SLIKA ZDRAVLJA GRADA ZAGREBA...• povijesni dokumenti – sažeta povijest grada ŠTO RAP-om DOBIVAMO? Svrha je provođenja RAP-a dobiti: 1. gradsku sliku zdravlja, 2. konsenzus predstavnika

1

GRAD ZAGREB

Gradska slika zdravlja

Zagreb – zdravi grad Zagreb – Healthy City

Zagreb, ožujak 2002.

2

SADRŽAJ: 1. UVOD 1.1. O projektu Zdravi grad u svijetu i u Hrvatskoj…………................3 2. METODOLOGIJA IZRADE GRADSKE SLIKE ZDRAVLJA I

GRADSKOG PLANA ZA ZDRAVLJE 2.1. Metoda brze procjene zdravstvenih potreba u zajednici (RAP) -

osnovne postavke………………………………........................….5 2.2. Primjena metode RAP-a u Zagrebu…...…………...........………..9 3. GRADSKA SLIKA ZDRAVLJA Kako Zagrebčani vide Zagreb

....kroz riječi…………………………… ........14 …kroz slike……………………………..........32 …kroz dostupne pokazatelje……...........….42

4. GRADSKI PLAN ZA ZDRAVLJE Tematske grupe i smjer djelovanja.....……….……………............……45 5. SAŽETAK I ZAKLJUČNA RAZMATRANJA ………….........……46

3

1. Uvod

1.1. O projektu Zdravi grad u svijetu i u Hrvatskoj Regionalni ured za Europu Svjetske zdravstvene organizacije pokrenuo je 1986. projekt "Zdravi grad" s ciljem da osnaži interes za pozitivni koncept zdravlja u gradovima diljem Europe te potakne i omogući direktnu suradnju među njima bez barijera političkih granica. Predmet interesa ovog pokreta prvenstveno su gradovi, ali i druga naselja u kojima ljudi žive i rade. Projekt "Zdravi grad" temelji se na strategiji "Zdravlje za sve", čija načela prevodi u praksu lokalnim djelovanjem na razini grada. Tri su važna strateška načela zdravih gradova: 1. Multisektorski pristup, po kojem pitanje zdravlja nije samo stvar sustava zdravstva već i svih

srodnih i razvojnih sustava u društvu; 2. Aktivna participacija građana (samopomoć, uzajamna pomoć, mogućnost odlučivanja o

zdravlju i dr.); 3. Briga za okolinsko zdravlje (biološka, fizička i socijalna okolina) – pravo i dužnost građana

da žive u estetski i ekološki kvalitetnoj okolini.

Projekti "Zdravih gradova" afirmiraju holističku prirodu zdravlja, ukazujući na međuzavisnost fizičke, duševne, socijalne i duhovne dimenzije zdravlja. Projekt polazi od pretpostavke da se zdravlje može postići zajedničkim naporima pojedinaca i skupina koje žive u gradu. Slijedeća bitna postavka projekta je spoznaja da pri donošenju političkih odluka na razini gradske vlade treba uvijek obratiti pozornost na njihov mogući utjecaj na zdravlje. Na stanje zdravlja građana bitno utječu uvjeti stanovanja, stanje okoliša, obrazovanje, javne službe, socijalna zaštita i dr. Upravo zbog takvog utjecaja, usmjerenost na zdravlje podrazumijeva uključivanje organizacija i pojedinaca koji djeluju izvan samog sektora zdravstva u aktivnosti na poboljšanju zdravlja građana. Ovaj se proces zajedničkog djelovanja na poboljšanju zdravlja označuje terminom "intersektorsko ili međuresorsko djelovanje". Ljudi svojim odabirom stila života, korištenjem zdravstvene službe, gledištima o pitanjima zdravlja i svojim djelovanjem bitno utječu na vlastito zdravlje. Projekt "Zdravi grad" želi potaknuti njihovo aktivnije uključivanje u sve aktivnosti u gradu koje mogu imati utjecaj na zdravlje. Ovi temeljni ciljevi projekta - unapređenje zdravlja i prevencija bolesti kroz intersektorsko djelovanje - zahtijevaju stvaranje klime koja podržava promjene, stalno traganje za novim idejama i inovativnim metodama te podržavanje onih koji s uspjehom uvode nove pristupe i nove programe. Mjera uspješnosti projekta "Zdravi grad" jest prihvaćanje politike zdravlja na razini grada. Projekt Svjetske zdravstvene organizacije "Zdravi grad" dugoročni je međunarodni razvojni projekt kojemu je cilj postaviti zdravlje pri vrhu dnevnog reda političkih čimbenika u europskim gradovima te promicati lokalne sveobuhvatne strategije za zdravlje i održivi razvoj zasnovane na principima i

4

dugoročnim ciljevima strategije "Zdravlje za sve za 21. stoljeće" i "Lokalni dnevni red za 21.stoljeće". U konačnici, projekt "Zdravi grad" nastoji poboljšati urbano okruženje u kojem ljudi žive, rade ili se školuju i na taj način unaprijediti njihovo fizičko, duševno i socijalno blagostanje. Projekt WHO-a "Zdravi gradovi" započet je 1987. godine i dosad su dovršene dvije faze provedbe projekta. Težište prve faze projekta, od 1987. do 1992. godine bilo je ojačati učešće zajednice te, uklanjajući političke i institucionalne barijere promjeni, dovesti do partnerstva u stvaranju društvene politike zdravlja. Očekivani produkt prve faze bio je - izgraditi i staviti u funkciju "infrastrukturu" za provođenje projekta "Zdravi grad". Strateški ciljevi druge faze (1993. - 1998.) uključuju ubrzavanje usvajanja društvene politike zdravlja na nivou grada, jačanje sustava podrške (alijanse za zdravlje) i izgradnju strateških veza sa drugim sektorima i organizacijama koje utječu na razvoj gradova. Očekivani produkti druge faze bili su - stvaranje, usvajanje i provođenje ključnih strateških dokumenata "Zdravog grada": "Gradske slike zdravlja" i "Gradskog plana za zdravlje". Treća faza projekta, koja će trajati do 2003. godine ima za cilj strategiju dokumenata "Zdravlje za sve za 21. stoljeće" i "Lokalni dnevni red za 21.stoljeće" prevesti na "jezik" lokalne razine izradom i implementacijom "Gradskog plana za održivi razvoj zdravlja". U Europi danas postoji oko 50 projektnih gradova okupljenih oko provođenja treće faze europskog projekta "Zdravi grad" Svjetske zdravstvene organizacije (među kojim su i predstavnici Hrvatske, Rijeka i Zagreb), tridesetak nacionalnih mreža "Zdravih gradova" (Austrija, Belgija - Flamanska i Francuska, Bosna i Hercegovina, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Izraelska, Kazahstanska, Latvijska, Litvanska, Mađarska, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Poljska, Portugalska, Ruska, Slovačka, Slovenska, Španjolska, Švedska, Talijanska, Turska, Ukrajinska i mreža Velike Britanije) s preko 1500 učlanjenih gradova, a projekt se širi na Australiju, SAD, Kanadu, zemlje Bliskog i Dalekog Istoka, tako da je u globalnu mrežu uključeno oko 3000 gradova. Grad Zagreb je bio jedan od pionira razvoja projekta "Zdravi grad" u Europi i domaćin Konferencije europskih Zdravih gradova u jesen 1988. godine (koja je tijekom Atenske konferencije 1998. godine i označena kao oficijelni početak Europskog projekta Zdravih gradova). Zagrebački projekt bio je inicijator stvaranja i širenja mreže Zdravih gradova u Hrvatskoj. Od 1992. godine hrvatska nacionalna mreža registrirana je nevladina udruga čiji je predsjednik doc.dr. Slobodan Lang, koordinator dr.Selma Šogorić, a sjedište, odnosno, Suportivni centar mreže uspostavljen još 1990. godine, nalazi se na Školi narodnog zdravlja "Andrija Štampar", Medicinskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Hrvatska mreže Zdravih gradova danas okuplja preko četrdesetak gradova i županija (Crikvenica, Čakovec, Daruvar, Dubrovnik, Gospić, Hrvatska Kostajnica, Karlovac, Koprivnica, Korčula, Krapina, Labin, Makarska, Matulji, Metković, Opatija, Osijek, Pazin, Poreč, Pula, Rijeka, Sisak, Slatina, Slavonski Brod, Split, Umag, Varaždin, Varaždinske Toplice, Vinkovci, Virovitica, Zabok, Zadar, Zagreb, Županija istarska, Županije krapinsko-zagorska, Županija primorsko-goranska, Županija Dubrovačko-neretvanska) koje radeći na poboljšanju urbanog okruženja u kojem ljudi žive, rade ili se školuju unapređuju fizičko, duševno i socijalno blagostanje svojih stanovnika. Iako projekt “Zdravi grad” u gradu Zagrebu djeluje već četrnaest godina, radi desetogodišnje stagnacije programskih aktivnosti trebalo je program redefinirati - iznova steći uvid u novonastale potrebe građana te prema utvrđenim potrebama odabrati nova prioritetna područja aktivnosti projekta za slijedeće programsko (petogodišnje) razdoblje.

5

2. Metodologija izrade gradske slike zdravlja i gradskog plana

za zdravlje 2.1. Metoda brze procjene zdravstvenih potreba u

zajednici (RAP) - osnovne postavke ŠTO JE BRZA PROCJENA? Brza procjena je metoda za prikupljanje informacija o problemima u kratkom vremenu, bez velike potrošnje vremena stručnjaka i financijskih sredstava. Brza procjena je prvi korak u procesu planiranja zdravstvenih intervencija u nekoj zajednici. Ona ne predstavlja metodu za prikupljanje sveobuhvatnih podataka o nekom geografskom području ili jednom određenom zdravstvenom problemu. Brzom procjenom saznajemo ŠTO SU PROBLEMI, a NE KOLIKO je ljudi njima zahvaćeno. Pojam "brza" odnosi se na vrijeme prikupljanja, ali i na vrijeme utrošeno na analizu podataka.

ZAŠTO JE MI KORISTIMO? U ovom slučaju metoda je prerađena i prilagođena korištenju u svrhu određivanja prioritetnih područja aktivnosti za rad projekta "Zdravi grad". Primjenom ove modificirane metode RAP-a, uz minimalnu potrošnju vremena eksperata i lokalnih sudionika (dva mjeseca od momenta pripreme do završetka konsenzus konferencije i produkcije izvještaja) dobivamo slijedeće vrijedne rezultate: 1. gradsku sliku zdravlja, 2. konsenzus predstavnika gradske vlade, profesionalaca i građana oko prioriteta za rad na

unapređenju zdravlja i podizanju kvalitete života u gradu, 3. dugoročni (strateški) i kratkoročni (operativni) plan/program aktivnosti na unapređenju zdravlja 4. zajednički i koordinirani program tj. savezništvo (alijansu) svih zainteresiranih grupa (političari,

profesionalci i zajednica) u unapređenju kvalitete življenja u gradu. OPĆA NAČELA I NAČIN PROVOĐENJA BRZE PROCJENE 1. unaprijed odrediti koje su informacije potrebne, 2. procjenu provesti tako da rezultati odražavaju lokalne uvjete i specifičnosti date zajednice, 3. uključiti predstavnike zajednice u određivanje potreba i mogućih rješenja, 4. kako je RAP timska vježba on zahtijeva intersektorsku suradnju, uključuje predstavnike

profesionalnih grupa (zdravstvene radnike, socijalne radnike, arhitekte - urbane planere, nastavnike, ekologe i dr.), lokalne uprave i zajednice (grupe građana).

U našem slučaju u RAP-u sudjeluje panel (70 do 80 sudionika) odabranih predstavnika gradske uprave, značajnih institucija sa područja grada te samih građana.

6

1. SLUŽBENICI UPRAVE – gradonačelnik, predstojnik gradskog ureda za zdravstvo i socijalnu skrb, predstojnik ureda zaštite okoliša i urbanog planiranja, prosvjete, gospodarstva i dr.

2. ZAPOSLENI U SUSTAVIMA ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI – domovi zdravlja, bolnice, zavod za zaštitu zdravlja, centri za socijalni rad i dr.

3. NASTAVNICI – predstavnici predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola te Sveučilišta (uključivo Medicinskog fakulteta)

4. ZNAČAJNI PREDSTAVNICI ZAJEDNICE –

• IZABRANI ZASTUPNICI – saborski, županijski, gradski zastupnici

• PREDSJEDNICI LOKALNIH UDRUGA – športska društva, političke udruge, su/samozaštitne grupe, udruge prognanih i izbjeglih, i sl.

• VJERSKI SLUŽBENICI – svih koncesija

• PREDSTAVNICE ŽENSKIH GRUPA - npr. SOS-telefon, udovice/majke poginulih u domovinskom ratu

• NEFORMALNI VOĐE – ugledni slikari, glumci, pisci, muzičari, glavni urednici lokalnih novina, radio, TV

5. VLASNICI PODUZEĆA (velikih kompleksa, ali i malih poduzetnika npr. vlasnici prodavaonica, klubova i caffe barova, kao i predstavnik gradske gospodarske komore)

6. ČLANOVI NEVLADINIH ORGANIZACIJA – npr."Zeleni"

7. PREDSTAVNICI DRUGIH (VLADINIH) INSTITUCIJA / ORGANIZACIJA - npr. policije, uprave i pravosuđa

Postupak provođenja RAP-a redom uključuje pobrojane aktivnosti:

• odabir lokalnog koordinatora istraživanja, • odabir panelista, • obavještavanje panelista pismenim putem o našim namjerama uz zamolbu za suradnjom,

uključivo poslati polustrukturirani upitnik s molbom da ga ispunjenog dostave lokalnom koordinatoru istraživanja u što kraćem vremenu (do deset dana),

• paralelno se radi na prikupljanju i analizi relevantne postojeće pisane dokumentacije, • prikupljeni se eseji obrađuju metodom analize slobodnog teksta • na temelju prikupljenih informacija (pisani dokumenti i slobodni tekst) priprema se

platforma za radni sastanak (konsenzus konferenciju),

7

• paralelno se obavještavaju panelisti o datumu i mjestu održavanja konsenzus konferencije,

• radni sastanak (panel sudionika u istraživanju) održava se tijekom dva radna dana. Prvi se dan sudionici upoznaju s ciljevima sastanka, metodom rada i dobivenim rezultatima, formira se lista problema i odabiru prioriteti (pojedinačno, u malim grupama i plenarno). Oko odabranih prioritetnih područja aktivnosti formiraju se tematske grupe te se pristupa izradili plana aktivnosti. Na završetku drugog dana konferencije javnosti se prezentiraju dobiveni rezultati s ciljem dobivanja sugestija, suglasnosti te javne i političke podrške navedenim aktivnostima projekta "Zdravi grad" (koje tada kroz gradski proračun mogu biti i adekvatno praćene).

Tri su glavna izvora podataka koja se koriste u brzoj procjeni: 1. postojeća pisana dokumentacija (vidi – pisani izvori informacija), 2. eseji panelista (odgovori na šest postavljenih pitanja) te 3. promatranje, zapažanje (koje je integralni dio odgovora panelista).

PISANI IZVORI PODATAKA: • popis stanovništva • gradski razvojni planovi • gradski proračun • rutinska zdravstvena dokumentacija (Izvještaj o stanju zdravlja s naznakom glavnih

trendova) • već provedene studije (navike i način života stanovnika) • dokumentacija drugih sektora uprave ili društvenih djelatnosti ili • izvještaji Vladinih ureda i Ministarstava (stanovanje, sanitacija, vodoopskrba, stanje

okoliša, prostorno planiranje, socijalna zaštita, zdravstvo, gospodarstvo, uprava i pravosuđe i sl.) ako imaju implikacije na lokalnu situaciju

• povijesni dokumenti – sažeta povijest grada

ŠTO RAP-om DOBIVAMO? Svrha je provođenja RAP-a dobiti: 1. gradsku sliku zdravlja, 2. konsenzus predstavnika gradske vlade, profesionalaca i građana oko prioriteta za rad na unapređenju zdravlja i podizanju kvalitete života u gradu za slijedećih pet godina (definiranje okvira rada projekta Zdravi grad), te 3. dugoročni (strateški) i kratkoročni (operativni) plan/program aktivnosti na unapređenju zdravlja u gradu. Sudionici RAP-a (panelisti) su predstavnici gradske uprave, institucija i organizacija te nevladinog i neprofitnog sektora u gradu, a njihovim posredstvom i svi drugi građani Zagreba. Program se

8

provodi u cilju stvaranja partnerstva za zdravlje tj. objedinjavanja svih zainteresiranih grupa (političara, profesionalaca i zajednice) te njihovog koordiniranog djelovanja na unapređenju zdravlja i kvalitete življenja u gradu Zagrebu. RAP je već proveden i radni sastanak održan 9. i 10. veljače 1996. u Puli, 29. i 30. ožujka 1996. u Metkoviću, 28. i 29. lipnja 1996. u Rijeci, 12. i 13. lipnja 1998. u Karlovcu i 13. i 14. prosinca 2000. u Varaždinu. U istim gradovima, godinu dana poslije provedbe RAP-a održane su i evaluacijske konferencije sa ciljem procjene napretka projekta, identifikacije prepreka i postignuća, kao i mogućnosti unapređenja rada projekta. Dr.sc.dr.Selma Šogorić, nacionalna koordinatorica Suportivni centar Hrvatske mreže "Zdravih gradova"

9

2.2. Primjena metode RAP-a u gradu Zagrebu Odjel gradske uprave za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, Gradskog poglavarstva Grada Zagreba i Suportivni centar Hrvatske mreže zdravih gradova pri Školi narodnog zdravlja "Andrija Štampar", Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pokrenuli su provođenje RAP-a u gradu Zagrebu krajem listopada 2001. godine. Na prijedlog Dr. Zvonimira Šostara, pročelnika gradskog Ureda, te projektnog tima odabrano je 143 panelista, predstavnika gradske uprave, značajnih institucija sa područja grada te samih građana. Odabrane su osobe pismenim putem obaviještene o našim namjerama te zamoljene da dajući odgovore na šest postavljenih pitanja napišu esej o svom gradu. Do kraja siječnja 2002. prikupljena su 74 eseja koja su zatim, na Školi narodnog zdravlja "A.Štampar" obrađena metodom analize slobodnog teksta. U međuvremenu su stručni suradnici Ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, prikupili relevantne postojeće pisane dokumente (podaci iz popisa stanovništva, rutinska zdravstvena dokumentacija, podaci MUP-a, Zavoda za zapošljavanje i dr.) iz kojih su se također mogli izvesti neki indirektni pokazatelji zdravlja za grad Zagreb. Sredinom ožujka bili su stvoreni svi preduvjeti za održavanje radnog sastanka (konsenzus konferencije) koja ujedno predstavlja i središnje događanje RAP-a. Dakle, za potrebe konsenzus konferencije i izradu gradske slike zdravlja koristili smo tri glavna izvora podataka: postojeću pisanu dokumentaciju, eseje panelista (osoba koje raspolažu informacijama) te njihova zapažanja (koja su integralni dio odgovora anketiranih). LISTA SUDIONIKA KONCENZUS KONFERENCIJE ZAGREB – ZDRAVI GRAD, 15 - 16 ožujak 2002.

