Slobodna Bosna 873-Signed

7/27/2019 Slobodna Bosna 873-Signed

1/68I

www.slobodna-bosna.b

SVI DODIKOVI KUMOVI: KUM CARUJE, SNAGA KLADE VALJ

dalmirj


2/68


3/68

KOMISIJA ZA VRIJEDNOSNEPAPIREGOSPODARI BERZE NAPOKON

POLA@U RAÛNEIako je Vrhovni sud Federacije BiH jo{

po~etkom maja presudio da Komisija zavrijednosne papire, ~iji je mandat istekaoprije vi{e od ~etiri godine, moè obavljatisamo tehni~ke poslove, njezin predsjedniki ~lanovi HASAN ]ELAM, MATEJ@IVKOVI] i MILORAD RAJLI] donijeli suod 2009. na stotine rje{enja ~ija jezakonitost krajnje upitna; Komisiji zavrijednosne papire FBiH, prije dvadesetakdana, upu}en je prvi zahtjev za naknadu{tete u iznosu ve}em od tri milijuna KM

ZIJAD BLEKI] - BLEK STENAKRALJ ME[ETARENJAZIJAD BLEKI], predsjednik Nadzornogodbora Sarajevske berze SASE i vlasnikbrokerske ku}e Eurohaus, fiktivno je zabasnoslovnu sumu prodao nekretnineVradis investicijama da bi naplatio svojeusluge i izbjegao pla}anje poreza; to je

samo jedna od brojnih krivi~nih prijava kojisu protiv kontroverznog berzovnogme{etara podnesene sarajevskomKantonalnom tuìteljstvu

KRALJEVSKE BENEFICIJESVA PRAVA I PRIVILEGIJEDR@AVNIH POSLANIKAZloupotrebom zakonodavnih ovlasti,poslanici u Parlamentu BiH sebi suizglasali i ozakonili ~itav niz dodatnih pravai privilegija o kojima obi~ni smrtnici mogusamo sanjati

STRATE[KA KUMSTVAMILETOM, ILI SILOM

U posljednjih dvadesetak godina MILORADDODIK se okumio sa brojnim strana~kimsaradnicima i prijateljima iz Lakta{a, koji su

se potom bogatili meteorskombrzinom; na{a novinarka je istraìla da li

je Dodik skandalozne kumovske ustupkepravio zbog sebe ili zbog kumova

EGIPATSKO VRELO LJETOPROF. DR. IVAN IVEKOVI]Najnovije doga|aje u Egiptu, vojni udarkoji, navodno to nije, perspektivedemokracije, uli~ne sukobe sa krvavimposljedicama za SB komentira dr. IVANIVEKOVI], profesor na Ameri~komsveu~ili{tu u Kairu, jedan od najcjenjenihpoznavatelja egipatskih prilika u svijetu

JEDAN BAUK KRU@IEVROPOMDIJAMANTSKA DIJASPORA

Pro{lonedjeljnim bijegom iz {vicarskogzatvora Milana Popari}a iz Livna nakonkojeg je uslijedila senzacionalna plja~kadragulja u Cannesu, u kojoj je ovaj krimi-nalac o~ito u~estvovao, ponovo jeaktuelizirana pri~u o Pink Panterima,plja~ka{ima dragulja sa prostora biv{eJugoslavije za kojom traga vi{e od tridesetzemalja svijeta, a koji su u posljednjih 15-akgodina oplja~kali nakit vrijedan preko 300miliona eura; na{a novinarka pi{e o(bezuspje{nim) naporima Interpola daraskrinka, pohapsi i procesuira najorga-

niziranioju grupu balkanskih razbojnika

NA[A NADAMOSTARSKI BLUES ZA ARENUBosanskohercegova~ka glumica NADA\UREVSKA (61) nagra|ena je na upravozavr{enom 60. filmskom festivalu u PuliZlatnom arenom za glavnu ènsku uloguu filmu Obrana i za{tita BOBE JELÎ]A;u otvorenom intervjuu za SB \urevskagovori o filmu i bh. teatru danas, djetinjstvui odrastanju u Sarajevu, rediteljima ikolegama glumcima sa kojima je

sara|ivala u protekle ~etiri decenije...

1.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nedim HASI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanj

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.b

52

26

30

44

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

Slijede}i broj SlobodneBosne bit }e u prodaji u

utorak, 6. augusta u Sarajevua u srijedu, 7. augusta uostalim gradovima BiH.


4/68SLOBODNA BOSNA I 1.8.2014

PREKO VODE DOSLOBODE

Goran Te{i}iz Vlasenice

priprema bijegu AustralijuMe|u Vlaseni~anima se posljednjihdana pri~a kako se Goran Te{i} zvaniGoce, jedan od tamo{njihosumnji~enika za ratne zlo~ine, spremana bijeg u Australiju. Te{i} je navodnopri kraju procesa va|enja dokumenatau australskoj ambasadi u Beogradu kojimu omogu}avaju boravak u ovoj zemlji.Kako se tvrdi, u va|enju dokumenatamu pomaè bliska rodica Sanja Te{i}

koja ve} godinama ivi u Australiji.Te{i} je, prema tvrdnjama preìvjelihVlaseni~ana, u pijanom stanju bezmilosti ubio ~etvoricu zarobljenikazloglasnog logora Su{ica. Prematvrdnjama svjedoka zlo~ina koji su sedoga|ali u ovom gradu, Te{i}evetorture nije preìvio Dèvad [ari} ~ijasestra Fatija Mehanovi} tvrdi da ga jestrijeljao upravo Te{i}. SakibDautovi}, koji je u logoru Su{ica biotako|er zarobljen, tvrdi da je Te{i} biome|u njegovim mu~iteljima. Za ratnezlo~ine u logoru Su{ica pred Sudom

BiH osu|eni su Predrag Bastah iGoran Vi{kovi}, dok je DraganNikoli} zvani Jenki, biv{i komandantlogora, koji je priznao krivicu, osu|en uHagu. (N.H.)

Vladaju}a garnitura Republike Srpske,predvo|ena Miloradom Dodikom, svojskise posljednjih godina trudila da unaprijedi

politi~ke i poslovne veze s Izraelom,stavljaju}i poseban akcenat na privla~enjeizraelskih turista. U Jerusalemu je otvorenozasebno predstavni{tvo RS-a, koje vodiDodikov li~ni savjetnik Arie Livne smjese~nom pla}om od oko 5.000 eura, s

primarnim zadatkom da promoviraprivredne i turisti~ke potencijale RS-a.

Iz Izralea su svako malo pristizaledelegacije politi~ara, privrednika, novinara,omladinskih organizacija, koje su o tro{kuentitetske vlade danima obilazile najzna~aj-nija turisti~ka odredi{ta Republike Srpske.Sam Dodik se u {est navrata, {to u BanjojLuci {to u Jerusalemu, susreo s biv{imizraleskim {efom diplomatije AdvigoromLiebermanom, a vjerovatno bi se jo{ koji

put sastali da izraelski {ef diplomatije nije ume|uvremenu odstupio s du`nosti zbogumije{anosti u nekoliko krupnih korupcij-skih skandala.

Turisti~ki uposlenici RS-a redovno suposl jednjih godina obilazili turisti~ke

sajmove u Izraelu, nakon kojih optimisti~no najavljivali pravu najezdizraelskih turista u RS.

Prva izda{nija tursti~ka ètva u RSo~ekivala se u protekloj, a pogotovo teku}oj, 2013. godini. No, rezultati su vinego skromni.

U jeku turisti~ke sezone, u junu 201godine, u Republici Srpskoj boravilo slovom i brojem osam (8), a tokom cijelo

prvog polugodi{ta ove godine svega 6

turista iz Izraela. Barem polovina me|pristiglim gostima iz Izraela boravila jetro{ku Vlade RS-a. Godinu ranije, brizraelskih turista u RS-u, iako zanemarlji

bio je ne{to ve}i nego u ovoj godini kada o~ekivao turisti~ki bum.

Istina, izraelski turisti nisu ~esti ni Federaciji BiH, no ipak ih je u prvo

polugodi{tu 2013. godine bilo ravno pputa vi{e nego u istom razdoblju u RS-u.

Cjelokupni prihod koji je RS ostvariod izraelskih turista tokom protekle godin

jedva bi pokrio jednomjese~ne tro{kovpredstavni{tva RS-a u Jerusalemu.

(E. Hod i

RS privukla

osam turista iz Izraela!

DODIKOV TURISTIKI BU

MINI MARKET

IZNEVJERENA OÊKIVANJANakon susreta sa biv{im izraelskim {efom diplomatije Advigorom Liebermanom Milorad Dodnajavljivao je navalu izraelskih turista u RS, no to se nije desilo

Dragan Nikoli} Jenki


5/68

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJ^EVI]


NIJE BILO, AL ]E BITI

Auto-ku}aLijanovi}uvezla kamione

i dizalice ba{onakve kakvenamjerava kupitiEP HZHBKada je po~etkom maja Dnevni avazobjavio informaciju da je uElektroprivredi Hrvatske zajedniceHerceg Bosnedogovorena nabavkateretnih vozila i dizalica od kompanijeAuto Lijanovi}iiz Mostara, ~lanoviUprave tog javnog poduze}a `urno sudemantirali novinarske navode.Reagiraju}i na tekst u Dnevnom avazuda su od auto-ku}e u vlasni{tvu obiteljiIvankovi}-Lijanovi} kupljena teretnavozila u vrijednosti 800.000 KM, ali iprijetnje federalnog premijera NerminaNik{i}a da }e cijeli postupak javnihnabavki biti preispitan, predstavniciElektroprivrede HZHB objavili surezultate svih tendera iz pro{le godine. mada su prezentirani podaci potvrdili daod tvrtke u vlasni{tvu obitelji federalnog

premijera Jerka Ivankovi}a Lijanovi}anisu kupljena vozila vrijedna 800.000KM, prema informacijama izElektroprivrede HZHB Auto Lijanovi}i }ezasigurno biti favorizirani na tenderimakoji se tek pripremaju. Mostarska jeauto-ku}a, naime, nedavno iz Hrvatskeuvezla ~etiri kamiona s nadogradnjom(dizalice) marke Mercedes, s namjeromda ih (pre)prodaju ElektroprivrediHZHB. (S.M.)

MINI MARKET

Otvorenje rekonstruisanogmosta Topal Osman-pae

Jerko Ivankovi} Lijanovi}


6/68

I

nformacija koju je objavio jedan dnevni list, a koju su

prenijeli svi vode}i portali, ti drski nepismeni skakavci,nadmeni nakupci na medijskoj pijaci, da su dvojicadràvnih parlamentaraca, Sulejman Tihi}, koji je pri tomi predsjednik SDA, najja~e bo{nja~ke stranke, i LazarProdanovi}, poslanik Dodikovog SNSD-a, vode}e srpske

partije, iz dràvnog budèta povukli dvaneast, odnosnojedanaest hiljada maraka, po osnovu smrti majke,pokazala se kao neta~na. Demantirana je ta vijestpromptno, u roku od odmah i iz Tihi}evog i izProdanovi}evog kabineta - parlamentarcima kojima umrenajbliì srodnik, po zakonu, ne pripadaju tri njihove

pla}e, kako je pisalo u novinama, nego tri prosje~ne,narodske, pla}e. (Dodatno je vjetar na tu vatru dodalaodluka Evropske komisije da suspendira skoro desetmiliona maraka namijenjenih razvoju turizma i malog

poduzetni{tva, jer se bh. parlamentarci nisu u stanjudogovoriti ni o ~emu.) Osnovica za obra~un nadoknade zasnrt bli`njeg srodnika, dakle, nije 4-5 hiljada marakakoliko mjese~no zarade dràvni poslanici, nego jeosnovica simboli~nih800 maraka koliko je prosje~na

pla}a rijetkih (jedva malo ne{to preko polovine radno-sposobnog stanovni{tva) uposlenih na nivou dràve.

Uslijedile su reakcije u javnosti (negativne,histeri~ne, osvetoljubive) na ovu vijest koja je u osnovi~udan surogat onoga {to je jedan srpski knjièvni klasik

prije tridesetak godina metnuo kao naslov svoje knjige:STVARNO I MOGU]E. Stvarno je, dakle, da dràvni

poslanici za smrt ~lana familije dobijaju dvije i po-trihiljade maraka, a mogu}e je, izvodivo tehni~ki,

proceduralno, da se ta cifra petostruko napu{e, digne donebesa. Politi~ka klasa, i parlamentarna i vanparlame-ntarna, naprosto je izgubila vjerodostojnost i za tonajmanje i najzadnje treba optuìvati tendenciozne,neprofesionalne medije. Da je bilo (t)ko, iz bilo kojeg

parlamentarnog kluba u formi nacrta, ili prijedloga,licitirao sa ve}im koeficijentom nadoknade za smrtne

slu~ajeve u familiji, ne treba sekunde sumnjati da bi

nai{ao na svenacionalni parlamentarni koncenzu

jednodu{nu podr{ku. Pro~itao sam negdje, nije mi se daprovjeravati, kako se unutar nekog dràvnozakonodavnog tijela/organa, nekakve komisijiczaklju~ilo da istaknute li~nosti, ministri, parlamentarci, pi nièrangirana ~inovni~ka boranija na slu`beni

putovanjima ne smiju spavati u hotelima koji imaju ispo~etiri zvjezdice. Time bi, zaklju~eno je, nepopravljiv

pojeftnili dignitet dràve i trajno uru{ili njen ugled svijetu. Da se malo uporedimo sa dràvama koje nemajskoro nikakav dignitet i ~iji je ugled ni{tavan: nedavno j

poluprivatno, u Bosni i Hercegovini boravio biv

ministar vanjskih poslova Njema~ke Klaus Kinketrenutno na du`nosti predsjednika Saveznog suda uboge, posljednje evropske banana-dràvice. Ne postodràvni parlamentarac u BiH, od kudravog dobojskokavgadìje Drage Kalabi}a, preko de`mekasto

predratnog kakanjskog pozornika Nike Lozan~i}a (koji ravnomjerno opusto{io i budèt Hrvatskog sabora

parlamenata u BiH), pa do korpulentnog vogo{}anskovizionara Asima Sarajli}a, koji bi prihvatio da kona~i improviziranim, neuvjetnim, uvredljivim preno}i{timakojima je prespavao doktor Kinkel, na Tjenti{tBa{~ar{iji, u Mostaru... [to bi rekao jedan od najlucidnij

ratnih zlo~inaca, prostodu{ni Mostarac Vinko Martinov[tela, Jeko Kinkel?!

