Skripta OTIS

7/21/2019 Skripta OTIS

1/62

GRAFIKA INDUSTRIJA

to je to Tehnologija?

1. nauka o nainima prerade sirovine u gotove proizvode, Klai2. sveobuhvatna znanost o isprepletenosti tehnike, gospodarstva i drutva

(definicija ope tehnologije), J. Beckmann,3. nauka ili skup znanja i vjetina o fizikalnim, kemijskim ili drugim

postupcima obrade ili prerade sirovina, polupreraevina i preraevina uproizvodnji; takoer skup samih tih procesa

to je to Informacijska tehnologija?- sprega mikroelektronike, raunalne tehnologije i telekomunikacija- omoguuje prihvat, pohranjivanje, prijenos, i jednostavna upotreba svih vrstainformacija- pojava informacijske tehnologije Gutenbergovo otkrie- koncentracija znanja i timski rad pretpostavka brzog razvoja IT

- primjena izazvala ogromne promjene u strukturi pojedinih drutvenih zajednica nain proizvodnje, kljunom pokretau proizvodnje, tehnologiji, strateki resurs,kadrovski profil, princip razvoja, metodologija rjeavanja problema, vremenskaorijentacija.

Grafika tehnologija- spada u skupinu informacijskih tehnologija- znanost o preradi informacije

Usporedba tipinih drutvenih zajednica s aspekta Postindustrijskog tipa drutva informacijsko drutvo

- kljuni pokretaproizvodnje INFORMACIJA sustavi za obradu i prijenos informacija

- strateki resurs ZNANJE- Tehnologija INTELEKTUALNA- Kadrovski profil ZNANSTVENIK, SPECIJALIST- Metodologija rje. problema MODELI SIMULACIJE, EKSPERTNI SUSTAVI,

SUST. ZA PODR. ODLUIVANJU,INTELIGENTNI INFORM. SUSTAVI

- Kljuni princip razvoja KODIFIKACIJA TEORIJSKOG ZNANJA

GRAFIKA INDUSTRIJA

Grafika industrija je preraivaka industrija.Osnovna informacija koju prerauje jestinformacija,a preraivaki proces specifian je proces umnoavanja teksta i slike proces toga po tradiciji jednostavno nazivamo tisak.Informacija nije ni materija ni energija. Podinformacijom razumijevamo dijalektiko jedinstvo sadraja (misaona vrijednost) i forme(materijalna egzistencija informacije). Informacija kao objekt komunikacije treba kodprimatelja izazvati neko djelovanje (spoznaju, akciju) to se moe shvatiti kao informacijskaveza u kibernetskom smislu.Grafika industrija preuzima ulogu komunikacijskog kanala, atakva indirektna komuniciranja prisutna kod telekomunikacijske tehnike, mogu se prenijeti napodruje grafike tehnologije.Za prenoenje informacije potrebna je odgovarajua supstancada slui kao nositelj informacije.Materijalna priroda te supstance je nebitna, ali su iz praktinihrazloga to najee papir i boja. Meu grafikim proizvodima novine su najpoznatiji inajcijenjeniji nositelj informacija. Ne treba posebno dokazivati da kupujui novine kupujemoobavijesti, a ne papir i boju.Grafikoj komunikaciji mogu se pripisati dva aspekta: verbalni i

1


2/62

vizualni. Grafikom oblikovanju (dizajnu) pripada zadatak da objedini verbalne i vizualneelemente u funkcionalnu cjelinu grafikog komuniciranja.

Grafika industrija u osnovi obuhvaa ove djelatnosti:

a)tiskarsku,b)izdavakuc)novinsku

-novinska i izdavaka djelatnost najneposrednije povezane s tiskarskom djelatnou i snjom su u potpuno komplementarnom odnosu, to znai da one predstavljajuingredijenciju jedinstvene reprodukcione cjeline.

GRAFIKI PROIZVODje proizvod koji je potpuno ili djelomino namijenjen informiranju, aproizveden je grafikim tehnikama, grafikim bojama i na grafikim podlogama.

Grafike tehnike su sve tehnike tiska kategorizirane u visoki, duboki, ploni i propusni tisak,kao i svi proizvodi i poluproizvodi iz grafike pripreme (filmovi-fotoliti, slog, ...)

Grafike boje su posebne i specijalizirane u analogiji pojedinanih tehnika tiska, - boja zaknjigotisak (visoki tisak), boja za bakrotisak (duboki tisak), itd, ali su specijalizirane i zapojedine tiskovnepodloge, - sito boja (propusni tisak) za papir, sito boja za plastiku, ali su ispecijalizirane u okviru zahtjeva ambalae, - tisak ambalae za prehrambene proizvode itd.

Grafike podloge su razliite vrste papira, celofana, ljepenki, laminata, itd.

Nomenklaturagrafikih proizvoda prema klasifikaciji Dravnog zavoda za statistiku:1.Novine, asopisi, ..2.Knjige i broure, ..3.Jednobojni agitacioni i reklamni tisak4.Jednobojni obrasci i trgovake knjige5.Viebojni agitacioni i reklamni tisak6.Viebojni obrasci i trgovake knjige7.kolske i sline biljenice8.Jednobojni tiskani omotni papir9.Ostali jednobojni tiskani proizvodi10.Ostali viebojni tiskani proizvodi

GRAFIKA PROIZVODNJAGrafika se proizvodnja dijeli na tri glavne faze: PRIPREMU, TISAK I DORADU.

Priprema(pre-press) obuhvaa sve radne postupke oko izrade tiskovne forme.

