i industrijske elektronike; Sajam zanatstva, alata i alatnih strojeva; Sajam komunalne opreme i opreme za zaštitu okoline; Interklima – sajam grijanja, hlađenja, klimatizacije i sanitarija; Plagram – sajam plastike i gume i Sajam drveta i prateće drvne industrije

Sarajevowww.skenderija.ba

23. – 26.05.

HRVATSKA

GRAĐENJE I OPREMANJE – 30. međunarodnisajam građevinarstva – U sklopu ovog sajma održaće se: - BIAM (sajam alatnih strojeva i alata); Antikorozija; Zavarivanje; Obrtništvo

Zagrebwww.zv.hr

25. – 29.04.

DANI GASTRONOMIJE I TURIZMA – VINOVITA; TURIZAM; LORING (lov i ribolov)

Zagreb 10. – 14.05.

SCG

SAJAM NAMJEŠTAJA – 30. sajam namještaja, opreme za hotelijerstvo, domaćinstva, poslovne prostore i unutrašnju dekoraciju

Budvawww.adriafair.cg.yu

04. – 08.04.

SAJAM TEHNIKE – međunarodni sajam tehnike i tehničkih dostignuća

Beogradwww.sajam.co.yu

16. - 20.05.

PROMEDIKA – 14. međunarodni sajam medicine i farmacijePROMODENTIS - 3. izložba stomatološke opreme

Novi Sadwww.nsfair.co.yu

01. – 03.06.

RUSIJA

SVIAZ/EXPO COMM 2006 – međunarodni sajam telekomunikacija, informacionih tehnologija

Moskvawww.expocomm.com

10. – 13.05.

LESHOW 2006 – međunarodni sajam kože i krznaMoskva

www.leshow.com15. – 17.06.

FRANCUSKA

INTERMAT 2006. - međunarodni sajam mašina i opreme za građevinarstvo

Parizwww.intermat.fr

24. – 29.04.

PARIS TRADE FAIR – sajam roba široke potrošnjePariz

www.biztradeshows.com

28.04. – 08.05.

INTERSELECTION – sajam muške, ženske i dječije odjeće; tekstila; mašina za tekstilnu industriju i opreme

Parizwww.interselection.net

09. – 11.05.

ITALIJA

58. INTERNATIONAL TRADE FAIR - međunarodni sajam - ručnih radova, turizma, hrane i vina, namještaja za domaćinstvo

Trstwww.fiera.trieste.it

03. – 11.06.

LAMIERA – sajam mašina za varenje, presovanje, bušenje, alati i dijelovi

Bolonjawww.lamiera.net

www.bologna fiere.it10. - 13.05.

HYLEXPO – sajam mašina za obradu drvetaMilano

www.hylexpo.com16. – 20.05.

MIWINE – sajam vina i alkoholnih pićaMilano

www.miwine.it12. – 14.06.

NJEMAČKA CERAMITEC 2006. 10. međunarodni sajam mašina i opreme za obradu keramike

Minhenwww.ceramitec.de

16. – 19.05.

TURSKA

ECOLOGY FAIR – sajam organske i zdrave hrane, zaštita okoline

Istanbulwww.asdf.com.tr

06. – 09.04.

RECYCLING – 2. međunarodni sajam recikliranja otpadaIstanbul

www.tuyap.com.tr22. – 25.06.

IITM 2006 – 23.međunarodni sajam mašina za tekstilnu industriju

Istanbulwww.texindex.com

31.05. – 04.06.

MAĐARSKAINDUSTRY DAYS 2006 –obuhvata sljedeće sajmove: INDUSTRIA (industrija) – CHEMEXPO (hemija i plastika - SECUREX (zaštita)

Budimpeštawww.hungexpo.hu

16. –19.05.

U Z

EM

LJI

I SV

IJE

TU

apr

il, m

aj, j

uni 2

006.

Izbor sajmova prIpremIla amIra vIšnjIć, tel: 25 01 05, e-maIl: amirav@pksa.com.ba

Glas

nik

13

U Sarajevu je u periodu od 9. do 13. marta održan 24. Međunarodni sajam namještaja i opreme za unutrašnje uređenje i 24. Međunarodni sajam drveta i prateće drvne industrije INTERIO 06. Organizator ovog sajma je bio Privredni centar “Skenderija” koji nastavljajući tradiciju sajamskog poslovanja našeg gra-da, postaje prepoznatljivo mjesto poslovnih susreta, razmjene iskustava, te umrežavanja i povezivanja poje-dinaca i kompanija . Na prostoru većem od 5.000 metara kvadratnih izlagalo je oko 60 kompanija iz BiH, SCG-a, Hrvatske, Makedonije, Slovenije, Austrije, Italije, Turske, Poljske i Njemačke. Održavanje sajma Interio’06. od posebne je važnosti za afirmaciju drvoprerađivačkih kapaciteta i po-tencijala kojima raspolaže BiH, te za razmjenu iskustava i povezivanje poslovnih ljudi. Pored prezentacija kompanija, održan je stručni seminar o četiri teme iz oblasti drvne industrije u orga-nizaciji Centra Skenderija, LOK Instituta za organizaciju i ekonomiku d.o.o. Sarajevo, te GTZ Njemačkog društva za tehničku saradnju.

