SrceSrce je glavni pokretaki stroj (dvostruka crpka) u krvnoilnom sustavu koji ima pretenu zadau podravanja krvnog opticaja. Srce je upalj miini organ to je smjeten priblino u sredini prsnog koa i ima oblik odsjeenog konusa, koji se sastoji od etiri prostora, koji se nazivaju desno i lijevo predvorje i desna i lijeva klijetka. Desni se dio srca nalazi uglavnom u prednjem dijelu tijela, a lijevi je dio u stranjem dijelu tijela (Slika 18.). Uzduna je os srca nagnuta pot kutem od oko 40 prema horizonatalnoj ravnini u primjeru uspravnog stajanja ovjeka, i nalazi se pozadi nad elucem. Harmonijskom je analizom utvreno da se sredite srca nalazi na udaljenost od 2,25 duljina glave mjereno odozgo. Srani se mii razlikuje histoloki od glatkih i prugastih miia. Popreno postavljena vlakna sranog miia su posebne stanine (klijetkaste) jedinice. Ritmiko skraivanje sranih vlakana nije proizvoljno, dok su skraivanja prugastih vlakana proizvoljna. Znaajka je glatkih miia nepostojanjem regulamig mikroskopskih vlakana, koji postoje u skeletnim i sranim miiima.Gornji je dio srca odijeljen od donjeg vjenanom brazdom koja okruuje srce.Donji dio srca obuhvaa klijetke i ini glavnu sranu masu. Uzduno je srce razdijeljeno sranom pregradom, koja u odrasle osobe potpuno odjeljuje lijevu od desne polovice. Srane su klijetke glavni dio srca i njihova se miina stijenka napinje i stee, smanjujui upljinu klijetki i iz njih potiskuje krv koja je iz klijetki dola iz predvorja.Provodni sustav srca ini posebno miije (neuromuskulamo tkivo) koje samostalno stvara podraaje i time ostvaruje automatski rad srca, odnosno ritmino stezanje njegova miija. Provodni je sustav srca uloen u srano miije i obuhvaa posebne tvorbe u obliku vorova i snopova, ija je graa razliita od radnog sranog miija.

Krivulja EKG-a ima nekoliko osnovnih dijelova, a to su P val (depolarizacija predvorja), zatim QRS skupina (depolarizacija klijetki) i T val (repolarizacija klijetki)

1 Keith - Flackov sinusni vor; 2 Aschoff - Tavvarin - Vorhofov |atrioventikulami vor; 3 Stablo Hisova vora; 4 Desni krak; 5 VenaCava superior; 6 Ulaz gornje vene u desno predvorje; 7 Vena Cava 11inferior; 8 Ulaz donje vene cave u desno predvorje: 9 Pluna vena; 10 Pregradna stijenka; 11 Mitralni zlisci; 12 Papilami miii.