Tisakje specifian proces umnoavanja (industrijske reprodukcije) u kojem nastajevei broj identinih proizvoda (otisaka ili primjeraka).

Doradaje zavrna proizvodnja (finalizacija) u kojoj grafiki proizvod dobiva svojkonani oblik. Otisnuti arci se savijaju, sabiru i ivanjem spajaju u knjini blok; nakraju se obraeni knjini blok spaja s knjinim koricama.

GRAFIKI DIZAJN OBLIKOVANJE-Objedinjuje autorov sadraj i izdavake zahtjeve u novucjelinu posredovanu tehnikom u grafiki proizvod.Dizajner osmiljava novu cjelinu kombinacijomstrukturalnih elemenata grafikog medija (pismo, slika, papir) i izborom grafiketehnologijeKompetencija u procesu pripreme i dizajniranja osjetljivi, mogue nesuglasice na strunompolju vizualnog oblikovanja usklaenost optikih teina dodavanjem ili oduzimanjem nekog elementastrukture, MOGUE INTERVENCUJE

PROIZVODNJA nespojiva je stalna intervencija dizajnera, radi prirode tehnikog procesa

2


3/62

Kao datum postanka tiskarstva neprijeporno vrijedi 1450. godina u kojoj je JohannesGutenberg u Mainzu zavrio tisak svoje Biblije s 42 retka.Gutenberg nije izumio tiskarski stroj, kako se to sasvim openito i pogreno, ali vrlo estopie. Gutenberg je uveo tehniku izrade pominih, olovnih slova, namijenjenih viekratnojupotrebi, a zatim je vinarsku (papirniarsku) preu prilagodio potrebama tiska, dodavi jojpreklopni okvir s elastinom navlakom (timpan), te maskom i punkturama.

Gutenberg je po prirodi stvari bio i prvi izdava(u modernom smislu), jer se uz pojamknjigotiska nuno javlja i pojam naklade; a to znai da se knjiga ne moe prodavati dok nijeotisnut i posljednji njezin arak.Neemo pogrijeiti tvrdnjom da majstor Gutenberg nije bio samo knjini umjetnik, nego u istovrijeme genijalni tehniar, izumitelj i poslovni ovjek, jednom rjeju: prvi informatiar svijeta.

Povijesni razvoj tiskarstva u svijetu i Hrvatskoj

Razvoj i stanje tiskarstva i grafike djelatnosti indirektno se moe promatrati kroz razvojsustava za edukaciju strunjaka tiskarske i grafike djelatnosti, jer znanje je oduvijek bilojednim od osnovnih preduvjeta u napretku neke struke, a veina znanja stjee se putemobrazovnog sustava. Stoga je mogue rei da bez kvalitetnog sustava edukacije nema ni

pravog razvoja bilo koje struke.Pod tiskarstvom u uem tehnikom smislu podrazumijevamovjetinu tiskanja, odnosnotiskarski zanat. U irem smislu to su raznovrsni procesi i tehniki postupci umnoavanjateksta i slike. Na tiskovnu formu nanosi se boja, koja se zatim (ovisno o tehnici tiska) prenosina tiskovnu podlogu (najee papir, plastine i metalne folije, staklo i dr.) na kojoj nastajeotisak. Osnovni zadatak tiskarstva je omoguiti grafiku komunikaciju, pri emu se sluiraznovrsnim grafikim tehnikama. Osnovna sirovina koja se prerauje jest informacija.Tisak se u svom irem znaenju ubraja u sredstva (medije) javnog priopavanja.Za prenoenje informacija nuna je odreena supstancija. Materijalna priroda te supstancijeje sporedna. Iz praktinih razloga to je najee papir i boja. Novine su zato nositeljinformacije u pravom smislu te rijei. Nije potrebno dokazivati da kupujui novine itateljkupuje obavijest, a ne papir i boju.Poetak tiskarstva ujedno je i poetak vremena velikihotkria. Gotovo nijedna ljudska djelatnost nije ostavila takav trag u civilizacijskom razvitku

ovjeanstva. Upravo tikskarstvo je donijelo mogunost dovoljne akumulacije znanja to je ibio preduvjet daljnjih velikih otkria nakon Gutenberga, te nezaustavljivom tehniko-tehnolokom napretku i razvitku ljudske civilizacije uope.Nepouzdanost i pogreke bitno su doprinjele da Kinezi izmisle postupak za umnoavanjeknjiga, koji e kasnije bitno utjecati na razvoj tiskarstva u njihovoj zemlji.Izum tiskarstva,temelji se na jednostavnom rjeenju promjeni odnosa izmeu jedinica.Do izuma tiskarstvadlijeto ili pero (tiskovna forma) ilo je prema podlozi da bi se uklesalo ili upisalo odreenoslovo. Podloga je mirovala, a ruka se kretala.U tiskarstvu je upravo obrnuto: podloga ide ktiskovnoj formi da bi na njoj bila otisnuta, podloga se kree, a tiskovna forma miruje.Bezobzira na usavrenost tehnika koje su se primjenjivale ili se primjenjuju,taj osnovni principsauvan je do danas.U Kini u 2. stoljeu tadanji vladari dali su urezivati svete tekstove na kamene ploe.One bi seizlagale na javno mjesto kako bi se sa njih mogli napraviti otisci na papiru.Postupak uzimanja