INTERIO ‘06. okupio 60 kompanija

SAJMOVI

PRIDRUŽITE NAM SEAGROFOOD I ALTRAVITA

SKOPLJE, 26.09. – 30.09.2006.

Sajam obuhvata sljedeće manifestacije:56. Međunarodni sajam hrane, pića i potrošnih dobara56. Međunarodni sajam mašina i opreme za pakovanje i domaći transport47. Međunarodni sajam duhana i mašina34. Međunarodni sajam poljoprivredne in-dustrije15. Međunarodna izložba vina i žestokih pića

Altravita- Ekovita 2006- 47. Međunarodni sajam narodne i tradicio-nalne medicine, medicinskog turizma, zaštite i unapređenje životne sredine, tehničko- tehnoloških dostignuća, organske hrane, parap-sihologije, rekreativnog tjelesnog i duhovnog sporta i aktivnosti. Za sve dodatne informacije obratite se kontakt osobama Belmi Jahović, tel: 033 250 141, mail: belmaj@pksa.com.ba, Amiri Višnjić, tel: 033 250 105, mail: amirav@pksa.com.ba.

•

•

••

•

4. Međunarodni festival čaja i ljekovitog bilja (Tea-fest) održaće se u Sarajevu od 14. do 18. juna 2006. godine. Uporedo sa prodajnom izložbom održavaće se edukativni sadržaji i kulturni programi čime će Festival dobiti još jedan kvalitet više u odnosu na prethodne godine. Pozivamo Vas da se prijavite za učešće na ovome sajmu, ali i da budete sponzori ili donator ovog Festivala, te na taj način ohrabrite i druge potencijalne izlagače koji se bave ljekovitim i aromatičnim biljem, pčelinjim proizvodima i preparatima na toj bazi da prezentiraju svoje proizvode iz oblasti ljekobilja i pčelinjih proizvoda, kao i preparata na toj bazi, kako bi se na vrijeme prijavili i potvrdili učešće u programi-ma 4. Međunarodnog festivala čaja i ljekovitog bilja.

Program izla-ganja će biti ljekovito i aromatično bilje - sirovi materijal, proizvodi od ljekovitog bilja, pčelinji poizvodi, oprema za proizvodnju i sušenje ljekovitog bilja i pčelinjih proizvoda, koz-metika na bazi ljekovitog bilja i pčelinjih proizvoda, proizvodi od jagodičastog voća, sekundarnih šumskih plodova, gljive i sl. Kao i prošlih godina, Festival će biti takmičarski, pa je potrebno da se zainteresirani prijave za takmičenje na vrijeme.

www. tea-fest.ba

4. Međunarodni festival čaja i

ljekovitog bilja

Glas

nik

14

BIZNIS VIJESTI...mart... BIZNIS VIJESTI...mart... BIZNIS VIJESTI...mart... BIZNIS VIJESTI...mart... BIZNIS VIJESTI...mart...

Izvor: Bh: poslovni portal i dnevna štampa

SVJETSKA BANKA U BIH ULAŽE 100 MILIONADOLARA

Svjetska banka nastavlja sa sveobuhvatnim progra-mom finansiranja razvoja Bosne i Hercegovine. Tako će ove godine i dalje blisko sarađivati s organima vlasti i drugim ključnim domaćim i međunarodnim partne-rima kako bi pomogla ubrzavanje reformi u ključnim sektorima, poput reforme javnog i socijalnog sekto-ra, te poboljšanje uvjeta poslovanja, izjavio je čelni čovjek Svjetske banke u BiH Dirk Reinermann.

PODRAVKAZAINTERESIRANAZAAGROKOMERCIz koprivničke Podravke potvrdili su da je ta firma zainteresirana za kupnju Agrokomerca iz Velike Kladuše, no za bilo koju odluku čeka se odluka Vlade Federacije BiH o modelu prodaje.