R. BR. IME I PREZIME RADNO MJESTO TELEFON

1. Prof. dr. sc. Stjepan Oreškovic, ravnatelj

Škola narodnog zdravlja “Andrija Štampar”

Rockefellerova 4 tel:4590 100, fax:4684 441

2. Dr. sc. Selma Šogoric, nacionalna koordinatorica HMZG


Rockefellerova 4 tel:4590 100, fax:4684 213 e-mail: [email protected] www.snz.hr/hcn

3. Tea Vukušić Rukavina, dr. med., znanstveni novak


Rockefellerova 4 tel:4684 212 e-mail: [email protected]

4. Džakula Aleksandar, dr. med., znanstveni novak



5. Marta Civljak, dr. med. znanstveni novak



6. Ognjen Brborovic, dr. med., znanstveni novak


Rockefellerova 4 tel:4684 212, fax:4684 441 e-mail: [email protected]

7. Ariana Znaor, specijalist epidemiologije

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Rockefellerova 7 Tel: 4863 280 e-mail: [email protected]

8. Rodin Urelija, specijalist socijalne medicine

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Rockefellerova 7 Tel: 4863 241 e-mail: [email protected]

9. Sanja Music Milanovic, MD, MPH

Zavod za javno zdravstvo Grada Zagreba

Mirogojska cesta 16 Tel: 4678 013 e-mail: [email protected]

10. Vanja Tešić, dr. Zavod za javno zdravstvo Grada Zagreba

Mirogojska cesta 16 tel: 4678 013

11. Dr. Tihomir Majić Pomoćnik pročelnika

Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb Grada Zagreba

Trg Stjepana Radića 1 tel: 6101-241, fax:6101-502

10

12. Dr. Branimir Cerovec, načelnik


Trg Stjepana Radića 1 Tel: 6101 248, Fax:6101 502

13. Romana Galić Stručni suradnik



14. Zorana Uzelac Pripravnica



15. Diana Petan, Pripravnica



16. Damir Gašparovic, povjerenik SSSH Grada Zagreba

SSSH Grada Zagreba Trg Petra Krešimira IV br. 2 Tel: 4655 063,

17. Neda Rački, dipl. ekonomist, stručni suradnik

Gradski zavod za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša

Republike Austrije 18 Tel: 610 1853 ( 610 1818 )

18. Vera Petrinjak - Šimek Zelena akcija Frankopanska 1, p.p.952 Tel/fax: 4813-096, 2225 e-mail: [email protected]

19. Saša Molan, predsjednik Gradska četvrt “Trešnjevka sjever i jug”

Mjesni odbor, Rudeška cesta bb tel: 3024-277, fax: 3694-682 e-mail: [email protected]

20. Vida Belina Gradska četvrt “Trešnjevka sjever i jug”

Mjesni odbor, Rudeška cesta bb

21. Bare Ivan predsjednik

Gradska četvrtak "Trnje"

Ulica grada Vukovara 56 a Tel: 6100 958, Fax: 6100 991 e-mail: [email protected]

22.

Aleksandra Vitez, prof. Škola za medicinske sestre Mlinarska

Mlinarska 34 tel: 4668-081, fax:4668-079

23. Tomislav Petričić predsjednik

Gradska četvrt “Novi Zagreb”istok

Avenija Dubrovnik 12 tel: 6585 626, fax:6585 697

24. Rudolf Tomek, liječnik specijalist internist, onkolog

Klinika za tumore Ilica 197 Tel:3783 530, fax:3783 555

25. Doc. dr. sc. Anđelko Šućur, predsjednik

Gradska četvrt “Gornji grad” Medvešćak

Zelenjak 61 tel: 4603-532, fax: 4603-531 e-mail: [email protected]

26. Zdravka Vučkovac predsjednik

Gradska četvrt “Črnomerec”

Trg Francuske Revolucije 15 tel: 610-1754, fax:6101 746

27. Vera Belina RH Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Zagrebačka

Matice hrvatske 4 tel: 4563-127, fax:4563-273

28. Vlatka Kuhar, prof VII. gimnazija Opća gimnazija

Križanićeva 4 tel: 4611-741, fax: 4552-865

29. Željkica Šemper, prof. defektolog

Centar za odgoj, obrazovanje i osposobljavanje djece i mladeži Dubrava

Špoljarov prilaz 2 10 040 Zagreb Dubrava, p.p 321 tel: 2911-667/5, fax: 2911-667 e-mail: [email protected]

30. Željka Mazzi, dipl. socij. radnik

Centar za humanitarni rad "Suncokret"

Avenija Dubrovnik 10 Tel: 6556 425, fax: 6551 715 e-mail: [email protected]

31. prof. Marija Paškvalin ravnateljica

Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora “Suvag”

Ljudevita Posavskog 10, p.p 617 tel: 4655-488, fax: 4655-166

32. Zrinka Šimunović, prof. hrv. Jezika



11

33. Goran Crnić učenik



34. Željko Valent Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora “Suvag”


35. Prim. dr. sc. Ladislav Krapac - predsjednik

KB Dubrava, Povjerenstvo za odabir javnozdravstvenih programa u 2001. Godini

Av. Gojka Šuška 6 tel: 2903-240, 2903-233, fax: 2863-695 [email protected]

36. Damir Nazor Hrvatski zavod za zapošljavanje

Ulica Kralja Zvonimira 15 tel: 4699-999, 833, fax: 4699-955 e-mail: dnazor@yahoo

37. Dr. Marija Džepina Studentska poliklinika Trg žrtava fašizma 10 Tel: 4603 666/605, 4611764

38. Iva Kostelac Zagrebački Velesajam Avenija Dubrovnik 15 Tel :6503 356, Fax:6528 433

39. Ana Karlović, psiholog Udruga “Hrabri telefon”-telefon za zlostavljenu i zanemarenu djecu

Klaićeva 16 tel: 4826-052, fax: 4826-050

40. Marija Mustać, dipl. ekonomista

Udruga slijepih Grada Zagreba

Draškovićeva 80/3 tel: 4811 123, fax:4811 124

41. Antonija Turin tajnica

Hrvatski savez udruga tjelesnih invalida

Šoštarićeva 8 tel/fax:: 4812-004 [email protected]

42. Milan Ožegović predsjednik

Društvo osoba s paraplegijom i amputacijom

Gundulićeva 21 tel: 4854-182, fax:4854 169

43. Josip Kruslin Zagrebačka liga protiv raka Institut za tumore

Ilica 197 tel: 3783-555, fax: 3775-536, 584

44. Mato Žgela Caritas nadbiskupije Zagreb Mile Trnine 9 Tel: 6143 352

45. Tamara Bedenko Mikulinska draga 27 Donji Dragonožec Tel: 6250 009

46. Anita Jagušt, socijalna radnica

Caritasov dom za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi BL. Alojze Stepinac

Brezovička cesta 98, Brezovica tel: 6537 806, fax:6537 807

47. Željka Mazzi Dipl. socijalna radnica

Centar za humanitarni rad “Suncokret”

Avenija Dubrovnik 10 tel: 6551-705, 6551-710, fax: 6551-715

48. Zvonko Tkalčević, tajnik udruge

Zajednica udruga hrvatskih dragovoljaca domovinskog rata 90.-91. za Zagreb i Zagrebačku županiju

Trg Hrvatskih velikana 2/2 tel: 4812-325, 4812-271, fax: 4812-325

49. Gordana Blagojević Humski Udruga “Ozana” Vukovarska 239 tel: 6152-946

50. Mirjana Ružić Udruga “Ozana” Vukovarska 239 tel: 6152-946

51. Bajro Bajrić, predsjednik Udruga Romi za Rome Hrvatske

Otona Župančića 6 Tel/fax: 6144 806 e-mail: [email protected]

52. Ksenija Risi, prof.pedagogije Udruga Romi za Rome Hrvatske

Otona Župančića 6 Tel/fax: 6144 806 e-mail: [email protected]

53. Roko Andrijanić, ekonomist Antuna Bauera 18 Tel: 4614 185

54. Snježana Habulin Voditelj službe s javnošću Komore Zagreb

Hrvatska gospodarska komora - komora Zagreb

Draškovićeva 45 tel: 4606-777, 819, fax:4606 803 e-mail: [email protected] www.hgk.hr

55. Gordana Rebić Večernji list Slavonska avenija 4 Tel: 6300 456, Fax: 6300 675/676

12

Radni sastanak (panel sudionika u istraživanju) održavao se tijekom dva dana, 15. i 16. ožujka 2002. godine. Prisustvovalo mu je sedamdesetak sudionika, predstavnika profesionalnih grupa (zdravstvenih radnika, socijalnih radnika, nastavnika, novinara, poduzetnika, kulturnih djelatnika i dr.), lokalne uprave (Grada i Gradskih četvrti) te zajednice (grupe građana, udruge roditelja, invalidnih osoba, manjinskih zajednica i dr.). PROGRAM RADNOG SASTANKA 15. ožujak 2002., petak 10.00 - 11.30 Uvod i upoznavanje (upoznavanje međusobno te s metodom i rezultatima

rada), predstavljanje Gradske slike zdravlja 11.30 - 12.00 Pauza za kavu 12.00 - 13.30 Formiranje liste problema, odabir prioriteta za rad projekta «Zagreb – zdravi

grad» 13.30 - 15.00 Zajednički ručak 15.00 - 16.30 Dogovor o prioritetima i definiranje dugoročnih i kratkoročnih ciljeva projekta 16.30 - 16.45 Pauza za kavu 16.45 - 18.00 Kratak prikaz rezultata rada po grupama 16. ožujak 2002., subota 10.00 - 11.30 Program rada projekta "Zagreb - zdravi grad" (izrada gradskog plana za

zdravlje - tko, što, kako i kada) 11.30 - 12.00 Pauza za kavu 12.00 - 13.00 Kako ćemo znati da smo ostvarili cilj? (evaluacija projekta) 13.00 - 14.30 Zajednički ručak 14.30 - 15.30 Završna rasprava 15.30 - 16.00 Pauza za kavu 16.00 - 17.00 Javna prezentacija programa projekta "Zagreb - zdravi grad"

Prvi dan prisutni su bili upoznati sa ciljevima sastanka, metodom rada i dobivenim rezultatima. Bili su im predočeni najzanimljiviji i najčešći odgovori iz njihovih eseja, statistički pokazatelji zdravlja u gradu te fotografije snimljene na temelju njihovih odgovora na pitanja što umanjuje i što daje ljepotu življenja u gradu Zagrebu. Od svih spomenutih problema prisutni su prvo pojedinačno, a zatim u malim grupama odabrali tri po njihovom mišljenju najznačajnija problema. Poštujući odabir malih grupa formirana je zajednička lista tj. postignut konsenzus oko pet prioritetnih područja budućeg rada projekta "Zagreb - Zdravi grad". Oko njih su, zatim, oformljene tematske grupe:

1. nezaposlenost (ekonomska i socijalna nesigurnost građana), 2. unapređenje kvalitete čovjekove okolne (promet, otpad, vodoopskrba, odvodnja,

zrak), 3. jačanje pozitivnih društvenih vrednota (socijalnih mreža), 4. izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom i manjinske zajednice, i 5. jačanje i podrška obitelji.

13

Na temelju vlastitog profesionalnog ili privatnog interesa sudionici su se opredijelili za rad u jednoj od pet tematskih grupa. Cilj rada tematskih grupa bio je: opisati i argumentirano obrazložiti zašto su odabrali ovo područje aktivnosti (definirati problem), odrediti cilj svog djelovanja (kako prepoznati da ste uspjeli i kako uspjeh izmjeriti), izraditi dugoročni (strateški) i kratkoročni (operativni) plan/program aktivnosti te oformiti radnu grupu koja će ujedno biti savezništvo (alijansa) svih zainteresiranih (političari, profesionalci i zajednica) za rješavanje navedenog problema i kroz to unapređenje kvalitete življenja u gradu. Drugi dan sastanka tematske grupe su nastavile radom. Rad je bio povremeno prekidan kraćim plenarnim sastancima, kada bi se ukazala potreba za nadopunom znanja ili izmjenom iskustava. Na završetku radnog dijela tematske su grupe plenarno iznijele svoje programe kako bi i ostali dio auditorija upoznale s vlastitim prijedlozima te kroz to zaokružile cjelinu projekta "Zagreb-Zdravi grad". Konferencija je završila javnom prezentacijom dvodnevnog rada, na kojoj je postignuta suglasnost svih prisutnih oko predloženih aktivnosti projekta "Zdravi grad".

14

3. Gradska slika zdravlja KAKO ZAGREBČANI VIDE ZAGREB…

…KROZ RIJEČI… 1. KAKVA JE ZAJEDNICA GRAD ZAGREB? … ZAGREB SE DOIMA KAO TUŽNI VELIKI GRAD U KOJEM SE NE VIDI VESELJE ŽIVOTA, NEGO OZBILJNA, ZABRINUTA I NEKAKO TUŽNA LICA U PROLAZU, KOJA KAO DA NEKAMO ŽURE UHVATITI SVOJU ŠANSU. DRUGI BESCILJNO LUTAJU GRADOM I KAO DA ČEKAJU, ALI NI SAMI NEZNAJU ŠTO. TO JE HETEROGENA ZAJEDNICA U KOJEM SU ZNAČAJNE RAZLIKE IZMEĐU STAROG DIJELA JEZGRE, U KOJEM JE SVE STARO I DOTRAJALO ( LJUDI, KUĆE I OBIČAJI ), I PERIFERNIH NOVIH DIJELOVA GRADA, KOJE OZNAČAVA RAĐANJE I STVARANJE, MLADOST, DINAMIKA PROMJENA, PROBLEMI NEIZGRAĐENOST I AGRESIVNOST. MIJEŠA SE TA MASA S PERIFERIJE I CENTRA, PROŽIMA I VALJA ULICAMA, A NJIHOVA OZBILJNA, ŠUTLJIVA I ZABRINUTA LICA, KAO DA NAM PRIČAJU O TEŠKOĆI ŽIVLJENJA U OVOM VELIKOM GRADU NA POČETKU DRUGE GODINE DVADESET PRVOG STOLJEĆA. KONTRASTI SU JEDNA OD GLAVNIH KARAKTERISTIKA OVOG GRADA; NEOSIGURANA STAROST I MLADOST BEZ VIDLJIVE PERSPEKTIVE, SVUDA PRISUTNE POSLJEDICE RATA I PLJAČKE, NEZAPOSLENOST, URUŠAVANJE STAROG I NEIZGRAĐENOST NOVOG, BOGATSTVO RIJETKIH I SIROMAŠTVO VEĆINE, BIJEDA, DOMICILI I DOTEPENCI, NASELJE, POROCI I DROGA, NASILNICI I ŽRTVE, MORALNO POSRNULO DRUŠTVO, POREMEĆAJ SUSTAVA VRIJEDNOSTI, DEGRADACIJA RADA I SPOSOBNOSTI U KORIST PRIJEVARE, PLJAČKE I ZLOČINA, DRUŠTVO BEZ PRAVA I PRAVDE, ODLAZAK KREATIVNIH, MLADIH I NAJSPOSOBNIJIH IZ DOMOVINE, JER NE VIDE PERSPEKTIVU, SOCIJALNA NESIGURNOST I NEIZVJESNA STAROST. U ZAJEDNICI S TAKVIM KONTRASTIMA I KARAKTERISTIKAMA TEŠKO JE SKORO NEMOGUĆE ODGOVORITI NA PITANJE, ŠTO JE I KAKVA JE TO DUŠA ZAJEDNICE, JER SE KOD VEĆINE RADI O BORBI ZA GOLO PREŽIVLJAVANJE U DRUŠTVU S TOLIKO NEGATIVNIH KARAKTERISTIKA I KONTRASTA, DA BI PRIMJERENIJE BILO UPITATI SE : IMA LI OVA ZAJEDNICA DUŠU? … GRAD ZAGREB JE HETEROGENA ZAJEDNICA, A ŠTO JE POSLJEDICA VELIKOG DOSELJAVANJA STANOVNIKA IZ SVIH KRAJEVA HRVATSKE I SUSJEDNIH REPUBLIKA ZA VRIJEME DOMOVINSKOG RATA KOJI SU NADALJE OSTALI ŽIVJETI U ZAGREBU… GRAD ZAGREB KAO ZAJEDNICA JE PODOSTA PASIVAN, NEMA DOSTATNOG RAZVOJA S OBZIROM NA BROJ STANOVNIKA, A PO SADAŠNJOJ SITUACIJI NE IZGLEDA PROSPERITETNO JER GOTOVO DA NEMA, ILI IMA VRLO MALO NOVIH ZAPOŠLJAVANJA, STAMBENE IZGRADNJE I SL. U ZAJEDNICI VLADA ODREĐENA APATIJA, NESIGURNOST I STRAH OD BUDUĆNOSTI, JER NEDOSTAJE POZITIVNIH DOGAĐANJA I POKAZATELJA NAPRETKA U SMISLU ZAPOŠLJAVANJA. UDUBLJENI U SVOJE PROBLEME GRAĐANI SE SVE VIŠE OTUĐUJU JEDNI OD DRUGIH. PRILIKOM STVARANJA NASELJA INDIVIDUALNE IZGRADNJE PRIJE TRIDESETAK ILI PEDESETAK GODINA U ZAGREBU, POSTOJAO JE LIJEP OBIČAJ DA SVEKOLIKO ŠIRE SUSJEDSTVO BEZ OBZIRA NA POZNANSTVO BESPLATNO POMAŽE GRADITI KUĆU NOVOG SUSJEDA ŠTO JE U KONAČNICI REZULTIRALO ŠIRENJEM PRIJATELJSTAVA I GRAĐENJU DOBROSUSJEDSKIH ODNOSA…