otisaka s tih natpisa bio je slijedei: kamen se premazivao bojom tako da se bojilo nanosilosamo na izboenu povrinu kamena, ne i u udubljene dijelove (urezani znakovi).Tada setiskovna podloga (papir ili neki drugi materijal na kojeg je bilo mogue otisnuti) polagala na tupovrinu i paljivo pritiskivala kako bi sedobro priljubila uz namazani dio povrine. Kada setiskovna podloga odvojila od kamene povrine, ostajao je otisak crne boje na cijeloj povrini.Dijelovi koji su bili udubljeni ostajali su bijeli.Tako su se dobivala bijela slova (ideogrami) nacrnoj pozadini. Na taj nain su se umnoavali samo najvaniji vjerski tekstovi, dok su se drugii dalje runo prepisivali.Tehnika urezivanja u kamene ploe zadrala se sve dok u srednjemvijeku Kinezi nisu pronali novi nain umnoavanja knjiga.Bri i ekonominiji s pomoudrvoreza (ksilografije) negdje za vrijeme Tang dinastije. U drvene blokove urezivao seideografski tekst i ilustracije. Drvene blokove zatim bi se premazalo bojilom tako da je bilomogue sa njih prenjeti bojilo na papir.Drvo je svakako bilo podatnije za obradu nego kamen.Slijedei napredak dogodio se za vrijeme dinastije Sung u 11. stoljeu kada je Kinez Pi Sheng

doao na zamisao da tiska knjige s pominih slova od gline umjesto tehnikom drvoreza.Detaljan izvjetaj o tome sastavio je uenjak Wang Chen 1313. godine, koji je i prvi doao na

3


4/62

zamisao da upotrebljava drvene umjesto glinenih znakova.U Europi su se prvi poecitiskarstva javili znatno kasnije. Zbog sve vee potrebe potranje za knjigom trebalo je rijeitidva problema: pronai jeftniji pisai materijal i ubrzati postupak umnaanja knjige. Krajem 14.stoljea javljaju se i prve ksilografske knjige, otisnute s drvoreza. No, ni to nije rijeilo problemmasovne potranje za knjigom.Uinio je to tek Johanes Gutenberg svojim izumom pominihslova oko 1450.godine.

Njegov se izum moe smatrati najznaajnijim dogaajem u oblasti komunikacija odpronalaska pisma. Tim su se izumom otvorila vrata Crnoj umjetnosti, te se upravo zbogtoga taj dogaaj i smatra svretkom srednjeg i poetkom novog vijeka. Taj izum obuhvaaizradu i upotrebu pominih olovnih slova, kojima se mogu slagati rijei i reenice, a nakonupotrebe razloiti i ponovno upotrijebiti za slaganje. Na taj nain su se otvorile nevienemogunosti knjigotisku, koji se nakon toga ubrzano razvija.Uz lijevanje pojedinanih slovaGutenberg je ubrzao proces tiska izradom prve pree za otiskivanje koristei kao osnovupreu za groe. Ta prea bila je izraena od drveta. Imala je dvije horizontalno poloene

ploe. Na donju se stavljao slog, dok se gornja sputala prema donjoj pomou debelogzavrtnja i tako vrila otiskivanje. Stranice su bile vrlo masivno graene, a pri vrhu su bilespojene poprenom gredom kroz koju je prolazio zavrtanj za gornju plou. Kapacitet pree bioje oko 30-40 otisaka na sat. Boja na slog se nanosila tamponom. Tampon je drvena poluloptapresvuena koom, na ijem se gornjem dijelu nalazi dra. Tamponi su kao simboli zadranina grafikom znaku.O izgledu i funkciji tiskarske pree govore crtei, a najraniji dosad pronaen crte tiskarskepree, otisnut 1499. godine u Lynu nalazimo na drvorezu Mrtvaki ples.Negdje u 15. stoljeu pojavila se i tehnika bakropisa, iz koje su se kasnije razvile tehnikedubokog tiska (bakrotisak, elini tisak) kod kojeg se tiskovna forma izraivala na nain da seodreenim postupcima izdube elementi u koje dolazi boja koja se zatim prenosila na tiskovnupodlogu adekvatnim postupcima.

Tijekom slijedeih desetljea i stoljea pree su usavravane, rad na njima je olakan, apostupak otiskivanja ubrzan. Ipak tiskarska prea je kako se javlja na tiskarskim i

4


5/62

nakladnikim signetama, a i na cehovskim grbovima u svom izvornom obliku ostala 200godina simbolom knjiogtiska i knjigotiskara. Da bi se dolo do daljnjeg tehnikog napretka irazmiljanja bile su potrebne znatne duhovne reforme. To se i dogodilo s pokretomracionalizma u 17. stoljeu, to je do pravog izraaja dolo tek sredinom 18. stoljea.Prva hrvatska tiskana knjiga jest glagoljicom tiskan Misal po zakonu rimskoga dvora.Tiskanje je dovreno 22. veljae 1483. godine. Gdje je tiskan prvi glagoljski Misal jo nije

definitivno utvreno jer u kolofonu nije navedeno mjesto. Neki tvrde da je otisnut u Veneciji,mislei to prvenstveno zbog raskonosti i ljepote kojom je otisnut. Venecija je tada bila mjestorazvijenog tiskarskog umijea. Drugi pak vjeruju da je Misal tiskan u Kosinju, trei paksmatraju da je prireen za tisak u Istri.U prilog da je Misal tiskan na domaem tlu ide ipodatak da je papir bio najvjerojatnije njemakog podrijetla. Neovisno o podrijetlu naegprvog izdanja gotovo je sigurno da je kosinjska tiskara bila prva na podruju Hrvatske. Iznje je 1941. godine izaao jedan glagoljski brevijar koji je sauvan u jednom nepotpunomprimjerku.Ve1493. godine u Senju je osnovana pod vodstvom kanonika Blaa Baroniadruga glagoljska tiskara. Radila je do 1508. godine. Iz nje potie 7. kolovoza 1494. dovrenglagoljski Misal. Takoer tu je Bla Baronikasnije izradio i glagoljsku knjiicu Spovidopena, te jo nekoliko hrvatskih prijevoda nabonih dijela. Treu tiskaru na tlu Hrvatskeosnovao je 1530. godine modruki biskup imun egna-Koii, u Rijeci. Na sjeveru Hrvatske,prva tiskara pod okriljem Juraja Zrinskog 1574. godine djelovala je u Nedeliu. 1586. godine