TOSAMA“NAPADA”BIH

Nakon gubitka u prvom polugodištu 2005.g. od 517.600 eura, slovenska firma za proizvodnju medicinske opreme Tosama uspjela je ostvariti dobit na godišnji nivo od 1,08 miliona eura.Kompanija u ovoj godini očekuje povećanje prodaje, naročito novih proizvoda. Prema poslovnim planovima u 2006. g. očekuje se i agresivan nastup na tržištima Srbije i Crne Gore i Bosne i Hercegovine.SARAJEVSKI MIMS DOBIO KONCESIJU ZA

IZGRADNJUMINIHIDROCENTRALE

Početkom proljeća na području Županije bosansko - podrinjske trebala bi početi izgradnja dvije mini hi-drocentrale na rijeci Osanica u općini Goražde za čiju su izgradnju koncesije dobile tvrtke Šeh In iz Goražda i MIMS iz Sarajeva. MIMS je vlasnik desetine kompanija u BiH među ko-jima su Unioninvest plastika, Zlatka Vuković Mostar, Sprind Sarajevo, DC Konjic, Merkur Sarajevo, Investi-cijski fond Naprijed itd.

NAPOKON: ZA POTICAJ POLJOPRIVREDI 28 MILIONAKM

U ovoj godini za podsticaj poljoprivrednoj proizvodnji iz budžeta Federacije BiH izdvaja se 28 miliona KM koja će se preraspodijeliti kantonima, istaknuto je u Sarajevu tokom sastanka federalnog ministra poljoprivrede, vo-doprivrede i šumarstva Marinka Božića s kantonalnim ministrima nadležnim za oblast poljoprivrede.

HARLAN CROW INVESTIRA 40 MILIONADOLARAUPOSLOVNICENTARUBIHTie Sosnowski, direktor kompanije Triland Development koja zastupa investitora iz Dalasa, SAD, Harlana Crowa, potvrdio je kako ta američka kompanija namjerava inves-tirati 40 miliona dolara u izgradnju poslovnog centra u Sa-rajevu. Crowova kompanija namjerava graditi poslovni centar na Marijin Dvoru u Sarajevu, na lokaciji između između ho-tela Holliday Inn i UNITIC-a, na površini većoj od 20.000 četvornih metara. Crow očekuje povrat od ovog ulaganja od 25 do 35 posto godišnje. Inače, Crow je vlasnik nekoliko kompanija širom svijeta, među kojima je i Crow Holding, koja upravlja nekretninama. U američkoj je javnosti poznatiji kao jedan od najvećih sponzora u kampanjama trenutnog američkog predsjednika Georga Busha.

PORSCHE - ODLIČNI REZULTATIPRODAJE NA BH TRŽIŠTU Tokom prošle godine ovlašteni uvoznik i distributer automobila, sarajevski ASA Auto, prodao je na bh. tržištu 11 “porschea”, a već ove godine očekuje se najmanje trostruko veća prodaja.

NETO DOBIT RAIFFEISEN BANKE 24,2 MILIONAKMRaiffeisen banka BiH poslovnu je 2005. godinu završila sa neto dobiti od 24,2 miliona KM, što je za 14,5 pos-to više u odnosu na profit ostvaren prethodne godine.Ukupni kreditni portfolio Raiffeisen banke BiH na kraju 2005. godine iznosio je 1,39 milijardi KM, a suma depozita 1,65 milijardi KM. Banka ima ukupno 25 filijala u BiH, te zapošljava 1.195 radnika.

NOVIVLASNIKUPIBANKE

Novi vlasnik UPI banke je talijanska Banca Intesa, koja je početkom ove godine preuzela većinski paket u ukupnom iznosu od 81,2% dionica. Banca Intesa je najprije na Sa-rajevskoj burzi kupila vlasnički udio od 35,03% (80.208 dionica) u transakciji vrijednoj više od 31,7 milijuna KM, nakon čega je, u skladu sa propisima, bila obvezna proves-ti tender ponudu za preostale dionice.

UPI banka Sarajevo je peta banka u BiH po visini aktive

Glas

nik

15

BIZNIS VIJESTI...mart... BIZNIS VIJESTI...mart... BIZNIS VIJESTI...mart... BIZNIS VIJESTI...mart... BIZNIS VIJESTI...mart...

Postoji niz uslova koje neka firma treba ispuniti da bi svoj proizvod mogla izvoziti u Evropsku uniju. Neki od tih uslova su: funkcionalnost, izgled, povoljna cijena, rok isporuke, neophodni kvalitet za tu kategoriju proizvoda (udovoljavanje zahtjevima i očekivanjima kupca), djelotvoran marketing.

lako se radi o slobodnoj tržišnoj utakmici, država donosi zakone i propise kojim se štite zdravlje i životi Ijudi, domaćih životinja, okolina i interesi potrošača. Prema tome, prije plasiranja proizvoda na tržište potrebno je za određene grupe proizvoda provesti proceduru ocjenjivanja usklađenosti sa odgovarajućim važećim tehničkim propisima iz domena sigurnosti.

