SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR - istra-istria.hr · Pore ča", br. 15/06./ i Programom mjera za unapre đenje stanja u prostoru utvr đuje smjernice za ure đenje prostora, osnove

SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR

Vrsar, 01.06.2011. Broj: 3/11 Godina: V

IZDAVA Č: Općina Vrsar UREDNIŠTVO: Trg Degrassi 1, Vrsar ODGOVORNI UREDNIK: Sandi Čuka Izlazi po potrebi WEB: www.vrsar.hr

OPĆINA VRSAR I. Općinsko vijeće

17. Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna Općine Vrsar za 2010. godinu .......... 101 18. Odluka o donošenju detaljnog plana uređenja "Stancija Valkanela" u Vrsaru

(i odredbe za provođenje) .................................................................................. 122 19. Odluka o povećanju zakupnine sadašnjim zakupnicima poslovnih prostora .... 152 20. Odluka o promjeni naziva Dom za djecu, mladež i odrasle osobe sa

cerebralnom paralizom i drugim posebnim potrebama Pula ............................. 153 21. Odluka o prihvaćanju Izvješća o radu Fonda za razvoj poljoprivrede i

agroturizma Iste za 2010. .................................................................................. 154 22. Odluka o određivanju mjesta za prodaju robe izvan prodavaonica .................. 155 23. Odluka o raspoređivanju sredstava iz proračuna Općine Vrsar za

financiranje političkih stranaka i nezavisnih članova u Općinskom vijeću Općine Vrsar ...................................................................................................... 158

24. Odluka o načinu provedbe javnog natječaja i uvjetima za članove nadzornih odbora trgovačkih društava u kojima Općina ima dionice ili udjele u vlasništvu ........................................................................................................... 160

25. Odluka o izmjeni i dopuni odluke o ugostiteljskoj djelatnosti .......................... 162

acarlin

Highlight

BROJ: 3/2011 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 122

18.

Na temelju članka 100. stavak 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji («Narodne novine», br. 76/07 i 38/09), točke 9. stavak 1. podtočka 2. Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Vrsar («Službene novine Općine Vrsar», br. 02/07), te članka 40. i članka 41. Statuta Općine Vrsar («Službene novine općine Vrsar» broj 6/09), Općinsko vijeće općine Vrsar na sjednici održanoj dana 31.svibnja 2011. godine donijelo je

ODLUKU O DONOŠENJU

DETALJNOG PLANA URE ĐENJA

„STANCIJA VALKANELA“ U VRSARU

Članak 1.

(1) Donosi se Detaljni plan uređenja „Stancija Valkanela“ u Vrsaru, kojeg je izradio stručni izrađivač tvrtka „PLANIS“ d.o.o. Poreč.

(2) Granica obuhvata prikazana je na svim kartografskim prikazima Grafičkog dijela Plana, a odnosi se na dio građevinskog područja naselja Vrsar – Stanciju Valkanela.

Članak 2. (1) Sastavni dio ove Odluke je elaborat naziva Detaljni plan uređenja “Stancija Valkanela” u Vrsaru, koji se sastoji od dvije knjige, a sadrži: KNJIGA I: TEKSTUALNI DIO I ODREDBE ZA PROVOĐENJE 0. OPĆE ODREDBE

1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA 2. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I GRADNJE GRAĐEVNIH

ČESTICA I GRAĐEVINA 2.1. VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA (IZGRAĐENOST,

ISKORIŠTENOST I GUSTOĆA IZGRAĐENOSTI) 2.2. VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA (UKUPNA BRUTO IZGRAĐENA

POVRŠINA GRAĐEVINE, VISINA I BROJ ETAŽA) 2.3. NAMJENA GRAĐEVINA 2.4. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI 2.5. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA 2.6. UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA

3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM

3.1. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJE CESTOVNE I ULIČNE MREŽE


3.1.1. GLAVNE GRADSKE ULICE I CESTE NADMJESNOG ZNAČENJA (ELEMENTI TRASE I MJESTA PRIKLJUČKA PROMETNICA MANJEG ZNAČAJA)

3.1.2. GRADSKE I PRISTUPNE ULICE (SITUACIJSKI I VISINSKI ELEMENTI TRASA I KRIŽANJA I POPREČNI PROFILI S TEHNIČKIM ELEMENTIMA)

3.1.3. POVRŠINE ZA JAVNI PRIJEVOZ (PRUGE I STAJALIŠTA) 3.1.4. JAVNA PARKIRALIŠTA (RJEŠENJE I BROJ MJESTA) 3.1.5. JAVNE GARAŽE (RJEŠENJE I BROJ MJESTA) 3.1.6. BICIKLISTIČKE STAZE 3.1.7. TRGOVI I DRUGE VEĆE PJEŠAČKE POVRŠINE

3.2. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA OSTALE PROMETNE MREŽE

3.3. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE

3.4. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I VODOVA UNUTAR PROMETNIH I DRUGIH JAVNIH POVRŠINA (OPSKRBA PITKOM VODOM, ODVODNJA I PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA, OPSKRBA PLINOM, OPSKRBA TOPLINSKOM ENERGIJOM, ELEKTROOPSKRBA I JAVNA RASVJETA)

4. UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH POVRŠINA 5. UVJETI UREĐENJA POSEBNO VRIJEDNIH I/ILI OSJETLJIVIH CJELINA I

GRAĐEVINA 6. UVJETI I NAČIN GRADNJE 7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH, KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

8. MJERE PROVEDBE PLANA 9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

GRAFIČKI DIO

0 OBUHVAT PLANA NA GEODETSKO – KATASTARSKOJ PODLOZI 1 : 1000 1 DETALJNA NAMJENA POVRŠINA 1 : 1000 2A PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – PROMET 1 : 1000 2B PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – TELEKOMUNIKACIJE I ENERGETSKI SUSTAV 1 : 1000 2C PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – VODNOGOSPODARSKI SUSTAV 1 : 1000 3 UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 1 : 1000 4 UVJETI GRADNJE 1 : 1000 KNJIGA II: OBVEZNI PRILOZI PROSTORNOG PLANA I. OBRAZLOŽENJE

1. POLAZIŠTA

1.1. ZNAČAJ, OSJETLJIVOST I POSEBNOSTI PODRUČJA U OBUHVATU PLANA


1.1.1. OBILJEŽJA IZGRAĐENE STRUKTURE I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI 1.1.2. PROMETNA, TK I KOMUNALNA OPREMLJENOST 1.1.3. OBVEZE IZ PLANOVA ŠIREG PODRUČJA 1.1.4. OCJENA MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA UREĐENJA PROSTORA

2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA POVRŠINA I ZEMLJIŠTA 2.2. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA

2.2.1. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU, NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJA POVRŠINA I PLANIRANIH GRAĐEVINA

2.3. PROMETNA, ULIČNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

2.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA I GRAĐEVINA 2.4.1. UVJETI I NAČIN GRADNJE 2.4.2. ZAŠTITA PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I

AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI 2.5. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

II. IZVOD IZ PROSTORNIH PLANOVA ŠIREG PODRU ČJA III. STRU ČNE PODLOGE NA KOJIMA SE TEMELJE PROSTORNO-PLANSKA

RJEŠENJA IV. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA POŠTIVANI H U IZRADI

PLANA V. ZAHTJEVI, SUGLASNOSTI I MIŠLJENJA PREMA POSEBNIM PROPISIMA VI. IZVJEŠ ĆE O PRETHODNOJ RASPRAVI VII. IZVJEŠ ĆE O JAVNOJ RASPRAVI VIII. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PLANA IX. SAŽETAK ZA JAVNOST X. STRUČNI IZRA ĐIVA Č

IZVADAK IZ SUDSKOG REGISTRA SUGLASNOST ZA UPIS U SUDSKI REGISTAR RJEŠENJE O UPISU U IMENIK OVLAŠTENIH INŽENJERA IMENOVANJE ODGOVORNOG VODITELJA

Članak 3.

(1) Elaborat Plana izrađuje se u 8 (osam) primjeraka i ovjerava se potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Vrsar i pečatom Općinskog vijeća Općine Vrsar.

(2) Elaborat iz prvog stavka ovog članka pohranjuje se u arhivu Općinskog vijeća općine Vrsar, te u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Vrsar.


(3) Elaborat iz prvog stavka ovog članka dostavlja se Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj, Javnoj ustanovi Zavodu za prostorno uređenje Istarske županije i Upravnom odjelu za prostorno uređenje i gradnju Istarske županije, Odsjeku za prostorno uređenje i gradnju Poreč.

Članak 4. (1) Ova Odluka zajedno sa Odredbama za provođenje objavljuje se u "Službenim novinama Općine Vrsar”, a stupa na snagu osmog dana od dana objave. KLASA: 350-01/04-01/33 URBROJ: 2167/02-02-01-04-41-11-64 Vrsar, 31. svibnja 2011.

OPĆINSKO VIJE ĆE OPĆINE VRSAR

PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJE ĆA Franko Matukina v.r. I ODREDBE ZA PROVOĐENJE OPĆE ODREDBE

Članak 1. (1) Detaljni plan uređenja "Stancija Valkanela" (daljnjem tekstu : Plan) je dugoročni

prostorno-planski dokument, koji u skladu sa ciljevima i zadacima utvrđenim važećim prostornim planom šireg područja - Prostorni plan uređenja Općine Vrsar /"Sl.glasnik Grada Poreča", br. 15/06./ i Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru utvrđuje smjernice za uređenje prostora, osnove uvjeta korištenja, uređenja i zaštite prostora na području Stancije Valkanela.

(2) Planom se utvrđuju dugoročne osnove organiziranja i uređivanja prostora navedenog područja u skladu sa ciljevima i zadacima društveno - gospodarskog razvoja Općine Vrsar, a posebno:

- osnovna podjela prostora po namjeni, s uvjetima njegovog uređivanja, - sustav infrastrukturnih koridora i građevina, te njihovo povezivanje sa sustavom

susjednog i šireg područja, - mjere očuvanja i zaštite integralnih vrijednosti prostora, te prirodnih i ambijentalnih vrijednosti,

- mjere zaštite i unapređivanja okoliša, - mjere provedbe Plana.

Članak 2. (1) Plan je izrađen u skladu s odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN

76/07, 38/09) i Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04 i 45/04).


(2) Svi elementi na temelju kojih će se izdavati odobrenja za građenje, a koji nisu posebno navedeni u ovom Planu, određuju se na temelju odredbi važećeg prostornog plana šireg područja i pozitivnih propisa.

Članak 3.

(1) Plan se donosi za područje obuhvata prikazano u grafičkim prikazima Plana, ukupne površine cca 15 ha kopna i cca 5 ha mora.

(2) Plan se donosi za: - dio naselja Vrsar – Stancija Valkanela,

- dio katastarske općine Vrsar, - dio građevinskog područja naseljaVrsar.

(3) Za područje obuhvata Plana propisana je najviša dopuštena razina vanjske buke u skladu sa važećim propisima.

Članak 4. (1) U tekstualnom dijelu i odredbama za provođenje Plana koriste se pojmovi,

sukladni važećim propisima i prostornim planovima šireg područja. (2) Koeficijent izgrađenosti, kig , je odnos izgrađene površine zemljišta pod

građevinom i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključujući i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže.