i Varadin je imao svoju prvu tiskaru, koju je vodio Hans Manel, a 1664. godine i Zagreb jeimao svoju tiskaru.Tijekom industrijske revolucije u 18. i 19. stoljeu tiskarstvo se ubrzanorazvija. Wilhem Haas 1772. izradio je preu u potpunosti od eljeza.Charles Stanhope je oko1800. godine izradio jo savreniju preu od Haasove. Poboljanje se sastojalo u tome to jejednim zahvatom bilo mogue izvriti otiskivanje, do tad se otiskivanje vrilo viestrukimokretanjem zavrtnja. To je postignuto pomou koljenastih podupiraa. Takvim preamakapacitet je bio oko 160 otisaka na sat.Tehnologija izrade papira strahovito se poboljala tijekom 19. stoljea, ta tako pridonjelarazvoju tiskarstva. Uvoenje klora za bijeljenje omoguilo je laku proizvodnju papira iproirilo krug upotrebljivih sirovina. Esparto trava iz panjoloske i Sjeverne Afrike postajeznaajna sirovina za proizvodnju papira. Otkriveni su postupci proizvodnje papira iz sirovinaod drveta.Otkrie rotacionog tiska, te zatim Linotype slagaeg stroja 1886. godine, znaajno je

unaprijedilo brzine tiska i pridonjelo dominacijama tehnike knjigotiska u tiskarstvu koja seuglavnom zasniva na ovim otkriima. Tehnika knjigotiska zadrala je dominantnu ulogu utiskarstvu do oko 1950. godine.Godine 1876. Alois Senefelder izumio je novi tiskovni postupak litografiju(kamenotisak).Tiskovna povrina kod ovog postupka praktiki poiva u istoj ravnini saslobodnom povrinom. Razlika izmeu tiskovne i slobodne povrine, koja je inae kodvisokog i dubokog tiska postignuta razlikom u razini, tj. reljefom, ovdje je nadomjetenarazliitim afinitetom prema tiskarskoj boji, odnosno prema vodi; tiskovni se postupak zasnivana natagonizmu izmeu masnih supstanci i vode.

Litografija jeuglavnom sluila za umnoavanje umjetnikih crtea, meutim njena jo veavanost je to je posluila kao osnova izuma ofsetnog tiska 1904. godine. Izdrljivostlitografskih pretisaka nije mogla udovoljiti zahtjevima visokih naklada to ih je sa sobom donio

ofsetni tisak, pa se u razdoblju od 1925. do 1930. godine uvodi fotomehanika reprodukcijakoja postepeno nadomjetava litografsku reprodukciju, a razliiti kopirni postupci zamjenjujupretiskivanje.Tako je nastala fotolitografija. Jedini nerijeeni problem koji je bio preostao bio jetekst, jer je direktno crtanje slova na litografskom kamenu ili prenoenje otisaka s olovnogsloga (pretisak) bilo nepraktino i skupo. Rjeenje koje se samo po sebi nametnulo bilo je fotoslog danas raunalo. Ofset je danas jo uvijek dominantna tehnika tiska.

Razvoj tiskarstva posljednjih pedesetak godina u ovoj oblasti predstavlja veliko i znaajnorazdoblje. Tehniko tehnoloki razvoj grafike industrije u svijetu i Hrvatskoj u tom razdobljubiljei svjetlosni razvoj tehnologije. Polazei od injenice da je pedesetih i ezdesetihgodina u pripremi tiskovne forme dominirao olovni slog, danas moemo govoriti o muzejskojtehnologiji, s obzirom da se ista priprema tiskovne forme realizira raunalom.Vrlo vaan diopripreme proizvodnje ini i razvoj reprodukcione fotografije koja takoer biljei napredak odkonvencionalne prema digitalnoj. Kemigrafija je kao tehnika izrade tiskovne forme za sve

5


6/62

tehnike tiska toliko napredovala da izrauje tiskovne forme koje tee nekoliko dekagrama, apedesetih su teile i preko 30 kilograma.

Podruje tiska u kome je dominirao knjigotisak poetkom promatranog razdoblja kree se svedo dananjih dana snano prema ofsetnom tisku, zatim flekso, sitotisku i digitalnim tehnikamatiska.Posljednjih nekoliko desetljea dogaaju se znaajne promjene unutar tiskarstva.

Poveava se broj radnih naloga, ali se smanjuju naklade. Trae se tiskanice s vie boja; odtiskarstva se oekuje vie prilagodljivosti promjenama na tritu. Vie se trae tiskarskistrojevi manjeg formata, a mnogo panje poklanja se skraivanju vremena za pripremustrojeva. Mijenja se i konstrukcija tiskarskih strojeva. Najvie se istie drastinopojednostavljenje.