U Evropskoj uniji legislativa o sigurnosti industrijskih proizvoda grubo je podijeljena u dvije oblasti:

Oblast novog pristupa koja pokriva tehničke industrijske proizvode, i Oblast starog pristupa koja pokriva motorna vozila, prehrambene proizvode, hemikalije, lijekove za Ijudsku i lijekove za veterinarsku upotrebu.

Prema tome, ukoliko želite izvoziti proizvod koji spada npr. u kategoriju mašina, morate još u fazi razvoja osigurati usklađenost sa direktivom “Sigurnost mašina” i tu usklađenost dokazati u procesu ocjenjivanja usklađenosti koju provodi u najvećem broju slučajeva notificirano tijelo koje je registrirano u Evropskoj komisiji. Na kraju tog procesa dozvoljava se proizvođaču postavljanje CE znaka (znaka evropske usklađenosti).

Treba napomenuti da se obaveze proizvodača ne završavaju postavljanjem CE znaka i otpremom proizvoda. Kada se proizvod plasira na unutrašnje tržište Unije, brigu o njemu preuzima sistem nadzora nad tržistem koji će detektirati bilo koju formu neusklađenosti proizvoda.

Ako se ustanovi da je proizvod i pored toga što nosi CE znak, izazvao štetu, moguće je da taj slučaj završi na sudu. Tada se primjenjuje direktiva “Odgovornost za proizvode sa greškom”, a iznos nadoknade štete može biti i do 70 miliona EURA.

Ukoliko neko želi samostalno izvoziti neki prehrambeni proizvod na unutrašnje tržište Evropske unije, to neće moći uraditi dok država ne ispuni svoje obaveze.

Za proizvode životinjskog porijekla potrebno je usvojiti odgovarajuće zakone i propise o veterinarskoj kontroli i izgraditi odgovarajuće sisteme koji će biti

priznati od nadležne institucije Evropske unije. Pored toga, kompanije koje žele izvoziti takve

proizvode na tržište Europske unije prolaze kroz vrlo strogu kontrolu i na kraju moraju dobiti licencu za izvoz i biti upisane u listu odobrenih pogona (establishments).

Za izvoz biljaka i sjemena država mora donijeti zakone i propise i uspostaviti sistem kontrole zdravlja biljaka (fitosanitarna kontrola).

Za industrijske prehrambene proizvode koji su navedeni u poglavlju 2 Bijele knjige “Priprema pridruženih zemalja Centralne i Istočne Europe za integraciju u unutrašnje tržište Unije” država mora uspostaviti djelotvoran sistem Službene kontrole hrane po modelu Evropske unije. Taj sistem mora biti prihvaćen od nadležnih institucija EU.

Da bi se potencijalni izvoznik blagovremeno pripremio, mora osigurati usklađenost sa nizom horizontalnih i vertikalnih direktiva o prehrambenim proizvodima i svoj proizvodni proces postaviti u skladu sa kodom dobre proizvodne prakse u toj oblasti. Da bi državni organi mogli djelotvorno provoditi službenu kontrolu hrane u skladu sa odgovarajućom direktivom EU i da bi u startu imali povjerenje u proizvodni proces, potrebno je u proizvodnoj firmi uspostaviti sistem HACCP (Analiza rizika i kritične kontrolne tačke). Treba napomenuti da se na prehrambene proizvode ne stavlja CE znak kao dokaz usklađenosti sa zahtjevima EU.

Međutim, potencijalni izvoznik može postaviti pitanje: “Da Ii uopšte treba nešto raditi dok država ne ispuni svoje obaveze”?

Odgovor je: “Treba, i to što prije, jer usklađivanje proizvoda i proizvodnih procesa sa propisima Evropske unije traje relativno dugo, pogotovo što često treba radikalno mijenjati ustaljene navike i pristup rješavanju problema.

Prednost ovakvog pristupa je mogućnost izvoza određenih industrijskih prehrambenih proizvoda preko neke firme iz EU i prije nego država ispuni svoje obaveze.

Pristup detaljnog harmoniziranja zahtjeva za pojedine proizvode EU je napustila 1985. godine u korist horizontalnog pristupa zasnovanog na harmoniziranju osnovnih odredbi neophodnih da se osigura sigurnost hrane, nivo službene kontrole, te informiraju i zaštite potrošači.