Od Daytona pa do dana{njih dana, pla}

parlamentaraca u BiH, na svim razinama, nisu pove}avale, one su, u pravilnim razmacima, sam

uskla|ivane, naravski, sve u skladu sa pozitivnizakonskim propisima i standardima koje su oni samizglasali, ni po babi ni po stri~evima. Prije nekolikmjeseci zastupnici u Skup{tini Kantona Sarajevo bili svi{e nego prijatno iznena|eni kada su im mjese~ne pla}nakvasale za dodatnih 750 maraka. U budètu ovokantona, prora~unu koji je sistemski opuhan, ispra`nje

ispumpan, iz kojeg svakog mjeseca milion maraka iscu

SLOBODNA BOSNA I 1.8.2016

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Posljednjim budetskim trzajima, Kanton Sarajevo isplauje i plae,po etiri pet-hiljada maraka bruto, bivim, smijenjenim, SDP-ovimministrima, njima etvorici-petorici, koji su se pri tom vratili naprethodna radna mjesta, na fakultete, klinike, na kojima nikadanisu ni prestali dobivati plae, pauale, nadoknade...

SMRT RODITELJA JENEPROVJERENA GLASINAPi{e: SENAD AVDI]

Parlamentarci Sulejman Tihi} i Lazar Prod


7/68

samo na saniranje banditskog java{luka u Gradskomsaobra}ajnom preduze}u (GRAS-u) prona|ene su budètskerezerve za materijalno stimuliranje narodnih poslanika.Posljednjim budètskim trzajima, Kanton Sarajevo ispla}uje i

pla}e, po ~etiri pet-hiljada maraka bruto, biv{im, smijenjenim,SDP-ovim ministrima, njima ~etvorici-petorici, koji su se pri tom

vratili na prethodna radna mjesta, na fakultete, klinike, na kojimanikada nisu ni prestali dobivati pla}e, pau{ale, nadoknade...

Sulejman Tihi}, o~ito, nije hajrovao dvanaest hiljada budètskihmaraka od smrti matere, ali je, o~ito, njegov problem su{tinskenaravi i dubinskog nepovjerenja koje uìva: Najgore je {to miniko ne vjeruje, jarane.

Lider Stranke demokratske akcije potro{io je odavno sve kreditevjerodostojnosti, iskrenosti, pa i u~tivosti i odgovornosti.Bravure sa nebrojivim stanovima po Sarajevu, {ibicarenje sa

bankarskim kreditima i garancijama, nerazja{njena involviranost uraspodjelu dobiti stanovitih javnih poduze}a... sve je to osnaìloskepti~nost prema njegovim pravno ~istim argumentima. Ni

kontraargumenti, me|utim, nisu za potcijeniti: sa pla}om od 5hiljada maraka Tihi} bi morao raditi, nigdje ni feninga skrenuti,deset godina da bi (is)platio svoj najnoviji stan u sarajevskomImportane centru koji (ga) nije ko{tao manje od pola milionamaraka. Vjerojatno je to provu~eno kroz papire, prepariranoanga`manom notara, poresko-~inovni~kih simpatizera na koncuispalo ~isto i nesumnjivo, ali narod zna da tu, najmanje re~eno,nisu ~ista posla. I zato mu ne vjeruje ~ak i onda kada je u pravu.

Stotinu puta mi je, uzaludno, bezuspje{no, ~ovjek od strukefinansijsko-urbanisti~ke natenane obja{njavao, crtao, shemu pokojoj je lider HDZ-a BiH Dragan ôvi} uknjiìo svoju vilu. Ne onukrasoticu na moru, u Zaostrogu, taj sam gra|evinsko-pravni

poduhvat skoro pa ukapirao, nego ovu najnoviju u mostarskomnaselju Bare, ~ija se vrijednost procjenjuje na dva-tri miliona

maraka. Pojavljuje se u toj operaciji stanovita Hrvatica, Hercegovka

u poodmaklim godina, fiktivna, navodno, koja je finansirala gra|evinsko nasilje koje je podrazumijevalo i promjenu prirodnotoka obli`nje rijeke Radobolje. Ve} je me|u Mostarcim

promijenjen tekst sevdalinke [to li mi se Radobolja muti modernisti~ki, suvremeniji, prikladniji [to li mi se Radoboljkrivi. Elem, koliko je moj neprakti~ni mozak mogao doku~iti, ta

bakica, pred sam kraj svoga ìvota, pri punoj svijesti i savjesodlu~ila svoju vilu u Mostaru prepisati najve}im za{titnicimhrvatskih nacionalnih interesa u Hercegovini, a i {ire, obitelji ovisuprugu Draganu i èni Bernardici, na ~elu sa djecom.

Sve da ova pri~a i nije do kraja ta~na, a uvjeren sam da u osnovnikonturama nije sasvim neta~na, ona je zaìvjela, ili }e zaìvjeti narodu, kao ilustracija fatalisti~ke mantre da su svi politi~ari isti. I

jo{ gore, da su isti i kada govore istinu i kada laù, i kada prizivapravnu dràvu da radi svoj posao i kada vri{te da su `rtve politi~montiranih procesa. Tvrdnje da su bosanskohercegova~ke politi~kelite trajno i nepopravljivo korumpirane, kvarne, podle, samoìv

be{}utne mogu se doimati kao jeftini populizam. Za kojim,

nedostatku ozbiljnijeg anga`mana, lijenosti i nemo}i pose`parazitski, paraderski, nevladini privatnici, konformisti~ka nevladinbratija, tipa onoga iritantnog Buda Spancera, stranim donacijamna{opanog Darka Brkana, koji je od gra|anskog bunta naprav

privatni biznis, kao i njegove antikorupcijske replike Eldina Kari}(preko trista kila ìve vage obojica vagaju).

Mantra da su svi polti~ari isti, dakle da su kleptomanmuljatori, kriminalci, recidivisti u kriminalu, klijentelisti~k|ubrad, u osnovi jeste populisti~ka i problemati~na. Ali, ni

na narodu, gra|anima, zadatak da je revidira(ju), nego je to zada}politi~ara. Neka se oni potrude, ako ho}e i ako mogu, da doka`na njima je taj dio pravne procedure, da su sve {to su stekugruntili, stekli zakonski i legalno. Narod to nije u stanju i da ho}

a ne}e. Narod je samo strana u tom (dokaznom) postupku...


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJ

} pred sudom javnosti, ili, ne klepe}i budètima

PARLAMENTARNA VE]INASolidarnost i ljubav iz (vitalnog nacionalnog) interes


8/68

ÊTVRTAK , 25. JULILideri SDA i SBB-a SULEJMAN

TIHI] i FAHRUDIN RADONÎ] sreli suse danas u IMPORTANE CENTRU,ekskluzivno saznaje AVAZOV portal. Paotkriva i potankosti, nisu ni{ta pili budu}ida obojica poste, razmijenili su mi{ljenjakako o svemu tako i o sva~emu. Suma sum-marum: vi{e pri~a{e nego {to razgovara{e.

Obojica lidera, Tihi} i Radon~i}, stanuju uImportane centru, pa je jedino zanimljivavijest ta da se njih dvojica ne sretnu i ne

popri~aju, a ne da se vide i porazgovaraju.Sretnem danas kom{iju, lijepo se upita-

mo, ni{ta ne popijemo i ìv ne znam {ta daradim: da tu ekskluzivu turim na portal ili

pri~uvam za ambiciozniji neki tekst?

PETAK, 26. JULINekada mi bude i ào i krivo {to ubo{nja~kom politi~kom korpusu ne postojinekakav ekvivalent Lijanovi}ima, vajkami se dobro politi~ki i nacionalno izo{treni

poznanik. I precizira: [teta {to ne postojineko kod nas ko tako vje{to, hladnokrvnokrade, a jo{ vje{tije i hladnokrvnije pori~ekriminal, brani neodbranjivo, vu~e za nosinstitucije, pravosu|e, vlade, parlamente.Jeste, zbilja. Da su Jerko, Mladen, SlavoIvankovi} kojim slu~ajem Bo{njaci,

razmi{ljam, kako bi se zvala njihova stran-ka? Vjerojatno: MUSLIMANSKA BRA-]A!

SUBOTA, 27. JULIHolivudski ratni blockbuster, potenci-

jalni hit film Killing Season, sa ROBER-TOM DE NIROM i JOHNOM TRA-VOLTOM u glavnim ulogama u osnovi inije toliko lo{, koliko su ga ocrnili mahomsvi kriti~ari, ukoliko ga se i{~itava u jedi-nom mogu}em ànrovskom klju~u: kaomanje-vi{e neuspjelu grotesku. Groteska,naravno, nije isto {to i puka zajebancija,groteska ima i karikaturalnu dimenzijukada stravi~an doga|aj postaje istovremenoi smije{an. Dok se ameri~ki ratni veteran izBosne (De Niro) i srpski [korpion(Travolta) krvni~ki, sadisti~ki uzajamno

mu~e, umjesto ga|enja, mu~nine, odvrat-nosti kod mene je to izazivalo nekontroliransmijeh i tek povremeno podsmijeh.

Kako ne}e!?Odakle ste Vi?, pita u ameri~kojvikendici u koju se povukao pred PTSP-omDe Niro svoju bosansku `rtvu, ina~e

pla}enog ubicu Travoltu. Iz Lukomira(selo na Bjela{nici). Ja sam jedno vrijemebio raspore|en na Bradini (rodno selo

poglavnika Ante Paveli}a). Upi{ ìvi,urnebesno zabavna glupost, kakav je i kom-

pletan film.Bio je prije rata (a ima ga i nakon rata,

nadam se i dan-danas) nezaobilazan gradskilik, [uki, boem, likovni umjetnik, filozof,imaginarni svjetski putnik, pa, pored osta-log, opri~avao znatièljnoj publici kojenikada nije manjkalo kako je, zasitiv{i sedugogodi{njeg neinspirativnog ìvota uJapanu, odlu~io da se vrati u Bosnu.Do|em na autobusku stanicu u Tokiju ikaèm gospo|i na {alteru: Jednu kartu doVakufa. Do Gornjeg ili Donjeg?, pitame Japanka.

NEDJELJA, 28. JULIPredsjednik Srbije Tomislav Nikoli} jenajobi~nija bena (budaletina), dijagnosti-cira danas hercegova~ki pravoslavno-crkveni tajkun VLADIKA GRIGORIJE.Ostane li predsjednik Srbije ravnudu{an naovu uvredu, to moè govoriti samo o dvijestvari: da je Nikoli} (postao) bene-volen-tan, ili da Grigorije ima je-benu za{titu uvrhu SPC-a!

PONEDJELJAK, 29. JULI

Kada god se ponadam da sam razumiosmisao (duh) Briselskog sporazuma izme|uPri{tine i Beograda, odmah se na|e neko dame u tome bolno razvjeri. [ta zna~idana{nji apel kosovskim Srbima kojiupu}uje Aleksandar Vulin, {ef kancelarijeVlade Srbije za Kosovo. (Ina~e, rije~ je oveselom jednom svatu, crnoku{ulja{u

bra~nog para Milo{evi}-Markovi} koji jeprije 15-20 godina, sve citiraju}i Dònija[tuli}a, dokazivao arijevski karakter vasko-likog srpstva). Srbi na Kosovu se morajuizlaskom na izbore integrisati u tamo{njedru{tvo, jer to albanska strana ne èli!

Dva-tri puta pro~itam, i dalje ne kon-

tam. Pomaè mi u tome najve}i srpsaforisti~ar ALEKSANDAR BALJAK kosrpsku muku i Kosovo i Evropa ovakra{~lanjuje: Oko uslova za predaju snama nema poga|anja. Zato smo potpisabezuslovnu kapitulaciju.

UTORAK, 30. JULINa tvrdnje federalnog poslanika EKRE

MA PRO[I]A MAR[ALA, ~lanKom{i}eve Demokratske fronte, da su mJASMIN DURAKOVI], MIRSAD ]ATIi BAKIR HAD@IOMEROVI] nudili pa(milion maraka!) ukoliko u Parlamenglasa za njihov povratak na FTV, danas regira jedan od prozvanih, reìser niznevi|enih filmova Jasmin DurakoviOpovrgava Pro{i}eve tvrdnje, najavljutu`bu, te uzgred omalovaàva medi

bliske Demokratskoj fronti, koji su m

dali prostor. Dakle, portal SlobodnBosne. Ja nisam blizak nijednoj strancniti politi~aru, hvali se Durakovi}. To m

bezrezervno treba vjerovati, da, dakle, ni

blizak nikome, ta~nije da niko nije blizanjemu. Kome se god reìser Durakovi} prbliì, popljuje ga!