(3) Koeficijent iskorištenosti, kis , je odnos građevinske (bruto) izgrađene površine građevine i površine građevne čestice. (4) Ovim Odredbama propisana najveća izgrađenost daje najveću dozvoljenu osnovnu površinu za gradnju na određenoj čestici. Ako su konstruktivno odvojeni od osnovne, pomoćne i/ili gospodarske zgrade, na građevinskoj čestici zgrade stambene, mješovite, poslovne ili društvene (javne) namjene, u proračun izgrađenosti se, pri provjeri koeficijenta izgrađenosti (kig) i iskorištenosti (kis) propisanih ovim Planom, ne uračunavaju: • pješačke i kolne staze i pristupi te otvorena (nenatkrivena) parkirališta, stube i terase (platoi), dječja igrališta, sportski tereni bez tribina, a koji su cijelom svojom površinom oslonjeni na tlo, te ostala parterna uređenja; • pergole (brajde, odrine), ognjište, vrtni bazen površine najviše 12m2 i dubine najviše 1m od razine okolnog tla; • cisterne, septičke jame, spremnici plina i slične građevine, ako im visina osnovnog volumena (osim povišenog okna/otvora) ne prelazi 1m od najniže točke okolnog konačno uređenog (zaravnatog) terena

(5) Koeficijent iskorištenosti, Kis je odnos zbroja pojedinačnih kis i zbroja građevnih čestica. (6) Gustoća izgrađenosti, Gig je odnos zbroja pojedinačnih kig i zbroja građevnih čestica.

(7) Postojeća građevina je građevina koja postoji u prostoru, izgrađena na temelju i u skladu s građevnom dozvolom, ili je legalizirana po osnovi drugih zakonskih propisa. Postojeća građevina koja prelazi najveće dozvoljene gabarite utvrđene ovim Planom, može se rekonstruirati samo u okviru postojećih gabarita.

(8) Zatečena građevina je građevina koja postoji u prostoru, a nije izgrađena na temelju i u skladu s građevnom dozvolom. Takva građevina se temeljem ovog Plana treba ukloniti zbog izgradnje nove građevine planirane na istoj katastarskoj parceli ili se može legalizirati, odnosno rekonstruirati u skladu s odredbama ovog Plana.


(9) Regulacijski pravac je granica građevne čestice prema javnoj prometnoj površini. Građevna čestica može imati 1 ili više regulacijskih pravaca.

(10) Građevni pravac je obvezni pravac kojim se određuje položaj građevine na građevnoj čestici na način da se duž njega gradi najistaknutiji dio pročelja građevine. Planom su na pojedinim građevnim česticama određeni jedan ili više građevnih pravaca. Utvrđuje se obveza gradnje dijela građevine na građevnom pravcu.

(11) Gradivi dio građevne čestice je dio građevinske čestice u koji se moraju smjestiti ortogonalne projekcije svih izgradnjina građevnoj čestici i to osnovne građevine i pomoćnih građevina. U gradivi dio građevne čestice ne mora se smjestiti izgradnja koja predstavlja uređenje okućnice kao što su parkirališta, manipulacijske površine, prilazi građevinama, interni putevi, rampe, nenatkrivene terase, cisterne, spremnici i upojni bunari, koji su svi manje od 1 m iznad konačno zaravnatog terena na svakom pojedinom mjestu neposredno uz građevinu; potporni zidovi i nasipi prema konfiguraciji terena; te dijelovi građevine kao što su vijenci, oluci, erte, elementi zaštite od sunca, rasvjetna tijela, reklame i slični elementi istaknuti do 40 cm izvan ravnine pročelja građevine. (12) Za dijelove građevine (podrum, suteren, prizemlje, kat, potkrovlje) i pojmove koji se spominju u odredbama ovog plana koriste se definicije iz Zakona.

(13) Visina građevine (V) mjeri se od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do vijenca građevine i kao ukupna visina građevine koja se mjeri od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do najviše točke krova (sljemena).

Pod konačno zaravnatim terenom ne smatra se vanjsko stubište najveće dopuštene širine 1,5 m uz građevinu, za silazak u podzemnu etažu, ni rampa širine 4 metra za silazak u podzemnu etažu ako ona služi za parkiranje vozila. U najvišu dopuštenu visinu ne računaju se strojarnice dizala, strojarske instalacije i uređaji te slični elementi.

(14) Najviši dopušteni broj etaža građevine E je najveći dopušteni broj nadzemnih etaža iz prethodnih stavaka. Najviša etaža može se izvesti kao potkrovna etaža sa skošenim stropom ili kao etaža s ravnom stropnom pločom. Iznad ravne stropne ploče najviše etaže dopuštena je izvedba ravnog krova ili kosog jednostrešnog, dvostrešnog ili višestrešnog krova bez nadozida. Prostor ispod krovne konstrukcije je nestambeno potkrovlje i ne smatra se «korisnom», već «konstruktivnom etažom», te se ne iskazuje pri provjeri usklađenosti broja etaža građevine s ovim Planom propisanim najvećim dozvoljenim brojem etaža. Nestambeno potkrovlje može imati samo minimalne otvore za svjetlo i prozračivanje na zabatu, ili u ravnini krovne plohe.

(15) Podzemna etaža građevine je potpuno ili djelomično ukopana etaža čija je visinska razlika između stropa i najniže točke konačno zaravnatog terena neposredno uz građevinu manja od 1 m. Dozvoljena je izgradnja jedne podzemne etaže.

(16) Nadzemna etaža građevine je djelomično ukopana etaža kojoj je visinska razlika između stropa i najniže točke konačno zaravnatog terena neposredno uz građevinu veća od 1 m, te svaka etaža izgrađena nad takvom etažom. Nadzemnom etažom građevine smatra se i korisno potkrovlje koje se može imati nadozid do najveće dozvoljene visine od 1,0 metar kod dvostrešnih i višestrešnih krovišta, odnosno 2m u slučaju jednostrešnog krova. Iskazuje se u broju etaža zgrade kao "Pks" te provjerava u odnosu na ovim Planom propisani najveći dozvoljeni broj etaža zgrade (Emax).

(17) Gustoća stanovništva Gnst je odnos broja stanovnika i površine obuhvata prostornog plana.

Članak 5.

(1) Površine namijenjene za promet u mirovanju (površine za parkiranje vozila) dimenzioniraju se sukladno planskim veličinama i prometnom rješenju. Osnovno načelo


rješavanja prometa u mirovanju je planiranje u okvirima građevne čestice osnovne namjene na kojoj će se ostvariti namjeravani zahvat u prostoru, odnosno za koju se izdaje akt kojim se dozvoljava gradnja.

(2) Standardi u pogledu broja parkirališnih mjesta u odnosu na broj korisnika područja obuhvata Plana rješavaju se ukupnim odredbama planova višeg reda, ovoga Plana, posebnim propisima i posebnom odlukom Općine Vrsar (promet, komunalni red i slično).

Članak 6.

(1) Uvjeti uređenja, gradnje, korištenja i zaštite površina i građevina određeni ovim Planom predstavljaju okvir za pribavljanje akata kojima se dozvoljava gradnja.

Članak 7. (1) Zahvati uređenja površina, gradnje i rekonstrukcije građevina na površini,

odnosno iznad ili ispod površine zemlje unutar obuhvata Plana kojima se mijenja stanje u prostoru moraju biti u skladu s odredbama ovog Plana, prostornim planovima šireg područja, te posebnim uvjetima utvrđenim na temelju zakona i drugih propisa.

1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 8. (1) Organizacija i namjena površina detaljno je obrađena u tekstualnom i grafičkom

dijelu Plana, te odredbama za provođenje. (2) Namjena površina temelji se na generalnoj namjeni prostora utvrđenoj prostornim

planovima šireg područja, smjernicama za izradu Plana i posebnim uvjetima građenja, a primjenjena terminologija sukladna je zakonskoj regulativi u vremenu donošenja ovog Plana. Pretežiti dio zone obuhvata Plana nalazi se unutar zone turističko ugostiteljske namjene – turističko razvojno područje (TRP) označene Prostornim planom Istarske županije. Prema članku 48. odredbi PPIŽ-a, tabela 2, ukupni broj postelja u turističko razvojnom području Valkanela – Vrsar je 4500 ležajeva. Po Prostornom planu uređenja Općine Vrsar zona obuhvata Plana nalazi se unutar građevinskog područja naselja Vrsar .

(3) Detaljna namjena površina definirana je grafičkim prikazom (list broj 1 – Detaljna namjena površina) i tekstualnim odredbama ovog Plana.

(4) Područje Plana namjenski je podijeljeno u više zona: zonu prometnih površina (županijska cesta, površina rezervirana za proširenje prometnice, sabirna ulica, ulice, parkirališta, pješačke staze i kolno-pješačke površine), zonu stambene namjene, zonu mješovite namjene – pretežito poslovna, zonu mješovite namjene – pretežito stambena, zonu javne i društvene namjene (kultura), zonu sportsko rekreacijske namjene, zonu kupališta i zonu zelenih površina ( javne zelene površine i zaštitne zelene površine). 2. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, URE ĐENJA I GRADNJE GRAĐEVINSKIH ČESTICA

Članak 9.

(1) Potrebni elementi za uvjete korištenja, uređenja, zaštite površina i gradnje građevnih čestica i građevina unutar obuhvata Plana dani su tabelarno za svaku pojedinu parcelu i građevinu. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina prikazani su grafičkim prikazom (list broj 3 – Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina), a uvjeti gradnje grafičkim prikazom (list broj 4 – Uvjeti gradnje).


2.1. VELI ČINA I OBLIK GRA ĐEVINSKIH ČESTICA (IZGRA ĐENOST, ISKORIŠTENOST I GUSTOĆA IZGRA ĐENOSTI)

Članak 10.

(1) Oblik građevinskih čestica označenih oznakama 1 do 31, ŽC, SU, U(1-5), P (1-4), PJ(1-4), ZU, Z i R3, prikazan je na grafičkom prikazu (list broj 4 – Uvjeti gradnje) gdje je vidljivo od kojih su katastarskih čestica novoformirane parcele nastale. Približna veličina građevnih parcela dana je tabelarno (tabela 2), a točno će se utvrditi nakon izrade parcelacijskih elaborata u skladu s ovim Planom. Za zonu koja je na navedenom grafičkom prikazu označena kao "DETALJ A" i prikazana u mjerilu 1:500, granice planiranih građevnih čestica slijede granice katastarskih čestica i vlasnička razgraničenja (ograde) na terenu.

(2) Za parcele unutar Plana izračunati su maximalni brojčani prostorni pokazatelji kig; kis; Kis; Gig i prikazani tabelarno za pojedine parcele (tabela 1). Definicije prostornih pokazatelja i način obračuna definirani su točkom 04 općih odredbi ovog Plana.

(3) U obuhvatu plana gustoća stanovništva Gnst iznosi 25 st/ha kopnenog dijela. Tabela 1

OZNAKA PARCELE

POVRŠINA PARCELE (cca m2)

kig kis Kis Gig

1 1115 0,30 1,20

0,80 0,40

2 1176 0,30 0,80 3 615 0,25 0,75 4 924 0,25 0,75 5 638 0,25 0,75 6 604 0,25 0,75 7 567 0,25 0,75 8 607 0,25 0,75 9 361 0,30 0,60 10 1177 0,18 0,30 11 488 0,40 0,80 12 98 0,85 1,74 13 43 0,93 1,90 14 111 0,66 1,32 15 243 0,61 1,20 16 290 0,65 1,30 17 234 0,73 1,20 18 379 0,34 0,68 19 334 0,39 0,78 20 330 0,40 0,80 21 438 0,30 0,60 22 3271 0,50 0,70 23 1949 0,40 0,60 24 1637 0,84 1,00 25 2587 0,40 0,60 26 4491 - - 27 22332 0,04 0,06 28 39 0,50 0,50 29 3681 0,017 0,017 30 9951 - - 31 608 0,25 0,75 R3 27606 - -

ŽC -- - -

SU 1300 - -


U1 2116 - -

U2 943 - -

U3 243 - -

U4 649 - -

U5 1739 - -

P1 220 - -

P2 221 - -

P3 211 - -

P4 140 - -

PJ1 431 - -

PJ2 378 - -

PJ3 281 - -

PJ4 88 - -

ZU 1985 - -

Z 43274 - -

2.2. VELI ČINA I POVRŠINA GRA ĐEVINA (MAKSIMALNA POVRŠINA GRAĐEVINE U ODNOSU NA POVRŠINU PARCELE, VISINA I BROJ E TAŽA)

Članak 11.