Horizontalna legislativa zajednice za hranu (pokriva sve proizvode) bazirana je na sljedećim

Izvoz hrane u

Evropsku uniju

Usklađivanje proizvoda i proizvodnih procesa sa propisima Evropske unije traje dugoPotencijalni izvoznik može postaviti pitanje: Da Ii uopšte treba nešto poduzimati dok država ne ispuni svoje obaveze? Treba, i to što prije.

put u eu

Glas

nik

direktivama: Službena kontrola hrane (direktiva 89/397/

EEC), dodatne mjere koje se odnose na kontrolu hrane (direktiva 93/99/EEC);

Ove direktive daju osnovne principe službene kontrole prehrambenih proizvoda, procedure za izvođenje inspekcija, te analize proizvoda (uzoraka) u okviru lanca prehrane,

Označavanje prehrambenih proizvoda (direktiva 2000/13/EC)

Direktiva se bavi označavanjem, prezentiranjem i reklamiranjem prehrambenih proizvoda. Ciljevi direktive su obezbjeđivanje informativnog sistema za označavanje hrane, baziranog na esencijalnim mjerama za sigurnost i higijenu hrane.

Higijena prehrambenih proizvoda (direktiva 93/43/EEC)

Direktiva propisuje opća pravila i procedure za provjeru higijene namirnica, zahtijeva harmoniziranje dobre higijenske prakse kroz sve faze nakon primarne proizvodne pripreme, prerade, proizvodnje, pakovanja, skladištenja, transporta, rukovanja i nuđenja za prodaju, zahtijeva uspostavu HACCP (Analiza opasnosti i kontrolne kritične tačke -Hazard Analysis and Control Critical Points), planova i službeno nadziranje od strane relevantnih tijela;

Aditivi (okvirna direktiva 89/107 /EEC), te direktive koje se odnose na boje korištene u prehrambenim proizvodima (94/36/EC), zaslađivače (94/35/EC i 96/83/EC) i aditive za prehrambene proizvode izuzev boja i zaslađivača (95/2/EC, dopunjena direktivama 96/85/EC, 98/72/EC i 2001/5/EC);

Rastvarači za ekstrakciju (direktiva 88/344/EEC)

Dopunjeni prilog ove direktive daje tri liste rastvarača za ekstrakciju koji su odobreni za preradu hrane;

Materijali u kontaktu sa prehrambenim

proizvodima (okvirna direktiva 89/109/EEC) koja daje grupe materijala i artikala namijenjenih za kontakt sa prehrambenim proizvodima i niz specifičnih direktiva za pojedine grupe materijala i artikala kao što su keramički artikli, elastomeri i guma i regenerisana celuloza;

Sa druge strane, vertikalnom legislativom zajednice obuhvaćene su određene grupe (kategorije) proizvoda kao što su:

Mlijeko i mliječni proizvodi (direktiva 92/46/EEC); Proizvodi od jaja (direktiva 89/437/EEC);Mesni proizvodi (direktiva 92/5/EEC);

Životinje i proizvodi vodene kulture (Direktiva 91/67/EEC);

Standardi za hranu

Općenito standardi za hranu mogu se podijeliti u dvije grupe:

Marketinške propise sačinjene u skladu sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom (Common Agricultural Policy (CAP), i

Propise sačinjene s obzirom na kompletiranje.unutrašnjeg tržišta.

Cilj marketinških propisa sačinjenih u skladu sa zajedničkom poljoprivrednom politikom (CAP) je promoviranje stabilnosti poljoprivrednog tržista, zaštita interesa proizvođača i pomoć potrošačima da identificiraju i razlikuju hranu koja može biti zbunjujuća ili hranu koja se razlikuje u kvalitetu. Ovim propisima obuhvaćeni su jaja, perad, voće i povrće, maslinovo ulje, govedina, mlijeko i mliječni proizvodi, masti za namaze, vina i žestoka pića.

Marketinški propisi variraju u detaljima, ali neke stavke se primjenjuju na određene navedene grupe hrane:

U nekim propisima kvalitet se kontrolira klasiranjem proizvoda; na primjer voća i povrća, jaja, peradi. Na oznakama (etiketama) mora se indicirati

PUT U EU

Glas

nik

17

PUT U EU

klasa kvaliteta. Na nekim proizvodima mora se naznačiti

zemlja porijekla, na primjer za voće i povrće, perad, a u posljednje vrijeme za govedinu je postala obaveza navesti zemlju porijekla. Ova informacija može potrošačima prenijeti karakteristike ove hrane.

Proizvodne metode za jaja i perad su od interesa za mnoge potrošače i proizvodi prodavani na tržistu pod terminima kao što su “stajna jaja” moraju se uskladiti sa navedenim uslovima.