SRIJEDA, 31. JULIVjerovatno se prevelika socijaln

medijska, pa i politi~ka odgovornostrovalila na le|a sporta i sporta{a u zemljma biv{e SFRJ. Pa, ako je ve} tako, ukolik

je sport indikator, lakmus-papir i dobrihlo{ih nacionalno-politi~kih vibracija regiji, onda stvari oko normalizacije, kooeracije nikada bolje stajale nisu. Recim

najbolji srbijanski atleti~ari na zadnjiBalkanskim igrama su Amela Terzi}, EmBekri}, Asmir Kola{inac, Jasmin Ljajinajbolji bh. atleti~ar je baca~ koplja DejaMileusni}. Ko{arka{ku selekciju BiH voHrvat Aleksandar Petrovi}, hrvatskHercegovac Jasmin Repe{a, a slovena~kSrbin Boà Maljkovi}. Opet trener jednood stubova srpstva, Crvene zvezde, Slovenac Slavi{a Stojanovi} (naslijedRobija Prosine~kog, Hrvata)...

Gledam sino} zagreba~ki Dinamokvalifikacijskoj utakmici za Ligu prvak

pa vi{e ima u Dinamu igra~a kojima treb

~estitati Bajram nego u Sarajevui @elji!


SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI


9/68



NESPORAZUMNI PREKIDRADNOG ODNOSA

Uprava BHRT-alansirala glasine

da je direktorMarijo Peji} zasporazumniprekid radnogodnosa dobio10 hiljada KMIako je odlukom Disciplinske komisije u

aprilu vra}en na funkciju direktoraBHT1, Marijo Peji}je ~lanovimaUpravnog odbora BHRT-a nedavnouputio neopozivu ostavku. U op{irnomobrazloènju, Peji} je naveo kako jeostavku podnio zbog neslaganja srukovodnom politikom generalnogdirektora BHRT-a MuhamedaBakarevi}a i njegovih najbliìhsaradnika Nermina Durme, DèniteJusufbegovi} i BelminaKaramehmedovi}a . Iz po{tovanjaprema televizijskim profesionalcima idugogodi{njim djelatnicima BHRT-a,

koji su svoje znanje iprofesionalizam ugradili u temelje temedijske ku}e, nemam pravo {utjeti itako postati sau~esnik u procesudestabilizacije, na kojem je stvorenkontrolirani kaos u kojem profitirajuneformalni centri mo}i, napisao jePeji}, navode}i brojne nepravilnosti uradu menad`menta dràvnog javnogservisa. Izme|u ostalog, Peji} jeoptuìo direktora BHRT-a Bakarevi}aza kr{enje Zakona o javnom RTVservisu BiH, diskriminaciju i mobing nad

MINI MARKET

Mje{tani srebreni~ke mjesne zajedniceSu}eska razo~arani su na~inom raspodjelesredstava za afaltiranje puteva u ovomdijelu Srebrenice. Povratnici u Su}esku

tvrde, izme|u ostalog, kako je federalnoMinistarstvo za povratak, u okviruprograma podr{ke povratnicima, planiraloove godine asfaltirati put ka srebreni~komselu Zabojna, duga~ak dva kilometra. Usvemu ne bi bilo ni~eg ~udno da u Zabojni

bilo ko ìvi. Kako tvrde Srebreni~ani, putse asfaltira samo kako bi u njega

povremeno mogao dolaziti profesor Adib\ozi} koji tu ima vikendicu. Smatrajukako je neshvatljvo da se asfaltira put samoradi ne~ije vikendice, dok put ka osnovnoj{koli Su}eska u koju idu djeca povratnikanije planiran za asfaltiranje. Me|u

Bo{njacima se pri~a da je asfaltiranje putado vikendice Adiba \ozi}a i zapo{ljavanjenjegovog sina u op{tini Srebrenica upravocijena profesora \ozi}a za diplomske,doktorske i magistarske disertacije koje ontreba da obezbijedi za odre|ene kadroveSDA iz Podrinja na tuzlanskomuniverzitetu uz pomo} svojih kolega, stojiizme|u ostalog u pismu koje su potpisalimje{tani Su}eske. Isto tako, povratnici uselo Brakovce, od kojih gotovo niko neradi, moraju skupiti 20 hiljada maraka da

bi dobili pomo} Op}ine za asfaltiranje. Tozna~i da svaka porodica mora izdvojiti 500maraka, dok se obnova puta ka selu ukojem povremeno obitava \ozi} finansiraiz budèta.

(N. H.)

DIPLOMSKI JAD

Kadrovi SDA eljniakademskog zvanja odluiliasfaltirati put do vikendice

profesora ozia

Nogometni sudija Emir Ale~kovi} saslu{anje ove sedmice u prostorijama NS BiH.Ale~kovi} je u Savez stigao u pratnjiadvokata kako bi dao izjavu na okolnostseksualnog skandala u ~ijem se sredi{tuna{ao pro{le sedmice. U isto vrijemesaslu{ani su i roditelji i djeca koji su protivAle~kovi}a podnijeli prijavu. Svi susaslu{ani i dali su pismenu izjavu oskandalu koji je potresao NS BiH.Ale~kovi}a je Savezu prijavio roditelj koji

tvrdi da je kao sudijski mentor seksualnouznemiravao njegovog maloljetnog sina i

jo{ dvojicu polaznika kampa za talente. Unarednih nekoliko dana razmotrit }e seiskazi svjedoka te iskaz Emira Ale~kovi}a iu NS BiH }e nakon toga odlu~iti kako }ereagirati. Kako saznajemo, mogu}e sudvije opcije. Jedna od njih je da se cijeli

slu~aj, uz krivi~nu prijavu, preTuìteljstvu Sarajevskog kantona a dru

je da se uz ili bez dizanja krivi~ne prijavpokrene i disciplinski postupak u saveprotiv Ale~kovi}a. Kako je SB ve} pisalanekoliko navrata, Ale~kovi}a suspendovao Sudijski komitet nakon {to u Savez stiglo nekoliko prijava od roditekoji tvrde da je bh. sudija sa FIFA-iniobilje`jem njihovoj djeci slao SMS poruneprimjerenog sadràja. U svojim istupim

u medijima, Ale~kovi} je tvrdio kako rije~ o nesporazumu. Nekoliko dakasnije, kako se tvrdi, promijenio je prite po~eo govoriti kako su mu skandspakovala trojica {to biv{ih {to aktuelnsudaca, uposlenih u Savezu, ljubomornna njegovu karijeru i uzlet nme|unarodnoj sceni?! (N.H

SUDIJU NA SUD

Sluaj sudije EmiraAlekovia pred disciplinskim

ili Kantonalnim sudom

MuhamedBakarevi}


11/68


12/68


13/68

dva i pol mjeseca nakon {to je presudomVrhovnog suda Federacije BiH nepobitnoutvr|eno da ~lanovi Komisije zavrijednosne papire nisu po isteku mandataimali ovla{}enja za dono{enje bilo kakvihodluka, izuzev onih koje se odnose naobavljanje tehni~kih poslova. Konkretnosu ]elam i njegova druìna imali ovlastisamo da provode pravomo}ne sudske

presude, ispla}uju pla}e uposlenicima,vode ra~una o odràvanju objekta, pla}anjukomunalnih usluga... No, umjesto da se

drè svojih zakonskih ovla{}enja -reguliranja uvjeta i na~ina izdavanjavrijednosnih papira i dionica i njihovog

prometa, ~lanovi su Komisije, uz pomo}mo}nih i utjecajnih mentora iz sjene,vremenom postali pravi gospodari berze.

Presuda Vrhovnog suda FBiH kojom }ese, bez sumnje, nakon Kantonalnog suda uSarajevu, rukovoditi svi ostali op}inski ikantonalni sudovi u Federaciji, ueventualnim procesima protiv ~elnikaKomisije za vrijednosne papire, donesena

je 4. aprila ove godine, po tu`bi Dru{tva zaupravljanje fondovima BosinvestSarajevo.

Ovom je sudskom odlukom, naime,poni{teno rje{enje o oduzimanju dozvole zarad Bosinvestu, koje je doneseno 9. maja2010., uz obrazloènje da je ~lanovima

Komisije za vrijednosne papire u to vrijemeistekao mandat. Budu}i da je, istodobno,~lanovima Komisije za vrijednosne papire

po isteku mandata bilo dozvoljenoobavljanje samo tehni~kih poslova, njihovonezakonito pona{anje u slu~aju registracijenovog Nadzornog odbora Bosnalijeka

predstavlja najgrublje kr{enje presudeVrhovnog suda Federacije, koje bi moralobiti sankcionirano. Sasvim je, me|utim,drugo pitanje {to }e se dogoditi ako vlasniciDru{tva za upravljanje fondovimaBosinvest, kojima je prije vi{e od tri godinezabranjen rad, pokrenu tu`bu za naknadu{tete.

OD[TETNI ZAHTJEVOD TRI MILIJUNA KMNjihov bi od{tetni zahtjev, uzimaju}i u

obzir raniji promet na berzi, mogao iznositinajmanje desetak milijuna KM, posebice

jer se naga|a kako je oduzimanje dozvoleBosinvestu bilo motivirano osobnimrazlozima predsjednika Komisije zavrijednosne papire Hasana ]elama.

No, ako u slu~aju Bosinvesta jo{ nipoznato ho}e li biti podnesena tu`ba znaknadu izgubljene dobiti, prvi zahtjev zisplatu nov~anih sredstava po osnovu {teKomisiji za vrijednosne papire FBiupu}en je prije dvadesetak dana. Poslao g

je Ramo Hadàjli}, direktor brokerske ku}Kvantum iz Sarajeva, koji je od Komisiza vrijednosne papire traì da mu do konc

jula isplate preko tri milijuna KM! Kako snavodi u obrazloènju Hadàjli}evozahtjeva, brokerska ku}a Kvantum koncem septembra 2009. obratila Komisza vrijednosne papire traè}i odobrenje z

prospekt dionica javnom ponudom puteberze, uz koje su priloìli svu potrebndokumentaciju. ^lanovi su Komisijme|utim, 26. februara 2010., dakle nako{to im je istekao mandat, odbili zahtje

predstavnika Kvantuma, koji su naknadnizra~unali da je toj brokerskoj ku

prouzro~ena materijalna {teta u iznosve}em od 2,7 milijuna maraka:

planirana je emisija 150.000 dionica pcijeni od 13 KM i uz godi{nju kamatnu stop


GOSPODARI BERZE NAPOKON POLA@U RAÛN

Protiv odmetnutih ~lanova Komisije za vrijednosnepapire FBiH sprema se desetak kaznenih prijava,

zbog zlouporabe poloàja, prekora~enja ovla{}enja,

nano{enja milijunskih {teta...

Za svog dugogodi{njeg ~lanstva uKomisiji za vrijednosne papire FBiHMatej @ivkovi} je uspio da doktorira istekne zvane sveu~ili{nog profesora -trenutno je anga iran kao predava~ naSarajevo School of Science andTechnology. Pored @ivkovi}a, nau~noj sekarijeri posvetio i predsjednik Komisijemagistar Hasan ]elam koji, tako|er,sprema doktorat na Ekonomskomfakultetu u Sarajevu. Premda je ]elamovdugogodi{nju mentor profesor MehmedJahi}, zvani~no }e mu u pripremi

doktorske disertacije pomagati AdnanRov~anin, profesor na Ekonomskomfakultetu u Sarajevu i, nimalo slu~ajno,~lan Nadzornog odbora Registravrijednosnih papira FBiH.

MENTORI IZ SJENEBudui doktor naukaHasan elam za mentora izabraoAdnana Rovanina

PREDSJEDNIKBEZ MANDATAI OVLA[]ENJAHasan ]elam jena funkcijupredsjednikaKomisije zavrijednosne papireimenovan 2004.,o{te}eni vlasnicikompanija ioplja~kanidioni~ari optuùjuga za milijunsku{tetu

POSLOVNA I NAU^NA SURADNJAAdnan Rov~anin, profesor Ekonomskogfakulteta i ~lan NO Registra vrijednosnihpapira


14/68

od 12 posto. Drugi od{tetni zahtjev brokerskeku}e Kvantum iznosi 464.000 KM, zbogzabrane prometa dionicama, koje je Komisijaza vrijednosne papire FBiH izdala po~etkommarta 2010. Prethodno je odlukomOp}inskog suda u Sarajevu odbijen kaoneutemeljen zahtjev Komisije za vrijednosne

papire za brisanje rje{enja o pove}anjuosnovnog kapitala brokerske ku}e Kvantum,{to je, uz presudu Vrhovnog suda FBiH, jo{

jedna sudska odluka koja ide u prilog tojkompaniji. Nakon okon~anog sudskog

procesa, predstavnici su Kvantuma pro{legodine protiv predsjednika Komisije zavrijednosne papire Hasana ]elama i ~lanovaMilorada Rajli}a i Dàfera Alibegovi}aKantonalnom tuìteljstvu u Sarajevu

podnijeli kaznene prijave. Optuùju}i ih zazlouporabu slu`benog poloàja i ovlasti,odlu~ivanje izvan zakonskog mandata inano{enje {tete, menad`ment Kvantumgrupe navodi kako su trojica ~lanovaKomisije donijela nezakonito rje{enje koje je

rezultiralo njihovom blokadom trgovanjadionicama na Sarajevskoj berzi i u Registruvrijednosnih papira FBiH.