Zavisnost mase srca od broja godina

KrvotokOevidna je istina pripisivati sinaptike procese kemijskim pojavama. U stvari, kod djelovanja ivaca nemogue je razdvojiti kemijske potencijale od elektrinih, pa radi toga tvrdnja da je neko svojstvo kemijske naravi nema skoro nikakvog smisla. No ipak, ne bi bila suprotnost openito usvojenim idejama pretpostaviti da je barem jedan uzrok ili pratilac sinaptike promjene neka kemijska promjena koja se manifestira lokalno, bez obzira kakvo je njeno stvarno podrijetlo. Vjerojatno je da je nazonost takve promjene zavisna od p okretakih signala koji se prenose ivcima. Isto je tako zamislivo da ovakove promjene mogu zavisiti od kemijskih promjena, koje se najee prenose kroz krv, a ne posredovanjem ivaca.Razumljivo je da se poruke svima zainteresiranim prenose putem ivaca i da se lokalno pojavljuju u obliku kemijskog djelovanja koje prati sinaptike promjene. Meutim, s inenjerskog motrita, ini se da poruke svima zainteresiranim mogu djelotvornije prenositi putem krvi za razliku od prenoenja putem ivaca. No ova pomisao nema nikakvih dokaza. Ako primjerice promatramo brzinu kojom uvjetni refleks reagira na nadraaj ne moe se zakljuiti da se proces uvjetovanja refleksa odvija priblino istom brzinom. Stoga bi bilo logino pretpostaviti da poruku koju uzrokuje takvo uvjetovanje prenosi spori ali prodorni utjecaj krvnoopt onog sustava. Ovaj nepoznati utjecaj koji se prenosi krvnoilnim opticajem, ini sasvim vjerojatnim da krv u sebi nosi supstance koje mogu izravno ili posredno da izmjene djelovanje ivaca i da ovu mogunost nagovijetava djelovanje nekih hormona i produkata lijezda s nutarnjim luenjem. Primjerice ako razmatramo glad kao uvjetni refleks, bilo bi pretjerano taj uvjetni refleks povezivati s poticajnim djelovanjem ivanog sustava.OsjetilaZa definiranje pet vrsti osjetila i za proprioceptivni sustav, suvremana fiziologija klasificira prvih pet osjetila na slijedei nain:1. Sluh2. Njuh3. Okus4. Dodir i5. VidPored toga znamo, da se povrinske ili kone senzacije, ostvaruju putem povrinskih osjetila dodira putem ivaca kraljenikih i mozgovnih ivaca, a oni su osjeaji boli, topline, hladnoe i dodira.Postojanje estog osjetila, koji se esto naziva miinim osjetom uvedeno je od Charesa Bella (1826), koje su ime kasnije neurolozi izmijenili u osjeaj gibanja ili pak u osjeaj gravitacije u prostoru. Kasnije je ovo razraeno u pojam propriocepcije.Propriocepcija je zajedniki naziv za somatske osjeaje od raznih ulnih organa u tijelu ovjeka kao to su dodir ili tlak, zatim temperatura (toplo - hladno, bol (ukljuivo svrbe ili golicanje) i osjete vezane uz pokret miia i zglobova, ukljuujui stav i pokret. Drugim rijeima, to je nesvjesna percepcija gibanja i orijentacije koja dolazi od podraaja unutar samog tijela.Dakle, kako su moe zakljuiti, poropriocepcija je posebna varijacija osjetilne uvjetnosti, koja je radi svoje posebnosti bila definirana na razliite naine, i to ve u 18-om stoljeu. Suvremeno se miljenje dijeli u dvije kategorije. Prva je opissuje kao sposobnost znanja poloaja dijelova tijela u prostoru. Uz ovo je ukljuena i sposobnost premjetanje poloaja prema prijanjem poloaju bilo aktivno bilo pasivno. Druga se pak kategorija naziva kinestetika svjesnost, koja se sastoji u sposobnosti otkrivanja gibanja u zglobu. Oevidno je da su obje kategorije vrlo vane znaajke promatranog gibanja.to se tie brzine irenja prioceptivnih informacija, one su s obzirom da njihov tijek od lokalnog mjesta ide putem ivaca do kraljenike modine pa u mozak s brzinom od 70 do 100 m/s to je bre od signala bola, kojih jebrzina 1 do 3 m/s. Dakle, ove informacije su znaajno bre, a i sadravaju pojedinosti kako statikog tako i dinamikog karaktera, zatim ravnoteu, kao i biomehanike znaajke o naprezanjima i deformacijama, reflektirajui se tako na stabilizaciju zglobova, i zatiujui tako moebitne ozljede[footnoteRef:1]. [1: ]

UHO, SLUH I RAVNOTEAVei je dio uha skriven unutar sljepoone kosti lubanje. Dio koji moemo vidjeti jest vanjsko uho, koje kanalizira zvune valove u sluni hodnik, koji je u obliku cijevi i istodobno lui unu mast (cerumen) za podmazivanje. Srednje je uho ispunjeno zrakom i s jedne je strane ogranieno bubnjiem, a s druge strane ovalnim prozoriem. Njegova je jedina veza s vanjskim okoliem Eustahijeva ili sluna cijev, pomou koje je srednje uho povezano sa drijelom. Ova cijev omoguava odravanje jednakog tlaka s obiju strana bubnjia. Ovo je odravanje jednakog tlaka vano radi toga to u tim uvjetima bubnji moe pravilno vibrirati. Iznenadne promjene tlaka izazivanju poremeaje u sluhu. U nutarnjem se uhu nalaze sluni receptori i veza s mozgom. Nutarnje je uho ispunjeno s tekuinom. U srednjem se uhu nalaza tri slune koice koje pronose zvuk s bubnjia do nutarnjeg uha.