Većina CAP marketinških propisa upućuju nanazive i opise koji se moraju koristiti za hranu kada se ona prodaje potrošačima.

EC zajednički standardi kvaliteta razvijeni su za one hortikulturne proizvode koji su od najvećeg ekonomskog značaja za proizvodnju i marketing u okviru Evrope. Ostali artikli obuhvaćeni su UN preporukama i “Codex Alimentarius”-om i Komisijinim svjetskim standardima za tropsko voće i povrće koji mogu primijeniti individualno države u okviru EU. Cilj im je da zadrže proizvode nezadovoljavajućeg kvaliteta izvan tržišta, usmjere proizvodnju ka zadovoljavanju zahtjeva kupca i ubrzaju fer trgovinu.

******Na kraju da vas podsjetimo, da ukoliko želite

izvoziti neki prehrambeni proizvod na tržište EU je potrebno:

Osigurati usklađenost sa nizom horizontalnih i vertikalnih direktiva koje se odnose na vaš proizvod,

Proizvodne procese postaviti u skladu sa kodom dobre proizvodne prakse (GMP- Good Manufacturing Practice ) i uspostaviti sistem HACCP (na taj način omogućujemo državnim organima djelotvorno provođenje službene kontrole hrane).

Kontrolom od strane inspektora EU dobiti odobrenje kompanije za izvoz nakon što sistem službene kontrole hrane Bosne i Hercegovine bude zvanično priznat od odgovarajućih institucija EU.

Međutim, Evropska unija je uvela niz promjena u oblasti sigurnosti hrane od kojih su neke radikalne. Te promjene su bile najavljene 2000. godine u Bijeloj knjizi o sigurnosti hrane, a završene su 2002. godine donošenjem jedinstvenog evropskog zakona o

sigurnosti hrane i Evropske agencije za sigurnost hrane (European Food Safety Authority).

Revizija europske legislative za hranu pokrenuta je da bi se vratilo povjerenje potrošača s obzirom na nedavne krize koje su se odnosile na hranu i u ovo su uključene sve zainteresirane strane, nevladine organizacije, profesionalne asocijacije, javnost i međunarodne trgovačke organizacije.

S obzirom na usvojeni princip “od farme do viljuške” legislativom moraju biti obuhvaćeni svi aspekti proizvodnog lanca: proizvodnja, prerada, transport, distribucija i prodaja. U svim navedenim fazama zakonska odgovornost za obezbjeđenje sigurnosti hrane leži na svim učesnicima u proizvodnom lancu. Osnovni zadatak Evropske agencije za sigurnost hrane (EC uredba 178/2002) je da unaprijedi postojeći sistem naučne i tehničke podrške i formira mrežu sa sličnim tijelima u državama članicama. Posljednje krize koje su se odnosile na hranu pokazale su da je potrebno poboljšati procedure koje vode ka sigurnijoj hrani. Procedure i principi koji su trenutno na snazi moraju se, u skladu sa općim zakonom o sigurnosti hrane, prilagoditi najkasnije do 01. januara 2007.

Pripremio: Centar za evropske integracije i poslove sa inozemstvom

PREZENTACIJAMULTIMEDIJALNEINTERNETGOVORNICE

U prostorijama BH Telecom Inžinjeringa krajem marta održana je prezentacija Multimedijalne Internet govornice od strane kompanije Ericsson Nikola Tesla iz Zagreba i sarajevske firme Brank Multimedija.Radi se o uređajima koji zamijenjuju klasične telefonske govornice sa jako velikim brojem dodatnih Internet i multimedijalnih funkcija. Upravljanje svim funkcijama je zasnovano na “touch” tehnologiji, tj. dodirom po ekranu. Ove tehnologije su krenule u ekspanziju u svijetu prije dvije-tri godine i predstavljaju najsavremenije dostignuće u oblasti integracije Interneta, multimedije i komunikacije.Eventualnim uvođenjem ovih uređaja Bosna i Hercegovina bi se svrstala među vodeće zemlje koje su implementi-rale ovu tehnologiju.

Glas

nik

18

I M P R E S U M

GODINA VI / 2006.BROJ 42

MART

Glasnik je zvanično glasilo Privredne komore Kantona Sarajevo

Uređuje redakcijski kolegij:

Predsjednik:Munevera Pahor

Glavni i odgovorni urednik:mr. Irfan Mehičić

Tehnički urednik:Elvira Baždar

Članovi: Latifa Huseinovićmr. Esad IbiševićMubera Kadrić,

Rusmira Mandić, Faruk Podrug,

Lektor:Saliha P. Kurtović

Izdavač:Privredna komora Kantona

Sarajevo,

71 000 Sarajevo, La Benevolencija br. 8.