TU@BE O[TE]ENIH DIONIÂRAPodnositelji su kaznene prijave tako|er

ustvrdili kako je nezakonitim postupcima~lanova Komisije za vrijednosne papirenjihovoj kompaniji onemogu}en daljirazvoj i nanesena golema materijalna {teta,

dodaju}i da su do zabrane ostvarivaliizuzetne poslovne rezultate. Premda jekaznena prijava Kvantum Group podnesena

prije godinu dana, istraga, sve doskora, nijedaleko odmakla. Za o~ekivati je, me|utim,da }e poslije afere Bosnalijek i takaznena prijava biti istraèna, kao i ostale

prijave koje su u me|uvremenu upu}ene odo{te}enih radnika i dioni~ara vi{e

poduze}a.

Nakon presude Vrhovnog sudFederacije BiH u predmetu Bosinvestkaznenu prijavu protiv predsjednikKomisije za vrijednosne papire Hasan]elama, Dàfera Alibegovi}a i MiloradRajli}a podnijeli su i radnici, odnosndioni~ari, tvrtke Market-komerciz ZenicPrema navodima iz kaznene prijav~lanovi su Komisije Rje{enjem koje sdonijeli u decembru 2011. onemogu}radnicima i umirovljenicima Markekomerca da prodaju svoje dionice ntenderu, i tako pogodovali novisuvlasnicima, trgova~koj kompaniji Bing

iz Tuzle, da oplja~kaju njihovu firmu.^lanovi Komisije za vrijednosnpapire su donosili odluke isklju~ivo psvom naho|enju, mimo zakona i na krajnsumnjiv na~in, nanijev{i milionske {tekoje }e nadle`ne federalne institucimorati u kona~nici sanirati, napisali su prilogu kaznene prijave radnici, dioni~ariumirovljenici Market-komerca. Kaknezvani~no doznajemo, kaznene prijavspremaju ili su ih ve} podnijeli i o{te}edioni~ari poduze}a Valj~i}i KonjiDobrinja Sarajevo, Standard Sarajevo

No, sve i da dobiju sudske sporove prot~lanova Komisije za vrijednosne papiroplja~kani dioni~ari, o{te}eni vlasnikompanija i brojni drugi koji su godinamupozoravali na sporni anga`man Hasan]elama i njegovih poslu{nika, te{ko da }nadoknaditi pri~injenu {tetu. Na ra~unKomisije za vrijednosne papire FBiH imsredstava, ali za visoke pla}e uposlenika]elamova je posljednjih godina iznosioko 4.000 KM. Suma jeste velika, ali izbliza dovoljna da Hasan ]elam, do pridesetak godina direktor Privredne banke Travniku, u Sarajevu kupi tri luksuzn

stana.


KOMISIJA ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE

Dugogodi{nja poslovna suradnjaizme|u predsjednika Komisije zavrijednosne papire FBiH Hasana ]elama ivlasnika brokerske ku}e EurohausZijadaBleki}a vremenom je prerasla u bliskeprijateljske i kumske veze. Tako su Hasan]elam i njegova supruga Hana bili me|u

uglednim zvanicama na svadbi Bleki}evek}erke Azre, dok je najmo}niji sarajevskibroker Zijad Bleki} bio vjen~ani kum]elamovom sinu Dànanu. Mladi Dànan]elam, kojem je otac Hasan prepustioluksuzni stan u strogom centru Sarajeva,osniva~ je i suvlasnik kompanije ERPConsulting, zajedno s poslovnim partneri-ma Mersadom Mehi}em i Edinom[kalji}em. U po~etku skromna tvrtka, sgodi{njim prometom do 700.000 KM, ume|uvremenu je postala uspje{nakompanija, budu}i da su 2011. zavr{ili sprometom od 2,2 milijuna maraka. Za nagli

je poslovni uzlet mladog biznismenaDànana, prema tvrdnjama upu}enih,najzaslu`niji tata Hasan ]elam. (M.F.)

POSLOVNE, PRIJATELJSKE I KUMSKE VEZE

Danan elam, sin Hasana elama,postao uspjean biznismen zahvaljuiocu i kumu Zijadu Blekiu?!

DUGOGODI[NJA PRAVNA BITKAVrhovni sud FBiH presudio je da je Bosinvestunezakonito oduzeta dozvola za rad

ZAVIDNI POSLOVNI REZULTATIDànan ]elam, direktor ERP Consulting


15/68

Slobodna Bosna ve} je pisala kakosu predsjednika Federacije BiH@ivka Budimira krajem aprila ovegodine u njegovom uredu uPredsjedni{tvu BiH uhapsili

pripadnici Jedinice za podr{ku Dràvneagencije za istrage i za{titu (SIPA-e)

predvo|eni Jovicom Mirosavljevi}em, kojise javno deklarira kao ~etnik (Chetnics).

Mirosavljevi} je bio i na ~elu specijalacaSIPA-e koji su po~etkom ovog mjesecauhapsili i pritvorili [emsudina Mehme-dovi}a, poslanika u Parlamentarnoj skup{ti-ni Bosne i Hercegovine, kojeg je Tuìla{tvoBiH dvanaest sati kasnije pustilo naslobodu.

Akcijom privo|enja Mehmedovi}arukovodio je Mario Kapetanovi}, inspektorCentra za istraìvanje za ratne zlo~ine uSIPA-i, zajedno sa svojom bliskomsuradnicom Dènanom Omerhodì},inspektoricom ove dràvne agencije izGora`da. U internim krugovima u SIPA-i

inspektor Kapetanovi} (kojeg je na tu

du`nost, tvrdi se, postavio njegov susjed izKiseljaka, biv{i ~lan Predsjedni{tva BiHIvo Miro Jovi}) vaì za krajnje

problemati~nog ~ovjeka. Protiv njega sudisciplinskim organima SIPA-e upu}ene

brojne prijave u kojima ga se teretilo zarazli~ite vrste zloupotrebe poloàja,muljanje sa dnevnicama, nestanak elektron-ske opreme, ali i dilanje povjerljivihinformacija iz istraga o ratnim zlo~inimazainteresiranim klijentima.

No, nisu se samo interni disciplinski

organi, unutarnja kontrola SIPA-e bavili(ukoliko su se uop}e bavili!) inspektoromMariom Kapetanovi}em. SlobodnaBosna iz pozdanih izvora u Tu`teljstvuBosne i Hercegovine saznaje da je protivKapetanovi}a prije vi{e od godinu dana

prijavu podnijela i dràvna tuìteljicaVesna Budimir, {efica Posebnog odjela zaratne zlo~ine Tuìteljstva BiH. TuìteljicaBudimir, koja zastupa optu`nicu protivoptuènih za zlo~in nad Hrvatima u seluTrusina, optuìla je Kapetanovi}a da je

primio novac od Zulfikara Ali{page Zuke,komandanta jedinice Armije BiH Zulfikar,

~iji su pripadnici po~inili zlo~in u Trusini i

kojem se sudi pred Sudom BiH. ZulfikAli{pago uhap{en je od strane pripadnikSIPA-e u svom ugostiteljskom objektu Sarajevu 1. februara 2010. kao posljednod osumnji~enih za zlo~in nad 19 hrvatskcivila i tri vojnika u Trusini. Tri mjesec

prije njega, 4. novembra 2009., uhap{en jnjegov zamjenik Nihad Bojadì}, dok sostali pripadnici Zulfikara, MensuMemi}, Senad Hakalovi}, Nedàd HodìDèvad Sal~in, Edin Dèko i RasemHandanovi} uhap{eni jo{ ranije. Navodn

je prema tvrdnjama i dokazima koje prikupila tuìteljica Budimir, Ali{pago zodga|anje svoga hap{enja platio MarijKapetanovi}u nemalu svotu novcPodsjetimo, Ali{pago se od jula pro{godine brani sa slobode, nakon {to je SudBiH poloìo kauciju od 530 hiljada KM.

Za{to direktor SIPA-e Goran Zubacnajdelikatnijim slu~ajevima, poput hap{nja Budimira i Mehmedovi}a, pose e zkompromitiranim, u najmanju ruknevjerodostojnim kadrovima poput spcijalca Jovice Mirosavljevi}a i inspektoMarija Kapetanovi}a, moè samo o

odgovoriti.


S K A N D A L N E D J E L J

Pi{e: SENAD AVDI]

Potpuni kadrovski haos koji vlada unutar Agencije za istrage i zatitu BiH (SIPAupotpunjuju optube i prijave protiv nekih od njenih najistaknutijih djelatnika

Marija Kapetanovia, inspektora u Odjelu za ratne zloineSIPA-e, tuiteljica Vesna Budimir prijavila za primanje

novca od Zulfikara Alipage!

SPEKTAKULARNA HAP[ENJABUDIMIRA I MEHMEDOVI]A

I Budimira i Mehmedovi}a uhapsili sukompromitirani kadrovi SIPA-e; u prvom

slu~aju bio je to Jovica Mirosavljevi} zvaniêtnik, a u drugom Mario Kapetanovi}


16/68

Predsjednik Nadzornog odboraSarajevske berze SASE i vlasnik

brokerske ku}e Eurohaus,kontroverzni biznismen i berzovnime{etar Zijad Bleki} spominje se u

najmanje pet, {et prijava podnesenihKantonalnom tuìla{tvu Sarajevo uslu~ajevima Vranica d.d., Vradis iUnionivest izgradnja objekata. Sve su ovekrivi~ne prijave Kantonalnom tuìla{tvuSarajevo upu}ene 2011. godine, a nanesena{teta procijenjena je na preko 38 milionaKM. O sumnjivim poslovima izme|uVranice, Vradisa i Unioninvesta izgradnjaobjekata, bh. javnost je manje, vi{e upoznata,osim sa slu~ajem prometa nekretnina izme|uVradis investicija i Zijada Bleki}a uBusova~i. Ova krivi~na prijava te{ka 1,2

miliona KM Kantonalnom tuìla{tvuSarajevo upu}ena je 22. aprila 2011. godinea, pored Bleki}a, za ~injenje krivi~nog djelakorupcije i utaje poreza prijavljeni su iMuharem Bajri}, predsjedavaju}i Skup{tine

Dru{tva Vradis investicije, Ramiz Bibi},direktor Vradis investicija i pomalozaboravljeni biv{i direktor GRAS-a IbrahimJusufrani} Bimo u svojstvu biv{eg direktoraUnioninvest izgradnja objekata.KUPI JEFTINO, SKUPO (NE) PRODAJ

Kako se navodi u prijavi, MuharemBajri} u dogovoru sa Bleki}em i Bibi}em u

namjeri da izvr{i utaju poreza donio odluku o kupovini zemlji{ta u Busova~i pcijeni od 44 eura po kvadratnom metru. Nosnovu donesene odluke zaklju~en j

kupoprodajni ugovor o fiktivnoj kupovinekretnine izme|u privrednog dru{tvVradis investicije, kao kupca, i ZijadBleki}a i Nermina Brki}a, kao prodavc

Na osnovu tog kupoprodajnog ugovo


ZIJAD BLEKI] - BLEK STENA

Pi{e: MIRSAD FAZLI]Foto: MARIO ILIÎ]

ZIJAD BLEKI, predsjed-nik Nadzornog odboraSarajevske berze SASE ivlasnik brokerske kueEurohaus, fiktivno

je za basnoslovnu sumuprodao nekretnine Vradisinvesticijama da binaplatio svoje usluge iizbjegao plaanje poreza;to je samo jedna od broj-nih krivinih prijava kojisu protiv kontroverznog

berzovnog meetarapodnesene sarajevskomKantonalnom tuiteljstvu

ANTOLOGIJA ME[ETARENJA

BLEKI]-BIMO JUSUFRANI]


17/68

Bleki}u su ispla}ena sredstva u iznosu od1,15 miliona KM. Ta sredstva Bleki}u sutrebala biti ispla}ena po osnovu obavljenih

povremenih i privremenih poslova koje jeobavio za Vradis investicije, a na koje seobra~unava i pla}a porez na dodana

primanja po stopi od 30 posto. Ovakvimfiktivnim ugovorom o kupoprodajinekretnine budèt Kantona Sarajevoo{te}en je za 345 hiljada KM. Ibrahim

Jusufrani} Bimo sumnji~i se da je kao

tada{nji direktor Unioninvest izgradnjeobjekata potpisao ugovor o pozajmiciVradisi investicijama u iznosu od 1,2miliona KM iako je znao ili morao znati daVradis investicijenisu u mogu}nosti vratititaj novac, niti je novac ikada vra}en, ~ime

je Unioninvest izgradnji objekata nanio{tetu u spomenutom iznosu.

POKLONU SE NE GLEDA U ZUBEPri~a o zemlji u Busuva~i po~inje

krajem aprila 2007. godine kada Zijad

Bleki} i Nermin Brki} kupuju nekretnine uBusova~i od Josipe Wolf i MarijanaLjubi~i}a. Bleki} i Brki} kupuju blizu 12dunuma imanja koje se sastoji od oranica,vo}njaka, pa{njaka, {ume te ku}e i zgrade zadogovorenih 30 hiljada KM, iako jeKomisija za procjenu nepokretnosti usastavu Tunjo La{tro, Nijaz Begovi} i Ivica

Petrovi} navedene nekretnine procijenila naukupnu vrijednost od 43,8 hiljada KM. Osimod Josipe Wolf i Marijana Ljubi~i}a,

polovinom oktobra iste godine dvojacBleki}-Brki} kupuju jo{ 12 dunuma zemljeod Lucije [imi}, posjed Brdo, koji se sastojeod oranica i vo}njaka, od Lucije [imi}spomenuti dvojac kupio je za 14 hiljada KM.Godinu dana kasnije, ta~nije 10. septembra2008. godine Bleki} i Brki} koji su imanje u

Busova~i platili 44 hiljade maraka prodat

}e za nevjerovatnih 1,152 miliona KM.Dakle, 8. septembra 2008. godin

sklopljen je ugovor o pozajmici izme|firme Unioninvest izgradnja objekata, koj

je zastupao Ibrahim Jusufrani}, i Vradinvesticija, koje je zastupao Ramiz Bibi},iznosu od 1,2 miliona KM. Dva dankasnije sredstva su upla}ena ntransakcijski ra~un Vradis investicijotvorenog kod Fima banke, a dan kasnije 1,152 miliona KM preba~eno na ra~uZijada Bleki}a otvoren u UniCredit banc

Istog dana kada su obavljene finansijsktransakcije preko bankovnih ra~una, dak10. septembra 2008. godine, Bleki} i Brk

potpisali su kupoprodajni ugovor direktorom Vradisa investicija RamizoBibi}em, o prodaji oranica Brdoi Lukova

povr{ine 13,4 dunuma po cijeni od 589.51eura, odnosno 1,152 miliona KM.