(1) Veličine građevina unutar obuhvata Plana prikazani su tabelarno (tabela 2) za svaku pojedinu građevinu.

(2) Na parcelama je moguća gradnja više građevina povezanih u funkcionalnu cjelinu. U smislu ovih Odredbi, maksimalna površina građevine u odnosu na površinu parcele odnosi se na sve građevine izgrađene na parceli (osnovna, pomoćne i gospodarske građevine) stambene, mješovite, poslovne ili društvene (javne) namjene bilo da su povezane u jednu fizičku cjelinu, bilo da su izgrađene kao zasebne građevine.

(3) Na području obuhvata Plana zatečene su građevine stambene, društvene (javne), ugostiteljske i mješovite namjene , te pomoćne građevine (nadstrešnice, spremišta, drvarnice i slično). Planom se predviđa uklanjanje zatečenih građevina koje se svojim položajem, namjenom i oblikovanjem ne mogu uklopiti u postavke i ciljeve planiranja prostora unutar ovog Plana. Građevine koje se planiraju ukloniti označene su u grafičkom prikazu ovog Plana (list broj 4). Zatečene građevine koje se planiraju zadržati mogu se sanirati unutar zatečenih gabarita ili rekonstruirati uz mogućnost dogradnje i nadogradnje. Za građevine koje su izgrađene bez građevnih dozvola, a ovim Planom predviđeno je njihovo zadržavanje u zatečenim gabaritima ili određena mogućnost rekonstrukcije, moguće je temeljem ovog Plana ishoditi potrebne dozvole. Uvjeti korištenja, uređenja, zaštite i gradnje označeni su u grafičkim prikazima ovog Plana (list broj 3 i 4).

(4) Unutar obuhvata Plana uz zadržavanje postojećih građevina stambene namjene predviđena je izgradnja 9 novih građevina mješovite namjene, 5 novih građevina stambene namjene, 3 nove građevine javne namjene, 5 građevina smještenih unutar parcela parka skulptura i 1 građevina smještena unutar parcele sportsko rekreacijske namjene.

(5) Broj etaža zatečenih i planiranih građevina definiran je posebno za svaku građevinu i prikazan je u tabeli 2.

(6) Sve građevine unutar obuhvata Plana mogu imati podrum ili podzemnu etažu. (7) Visina građevina u metrima je različita za svaku pojedinu građevinu i prikazana

je u tabeli 2. Ovim Planom za pojedine građevine određena je najviša visina pročelja do vijenca, mjereno od najniže kote uređenog terena uz pročelje građevine do donjeg ruba


vijenca, a za pojedine određena je i maksimalna ukupna visina građevine, mjereno od najniže kote uređenog terena uz pročelje građevine do vrha najviše krovne plohe.

(8) Planirane građevine stambene namjene na parcelama 18 – 21 planirane su kao građevine s jednostrešnim krovnim plohama, a moguća je i izvedba ravnog krova, uz slijedeće uvjete:

- najveći dozvoljeni broj etaža propisan ovim Planom ostaje isti; - najveća dozvoljena visina pročelja građevine i ukupna visina građevine propisana ovim Planom ostaje ista; - ukupna površina zatvorenog i/ili natkrivenog dijela etaže s ravnim krovom može iznositi do 55% površine prizemlja, pri čemu zatvoreni dio mora biti povučen najmanje l,5m u odnosu na uzdužna pročelja zgrade; - pod prizemlja može biti najviše 0,5m iznad najniže kote zaravnatog terena oko zgrade;

(9) Sve prizemne građevine planirane ovim Planom imaju jednostrešne ili ravne krovove.

Tabela 2

OZNAKA PARCELE


NAMJENA PARCELE I GRAĐEVINE NA PARCELI

MAKSIMALNA IZGRAĐENOST

PARCELE

E MAKSIMALNI BROJ ETAŽA

V VISINA(m)

PROČELJA DO VIJENCA

UKUPNA DO

SLJEMENA

1 1115 MJEŠOVITA NAMJENA - PRETEŽITO STAMBENA

30 % 2 (P+1) 6,5 -

2 1176 MJEŠOVITA NAMJENA -PRETEŽITO POSLOVNA

30 % 2 (P+1) 6,5 -

3 615 MJEŠOVITA NAMJENA -PRETEŽITO STAMBENA

25 % 2 (P+1) 6,5 -


25 % 2 (P+1) 6,5 -


25 % 2 (P+1) 6,5 -


25 % 2 (P+1) 6,5 -


25 % 2 (P+1) 6,5 -


25 % 2 (P+1) 6,5 -

9 361 STAMBENA NAMJENA 30 % 2 (P+Pks) 4,5 6,5 10 1177 STAMBENA NAMJENA 18 % 2 (P+1) 6,5

11 488 STAMBENA NAMJENA

40 % 3 (P+2) (zatečen

o) 8,0

12 98 STAMBENA NAMJENA 87 % (zatečeno) 2 (P+1) 6,5 13 43 STAMBENA NAMJENA 95 % (zatečeno) 2 (P+1) 6,5 14 111 STAMBENA NAMJENA 66 % (zatečeno) 2 (P+1) 6,5

15 243 STAMBENA NAMJENA

61 % (zatečeno) 3 (P+2) (zatečen

o) 8,0

16 290 STAMBENA NAMJENA 65 % (dozvola) 2 (P+1) 6,5 17 234 STAMBENA NAMJENA 73 % (zatečeno) 2 (P+1) 6,5 18 379 STAMBENA NAMJENA 130 m2 2 (P+Pks) 3,5 5,5 19 334 STAMBENA NAMJENA 130 m2 2 (P+Pks) 3,5 5,5 20 330 STAMBENA NAMJENA 130 m2 2 (P+Pks) 3,5 5,5


21 438 STAMBENA NAMJENA 130 m2 2 (P+Pks) 3,5 5,5 22 3271 STAMBENA NAMJENA 50 % (zatečeno) 2 (P+1) 6,5

23 1949 JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA - KULTURA ( radionice i spremišta)

40 % 2 (P+Pks) 3,5 5,5

24 1637 JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA – KULTURA ( muzej na otvorenom)

84 % (zatečeno) 2 (P+Pks) 3,5 5,5

25 2587 JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA - KULTURA (multimedijalna dvorana)

40 % 2 (P+1) 7,0 10,0

26 4491 JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA - KULTURA ( park skulptura)

- - - -

OZNAKA PARCELE


NAMJENA PARCELE I GRAĐEVINE NA PARCELI MAKSIMALNA IZGRAĐENOST

PARCELE

E MAKSIMALNI BROJ ETAŽA

V VISINA(m)

PROČELJA DO VIJENCA

UKUPNA DO SLJEMENA

27 22332

JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA – KULTURA ( park skulptura)

- - - -

A – ulazni objekt s caffe barom 110 m2 1 (P) 3,5 3,5 B – prodajna galerija 60 m2 1 (P) 3,5 3,5 C – muzej 600 m2 2 (P+1) 6,5 - D – pomoćna građevina 72 m2 1 (P) 3,5 3,5 E – pomoćna građevina 12 m2 1 (P) 3,5 3,5

28 39 TRAFOSTANICA 20 m2 1 (P) 3,5

29 3681

SPORTSKO REKREACIJSKA NAMJENA R1 – SPORT R2 – REKREACIJA

F– građevina s pratećim sadržajima 60 m2 1 (P) 3,5 3,5

30 9951

SPORTSKO REKREACIJSKA NAMJENA R1 – SPORT R2 – REKREACIJA

- - - -


25 % 2 (P+1) 6,5 -

R3 27606

SPORTSKO REKREACIJSKA NAMJENA – KUPALIŠTE (kopno) - - - -

37763 KUPALIŠTE (more) ŽC - ŽUPANIJSKA CESTA - - - - SU 1300 SABIRNA ULICA - - - - U1 2116 ULICA - - - - U2 943 ULICA - - - - U3 243 ULICA - - - - U4 649 ULICA - - - - U5 1739 ULICA - - - - P1 220 JAVNO PARKIRALIŠTE - - - - P2 221 JAVNO PARKIRALIŠTE - - - - P3 211 JAVNO PARKIRALIŠTE - - - - P4 140 JAVNO PARKIRALIŠTE - - - -


PJ1 431 PJEŠAČKA STAZA - - - - PJ2 378 PJEŠAČKA STAZA - - - - PJ3 281 PJEŠAČKA STAZA - - - - PJ4 88 PJEŠAČKA STAZA - - - -

ZU 1985 POVRŠINA REZERVIRANA ZA PROŠIRENJE PROMETNICE

- - - -

Z 43274 ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE - - - -

2.3. NAMJENA GRAĐEVINA

Članak 12.

(1) Namjena građevina unutar obuhvata Plana prikazana je na grafičkom prikazu (list broj 4) i tabelarno (tabela 2). Unutar obuhvata Plana uz zadržavanje 9 postojećih građevina stambene namjene, predviđena je izgradnja 9 novih građevina mješovite namjene, 5 novih građevina stambene namjene, 3 nove građevine javne namjene, 5 građevina smještenih unutar parcela parka skulptura i 1 građevina smještena unutar parcele sportsko rekreacione namjene. Na parcelama se osim građevina osnovne namjene mogu nalaziti i pomoćne građevine koje s osnovnom namjenom čine funkcionalnu cjelinu.

(2) Sve građevine stambene namjene unutar obuhvata ovog Plana (parcele 9 - 22) mogu u svom sastavu imati samo stambenu namjenu i do tri samostalne cjeline.

(3) Na parceli 2 planira se građenje građevine mješovite namjene – pretežito poslovne. To su građevine u kojima je više od 70 % građevine poslovne namjene (ugostiteljske, turističke, trgovačke, uslužne i zanatske).

(4) Na parcelama 1 i 3 do 8 , te 31 planira se građenje građevina mješovite namjene – pretežito stambenih. To su građevine u kojima je više od 70 % građevine stambene namjene, a u njima je moguće obavljati i određene poslovne djelatnosti (ugostiteljske, turističke, trgovačke, uslužne i zanatske). U građevinama mješovite namjene mogu se graditi i otvarati poslovni prostori (lokali) odnosno obavljati djelatnosti kako slijedi:

a) trgovina (prehrana, mješovita roba, tekstil, odjeća, obuća, kožnata galanterija, papirnica, proizvodi od plastike, pletena roba, tehnička roba, pokućstvo, cvijeće, svijeće, suveniri, rezervni dijelovi za automobile i poljodjelske strojeve, poljodjelske potrepštine i sl.);

b) ugostiteljstvo (buffet, snack-bar, kavana, slastičarnica, pizzeria, restoran, catering i drugo);

c) turisti čki smještaj (sobe, apartmani, guest house, pansion, apart-hotel, hotel i drugo) određen je maksimalnim brojem ležaja po pojedinoj građevnoj čestici: - građevna čestica oznake 2 ( M2) najviše 60 ležaja,

- građevna čestica oznake 1(M1) najviše 20 ležaja, - građevne čestice oznaka 3,4,5,6,7,8 i 31(M1) najviše 6 ležaja po čestici. Navedeni smještajni kapaciteti čine ukupno 122 ležaja te ulaze u ukupni maksimalni kapacitet ugostiteljsko turističkog područja Valkanela – Vrsar navedenog u točki 1, alineja 2 ovih odredbi; d) zanatstvo i osobne usluge (krojač, obućar, fotograf, zdravstvene usluge,

usluge rekreacije, proizvodno zanatstvo i sl.); e) ostalo (odvjetništvo, uredi i predstavništva poduzeća, intelektualne usluge i

sl.). (5) Na parcelama 23, 24 i 25 planira se građenje građevina javne namjene

(kultura). Na parceli 23 planirane su radionice za umjetnike i spremišta, na parceli 24 biti će muzej na otvorenom, a parcela 25 planirana je za izgradnju multimedijalne dvorane.