15

… ZAGREB VIDIM KAO HETEROGENU, AKTIVNU I PROSPERATIVNU ZAJEDNICU. IMA TRENUTAKA KAD MI SE ČINI DA GRAD NE NAPREDUJE NEGO NAZADUJE, KAD SE PROVEDEM ZA "TO VIŠE NIJE NAŠ ZAGREB", PRIČAMA I KAD OSJETIM NOSTALGIJU STARIH ZAGREBČANA ZA GRADOM KAKAV JE NEKAD BIO, ZA IZUMRLIM TRADICIJAMA I KULTUROM ŽIVLJENJA… AKTUALNI ZAGREB JE U FAZI KADA JE TEŠKO DEFINIRATI DUŠU NJEGOVE ZAJEDNICE JER SE USLIJED POVIJESNIH ZBIVANJA DEŠAVAJU BURNE PROMJENE I BITI ĆE POTREBNA VREMENSKA DISTANCA DA GRAD OPET POSTANE JEDNA DUŠA, DA GA PRIHVATE ONI KOJI SU DOŠLI I DA ZAUZVRAT I ON PRIHVATI ONE KOJI SU DOŠLI... … MIŠLJENJA SAM DA JE ZAGREB ISTOVREMENO HETEROGENA I HOMOGENA ZAJEDNICA. HETEROGENA ZBOG TOGA, ŠTO GRAĐANI ZAGREBA ŽIVE NA RELATIVNO “DUGOM PROSTORU” … I ZBOG TOGA ŠTO PREDSTAVLJA PROSTOR ČISTE MIGRACIJE: OD DOLASKA LJUDI U POTRAZI ZA POSLOM, DOLASKA / ODLASKA STUDENATA I SREDNJEŠKOLSKE POPULACIJE NA STUDIJ ODNOSNO ŠKOLOVANJE, TE JEDNIM DIJELOM DOSELJAVANJEM / ODSELJAVANJEM STANOVNIKA. HETEROGENA JE I ZBOG TOGA ŠTO SE (SU) GRAĐANI I SUSJEDI U ZAJEDNICI S JEDNE STRANE NE POZNAJU ZBOG SVE PRISUTNIJEG OTUĐENJA LJUDI … I ZBOG SVE PRISLUTNIJE “HEKTIČNE ATMOSFERE” - BESPOŠTEDNE BORBE I STRAHA OD NEUSPJEHA, NELOJALNE KONKURENCIJE I DIJELOM SVE PRISUTNIJEG PROCESA “MOBBING REPERTOARA” NA RADNIM MJESTIMA. ČINI MI SE, DA JE SVE MANJE PRISUTNO ULJUDBENO PONAŠANJE I HUMANA (PROFESIONALNA) KOMUNIKACIJA NA SVIM RAZINAMA. ZAGREB JE ISTOVREMENO, JEDNIM DIJELOM, HOMOGENA ZAJEDNICA. PRI TOME MISLIM NA ZAJEDNICE U POJEDINIM “KVARTOVIMA” GDJE GODINAMA ŽIVE ISTI SUSJEDI, ZAJEDNICE GDJE POSTOJE DUGOGODIŠNJE NAVIKE DOBROSUSJEDSKIH ODNOSA OD NAVIKE POMOĆI STARIJIM / NEMOĆNIM OSOBAMA DO BRIGE, NADZORA I KORIŠTENJA SLOBODNOG VREMENA DJECE I MLADEŽI. HOMOGENA JE DIJELOM I U TZV. “MALIM ZAJEDNICAMA” LJUDI, POPUT POJEDINIH KLUBOVA, DRUŠTAVA I SL. ZAGREB JE, MIŠLJENJA SAM, IZUZETNO AKTIVAN I PASIVAN GRAD. IZUZETNO AKTIVAN KAO GRAD-METROPOLA SA SVIM ELEMENTIMA: STANOVNICI, DRŽAVNE INSTITUCIJE, ŠKOLE, USTANOVE, INDUSTRIJA, PROMET, TRGOVINA, BROJNI POSJETITELJI / TURISTI I DR. ZAGREB JE S DRUGE STRANE I PASIVAN U TOME, ŠTO NEKE PROJEKTE, ZAPOČETE DAVNIH GODINA NE PRIVODI KRAJU, POPUT IZRADNJE ŠKOLSKIH IGRALIŠTA, DVORANA, OTVARANJE PROSTORA ZA KORIŠTENJE SLOBODNOG VREMENA, ORGANIZACIJE DJELOTVORNE POMOĆI STARIM I NEMOĆNIM OSOBAMA (OD DOSTAVE OBROKA DO PALIJATIVNE SKRBI ). PASIVAN I U TOME, ŠTO SU NEDOSTATNE AKTIVNOSTI ZA POVRATAK ATRIBUTA “BIJELI ZAGREB”. PRI TOME NE MISLIM NA SVE PRISUTNIJE UREĐENJE ULICA, “FASADA” ZGRADA I ZELENIH POVRŠINA S KOJIMA SE GRAD PONOSI ( A STRANCI OSTAJU ZADIVLJENI! ), VEĆ MISLIM NA PRISUTNO SMEĆE U VREĆICAMA, ČESTO RAZBACANO… … NE MOŽE SE REĆI DA JE ZAGREB "ZAJEDNICA". ON JE, U SOCIJALNOJ TERMINOLOGIJI "DRUŠTVO". TO ZNAČI DA JE HETEROGEN, SLOJEVIT I DA SE SASTOJI OD MNOŠTVA MEĐUSOBNO ISPREPLETENIH MIKRODRUŠTAVA. IPAK, LJUDI SU U ZAGREBU MNOGIM NEVIDLJIVIM NITIMA POVEZANI, A NEBROJENO JE MANIFESTACIJA KOLEKTIVNOG ŽIVOTA KOJE JE TEŠKO OBUHVATITI SKUPNIM TERMINOM. JEDNA OD MOŽDA NAJUOČLJIVIJIH MANIFESTACIJA ZAGREBAČKOG KOLEKTIVA JEST DRUŽENJE LJUDI ZA LIJEPA VREMENA U KAVANAMA, TERASAMA, U DOBRO OBLIKOVANOM "DNEVNOM BORAVKU" GRADA OKO TRGA BANA JELAČIĆA. MENE TO IMPRESIONIRA, MADA NA NEKOGA MOŽE OSTAVIT DOJAM DOKOLIČARENJA I BESPOSLICE VELIKOG BROJA LJUDI. AKO BIH IPAK TREBAO IZABRATI ARHITEKTONSKE SIMBOLE KOJI INDICIRAJU "DUŠU ZAGREBA", ONDA JE TO TRG BANA JELAČIĆA ( POSEBNO SKULPTURA BANA JELAČIĆA NA KONJU ), TRG SV. MARKA ( POSEBNO CRKVA SV. MARKA ), KATEDRALA, KAZALIŠTE I SVEUČILIŠTE, TE TRG KRALJA TOMISLAVA ( POSEBNO SKULPTURA KRALJA TOMISLAVA ). TO SU KRISTALIZACIJE ZAGREBAČKE I HRVATSKE POVIJESTI I KULTURE U GRADSKOM PROSTORU KOJE PODSJEĆAJU NA NAŠ IDENTITET... … MOŽDA BI SE UKUPAN I TRAJNI DOJAM O ZAGREBU MOGAO SVESTI NA KRATKU IZJAVU KOJOM JE PREDSJEDNIK FRANCUSKE PROKOMENTIRAO SVOJ POGLED NA NOĆNI ZAGREB SA VRHA HOTELA

16

OPERA, ( U TO VRIJEME, POČETKOM 2001. HOTEL INTERKONTINENTAL ) - C EST MAGNJFIQUE, OVO JE PREKRASNO, RASKOŠNO, SJAJNO. NJEGOVO ODUŠEVLJENJE SIGURNO SE NIJE PROIZLAZILO ILI SE I IZRAŽAVALO SAMO U LUKSUZIMA, TJ. ODNOSILO NA BOGATU OSVJETLJENOST GRADA - RASKOŠI SVIJETLA I ČAROLIJE OSVIJETLJENOSTI IMA VIŠE U PARIZU ILI NEKIM DRUGIM METROPOLAMA. VJEROJATNO JE, IAKO NIJE PIO VODE SA MANDUŠEVCA BAREM NA TRENUTAK OSJETIO ONAJ PRISNI, TOPLI DOBRI DUH GRADA, LJEPOTU KOJA SE PO NOĆI NAZIRE, A PO DANU IZVIRE IZ PROMIŠLJENE I SKLADNE ARHITEKTURE GORNJEGA GRADA, KATEDRALE, SMIRENIH ARKADA MIROGOJA, ZELENIH OBRISA SLJEMENA I MEDVEDNICE, PLAVE (POVREMENO) BOJE SAVE… ZAISTA MNOGO LJEPOTE, ALI NE STATIČNE VEĆ U VJEČNOJ MJENI I AKTIVNOSTI. I U TOME SE OGLEDA DUŠA ZAGREBA U NJEGOVOJ RAZNOLIKOSTI, NE SAMO U ARHITEKTURNOJ, GDJE SE SVAKIM KORAKOM OTVARA NOVI VIDIK, VEĆ I LJUDIMA KOJI SE SREĆU, ČUJU I VIDE U GRADU, NA TRGU I "ŠPICI". NI ŠPICA NI TRG NISU NI PJACA NI KORZO, NI RIVA, NI STRADUN, ALI JESU, UPRAVO ZAHVALJUJUĆI LJUDIMA KOJI SE TU SASTAJU, SVE TO ZAJEDNO, CIJELA HRVATSKA U MALOM. TA NEHETEROGENA ZAJEDNICA LJUDI NE OSTAVLJA DOJAM NEAKTIVNOSTI I USPORENOSTI, ŠTO SE OČITUJE I U ZVUKU GRADA. TREBA SE U VRIJEME ŠPICE RADNIM DANOM POPETI NA GORNJI GRAD I SJEDEĆI NA MATOŠEVOJ KLUPI OSLUŠKIVATI GRAD, KOJI PUN ENERGIJE BRUJI POPUT DINAMITA. U TOM SAZVUČJU POMIJEŠANI SU NE SAMO ZVUKOVI TISUĆA KORAKA I GLASOVA, STOTINA AUTOMOBILA VEĆ I KLOPARANJE BROJNIH TRAMVAJA, HUKANJE TVORNICA I KO ZNA ČEGA SVE JOŠ ŠTO TVORI ZVUČNU KULISU MODERNOG VELEGRADA… … ZAGREB JE VELIKA SLOŽENA ZAJEDNICA U KOJOJ ZAJEDNO ŽIVE LJUDI RAZLIČITE DOBI, RAZLIČITIH ŽIVOTNIH STILOVA, NAVIKA I MOGUĆNOSTI, RAZLIČITOG PODRIJETLA, RAZLIČITE VJEROISPOVIJESTI I RAZLIČITIH ŽIVOTNIH, POLITIČKIH I SVIH DRUGIH UVJERENJA, LJUDI RAZLIČITIH MATERIJALNIH MOGUĆNOSTI I RAZLIČITIH ŽIVOTNIH CILJEVA I STREMLJENJA. TE I SVE DRUGE RAZLIČITOSTI KOJE OBILJEŽAVAJU ZAGREPČANE PONEKAD SU POZITIVNE I POTICAJNE, A PONEKAD I KOČE NAPREDAK I RAZVOJ GRADA I ŽIVOTA U NJEMU. MISLIM DA JE ZAJEDNICA UGLAVNOM VIŠE AKTIVNA NEGO PASIVNA I DA MOŽE BITI PROSPERITETNA, ALI DA TO JOŠ NIJE U PRAVOM SMISLU RIJEČI, JER LJUDI U TOM PROCESU JOŠ NEDOVOLJNO VIDE SVOJU ULOGU I VIŠE TEORETIZIRAJU NEGO ŠTO NEŠTO KONKRETNO ČINE. DUŠU ZAGREBA KAO ZAJEDNICE VIDIM UPRAVO U RAZLIČITOSTI NJENIH ŽITELJA, ALI MISLIM DA TO DOLAZI DO IZRAŽAJA SAMO U SLUČAJEVIMA VELIKIH NEVOLJA KAO ŠTO JE RAT, A DA U SVAKODNEVNOM ŽIVOTU ČESTO PREVLADAVAJU, S JEDNE STRANE RAZLIČITE PREDRASUDE I ANTAGONIZIMI POJEDINIH GRUPA JEDNIH PREMA DRUGIMA, TE S DRUGE STRANE SVE VEĆA RAVNODUŠNOST I NEZAINTERESIRANOST… … MADA JE NA OVO PITANJE NEMOGUĆE SUVISNO ODGOVORITI, POKUŠAT ĆU! ZAGREB JE HETEROGENA ZAJEDNICA, JER JE TO UVJETOVANO LJUDSKOM OTUĐENOŠĆU, OBILJEŽJEM VEĆIH GRADOVA: ZAGREB JE PASIVAN GRAD, U PRVOM REDU JER SU NJEGOVI LJUDSKI POTENCIJALI TEK DJELOMIČNO ISKORIŠTENI. ZAŠTO? ZATO ŠTO POLITIČKE STRANKE (U HRVATSKOJ PA TAKO I U ZAGREBU) SVOJIM KADROVANJEM NE RJEŠAVAJU PITANJE KVALITETNOG UPRAVLJANJA POJEDINIH INSTITUCIJA, VEĆ U PRVOM REDU ZBRINJAVANJE SVOJIH ČLANOVA. TAKO POSTAVLJENIM PRAVILIMA IGRE ŠTETE GRADU … DUŠA GRADA (KAO LJUDSKE ZAJEDNICE) U ZADNJIH JE DESETAK GODINA UZDRMANA I RADIKALIZIRANA: RATOM, RAPIDNIM PADOM ZAPOSLENOSTI (A TIME NEIZBJEŽNO I ŽIVOTNOG STANDARDA), OŽIVLJAVANJEM NEEUROPEZIRANIH VRIJEDNOSTI, URUŠAVANJEM JEDNOG A NEIZGRADNJOM DRUGOG SUSTAVA VRIJEDNOSTI, ORGANIZIRANIM KRIMINALOM I PLJAČKOM KROZ PRETVORBU I PRIVATIZACIJU, NIKAKVIM ILI BLAGIM SANKCIONIRANJA MNOŠTVA NEZAKONITIH I NEMORALNIH RADNJI, UKRATKO “GRIJEHOM STRUKTURA”!… … ZIMSKI UGOĐAJ, BLAGDANSKI UKRASI, SJAJ I RASKOŠ UKRAŠENIH ULICA U CENTRU GRADA, OBNOVLJENA PROČELJA, NOVE ZGRADE, MNOŠTVO VESELIH LJUDI, RAZIGRANA DJECA U ŠETNJI S RODITELJIMA, ČETVERONOŽNI KUĆNI LJUBIMCI, ULIČNI SVIRAČI, ZABAVLJAČI, STRANCI U ŠETNJI

17

GRADOM, PRODAVAČI NOVINA, BOGATSTVO PREPUNIH IZLOGA TRGOVINA STRANIH NAZIVA, NOVI AUTOMOBILI, PREPUNI KAFIĆI, ULICE, LJUPKOST TKALČIĆEVE, ŠARENILO SPLAVNICE… ZAGREB - METROPOLA! TRUDI SE NADMAŠITI MNOGE EUROPSKE GRADOVE SVOJIM IZGLEDOM I SADRŽAJIMA KOJE NUDI. I ČINI SE DA MU TO IZ DANA U DAN SVE VIŠE USPIJEVA. BLJEŠTI I ŠARENI SE IPAK JOŠ SAMO SREDIŠTE ZAGREBA. IZA NOVIH PROČELJA, STARI HAUSTORI, U SRCU ZAGREBA KRVAVI OBRAČUNI MAFIJAŠKIH GRUPA. POSVUDA BIJEDA I NEZAPOSLENOST… REDOVI ISPRUŽENIH RUKU KOJE ČEKAJU MILOSTINJU, REDOVI PRED CENTRIMA ZA SOCIJALNU SKRB, REDOVI ZA HRANU U NARODNIM KUHINJAMA. ZABRINUTA LICA NAŠIH GRAĐANA… AVETINJSKE SLIKE NAPUŠTENIH, NEDOVRŠENIH ZGRADA, OSTACI PROŠLOSTI I PROMAŠAJ PRIJAŠNJIH VLASTI: NOGOMETNI STADION, NEUREĐENE ULICE, PRAZNE TVORNICE U SREDIŠTU GRADA, NAPUŠTENI POGONI, RAZBIJENI IZLOZI, PRLJAVI PLOČNICI, PROŠARANE FASADE, NEUREĐENA DJEČJA IGRALIŠTA, BEŽIVOTAN NOVI ZAGREB… SUDAR SJAJA I BIJEDE, RASKOŠI, BOGATSTVA I SIROTINJE, NEKULTURE I DRUGIH SVJETOVA, RURALNOG NAČINA ŽIVLJENJA. I TO JE ZAGREB. VIDIMO SVE TO I JOŠ MNOGO VIŠE -OSJEĆAMO.. DUŠU ZAGREBA ČINE NJEGOVI STANOVNICI, ZNANI I NEZNANI OKUPLJENI NEKOM HUMANITARNOM AKCIJOM, KULTURNIM DOGAĐANJEM, KONCERTOM, PA ČAK I U ŠTRAJKU, NESREĆI. ČINE GA MLADI OKUPLJENI OKO SVEUČILIŠTA, PREPUNI IDEJA, ZNANJA HRABROSTI… TADA JE ZAGREB CJELINA. POSTAJE HOMOGENA, AKTIVNA ZAJEDNICA, PREPUNA INVENTNIH, HRABRIH I INTELIGENTNIH LJUDI KOJI ŽELE NAPREDAK SEBI I SVOJEM GRADU, ŽELE PROMJENE, ŽELE BOLJITAK. TADA ZAGREB POPRIMA BOJE SREĆE I LJEPŠE SUTRAŠNJICE ZA SVE, NESTAJE PASIVNOST, NESTAJU RAZLIKE.. .