Proces pretpripreme (pre-press),dakle sve ono to prethodi procesu tiska, tj. izrada tiskovneforme u rasponu od izrade sloga, reprodukcije, kopirnih procesa i kemigrafije, najvie jepodlono inovacijama u grafikoj industriji.Dok se fotoslog proteklih godina koncentrirao naistu izradu sloga, danas se vepotpuno afirmirana laserska tenika usmjerava naosvjetljavanje cijelih stranica: tekst se integrira sa slikom i grafikom. Svojstva laserske tehnikeotvaraju korisniku mogunost da se povee s najrazliitijim komunikacijskim i kompjuterskimsustavima, koristei svoju lasersku jedinicu kao univerzalni izlazni medij. Podruje grafike

predpripreme otvara se za preuzimanje podataka na postupno sve viem nivou. Pored vegotovo klasine konverzije tuih podataka, tu spada preuzimanje grafikih podataka, tepreuzimanje digitaliziranih podataka o slikama od viebojnih skanera.

Promjene koje se trenutno zbivaju u grafikoj tehnologiji obino se nazivaju etvrtiminovativnim valom. Prema toj podjeli prvi je val obiljeen pronalaskom slagaeg stroja i to serazdoblje protee od kraja 19. stoljea do sredine naeg stoljea.Drugi val inovacija donionam je u ezdesetim godinama fotoslagae ureaje, prva raunala s programima za dijeljenjerijei i programima za isljuivanje redaka, te prve skenere za analognu reprodukcijuviebojnih slika.Trei inovativni val karakterizraju integrirani sustavi koji svojom brojnou iarenilom standarda jo i danas dominiraju scenom grafike tehnologije.Nasuprot tome,etvrti inovativni val obiljeen je primjenom industrijskih standarda koji su nastali u drugimindustrijskim granama, svemirskim istraivanjima i telekomunikacijskoj tehnici. Primjena

osobnih raunala na tom podruju samo je jedno od vanjskih obiljeja tog zbivanja, a stvarnesu promjene dalekosenije.

RAZVOJ TISKARSKOG MEDIJA

Poetke tiskarskog medija moemo traiti jo i prije samog izuma tiskarstva, negdje u onavremena kad je dolo do moda najveeg otkria pisma. Otkrie pisma omoguilo je da seideje i misli prenose neovisno o vremenu i prostoru, odnosno da onaj koji alje misli i onaj kojiih prima ne budu prostorno i vremenski ogranieni.Pismou irem smislu svaki sustav vidljivihoblika (crtea, simbola, znakova i njihovih kombinacija) svjesno proizvedenih s ciljemmemoriranja (uvanja zapisa za dulje vrijeme) i informiranja (svako novo itanje, ima uinak

obavjetavanja). Znaenje i uloga pisma mogli bi se pripisati svim likovnim ostvarenjima, jerona prenose podatke o predmetima, dogaajima, raspoloenjima i biima iz realnog iliduhovnog svijeta.

Prvi korak u dosadanjoj pismenosti bili s likovni prikazi ivotinja u piljama, crtei iz lova nazidovima nastambi prvih ljudi U kasnijim razdobljima i na viem razvojnom stupnju poeli suse prikazivati mitoloki ili religijski dogaaji, da bi se postupno poeli izraivati spomen-prikazio vladarima i bogovima. Taj je razvoj s vremenom doveo do zapisa priopenja u oblikupojednostavljenih stripova, uinjenih od shematskih sliica ljudi, ivotinja, biljaka, predmeta,nastamba i slino, koji su nazvanipiktogramima.Danas se piktografija upotrebljava najavnim mjestima gdje se sliicama i simbolima ele bez teksta predoiti neki dogaaj ili pojam(banke, aerodromi, hoteli, kupalita).

6


7/62

Prijelaz sa slikovnog pisma piktografije na pojmovno pismo ideografijuuvjetovao je dvarazvojna procesa. Najprije sve se vie pojednostavljuju prvobitne sliice, a usto se svetjenje veu za leksike govorne jedinice, odnosno za pojedine rijei kao nositelje znaenja.Obama procesima slabi zorno-ilustrativna, a jaa simbolika vrijednost sliica.Budui dagovorni jezik sadri apstraktna, efektivna i relacijska znaenja, sva se ona nisu moglanaslikati raspoloivim znakovima ideografskog pisma. Stoga se razvijaju simbolike sliice

ideogrami.irenjem ideografske pismenosti prvobitna usporednost izmeu znaka i govorne rijei kaosimbola pomalo prelazi u usporednost grafikog znaka i rijei, tj. u jedinstvo fonetskog oblika injegova znaenja. Time je stvorena osnova za razvoj fonetskog pisma.Poneki se postojeiideogram poinje upotrebljavati za rijei potpuno drukijeg znaenja, ali jednakoga glasovnogizriaja kakvim se glasno zgovarao taj ideogram. Fonetskoj upotrebi pojednih ideogramapogodovala je i sama priroda starih jezika.Materijal za zapis informacija takoer se s vremenom mijenjao i usavravao.Prvi materijali zapisanje bili su kamen, kost i zemlja, no nijedan nije bio ba prikladan za noenje, pa je onajtko je elio saznati odnosno proitati poruku morao doi do mjesta na kojemu je ona bilazapisana. Kasnije su se poeli primjenjivati i drugi, laganiji materijali poput kore drveta,palmina lia, kornjaina oklopa, a u kasnijim razdobljima glinene ploice te metal.Najpoznatijimaterijali na kojima su se biljeili zapisi svakako supapirus,pergamenti danas uobiajeni

papir.No u suvremenom su svijetu kao materijal za prijenos i zapis informacijarasprostranjeni svi oblici plastine mase

Papirus, papiru slian materijla za pisanje, upotrebljavan preteito u starom vijeku, a u Egiptupoznat od najstarijih vremena, odakle je prenesen u Europu. S vremenom papirus poinjezamjenjivati pergament, a potpuno nestaje iz upotrebe poetkom 11. stoljea. Poznati supapirusi pisani razliitim pismima (egipatskim, koptskim, hebrejskim, arapskim i grkim).