Kupoprodajni ugovor potpisan je nosnovu odluke o kupovini zemlji{ta koju donijela Skup{tina privrednog dru{tvVradis investicije 1. septembra 200godine, a koju je potpisao Muharem BajriOvdje je interesantno naglasiti i to da sspornog datuma 10. septembra 200godine supruge dvojca Bleki}-Brki}, IfeBleki} i Ehlimana Brki}, pred notaroMilo{em Jovovi}em dale saglasnost svojimuèvima da mogu prodati nekretnine


KRALJ ME[ETARENJ

Nekretnine u Busova~i koje je sa svojim partneromNerminom Brki}em Zijad Bleki} platio 44 hiljade KM,

fiktivno je prodao Vradis investicijama za 1,1 milion KM!

BLEK(I]) STENAZijad Bleki}, predsjednik Nadzornogodbora Sarajevske berze i vlasnikbrokerske ku}e Eurohaus

KRIVI^NE PRIJAVEU dokumentaciji proslije|enoj Kantonalnom tuìla{tvu Sarajevo jedna od prijava tereti Zijada

Bleki}a za korupciju i izbjegavanje pla}anja poreza te{kog 350 hiljada KM


18/68

Busova~i koje su u{le u bra~nu ste~evinu.(Ne)o~ekivano, Komisija za procjenunepokretnosti u sastavu Tunjo La{to,Vensan Tetari} i Zdravko Vidovi} vrijed-nost nekretnina procijenila je na 1,152miliona KM, a na osnovu te procjeneodre|en je porez na promet nekretnina uiznosu od 57 hiljada KM. Taj iznos platilesu Vradis investicije 22. septembra 2008.godine.

Kona~no, krajem juna 2010. godineprivredno dru{tvo Vradis investicije do-nijelo je odluku o pripajanju Unioninvestuizgradnja objekata, koji je kao pravnisljedbenik preuzeo sva prava i obaveze,osnovni kapital, imovinu, potraìvanja iobaveze Vradis investicija. Tako je izemlji{te vrijednosti 1,2 miliona KMunijeto u nekretnine Dru{tva Unioninvestizgradnja objekata i evidentirano kaozemlji{te Busova~a u vrijednosti 1,2 mili-ona KM. Me|utim, zemlji{te Brdo iLukova~a veli~ine 13,4 dunuma prema

zamlji{no-knji`nom izvatku Slu`be zageodetske i imovinsko-pravne posloveOp}ine Busova~a vodi se na Nerminu

Brki}u i Azri Bleki}. Naime, po~etkofebruara 2010. godine Zijad Bleki}njegova k}erka Azra potpisali su ugovor

poklonu po kojem je tata Zijad svojk}erci Azri poklonio nekretnine Busova~i, me|u kojima su i sporne ~esticoranica Brdo povr{ine 4.252 kvadratnmetra i oranica Lukova~a povr{ine 9.14kvadratnih metara. Ovim ugovorom Blek

je svojoj k}erci Azri, izme|u ostalogarantovao da su poklonjene nekretninisklju~ivo njegovo vlasni{tvo, da ni

bra~na ste~evina, da na istim ne postoprava potraìvanja tre}ih lica. Ovakvgaranciju Bleki} je dao iako je znao da dvije poklonjene parcele za 1,152 milionKM 2008. godine prodao Vradinvesticijama! Poklonjene nekretninzahvalna k}erka Azra ubrzo je vratila ocZijadu Bleki}u, ali procedura Katastarskom uredu nije privedena kraju p

se one i dan-danas vode na Azri Bleki}.


ZIJAD BLEKI] - BLEK STENA

Zijad Bleki} rijetko se hvali svojimposlovno-prijateljskim vezama koje uprkos

tome ne mogu ostati tajne. Naime, prijenekoliko godina, samo za odabrane, nasvom imanju u Ustikolini proslavunovogodi{njih praznika organizovao jeSenad [ahinpa{i} [aja. Tom eventu,pored samog organizatora, navodno su bilinazo~ni i Zijad Bleki}, Fahrudin Radon~i},aktuelni ministar sigurnosti BiH, VeselinBarovi}, crnogorski biznismen i njegovposlovni partner Boi{a [otra. Na taj skupuspje{nih biznismena i jo{ uspje{nijihme{etara bio je pozvan i jedan ugledni bh.privrednik koji se, èle}i izbje}i druènje snjima, zahvalio na pozivu uz izvinjenje da jezbog poslovnih obaveza sprije~en da budenazo~an okupljanju poslovne elite.

NA KAHVI SA MINISTROMBlekiev tim za pobjede:aja, Fahro, Veskobar...

AH (KAZA) MAT:2008. godine Zijad Blekii Nermin Brki koji suimanje u Busovai platili44 hiljade maraka

prodat e zanevjerovatnih1,152 miliona KM

BIMIO MOJ...Ibrahim BimoJusufrani}, biv{idirektor JKPGRASSarajevo i aktuelnivlasnik Univreziteta u

Travniku

BIMIO MOJ...Ibrahim BimoJusufrani}, biv{idirektor JKP GRASSarajevo i aktuelnivlasnik Univreziteta u

Travniku

SELO VESELOVeselin Barovi}, crnogorski me{etar brojjedan


19/68

Zloupotrebom zakonodavnih ovlasti, poslanici u Parlamentu BiH sebi suizglasali i ozakonili itav niz dodatnih prava i privilegija o kojima obini

smrtnici mogu samo sanjati

POSLANIK U

^ETVEROGODI[NJEMMANDATU ZARADI

SVA PRAVA I PRIVILEGIJE DR@AVNIH POSLANIK

POLA MILIONA KM!1.8.2013. I SLOBODNA BOSNA


20/68

Vijest da je zastupnicima uParlamentu BiH Lazaru Prodano-vi}u i Sulejmanu Tihi}u ispla}eno

po 12 hiljada KM na ime pomo}izbog smrti ~lanova uè porodice,

ponovo je skrenula pa`nju javnosti na

~injenicu da su bh. parlamentarci, klasi~nomzloupotrebom zakonodavnih ovlasti, samisebi izglasali a potom i ozakonili ~itav niz

basnoslovnih finansijskih privilegija okojima obi~ni smrtnici mogu samo sanjati.Rije~ je o cijeloj lepezi ozakonjenihfinansijskih privilegija ~iji zbir na godi{njojrazini u prosjeku po jednom zastupnikuiznosi oko 90 hiljada KM!

Pored redovne pla}e za profesionalnianga`man, jo{ jednu cijelu pla}u

parlamentarci zara|uju na temelju poslani-~kog pau{ala, toplog obroka, dnevnica,regresa, honorara za rad u komisijama,nadoknada za najam stana, za posjetu

porodici, za kori{tenje privatnog auto-mobila u slu`bene svrhe. Parlamentarci susebi izglasali i dodatne privilegije: u slu~aju

bolesti, smrti, odlaska u penziju, nezaposle-

nosti nakon isteka mandata itd.

Rije~ je o dvadesetak razli~itih privile-gija i prava koja su zapisana u trinormativna akta: u Odluci o obra~unu pla}ai ostalih materijalnih prava, u Pravilniku okori{tenju internih i eksternih usluga(reprezentacija, telefon, slu`beni automobilitd.) te u Zakonu o pla}ama i naknadama uinstitucijama BiH.

OSNOVNA I DODATNA PRAVAOsnovna pla}a zastupnika utvr|uje se

mnoènjem koeficijenta s osnovicom:

koeficijent obi~nog zastupnika iznosi 8,4,predsjedavaju}ih komisija 8,5, a predsjeda-vaju}ih i dopredsjedavaju}ih dva doma 8,7.Osnovica za sve njih je ista - trenutnoiznosi 480 KM. To prakti~no zna~i daosnovna neto pla}a obi~nog zastupnika

iznosi ne{to vi{e od 4.000 KM, a s minulim

staòm od dvadesetak godina 4.400 KM.Uz osnovnu pla}u od 4.400 KM, svakizastupnik prima i tzv. poslani~ki pau{al uiznosu od oko 800 KM, naknadu za topliobrak u mjese~nom iznosu od oko 160 KM,regres za godi{nji odmor u iznosu od 4.000KM, te naknadu za gradski prevoz u punomiznosu.

Dakle, parlamentarac sa stalnimmjestom boravka u Sarajevu godi{njezara|uje oko 70 hiljada KM, odnosno 80hiljada KM, ra~unaju}i i skoro obavezni

honorar u iznosu od oko 10 hiljada KMgodi{nje po osnovu anga`mana u razli~iti

parlamentarnim komisijama.Poslanik s privremenim boravkom

Sarajevu, uz pla}u od oko 80 hiljada, imadodatne tri privilegije: naknadu za odvoje


Zastupnik Lazar Prodanovi} i delegatSulejman Tihi} nisu iz dràvne kasanaplatili po 12 hiljada KM na ime pomo}izbog smrti ~lanova uè porodice, kako jeobjavljeno u nekim dnevnim novinama.Naplatili su znatno manji iznos - po 2,4hiljade KM, {to je u skladu s Odlukom o

na~inu obra~una pla}a i ostalih materijal-nih prava poslanika i delegata uParlamentu BiH. U 12. ~lanu ove Odluke,propisano je da se u slu~aju smrti ~lanauè porodice poslaniku ili delegatuispla}uje jednokratna nov~ana pomo} uvisini tri prosje~ne neto pla}e u BiH.

ISPRAVAK KRIVOG NAVODAProdanovi i Tihi naplatili po2,4 hiljade KM

Pi{e: ASIM METILJEVI]

20

Uz pla}u koja je {est puta ve}a od bh. prosjeka, poslaniku iva i u petnaestak dodatnih finansijskih privilegija

KRIVI NAVODZastupnicima Tihi}u i Prodanovi}u nijeispla}eno po 12 nego po 2,4 hiljade KM

KRIVI NAVODZastupnicima Tihi}u i Prodanovi}u nijeispla}eno po 12 nego po 2,4 hiljade KM

OTPREMNINA ZA PENZZastupnik SNSD-a Krstan Simime otpremnine dobio je 28.0


21/68

ìvot u mjese~nom iznosu od 400 KM,naknadu za iznajmljivanje stana umjese~nom iznosu od 500 KM, te naknaduza posjetu porodici (~etiri puta mjese~no)koja, zavisno od udaljenosti, varira od 6 do10 hiljada KM godi{nje. Dakle, poslanik

privremeno nastanjen u Sarajevu u prosjekuzara|uje 98.000 KM! Toliko pribli`nozara|uje i svaki poslanik nastanjen izvanSarajeva, koji u pravilu koristi privatniautomobil u slu`bene svrhe: za svaki

pre|eni kilometar iz dràvne kase naplati0,5 KM.

POSLANI^KE PRIVILEGIJEOsim redovne pla}e i razli~itih naknada,

svaki zastupnik u Parlamentu BiH ima pravokoristiti slu`beno vozilo i slu`beni mobilnitelefon, pri ~emu ~lanovi kolegija dva domanaroda, predsjednici komisija i predsjedniciklubova imaju pravo na li~nog voza~a,internu i eksternu reprezentaciju (od 150 do1.000 KM mjese~no), na pla}ene tro{kovemobilnog telefona, tako|er u rasponu od 150do 1.000 KM mjese~no.

Mimo seta osnovnih prava,

parlamentarci su sebi dodijelili i cijeli ndodatnih prava i privilegija koje mogiskoristiti pod odre|enim uvjetima.

Svaki parlamentarac nakon istekmandata ima pravo na dodatnih 12 pla}a osnovnom iznosu od oko 4.400 KMmjese~no. Rije~ je o bijelom hljebu nkoji parlamentarac ima pravo cijelu godinnakon isteka mandata. Iskustvo je pokazada ovu privilegiju koristi vi{e od 90 pos

parlamentaraca - ~ak i oni koji su priizbora zamrznuli radni odnos u mati~norganizaciji.

U slu~aju da po isteku mandata steknpravo na odlazak u penziju, parlamentara

ima pravo na otpremninu u visini od ok25.000 KM ({est osnovnih neto pla}a). Ovprivilegiju u aktuelnom mandatu do sada iskoristio samo jedan zastupnik - KrstaSimi} iz SNSD-a, koji je na ime otpremnininkasirao oko 28 hiljada KM. U ve}iradnih organizacija, visina otpremnine n

prelazi tri prosje~ne neto pla}e u dràvdakle 2,4 hiljade KM, {to je 12 puta manod otpremnine koju su sami sebi utvrdizastupnici u Parlamentu BiH.