18

2. KAKO ŽIVE ZAGREBČANI? TKO SU NAJSRETNIJI, A TKO NAJNESRETNIJI ŽITELJI ZAGREBA? … AKO IMATE SREĆE DOBAR DIO ŽIVOTA PROVODITE OVAKO… U JUTRO BUĐENJE PRIJE 6 SATI, ZATIM SLIJEDI HISTERIČNA JURNJAVA STANOM, BORBA ZA ŠTO BOLJU POZICIJU U KUPAONICI, DJECI UVALITE JUTARNJE BOČICE SA SUMNJIVIM INDUSTRIJSKIM INSTANT PRIPRAVCIMA (JER ZA KVALITETNIJE NEMATE VREMENA), UTRPATE IH U KOLICA TE ZATIM SLIJEDI BRZOGLAVI MARATON KOLICIMA DO VRTIĆA KROZ AUTOMOBILIMA ZAKRČENU SELSKU, UZ NEVJEROJATNU BUKU I SMRAD DOK VAM SE DJECA GUŠE OD KAŠLJA U KOLICIMA KOJA SE NALAZE TOČNO U VISINI ISPUŠNIH CIJEVI GDJE JE NAJVEĆA KONCENTRACIJA OTROVNIH ISPUŠNIH PLINOVA. KADA OBAVITE VRTIČ UZ VEĆ VAM POZNATE OPROŠTAJNE URLIKE – MAMA JA BIH S TOBOM I NEĆU U VRTIĆ - A DJECA SU NERVOZNA, STALNO SU NEISPAVANI, MALO IH OBRIŠETE I NOS IM OPET CURI, A BILI STE NA BOLOVANJU VEĆ OVAJ MJESEC ZBOG ISTIH NOSEVA. S TIM MISLIMA I STROGIM RITMOM MARŠIRATE NA TRAMVAJ I NA SAMOJ ZEBRI ZAMALO NA DOHVAT CLJA – TRAMVAJSKE STANICE - SKORO VAS PREGAZI URBANI ČELAVAC SA SUNČANIM NAOČALAMA U MAGLOVITOM JUTRU. SLIJEDI VOŽNJA U TRAMVAJU UZ OBAVEZNO ISPARAVANJE PRVOG JUTARNJEG KONJAKA U VAŠ VRAT, TE BORBA DA NE ISPADNETE IZ TRAMVAJSKIH KOLA. KONAČNO STE SE DOČEPALI RADNOG MJESTA, SJEDATE NA TRON, HVATATE SE ZA TIPKOVNICU TE CIJELI DAN RADITE I MISLITE, RADITE ŠTO VAM GAZDA KAŽE, A MISLITE O TOME HOĆE LI GAZDA REĆI DA SE DANAS DUŽE RADI, TKO ĆE U TOM SLUČAJU POKUPITI DJECU. NE MOŽETE OTIĆI JER FIRMA JE U KRIZI, UOPĆE NE BI BILO ZGODNO OSTATI BEZ POSLA. IPAK VI SVAKI MJESEC DOBIJETE 2.500 KUNA ZA RAZLIKU OD MNOGIH KOJI TU LUDU “SREĆU” NEMAJU. 16 JE SATI, OPET U TRAMVAJ, VOZITE SE I GLEDATE KAKO LIJEPO ODJEVENI MUŠKARCI NJEGOVANE ŽENE LEŽERNO ISPIJAJU POSLIJEPODNEVNE KAVICE U IN KAFIĆIMA, ALI TO JE NEKA DRUGA PRIČA, TO SU NEKI DRUGI LJUDI, UVIJEK SU TO NEKI DRUGI ( NE USUDIM SE NITI POMISLITI NA KOJI NAČIN SU TO POSTIGLI, SIGURNO NE U UREDU ZA TIPKOVNICOM SA 2.500 KUNA MJESEČNO ). KOD KUĆE DJECA I VI – MUŽ VEĆ DRUGI TJEDAN RADI DO 20 SATI I VIĐA DJECU U JUTRO NA PUTU OD KREVETA DO PARKIRALIŠTA. NA ŠTEDNJAKU SE POLAKO OTAPA RUČAK – SKUHAN PROŠLE NEDJELJE, JER SE PREKO TJEDNA NE STIGNE. ISCRPLJENI LIJEŽETE: OKO PONOĆI U SVOJ KREVET, U SVOME PODSTANARSKOM DOMU. U ZGRADI KOJU DIJELITE SA JOŠ OTPRILIKE 200-NJAK ISTIH TAKVIH SRETNIKA, OD KOJIH POLOVICA JOŠ UVIJEK CENTRIFUGIRA RUBLJE, NABIJA VRATIMA, NEKI SE SVAĐAJU, A SRETNI PUBERTETLIJA HVATA PRILIKU RIJETKE SAMOĆE DA S PRIJATELJIMA ISKUŠA NAJNOVIJE ZVUČNIKE S NAJNOVIJIM TECHNOM UZ NAJNOVIJE TABLICE. I TAKO DO PENZIJE ( AKO JU DOŽIVITE, JER ŽIVOT U GRADU VRLO ČESTO UBIJA DO ČETRDESETE, JER ČOVJEK TO MOŽE ALI SRCE I MOZAK NE MOGU IZDRŽATI TAJ TEMPO ). O PENZIJI JE BOLJE NE PRIČATI. I SVE TE BLAGODATI DOBIJETE AKO IMATE SREĆE. TOLIKO O NAJSRETNIJIM ZAGREPČANIMA. AKO SREĆE PAK NEMATE ONDA STE NA BURZI BEZ POSLA I BEZ IKAKVE NADE DA ĆETE GA NAĆI. BOJITE SE SVAKOG DANA, SVAKOG PITANJA ” MAMA DAŠ MI ZA ŠKOLU 20 KUNA? ”, GROZNIČAVO POKUŠAVATE ZARADITI KOJU KUNU SA STRANE. AKO NEMATE SREĆE DIJETE VAM JE “ NA IGLI ”, MUŽ SE ODAVNO PROPIO I IZGUBIO NADU, NITKO VAS NE PRIMJEĆUJE, PONEKAD MISLITE DA MOŽDA ČAK I NE POSTOJITE, DA STE NEVIDLJIVI… … PRIPADAM SRETNOJ GENERACIJI ZAGREBČANA KOJI SU MLADOST PROŽIVJELI PRIJE RATA I NJEGOVIH POSLJEDICA I UVIJEK SAM BILA MIŠLJENJA DA NITI U JEDNOM GRADU MLADI NE PROŽIVE TAKO LIJEPU MLADOST. ZAGREB, SA BOGATOM KULTURNOM BAŠTINOM, BONVIVANSKOM OPUŠTENOŠĆU I STARIM ŠLIFOM PRUŽAO JE UVIJEK PUNO I LIJEPO JE BILO U NJEMU ODRASTI, SRETATI PUNO POZNATIH LICA U NJEGOVIM KAFIĆIMA, KLUBOVIMA I DISKOTEKAMA, UŽIVATI U NJEGOVOJ LIJEPOJ OKOLICI. DANAS MISLIM DA PUNO ZAGREBČANA TEŠKO ŽIVI, OPTEREĆENI

19

OSNOVNOM MATERIJALNOM EGZISTENCIJOM. ZAGREB PUNO NUDI, ALI JE SKUP I VEĆINA PONUDA JE DOSTUPNA MANJEM BROJU LJUDI… … ZAGREPČANI ŽIVE AKTIVNO; U TRCI SMO CIJELI DAN, RADIMO ČESTO I VIŠE POSLOVA, GURAMO SE U JAVNIM PROMETALIMA, ALI VEČERNJA SVJETLA, IZLAZ, KINA, KAZALIŠTA UVIJEK ME RAZVESELE I DAJU DODATNU SNAGU. GRAD PRUŽA PUNO MOGUĆNOSTI OD OBRAZOVANJA DO ZABAVE ZA RAZLIČITE DOBNE, INTERESNE I INE SKUPINE LJUDI. NAJNESRETNIJI ŽITELJI SU STARI OSAMLJENI ( MOŽDA I ZABORAVLJENI ) SUGRAĐANI TE DJECA BEZ RODITELJA. NAJSRETNIJI SMO SVI MI KOJI USPJEVAMO PREŽIVLJAVATI OD SVOJEGA RADA I UZDRŽAVATI SVOJU OBITELJ, KOJI SMO ZDRAVI I NAĐEMO RAZLOG ZA SMJEH SVAKI DAN… … VJEROJATNO PO NEKIM STATISTIČKIM POKAZATELJIMA, ZAGREPČANI ŽIVE BOLJE NEGO STANOVNICI U VEČINI OSTALIH MJESTA U HRVATSKOJ. NO TO JOŠ UVIJEK NE ZNAČI DA ŽIVE DOBRO. PUNO JE ONIH KOJI SU NEZAPOSLENI, ILI NE PRIMAJU PLAĆE, PUNO ONIH KOJI NEMAJU NI PRIBLIŽNO RIJEŠENO STAMBENO PITANJE, ONI KOJI ŽIVE U UVIJETIMA NEDOSTOJNIM ČOVJEKA, BEZ VODOVODA, KANALIZACIJE I ADEKVATNOG GRIJANJA. U NEKIM DJELOVIMA GRADA BROJ STARIJIH OD 65 GODINA PRELAZI 15 POSTO. OSOBA S INVALIDITETOM IMA PREKO 10 POSTO, I PRED NJIMA SU VELIKE BARIJERE, KAKO GRAĐEVINSKE, PROMETNE, KOJE ONEMOGUĆUJU ADEKVATNO KORIŠTENJE SVAKODNEVNO POTREBNIH SADRŽAJA ( PREKO 50 POSTO ZDRAVSTVENIH USTANOVA JOŠ JE NEDOSTUPNO OSOBAMA U KOLICIMA )... TEŠKO JE REĆI DA LI SU NAJSRETNIJI ŽITELJI ZAGREBA ONI KOJI IMAJU STALAN POSAO I PRIHODE, UZ TO RIJEŠENE STAMBENE PROBLEME, ILI ONI KOJI MISLE DA JE SVA SREĆA U NOVCU, A IMAJU GA VIŠE NO ŠTO IM TREBA… … LJUDI SE BORE ZA EGZISTENCIJU I RADE PO CIJELE DANE TRUDEĆI SE DA PREŽIVE. UVJETI SU ČESTO NEMILOSTRDNI - RADI SE NA CRNO, BEZ PRAVA, BEZ DOSOJANSTVA, OBITELJI SU POD KRONIČNIM STRESOM, DJECA NE DOBIJAJU DOVOLJNO PAŽNJE I LJUBAVI. SVAKODNEVNO SE MIJENJAJU PRAVILA IGRE ( ZAKONI, UVJETI POSLOVANJA ) I DOBIJA SE DOJAM KAOTIČNOG NEREDA U KOJEM JE TEŠKO BILO ŠTO PLANIRATI I RAZVIJATI SE. STALNE PROMJENE STVARAJU NESIGURNOST KOJA SE ZNAČAJNO POTENCIRA OTUĐENJEM KOJE JE TAKO JASNO IZRAŽENO U VELEGRADU. ZA RAZLIKU OD MANJIH MJESTA, GDJE SE LJUDI POZNAJU, GDJE LJUDI BRINU JEDNI O DRUGIMA U ZAGREBU POSTOJE LJUDI KOJI SU U POTPUNOSTI OSAMLJENI SA SVOJIM PROBLEMIMA. STARI, NEMOĆNI I BOLESNI SA PREMALIM MIROVINAMA SVE VIŠE ZAOSTAJU U ŽIVOTNOJ UTRCI. I ODUSTAJU, POVLAČE SE U SEBE I ČEKAJU ODLAZAK. OSJEĆAJU SE ZAKINUTIMA JER VJERUJU DA SU POŠTENO RADILI I ZARADILI SVOJE MIROVINE I DA ZASLUŽUJU MIRAN I KVALITETAN ŽIVOT. ZBOG SVEGA NAVEDENOG I MLADEŽI IMA PROBLEMA - NARKOTICI, ALKOHOLIZAM S JEDNE STRANE I ODLAZAK NAJPOTENTNIJEG DIJELA U INOZEMSTVO-PREDSTAVLJAJU SIMPTOM JEDNE TE ISTE BOLESTI - BEZNAĐA; GUBITAK VJERE U OSOBNI PROSPERITET… … NAJVIŠE MI JE ŽAO LJUDI KOJI PROSE. VIDIM IH KAD PROLAZIM GRADOM. PROSE DA BI PREŽIVJELI. DA IMAM NOVACA DALA BIH NJIMA, ALI NE MOGU JER JA NE ZARAĐUJEM. MAMA I TATA SU MI BEZ POSLA. ZATO SAM JA U DOMU. JEDNOM KAD NARASTEM UZET ĆU IH K SEBI. I POMOĆI ĆU SVIM U NEVOLJI. TAKVA SAM JA. NAJSRETNIJI LJUDI U OVOM GRADU SU ONI KOJI RADE I IMAJU POSAO. TO JE DANAS SREĆA U ZAGREBU. I NAJSRETNIJA SU DJECA KOJA ŽIVE S RODITELJIMA... … TKO SU NAJSRETNIJI A TKO NAJNESRETNIJI ŽITELJI ZAGREBA? SREĆA JE PRIJE SVEGA SUBJEKTIVNI OSJEĆAJ, ALI SE TEMELJI NA NEKIM OBJEKTIVNIM ČINJENICAMA. AKO IMATE ODREĐENI DRUŠTVENI STATUS, KROV NAD GLAVOM, POSAO, OBITELJ…, ALI STE DUHOVNO SIROMAŠNI I OSJEĆATE U TOM SMISLU PRAZNINU I NEISPUNJENOST ONDA NISTE SRETNI. SRETAN JE ONAJ ČOVJEK KOJI JE DUHOVNO BOGAT, KOJI OSJEĆA OSOBNO ZADOVOLJSTVO I SHVATIO JE ŠTO SU TO PRAVE VRIJEDNOSTI U ŽIVOTU I DA POSTOJI I ONO ŠTO SE NIKAKVIM NOVCEM NE MOŽE KUPITI NPR.

20

ZDRAVLJE, ISTINSKA LJUBAV… SRETAN JE ONAJ KOJEG ČINE SRETNIM MALE STVARI I SVAKODNEVNE SITNICE I KOJI UVIĐA DA MU JE ZAPRAVO DOBRO I DA NEMA SMISLA STALNO SE USPOREĐIVATI S DRUGIMA. NARAVNO, USPOREĐUJE SE S ONIMA KOJI MATERIJALNO STO JE BOLJE OD NJEGA, A ŠTO JE ONDA RAZLOG DA BUDE NESRETAN JER JE STALNO RAZAPET IZMEĐU STVARNOSTI I SVOJIH FIKCIJA, UMJESTO DA ŽIVI SADA I U SADAŠNJOSTI. NAJNESRETNIJI PAK SU ONI KOJI IMAJU “SVE” ILI BAREM MISLE DA JE TO TAKO PA NE ZNAJU ŠTO OD DOBROTE I IZOBILJA I SVJESNO SE UNIŠTAVAJU, UNIŠTAVAJU SVOJE ZDRAVLJE I UGROŽAVAJU DRUGE… … ZAGREPČANI ŽIVE BOLJE NEGO ŠTO PRIZNAJU. MNOGI MISLE DA SU NESRETNI ILI NEZADOVOLJNI, NEDOSTAJU IM NAVIKE NPR. SUBOTOM PROGRAMI " SVI U MAKSIMIR ", NEDJELJOM " PROMENADA NA ZRINJEVCU ", LJETI " LJETO NA JARUNU ", ZIMI " ZIMA NA SLJEMENU! " STVARNO NESRETNI SU STARCI KOJI ŽIVE SAMI I MLADI PAROVI PODSTANARI!..

21

3. ŠTO UMANJUJE LJEPOTU ŽIVLJENJA U ZAGREBU? … LJEPOTU ŽIVLJENJA U ZAGREBU UMANJUJU… ZNAČAJNIJI NEDOSTATAK GRAĐANSKE SOLIDARNOSTI (OSOBNO UKLJUČIVANJE, DONIRANJE, SKRBNIŠTVO, MENTORSTVO, SPONZORIRANJE, VOLONTERSKI RAD) … NEURBANO PONAŠANJE NEPRILAGOĐENIH STANOVNIKA GRADA. U FIZIČKOJ STRUKTURI GRADA LJEPOTU ŽIVLJENJA UMANJUJE DERUTNOST STARIH ZGRADA, POSEBNO ZAPUŠTANJE ZAJEDNIČKIH PROSTORA (ULAZA, STEPENIŠTA, DVORIŠTA), NIJEDAN NOVI PARK NIJE UREĐEN DECENIJIMA; NA JAVNOM PROMETU (TRAMVAJ, GRADSKA ŽELJEZNICA) SE ŠKRTARI, KAO I NA BICIKLISTIČKIM STAZAMA, DOK SE ZA " NJEGOVO VELIČANSTVO AUTOMOBIL " SPREMA ŽRTVOVATI I NAJVREDNIJE GRADSKE PROSTORE… … MOGUĆNOST MANIPULACIJE I DOMINACIJE GRUPA KOJE ŽIVE NA MARGINAMA I NE PREDSATAVLJAJU PRAVU " DUŠU ZAGREBA ", KAFANSKA GLAZBA DO KASNO U NOĆI, ODLAGALIŠA SMEĆA, OKUPLJANJA MLADIH ( ALI I STARIH ) UZ ALKOHOL, CIGARETE ILI DROGU I TO NA JAVNIM MJESTIMA UZ MANIFESTIRANJE MRŽNJE KAO OPĆEPRIHVAČENOG OBLIKA KOMUNIKACIJE UMANJUJU LJEPOTU ŽIVLJENJA U METROPOLI KOJA NUDI DALEKO VIŠE U KULTURNOM, OBRAZOVNOM I ODGOJNOM POGLEDU… … LJEPOTU ŽIVLJENJA U PROSTORU ČINE LJUDI. NEUREĐEN PROSTOR (ZGRADE, ULICE, PARKOVI, IGRALIŠTA.. ), ISPRUŽENA RUKA ILI IZGOVORENA RIJEČ KOJA TRAŽI MILOSTINJU ZA PREŽIVLJAVANJE ILI PREKAPANJE PO KONTENJERIMA ZA SMEĆE I POGLED KOJIM SE PITA: HOĆU LI NAĆI BAR NEŠTO ZA ZADOVOLJENJE ŽIVOTNE POTREBE? ZASIGURNO SU NEŠTO ŠTO UMANJUJU ZDRAVLJE I LJEPOTU ŽIVLJENJA U PROSTORU… … PREMDA POSTOJI TEŽINA SIROMAŠTVA I NEZAPOSELNOSTI, NAJTEŽE JE IPAK PODNIJETI NEDOSTATAK POZITIVNE ENERGIJE, ATMOSFERE STVARANJA I OSJEĆAJA DA SE STVARI MOGU MIJENJATI. SVAKO RAZMIŠLJANJE O GRADU I VIZIJI GRADA ODMAH JE KONTAMINIRANO KONTINUIRANO NEGATIVNIM ISKUSTVIMA ŽIVOTA U GRADU. SITNOPOLITIČKA ISPARCELIRANOST JE BESKRAJNO IRITANTNA, ZAJEDNO S MEĐURODOVSKIM OBRAČUNIMA KOJI SU PROFESIONALNO I LJUDSKI NEDOPUSTIVI. NAMETANJE, DIREKTNO ILI INDIREKTNO, JEDNAKOOBRAZOVNOG PONAŠANJA, OBRAZOVANJA, VJERSKOG ŽIVOTA, ŽIVOTNOG STILA I ODLUKA DEFINITIVNO NE OHRABRUJE. KREATIVNOST NOVE IDEJE I ENTUZIJAZAM TRETIRAJU SE U NAJBOLJEM SLUČAJU, RAVNODUŠNO. KRITERIJI STRUČNOST JE U POTPUNOSTI NEVAŽAN I BEZ IKAKVE CIJENE. GRAĐANSKA SVIJEST JEDVA DA POSTOJI… … ZAGREB JE KAO I CIJELA HRVATSKA, OPTEREĆEN PROŠLOŠĆU. NAŠ JE GRAD DAO VELIKI DOPRINOS POBIJEDI U DOMOVINSKOM RATU, ALI JE PLATIO I VISOKU CIJENU. RAT JE OSTAVIO I TEŠKE ZDRAVSTVENE POSLJEDICE, NE SAMO NA NEPOSREDNE STRADALNIKE RATA NEGO I NA CIJELU POPULACIJU. SVE VEĆA STOPA SAMOUBOJSTAVA I KRIMINALA POKAZUJE DA KRAJ NAS ŽIVI SVE VIŠE LJUDI NAŠIH TIHIH SUSJEDA ILI SURADNIKA NA RADNIM MJESTIMA, KOJI IZLAZE IZ SVAKODNEVNIH TEŠKOĆA I ZA NJIH ( SUBJEKTIVNO ILI OBJEKTIVNO ) TEŠKO RJEŠIVIH SITUACIJA VIDE U NEPRIHVATLJIVOM ILI OPASNOM PONAŠANJU... … CVIJETNI TRG NEMA SVOJU PRAVU DRAŽ. TREBALO BI NEŠTO PROMIJENITI, OPLEMENITI. TREBAO BI BITI STARINSKI ŠTIH, TREBALA BI SE OSJEĆATI TOPLINA I VEDRINA. MOJA KLAIĆEVA ULICA JEDNA JE OD NAJNAPUŠTENIJIH ULICA U ZAGREBU. TEŠKO JE REĆI DA LI JE NJOM TEŽE VOZITI ILI HODATI. .. … ZAGREB JE GRAD STARACA, PRENAPUČEN, PREUSKIH BUČNIH ULICA I TRAMVAJA, OSAMLJENIH OTUĐENIH VOZAČA U OSOBNIM AUTOMOBILIMA, PUN FRUSTRIRANIH, EGOISTIČNIH, AGRESIVNIH