Kako je ve reeno, nutarnje je uho ispunjeno tekuinom i nizom kanalia.Tu je smjetena i punica u kojoj se nalaze osjetne stanice, dok polukruni kanalii sakulus i utrikulus detektiraju pokrete i poloaj tijela. Ove sitne stanice unutar punice imaju odgovarajue dlaice koje detektiraju promjene tlaka do kojih dolazi kad zvuk stigne u uho, savijajui ih, pa stanice du slunog ivca alje ivane impulse u mozak.Sluni kanal je uski prolaz od une koljke do bubnjia. Dimenzije su prolaza u novoroenadi 15 mm, a na dnu 25 - 30 mm, dok su u odraslih duine vrne stijenke 25 mm, a prednje nie stijenke 31 mm

OTOLITIU svih je kraljenjaka u svakom uhu po dva ili tri otolitska organa. Njihov je shematski izgled pokazan na sliciOtolit - kristali kalcijeva karbonata kojih je vie u polukrunim unim kanaliima i sastavni su dio organa za ravnoteu. On lei ispunjen tekuinom i s jednom je svojom stranom privren njezinoj stijenki pomou elastinog tkiva u kojem se nalaze dlaice senzomih komorica. Kada se otolit pomie, savija dlaice, koje pobuuju senzome komorice. U primjeru a) stimulacija senzomih komorica proistjee uz horizontalan poloaj otolita. Otoliti su znaajno gui od vode, jer oni sadre kalcijev karbonat. Ako je teina otolita Fq , a p gustoa, onda on u okruavajuoj tekuini e imati teinu:F'g ~ Fg (p -1) pAko se otolit nalazi u poloaju a) prikazanom na shemi, tada teina djeluje kao paralelna sila s dlaicama senzomih komorica. Meutim, pri pomaku organa za neki kut 6 , slika b) . spomenuta e teina imati sastavnicu koja je okomita prema dlaicama, posljedino e se otolit gibati i savijati osjetilne dlaice, kako je pokazano na shemi. Ovakvim se nainom, pri naginjanju glave uestalost potencijala u senzomih organa mijenja.Ako na otolitni organ djeluje, kako je na shemi c) pokazano, ubrzanje, tada bi se radi inercije otolit htio zaustaviti, tj. pomaknuti se prema shemi na lijevo, pa tako ubrzanja djeluju na otolitni organ, te tako razlikuju organi sagibanje glave od djelovanja ubrzanja. Vrijeme potrebno za odgovarajuu reakciju, kako bi se ustalilo neki konstantni stupanj savijanja pri konstantnom kutu nagiba ili pri konstantnom ubrzanju, zavisno je od stupnja priguenja.De Vries H.[footnoteRef:2] je istraivao rentgenskom metodom otolitne organe na koatoj ribi Acerini, pa je temeljem provedenih pokusa izraunao efektivnu masu izdvojenog otolita, izabrane ribe mase 21 gram, koja je iznosila 0,033g, pa je uz gustou oko njega u iznosu od 2,9. Otolitova je masa iznosila 0,033 + 0,033/2,9 = 0,044 g. Masa okruavajue tekuine bila je priblino 0,033 - 0,033/2,9 = 0,022 g. [2: ]

OI I VID

Gibanje je oiju omogueno njegovim motornim aparatom koji se sastoji etiri uspravna i dva kosa miia, a olakava ga suzni aparat (suzna lijezda, sluzna vreica i suzni kanal), koji odrava vlagu u onoj upljini i titi oko od infekcije. Onu jabuicu ine tri ovojnice. Izvana vrsta i neprozirna bjeloonica, koja sprijeda prelazi u prozirnu ronicu. Ispod bjeloonice se nalazi ilnica kroz koju prolaze krvne ile to hrane oko. Za funkciju je oka najvanija trea nutarnja ovojnica, mrenica (retina) u kojij se nalazi receptivni aparat osjeta vida: osjetne elije to su u obliku tapia i unjia od kojih polaze osjetna vlakanca vidnog ivca.Konjuktiva