U slu~aju smrti poslanika ili delegatnjegovoj porodici ispla}uje se naknada visini od oko 25 hiljada KM ({e

prosje~nih neto pla}a), a u slu~aju smrnekog od ~lanova porodice, poslanik impravo na naknadu u visini tri prosje~ne nepla}e u dràvi, dakle oko 2,4 hiljade KM

Ukoliko se poslanik te{ko razboli i budmu potrebna hitna terapijska intervencikoju utvrdi ljekarski konzilij, tro{kolije~enja isplatit }e se iz budètskih rezerVije}a ministara BiH.

Povrh svega, parlamentarcima nraspolaganju stoji i interni restoran regresiranim cijenama kao i slu`benkancelarija s neograni~enom upotrebofiksnog telefona i besplatnim primjercimdnevnih i sedmi~nih novina.

SVA PRAVA I PRIVILEGIJE DR@AVNIH POSLANIK

pla}a u visini pet prosje~nih pla}a udràvi

pau{al u visini prosje~ne pla}e udràvi

naknada za topli obrok naknada za odvojeni ìvot - 400 KM naknada za regres - 4.400 KM naknada za iznajmljivanje stana -

500 KM pravo na kori{tenje slu`benog

automobila pravo na kori{tenje privatnog

automobila u slu`bene svrhe naknada za reprezentaciju (od 150

do 1.000 KM) naknada za kori{tenje slu`benog

mobitela (od 150 do 1.000 KM) pomo} porodici u slu~aju smrti

poslanika - 25.000 KM pomo} u slu~aju smrti ~lana uè

porodice - 2,4 hiljade KM pravo na 12 neto pla}a nakon isteka

mandata - 52.000 KM pravo na otpremninu - 25.000 KM naknada tro{kova lije~enja naknada u slu~aju invaliditeta

BOG JE PRVO SEBI BRADU STVORIOSpisak prava iprivilegijadravnihparlamentaraca

DUG SPISAK PRIVILEGIJA:

Uz osnovnu plau od 4.400KM, svaki zastupnik primai tzv. poslaniki paual uiznosu od oko 800 KM,naknadu za topli obrak umjesenom iznosu od oko160 KM, regres za godinjiodmor u iznosu od 4.000KM, te naknadu za gradskiprevoz u punom iznosu



22/68

Uduhu stare srpske tradicijeMilorad Dodik je sklopio brojnakumstva. A kum, prema istojtradiciji, naravno, nije dugme.

Njegov kum Mile Radi{i}, biznis-men i vlasnik firme Grand trade, koji gradi

tr`ni centar u gradskom banjalu~komparku, nesumnjivo ima i neku drugu ulogu.Na to upu}uju ustupci i privilegije u koji-ma je kum Radi{i} uìvao kako bi izgradiosvoje poslovno carstvo.

Zbog izgradnje City centrakao Radi{i-}evog poslovnog poduhvata ìvota Dodik

je poslao policiju na nedu`nu porodicuVuli} koja nije htjela da ovom kontro-verznom biznismenu ustupi svoje par~ezemlje u centru Banje Luke.Niko nije dirao imovinu @eljka Vuli}a,ve} je pristupni put koji se nalazio na grad-skom zemlji{tu sada promijenjen i nalazise, tako|e, na gradskom zemlji{tu. Ako jebilo ko trebao ne{to da kaè, onda je treba-lo da kaè policajcu kojem je Vuli}polomio obje noge, pravdao je MiloradDodik nasilje policije prema porodici Vuli},kojoj se poku{ava oduzeti zemlji{te ukorist Dodikovog kuma Radi{i}a.

Nakon batinjanja Vuli}i su pritvoreni,me|utim @eljko Vuli}, zbog psihi~ke tor-ture kroz koju prolazi posljednjih nekolikomjeseci, zavr{io je na psihijatriji. Vuli} jevlasnik imovine u centru grada na kojojgodinama drì automehani~arsku radion-icu. No, gradnjom stambeno-poslovnog

objekta Grand tradea, kako tvrdi, uzurpi-

ran im je dio imovine i osnovni prilazradionici zbog ~ega su poku{ali obustavitiradove. Radi{i}, pored toga {to ga èliotjerati sa posjeda, traì i {est miliona KMnadoknade zbog ometanja radova kojeizvodi na zelenoj povr{ini u centru grada.Mediji pod kontrolom Dodika objavili suda je Vuli}u za imanje navodno nu|en mili-on KM, ali da je on tu ponudu odbio traè}itrostruko vi{e.

@eljko Vuli} brani svoju imovinu odnekoga ko pravi impozantnu imovinu, izakoje, o~igledno stoji prvi ~ovjek RS-aMilorad Dodik, ogolio je ~itavu golgotuVuli}a poslanik PDP-a Branislav Boreno-vi}.

Mile Radi{i} nakon rata je radio kaovoza~ Branislava Loli}a, tada{njeg direkto-ra KBC-a Banja Luka i visokogfunkcionera Srpskog narodnog savezaBiljane Plav{i}. Me|utim, za manje oddvadeset godina, biv{i {ofer je sa 200 mili-ona KM zapo~eo izgradnju City centra u

banjalu~kom Picinom parku.

Radi{i}, kao jedan od najbliìhDodikovih prijatelja, u me|uvremenu je biodirektor Lutrije RS-a. Poznate su brojnemalverzacije preko Lutrije RS-a iz tog vre-mena. Dodik je, prije tri godine, Radi{i}u

povjerio jo{ jedan izuzetno profitabilanposao - uvo|enje fiskalnih kasa u RS-u.Proces fiskalizacije u RS-u ko{tao je oko250 miliona KM.

KUME, IZGORI (FISKALNA) KASA!Radi{i}, koji je Dodikov dugogodi{nji

intimus i saradnik u mnogim nezakonitimposlovima, uz pomo} Dodika kupio jeMedicinsku elektroniku. Krajnji cilj

kupovine ove firme bilo je zemlji{te u cetru grada, na kojem se nalazi zgradElektronike, koje je vrijedno nekolikdesetina miliona KM. Ova firma nalazi na jednoj od najatraktivnijih lokacija Banjoj Luci. Radi{i} je za kupovinu ovozemlji{ta dobio kredit upravo od IRB-a RSa u iznosu od 3,5 miliona KM.

Naime, na{ izvor iz Vlade RS-a tvrdi dje Radi{i}u kupovinu Medicinske elektronike po bagatelnoj cijeni omogu}io Dodli~no i personalno, a sve kako bi nzemlji{tu pored ove firme i stare zgradVlade RS-a kumovi Radi{i} i Dodizgradili grandiozni poslovno-stambekompleks.


STRATE[KA KUMSTVA

Pi{e: MIRHA DEDI]Foto: Mario ILIÎ]

U posljednjih dvadesetak godina MILORAD DODIKse okumio sa brojnim stranakim saradnicima iprijateljima iz Laktaa, koji su se potom bogatili

meteorskom brzinom; naa novinarka je istrailada li je Dodik skandalozne kumovske ustupke pravio

zbog sebe ili zbog kumova

KUM CARUJE,SNAGA KLADE

VALJA


23/68


24/68

automobili koje je stekao namje{tanjemtendera, sve je to u posjedu diplomate[krbi}a.

[krbi} je prije godinu dana smijenioMirka Staneti}a, tada{njeg direktora KBC-a, jer je odbio da za izvo|a~a radova narekonstrukciji i dogradnji KBC BanjaLuka, vrijednoj 100 miliona KM, izaberefirmu Sloboprom, koju je [krbi}favorizirao. SIPA je jedno vrijemeistraìvala [krbi}eve poslove sa sara-

jevskom firmom Bosna med, vlasnikaMehe Mu{i}a, u kojima je Fond zdravstvaRS-a o{te}en za desetine miliona maraka.Istraga je, me|utim, prije dva mjeseca,obustavljena.

Na lecima kojima je nedavno oblijeplje-na Banja Luka, osvanula je informacija da

je [krbi} tokom ministarskog mandataukrao 950 miliona KM!!?

Za Dodikovog kuma Budimira Stanko-vi}a zvanog Budajavnost je saznala kada jeposlanik u Narodnoj Skup{tini RS-a

Dragan âvi} postavio poslani~ko pitanje,upu}eno Vladi RS-a. âvi} je tada pitao koje ovom ~ovjeku dozvolio da prisvoji 30hektara zemlji{ta Poljoprivredne {kole ucentru Banje Luke. âvi} je u posljednjihgodinu dana nekoliko puta postavio ovo

poslani~ko pitanje, me|utim, nikada nijedobio precizan odgovor. To {to su Dodik ikum Buda bacili oko na zemlji{te ove {kolenije slu~ajno.

KUM BUDA, MESAR IPREPRODAVAC ZEMLJEBudimir Stankovi} je sa Dodikom i{ao

zajedno u srednju Poljoprivrednu {kolu,gdje su obojica zavr{ili mesarski zanat.Stankovi} je prije rata drào mesaru u cen-tru Banje Luke. Kasnije se po~eo bavitigra|evinskim zemlji{tem, a kapitalni mu je

posao sa zemlji{tem Poljoprivredne {kolena kojem je zaradio 27 miliona KM. Tu sumu svesrdno pomogli direktor Poljoprivre-dne {kole Edi Hane{, te Republi~ka upravaza pravne i geodetske poslove. Kada jezapelo u Geodetskom zavodu RS-a,Milorad Dodik je smijenio Tihomira Gligo-ri}a, a na njegovo mjesto postavio lojalnogMladena Kova~evi}a.Prema zvani~nim podacima, Stankovi}

je postao vlasnik vi{e stotina dunuma atrak-tivnog gradskog gra|evinskog zemlji{ta u{iroj gradskoj jezgri, koji prema procjena-ma vrijedi preko 50 miliona KM. Stankovi}

je i vlasnik restorana zatvorenog tipa Kej, ukojem se Dodik redovno opu{ta.

Dragan âvi}, koje se od opozicionihpoli ti~ara najvi{e bavio fenomenomStankovi}, do{ao je do zaklju~ka da suRepublika Srpska i grad Banja Luka ostali

bez vi{e stotina dunuma atraktivnoggradskog gra|evinskog zamlji{ta zbog

djelovanja mo}nika na vlasti u RS-u i

Banjoj Luci, a ~ime je grupa ljudi do{la upriliku da zgrne desetine miliona KM.

Nije nepoznanica da Poljoprivredna{kola u Banjoj Luci raspolaè stotinamahektara zemlji{ta. Zbog naglog {irenja iizgradnje Banje Luke zemlji{te ove srednje{kole u Lazarevu (Budàku) odjednom je

postalo atraktivno za gra|evinsku izgradnjui postalo je predmet interesovanja mnogih{pekulanata.

[kolski odbor Poljoprivredne {kole uBanjoj Luci donio je odluke kojima se izri~itodaje direktoru {kole pravo da provede

postupak i zaklju~i ugovor o adekvatnojzamjeni zemlji{ta, kako bi Poljoprivredna{kola obavljala djelatnost poljoprivredne

proizvodnje koja je ujedno i obrazovno-odgojna djelatnost , zbog toga {to je GradBanja Luka zemlji{te ove {kole proglasiogradskim gra|evinskim zemlji{tem .

Desetine hektara gradskog gra|evinskog zemlji{ta dato je bagatelnDodikovim tajkunima, koji su ga dobili zamjenu za bezvrijedne parcele u seoski

podru~jima oko Banje Luke i Lakta{Glavni menadèr ovih poslova sa zemlj{tem Poljoprivredne {kole je BudimStankovi}, Dodikov kum.

Najupe~atljiviji primjer zaklju~ivanovih ugovora bio je onaj s PericoRepaji}em iz Lakta{a, ~iji je nadimak PeDukat. Osoba koja je povezala Repaji}a sEdijem Hane{om, direktorom Poljopriredne {kole, zove se Budimir StankoviRepaji} je prije realizacije zamjenzemlji{ta pokupovao zemlji{te u selima koBanje Luke i Lakta{a, u Trnu, IvanjskojBakincima. Kada je to zemlji{te uknjiìovlasni{tvo, uslijedila je zamjena toseoskog zemlji{ta za gradsko u Budàku.

24

STRATE[KA KUMSTVA

Da Milorad Dodik drì do kumstva,pokazuje njegove kumovske veze saSlobodanom Puhalcem, biv{im mini-strom privrede i energetike. Puhalca jekumstvo sa Dodikom dovelo do direk-torskog mjesta u novoformiranoj firmi Gas-Res, koja bi trebala da bude angaòvanana izgradnji Ju`nog toka u RS-u.

Kumstvo s Dodikom dovelo je na visokupoziciju i Milana Kova~a iz [ipova. Naime, on

je bio {ef op{tinskog parlamenta i lokalnogSNSD-a a sada je ~lan Glavnog odboraSNSD-a, ~lan Skup{tine Udruènja Podru~neprivredne komore Banjaluka, ve}inski vlasnik direktor Drvne industrije [ipovo i ~lanNadzornog odbora u JP [ume Srpske.

SVE KUM DO KUMASvi Dodikovi kumovi bave seprofitabilnim biznisom



25/68

Direktor Hane{ zamijenio je 137dunuma gradskog gra|evinskog zemlji{taza 424 dunuma seoskog zemlji{ta. Osimovih ugovora, Hane{ je napravio jo{ 4sli~na ugovora.

Ubrzo potom Budo Stankovi} uknjiìo jena svoje ime 392 dunuma zemlje, koja je rani-

je bila vlasni{tvo Poljoprivredne {kole, a kojusu Perica Repaji} i drugi poput njega prvobit-no uknjiìli na sebe zamjenom za bezvrijedneseoske parcele po Ivanjskoj, Bakincima idrugim selima oko Banje Luke i Lakta{a.