22

NEREALNO AMBICIOZNIH ALI I EGZISTENCIJALNO UGROŽENIH SREDNOVJEČNIH LJUDI, BEZNADNIH I APATIČNIH STUDENATA I SREDNJOŠKOLACA. ZAGREPČANI SU ZATVORENI U SVOJU USKOGRUDNOST NETOLARANCIJE I KSENOFOBIJE, POLITIČKI POLUPISMENI PRAGMATIČARI, NESKLONI POMAGANJU BLIŽNJEM U NEVOLJI ( OSOBITO HENDIKEPIRANOM I/ILI BOLESNOM ), SUMNJIČAVI U PODUZETNIŠTVU I NATJECANJU, JALNI NA USPJEH DRUGOG, NEMARNI U OČUVANJU ZDRAVLJA I RANIJE STVORENIH VRIJEDNOSTI, KRIVO USMJERENI ( NESTRPLJIVI I NEPOVJERLJIVI ) U MIJENJANJU LOŠIH NAVIKA, NEKOOPERABILNI U ZAJEDNIČKOM OSTVARENJU CILJEVA BOLJE, SRETNIJE I ZDRAVLJE BUDUĆNOSTI... … LJEPOTU ŽIVLJENJA U ZAGREBU NAJVIŠE KVARI SIROMAŠTVO KOJE SE DOISTA ŠIROKO I NA RAZNE NAČINE POKAZUJE. NAJVIDLJIVIJA MU JE MANIFESTACIJA PROSJAČENJE NA TRGOVIMA, U KAVANAMA, PO STANOVIMA. NAŽALOST MNOGO JE VIŠE " NEVIDLJIVOG " SIROMAŠTVA KOJEG BI TREBALO IDENTIFICIRATI I PROTIV NJEGA SE BORITI. U TOM SMISLU MISLIM DA BI, BEZ ČEKANJA DRŽAVNE INTERVENCIJE ( U NAS JE VEOMA RAŠIREN SINDROM OVISNOSTI O DRŽAVI! ), NA SVIM RAZINAMA DRUŠTVA, A POSEBNO U SUSJEDSTVU, ULICI, ČETVRTI, U RADNIM KOLEKTIVIMA, TREBALO POTICATI I RAZVIJATI RAZNOVRSNE OBLIKE SOLIDARNOSTI I LJUDSKE POTPORE ONIMA KOJI SU SLABI, SIROMAŠNI ISKLJUČENI. TAKVA POTPORA NE MORA BIT SAMO NOVAC, NEGO JE TO I POKLONJENO VRIJEME, RAZGOVOR, MALA USLUGA, SVI OBLICI SURADNJE, POMOĆI I UKLJUČIVANJA U DRUŠTVO… … NAROČITO JE TEŠKA SLIKA DJECE KOJA PROSE ILI SLUŽE KAO "REKVIZIT" KOD PROŠNJE… … SAMU LJEPOTU ŽIVLJENJA U NAŠEM GRADU UMANJUJE JEDNA OPĆA APATIJA KOJA JE NAŽALOST ZAVLADALA ODREĐENIM SLOJEVIMA. NE VIDE IZLAZ IZ POSTOJEĆE POLUKRIZNE SITUACIJE. NE MOGU SVI BITI SUPER BOGATI, PREMDA TO MNOGI I NE ŽELE. KOPANJE PO KANTAMA ZA SMEĆE DO NEMOGUĆNOSTI PLAĆANJA RAČUNA TOME UVELIKI DOPRINOSI. GLAVNI JAVNI PRIJEVOZ MNOGI STAVLJAJU U DRUGI PLAN, PREMDA JUTARNJE GUŽVE U AUTOBUSIMA I TRAMVAJIMA, NJIHOVO REDOVITO KAŠNJENJE ČOVJEKU NA SAMOM POČETKU DANA SMANJI RADNI ELAN I MOTIVIRANOST. NAROČITO PO POVRATKU KUĆI JER TREBA NA VRIJEME PODIĆI DIJETE IZ VRTIĆA, A TETE SU VEĆ I SAME MRZOVOLJNE AKO SE KASNI. NA MOGUĆNOST ČESTIH ELITNIH IZLAZAKA GOTOVO NITKO I NE POMIŠLJA. ALI NEMOGUĆNOST OBIČNOG NEDJELJNOG ODLASKA ŽIČAROM NA SLJEME? NA NEKIM PODRUČJIMA DOLAZI DO NEPLANSKE IZGRADNJE STAMBENIH OBJEKATA I OBJEKATA MALE PRIVREDE. ŠTO UZ ONU REDOVITU PLANIRANU SREDINU DAJE SLIKU OPĆEG METEŽA… PARKOVI SU UNIŠTENI, DEVASTIRANI. NEKI SU PRODANI U PRIVATNO VLASNIŠTVO. SADA SLUŽE ZA STJECANJE KAPITALA JER SE NA TIM POVRŠINAMA PODIŽU PRIVATNE TVRTKE, STAMBENI OBJEKTI, A ZELENE POVRŠINE, TRAVNJACI SLUŽE ZA PARKIRANJE LUKSUZNIH AUTOMOBILA. RIJETKE SU BILJNE VRSTE DRVEĆA I UKRASNOG BILJA ŠTO SU RASLE U NJIMA, SADA SU NESTALE… BROJ DJEČJIH IGRALIŠTA JE ISTI, A POSTOJEĆA PROPADAJU. DOBILA SU SVRHU SAKUPLJALIŠTA «OPASNIH» ADOLISCENATA. PA ONI KOJIMA SU NAMJENJENA MORAJU IH IZBJEGAVATI. ..

23

4. ŠTO DAJE LJEPOTU ŽIVLJENJA U GRADU ZAGREBU? … ONIMA KOJI NOSE ZAGREB U SVOME SRCU, LJEPOTA JE KAD SE PROĐE ZRINJEVCOM, A TAMO PJEVA JASNA BILUŠIĆ, PROĐE PREKO JELAČIĆ PLACA, A TAMO ULIČNI SVIRAČI, DOTJERANI LJUDI SE SRDAČNO POZDRAVLJAJU. AKO SE NETKO ŽELI KULTURNO UZDIZATI - IMA 10 KAZALIŠTA, 21 MUZEJ, 14 GALERIJA I 12 UMJETNIČKIH ZBIRKI. TU JE VELIKI BROJ KINA, DUĆANA SA VELIKOM PONUDOM, NOĆNI KLUBOVI, KONCERTI. SMIRENJE SE MOŽE NAĆI U PREKRASNOM MAKSIMIRU, SLJEMENU, BOTANIČKOM VRTU…. ZAGREBČANI SU OTVORENI I GOSTOLJUBIVI. PONOSNI NA SVOJ GRAD, POVRIJEĐENI NEPRAVEDNOM VERBALNOM AGRESIJOM KOJU ZNAJU DOŽIVJETI OD NEKIH DRUGIH GRADOVA PA ČAK I OD LJUDI KOJI SU ODLUČILI U ZAGREBU NPRAVITI SVOJ DOM, ALI I DALJE GA MRZITI I NE PRIHVAĆATI… … ONO ŠTO ZAGREB KAO METROPOLA OMOGUĆAVA SVOJIM GRAĐANIMA JEST ŠIROKA LEPEZA RAZLIČITIH DRUŠTVENO - KULTURNIH, ŠPORTSKIH I INIH SADRŽAJA, MOGUĆNOST ODABIRA RAZNOLIKOG I VRSNOG OBRAZOVANJA OD DJECE PREDŠKOLSKE DOBI DO VISOKOOBRAZOVNIH USTANOVA. .. … ŽIVOT U ZAGREBU VOLIM ZBOG ZAGREBAČKIH RITUALA, ZATIM I ARHITEKTONSKI, UMJETNIČKI, POTROŠAČKI. OSOBNO VOLIM ZAGREB I ZAVIČAJNO JER STANUJEM PREKO PUTA KUĆE U KOJOJ JE MOJ PRADJED IMAO TRGOVINU, I PROLAZIM KRAJ ŠKOLE MOJE BAKE, PROLAZIM ISTIM PUTEM KAO I MOJI RODITELJI. OSJEĆAM SE DOBRO JER IMAM ODLIČNU PEKARNICU U KVARTU, U SVOM DUĆANU MOGU OSTATI DUŽNA NEKOLIKO KUNA, U KAFIĆ U KVARTU MOGU DOĆI U TRENIRCI. SA SUSJEDIMA ZAJEDNIČKI KOMENTIRAM VISOKE RAČUNE, KVAR LIFTA I ČISTIM PARKIRALIŠTE I PARK OKO NEBODERA. ZAGREBAČKO SUSJEDSTVO ZAPRAVO JE POTPUNO NEISKORIŠTENA GRADSKA MIKROJEDINICA. ODUŠEVLJAVAJU ME GRAĐANSKE INICIJATIVE KROZ RAZLIČITE UDRUGE, KOJE SU SE, SKROMNO I BOJAŽLJIVO, ALI IPAK, PROBUDILE PA MOGU ZADOVOLJITI BAR MALI DIO SVOJIH GRAĐANSKIH I LJUDSKIH POTREBA ZA DOBROM. PROFESIONALNO DIJELIM SUDBINU OSTALIH VISOKOOBRAZOVNIH LJUDI, U RELATIVNO MLADOJ DOBNOJ SKUPINI, RADIM NA ODREĐENO VRIJEME, A NAKON NEKOLIKO NEUSPJELIH KREATIVNIH POKUŠAJA, S POSLA IDEM RAVNO KUĆI. RADI ILUSTRACIJE SJEĆAM SE JEDNOG SASTANKA STRUČNE GRUPE NA KOJI SAM BILA POZVANA RADI KOMENTIRANJA ODREĐENOG STRUČNOG SADRŽAJA. SASTANAK JE BIO SJAJAN, PUNO SE DISKUTIRALO O PRIJEDLOZIMA, VERBALNO SU USVOJENE NEKE IZMJENE. FINALNI JE PRODUKT BIO IDENTIČAN PREDLOŽENOM. NIŠTA OD SUGESTIJA SE NIJE USVOJILO, I PITAM SE, ZAŠTO SAM UOPĆE TAMO BILA I ZAŠTO SAM SE UOPĆE I TRUDILA… … OSOBNO: ŽIVOT OBITELJI, SUSRETI SA ZNANCIMA NA ULICI, GRADSKOJ ČETVRTI, RADNOJ SREDINI, RAD U STRANCI ( RANIJE I U SKUPŠTINI GRADA ) STRUKOVNIM UDRUGAMA, ŽUPSKOJ ZAJEDNICI, POMAGANJU DRUGIMA… ŠIRE GLEDAJUĆI, VOLIM LJEPOTU ZAGREBAČKE PRIRODE, PARKOVE, MEDVEDNICU, JARUN I SAVU (U PERSPELKTIVI ). LJEPOTU ŽIVLJENJA DAJE ZAGREBAČKA ARHITEKTURA (NAŽALOST NE I URBANIZAM!) GORNJI GRAD, GALERIJE, KAZALIŠTA, JARUN I MEDVEDNICA… LJEPOTU ZAGREBU DAJE ZAGREBAČKA GLAZBA OD SOLISTA I ARSENA DEDIĆA DO ULIČNIH SVIRAČA I PJEVAČA, RAZIGRANA ZAGREBAČKA MLADOST U DJEČJIM VRTIĆIMA, BEZBRIŽNA U ŠKOLAMA, ODGOVORNA U SVEUČILIŠTU. LJEPOTU ŽIVOTA DAJE NATJECATELJSKA MLADOST U ŠPORTSKIM I KULTURNIM KLUBOVIMA (NAJČEŠĆE U NEADEKVATNIM PROSTORIMA), NA BICIKLIMA I KOTURALJKAMA (NAŽALOST NA NEOSIGURANIM PROMETNICAMA), I SKIJAMA I KLIZALJKAMA (NEPRIPREMLJENIM I NEDOSTATNIM TERENIMA I KLIZALIŠTIMA), ZALJUBLJENA MLADOST NA ULICAMA I KLUPAMA PARKOVA. LJEPOTA JE I U VITALNIM ZAGREBAČKIM STARICAMA I STARČEKIMA NA CMROKU, RIBNJAKU, DOLCU, JARUNU, SLJEMENU I MAKSIMIRU, TUŠKANCU… LJEPOTU ŽIVLJENJA

24

DAJE UPRAVO DOBRO INSTITUCIONALNO ORANIZIRANA BRIGA ZA DJECU PREDŠKOLSKIH UZRASTA UČENIKE, NEKE ŠPORTAŠE, ALI I REKREATIVCE I OSOBE STARIJE ŽIVOTNE DOBI… … OSOBNO SE DIVIM I PREPOZNAJEM I U ČUDESNOJ LJEPOTI ZAGREBAČKIH PERIVOJA, ŠETALIŠTA, PROMENADA, NJEGOVIH SREDIŠTA KULTURE I DUHA (HNK, LISINSKI, MIMARA, NSB ), ŠPORTA ( MAKSIMIR, SVETICE, MLADOST, JARUN, CIBONA, BOČARSKI DOM, … ) TE NADASVE BAJKOVITIH, A TRAJNO ŽIVIH I GRIČA I KAPTOLA. NE MANJE SE PONOSIM I OPLEMENJENIM PERIVOJEM NA PRISAVLJU GDJE SA ZRINJEVCEM NA SAVI CIJELI ZAGREB SLAVI. S RAZLOGOM VIŠE SE PREPOZNAJEM U RADOSTI I LJEPOTI ŽIVLJENJA ŠTO IH VEĆ 11 GODINA PROMOVIRAJU IZOŽBE FLORAART I VINO U HRVATA I DRUGE VELESVETKOVINE SUSRETA U I OKO BOČARSKOG DOMA. OVDJE SAM I KAO GRADITELJ NAJMILIJEG GRADA, ODISTA TRAJNO OKRUŽEN BRAĆOM I PRIJATELJIMA NAJVIŠEG GOSPODARSTVENOG, ZNANSTVENOG, STRUČNOG, ŠPOTRSKOG I DUHOVNOG SPEKTRA DOMOVINE… … LJEPOTA ŽIVLJENJA U NAŠEM GRADU VIDLJIVA JE SVAKOM: TO JE NAŠ MAKSIMIR, NAŠ JARUN, DJECA U IGRI, MLADEŽ NA ULICAMA, PAROVI NA NEPONOVLJIVOM TUŠKANCU, UMIROVLJENICI NA SUNCU JELAČIĆ PLACA…

25

5. KAKAV ZAGREB ŽELITE VIDJETI ZA DESET GODINA? … MOJA VIZIJA ZAGREBA SE SASTOJI U OČUVANJU STAROG DUHA I UKLJUČIVANJU U NOVE INICIJATIVE I POVEZIVANJU SA SLIČNIM ZAJEDNICAMA. INEGRACIJA I RAZMJENA ISKUSTAVA, GLOBALIZACIJA DRUŠTVA SU SVJETSKI TRENDOVI KOJI SU POZITIVAN UTJECAJ NA MNOGIM PODRUČJIMA, NO ISTO TAKO TREBAMO PRIPAZITI NA OČUVANJE SPECIFIČNOSTI KOJE SVAKU CJELINU ČINE POSEBNOM. ŠTO SE TIČE MOJIH VLASTITIH AKTIVNSTI I NJIHOVOG SPECIFIČNOG PODRUČJA, ŽELIO BIH PRIJE SVEGA U SLJEDEĆIH DESET GODINA POMOĆI U OSTVARENJU MODERNOG I UČINKOVITOG SUSTAVA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE NA RAZINI ZAGREBA. NAŠIM GRAĐANIMA SU POTREBNE ADEKVATNE I PRISTUPAČNE MEDICINSKE USLUGE, KOJE ĆE SE PRUŽATI NA UGODNIM MJESTIMA U KOJE ĆE GRAĐANI IMATI POVJERENJA. MOJI PLANOVI REALIZACIJE SE SASTOJE U SUDJELOVANJU U REORGANIZACIJI GRADSKOG SUSTAVA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE, KOJIM ĆE SE POSTIĆI MODERNIZACIJA USTANOVA. PRI TOME BIH ŽELIO POSEBNO ISTAKNUTI OTVARANJE NOVE SVEUČILIŠNE BOLNICE, ZA KOJU SE NADAM DA ĆE BITI KLINIČKI I AKADEMSKI CENTAR KOJI ĆE BITI UZOR NA EUROPSKOJ RAZINI. .. … ŽELIO BIH DA ZA DESET GODINA ZAGREB BUDE UREĐEN I ULJUĐEN GRAD U KOJI SE RADO DOLAZI I OSTAJE I U KOJEM JE LIJEPO I ZDRAVO ŽIVJETI. DA BI SE TO POSTIGLO TREBALO BI: SA SNAŽNIM ZAMAHOM EKONOMSKOG RAZVITKA, BITNO PODIĆI EKONOMSKU SNAGU DRŽAVE I ZAGREBA,; ZAPOSLITI VEĆINU NEZAPOSLENIH, OSIGURATI SIGURNO I LIJEPO DJETINJSTVO, ŠKOLOVANJE I VIZIJU SIGURNE BUDUĆNOSTI MLADIMA, OSIGURATI SIGURNU STAROST STARIJIM I NUŽNU MEĐUGENERACIJSKU SOLIDARNOST, DA DRŽAVA BUDE BRZ, EFIKASAN I JEFTIN SERVIS SVOJIM GRAĐANIMA, DA VLADA PRAVO I PRAVDA ZA SVE, A NE SAMO ZA NEKE, DA SE DROGA, PLJAČKA I KORUPCIJA OŠTRO SANKCIONIRAJU, DA SE ISKORJENI NASILJE SVAKE VRSTE, DA SE USPOSTAVI SUSTAV VRIJEDNOSTI U KOJEM ĆE RAD I SPOSOBNOST BITI CJENJENI, DA SUSTAVNO RADIMO NA POPRAVLJANJU MORALNE POSRNULOSTI DRUŠTVA, DA SE IZGRADE, SUSTAVNO I STABILNO DJELUJU MEHANIZMI ZA SOCIJALNO I ZDRAVSTVENO ZAŠTITNE POTREBE (INVALIDI, DJECA, STARCI, NEMOĆNI, BESKUĆNICI), DA SE U ZAGREBU USPJEŠNO OSTVARUJE PLANIRANI I DJELOM ZAPOČETI EKONOMSKI PROJEKTI, KOJI SU OD BITNE VAŽNOSTI ZA RAZVOJ GRADA. DA SE POPRAVE I UREDE FASADE NAŠEGA GRADA, PERIVOJI I CVJETNJACI, I DA OPET BUDE LIJEPI, BIJELI ZAGREB, DA SE PROBIJE TUNEL KROZ SLJEME I DA TAKO ZAGREB DOVEDE DO ZAGORJA. TADA ĆE SE IZ ATRAKTIVNOG ZAGORSKOG DIJELA ZAGREBA U CENTAR GRADA STIZATI ZA PETNAESTAK MINUTA, SLJEME ĆE BITI U SAMOM GRADU, A ZAGREB ĆE BITI JEDINSTVENI GRAD NA SVIJETU, KOJI ĆE U SVOM SREDIŠTU IMATI JEDNU ČITAVU PREDIVNU PLANINU SLJEME, DA SE NJEGUJE I RAZVIJA LJUBAV PREMA NAŠEM GRADU - DA SE SRETNO I RADOSNO ŽIVI ZAGREB… … GRAD U KOJEM ŽELIM ŽIVJETI PONAJPRIJE JE GRAD U KOJEM IMA ZELENILA I PUNO PROSTORA. TO JE GRAD " PO MJERI ČOVJEKA ", GRAD U KOJEM LJUDI U PRAVOM SMISLU RIJEČI ZNAJU KORISTITI I PREPOZNATI NJEGOVE PREDNOSTI I VRIJEDNOSTI. TO JE GRAD KOJI SLUŽI ČOVJEKU I OPLEMENJUJE NJEGOVO BIĆE. U TOM GRADU MAJKA MOŽE VJEROVATI DA ĆE NJENO DIJETE BITI ZAŠTIĆENO U ŠKOLI, NA ULICI, NA IGRALIŠTU. SVATKO KOME JE POMOĆ POTREBNA, ZNA GDJE JE MOŽE PRONAĆI I DOBITI. VIŠEČLANE OBITELJI ŽIVE U PRIMJERENIM STAMBENIM OBJEKTIMA, GDJE SVAKI ČLAN OBITELJI IMA SVOJ " KUTAK ". GRAD JE ARHITEKTONSKI PRILAGOĐEN OSOBAMA S INVALIDITETOM, POSEBNO TJELESNIM INVALIDIMA. ZAGREB - ZDRAVI GRAD, GRAD - PRIJETELJ DJECE, S BOLNICAMA PRIJATELJIMA DJECE. TO SU POČASNI NAZIVI KOJE ŽELIM SVOM GRADU… … VIZIJA JE STVARAN SVIJET. ON POSTOJI. VIZIJA SE NALAZI U NAŠOJ MAŠTI I MOŽE SE OSTVARITI SAMO JU TREBA ZAGRLITI I S NJOM ŽIVJETI. SVATKO IMA VIZIJU, A OVAKVA JE NAŠA. HRVATSKA JE STVARNO LIJEPA ZEMLJA, A BILA BI JOŠ LJEPŠA KAD BISMO PAZILI NA OKOLIŠ I ČISITLI GA. NISU BAŠ