Nutranjost je one jabuice ispunjena elastinim i prozirnim gradivom, na ijoj se prednjoj strani nalazi bikonveksna lea, prislonjena na zjenicu i povezana s nitima svoje vezivne ovojnice za cilijamo tijelo. Zrake svjetlosti dolaze kroz ronicu u oko, lome se kroz leu i projiciraju na onu pozadinu gdje nastaju obrnute slike vienog objekta odnosno subjekta, koje

vidni ivac prenosi u optike centre mozga. Svako od dva oka prima sliku predmeta iz drugaijeg poloaja.

Slika U oku se na mrenici pojavljuje obrnuta slika predmetaivani vodovi odlaze u tzv. subkortikalne centre vida, a odavde dalje u koru zatiljnog renja velikog mozga, gdje se nalazi centar za vidnu percepciju. Spajanjem obiju slika, prenesenih iz oba oka, stvara se jedinstvena plastina slika predmeta.Za funkciju je oka od nezamjenljive vanosti suza, koju lue suzne lijezde. Odravajui vlanost ronice oka, ona meu ostalim sadri licozim, gradivo koje rastvara mikroorganizme titei tako oko od infekcija. Radom suznih lijezda upravlja sedmi modani ivac (nervus facialis). Ljudska suza kao baktricid stoji ispred farmaceutskih proizvoda i smatra se da unitava preko stotinu izazivaa bolesti. Ovu znaajku suza zadrava ak i kada je razblaena i do est tisua puta.

398

398

DODIROsjetila u koi mogu otkriti dodir, bol, vibracije, toplinu i hladnou. Osjetila se za lagani dodir nalaze u gornjem dijelu usmine u koi. Ona za vri dodir i tlak su vea i nalaze se dublje u usmini. Veina je ovih osjetila omeena ahurama. Osjetila koja otkrivaju toplinu ili hladnou i bol su zapravo slobodni ivani zavretci, i to u blizini pousumine i usmine. Informacije iz svih ovih osjetila putuju u obliku elektrinih impulsa du ivaca koji ih prenose u odgovarajua podruja u mozgu.

Pored analiziranih osjetilnih aparata u ovjeka u prirodi postoje jo brojni pojavni oblici osjetila. Primjerice, zanimljiv je i nain vienja to ga ima slijepi mi, odnosno imi.Slijepi mievi provode noni ivot i veina se njih hrani muicam ili komarcima koje love vrlo spretno i to, po punoj ili djelomino punoj tami. Oevidno slijepe ivotinjice ne zaostaju pri tom za ivotinjama koje vide. Za vrijeme leta mievi otpravljaju zvukove vrlo visoke uestalosti, koje su neujne ovjeku, ali ih mogu registrirati odgovarajui aparati. Ako su mu zaklonjena (zatvorena) usta, te kada ne moe odailjati zvukove, tada poinje udarati na prepreke, na koje se u uobiajenim prigodama ne bi spoticao. Oevidno je da pri letu u tamnom prostoru mievi imaju orijentaciju primajui valni odraz (jeku) od okruavajuih prepreka. Sudei po svemu na taj nain oni lociraju i kukce s kojim se hrane.Slijepi mievi iz porodice Vespertilonidae, za vrijeme leta odaju vrlo kratke zvune signale, i to u razmacima od 2 - 3 ms, s meuintervalima od priblino 70 ms; visina zvuka u njih brzo opada, dok se frekvencija sniava s oko 110 000 Hz na oko 40 000 Hz. Spomenimo da je u ovjeka gornje podruje slunosti oko 20 000 Hz. Pored toga, u mieva se orijentacija u odnosu na lokaciju prepreke, takoer kao i u ljudi vri posredstvom dva uha, pa su u stanju i procjenjivati udaljenost prepreke ili kukce. Meu slijepim mievima ima i oni koji se pored kukaca hrane i ribama.