(6) Parcela 26 je parcela planirana za proširenje parka skulptura, a na parceli 27 je postojeći park skulptura kipara Dušana Džamonje. Unutar postojećeg parka skulptura (planska čestica oznake 27) planirana je izgradnja građevina na posebno označenim mjestima u grafičkom prikazu ovog Plana (list broj 4) – ulaznog objekta s caffe barom, prodajne galerije, muzeja i dvije pomoćne građevine koje zajedno čine jednu funkcionalnu cjelinu (složena građevina).

(7) Na parceli 29 planiranoj za sport i rekreaciju može se izgraditi građevina s pratećim sadržajima (sanitarije, spremište pribora za čišćenje, tuševi, oprema za iznajmljivanje, prostor čuvara i sl.) u okviru koje može biti i prostor za ugostiteljsku namjenu. Ista se građevina može koristiti i kao građevina u funkciji kupališta (R3) koje graniči s tom parcelom na zapadu.

(8) Na ostalim parcelama planiranim za sportsko rekreacijsku namjenu, kupališta i zelene površine ne planira se građenje čvrstih objekata. Unutar tih parcela moguće je izvoditi potporne zidove koje uvjetuje uređenje terena, pješačke staze ili popločenja za druge potrebe, postavljati objekte urbane opreme (klupe, stolovi, koševi, rasvjetna tijela i slično) , te po potrebi privremene objekte (kiosci, štandovi, montažne tribine, kabine s kemijskim WC-ima i slično), pokretne naprave i druge konstrukcije privremenih obilježja, a sve u skladu s posebnom Odlukom Općine Vrsar, zakonom i ostalim propisima.

Svaki pojedini kiosk ili pokretna naprava, kao i grupa kioska, mora biti smještena tako da ni u kojem pogledu ne umanjuju preglednost prometa, ne ometa promet pješaka i vozila, ne narušava izgled prostora, ne otežava održavanje i korištenje postojećih pješačkih, prometnih i komunalnih građevina i površina.

(9) Sve zatečene građevine koje se temeljem odredbi Plana mogu sanirati ili rekonstruirati, trebaju zadržati zatečenu namjenu.

(10) Neizgrađene dijelove parcela treba ozeleniti. (11) Parcela R3 je parcela namijenjena ovim planom kao kupalište. Dio parcele

kupališta može se koristiti kao uređena, a dio kao prirodna plaža. (11) Parcela označena oznakom ŽC je županijska cesta koja prolazi iz istočnu

granicu obuhvata Plana, ZU je površina uz županijsku cestu planirana za proširenje prometnice (pješačka staza, biciklistička staza), SU je sabirna ulica, U su ulice, PJ su pješačke staze, a oznakom R označena je kolno pješačka - režimska površina kojom se kroz park skulptura pristupa stambenoj građevini umjetnika. Oznakom Z označene su parcele zaštitnog zelenila, a oznakom Z1 označene su parcele javnih zelenih površina (park).

(12) Parcela označena oznakom TS je postojeća trafostanica kojoj se Planom omogućava rekonstrukcija.

2.4. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRA ĐEVNOJ ČESTICI

Članak 13. (1) Planirane nove građevine, zatečene građevine koje se planiraju zadržati uz

sanaciju ili rekonstruirati treba locirati unutar površina označenih kao gradivi dio parcele u grafičkom prikazu Plana (list broj 4).

(2) Građevine na parcelama 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 25 i 31 su slobodnostojeće. Sve ostale zatečene i planirane građevine su poluugrađene ili ugrađene (čine niz).

(3) Regulacijski i građevni pravac građevnih parcela 9, 11, 12, 13, 14, 15 i 22 djelomično ili u cijelosti se poklapa s granicom građevne čestice prema prometnici. Izvan građevnog pravca mogu se izvoditi krovni vijenci širine do 40 cm.

(4) Određene su granice gradivog dijela čestice za svaku građevnu parcelu i određen obvezni građevni pravac kao i minimalne udaljenosti novih građevina i dijelova građevina


od granice parcele. Građevni pravac određuje obveznu liniju izgradnje građevine. Izvan građevnog pravca kod novih građevina mogu biti krovni vijenci širine do 40 cm. Niti jedna građevina ne smije biti udaljena od granice parcele manje od 3,0 metra (računajući najistaknutiji dio građevine) ako to Planom nije predviđeno i posebno označeno. Na zatečenim dijelovima postojećih građevina bližim granicama parcele od 3 metra ne smiju se otvarati novi otvori , osim ako parcela graniči s postojećim ili planiranim prometnim površinama ili površinama zaštitnog ili javnog zelenila.

(5) U pojasu između regulacijskog i građevnog pravca mogu se izvoditi popločenja, parkirališta, staze, prostor za držanje posuda za otpatke i komunalne instalacije za potrebe građevine (vodovodni priključak, kanalizacijski priključak, priključak na NN mrežu, telefonski priključak, priključak na plinsku mrežu i sl.). 2.5. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 14.

(1) Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje utvrđeni su poštujući maksimalno zahtjeve namjene, te prirodne karakteristike i zahtjeve područja.

(2) Građevine se grade od tradicionalnih materijala, u skladu s lokalnim tradicijskim oblicima, bojama i materijalima.

(3) Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, te oblikovanje pročelja i krovišta moraju biti usklađeni s elementima arhitekture karakterističnim za područje naselja Vrsar. (4) Elementi oblikovanja navedeni za građevine osnovne namjene primjenjuju se i za pomoćne građevine. (5) Kao način tumačenja za uspostavljene kriterije zaštite ambijentalnih vrijednosti, određuju se slijedeći prevladavajući tradicionalni oblici, te mjere i postupci oblikovanja objekata i njihovih detalja:

a) organsko jedinstvo kuće od temelja, preko zida pa do krova, b) tradicionalna tipologija karakterističnih detalja ili logično i skladno prilagođavanje

tih detalja - dimnjaka, luminara, oluka, zidnih istaka, konzolica, baladura, ograda, kamenih okvira itd;

c) uspravan prozor karakterističnih proporcija i manjih dimenzija širine 0,8-1,0 (1,1) m, visine 1,0-1,3 (1,6) m kao mjerodavna veličina tj. proporcijska baza prema kojoj se usklađuju dimenzije otvora i elemenata pročelja;

d) grilje ili škure kao vanjski zatvori na prozorima i balkonskim vratima; e) suzdržanost u primjeni balkona: konzolni istak balkona do 1,5 m; f) ogradni zidovi terasa u ravnini pročelja bez korištenje ogradnih «baroknih» stupica

(npr. «balustrada» na novim građevinama); g) oprezna primjena lukova i svodova, ravni luk, plitki segmentni luk; h) kamenom zidana pročelja, kamenom obuhvaćeni volumeni, a ne plohe; i) ožbukana pročelja s kamenim okvirima otvora; j) poravnato lice kamenih zidova pročelja, slojni i miješani slojni vezovi; k) poravnate fuge bez isticanja;

(6) Krovišta su kosa, dvostrešna, jednostrešna ili višestrešna, nagiba 18-25° stupnjeva, pokrivena crijepom: kupa kanalica, mediteran ili sličan crijep. Zabranjuje se uporaba lima ili valovitog salonita u bilo kojoj boji. (7) Krovni vijenac je armiranobetonski ili kameni s uklesanim žlijebom na kamenim konzolama istaknut od 0,20 m do 0,40 m od ravnine pročelnih zidova zgrade. Vijenac je moguće izvesti i kao prepust crijepa. U ovom drugom slučaju vijenac je minimalan. Preporuča se izvedba vijenca u skladu s lokalnim tradicijskim rješenjima. Krovni prepust na zabatu može biti istaknut do 0,1 m.


(8) Krovna ploha kosog krova, od sljemena do vijenca mora biti ujednačenog nagiba. Nije dozvoljena izgradnja nadozidanih krovnih prozora, odnosno krovnih kućica (luminala). Kod oblikovanja stambenog potkrovlja treba se pridržavati slijedećih pravila:

a) prozori stambenog potkrovlja mogu biti izvedeni na zabatnom zidu ili u ravnini krovne plohe;

b) stambeno potkrovlje može imati loggiu, otvorenu terasu, ili izlaz na balkon samo na zabatu;

c) iznimno, moguće je izvesti centralni «belvedere» unutar srednje trećine krovne plohe, kao nenatkrivenu, poluutvorenu, ili natkrivenu terasu stambenog potkrovlja, bez konzolnog isticanja u odnosu na ravninu pročelja.

(9) Unutar obuhvata Plana za sve građevine moguća su i arhitektonska rješenja u kojima se, polazeći od izvornih vrijednosti graditeljske baštine sredine, a ne preuzimajući izravno tradicionalne oblike i estetiku, ostvaruju nove vrijednosti koje predstavljaju logičan kontinuitet u povijesnom razvoju arhitekture. Dozvoljava se uporaba ravnog krova, prema uvjetima utvrđenim odredbama ovog Plana. (10) Građevine javne i društvene namjene mogu imati krovne plohe izvedene kao ravni krov ili krov blagog nagiba ovisno o vrsti pokrova i oblikovanju građevine. 2.6. UREĐENJE GRAĐEVNE ČESTICE

Članak 15.

(1) Sve građevne čestice unutar obuhvata Plana moraju imati izravni kolni pristup na javnu prometnu površinu. Visinske kote prilaza pojedinim građevnim česticama treba prilagoditi niveleti prilazne javne prometne površine.

(2) Izgradnja ograda oko pojedinačnih građevinskih čestica, ako se izvodi, treba biti sukladna tradicijskom načinu građenja. Preporuča se visina ograde do 1,5 m visine u kombinaciji kamena, betona ili slično u donjoj polovici, a metala i bilja (živica) u gornjoj polovici ograde. Također se mogu se izvoditi i visoki kameni ili žbukani ogradni zidovi osobito zatečenim građevinskim sklopovima. Nisu dozvoljene montažne ograde od armiranog (prefabriciranog) betona. Kod uličnih ograda potrebno je osigurati preglednost pristupa. U uličnoj ogradi treba osigurati otvore za kolni i pješački pristup parceli.

(3) Prilazi građevinama i površinama javne i društvene namjene moraju biti izvedeni u skladu s odredbama Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti („Narodne novine”, broj 151/05 i 61/07).

(4) Na građevnim česticama javne namjene projektnom dokumentacijom planirat će se interne prometnice koje moraju omogućiti kružni tok prometa unutar građevne čestice, te protupožarnu zaštitu i evakuaciju u skladu s propisima.

(5) Smještaj vozila na građevnim česticama novih građevina treba osigurati na parceli, u garaži koja se gradi u sklopu građevine ili kao pomoćna građevina, odnosno na dijelu parcele uređenom za tu svrhu. Zatečene građevine koje u građevini ili na parceli nemaju osiguran parkirališni prostor, mogu za smještaj vozila koristiti planirana javna parkirališta.

(6) Površine za parkiranje na svim građevnim česticama unutar obuhvata Plana potrebno je izvesti kao asfaltirane površine ili površine završno obrađene nekim drugim materijalom, dimenzionirane za odgovarajuća vozila, prema pravilima struke.

(7) Nad površinama za parkiranje moguća je gradnja zaštitnih nadstrešnica od laganih, prozračnih materijala. (8) Kod građevina stambene namjene, javne namjene i građevina koje u svom sastavu imaju poslovni prostor , na parceli treba osigurati odgovarajući broj parkirališta ovisno o namjeni, a sve u skladu s važećim propisima.

• Dimenzije parkirališnog mjesta: - standarno parkirališno mjesto 5,50 x 2,50 m


- parkirališno mjesto za invalide 5,00 x 3,00-3,50 m • Na parkiralištima je potrebno osigurati:

- određeni broj parkirališnih mjesta za posjetitelje, - određeni broj parkirališnih mjesta za zaposlenike - korisnike građevina, - određeni broj parkirališnih mjesta za osobe s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti.