26

NI LJUDI SRETNI, ALI I TO SMO RIJEŠILI. VIDIM HRVATSKU KAO PREKRASNI PARK U CYBER SPACEU. BOJE SU PREKRASNE, PRELIJEVAJU SE, TOPE.. TA NAŠA OČIŠĆENA PRIRODA JE OZDRAVILA LJUDE. LJUDI SU OČISTILI I SVOJE MISLI PA VIŠE NEMA RATA, LAŽI, ZLOBE, OSTAVLJENE DJECE… ŠIRI SE VEDRINA I LJUBAV PREMA SVEMU, LJUBAV PREMA OVAKVOM ŽIVOTU. OVE DOBRE NAMJERE SE ŠIRE DALJE I DALJE, OBALAMA, MORIMA, VALOVIMA, VJETROM U NAŠOJ VIZIJI HRVATSKA NEMA POLITIKE I POLITIČARA KOJI SAMO BRBLJAJU. ONI SU NEPOTREBNI. ONI SU POSTALI DOBRI RODITELJI. U NAŠOJ VIZIJI SE VOZE BICIKLI, JER ONDA NE MOŽE BITI TEŠKIH NESREĆA I SUDARA. LIJEPE AUTE SMO STAVILI U TEHNIČKI MUZEJ I VOZIT ĆE SE SAMO JEDAN DAN U GODINI NA UTRKAMA. I TAKO ULICE VIŠE NISU OPASNE ZA DJECU. U OVOJ VIZIJI DJECA BI BILA VAŽNA, A NE KAO SADA. TREBALO BI POSLUŠATI DJECU KAKO NAPRAVITI SRETNU DRŽAVU. ONA TO ZNAJU. ONA IMAJU PRAVU IDEJU. ODRASLI SE BRINU SAMO ZA POLITIKU I NOVAC. ZATO NEMAJU PRAVE IDEJE. OVAKVA HRVATSKA JE MOGUĆA! SAMO DA MI NARASTEMO! … PRIJE SVEGA TREBA NAM STABILNOST SUSTAVA - NE SMIJU SE STVARI IZ TEMELJA MIJENJATI SVAKIH PAR MJESECI. MORA PROFUNKCIONIRATI PRAVNI SUSTAV - ON JE JEDINI JAMAC SLOBODE I SIGURNOSTI SVAKOG GRAĐANINA. MORA POSTOJATI TRANSPATENTNOST I PRAVIČNOST U SVIM JAVNIM SLUŽBAMA. TREBA USPOSTAVITI JOŠ VEĆI STUPANJ UVAŽAVANJA STRUKE U DONOŠENJU ODREĐENIH ODLUKA. OPĆENITO TREBA PROMIJENITI NAČIN KOMUNICIRANJA - OD REPRESIVNOG PRISTUPA I PRIJEĆI NA STIMULATIVNI. TREBA JASNO ISKAZATI BRIGU ZA INDIVIDUALNE POTREBE GRAĐANA PRI ČEMU BI SE CJELOKUPNI APARAT JAVNIH SLUŽBI TREBAO PRILAGOĐAVATI POTREBAMA LJUDI I OBRNUTO, TREBA IZBJEGAVATI ADMINISTRATIVNO UPRAVLJANJE DRŽAVNIM SLUŽBAMA. I OVDJE TO TREBA RADITI STRUKA. GORAK OSJEĆAJ OSTAVLJA ČINJENICA DA SE PRODAJU VRIJEDNOSTI KOJE SU LJUDI DECENIJAMA STVARALI: JAVLJAJU SE MEĐUNARODNE KORPORACIJE KOJE SU DALEKO PREMOĆNE DA BI SE MOGLO ODUPRIJETI NJIHOVOM PRITISKU I ŽELJI DA PROŠIRE SVOJ IMPERIJ. TO JE CIJENA GLOBALIZACIJE I PRIJEVREMENOG OTVARANJA PREMA ZAPADNOM TRŽIŠTU JER MI NISMO U EKONOMSKI RAVNOPRAVNOJ POZICIJI DA BI MOGLI POSATAVLJATI UVJETE TRGOVANJA I PRIKLJUČIVANJA U GLOBALNU ENERGIJU. KAKO OVDJE VLADAJU EKONOMSKI, ALI I POLITIČKI MOĆNICI TREBA MUDRO JAČATI VLASTITE RESURSE, A TIME I POZICIJU ZA PREGOVORE. TEŠKO ĆE RAZUMIJETI PROGNANIK IZ VUKOVARA KOJI SE JOŠ UVIJEK NALAZI U BARAKAMA INDUSTROGRADNJE U ŠPANSKOM KAKO TO DA SE U PRIVATIZACIJU KRENULO DOK JE POLA HRVATSKE GORILO I DOK JE VELIKI BROJ SINOVA BIO NA BOJIŠNICI, KAKO TO DA SE NAKON JEDNOG DESETLJEĆA ONI NE VRAĆJU U NORMALAN ŽIVOT, KOJI SU PRIORITETI U DRŽAVI HRVATSKOJ I KOJA MORALNA NAČELA. SVI SMO MI STRVARALI HRVATSKU, A SAMO NEKI SU DOBILI UDIO VLASNIŠTVA. ZAŠTO NISMO KAO SLOVENIJA PRETVORILI DRUŠTVENO VLASNIŠTVO U DRŽAVNO I POTOM PODIJELILI SVIM GRAĐANIMA? OD SADA PA UBUDUĆE: NIJE BITNO KOLIKO SMO BOGATI ILI SIROMAŠNI, BITNA JE PRAVIČNOST I LJUDSKOST, EMPATIJA - OSJEĆAJ ZA BLIŽNJEGA SVOGA, ZA SUSJEDA, PRIJATELJA I ZNANCA I OSJEĆAJ DA SE MOŽE DJELOVATI I UTJECATI NA ŽIVOT TE DA NIJE SVE STIHIJA KOJA NAS BESPOMOĆNO NOSI. GRAD TREBA STIMULIRATI SVE VIDOVE SPORTA I REKREACIJE, TREBA NA SVE MOGUĆE NAČINE NASTOJATI DA SE ŠTO VEĆI BROJ STANOVNIKA POČNE REDOVITO BAVITI SPORTOM I REKREACIJOM. ZAGREB TREBA OSIGURATI ČISTI ZRAK I VODU. GRAD MORA DATI POTPORU SVIM INSTITUCIJAMA KOJE SE BAVE UMJETNOŠĆU I KULTUROM: ŠIROM OTVORITI VRATA NEVLADINIM UDRUGAMA ZA RAZVOJ NOVIH PROGRAMA. GRAD MORA POKAZATI DA MU JE STALO DA IMA VRHUNSKE UMJETNIČKE I SPORTSKE DOGAĐAJE, DA SU TO PODRUČJA KOJA SE NE MOGU TRETIRATI KAO TROŠAK NEGO KAO INVESTICIJA U EMOCIONALNO I DUŠEVNO ZDRAVLJE CIJELOG KOLEKTIVA. SVE AKTIVNOSTI TREBAJU BITI U FUNKCIJI ZADOVOLJAVANJA POTREBA GRAĐANA, PRI NJIHOVOM PLANIRANJU TREBA IMATI NA UMU DA SE POSTOJEĆA REGULATIVA MOŽE I MORA MIJENJATI KAKO BI BOLJE ODGOVARALA NA POTREBE GRAĐANA. TREBA RUŠITI OTUĐENU -AUTORITARNU POZICIJU ADMINISTRATIVNIH POSTUPAKA I STAVITI ADMINISTRACIJU U ULOGU SERVISA ZA GRAĐANE KOJI IM OMOGUĆAVA DA LAKŠE OSTVARE ONO ŠTO ŽELE. IZA SVAKE AKCIJE KOJU GRADSKA VLAST PROVODI TREBA NEDVOSMISLENO STAJATI LJUBAV PREMA GRADU I PREMA

27

NJEGOVIM STANOVNICIMA. GRAD MORA NJEGOVATI SVOJA KULTURNA OBILJEŽJA I ČUVATI IH OD GLOBALIZACIJSKO - INTERNACIONALIZACIJSKIH TRENDOVA KOJE OBILJEŽAVA POTROŠAČKA KULTURA I UTAPALJANJE SVIH SPECIFIČNOSTI I TRADICIJA... … NE SAMO DA ZAGREB ŽIVIM, VEĆ GA INTENZIVNO I SANJAM. U SNOVIMA SE LEŽERNIJE BISTRE ZBILJE SVAKODNEVICE: SUSREĆU SE LICA SVJETLOM OBASJANA, SVJEŽA I RADOSNOM NADOM OŽARENJA. IZ NJIH PONEKAD IZNIKNU I VIZIJE KAKO BI SE U ZAGREBU JOŠ NEŠTO LIJEPO MOGLO DOGODITI. IZ NIZA TAKVIH VIZIJA IZNIKLI SU I NEKI PROJEKTI KOJI JOŠ ČEKAJU OSTVARENJE. SVI SU VEĆ POZNATI JAVNOSTI, A PREDOČENI SU I ODGOVARAJUĆIM STRUČNIM SLUŽBAMA POGLAVARSTVA GRADA ZAGREBA. ZBOG UČINAKA KOJIMA SE ODLIKUJU IDEALNA SU SASTAVNICA I PODRŠKA SVAKOM PROJEKTU ZDRAVOG GRADA. ČVRSTO UTISNUTI TRAGOM CIVILIZACIJE LJUBAVI HRVATSKOG ČOVJEKA OSOBITO AFIRMIRAJU ZDRAVLJE ŠTO SMJERA RADOST I LJEPOTU ŽIVLJENJA I U ZAGREBU NAŠEG VREMENA. NAVODIM IH REDOM KAKO SU NASTAJALI: GOLF CENTAR KERESTINEC, STUDIJA, LIPANJ 1992. ZRINJEVAC ROTOR - IDEJNA ARHITEKTONSKA STUDIJA IZ 1997. TO JE LOKACIJA JUGOZAPADNOG -NAJZNAČAJNIJEG ULAZA - PRILAZA ZAGREBU U KOJEMU DOMINIRAJU TRI MOSTA: JADRANSKI, STARI SAVSKI I ŽELJEZNIČKI MOST - KOJI ZAJEDNO TVORE JUGOZAPADNA VRATA GRADA S NIZOM SADRŽAJA NA OBJE OBALE SAVE. U ŠPORTSKE DVORANE, IZLOŽBENI PROSTORI BUDUĆE FLORAART IZLOŽBE, ŠPORTSKI PARK, POSLOVNO - STAMBENA ZONA, STAKLENICI I TRGOVAČKO - POSLOVNI KOMPLEKS ZRINJEVAC. PROJEKT MILLENNIUM CROATICUM - PREDLOŽENA LOKACIJA ŠPORTSKOG PARKA NAMJENJENA OSOBAMA SMANJENIH FIZIČKIH MOGUĆNOSTI NALAZI SE U ZAPRUĐU UZ SAVSKI NASIP, OD MOSTA MLADOSTI UZVODNO PREMA JEZERU BUNDEK. KAO PROGRAMSKO - PROJEKTNA VIZIJA POČEO SE RAZVIJATI VEĆ 1996. KAO IDEJNO RJEŠENJE S DETALJNOM NAMJENOM PROSTORNE ORGANIZACIJE SADRŽAJA PREDOČEN JE U LIPNJU 2000. ŠPORTSKI PARK JE OTVORENOG TIPA DOSTUPAN SVIMA NEOVISNO O NJIHOVOM ZDRAVSTVENOM STANJU, DOBI I FIZIČKOJ SPOSOBNOSTI. KONCEPCIJSKI I SADRŽAJNO ODREĐUJU GA ZNAČAJKE PO KOJIMA ĆE BITI POZNAT I PRIZNAT ŠPORTSKO - REKREACIJSKI CENTAR, PREPOZNATLJIV KAO HRVATSKI MODEL ZA NOVO TISUĆLJEĆE. ŠPORTSKO REKREACIJSKA ZONA ZRINJEVAC U PRISAVLJU - ZAPOČETA JE SA IZGRADNJOM BOĆARSKOG DOMA ZRINJEVAC 1991. U BLIŽEM JE SUSJEDSTVU NASTAVLJENA UGRADNJOM NATKRITIH OTVORENIH TENDI, ČVRSTIH VRTNIH KUĆICA I ZATVORENE VIŠENAMJENSKE ŠPORTSKE DVORANE ( ZA ATLETSKE DISCIPLINE, KOŠARKU I DURGE ŠPORTOVE ). OVE 2001. GODINE U OŽUJKU IZRAĐENA JE URBANISTIČKO - PROGRAMSKA STUDIJA CIJELE ZONE S PRIJEDLOGOM DOGRADNJE BOĆARSKOG DOMA, PRETVARANJA MONTAŽNE DVORANE U ČVRSTI OBJEKT, IZGRADNJE MONTAŽNOG UGOSTITELJSKOG OBJEKTA, PLIVALIŠTA I NATKRITOG PROŠIRENOG PARKIRALIŠTA. VRTNI CENTAR ZRINJEVAC U REMETINEČKOJ 15 - VEĆ VIŠE GODINA ZRINJEVAC TEŽI IZGRADNJI VRTNI CENTAR PO UZORU NA SLIČNE CENTRE U VELIKIM GRADOVIMA RAZVIJENE ERUOPSKE TRŽIŠNE VRTLARSKE TRADICIJE. PROJEKT TAKVOG OGLEDNOG IZLOŽBENOG VRTNOG SREDIŠTA, TRŽIŠNO PROFITABILNOG ČEKA REALIZACIJU VEĆ DVIJE GODINE. ODOBRENI KREDIT OD HBOR-A ČEKA NAIME SAMO GARANCIJU GRADA ZA POVRAT KREDITA. NA PITANJE ŠTO BI SE JOŠ LIJEPOGA MOGLO DOGODITI - ( OSOBNO ) ČVRSTO VJERUJEM DA ĆE OTAC DOBRI, KAD SE ISPUNI VRIJEME, VEĆ NAVJESTITI NOVA - JOŠ LJEPŠA ČUDA LJUBAVI U NAMA I NAŠEM GRADU. MI IH SAMO TREBAMO PREPOZNATI I PRIONUTI DA SE OSTVARE... … ZAGREB NEOSPORNO TREBA UVAŽAVATI MIŠLJENJA SVOJIH SUGRAĐANA, OSJETITI NJIHOVE POTREBE … U CILJU TOGA PREDLAŽEMO: EDUCIRANJE I AKTIVNO UKLJUČENJE SREDNJOŠKOLACA U PROGRAM ZDRAVOG GRADA I DRUGE PROGRAME NEVLADINIH UDRUGA; RAZVIJANJE VOLONTERIZMA I POTICANJE SUGRAĐANA NA AKTIVNO UKLJUČIVANJE U AKCIJE VAŽNE ZA GRAD ( MOTO: " POKLONIMO SVOJA DVA SATA ZA NAŠ GRAD " ); POTICANJE DOBROTVORNIH AKCIJA ZA POMOĆ NAJPOTREBNIJIM I NAJUGROŽENIJIM SUGRAĐANIMA; UKLJUČIVANJE PROFESIONALACA DA SVOJIM ZNANJEM PATRICIPIRAJU U KREIRANJU PROGRAMA VAŽNIH ZA ŽIVOT GRADA.; UMREŽAVANJE NEVLADINIH UDRUGA NA BAZI SRODNIH PROJEKATA PREMA PODRUČJIMA GRADA ILI GRADSKIM

28

ČETVRTIMA; POTICANJE I ŠIRENJE PROGRAMA ZA PREVENCIJE NASILJA ZA DJECU OSNOVNOŠKOLSKOG UZRASTA NA RAZINI GRADA I UKLJUČIVANJE NEVLADINIH UDRUGA U NJIHOVU IZOBRAZBU; POTICANJE I ŠIRENJE PROGRAMA PREVENCIJE ZLOSTAVLJANJA; RAZVIJANJE PROGRAMA INTERKULTURALNE RAZMJENE SA MLADIMA EUROPE; NJEGOVANJE KULTURNIH VREDNOTA ZAGREBA I ČUVANJE TRADICIJE I PREPOZNATLJIVIH VRIJEDNOSTI GRADA ZAGREBA KROZ ORGANIZIRANJE IZLOŽBI, KONCERATA I DRUGIH KULTURNIH DOGAĐANJA; UKLJUČIVANJA PRIVREDNIKA DA UZ MOGUĆNOST OSLOBAĐANJA OD PLAĆANJA POREZA POTPOMOGNU RAZVOJ PROJEKTA… … IZ PERSPEKTIVE NAS VETERANA - BRANITELJA IZ GRADA ZAGREBA ŽELIMO VIDJETI KAKO NAŠ GRAD U BUDUĆNOSTI TREBA BITI NA PRVOME MJESTU SIGURAN GRAD, GRAD BEZ ORUŽJA NA ULICAMA, GRAD ZADOVOLJNIH GRAĐANA KOJI ĆE MOĆI SIGURNO U NJEMU ŽIVJETI...