Pergamentpisai materijla koji se pravi od netavljenih oienih i kreom ivotinjskih koa(ovjih, kojih, teleih). Upotreba pergamenta je zapoela u Egiptu i Aziji u 2. tisuljeu prijeKrista. U 4. i 5. stoljeu u Rimu i Carigradu pergament se za vrijedne rukopise bojio crvenombojom. Nakon pronalaska tiskarskog stroja pergament se i dalje upotrebljavao zbog svojetrajnosti, i to najee za izradu crkvenih i kolskih knjiga.

Papirje tanka, plosnata tvorevina nainjena ispreplitanjem finih, kratkih vlakanaca. Smatra seda su papir prvi proizveli Kinezi postupkom pustovanja prirodnih vlakanaca. To je umijeepreko sredinje Azije, Perzije i Samakanda preneseno u Egipat i Maroko, odakle su ga u 12.stoljeu Arapi prenijeli u Europu. Italija i panjolska dugo su bile najvi proizvoai papira uEuropi.

pisalicetakoer su se tijekom vremena mijenjale, ovisno o vrsti materijala na kojemu trebaleostavljati trag. Tako su kao pisalice sluili drveni tapii, komadi kamena, metalne ipke,kistovi, razliite krede, pera od peradi, a u novije vrijeme to su olovke, ije su mine izraeneod grafita pomijeanog s glinom, a mogu se izraivati uz dodatak razliitih pigmenata, pa suto onda olovke u boji. Olovke su stalno usavravane, pa je proizvedena cijela generacijaolovaka koje se nazivaju tehnikim olovkamaili prema njihovu pronalazau ZagrepaninuBratoljubu Penkali,penkalama.Danas se za pisanje upotrebljavaju i nalivpera, mali mehanizmi koji kontinuirano isputajutanki sloj obojene tekuine (tinte). U nedavnoj su se prolosti kao zamjena za peroupotrebljavala pera peradi i zailjeni komadii metala koji su se po inerciji takoer zvaliperima, no bilo je mnogo vrsta pera za pisanje, ali i za crtanje i retuiranje. Poznata su redis-pera, retuir-pera, graphos-pera i dr.Danas se razvila nova tehnika proizvodnje crtaihpomagala, tzv. cijevice kroz koje u strogo kontroliranoj irini mlaza prolazi vrlo rijetka inajee crna tekuina ili disperzirana tekuina (tu). U najnovije vrijeme u uporabi su ikemijske olovkekojima se osim po papiru pie i po plastici, staklu ili nekoj drugoj podlozi.Uobiajen naziv takvih kemijskih olovaka je flomasterili pak samo kemijska olovka.

7


8/62

Pripremna grafika proizvodnja

to je grafika priprema?

Tehnoloki ili ekonomski proces pripremanja neke materije za proces u graficiEkonomski Nabava materijala, marketing, odreivanje kvalitete materijala...

Tehniki Obrada teksta i slike

Razvoj kroz povijest1450. Johannes Gutenberg postavio temelj modernog tiskarstva1.Runi slog-u slagaljku se runo stavljaju slova i simboli pomou koji se kasnije koriste utiskovnom procesu.Manuskriptprije slaganja prolazi kroz lekturu i dodatno se oblikuje preko tehnikog urednika

(odrednice veliine teksta, naslova itd)Slagari imaju na raspolaganju slova, linije i dekorativne uzorke koje mogu postavljati uslagaljku, koji ostavljaju tiskani trag.Isto tako imaju na raspolaganju iskljuke, etvorine,reglete i tegove, koji slue za oblikovanje teksta i ne ostavljaju tiskani tragTako sloeni tekst se nakon slaganja jo dodatno provjerava za greke i vre se korektureGotovi slog se moe koristiti za tiskanjeBrzina slaganja 1000 slovnih znakova/sat,tisak s pominim olovnim slovima koja su senalazila u pretincima slagaeg ormara s oko 140 pretinaca

prednosti- vie otisaka od prepisivanja rukomnedostaci- nemogunost ponavljanja tiska (ogranien broj slova)

- sporost

2.Logotip-udvojena slova ili kratke rijei, pojmovilijevani na zajednikom stocu

prednosti- poveana brzinanedostaci - logotipski ormar velikih dimenzija,razliiti sistemi

3.Mehanizirano runo slaganje- dodirom tipke klavijature isputa se slovo po slovokoja klize niz kanal

prednosti- ubrzano nizanje slova u retkenedostaci- runo razlaganje i iskljuivanje redaka,olovna slova neotporna u dodiru saelinim dijelovima mehanizma,gotovo nikakva primjena u praksi

4.Strojni slog-zamjenjuje zastarijeli runi slog,automatizirano slaganje tekstaTipografMonotip Ljevanje pojedinih slova ovisno o prije pripremljenim buenim trakamaLinotip Isto kao i montip, samo uz ljevanje cijelih redaka