Tel: 00387 33/ 250-100,

250-101, 250-196Fax: 00387 33/

250-137, 250-140

Štampa:Blicdruk, Sarajevo

BESPLATAN PRIMJERAK

KORISNE INFORMACIJE I PODACI NA INTERNETU

Potražite zakonodavstvo EU- Institucije EU: www.europa.eu.int/institutions/index_en.htm- Agencije EU: www.europa.eu.int/agencies/index_en.htm- Publikacije EU: www.europa.eu.int- Europska Unija: www.eurunion.org- Pravna baza podataka EU: www.europa.eu.int/celex- SCADPLUS politike Unije: www.europa.eu.int/scadplus- TAIEX: www.taiex.cec.eu.int- Vijesti iz EU: www.europa.eu.int/news/index_en.htm- Program rada institucija EU: www.europa.eu.int/news/cal-en.htm- Posmatrači EU: www.euobserver.com- Politike EU: www.europa.eu.int/pol/index-en.htm

Godišnja inflacija u EUporasla na 2,2%

Najniže godišnje stope inflacije u januaru su imale Poljska i Švedska, a najvišu Latvija, Estonija i Španjolska

Godišnja inflacija u Evropskoj uniji porasla je s 2,1% u decembru na 2,2% u januaru objavio je Eurostat. Godinu dana ranije, u januaru 2005., stopa je iznosila 2%. Sličan trend zabilježen je i u 12 zemalja eurozone gdje je u januaru ove godine godišnja inflacija porasla s decembarskih 2,2% na 2,4%, dok je godinu dana ranije iznosila 1,9%.

Najniže stope inflacije u januaru zabilježene su u Poljskoj (0,9%), Švedskoj (1,1%), Austriji (1,5%) i Nizozemskoj (1,8%), dok su najvišu inflaciju imale Latvija (7,6%), Estonija (4,7%), Španjolska (4,2%) te Luksemburg i Slovačka (obje 4,1%).

VTKBiH otvorila Euroinfo korespodentni

centar

U sklopu Vanjskotrgovinske komore BiH sredinom marta svečano je otvoren Euroinfo korenspondentni centar u BiH (EICCBiH) kako bi se bh. tvrtkama pružile poslovne informacije o EU.

Ključne djelatnosti EICCBiH su informiranje, edukacija i traženje poslovnih partnera. Ovaj centar posebno će se fokusirati na oblasti tehničkih propisa u svezi sa slobodnim kretanjem i sigurnosti industrijskih proizvoda (standardizacija, CE označavanje, HACCP, akreditiranje, certificiranje isl.), financiranja i internacionalizacije poslovanja malih i srednjih poduzeća.

Glas

nik

Svi zainteresirani mogu nabaviti navedene stručne publikacije u Komori i to: TERMINOLOGIJA U MEĐUNARODNOJ TRGOVINI po cijeni od 20 KM/komEVROPSKA PREFERENCIJALNA PRAVILA PORIJEKLA po cijeni od 40 KM/kom

Oba pripručnika u kompletu koštaju 50 KM

TERMINOLOGIJAUMEĐUNARODNOJTRGOVINITerminologija u međunarodnoj trgovini, sažeto i jednostavnim jezikom objašnjava više od 1000 uobičajenih izraza i događaja iz oblasti vanjske trgovine, uključujući i oblasti kao što su poljoprivreda, tekstil, usluge, javne nabavke itd. Priručnik pruža izvanrednu mogućnost poduzetnicima, izvoznicima i uvoznicima, carinskim službenicima, zaposlenicima i stručnom osoblju u pojedinim ministarstvima, komorama i drugim da se detaljnije upoznaju sa terminologijom iz oblasti vanjskotrgovinske politike i objašnjenjima o evropskim preferencijalnim pravilima porijekla proizvoda.

EVROPSKAPREFERENCIJALNAPRAVILAPORIJEKLA

Danas se oko 95 % bh. izvoza i preko 30% uvoza obavlja uz primjenu preferencijala uz uslov udovoljavanja evropskim pravilima porijekla proizvoda. Priručnik Evropska preferencijalna pravila porijeka podijeljen je u tri dijela. U prvom dijelu data su danas važeća evropska preferencijalna pravila porijekla proizvoda koja primjenjuje Bosna i Hercegovina i koja se primjenjuju na BH proizvode. Prezentirana su tako da su navedene pojedinačne odredbe iz Protokola o definiciji pojma «proizvodi s porijeklom» i načinima administrativne saradnje, te dati komentari i pojašnjenja pojedinih članova navedenih u Protokolu. U drugom dijelu dati su praktični primjeri primjene preferencijalnih pravila o porijeklu proizvoda pripremljeni kao odgovori na najčešće postavljana pitanja od strane državnih službenika i privrednika koji se bave vanjskom trgovinom. Zadnji dio sadrži listu prerada i obrada što ih je potrebno obaviti na materijalima bez porijekla, kako bi dobiveni proizvod stekao status proizvoda sa porijeklom.