29

6. ŠTO TREBA PODUZETI DA BI SE OSTVARILA TA VIZIJA? … NJEGOVANE ODGOVORNOSTI POČETAK JE OSTVARENJA VIZIJE. ZA ZAGREB JE VAŽNA DEMOKRATIZACIJA ( OD NEPOSREDNOG BIRANJA GRADONAČELNIKA DO REHABILITACIJE MJESNE SAMOUPRAVE ) KAO I SUDJELOVANJE JAVNOSTI U DONOŠENJU ODLUKA. OBZIROM NA POVIJESNI ZAOSTATAK NE RADI SE O 10 - GODIŠNJEM OSTVARENJU VEĆ O JEDINOM MOGUĆEM PUTU… NASUPROT POSTOJEĆEM APOKALIPTIČNOM RASPOLOŽENJU, KOJEG UVELIKE POTPIRUJU MEĐUSTRANAČKE POLITIČKE BORBE I MEDIJI KOJI SE SNALAZE U NOVOM OKRUŽENJU TZV. DEMOKRACIJE, OČEKUJEM GRAĐANSKO SAMOPOŠTIVANJE, SOLIDARNOST, SAMOOBRANU, SKROMNOST. NAROČITO PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA POMOGAO BI ZDRAVLJU POJEDINCA, GRADA I DRŽAVE. OČEKIVANJA STALNOG KVANTITATIVNOG RASTA NEMINOVNO VODE KONAČNOM NEZADOVOLJSTVU I DESTRUKCIJI PLANETE. NASUPROT POTROŠAČKOM MENTALITETU TREBALO BI NJEGOVATI KULTURU SKROMNOST, LJEPOTE JEDNOSTAVNOSTI I POŠTOVANJA PRIRODNE RAVNOTEŽE. TAKOĐER NJEGOVE SUĆUTI PREMA BLIŽNJEM, SOLIDARNOST I BRIGE ZA DRUGE DOPRINJELO BI SMANJENIM FRUSTRACIJAMA EGOCENTRIČNIH OSOBA. OSOBNI RAZVOJ POJEDINCA (ZNANJE, RAZMIŠLJANJE, KONTEMPLACIJA, MEDITACIJA…) PREDUVJET SU ZDRAVOG DRUŠTVA I ZDRAVOG GRADA. O TOME SE JOŠ UVIJEK GOVORI KAO O MARGINALNOM ILI ALTERNATIVNOM. MEĐUTIM, OSOBNA NEZADOVOLJSTVA, PRAZNINE FRUSTRACIJE PROJICIRAJU SE NA DRUŠTVO U CJELINI, NEPREKIDNE NAPADAČKE MISLI SU POKRETAČ SVIH KONFLIKATA I RATOVA KOJI OBEZVREĐUJU SVA LJUDSKA DOSTIGNUĆA I ONEMOGUĆUJU SREĆU LJUDI... … PUT DO TAKVOG GRADA SLOŽEN JE I GLOBALAN. OVISI O UKUPNIM, POSEBNO GOSPODARSKIM, KRETANJIMA U CIJELOJ DRŽAVI, O USPJEHU PROCESA DECENTALIZACIJE KOJI BI I DRUGE HRVATSKE GRADOVE TREBAO UČINITI "PRIMAMLJIVIMA". NO, NAJVIŠE OVISI O OČUVANJU LJUDSKIH VRIJEDNOSTI, BRIGE ZA SVOJE BLIŽNJE I OČUVANJU KVALITETE ŽIVOTA KOJOJ MATERIJALNO BLAGOSTANJE PREDSTAVLJA TEMELJ ZA RAZVOJ DUHOVNIH VRIJEDNOSTI. SLIJEDEĆI SPOMENUTA NAČELA, DO GRADA S OPISANIM KVALITETAMA MOGUĆE JE DOĆI TRAJNOM I RAZGRANATOM SURADNJOM NEVLADINIH UDRUGA, LOKALNIH ZAJEDNICA I TIJELA DRŽAVNE UPRAVE, KAKO BI SVATKO DAO SVOJ DOPRINOS U JEDNOM SEGMENTU GLOBALNOG PROGRAMA, TE KAKO BI POSTOJEĆE AKTIVNOSTI DOBILE VEĆI ZNAČAJ I BILE U VEĆOJ MJERI PREPOZNATLJIVE. NA TOM PUTU BITNO JE OSTATI U KONTAKTU SA STVARNIM POTREBAMA NAŠIH GRAĐANA I NASTOJATI NA NJIH ODGOVORITI PONAJPRIJE KORISTEĆI POTENCIJALE SAMIH GRAĐANA, ČINEĆI IH AKTIVNIM KREATORIMA UVJETA U KOJIMA ODRASTAJU, ŽIVE I STARE… … NE BIH VOLJELA DA SE BROJ STANOVNIKA ( DOSELJENIKA ) POVEČAVA, JER VEĆ SADA GRAD PUCAO PO ŠAVOVIMA, A BILO BI IZUZETNO KADA BI SE LJUDI ( DJECA VEĆ OD VRTIĆA ) EKOLOŠKI EDUCIRALI, KADA BI SE PRUŽILA ŠANSA DA UPOZNAJU I NEKE KVALITETNIJE NAČINE ŽIVOTA, IZVAN SAMOGA GRADA NA RUBNIM I RURALNIM NJEGOVIM PODRUČJIMA KOJA SU PRAKTIČKI U GRADU I GOTOVO SU NAPUŠTENA I ZABORAVLJENA. TREBALO BI LJUDIMA PRUŽITI MOGUĆNOST DA OTVARAJU RAZNE OBRTE, DA SE SAMI ZAPOŠLJAVAJU I ODLUČUJU O SVOJOJ BUDUĆNOSTI, DA ZAPOŠLJAVAJU I DRUGE. KADA BI SE NASELILI I RUBNI DIJELOVI GRADA LJUDI BI ŽIVJELI AKO NE BOLJE, ONDA SIGURNO KVALITETNIJE (UZ DODATNE MOGUĆNOSTI LAKŠEG PREŽIVLJAVANJA NPR. UZGOJ SVOG VLASTITOG POVRĆA I SL.) JER ŽIVJELI BI U VEĆIM PROSTORIMA ( OBITELJSKIM KUĆAMA ) S VLASTITOM ZEMLJOM ( VRTOM ) KOJA IM PRUŽA DALEKO VEĆU MOGUĆNOST BAVLJENJA RAZNIM OBRTIMA I JEDNOSTAVNIJEG PREŽIVLJAVANJA. ČEŠĆE SU OBITELJSKE ZAJEDNICE S BAKAMA I DJEDOVIMA TAKO DA VEĆINA DJECE NIJE PREPUŠTENA SAMO INSTITUCIJAMA I CESTI, MIRNIJE RASTU, ZDRAVIJA SU, MANJE JE KRIMINALA ( ILI GA NEMA ), NARKOMANIJE I OSTALIH " RAK RANA " URBANOG NAČINA ŽIVOTA NPR. U GRADU IMATE VEĆU ŠANSU UMRIJETI NA CESTI A DA VAS NITKO I NE POGLEDA ( JER UGLAVNOM MISLE DA SI PIJAN, ILI SE BOJE ), DOK ĆE VAM NA SELU UVIJEK NETKO

30

PRIĆI I POMOĆI VAM. MANJE NOVACA BI SE IZ GRADA TROŠILO NA "LIJEČENJE POSLJEDICA GRADSKOG ŽIVOTA" NPR. ZDRAVSTVO ( KOLIKO SE NOVACA POTROŠI NA LIJEČENJE ASTME, BRONHITISA, DEPRESIJA I NJENIH POSLJEDICA…?) DA BI SE TO OSTVARILO POTREBNO JE LJUDE EDUCIRATI, OBAVJEŠTAVATI O MOGUĆNOSTIMA I NJIHOVIM PRAVIMA, TE OSVJEŠTAVATI UZ POMOĆ RADIJA, TELEVIZIJE, AKTIVNOG SUDJELOVANJA GRAĐANA U GRAĐANSKIM UDRUGAMA, KROZ RAZNE PRIGODNE AKCIJE, DA NE MISLE JADNI ( KAO ŠTO TO VEĆINA HRVATA MISLI ) KAKO JE ŽIVOT U GRADU ZAGREBU, U BETONSKOJ ZGRADI SA CENTALNIM GRIJANJEM NEŠTO NAJBOLJE ŠTO IM SE U ŽIVOTU MOGLO DOGODITI. NUŽNO JE IZGRADITI KOMUNALNU I PROMETNU INFRASTRUKTURU U NASELJIMA NA RUBU GRADA ( TAKOĐER I U OKOLICI SAMOBORA, ZAPREŠIĆA, VELIKE GORICE, DUGOG SELA…) JER APSURDNO JE DA LJUDI MISLE DA JE RELACIJA KNEŽIJA - DUBRAVA CIRKA PETNAEST KM BLIŽA I DOSTUPNIJA NEGO RELACIJA BREZOVICA - KNEŽIJA TAKOĐER PETNAEST KM. POTREBNO BI BILO U TAKVIM SELIMA I MJESTIMA IZGRADITI PLANIRANA NASELJA S OBITELJSKIM KUĆAMA I PRIPADAJUĆIM ZEMLJIŠTIMA, VRTIĆE I ŠKOLE, OMOGUĆITI GRAĐANIMA ZAGREBA KOJI BI BILI ZAINTERESIRANI DA EVENTUALNO ZAMJENE STANOVE U GRADU ZA ODGOVARAJUĆE KUĆE VAN GRADA MINI POSJEDI, POTICATI IH KREDITIMA… ZA POČETAK BILO BI MOŽDA I DOVOLJNO PRIBLIŽITI SELO GRADU UZ PRIGUŠĆENE REDOVE VOŽNJE AUTOBUSA I LOKALNOG VLAKA ( NPR. U SELU KRAJ BREZOVICE NEDJELJOM I PRAZNIKOM AUTOBUS VOZI ČAK TRI PUTA NA DAN, A ISTI JE SLUČAJ SA CIJELOM OKOLICOM ZAGREBA ), TE IZGRADITI VRTIĆE I ŠKOLE PA BI SE LJUDI MOŽDA I "OKURAŽILI" SE VRATITI NA TE NAPUŠTENE POSJEDE. SVE JE TO ŠTO BI LJUDE PRIVUKLO, A LJUDI BI SE U TAKVIM UVJETIMA LAKŠE SNAŠLI I POBRINULI ZA EGZISTENCIJU ( JER SVAKOM MJESTU TREBA I ZUBAR I DOKTOR, VETERINAR, AUTOMEHANIČAR, PEKAR, FRIZER, TRGOVAC ITD. ). A POTREBA DA SE ODLAZI U GRAD SMANJILA BI SE I SVELA NA OBAVLJANJE NEKIH ADMINISTRATIVNIH POSLOVA ODLASKE NA LIJEČENJA U BOLNICE ITD. ŠTO ZNAČI I MANJE PROMETNE GUŽVE U GRADU I SL. MOŽDA MANJE TROŠITI NA IZGRADNJE STADIONA I SLIČNIH U KRIZI NEPOTREBNIH STVARI, PA TA SREDSTVA ULOŽITI U STVARANJE JEDNOG TAKVOG NASELJA, JER MENI I MOM DJETETU VAŽNIJI JE SRETNIJI I KVALITETNIJI ŽIVOT OD NEDJELJNOG ODLASKA NA "TEKMU", KOJA SE AKO LJUDI IMAJU DOBRE VOLJE MOŽE I IGRATI I GLEDATI NA BILO KOJOJ LIVADI U RAVNIM POLJIMA OKOLICE GRADA… … KAKO OSTVARITI VIZIJU? JAČANJEM SVIJESTI O VRIJEDNOSTIMA I SNAZI INDIVIDUALNOG GRAĐANSKG DOPRINOSA, POTICATI GRAĐANSKO DJELOVANJE, POTICATI POZITIVNO RAZMIŠLJANJE I KONSTRUKTIVNO DJELOVANJE, DOPUSTITI RAZVOJ DEMOKRACIJE MIŠLJENJA I IDEJA, UVESTI OSJEĆAJ DA SU MOGUĆE PROMJENE NA BOLJE, DOPUSTITI NEKE PROMJENE NA BOLJE, POTICATI PATRNERSTVO, A NE TOTALITARIZAM I PATERNALIZAM. UVESTI STANDARDE I STRUČNE KRITERIJE NA OSNOVU DOGOVORA A NE TZV. AUTORITETA, NEOVISNA EVALUACIJE KVALITETE RADA I PROVOĐENJA PROGRAMA, SPRIJEČATI ZLOUPORABE POLOŽAJA NA SVAKOM NIVOU, JAČANJE GRADSKIH I PROJEKATA NA RAZINI LOKALNIH ZAJEDNICA STANOVANJA RADI POBOLJŠANJA KVALITETE ŽIVLJENJA U SVIM ASPEKTIMA ZDRAVSTVENIM KULTURNIM I EKONOMSKIM. KVALITETNIJI PRISTUP MOBILIZACIJI DOBROVOLJNOSTI... … NASTAVITI UBRZANIM KONTINUIRANIM PROCESOM DOGRADNJE NA ONO ŠTO SMO POSTIGLI I PROŠLOM STOLJEĆU, OSOBITO ZADNJIH DESET GODINA. PRIHVATITI SVE DOBRO NAMJERNE IZ ISELJENE HRVATSKE, OSOBITO SREDNJU GENERACIJU ISELJENIH INTELEKTUALACA MEĐU KOJIMA JE VELIK BROJ UGLEDNIH LIJEČNIKA, BIOLOGA, INFORMATIČARA, ELEKTROINŽINJERA. HONORIRATI USPJEŠNOST, A PENALIZIRATI PRIJEVARU, KRAĐU I KRIMINAL, USAVRŠTITI GRAĐANSKU KONTROLU UČINKOVITOSTI IZVRŠNE VLASTI. ZADOBITI I OPRAVDATI POVJERENJE INVESTITORA IZ INOZEMSTVA, POSEBICE U PROIZVODNJU I ZAPOŠLJAVANJE U INFORATIČKOJ I ELEKTROINSUSTRIJI, ZDRAVSTVU, TURIZMU, KULTURI. SAČUVATI TRADICIONALNE OBRTE, FOLLORNE SADRŽAJE ZAGREBA I OKOLICE. UNAPRIJEDITI UČINKOVITOST LOKALNE I MJESNE SAMOUPRAVE, ALI I PRAVOSUĐA I SUDSTVA NA DRŽAVNOM NIVOU. VRATITI POVJERENJE U INTELEKTUALAN RAD, ADEKVATNO GA HONORIRATI. PODSTICATI NADARENE MLADE NA OSTANKU U SVOM GRADU, ALI I OD STRANE GRADA ZAGEBA

31

STIMULIRATI MLADE NA ODLAZAK U NAPUŠTENE DJELOVE HRVATSKE ( CENTRIFUGALNI EFEKT METROPOLE ) ALI BRZIM PROMETNICAMA POVEZATI ZAGREB S OSTALIM REGIONALNIM SREDIŠTIMA, POSEBICE OPUSTJELIM DJELOVIMA HRVATSKE KAO I S EUROPOM I BALKANOM, SAVU UČINITI PLOVNOM PROMETNOM ARTERIJOM ZAGREBA. GLEDE ZDRAVSTVA I ŠKOLSTVA FORSIRATI KVALITETNU, A NE KVANTITETU, RAZVIJATI KONKURENTNOST. U JAVNOZDRAVSTVENOM PODRUČJU POTICATI PRIMARNU PREVNTIVNU ZDRAVIM NAČINOM ŽIVOTA, SAMOZAŠTITU (SMANJENJE OTUĐENJA, STRESA, HIPOMOBILNOSTI, MALNUTRICIJE, ALKOHOLIZMA, NIKOTINIZMA, NARKOMANIJE ), KAO I BOLJU INFORMATIZACIJU. SAMO UMREŽAVANJEM LJUDI I PROGRAMA DOBRIH NAMJERA MOGUĆE JE OSTVARITI VIZIJU ZAGREBA KAO ZDRAVOG GRADA U POČETKU XXI STOLJEĆA… … AKTIVIRANJEM STVARNIH LJUDSKIH POTENCIJALA GRADA, NA NAČIN DA POLITIČKE STRANKE NA NAJZAHTJEVNIJE DUŽNOSTI POSTAVLJAJU KOMPETENTNE (MORALNO, INTELEKTUALNO I STRUČNO), A NE SVOJE ČLANOVE, UGLAVNOM NEKOMPETENTNE! … SVE RASPOLOŽIVE MOGUĆNOSTI GRADA TREBALE BI BITI U FUNKCIJI SVIH STANOVNIKA, NA NAČIN DA SE SVAKOM POJEDINCU OSIGURA JEDNAKA MOGUĆNOST SUDJELOVANJA I KREIRANJA GRADSKE “ POLITIKE ”. TO SE MOŽE PROVESTI UVOĐENJEM LOKALNE SAMOUPRAVE U KOJOJ GRAĐANI, U SVOM SAMOM UPRAVNOM DJELOKRUGU OSTVARUJU POSLOVE OD LOKALNOG ZNAČAJA, A KOJI SU I OD ZAJEDNIČKOG INTERESA ZA GRAD I DRŽAVU U CJELINI... … KAKO OSTVARITI NAŠU I VAŠU VIZIJU ZAGREBA? PRVO, TO NE SMIJE BITI VIZIJA ILUZIONISTA, JER ONA JE NESTVARAN PRIČIN KOJI MOGU DOVESTI SAMO SPRETNI MADŽIONIČARI. DOK MI OSTALI «NE VIDIMO NIŠTA» OSIM ONOGA ŠTO ONI ŽELE DA VIDIMO. NAZIVI VIZIJE MORAJU POSTATI MA KAKO TEŠKA BILA I KRUTA STVARNOST REALNOST ŽIVOTA. ZAGREB MORA TRUDOM, ZALAGANJEM SVIH SVOJIH POTENCIJALA OD HRVATSKOG SABORA, GRADSKOG POGLAVARSTVA, UREDA GRADONAČELNIKA, PREKO SVIH STRUČNIH INSTITUCIJA SLUŽBI I MEDIJA POSTATI I ZAUZETI MJESTO KOJE MU I PRIPADA KAO METROPOLI. SVOJ GRAD TREBA VOLJETI. DA BI TO POSTIGLI, SVI SE TREBAMO VIŠE TRUDITI I MAKSIMALNO ZALAGATI. TREBA GA «BRANITI» IZVANA I IZNUTRA. PA BILA TO ŠPICA NA TRGU BANA JELAČIĆA ILI BILO KOJA GRADSKA ČETVRT. TO JE BEZBROJ PUTA POTVRĐENO. ZADNJI DOKAZ BILI SU ONI ZNANI I NEZNANI. PA ZVALI SE ONI POSTROJBE NARODNE ZAŠTITE, ZBOR NARODNE GARDE ILI LEGENDARNI «TIGROVI»…