(9) Najmanji broj parkirališnih mjesta određuje se za građevine stambene namjene, građevine mješovite i javne namjene (prema djelatnosti koja se u građevini nalazi) u skladu sa slijedećom tablicom:

Namjena zgrade Broj mjesta na Potreban broj mjesta

Obiteljske stambene zgrade 100m2 BRP 1,0 Obiteljske stambene zgrade Jedna stambena jedinica 1,0 Zgrade mješovite namjene 75m2 BRP 1,0 Zgrade mješovite namjene Jedna

stambena/smještajna jedinica

1,0

Obiteljski pansion ili obiteljski hotel

75m2 BRP 1,0

Obiteljski pansion ili obiteljski hotel

Jedna smještajna jedinica

1,0

Zdravstvene ustanove 100 m2 korisnog prostora

1

Kultura i fizička kultura 100 m2 korisnog prostora

0,5

Uprava i administracija 100 m2 korisnog prostora

1

Poslovanje (uredi, kancelarije, biroi i si.)

100 m2 korisnog prostora

1,5

Usluge 100 m2 korisnog prostora

1,5

Trgovina 100 m2 korisnog prostora

1,5-2,5

Ugostiteljstvo 100 m2 korisnog prostora

4,0

Ugostiteljstvo jedan stol 1,5 Banka, pošta 100 m2 korisnog

prostora 2,5

Hoteli (u naselju) 100 m2 korisnog prostora

2,5

Hoteli (u naselju) 1 krevet 0,5

(10) Na parceli je potrebno osigurati mjesto za odlaganje otpada, lako pristupačno vozilima za odvoz smeća. (11) Neizgrađene površine svih građevnih čestica potrebno je urediti kao parkovne zelene površine, u pravilu, autohtonim vrstama parkovnog bilja. Postojeće kvalitetno bilje na građevnim česticama potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri sačuvati i inkorporirati u novo uređenje zelenih površina na građevnim česticama.

(8) Zelene i ostale neizgrađene površine na građevnim česticama javne i sportsko rekreacione namjene potrebno je po potrebi opremiti odgovarajućim elementima urbane


opreme (klupe, koševi za otpatke i slično) te elementi javne rasvjete. Na tim je parcelama moguće uređivati interne pješačke staze u skladu s projektnom dokumentacijom. 3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULI ČNOM, KOMUNALNOM I TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM

Članak 16.

(1) Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom utvrđen je ukupnim odredbama ovoga Plana, u skladu s posebnim uvjetima građenja nadležnih pravnih osoba uz primjenu odgovarajućih propisa.

(2) Prikaz javnih prometnih površina i infrastrukture u grafičkim prikazima Plana temelji se na odredbama važećih Pravilnika, a mjesta i način priključenja građevina, odnosno građevnih čestica na prometnu, uličnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu određeni su odgovarajućim kartografskim prikazima. Konačna rješenja definirat će se u postupku ishođenja zakonom propisanih odobrenja za građenje prometnica i infrastrukture. (3) Trase koridora i uređaja komunalne i telekomunikacijske infrastrukture postavljene su načelno. Konačni smještaj dat će se idejnim rješenjima i glavnim , odnosno izvedbenim projektima, pa se Planom omogućavaju odstupanja od trasa u grafičkim prikazima prema konkretnim zahtjevima i posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba. 3.1. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CES TOVNE I

ULI ČNE MREŽE

Članak 17. (1) Mjesto i način opremanja zemljišta cestovnom i uličnom infrastrukturnom mrežom

prikazani su grafičkim dijelom Plana koji utvrđuje uvjete gradnje javnih prometnih površina, a opisani su i u odgovarajućem poglavlju tekstualnog dijela koji obrađuje problematiku prometa.

(2) Građevnu česticu prometne površine čine: nasipi, usjeci, zasjeci, potporni zidovi, obložni zidovi, rigoli, bankine, pješačke površine i kolnik prometnice.

(3) Glavne prometnice su u grafičkom prilogu prikazane sa svojim planiranim koridorima. Presjeci koji su dati u planiranim koridorima su maksimalni poprečni profili prometnica. (4) Izgradnju nove i rekonstrukciju postojeće cestovne i ulične mreže unutar obuhvata Plana moguće je izvoditi u fazama, uz osiguravanje funkcioniranja svih vrsta prometa.

(5) Nivelete prometnica postaviti tako da se zadovolje tehničko estetski uvjeti, uskladiti ih sa budućim građevinama u visinskom smislu, te objektima koji postoje na terenu.

(6) Pri projektiranju prometnica i raskrižja unutar obuhvata Plana potrebno je pridržavati se zakona, drugih propisa i normi. U slučaju promjene propisa i normi, pri provedbi Plana primjenjivat će se važeći propis. (7) Rekonstrukcija postojećih i izgradnja novih prometnih površina izvodi se prema projektnoj dokumentaciji, uz potrebnu rekonstrukciju komunalne infrastrukturne mreže, te paralelnu izradu katastra infrastrukture. 3.1.1. Glavne gradske ulice i ceste nadmjesnog značenja (elementi trase i mjesta

priklju čka prometnica manjeg značaja)

Članak 18.


(1) Glavna gradska ulica (županijska cesta) koja se djelomično nalazi unutar obuhvata Plana prikazana jeu kartografskom prikazu 2A. (2) Mjesto priključka prometnice manjeg značaja –sabirne ulice, koja se Planom predviđa kao pristupna ulica do novih ulica, te time i novih ili postojećih građevnih čestica određeno je kartografskim prikazom 2A. Elementi raskrižja definirani su Planom, a pobliže će se utvrdi projektnom dokumentacijom koja će se temeljem Plana, a u skladu s važećim propisima i normativima izraditi za potrebe zakonom propisanih odobrenja za građenje prometnica.

(3) Kolnik je dimenzioniran za teški promet vozila, a rubnjaci su u pravilu skošeni zbog potreba privremenog zaustavljanja vozila i manipulacijskih prostora. Gornji sloj kolnika se izvodi od asfalta.

(4) Minimalni poprečni nagib prometnice iznosi 2,5% u pravcu do najviše 5% u krivini. (5) Osim novog raskrižja kojim se sabirna ulica priključuje na županijsku cestu, na toj su cesti planirana i dva priključka za pristup u park skulptura koja već postoje na terenu. Priključke je potrebno rekonstruirati u skladu s važećim propisima . 3.1.2. Gradske i pristupne ulice (situacijski i visinski elementi trasa i križanja i

poprečni profili s tehni čkim elementima)

Članak 19. (1) Postojeće i planirane gradske (sabirne) i pristupne ulice označene su kartografskim prikazom 2A oznakama SU i U1 do U5 i označene karakterističnim poprečnim presjecima. Unutar građevne čestice parka skulptura (27) nalazi se zatečena interna pješačko kolna površina označena oznakom R koja se planira koristiti kao gospodarski – interventni pristup za zatečene i planirane dijelove složene građevine.

(2) Nove ulice imaju kolnik dimenzioniran za teški promet vozila, rubnjaci su u pravilu skošeni zbog potreba privremenog zaustavljanja vozila i manipulacijskih prostora. Gornji sloj kolnika se izvodi od asfalta.

(3) Minimalni poprečni nagib prometnice iznosi 2,5% u pravcu do najviše 5% u krivini. (4) Poprečni profili novih ulica definirani su Planom, a pobliže će se odrediti projektnom dokumentacijom koja će se temeljem Plana, a u skladu s važećim propisima i normativima izraditi za potrebe zakonom propisanih odobrenja za građenje prometnica. 3.1.3. Površine za javni prijevoz (pruge i stajališta)

Članak 20.

(1) Unutar obuhvata Plana, uz županijsku cestu, zatečeno je autobusno stajalište za lokalne autobusne pruge (Vrsar – Poreč), za autobuse koji dolaze iz smjera Poreča. Na drugoj strani županijskoj ceste, izvan obuhvata Plana, ali na samoj granici te time utječe na prometno rješenje, smješteno je drugo autobusno stajalište, za autobuse koji dolaze iz smjera Vrsara.

(2) Planom se predviđa izmještanje zatečenih površina za javni prijevoz i njihovo dimenzioniranje u skladu sa važećim propisima. Položaj novog autobusnog stajališta koje se nalazi unutar obuhvata Plana prikazan jeu kartografskom prikazu 2A. Na istoj karti prikazan je i predviđeni položaj novog autobusnog stajališta na drugoj strani ceste, izvan obuhvata Plana. (3) Točan položaj novih autobusnih stajališta pobliže će se odrediti projektnom dokumentacijom koja će se temeljem Plana, a u skladu s važećim propisima i normativima


izraditi za potrebe zakonom propisanih odobrenja za građenje raskrižja nove sabirne ulice i županijske ceste 3.1.4. Javna parkirališta (rješenje i broj mjesta)

Članak 21.

(1) Planom se predviđaju četiiri javne površine za promet u mirovanju, od kojih P1 ima 16, P2 14, P3 8, a P4 10 parkirališnih mjesta, koje su namijenjene za korisnike sportsko rekreacionih zona i postojećih građevina stambene namjene koje na vlastitim parcelama ne mogu osigurati smještaj vozila. (2) Dimenzije parkirališnog mjesta: - standarno parkirališno mjesto 5,50 x 2,50 m - parkirališno mjesto za invalide 5,00 x 3,00-3,50 m

(3) Na parceli ulice oznake U5 također je planiran određeni broj parkirališnih mjesta za automobile (21) i autobuse (2), što je prikazano kartografskim prikazom 2A. To je ulica namijenjena za pristup parku skulptura i građevini javne namjene - muzej na otvorenom. (4) Odredbama ovog Plana, osim planiranih javnih parkirališta, promet u mirovanju potrebno je rješavati na svim novim građevnim česticama osnovne namjene. Kod postojećih građevnih čestica planira se rješavanje prometa u mirovanju na parceli gdje god je to moguće.

(5) Smještaj vozila na parcelama osnovne namjene planira se unutar granica građevnih čestica, u garažama i parkiralištima. Najmanji broj parkirališnih mjesta određuje se za građevine stambene namjene, građevine mješovite i javne namjene (prema djelatnosti koja se u građevini nalazi) u skladu sa tablicom koja se nalazi u poglavlju 2.6. (Uređenje građevnih čestica) ovih Odredbi.

(6) Nad površinama za parkiranje moguća je gradnja zaštitnih nadstrešnica od laganih, prozračnih materijala. 3.1.5. Javne garaže (rješenje i broj mjesta)

Članak 22.

(1) Planom se ne predviđaju javne garaže, već je smještaj vozila potrebno osigurati na parcelama osnovne namjene, unutar građevnih čestica – u garažama i parkiralištima, u skladu sa ukupnim odredbama ovoga Plana. 3.1.6. Biciklističke staze

Članak 23.

(1) Na području obuhvata Plana nema posebno označenih površina namijenjenih za biciklističke staze, ali se prilikom projektiranja pješačkih površina veće širine može planirati da se jedan njen dio koristi kao biciklistička staza. Isto tako biciklistička staza može se smjestiti i unutar Planom predviđene površine rezervirane za proširenje prometnice, koja se nalazi uz županijsku cestu, a detaljnije će se odrediti projektnom dokumentacijom. 3.1.7. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 24.

(1) Na području obuhvata Plana nisu predviđeni trgovi. (2) Unutar obuhvata Plana nalazi se četiri parcele planirane kao javne pješačke

površine koje služe za pristup do građevnih čestica namijenjenih za javne sadržaje, sportsko


rekreacijske sadržaje, kupalište, zaštitne i javne zelene površine. Ostale pješačke staze smještene unutar parcela zaštitnog zelenila i čestica sportsko rekreacijske namjene su interne i njihov točan položaj definirat će se projektnom dokumentacijom. 3.2. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA OST ALE

PROMETNE MREŽE

Članak 25. (1) U ovom Planu, izuzev prethodno obrađenih, nisu predviđene ostale prometne

mreže. 3.3. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA

TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE

Članak 26. (1) Projektiranje i izvođenje telekomunikacijske mreže mora biti u skladu sa važećim

Zakonom o telekomunikacijama i važećim tehničkim propisima i uvjetima iz oblasti telekomunikacija. (2) Telekomunikcijska mreža izgradit će se kao distribucijska kabelska kanalizacija (DTK), prema propisima. U izgrađenu DTK, nadležna pravna osoba s javnim ovlastima uvući će odgovarajući telekomunikacijski kabel do kabelskog izvodnog ormara na građevini korisnika.