Plan je bio da se napravi ugovor oposlovno-tehni~koj saradnji Poljoprivredne

{kole s beogradskom kompanijom DeltaholdingMiroslava Mi{kovi}a, po kojem je{kola trebala biti dislocirana u seosko

podru~je, a da lokacija na kojoj se nalazi{kola s preostalim zemlji{tem pre|e uvlasni{tvo Mi{kovi}a. Kada je VlasnikDelta holdinga od toga odustao, Stankovi}

je zemlju preprodao Binguiz Tuzle i Oktanprometuiz Bijeljine.Budimir Stankovi} je, u vrijeme dok je

imao dobre odnose sa Tihomirom Gligo-ri}em, u Geodetski zavod zaposlio svogsina Dragana Stankovi}a, ina~e kum~eMilorada Dodika. Godinu dana niko

mla|eg Stankovi}a niko nije vidio na posla uredno je primao platu. Mla|i Stankov

je nakon smjene Gligori}a odjednopostao [ef za javne nabavke iako je i dalimao status zaposlenog na odre|eno vr

jeme.Da je Dodik prema kumu Budi bio kra

nje slab, dokazuje i to {to je prije ~etgodine iz gradske kase izdvojeno oko pomiliona KM da bi se napravio most kovodi samo do privatnog skladi{ta gra|eviskog materijala u vlasni{tvu BudimiStankovi}a. Odluku o izgradnji mosdonijela je Skup{tina Grada. Pri tome sodbornici dovedeni u zabludu jer je samdvadesetak metara od Budinog mosnalazio oronuli most koji je trebalo da budrekontruisan. Kada je Borko Dàji}, presjednik nevladinog udruènja Forum rodtelja, zbog ove prevare podnio prijavokru`ni tuìlac je donio odluku da se istr

ga u ovom predmetu ne}e provoditi jer npostoji sumnja da je po~injeno krivi~ndjelo zloupotreba slu`benog poloàjDàji}, me|utim, ~ak tvrdi da je BudimStankovi} nezakonito dobio i gra|evinskzemlji{te na kojem je sagradio gra|evinskskladi{te, a koje je potom na kori{}enjustupio suprugu Dodikove sestre!

Da Milorad Dodik drì do kumstvi ima najbogatije kumove, potvr|uje infomacija kojom raspolaù strane obavje{tajnslu`be, po kojoj je Dodik sa najbliìm krgom svojih saradnika i kumova raspola`

bogatstvom koje se procjenjuje na milijard

KM!

1.8.2013. I SLOBODNA BOSNA 2

MILETOM, ILI SILO

DODIKOVA MRE@A KUMOVARanko [krbi}, Mile Radi{i}, Budimir Stankovi} i Milan Kova~ najvi{e su profitirali na kumstvu sa Dodikom

BATINE OD KUMA

@eljko Vuli} i njegov sin Dragan brutalno su pretu~eni jer kumu Radi{i}u ne daju svoju zemlju



EGIPATSKO VRELO LJETONajnovije dogaaje u Egiptu, vojni udar koji, navodno to nije, perspektivedemokracije, uline sukobe sa krvavim posljedicama za SB komentira

dr. IVAN IVEKOVI, profesor na Amerikom sveuilitu u Kairu, jedan odnajcjenjenih poznavatelja egipatskih prilika u svijetu

EGIPATDO DEMOKRACIJEI NAZAD


27/68

Profesor dr. Ivan Ivekovi} bio jediplomata nekada{nje SFR Jugosla-vije u vi{e dràva, izme|u ostalih

bio je ambasador u Egiptu. Duèod dvije decenije profesor je na

Ameri~kom sveu~ili{tu u Kairu. U nau~nim

i diplomatskim krugovima vaì za jednogod najboljih poznavatelja politi~kih,socijalnih, vjerskih prilika u ovoj arapskojzemlji koja posljednje dvije godine prolazikroz jednu od najve}ih politi~kih kriza usvojoj novijoj povijesti. Profesor Ivekovi}u razgovoru za Slobodnu Bosnu analiziraturbulentne doga|aje u Egiptu od po~etkaegipatskog prolje}a, pa do najnovijihkrvavih obra~una na ulicama Kaira, ali idrugih gradova.

Profesore Ivekovi}u, ono {to seodigralo 3. juna u Egiptu, ~ime je sru{ensa vlasti predsjednik Mohamed Mursi,po jednima je revolucija, po drugimanarodni ustanak, a to su mi{ljenja kojapreovladavaju u egipatskoj javnosti, sobzirom da su milioni ljudi iza{li i ~etiridana protestirali, traè}i predsjednikovodlazak. Me|utim, analize izvan Egiptakaù da se radilo o vojnom udaru zboginvolviranja vojske, koja je Mursijuzvani~no oduzela vlast, ustav proglasilanelegitimnim, ugasila nekoliko televizi -skih stanica i uhapsila neke od va`nihpristalica njegove politi~ke stranke.Kako vidite egipatska de{avanja od 30.juna pa naovamo?

Vojska je intervenirala i smijenilademokratski izabranog predsjednika. Tosigurno nije bio trijumf demokracije ilidruga revolucija, kako neki tvrde.Iskoristila je situaciju da se rije{ineugodne kohabitacije sa Mursijem iumjesto njega i njegovih islamista postavina ~elne pozicije Mansura i tranzicijskuekipu po svom izboru. Mursi i nekih 300-400 njegovih su u zatvoru a da niza{ta jo{nisu optuèni. Ako to nije vojni pu~, {to je

to? No, jedino je Amerikancima doistava`no kako nazvati tu smjenu, jer imajuzakon koji im zabranjuje pruànje pomo}zemljama u kojima je do{lo do vojnogudara. A preko pomo}i Egiptu, 1,2 milijardedolara godi{nje, direktno sura|uju segipatskom vojnom institucijom i toadministracija èli nastaviti uprkosnedoumicama Kongresa.

GDJE JE ZABRLJAO MURSI Znamo da je Mursi pri obavljanjusvoje predsjedni~ke du`nosti zakazao u nizuelemenata. Kao glavni razlozi za pobunu

protiv njegove vladavine mogli bi seokarakterizirati: ekonomsko stanje,nesigurnost, islamizacija i Sirija. Ipak, da lise mogao predvidjeti ovakav ishod situaci e?Da, potpuno je zabrljao, ali za to dijeli

odgovornost sa tzv. sekularno-liberalnomopozicijom. Prvo zato jer se nije osamostalioi odvojio od svoje mati~ne organizacije -Muslimanskog bratstva. Zatim, {to on i nje-

gova administracija nisu imali nikakvustrate{ku viziju, a jo{ manje nekakav programza izlazak iz politi~ke krize i rekonstrukcijudevastirane privrede. Iscrpljivali su se

poku{avaju}i ishoditi u inozemstvu donacije izajmove za kupovinu ìta za prehranusiroma{nih i nafte, dizela i butan-gasa bezkojih zemlja ne moè funkcionirati, a te pare

nisu stizale zbog nestabilnih politi~kih prilikau zemlji. Jedino se je bogati Katar, koji se je

povezao sa Muslimanskim bratstvom, isprsio,

ali je to bilo nedovoljno.

Mursi nije shvatio da on zapravo nvlada zemljom, ve} da konce vuku generakoje je sam unaprijedio. Ni{ta novo Egiptu, jer je vojna institucija s svojim mnopolom prisile bila snaga iza autoritarnreìma Nasera, Sadata i Mubaraka. Vojnisu smijenili Mubaraka kako bi sa~uvali svostatusne i ekonomske interese. @rtvovali szatim iz istih razloga dvojicu svojih ~elnikamar{ala Tantavija i {efa zdruènog

general{taba Enana. Sada su se rije{Mursija. Nisu to mogli u~initi bez pre{utno

pristanka Washingtona, koji je jednako kaooni zainteresiran za stabilizaciju politi~k

prilika u zemlji - Obamina administracizbog svojih geopoliti~kih pozicija na turblentnom Bliskom istoku, a egipatski generazbog svojih ekonomskih interesa.

Muslimansko bratstvo zsada ne prihvata nikakav kompromsa vojskom i prijelaznom vladomkoja je tu do slijede}ih izbora januaru. Takvo stanje konstantnvodi nemirima. Mislite li da }Bratstvo u budu}nosti imati mo}politi~kom ìvotu Egipta i postoji {ansa da se Mursi vrati na vlast dkraja mandata?

Bratstvo se sada bori za svpoliti~ki opstanak. Prijeti mu potpunmarginalizacija. I ve} se umjesnjega guraju druge islamisti~kgrupe, u prvom redu salafisti~kstranka Al-Nur (Svjetlost) koja objavila svoju neutralnost teku}im konfrontacijama.

Prema prvoj objavi Al-Sisijtranzicijski period do izbora novoparlamenta i novog predsjednika trebao trajati {est mjeseci. Premnovom priop}enju predsjedni{tva devet mjeseci. Mislim da, ukoliko Bratsvo odlu~i na povratak institucionalne tokove i pristuizborima, i ako mu to bud

dozvoljeno, jo{ uvijek moè ra~unati npodr{ku prili~nog dijela elektoratRaspolaè sa brojnim i disciplinirani~lanstvom - kaù od 700.000-800.00~lanova - moè se ponovo popeti na vrh, a

ne sa tako masovnom podr{kom kao npro{lim parlamentarnim izborima. U prilomu ide i heterogeni karakter sekularnliberalnih snaga. To se vidi i po sastav

prijelazne vlade koja uklju~uje ljevi~arcentriste i desne konzervativce. Izgleda dsu diferencijacije ve} po~ele u okvirim

Nacionalne fronte spasa, najve}e formacikoja se suprotstavljala Mursiju.

Poznato je da je ameri~ki predsjednObama osudio hap{enje Mursija, a isto taki njema~ka kancelarka Angela Merktraìla je njegovo hitno osloba|anje. Za{im je Mursi toliko vaàn? Bili su 1.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

PROF. DR. IVAN IVEKOVI

JedinoAmerikanci

imaju problem stim kako nazvativojni udar u

Egiptu

Razgovarala: MEDINA D@ANBEGOVI]MUHAMED (Kairo)

ISCRPNA ANALIZAProfesor doktor Ivan Ivekovi}


28/68

prijateljstvu i sa Mubarakom, ali pokazujudaleko ve}u zabrinutost zbog islamisti~kiorijentiranog predsjednika? Koliko se moègovoriti o umije{anosti stranih sila uegipatsko pitanje, od svrgavanja Mubarakado danas?I u slu~aju na{ih sukoba inozemni su

faktori bili umije{ani, ali smo misvojeru~no odradili glavni dio posla.Mursi sam po sebi nije vaàn niWashingtonu ni Berlinu, ali im je vaànEgipat, najmnogoljudnija zemlja u regiji saogromnim utjecajem na kretanja uarapskom svijetu. Sa svim proma{ajima

politike zapada prema Iraku, Libiji, Siriji ievo sada prema Turskoj, treba im stabilanEgipat na koji se mogu osloniti.

Osim toga, tu je i Sueski kanal, strate{kapomorska prometnica koja povezujeEvropu sa Azijom. Tankeri kanalomdnevno prevoze oko milijun barela nafteuglavnom namijenjene evropskim korisni-cima. Cjevovodima poloènim uz kanal se

dnevno pumpa dodatnih 1,1 milijunabarela.Egipatski nemiri sa sigurnosnim

problemima Sinaja su zahvatili i oblastSueza. Najkriti~nije je u samom graduSuezu, gdje su {trajkovi, policijsko-vojnarepresija i odnedavno sukobi mursijevacai antimursijevaca poremetili funkcioni-ranje velike luke, {to je nagnalo vi{einozemnih brodarskih kompanije pre-orijentirati se prema drugim sidri{tima.Amerikanci su uo~i 30. juna objavili kakosu prema egipatskim obalama za svakislu~aj uputili vi{e svojih ratnih brodova.

KRITI^NO U SUEZU Iako je general Abdel Fattah Al-Sisinajavio ~i{}enje Trga Rabiatul Adawiyahu kairskoj ~etvrti Nasr City, koji predstavljanajve}e i ujedno glavno okupljali{teMursijevih pristalica, jo{ ni{ta nijepoduzeo. Da li je rje{enje u razilaènjunaroda poslije ramazana? Kako ocjenjujetenjegove poteze i, ujedno, kakvo je Va{emi{ljenje o njemu?Ja sam mislio da }e se situacija u

vrijeme ramazana smiriti i pogrije{io sam.

Ne znam i nitko ne zna kako }e se stvarirazvijati poslije. îni se da je vojska za sadaodustala od ~i{}enja tog trga u Nasr Citijuod Mursijevih pristalica. Sisi je ~ak na{aoshodnim izjaviti kako su to demonstrantibra}a vojnika.

U ~emu je razlika, a u ~emu opetsli~nost izme|u pobune naroda 25. januara2011. i 30. juna 2013. godine? Kako to iza{to generalu Al-Sisiju trebao je samojedan dan da Vladi izda ~etrdesetosmosatniultimatum kako bi se udovoljilo volji naro-da, a 2011. godine vojsci je trebalo 18 danada odgovori?