Glas

nik

Privredna komora

Kantona Sarajevo

Privredna komora Kantona Sarajevo, PROVJERITE ALEM Sistem d.o.o.La Benevolencija 8 Nazovite nas Podgaj 14 Tel: +387 33 25 01 06 Tel: + 387 33 20 87 35 Fax: +387 33 25 01 38 Fax: + 387 33 20 87 44 www.pksa.com.ba www.alemsistem.com.ba

Nova znanja – najbolja investicija !! Današnji menadžeri stiješnjeni su izme u dva suprostavljena problema: neprestani rast zahtjeva za edukacijom i obukom uposlenih (unapre enje poslovnih znanja i vještina) i problemom pove anja troškova uslijed odsutnosti s radnog mjesta i nedostatkom potrebnog vremena.

Danas postoji rješenje, a zove se e-Learning (e-U enje) odnosno u enje putem Interneta.

U enje putem Interneta – u ite kada i gdje možete

zaposleni mogu obavljati radne zadatke i u slobodnim trenucima u iti

veliki sistemi imaju mogu nost da standardiziraju edukaciju, a dobijaju vremenski i cjenovno prihvatljiv okvir za obuku velikog broja uposlenih u kratkom vremenskom periodu na razli itim lokacijama

e-U enje Vam omogu ava izbor mjesta, vremena i trajanja u enja.

Privredna komora Kantona Sarajevo i ALEM Sistem Vam nude u enje putem Interneta sljede ih sadržaja:

Osnovne informati ke e-Learning seminare SkillSoft informati ke i poslovne seminare Auralog Tell Me More online kursevi stranih jezika Pristup online biblioteci knjiga – Books 24x7 Razvoj e-Learning seminara po narudžbi Korištenje upravlja kog sistema za u enje putem interneta ili vašeg intraneta, eLearner LMS (Learning Management System) kao zasebnu aplikaciju

Katalog osnovnih informati kih e-Learning seminara

Svi seminari prilago eni su potrebi pripreme za stjecanje ECDL certifikata. Sadržajem u potpunosti prate plan Syllabus 4.0

MS WordMS Word je aplikacija za pisanje i ure ivanje teksta.

MS Word (ECDL) je seminar koji se sastoji od dva dijela: 1. stepen i 2. stepen.

MS ExcelMS Excel je aplikacija za rad s tablicama,

izra unavanjima te grafovima. MS Excel (ECDL) je seminar koji se sastoji od dva dijela: 1. stepen i 2. stepen.

MS Access MS Access je aplikacija za rad s bazama podataka.

Seminar e vas nau iti osnovnoj teoriji potrebnoj za uspješan rad s Accessom: relacijski model, planiranje i projektiranje baze podataka kao i referencijalni integritet.

MS Windows MS Windows je seminar koji e vas upoznati s

osnovnim dijelovima interfejsa operativnog sistema, osnovnim ulaznim i izlaznim ure ajima kojima ete se služiti u svakodnevnom radu te osnovnim dijelovima prozora, aplikacija, menija i okvira dijaloga.

MS PowerPoint MS PowerPoint je aplikacija za rad s prezentacijskim

slajdovima. Ovaj seminar uvodi vas u osnove korištenja PowerPointa, prezentira vam osnovne dijelove aplikacije i u ivas kako kreirati novu prezentaciju.

Internet Ovaj seminar vas u i osnovama Interneta i radu s

Internet Explorerom. Obra uju se Favorites stranice, Offline na in rada i Help. Tako er, nau i e vas spremati stranice, tekstove i slike, kako prepoznati potencijalne sigurnosne probleme, te pretraživanje sadržaja Interneta na nekoliko na ina. U kombinaciji sa seminarom MS Outlook prilago en je potrebi pripreme za stjecanje ECDL certifikata.

MS Outlook MS Outlook je aplikacija za rad s elektronskom

poštom, pomaže organizaciju poslovanja, rad s kalendarom i sl. MS Outlook je seminar koji se sastoji od dva dijela: 1. stupanj i 2. stupanj. U kombinaciji sa seminarom Internet prilago en je potrebi pripreme za sticanje ECDL certifikata.