(3) Kapacitet TK kanalizacije, tj. broj cijevi mora biti predviđen da zadovolji potrebe TK kabela sa svrhom TK priključaka, kao i za uvođenjem KDS i drugih informatičko-komunikacijskih sustava u budućnosti.

(4) Nova mreža se treba graditi u kabelskoj cijevnoj TK kanalizaciji, koja se treba pružati duž prometnih i drugih javnih površina. Duž kabelske TK kanalizacije na odgovarajućim mjestima se moraju izgraditi kabelski zdenci. Za izgradnju TK kanalizacije, koriste se plastične cijevi.

(5) Planskim rješenjem, na grafičkom prikazu broj 2B, dat je orijentacioni položaj TK kanalizacije i mreže dok će se točan položaj mreže i priključaka do građevnih čestica utvrditi projektnom dokumentacijom koja će se izrađivati u skladu s propisima i posebnim uvjetima, u postupku ishođenja zakonom propisanih odobrenja za građenje infrastrukture i građevina. (6) Trasa TK kanalizacije i mreže unutar područja obuhvata DPU-a mora biti odabrana tako da uz najmanje troškove obuhvati i omogući kvalitetan podzemni TK priključak za sve građevine.

(7) Za kvalitetan telekomunikacijski priključak građevina, građevine moraju imati izgrađenu : - telekomunikacijsku instalaciju primjerenu namjeni građevine, - priključni telefonski ormar u građevini - kvalitetno izvedeno uzemljenje telefonskog ormara - privodne cijevi od granice građevinske parcele do telefonskog ormara.

(8) Trasa TK mreže mora biti u odnosu na ostalu komunalnu infrastrukturu smještena na način da su primjenjeni propisi i uvjeti o međusobnim položajnim razmacima, a sa ciljem onemogućavanja smetnji i zaštite TK kapaciteta. (9) Građevine mješovite i javne namjene trebaju imati unutarnju telekomunikacijsku instalaciju primjerenu namjeni, koja uključuje i vodove za antenski sustav i kabelsku televiziju i eventualnu računalnu mrežu, s ormarom u kojem će telekomunikacijska instalacija biti koncentrirana.


(10) Priključivanje građevina na javnu telekomunikacijsku mrežu potrebno je provoditi prema uvjetima nadležne pravne osobe s javnim ovlastima.

(11) Pri projektiranju i izgradnji dijelova telekomunikacijske mreže smije se predvidjeti uporaba materijala koji su atestirani za ugradnju u javnu telekomunikacijsku mrežu, a prema uputama za pojedine vrste radova koje je izdala ili prihvatila nadležna pravna osoba s javnim ovlastima. 3.4. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOM UNALNE

INFRASTRUKTURNE MREŽE I VODOVA UNUTAR PROMETNIH I DRUGIH JAVNIH POVRŠINA (OPSKRBA PITKOM VODOM, ODVOD NJA I PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA, OPSKRBA PLINOM, ELEKTROOPSKRBA I JAVNA RASVJETA)

Članak 27.

(1) U skladu s posebnim uvjetima koji su zatraženi i dobiveni od nadležnih pravnih osoba s javnim ovlastima., riješena je opskrba područja unutar obuhvata Plana pitkom vodom, električnom energijom, telekomunikacijskom mrežom, plinom, javna rasvjeta i način postupanja s otpadnim vodama.

(2) Priključivanje građevina na sustav komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina potrebno je provoditi prema uvjetima nadležnih pravnih osoba s javnim ovlastima. 3.4.1. Uvjeti gradnje i rekonstrukcije elektroopskrbe

Članak 28.

(1) Za zonu Plana utvrđena je trasa postojećih vodova i dostavljeni posebni uvjeti građenja od strane Hrvatske elektroprivrede d.d. Zagreb, DP Elektroistra Pula, Pogon Poreč koji su ugrađeni u tekstualni dio i grafičke prikaze ovog Plana.

(2) Napajanje za postojeće i planirane građevine osigurava se niskonaponskim kabelima tipa PPOOA 4x150 mm2 iz postojeće i planiranih trafostanica TS 10(20)/042 kV unutar obuhvata Plana, koje se mogu izvoditi:

− kao samostojeća građevina na zasebnoj građevnoj čestici, − u sklopu planiranih građevina na građevnim česticama javne namjene, ovisno o

konkretnim potrebama pojedine djelatnosti. (3) 10(20) kV mreža, te niskonaponska mreža postojećih i planiranih kabelskih trasa prikazani su na kartografskom prikazu 2B.

(4) Priključak građevina na NN mrežu planiran je preko KPMO smještenih u ogradnom zidu na položaju koji je približno definiran grafičkim prikazom, a čiji se točan položaj utvrđuje glavnim projektom građevine.

(5) Trafo-stanica, kao i VN mreža i NN mreža, trebaju biti projektirane i građene u skladu granskim normama HEP-a. 3.4.2. Uvjeti gradnje i rekonstrukcije javne rasvjete

Članak 29.

(1) U zoni obuhvata Plana postoji javna rasvjeta uz županijsku cestu. (2) Ovim Planom se omogućava rekonstrukcija postojeće i planiranje nove javne rasvjete u skladu sa važećim propisima i standardima. (3) Nova javna rasvjeta planira se uz nove kolne i pješačke površine, te javna parkirališta. Grafičkim prikazima Plana (list broj 2B) prikazane su trase postojeće i


orijentacione trase planirane javne rasvjete. Točan položaj i tip javne rasvjete utvrditi projektnom dokumentacijom koja će se izrađivati u skladu s propisima i posebnim uvjetima, u postupku ishođenja zakonom propisanih odobrenja za građenje infrastrukture.

3.4.3. Uvjeti gradnje mreže plinoopskrbe

Članak 30.

(1) Kod projektiranja i izvedbe plinovodnih sustava, kućnih instalacija, kao i propisanih koridora plinovoda koji su specificirani prema nominalnom tlaku i promjeru plinovoda, primjenjuju se važeći tehnički i sigurnosni propisi.

(2) Prema tehničkim propisima plinovodnih mreža koriste se cijevi od polietilena visoke gustoće (PE-HD), a za kućne instalacije cijevi od čelika. Pri projektiranju i izgradnji lokalnih i distributivnih plinovoda koriste se DIN i ISO norme, za zaštitu čeličnih cjevovoda DIN i DVGW, a za kućne instalacije DIN.

(3) Planskim rješenjem, na grafičkom prikazu broj 2B, dat je orijentacioni položaj trase lokalnog plinovoda preuzet iz Prostornog plana uređenja Općine Vrsar. Od ovlaštenih upravnih tijela Istarske županije dostavljena nam je informacija da će se planirana trasa izmjestiti, no još nije poznat njen točan položaj.

(4) Nakon definiranje trase lokalnog plinovoda planovima višeg reda (županijski, prostorni) trasa prikazana grafičkim prikazom ovog Plana neće se izvesti već će se od lokalnog plinovoda do potrošača plinska instalacija voditi po parcelama prometnica (ulica, pješačka staza i slično), a njen će se točan položaj, profili cjevovoda kao i kućni priključci za pojedine potrošače utvrditi projektnom dokumentacijom koja će se izrađivati u skladu s propisima i posebnim uvjetima, u postupku ishođenja zakonom propisanih odobrenja za građenje infrastrukture.

(5) Točan položaj plinske mreže unutar predmetne lokacije, kako situacijski tako i visinski, sa spojem na srednjetlačni plinovod preko glavnog zapornog ventila (kada će se znati točan položaj srednjetlačnog plinovoda i tlak u cjevovodu na mjestu spajanja na navedeni cjevovod) odredit će se u postupku izdavanja zakonom propisanih odobrenja za građenje. 3.4.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opskrbe pitkom vodom

Članak 31.

(1) Za zonu Plana od strane Istarskog vodovoda d.o.o. Buzet, PJ Poreč, dostavljena je postojeća trasa cjevovoda na koju su priključene postojeće građevine, planirana trasa cjevovoda unutar obuhvata Plana i utvrđeni posebni uvjeti građenja koji su ugrađeni u tekstualni dio i grafičke prikaze ovog Plana. (2) Grafičkim prikazom Plana (list broj 2C) prikazana je postojeća i planirana vodovodna mreža. Svi novi vodovi planirani su DUCTIL cijevima odgovarajućih profila položenim u prometne ili zelene površine. (3) Priključci novih građevina na vodovodnu mrežu izvest će se preko vodovodnih okana na položaju koji je približno definiran grafičkim prilogom. Točan će se položaj odrediti u dogovoru s predstavnicima Istarskog vodovoda prilikom izrade projektne dokumentacije ili izvođenja priključka. (4) U zoni obuhvata Plana treba izraditi sistem hidranata za protupožarnu zaštitu prema planskom rješenju i detaljnijoj projektnoj dokumentaciji. Planskim rješenjem, na grafičkom prikazu broj 2C, dat je orijentacioni položaj hidranata na javnim površinama i optimalni položaj hidranata na ostalim parcelama. Točan položaj hidranata i priključaka utvrditi će se projektnom dokumentacijom koja će se izrađivati u skladu s propisima i


posebnim uvjetima, u postupku ishođenja zakonom propisanih odobrenja za građenje infrastrukture, građevina, odnosno uređenje pojedinih parcela različitih namjena .

(5) Na parcelama na kojima su planirane građevine mješovite i javne namjene potrebno je osigurati adekvatnu zaštitu od požara u skladu s protupožarnim potrebama i propisima. 3.4.5. Uvjeti gradnje i rekonstrukcije i opremanja odvodnje

Članak 32.

Općenito (1) U zoni obuhvata plana postoji sustav javne fekalne odvodnje dok sustav javne

oborinske odvodnje nije izveden . Od strane komunalnog poduzeća Usluga d.o.o. Poreč, dostavljena je postojeća trasa cjevovoda fekalne kanalizacije na koju su priključene postojeće građevine, planirana trasa cjevovoda unutar obuhvata Plana i utvrđeni uvjeti građenja koji su ugrađeni u tekstualni dio i grafičke prikaze ovog Plana.

(2) Temeljem navedenih podataka i utvrđenih uvjeta te postavki iz Prostornog plana uređenja Općine Vrsar izrađen je plan odvodnje unutar obuhvata DPU-a koji je prikazan na grafičkom prikazu list 2C. Planom je predviđeno odvodnju riješiti razdjelnim sustavom, odnosno odvojiti oborinske otpadne vode od sanitarnih i tehnoloških otpadnih voda (fekalne vode). Planskim rješenjem dat je položaj mreže postojeće fekalne kanalizacije i orijentacioni položaj mreže planirane javne fekalne kanalizacije i javne oborinske kanalizacije, dok će se točan položaj novih trasa i priključaka do građevnih čestica utvrditi projektnom dokumentacijom koja će se izrađivati u skladu s odredbama ovog Plana, propisima i posebnim uvjetima, u postupku ishođenja zakonom propisanih odobrenja za građenje infrastrukture i građevina

(3) Odvodnju riješiti razdjelnim sustavom, odnosno odvojiti oborinske od sanitarno potrošnih voda i voda iz dijela građevina mješovite namjene u kojem se odvija proizvodni proces i nastaju tehnološke vode ili priprema hrana. Tehnološke vode prije ispuštanja u sustav javne odvodnje treba do kvalitete koja mora udovoljavati graničnim vrijednostima pokazatelja i dopuštenim koncentracijama opasnih i drugih tvari u tehnološkim otpadnim vodama propisanih posebnim propisima i oćinskom odlukom.