32

KAKO ZAGREBČANI VIDE ZAGREB…

…KROZ SLIKE…

ŠTO UMANJUJE LJEPOTU ŽIVLJENJA U ZAGREBU DERUTNOST STARIH ZGRADA

33

JUTARNJE I POSLIJEPODNEVNE PROMETNE GUŽVE

ZA " NJEGOVO VELIČANSTVO AUTOMOBIL " ŽRTVUJU SE SAV PROSTOR

34

NEURBANO PONAŠANJE NEPRILAGOĐENIH STANOVNIKA GRADA – SMEĆE

NEURBANO PONAŠANJE NEPRILAGOĐENIH STANOVNIKA GRADA – VANDALIZAM

35

NEPLANSKA IZGRADNJA STAMBENIH OBJEKATA

ZAGAĐENOST OKOLIŠA

36

LJEPOTU ŽIVLJENJA U ZAGREBU NAJVIŠE KVARI SIROMAŠTVO

TEŠKA SLIKA DJECE KOJA PROSE ILI SLUŽE KAO "REKVIZIT" KOD PROŠNJE

37

ŠTO DAJE LJEPOTU ŽIVLJENJA U GRADU ZAGREBU MOGUĆNOST ODABIRA RAZNOLIKOG I VRSNOG OBRAZOVANJA OD DJECE PREDŠKOLSKE DOBI DO VISOKOOBRAZOVNIH USTANOVA

ZAGREBAČKA ARHITEKTURA

38

GORNJI GRAD

39

MAKSIMIR

TUŠKANAC

40

ZRINJEVAC

RIBNJAK

41

DOLAC

UMIROVLJENICI NA SUNCU JELAČIĆ PLACA

42

KAKO ZAGREBČANI VIDE ZAGREB…

…KROZ DOSTUPNE POKAZATELJE… 1. 1991 - 777 826 2001 – 770 058

POPULACIJA DO 14 GODINA (91.) 18,3% POPULACIJA STARIJIH OD 65 GODINA (91.) 11,2% NA 100 MUŠKARACA IMA 112 ŽENA 2. BEZ ŠKOLE (91.) 1,9% NEPOTPUNO OSNOVNO OBRAZOVANJE 12,6% OSNOVNO OBRAZOVANJE 20,7% SREDNJE OBRAZOVANJE 45,0% VIŠE & VISOKO OBRAZOVANJE 18,5% 3. ZAPOSLENO (31.03.2000.) ukupno: 328.911 osoba (ŽENA 139.391)

(ISPLAĆENE PLAĆE 03.2000. ?) NEZAPOSLENO (01.2002.) ukupno: 53.892 osoba (ŽENA 29.130) UMIROVLJENIKA (31.12.2000.) ukupno: 202.712 4. NA RADU U INOZEMSTVU 38.412 (1991.) PROGNANIH 5.688 (2000.) (65.283 - 1992.) IZBJEGLIH 4.182 (2000.) (80.344 - 1992.) 5. PROSJEČAN BROJ ČLANOVA DOMAĆINSTVA (91.) 2,85 6. 1991 NA 100 SKLOPNJENIH BRAKOVA 27,9

1993 NA 100 SKLOPLJENIH BRAKOVA 24,9 1995 NA 100 SKLOPLJENIH BRAKOVA 19,5 1997 NA 100 SKLOPLJANIH BRAKOVA 19,9 1999 NA 100 SKLOPLJENIH BRAKOVA 14,5 2000 NA 100 SKLOPLJENIH BRAKOVA 26,1

7. PROSJEČNA PLAĆA (12.2000.) 3.815,00 ( % PROSJEKA RH ?) PROSJEČNA MIROVINA (12.2000.) 1.678,44 KORISNICI SOCIJALNE POMOĆI:

STRUKTURA KORISNIKA ? TENDENCIJA POVEĆANJA BROJA PRIMJENJENIH PRAVA SOCIJALNE SKRBI, TREND PORASTA MATERIJALNIH DAVANJA

43

8. ŽIVOROĐENI 2000. 7 733

UMRLI 2000. 8 233

NEGATIVAN PRIRODNI PRIRAST (od 1998.) –0,6 9. VODEĆI UZROCI SMRTNOSTI (2000.):

BOLESTI CIRKULACIJSKOG SUSTAVA 50% NOVOTVORINE 24,5% OZLJEDE, OTROVANJA I OSTALE 5,3% POSLJEDICE VANJSKIH UZROKA BOLESTI PROBAVNOG SUSTAVA 5% BOLESTI DIŠNOG SUSTAVA 4,6%

10. EPIDEMIOLOŠKA SITUACIJA:

PRIJAVLJENE EPIDEMIJE U 2001. Enterocolitis, Scarlatina, Hapatitis A, TBC, Trichinelosis TROVANJA - broj epidemija Salmonellosis 2000. - 225; 2001. - 296 HOSPITALNI INFEKTI (podaci nepoznati)

11. TBC TREND (OPADA)

AIDS (stagnira na 1 – 3 nova slučaja godišnje) HEPATITIS B i C (RASTE 2000. na 2001.)

11. OVISNOST

LIJEČENE OSOBE 1996. – 757 NOVOOTKRIVENI 318 1997. – 999 (OPIJATNI TIP) 375

1998. – 1.300 395 1999. – 1.533 311 2000. – 1.689 260 13. NASILJE

BROJ KAZNENIH DJELA (OPĆI) U PORASTU 18.536 – 2000. 21.519 – 2001.

BROJ KAZNENIH DJELA S ELEMENTIMA NASILJA SMANJEN

2001. – 16 UBOJSTAVA, 45 POKUŠAJA, 243 TEŠKE TJELESNE OZLJEDE

BROJ KAZNENIH DJELA NA ŠTETU MALOLJETNIKA I DJECE U PORASTU 252 – 2000. 333 – 2001.

SUICID 156 - 1998. 144 – 1999. 135 – 2000.

MALOLJETNICI Od ukupno 11.766 kaznenih djela riješenih u ovoj godini djeca su učinila 1%, a maloljetne osobe 9% (manje teških kaznenih djela)

44

14. PROMETNE NEZGODE 104 POGINULA – 1998. 95 POGINULIH – 1999. 76 POGINULIH – 2000. Raste broj prometnih nesreća i broj ozlijeđenih, pada broj poginulih

45

4. Gradski plan za zdravlje Tematske grupe i smjer djelovanja

a) Nezaposlenost (ekonomska i socijalna nesigurnost građana): ukratko: kratkoročno pomoći nezaposlenim sugrađanima u izlaženju na kraj s poteškoćama uzrokovanim ekonomskom i socijalnom nesigurnošću, dugoročno smanjiti nezaposlenosti

b) zaštita i unapređenje kvalitete čovjekove okolne: ukratko - očuvati i

unaprijediti prirodne resurse (Sava, Medvednica, Jarun, parkovi), koristiti ih kao energetske i prometne prednosti ali i područja športa i rekreacije s ciljem unaprjeđenje zdravlja i podizanja ekološke svijesti građana Zagreba

c) jačanje pozitivnih društvenih vrednota (socijalnih mreža): ukratko – razvijanje volonterskog rada, međugeneracijske solidarnosti i jačanje nevladinog sektora

d) izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom i manjinske zajednice: ukratko – povećati uključenost u zajednicu grupa s dodatnim potrebama, jačati njihove potencijale te osigurati mehanizme kojima će (najbolje) sami zagovarati svoje potrebe

e) jačanje i podrška obitelj: ukratko – pružanjem stručne pomoći educirati i jačati obitelj od njezinog osnutka te joj pomagati u svim vulnerabilnim fazama da što lakše prebrodi period društvene i socijalne tranzicije koji je čine dodatno osjetljivom.

46

5. Sažetak i zaključna razmatranja

Izvješće o provedbi (RAP-a) METODE BRZE PROCJENE ZDRAVSTVENIH POTREBA U ZAJEDNICI I KONSENZUS KONFERENCIJI GRADA ZAGREBA I. Uvod Brza procjena (RAP) je metoda za prikupljanje informacija o problemima u zajednici u kratkom vremenu, bez velike potrošnje kako vremena stručnjaka tako i financijskih sredstava. Brza procjena je prvi korak u procesu planiranja zdravstvenih intervencija u zajednici. U ovom slučaju korištena je u svrhu određivanja prioritetnih područja aktivnosti za rad projekta "Zagreb - Zdravi grad". Iako projekt “Zdravi grad” u gradu Zagrebu djeluje već četrnaest godina, radi desetogodišnje stagnacije programskih aktivnosti trebalo je program redefinirati - iznova steći uvid u novonastale potrebe građana te prema utvrđenim potrebama odabrati nova prioritetna područja aktivnosti projekta za slijedeće programsko (petogodišnje) razdoblje. Želja nam je bila primjenom ove, modificirane metode RAP-a, dobiti slijedeće:

1. gradsku sliku zdravlja, 2. konsenzus predstavnika gradske vlade, profesionalaca i građana oko prioriteta za rad na

unapređenju zdravlja i podizanju kvalitete života u gradu, 3. dugoročni (strateški) i kratkoročni (operativni) gradski plan za zdravlje, te 4. proširiti gradsku alijansu za zdravlje tj. stvoriti široku bazu zainteresiranih predstavnika

gradske politike, struke i zajednice za djelovanje na promicanju zdravlja i unapređenju kvalitete življenja u gradu.

II. Izvedba Odjel gradske uprave za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, Gradskog poglavarstva Grada Zagreba i Suportivni centar Hrvatske mreže zdravih gradova pri Školi narodnog zdravlja "Andrija Štampar", Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pokrenuli su provođenje RAP-a u gradu Zagrebu krajem listopada 2001. godine. Na prijedlog Dr. Zvonimira Šostara, pročelnika gradskog Ureda, te projektnog tima odabrano je 143 panelista, predstavnika gradske uprave, značajnih institucija sa područja grada te samih građana. Odabrane su osobe pismenim putem obaviještene o našim namjerama te zamoljene da dajući odgovore na šest postavljenih pitanja napišu esej o svom gradu. Do kraja siječnja 2002. prikupljena su 74 eseja koji su zatim, na Školi narodnog zdravlja "A.Štampar" obrađeni metodom analize slobodnog teksta. U međuvremenu su stručni suradnici Ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, prikupili relevantne postojeće pisane dokumente (podaci iz popisa stanovništva, rutinska zdravstvena dokumentacija, podaci MUP-a, Zavoda za

47

zapošljavanje i dr.) iz kojih su se također mogli izvesti neki indirektni pokazatelji zdravlja za grad Zagreb. Sredinom ožujka bili su stvoreni svi preduvjeti za održavanje radnog sastanka (konsenzus konferencije) koja ujedno predstavlja i središnje događanje RAP-a. Dakle, za potrebe konsenzus konferencije i izradu gradske slike zdravlja koristili smo tri glavna izvora podataka: postojeću pisanu dokumentaciju, eseje panelista (osoba koje raspolažu informacijama) te njihova zapažanja (koja su integralni dio odgovora anketiranih). Radni sastanak (panel sudionika u istraživanju) održavao se tijekom dva dana, 15. i 16. ožujka 2002. godine. Prisustvovalo mu je sedamdesetak sudionika, predstavnika profesionalnih grupa (zdravstvenih radnika, socijalnih radnika, nastavnika, novinara, poduzetnika, kulturnih djelatnika i dr.), lokalne uprave (Grada i Gradskih četvrti) te zajednice (grupe građana, udruge roditelja, invalidnih osoba i dr.). Prvi dan prisutni su bili upoznati sa ciljevima sastanka, metodom rada i dobivenim rezultatima. Bili su im predočeni najzanimljiviji i najčešći odgovori iz njihovih eseja, statistički pokazatelji zdravlja u gradu te fotografije snimljene na temelju njihovih odgovora na pitanja što umanjuje i što daje ljepotu življenja u gradu Zagrebu. Od svih spomenutih problema prisutni su prvo pojedinačno, a zatim u malim grupama odabrali tri po njihovom mišljenju najznačajnija problema. Poštujući odabir malih grupa formirana je zajednička lista tj. postignut konsenzus oko pet prioritetnih područja budućeg rada projekta "Zagreb - Zdravi grad". Oko njih su, zatim, oformljene tematske grupe: 1. nezaposlenost (ekonomska i socijalna nesigurnost građana), 2. unapređenje kvalitete čovjekove okolne (promet, otpad, vodoopskrba, odvodnja, zrak), 3. jačanje pozitivnih društvenih vrednota (socijalnih mreža), 4. izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom i manjinske zajednice, i 5. jačanje i podrška obitelji. Na temelju vlastitog profesionalnog ili privatnog interesa sudionici su se opredijelili za rad u jednoj od pet tematskih grupa. Cilj rada tematskih grupa bio je: opisati i argumentirano obrazložiti zašto su odabrali ovo područje aktivnosti (definirati problem), odrediti cilj svog djelovanja (kako prepoznati da ste uspjeli i kako uspjeh izmjeriti), izraditi dugoročni (strateški) i kratkoročni (operativni) plan/program aktivnosti te oformiti radnu grupu koja će ujedno biti savezništvo (alijansa) svih zainteresiranih (političari, profesionalci i zajednica) za rješavanje navedenog problema i kroz to unapređenje kvalitete življenja u gradu. Drugi dan sastanka tematske grupe su nastavile radom. Rad je bio povremeno prekidan kraćim plenarnim sastancima, kada bi se ukazala potreba za nadopunom znanja ili izmjenom iskustava. Na završetku radnog dijela tematske su grupe plenarno iznijele svoje programe kako bi i ostali dio auditorija upoznale s vlastitim prijedlozima te kroz to zaokružile cjelinu projekta "Zagreb-Zdravi grad". Konferencija je završila javnom prezentacijom dvodnevnog rada, na kojoj je postignuta suglasnost svih prisutnih oko predloženih aktivnosti projekta "Zdravi grad". III. Rezultati Primjenom ove modificirane metode RAP-a dobili smo slijedeće: 1. tri dragocjene grupe podataka (eseje osoba koje raspolažu informacijama te njihova

zapažanja - slike zdravlja, kao i objedinjene postojeće pokazatelje koji govore o zdravlju u

48

gradu Zagrebu) za izradu gradske slike zdravlja, podatke koji će biti razumljivi te tekstom i sadržajem pristupačni najširoj javnosti,

2. konsenzus predstavnika gradske vlade, profesionalaca i građana oko pet prioritetnih područja

za budući rad na unapređenju zdravlja i podizanju urbane kvalitete života:

f) nezaposlenost: kratkoročno – pomoć nezaposlenim građanima u izlaženju na kraj s poteškoćama uzrokovanim ekonomskom i socijalnom nesigurnošću, dugoročno – smanjivanje nezaposlenosti zaštita i unapređenje kvalitete čovjekove okolne: očuvati i unaprijediti prirodne resurse (Sava, Medvednica, Jarun, parkovi), koristiti ih kao energetske i prometne prednosti ali i područja športa i rekreacije s ciljem unaprjeđenje zdravlja i podizanja ekološke svijesti građana Zagreba

g) jačanje pozitivnih društvenih vrednota (socijalnih mreža): kratkoročno i dugoročno – razvijanje volonterskog rada, međugeneracijske solidarnosti i jačanje nevladinog sektora,

h) izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom i manjinske zajednice: kratkoročno i dugoročno – povećati uključenost u zajednicu grupa s dodatnim potrebama, jačati njihove potencijale te osigurati mehanizme kojima će (najbolje) sami zagovarati svoje potrebe

i) jačanje i podrška obitelj: kratkoročno i dugoročno – pružanjem stručne pomoći educirati i jačati obitelj od njezinog osnutka te joj pomagati u svim vulnerabilnim fazama da što lakše prebrodi period društvene i socijalne tranzicije koji je čine dodatno osjetljivom.

3. gradski plan za zdravlje - dugoročni (strateški) i kratkoročni (operativni) plan/program

aktivnosti na unapređenju zdravlja, 4. savezništvo (alijansu) svih zainteresiranih grupa (političari, profesionalci i zajednica) u

unapređenju kvalitete življenja u gradu. IV. Prijedlozi za budući rad • u slijedećih mjesec dana ponovo okupiti (po potrebi proširiti) tematske grupe, kako bi

zaokružile svoj doprinos gradskom planu za zdravlje, • postignuća rada konsenzus konferencije, te temeljne dokumente, gradsku sliku zdravlja i

gradski plan za zdravlje, potrebno je predstaviti gradskom poglavarstvu i gradskim vijećnicima, • Skupštinu zdravlja 12.04.2002. godine organizirati tematski, oko pet odabranih prioritetnih

područja. Neka to bude sastanak i dogovor oko aktivnosti predstavnika gradske politike, uprave, struke i građanskog sektora,

• uključiti voditelje tematskih grupa u uži koordinacijski tim projekta kako bi im se omogućio uvid u cjelinu projekta s jedne strane, no s druge strane, maksimalno im delegirati odgovornosti za rad vlastitih tematskih grupa,

• pružiti svu potrebnu podršku radu tematskih grupa, kako bi pokrenule na konferenciji dogovorene aktivnosti i ostvarile kratkoročne ciljeve, jer su postignuća (ostvarivanje rezultata) najbolji stimulus za budući rad,

• definirati strukturu projektnog ureda i koordinaciju projekta «Zagreb – zdravi grad» te njegovu vezu s drugim Uredima Gradskog poglavarstva, gradskim službama, profesionalnim grupama i relevantnim institucijama, te nadasve, samim građanima,

49

• gradsku sliku zdravlja i gradski plan za zdravlje, kao temeljne dokumente projekta "Zagreb-Zdravi grad" učiniti dostupnim (dati na uvid i dopunu) najširoj zajednici (kroz medije, Bilten Zagreb - zdravi grad ili tiskanjem izvještaja),

• da bi se postiglo što bolje informiranje i uključivanje zajednice u projekt "Zagreb - Zdravi grad" bilo bi značajno organizirati predstavljanje projekta kroz tribine u Gradskim četvrtima, na stručnim sastancima (među profesionalcima) te na sastancima s interesnim i građanskim udrugama,

• medijski promovirati projekt i osigurati dobro i redovito medijsko praćenje projektnih aktivnosti (kontakt emisije na radiju, stranica zdravog grada u dnevnim listovima i slično),

• redovito pratiti rad tematskih grupa i evaluirati njihova postignuća (kroz od samih grupa predložene kriterije) barem svakih šest mjeseci.

Dr. Selma Šogorić Suportivni centar Hrvatske mreže Zdravih gradova

Documents

SLIKA ZDRAVLJA GRADA ZAGREBA...• povijesni dokumenti – sažeta povijest grada ŠTO RAP-om DOBIVAMO? Svrha je provođenja RAP-a dobiti: 1. gradsku sliku zdravlja, 2. konsenzus predstavnika