8


9/62

Slagai strojeviLINOTYPE

- Ottman Mergenthaler 1886. godine- stroj za slaganje i lijevanje redaka s matricom koja slobodno krui strojem- mehanizam stroja, prema njegovoj funkciji, dijeli se na tri dijela: mehanizam zaslaganje, mehanizam za lijevanje i mehanizam za razlaganje -proizvod stroja je lijevani

strojni redak

MONOLINE- Wilbur Stephen Scudder 1893. godine- stroj za slaganje i lijevanje redaka- ima osam vrsta matrica, svaka matrica ima-utisnutih po 12 razliitih slovnih znakova,retci duine 24 cicera, debljine 6-10 pt

MONOTYPE- Tolbert Lanston 1896. godine- stroj za slaganje i lijevanje pojedinanih slova- mogue kontinuirano slaganje jednog temeljnog i dva dopunska pisma zaisticanje,maksimalna duina retka 56 cicera

prednosti- iskljuivanje redaka pomou iskljunih klinova- velika brzina slaganja (6000 sl.zn./sat)- otpornija slova

nedostaci- specijalizirani samo za pojedinu vrstu sloga- mogunost koritenja samo jedne vrste pisma- ograniena duina retka

9


10/62

Fotoslog-Radi na principu fotografijeKoriste se matrice ili pismovni diskovi za kreaciju tiskovnog slogaMatrice ili stakleni diskovi sadre snimak svih znakova koji e se koristiti u slogudva razliita pristupa

- matrini redak sniman odjednom (linotype)

- snimanje pojedinanih slovnih znakova(monotype)

Razvoj fotoslagakih strojeva1946. godina-Mergenthaler Linotype Company 1948. godina-H de Goeij Hadego GeorgeWestover - Rotophoto1949. godinaMonotype Corporation Monophoto,Intertype Fotosetter1959. godinaLinofilm (Linotype)1960. godinaSapton-N-Filmsetter (za slaganje japanskogsilabikog pisma)1961. godinaH. Berthold - Diatype

1966. godinaStaromat,dr. ing. Rudolf Hell Digiset 50T 11967. godina-Monotype Monophoto Mark IVMergenthaler Linotype Company Linotron 1010

10


11/62

Raunalni slog

Koritenje raunala za obradu slike i teksta prilikom grafike pripreme.Najfleksibilnije, najbrei najlake sredstvo za pripremu.Koritenjem specijaliziranih programa se drastino smanjujemukotrpan rad runog sastavljanja.Promjene nad pripremom se mogu izvravati rapidno i na

distribuirani nain uz koritenje modernih protokola i sustava.Poznatiji programi i skupoviprograma:Corel graphics suiteAdobe StudioQuarkXPressAldus PagemakerZapis pripremljene grafikeBitmap (print, rasterizacija)Vektorski (digitalni za plotere)

Tisak-specifian postupak umnoavanja (tiskovni postupak) pomou prikladne tiskovneforme.Ui smisao:faza grafike proizvodnje u kojoj se tiskovna forma dovodi u kontakt s papirom ilidrugim nositeljem tiska i djelovanjem sile prenosi boja s tiskovne forme na papir (tisak).

Otisak- slika koju tiskovna forma ostavlja na papiru (ili drugoj tiskovnoj formi)uuzajamnom dodiru a pod djelovanjem pritiska. Radi se o prenoenju boje, koja je prethodno ujednolinom sloju nanesena na tiskovnu povrinu forme - direktan tisak daje uvijek obrnutu(lateralno inverznu) sliku tiskovne forme, a indirektan tisak daje otisak identian tiskovnojformi.

Osnovne tehnike tiska

VISOKI TISAK-Knjigotisak, fleksotisak, leterset, drvorez, linorez, karton tisakPLONI TISAK-Offsetni, litografski, svjetlotisak, dilitotisak, monotipijaDUBOKI TISAK-Bakrotisak, elini tisak, termografski tisak, tiflografski tisak, bakrorez,bakropis, aquatinta, mezzotinta, suha iglaPROPUSNI TISAK-SitotisakVISOKI TISAKPostupak koji se sastoji u izradi i otiskivanju tiskovne forme s povienom(reljefnom,izboenom) tiskovnom povrinom.Glavni su mu predstavnici knjigotisak,novinskirotacioni tisak i fleksografski tisak.Knjigotisak se slui tiskovnim formama koje mogu biti runiili strojni slogovi, te klieji izraeni rezbarenjem (gravurom).DUBOKI TISAKTiskovni postupak koji se sastoji u izradi i otiskivanju tiskovnih formi sa udubljenom tiskovnompovrinom.Tiskovna je forma najee od bakra ili elika,pa su bakrotisak i elini tisak glavnipredstavnici dubokog tiska.Tiskovna se povrina izdubljuje bilo runo graviranjem(bakrorez), bilo mehaniki jetkanjem (bakropis, heliogravura). Prije otiskivanja forma seobilno natopi bojom, koja se zatim prikladnim nainom odstranjuje s izboenih tj. Slobodnihdijelova forme; boja, koja se zadrala u udubljenjima prenosi se otiskivanjem na papir.

11


12/62

PLONI TISAKTiskovna povrina forme kod ovog postupka praktiki poiva u istoj ravnini sa slobodnompovrinom. Razlika izmeu tiskovne i slobodne povrine, koja je inae kod visokog i dubokogtiska postignuta razlikom u razini, tj. Reljefom, ovdje je nadomjetena razliitim afinitetomprema tiskarskoj boji, odnosno prema vodi; drugim rijeima cijeli se tiskovni postupak zasniva

na antagonizmu izmeu masnih supstanci i vode.Predstavnik plonog tiska je kamenotisak(litografija), a poetkom 20. stoljea uvedeno je posredno otiskivanje preko gumenog cilindra itaj je postupak prerastao u moderni offsetni tisak, koji je danas dominantni postupak.