(4) Nije dozvoljeno ispuštanje voda s jedne građevne čestice na susjedne građevne čestice.

(5) Kanalizacijski sustav otpadnih i oborinskih voda za sve građevine predvidjeti i izvesti vodotijesno.

(6) Vlasnici građevnih čestica omogućit će trajno nesmetani pristup revizijskim oknima kanalizacijskog cjevovoda, kako bi se sustav mogao kontrolirati i održavati.

(7) Iznad gabarita javnog kanalizacijskog cjevovoda fekalne i oborinske odvodnje ne dopušta se izgradnja konstrukcijskih elemenata građevina osnovne namjene i pomoćnih građevina (temelja, stupova, nosivih zidova i drugih konstrukcijskih elemenata).

(8) Poklopci revizijskih okana moraju ostati dostupni i vidljivi na svim površinama unutar obuhvata Plana. Otpadne fekalne vode (9) Planom je definirana postojeća i planirana javna fekalna kanalizacija kojom se sabiru otpadne fekalne vode nastale korištenjem postojećih i novih građevina koje će se izgraditi na građevnim česticama unutar obuhvata Plana.

(10) Sva javna fekalna kanalizacija predviđa se odvoditi kanalizacijskim cijevima odgovarajućih profila i materijala. Ovim Planom dat je orijentacioni položaj trase fekalne kanalizacije u parcelama prometnica (kolne i pješačke), parcelama namijenjenim za sport i


rekreaciju, parcelama parkovnih površina i zaštitnih zelenih površina. Točan položaj sa profilima i vrstom cijevi odrediti će se idejnim i glavnim projektima u postupku ishođenja zakonom propisanih dozvola za izgradnju sustava javne fekalne kanalizacije.

(11) U okviru cjevovoda fekalne kanalizacije otpadnih voda izvode se kontrolna i priključna okna (šahtovi) na propisanim udaljenostima. Na svim lomovima trase kanalizacijskih vodova kod projektiranja obavezno je predvidjeti reviziona okna. Reviziona okna treba osigurati također i na mjestima priključaka pojedinih građevina. Položaj cjevovoda odvodnje otpadnih voda treba projektirati i izvoditi tako da budu visinski smješteni ispod vodoopskrbnih cjevovoda. (12) Prije ispuštanja u sustav javne kanalizacije otpadne vode iz pojedinih građevina potrebno je prethodno pročistiti na uređajima za pročišćavanje smještenim na građevnim česticama tako da se dobije kvaliteta kućne otpadne vode, a sve u skladu s propisima za pojedinu vrstu djelatnosti i propisima o zaštiti okoliša. (17) U javni sustav odvodnje otpadnih voda ne smiju se upuštati: - vode koje sadrže koncentracije opasnih tvari veće od dozvoljenih, - vode koje sadrže matrijale koji razvijaju opasne ili zapaljive plinove, - vode onečišćene većom količinom krutih tvari koje bi mogle oštetiti kanal i ugroziti sustav za odvodnju. Oborinske vode (18) Planom je definirana planirana javna oborinska kanalizacija kojom se sabiru oborinske vode s građevnih čestica, parkirališnih, manipulativnih i cestovnih površina unutar obuhvata Plana te se odvode u javni sustav oborinske odvodnje naselja gdje se odgovarajuće pročišćavaju prije ispuštanja u recipijent.

(19) Cjevovodi javne oborinske odvodnje postavljeni unutar trupa prometnica prikupljaju oborinske vode s javnih prometnih površina putem slivnika u okviru kolne površine.

(20) Sva javna oborinska kanalizacija predviđa se odvoditi kanalizacijskim cijevima odgovarajućih profila i materijala koji osiguravaju trajnost i nepropusnost oborinske kanalizacije. Ovim Planom dat je orijentacioni položaj trase oborinske javne kanalizacije u parcelama prometnica (kolne i pješačke), parcelama namijenjenim za sport i rekreaciju, parcelama parkovnih površina i zaštitnih zelenih površina. Točan položaj sa profilima i vrstom cijevi odrediti će se idejnim i glavnim projektima u postupku ishođenja zakonom propisanih dozvola za izgradnju sustava javne oborinske kanalizacije.

(21) Oborinske vode s javnih prometnih površina (ulica), te parkirnih i manipulativnih površina na građevnim česticama koje su veće od 400m2 (ekvivalent = 15 parkirnih mjesta) potrebno je, prije upuštanja u javni sustav oborinske odvodnje, prethodno pročistiti putem pjeskolova i separatora do kvalitete vode propisane važećim pravilnicima . (22) Iznimno, do izgradnje sustava javne oborinske odvodnje, moguća je gradnja upojnih bunara za oborinsku vodu na građevnim česticama svih namjena i ostalim česticama u skladu s propisima i uvjetima nadležne pravne osobe. Oborinske vode s ulica i parkirališnih te manipulativnih površina potrebno je prije ispuštanja u upojne bunare pročistiti do kvalitete vode koja je određena posebnim propisima.

(23) Čiste oborinske vode s krovnih površina svih građevina mogu se upustiti u javni sustav oborinske odvodnje direktno, bez pročišćavanja ili se mogu upuštati direktno u podzemlje putem upojnih bunara smještenih na građevnim česticama, uz uvjet da ne ugroze podrumske dijelove susjednih građevina. 4. UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH POVRŠINA


Članak 33. (1) Unutar obuhvata Plana nalaze se zaštitne zelene površine i javne zelene površine.

Postojeće drveće u zoni Plana potrebno je sačuvati gdje je god to moguće. (2) Zaštitne zelene površine nalaze se uz prometnice, uz zaštićene krajobraze i između

područja različitih namjena. Zaštitne zelene površine uz prometnice uređuju se kao travnjaci na kojima je moguće saditi nisko raslinje koje ne sprečava preglednost, a na ostalima se zadržava postojeće kvalitetno raslinje koje se dopunjava novim nasadima visokog i parternog zelenila te drvoreda..

(3) Javne zelene površine unutar obuhvata Plana su zatečeni park unutar parka skulptura i planirani park na lokaciji koja je planirana za proširenje parka skulptura. Projektima uređenja parka treba predvidjeti da se sve kvalitetno raslinje sačuva, te točno odrediti mjesta sadnje i vrstu novih biljaka.

(4) Na zelenim površinama ne dozvoljava se nikakva izgradnja. Dozvoljeno je postavljanje samo urbane opreme (koševi za otpatke, klupe), elemenata javne rasvjete i uređenje pješačkih staza (pošljunčane, popločene).

(5) Zaštitne površine, te zelene površine unutar građevnih čestica osnovne namjene, mogu se uređivati kao: parkovi, igrališta , uređene zatravljene površine, drvoredi, ostale hortikulturno obrađene površine osmišljenim grupacijama niskog, srednjeg i visokog zelenila. Na postojećim zelenim površinama provesti introdukciju različitim autohtonim vrstama , čiji odabir ovisi o od prostorne i oblikovne organizacije planiranih građevina.

(6) Unutar zelenih površina, trasirati pješačke staze, predvidjeti i ugraditi odgovarajuću urbanu opremu.

(7) Vodove infrastrukture ukopati, a mikrotrase odabrati prilikom izvođenja tako da se najmanje ugrozi žilje stablašica. Iznad podzemne infrastrukture i u njenoj blizini saditi visoko i nisko grmlje, trajnice i travnjake, čiji korjenov sistem ne prelazi dubinu od 50 cm.

(8) Unutar zona zaštitnih zelenih površina obavezno staviti višeslojni tampon zelenila, za zaštitu od vanjske buke s prometnica. 5. UVJETI UREĐENJA POSEBNO VRIJEDNIH I/ILI OSJETLJIVIH CJELINA I

GRAĐEVINA

Članak 34. (1) Unutar područja obuhvata Plana nalazi se nekoliko lokacija koje predstavlja

vrijednu i osjetljivu prirodnu ili građevnu cjelinu. Na grafičkom prikazu Plana (list broj 3) označene su sve vrijedne cjeline i građevine, kao i uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora.

(2) Uvjeti uređenja posebno vrijednih i osjetljivih cjelina i građevina dati su ovim odredbama za provođenje, kao i Planom u cjelini.

(3) Vrijedne prirodne ili kultivirane cjeline krajolika su na kartografskom prikazu označene kao:

- "osobito vrijedan predjel PK" koji se nalazi u uvali Fabjan; - "značajni krajobraz" koji se nalazi u uvali Soline; - "javne zelene površne" koje se nalaze na području Parka skulptura Dušana

Džamonje; Na tim površinama nije dozvoljena nikakva izgradnja već samo očuvanje i zaštita

zatečenih krajolika kao temeljne vrijednosti prostora. (4) Na području obuhvata Plana nalaze se također vrijedne građevine koje su

označene na kartografskom prikazu kao: - "arheološki lokalitet villa rustica" V-02 (arheološki pojedinačni lokalitet) za koji

je označeno područje arheološkog istraživanja i posebne mjere zaštite;


- "graditeljski sklop – stancija i park skulptura Dušana Džamonje" V-23 koji je evidentiran kao registrirano, trajno zaštićeno kulturno dobro u kojem je za svaku intervenciju u skladu s odredbama Plana potrebno zatražiti posebne uvjete od nadležnih, zakonom propisanih tijela. 6. UVJETI I NA ČIN GRADNJE

Članak 35.

(1) Uvjeti gradnje (granica gradivog dijela čestice, obavezni građevni pravac, etažnost građevine, mjesto priključenja na javnu prometnu površinu i slično) utvrđeni su u kartografskom prikazu broj 4 “Uvjeti gradnje " i ukupnim odredbama ovoga Plana..

(2) Građevine treba projektirati i graditi u skladu s važećim propisima iz područja izgradnje, zaštite od požara, zaštite od buke, zaštite okoliša, sanitarne zaštite i drugim propisima ovisno o namjeni građevine.

(3) Na projektnu dokumentaciju koja se izrađuje temeljem ovog Plana, potrebno je u postupku ishođenja posebnim zakonom propisanih odobrenja za građenje zatražiti suglasnosti u skladu s odredbama ovog Plana, te ako je to propisano posebnim zakonima.

(4) Prilikom projektiranja i izgradnje prometnica, pješačkih puteva, stuba, javnih zgrada i drugih građevina, kao i prilikom projektiranja i uređenja okoliša treba se pridržavati Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti („Narodne novine”, broj 151/05 i 61/07), odnosno ukoliko dođe do promjene propisa drugim odgovarajućim propisima.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH, KULTURNO-POVIJESNIH CJE LINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 36.

(1) Unutar područja obuhvata Plana nalazi se nekoliko lokacija koje predstavlja

prirodnu i ambijentalnu vrijednost, odnosno evidentirane su kao kulturno povijesne cjeline i građevine.

(2) Na grafičkom prikazu Plana (list broj 3) označene su sve vrijedne prirodne ili kultivirane cjeline, odnosno građevine, kao i uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora.

(3) Mjere zaštite prirodnih, kultiviranih i kulturno povijesnih cjelina i građevina dati su ovim odredbama za provođenje, kao i Planom u cjelini. (4) Područje obuhvata Plana nalazi se unutar zaštićenog obalnog područja mora (ZOP) za koje su Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09) određeni uvjeti i mjere za uređenje u svrhu njegove zaštite, svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog razvoja. (5) U skladu s odredbama Zakona na kartografskim prikazima Plana označene su slijedeće linije:

a) obalna crta; b) linija 100m udaljena prema kopnu od linije obale kakva je ucrtana na katastarskoj podlozi; c) linija 70m udaljena prema kopnu od linije obale kakva je ucrtana na katastarskoj podlozi.