Generali su 2011. oklijevali, jer su predsobom imali op}enarodnu pobunu u kojojsu sudjelovali svi. Nisu tu masu moglisavladati oru`jem. A 30. juni ove godine jedugo i pa`ljivo pripreman sa vi{emjese~-nom demonizacijom Mursija, Musliman-skog bratstva i njihovih saveznika. To je, uzrastu}u nezaposlenost, nesta{ice i

poskupljenja {to su poga|ali siroma{ne,prekide struje i kontraproduktivne potezeMursijeve administracije, bitno utjecalo na

mobilizaciju politi~ke opozicije. Mnogoprije 30. juna vojne su snage u suradnji sapolicijom bile raspore|ene po strate{kimpunktovima gradova. Mislim da je prvasvrha ultimatuma bila prisiliti Mursija injegove na kapitulaciju, odnosno prisiliti ihda se spuste sa svog umi{ljenog pijedestalavlasti i pristanu biti jednom od desetak

polit~kih grupa pozvanih na saslu{anje .Mursijevci su mislili kako su to samo

prijetnje i nemalo su bili iznena|eni kada sushvatili da su otpisani. Smatrate li da je pokret Tamarrod,kome se pripisuju najve}e zasluge zaorganiziranje masovnih protesta {irom

Egipta protiv Mursijevog reìma, bobu~avan i finansiran od strane Zapada? Jli sve po~elo kampanjom od posljedndva-tri mjeseca ili davno prije toga?Neki od tih mladih ljudi sigurno su b

finansirani od strane nekih zapadnorganizacija civilnoga dru{tva. Ali nsmatram da je to bilo odlu~uju}e.

Da li je mogu}e Egipat graditi kasekularno dru{tvo?Sjetite je koliko je stolje}a i ratovtrebalo Evropljanima da odvoje vjersko o

politi~koga. Na brdovitom Balkanu tproces jo{ traje. A u Egiptu sekularizacijo{ nije ni po~ela.

Moète li nam ne{to re}i o dana{njeEgiptu u pore|enju sa Egiptom iz vremenkada ste bili ambasador SFR JugoslavijeAko postoje promjene, {ta je dovelo dnjih?Puno se toga promijenilo i to ne nabolj

ali smo se svi mi tako|er mijenjali, pa i jA za odgovor na Va{e pitanje bi treba

napisati ~itavu knjigu.


EGIPATSKO VRELO LJETO

Turski premijer Erdogan, otkako jeizgubio bliskoga saveznika protiv Sirije,upli}e se u unutarnja pitanja Egipta,stalno kritiziraju}i demokratska pra-va. Koliko se naru{eni odnosi izme|udviju dràva mogu ozbiljno odraziti naregion?

Dok su se promjene odvijale u Egiptu,AKP-ova vlada premijera Erdoganasuo~ila se sa protestima na istanbulskomtrgu Taksim i susjednom Gezi parku koji sedo danas nisu smirili. Drugo, zbogpromjena u Egiptu, pat situacije u Siriji idvorskog pu~a u Kataru, koji je bio uskopovezan sa organizacijama Muslimanskogbratstva u Egiptu, Siriji i dìhadisti~kimgrupama {to operiraju u Libiji, ~itav jeneootomanski projekt turske politike uregiji doveden u pitanje. Turska seodjednom na{la izoliranom u regiji.

No, ne vidim kako Erdoganova tvrdnjada je u Egiptu izvr{en vojni udar protivdemokratski izabranog predsjednikapredstavlja mije{anje u unutra{njestvari?. Da li ~estitke {to su ih Mansuruuputili vlastodr{ci Saudijske Arabije,Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta,kona~no i novi katarski emir Tamim, svereìmi koji se ne mogu pohvalitidemokratskim kredibilitetom, tako|er

predstavljaju mije{anje u unutra{njestvari? Sa ~estitkama je pristiglo i 12 milijarddolara njihove pomo}i, pologa i zajmovaNajve}e odu{evljenje ru{enjem Mursija sume|utim, javno manifestirali Izraelci. @ivjelsu sa opsesijom da sa Hamasom u Gaziislamistima u Siriji, Muslimanskim bratstvomu Egiptu i Hizbulahom u Libanonu ìve uislamisti~koj opsadi. Laknulo im je kada jeMursi sru{en. Uputili su Washingtonu javnpoziv da ne zateè sa pruànjem vojnepomo}i Egiptu.

TURSKA I EGIPATKo se, zapravo mijea uunutranje stvari Egipta

Turski premijer Erdogan


29/68



JEDAN BAUK KRU@I EVROPOM

PINK PANTERIBALKANSKA

DIJAMANTSKA LIGA

Prolonedjeljnim bijegom iz vicarskog zatvora Milana Poparia iz Livna nakonkojeg je uslijedila senzacionalna pljaka dragulja u Cannesu, u kojoj je ovaj krimi

nalac oito uestvovao, ponovo je aktuelizirana priu o Pink Panterima,pljakaima dragulja sa prostora bive Jugoslavije za kojom traga vie od trideset

zemalja svijeta, a koji su u posljednjih 15-ak godina opljakali nakit vrijedan

preko 300 miliona eura; naa novinarka pie o (bezuspjenim) naporima Interpolada raskrinka, pohapsi i procesuira najorganiziraniju grupu balkanskih razbojnika


31/68

Oni su u posljednjih deset godinaoplja~kali preko 200 draguljarni-ca {irom svijeta. Inteligentni su,nepredvidivi, hladnokrvni i brzi.Oni su Pink Panteri, najpoznatija

planetarna plja~ka{ka skupina. Koriste

posebne taktike i tehnike, sve su izvedenemunjevito, neke za samo pola minuta.Kradu drsko i nepredvidivo tamo gdje ihniko ne o~ekuje. Otimaju simbole mo}i iuticaja najbogatijih ljudi na svijetu. Ovako

pripadnike najtraènije kriminalne grupeopisuju inspektori Interpola koji im godina-ma poku{avaju u}i u trag.

Prema podacima Interpola, Pink Panterokuplja vi{e stotina ~lanova, svi su sa prostora

biv{e Jugoslavije, uglavnom iz Srbije i CrneGore. Njihov dosada{nji plijen je ve}i od 320miliona eura. Analiziraju}i njihove akcije,istraìtelji su uo~ili da su plja~ke neobi~nodobro isplanirane i da su izvedene sa gotovovojni~kom disciplinom i precizno{}u. Plja~kePantera traju najvi{e do 60 sekundi, nigdje nije

bilo ubijenih i te{ko povrije|enih, {to jedoprinijelo pozitivnom imidù ove grupe. Unjihovoj mreì plja~ka{a je oko 200 ljudi. U

pitanju su izbru{eni kradljivci dragulja kojinikoga ne ostavljaju ravnodu{nim.

Zanimljivo je da, prema saznanjimaInterpola, ova banda prvo prona|e kupca zanakit, a tek onda se organizuje grupamomaka sa Balkana koja ima zadatak da gaukrade-dobavi.

U nedjelju (27. 07.) oko podneva, uhotelu Carlton u Cannesu u kojemu seodràvala izlo`ba skupocjenog nakita, uspektakularnoj plja~ki ukraden je nakit uvrijednosti od oko 40 miliona eura. BBC jetri dana kasnije javio da je vrijednostukradenog dragog kamenja pove}ana sautvr|enih 40-ak na vi{e od 100 milionaeura i da je po vrijednost druga u historijiFrancuske.

Nakon {to je pro{le nedjelje stigla vijesto bijegu Bosanca Milana Popari}a iz{vicarskog zatvora, a ~etiri dana kasnije ivijest o velikoj plja~ki dragulja iz luk-

suznog hotela u Cannesu, nije dugo trebaloda se ova dva doga|aja poveù.Popari} je, uz jo{ jednog zatvorenika, iz

}elije u [vicarskoj pobjegao u pro{lu srijedu,~ime je postao tre}i ~lan Pink Pantera koji je[vicarcima zbrisao u posljednjih nekoliko

mjeseci. Bijeg je bio spektakularan. Prilikom{etnje zatvorskim dvori{tem, njegovi su sekompanjoni kombijem zabili i razvalili

za{titnu ogradu, a potom prema zatvorskim~uvarima otvorili paljbu iz automatskogoru`ja. Stvorili su haos u kojem su Popari}ui zatvoreniku Adrianu Albrechtu (52) dodalimerdevine kako bi presko~ili ogradu. Nakontoga je jedno od vozila dignuto u zrak, adrugim su Popari} i njegovi pomaga~i pob-

jegli, i to prema Francuskoj ~ija je granicaudaljena 15-ak kilometara. Bijeg je izveden u

pravom filmskom stilu kao i sve akcije PinkPantera koje su drske i na prvi pogledsamoubila~ke. Ozlije|enih nije bilo. HotelCarlton je u vlasni{tvu izraelskog milijarderaLeva Levijeva, a davnih je dana u njemu sni-

mano nekoliko scena Hitchcockova legedarnog filma Dr`te lopova!, u kojemu Carry Grant glumio lovca na kradljivce draulja.

CANNES, IZVORI[TE DIJAMANATAKako javljaju francuski mediji, mogu

nost da se banda Pink Panter ponovnaktivirala je uznemiruju}a i sigurnosnslu`be {irom svijeta uzimaju je prili~nozbiljno.

Odmah nakon njegovog bijega iz zatvorInterpol je svim zemljama u Evropi poslaobavijest da je Milan Popari}, koji se terezbog te{kih krivi~nih djela, u bjekstvu. Kakza na{ list tvrdi Himzo Selimovi}, direktDirekcije za koordinaciju policijskih tijeBiH, Interpol je odmah i na{oj zemlji uputovu informaciju. Rije~ je o momku ro|enou Kelnu koji je do svoje trinaeste godinìvio u selu Provo kod Livna. Me|utim, zbovelikog broja razbojni{tava i te{kih plja~kikojima je u~estvovao 2007. godine bio osu|en na devet godina zatvora. Popari} j

prema bazi podataka Interpola, bio ~labande Pink Panter i aktivan sudionik u nekliko nezaboravnih kra|a dijamanatMe|utim, on nije jedini pripadnik Pantekoji ima bh. porijeklo.

Tokom na{eg istraìvanja o ~lanovim

bande Pink Panter saznali smo da najve}a baza podataka o Pink Panterimnalazi u Lyonu, u Francuskoj. U sjedi{Interpola oformljena posebna grupa PinPanter, koju ~ine policajci koji jure ovme|unarodne kradljivce dijamanata. Oni sna jednom mjestu objedinili sva saznanja


DIJAMANTSKA DIJASPOR

Nakon {to su sve policije svijeta povjerovale da suPink Panteri obezglavljeni, plja~kom dijamanta u

Cannesu

balkanski juveliri

su ih porazili

Pi{e MIRHA DEDI]

ÎSTAÎ SVJETSKIH DRAGULJARNICAU razbojni~kim pohodima, od Tokija, preko Dubaija i Pariza, do posljednjeg u Cannesu, PinkPanteri su praznili vitrine najpoznatijih draguljarnica

MilanPopari}


32/68

vi{e od trista krivi~nih djela kra|a i kra|a upoku{aju. Oni Pantere tretiraju kaome|unarodni problem. Do sada jeuhap{eno nekoliko desetina njih, me|utim

jo{ uvijek je misterija kako su organizovaniPink Panteri i kako regrutuju ~lanove. Naweb stranici Interpola moè se saznati da

policije iz nekoliko evropskih zemaljaredovno drè sastanke i razmjenjujuinformacije vezane sa Pantere, njihoveotiske prstiju, fotografije i DNK nalaze.Prema informacijama Interpola, policijaMonaka je odigrala klju~nu ulogu u identi-fikaciji ~lanova ove bande i hap{enju neko-liko njenih ~lanova.

Od 1999. godine stotine osumnji~enih jepovezano sa vi{e od 340 plja~ki u 35 zemalja.Interpol navodi i nekoliko njihovih spektaku-larnih plja~ki u kojima su kori{tene metodehrabro i brzo. Zna se da mnogi ~lanovidolaze sa prostora biv{e Jugoslavije, ali i dadjeluju u brojnim zemljama i na svim kon-tinentima. Prema saznanjima Interpola, za

upis u Pink Pantere ~eka se red. Naupra`njeno mjesto se javlja po dvjestakandidata. Me|utim, zanimljivo je da nikadaniko nije ocinkao svog kolegu razbojnika.

BRZO, DRSKO, EFIKASNOPrema procjeni evropskih detektiva,

jezgra iz koje je organizacija nastala je izCrne Gore, odnosno pripadnika mafija{kogklana s Cetinja, koji se s vremenom {irio nakriminalce iz Srbije i BiH.

I posljednja plja~ka u Cannesu ima pre-poznatljiv potpis bande Pantera kojaupra`njava efektne, brze i hrabre akcije.

Tako su se 2007. dva ~lana bande zabilaautomobilima kroz izlog prodavaonicedragulja u jednom {oping centru u Dubaiju.Sama plja~ka trajala je dvadesetak sekundi,a banditi su pobjegli s plijenom vrijednim11 miliona eura. Za plja~ku u Dubaijuosumnji~ena je ~etvero~lana grupa u kojoj

su bili Dragan \or|evi} iz Leskovca,Du{ko Poznan iz Biha}a, Milan Ljepoja iMladen Lazarevi} iz Ni{a. Godinu danakasnije dvojica njih su sasvim slu~ajnouhap{eni u Monaku. Prilikom saobra}ajnenesre}e koju su imali, njihove lica sa potjer-nice prepoznao je policajac koji je iza{ao nauvi|aj.

Te iste godine dva ~lana Pink Panteraprovalila su u draguljarnicu u Tokiju,

poprskali prodava~ice suzavcem i za manod 30 sekundi pobjegli s plijenom vrijenim 2,1 milion eura. Poslije su zbog

plja~ke uhap{eni Radovan Jelu{i} i RifHadìahmetovi}, obojica crnogorski dràljani. Jelu{i} je pro{le godi

Documents

Slobodna Bosna 873-Signed