(6) Prirodne cjeline i kultivirani krajolici, kao i pojedinačne građevine spomeničkih obilježja sa pripadajućim parcelama, te fizičkim i vizualnim okolišem, moraju biti na stručno prihvatljiv i vrstan način očuvani i zaštićeni.

(7) Na području obuhvata Plana nalaze se pojedinačne građevine spomeničkih obilježja koje su označene na kartografskom prikazu kao:

- "arheološki lokalitet villa rustica" V-02 (arheološki pojedinačni lokalitet) za koji je označeno područje arheološkog istraživanja i posebne mjere zaštite;

- "graditeljski sklop – stancija i park skulptura Dušana Džamonje" V-23 koji je evidentiran kao registrirano, trajno zaštićeno kulturno dobro. (8) Odredbe za uspostavu i provođenje mjera zaštite i obnove kulturnih dobara proizlaze iz Zakona i Uputa, koji se na nju odnose (uključujući i sve naknadne izmjene i dopune). Propisanim mjerama utvrđuju se obvezatni upravni i neupravni postupci te način i oblici graditeljskih i drugih zahvata na:

a) pojedinačnim spomeničkim građevinama, b) građevnim sklopovima, c) arheološkim lokalitetima, d) parcelama na kojima se spomeničke građevine nalaze

(9) Posebnom konzervatorskom postupku osobito podliježu sljedeći zahvati na zaštićenim građevinama, sklopovima, predjelima i lokalitetima:

a) popravak i održavanje postojećih građevina, b) funkcionalne prenamjene postojećih građevina, c) nadogradnje, prigradnje, preoblikovanja i građevne prilagodbe (adaptacije), d) rušenja i uklanjanja građevina ili njihovih dijelova, e) novogradnje na zaštićenim parcelama ili unutar zaštićenih predjela, f) izvođenje radova na arheološkim lokalitetima.

(10) U skladu sa zakonima, za sve nabrojene zahvate na građevinama, sklopovima, predjelima (zonama) i lokalitetima, za koje je Prostornim planom uređenja Općine Vrsar i ovim Planom utvrđena obaveza zaštite kod nadležne ustanove za zaštitu spomenika (Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorski odjel u Puli) potrebno je ishoditi zakonom propisane suglasnosti u pojedinim fazama ishođenja posebnim zakonom propisanih odobrenja za građenje, odnosno nadzor u svim fazama radova (11) Zaštićenim kulturnim dobrima, kod kojih su utvrđena spomenička svojstva i na koje se obavezno primjenjuju spomeničke odredbe i postupci, smatraju se sva dobra koja su u ovom Planu označena kao:

a) zaštićena kulturna dobra (Z) – nova (revidirana) rješenja Ministarstva kulture; b) registrirani spomenici (R) – stara (ne revidirana) rješenja Regionalnog zavoda za

zaštitu spomenika kulture u Rijeci; c) evidentirana (EP) .

(12) Na području obuhvata Plana evidentirano je na temelju Zakona o zaštiti kulturnih dobara zaštićeno kulturno dobro označeno oznakom V-23 (graditeljski sklop – stancija i park skulptura Dušana Džamonje, 19/20 soljeće) koje je upisano u Registar kulturnih dobara Hrvatske, u Listu zaštićenih kulturnih dobara Rješenjem broj GGP-329/6-709 od 31.listopada 1979. godine. U postupku je izdavanje revidiranog rješenja. (13) Kulturno dobro označeno oznakom V-02 je arheološki lokalitet antičke ville rustica za koji zbog nedovoljno istraženog lokaliteta nije bilo moguće definirati precizni prostorni areal, te js propisuje obveza provođenja istraživanja, na temelju kojih će se moći odlučiti o potrebitosti i vrsti zaštite. U slučaju izvođenja bilo kakvih radova na širem prostoru takvih lokaliteta obavezno je zatražiti mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela u Puli. (14) Na arheološkim lokalitetima obavezna je primjena sljedećih mjera zaštite:


a) Zabranjuje se intenzivno poljodjelsko korištenje tla, te se zabranjuje duboko oranje preko 0,40 m;

b) Svaka planirana izgradnja, za koju se u posebnom postupku utvrđuju uvjeti, koja podrazumijeva iskop (temeljenje, podrumljenje, instalacijski rov) uvjetuje se prethodnim arheološkim istraživanjima, a kod manjih zahvata samo arheološkim nadzorom prilikom izvođenja radova.

c) Sva izgradnja na navedenim lokalitetima uvjetovana je rezultatima arheoloških istraživanja, bez obzira na prethodno izdane uvjete i odobrenje.

d) Za arheološke lokalitete za koje ne postoje utvrđene granice zaštite (na kartama građevnih područja su označeni širi areali mogućeg rasprostiranja nalaza), ne propisuju se direktivne mjere zaštite već je prilikom izvođenja građevnih radova potrebno upozoriti naručitelje radova na moguće nalaze zbog čega je potreban pojačani oprez, te je u slučaju bilo kakvih arheoloških nalaza potrebno odmah obustaviti radove i obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel, koji će odrediti daljnje mjere postupanja.

e) Istraživanje lokaliteta i iskapanje nalaza dopušteno je samo uz prethodno odobrenje nadležnog tijela i uz uvjet da se svi nalazi nakon dovršenih istraživanja i iskapanja stručno konzerviraju, a pokretni nalazi predaju na čuvanje nadležnom muzeju;

f) Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, na kopnu, u vodi ili moru naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo.

(15) Kod izdavanja uvjeta za izgradnju bilo koje vrste građevina potrebno je paziti na mikroambijent naselja, tj. novogradnju uskladiti sa zatečenim tlorisnim i visinskim veličinama postojeće zgrade (ili postojećih zgrada u potezu) kako bi se ustrojio skladan graditeljsko-ambijentalni sklop. (16) Vlasnik kao i drugi imatelj kulturnog dobra dužan je provoditi sve mjere zaštite koje se odnose na održavanje predmetnog kulturnog dobra, a koje odredi nadležno tijelo; 8. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 37.

(1) Realizacija ovog Plana provodit će se u skladu s programom vlasnika zemljišta i Općine Vrsar.

(2) Planom predviđena rješanja omogućuju etapnu izgradnju u zadanom prostoru. Izgradnju treba pratiti izgradnja infrastrukture i odgovarajućih pratećih i javnih sadržaja. Uvjet za pristupanje izgradnji je izgradnja infrastrukture (prometnica, vodovoda, odvodnog sistema – fekalna kanalizacija, elektroopskrbe).

(3) Kriteriji i načini provedbe Plana u smislu rješavanja imovinsko-pravnih pitanja u vezi s komunalnom infrastrukturom i prometom odredit će se u skladu s posebnom odlukom Općine Vrsar.

(4) Izgradnja građevina i uređenje prostora na području obuhvata Plana vršit će se u skladu s Planom predviđenom namjenom površina, te na osnovi važećih zakonskih propisa izdavat će se odobrenja za izvođenje svakog namjeravanog zahvata u prostoru.

(5) Projekti za ishođenje posebnim zakonom propisanih odobrenja za građenje mogu se izrađivati isključivo na temelju odredbi ovog Plana i važećih zakona. Svaki zahvat u prostoru unutar granica Plana provodi se u skladu s odredbama ovog Plana, posebnim zakonima i propisima donesenim na osnovi tih Zakona.

(6) Jedna od bitnih polaznih postavki pri koncipiranju rješenja bila je omogućavanje postupnog ostvarivanja pojedinih građevina. Iako se radi o cjelovitom prostornom rješenju,


moguće je i etapno ostvarivanje pojedinih dijelova. Svi zahvati na pojedinoj građevnoj čestici, što se naročito odnosi na zahvate planirane na području parcele koja u Planu ima oznaku 27, a namijenjena je za javnu i društvenu namjenu - park skulptura s pratećim sadržajima, mogu se izvoditi fazno, do konačne realizacije predviđene Planom. U slučaju izgradnje pojedinih Planom predviđenih građevina na toj planskoj parceli nije potrebno formirati jedinstvenu građevnu česticu prema odredbama ovog Plana, već je građenje moguće na zatečenoj katastarskoj čestici.

9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 38. (1) Prostornim rješenjima ovog Plana ne planira se izgradnja građevina koje imaju

nepovoljan utjecaj na okoliš u smislu važećeg zakona o zaštiti okoliša i ostalih propisa. (2) Prilikom izrade projekata za građenje, kao i prilikom izgradnje, a potom i korištenja

građevina neophodno je uvažavati okoliš i primjenjivati mjere kojima se neće ugroziti njegovo zatečeno (nulto) stanje.

(3) Sva eventualna onečišćenja zraka, vode i tla nastala korištenjem bilo koje građevine ili površine planirane ovim Planom treba na adekvatan način riješiti odgovarajućim filterima, pročišćivačima, prigušivačima i drugim zaštitnim uređajima. Svi korisnici područja ovog Plana moraju poštivati uvjete zaštite prirode i okoliša, te sve ostale propise zaštite i sprečavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš.

(4) Neophodno je koristiti takve energente koji će se uklapati u ekološki očuvano područje, što podrazumijeva upotrebu solarne energije, plina ili sličnih energenata kao alternative.

(5) Sve neizgrađene površine unutar Plana potrebno je ozeleniti raslinjem karakterističnim za ovo područje. Sve zelene površine čuvati na način opisan u odgovarajućim poglavljima ovog Plana.

(6) Na parcelama je potrebno osigurati prostor za držanje posuda za otpatke koji treba biti lako dostupan vozilima za odvoz otpada.

(7) Principi ekološkog i ekonomskog postupanja s otpadom određeni su zakonima i drugim propisima. Prema njima pri postupanju s otpadom potrebno je težiti:

- primarnom smanjenju količine otpada, ostvarivanjem manje količine otpada u tehnološkom procesu i višekratnim korištenjem ambalaže, gdje je to moguće,

- reciklaži odnosno odvojenom skupljanju i preradi otpada – podrazumijeva odvajanje otpada na mjestu nastanka, skupljanje i preradu pojedinih vrsta otpada,

- zbrinjavanju ostatka otpada – podrazumijeva da se preostali otpad tretira odgovarajućim fizičkim, kemijskim i termičkim postupcima.

(8) Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurat će Općina Vrsar. (9) Provođenje mjera za postupanje s neopasnim tehnološkim otpadom osigurat će

županija. (10) Postupanje s otpadom potrebno je provoditi:

- izbjegavanjem i smanjenjem nastajanja otpada, - sprečavanjem nenadziranog postupanja s otpadom, - iskorištavanjem vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe, - odlaganjem otpada na odlagališta, - saniranjem otpadom onečišćenih površina. (11) Zbrinjavanje i evakuaciju sanitarno-fekalnih voda vršiti na način da se otpadne

vode korištene u pojedinim tehnološkim procesima i eventualno zagađene vode prije ispuštanja pročiste do stupnja da se zadovolje kriteriji prema važećim propisima. Kod mješovitih i


poslovnih građevina s kuhinjama, građevine s kotlovnicama i slično, potrebno je izgraditi separatore ulja i masti u sklopu svake građevine da bi se otpadne vode pročistile prije priključenja na fekalnu kanalizaciju.

(12) Na otvorenim ili slično uređenim površinama, gdje su mogući izljevi masti, ulja, benzina i drugih zagađivača u otvorenim skladištima, potrebno je izgraditi mastolove (separatore masti) i pjeskolove. Tek tako pročišćenu vodu ispuštati u oborinsku kanalizaciju ili iznimno u upojne bunare oborinskih voda, u skladu s odredbama ovog Plana. (13) Mjere zaštite od onečišćenja podzemnih voda trebaju biti sadržane su u projektnoj dokumentaciji i posebnim uvjetima gradnje vodovodne mreže, mreže odvodnje i pročiščavanja otpadnih voda. ___________________________________________________________________________

Documents

SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR - istra-istria.hr · Pore ča", br. 15/06./ i Programom mjera za unapre đenje stanja u prostoru utvr đuje smjernice za ure đenje prostora, osnove