Litografija-Alois Senefelder 1796. godine tiskovni postupak kamenotisaktiskovna povrina je u istoj ravnini sa slobodnom povrinom, a tiskovni postupak se zasnivana antagonizmu izmeu masnih supstanci boje i vodepritiskivanje mehaniki postupak koji se sastojao u prenoenju otiska na litografski kamenkoristila se za male naklade, za umnoavanje umjetnikih crtea, etiketa, plakata, ali ne knjigai novinaFotolitografija-fotomehanika reprodukcija koja nadomjeta litografiju, a razliiti kopirni postupcinadomjetaju pretiskivanje

Ofsetni tisak (offset)-William Rubel 1904. godineposredni (indirektni) ploni tisak, razvio se od kamenotiska, ali usavrenPropusni tisak-sitotisak,ink-jet tisak

TISKARSKI STROJEVI:

Osnovna podjela tiskarskih strojeva je prema naelu djelovanja pritiska:tiskarske strojeve na naelu ploa o ploutiskarske strojeve na naelu valjak o ploutiskarske strojeve na naelu valjak o valjakDruga podjela tiskarskih strojeva uzima u obzir oblik papira na kojemu se tiska:tiskarski strojevi za tisak na arcima

tiskarski strojevi za tisak na rolamaPodjelom prema nainu rada, tiskarski se strojevi djele na:rune preepoluautomatizirane strojeveautomatizirane strojeveSa stajalita kontrole otiskivanja:kontroli koju provodi radnik na strojukontroli koju poluautomatski provodi strojpotpuno automatiziranoj raunalnoj kontroliKada je rijeo mogunostima otiskivanja u boji:jednobojnim tiskarskim strojevimaviebojnim tiskarskim strojevimaS obzirom na mogunost otiskivanja na jednoj ili obje strane papira:

tiskarskim strojevima za jednostrano otiskivanjetiskarskim strojevima za obostrano otiskivanje

TO JE CIP4?neprofitabilna udruga i registrirana je kao Standards Development Organization (organizacijaza razvitak standarda) trenutano CIP4 organizacija ima 287 lanova

PRINT ON DEMAND (POD)tiskarska tehnologija koja omoguuje da se cijela knjiga tiska uroku od svega nekoliko minuta

12


13/62

Raster-prozirna staklena ploa s tamnim vodoravnim i okomitim linijama koje se meusobnosijeku pod 90, tvorei rastersku mreicu s malim prozirnim kvadratiima(bakrotiskarski, fini,gravirani, grubi, kontaktni, kruni, linijski, pravokutni, zrnasti)

Rasterska reprodukcija-ralanjivanje vietonskih slika u siune rasterske tokice

13


14/62

TIPOGRAFIJA

Definicija Pojam tipografijadolazi od grkih rijei

tpos, koja znai ig reljefni znak namijenjen otiskivanjugrphein,koja znai pisati

Vjetina koja se sastoji u izradi i otiskivanju tiskovnih formi

Tipografija sesmatra najkonzervativnijom od svih grafikih vjetina. Dok su kulturna dobrana ostalim podrujima bila izloena jakim promjenama u skladu s duhom vremena,prilagoavajui se lako novim tehnikim pronalascima, dotle je vanjsko lice tipografije u preko500 godina svog postojanja uglavnom ostalo nepromijenjeno. Ovu na prvi pogled zauujuuinjenicu lako je objasniti odnosom itatelja (potroaa grafikih proizvoda) prema tipografiji:itatelj je prvenstveno zainteresiran za intelektualni sadraj tiskano dijela, a tek u iznimnimsluajevima zanima ga nain i tehnika tipografske reprodukcije.

Tipografija jevjetina u ponovljenom koritenju tipografskog materijala, svaki puta u skladu spostavljenim ciljem, u rasporeivanju tipografskih slova na plohi na takav nain da tekstpostaje itatelju to pristupaniji. Svrha i cilj svakoj tipografiji poivaju na praktinim poticajimas kojima se usput moe povezati i estetska namjera; tek maleni dio italake publike umogunosti je da sudjeluje u radosti nad izvanredno uspjelom tiskanicom. Svaki tipografskiproizvod koji skree panju itatelja od tiva bez obzira u kojoj namjeri bilo nije dobarproizvod. Iz toga zakljuujemo da u knjizi, koja je doista namijenjena itanju, nema mjestablistavoj tipografiji. Knjina tipografija, ne uzimajui u obzir neka posebna izdanjaograniena na uski krug itatelja, neophodno mora potivati uobiajena pravila.

Krajnji ciljevi:postizanje harmonije i ljepotekrajnja ujednaenostmirnoa slike sloga

statiki orjentirana

Tipografski proizvod mora zadovoljiti tri razliita zahtjeva tri zadae:a) tehniki djelo tipografske tehnike, slaganje

(tehniki dotjerano djelo)b) praktino djelo svoj opstanak zahvaljuje naruitelju

(praktino upotrebljivo)c) estetsko svaki proizvod je na ocjeni javnosti

Tipografsko oblikovanje

- estetski i funkcionalni zahtjevi- ritam

Tipografski elementi- tiskovni elemenat- skupina kao cjelina

Tipografska forma- tehnika izvedba (slog)

Tipografski stilTipografski oblici

- naslijeeni temeljni oblici- asimetrini temeljni oblici

14


15/62

Tipografski elementi

a) Ploha-prostor u uem smislu.Mjerljiva i konkretno ograniena ploha nazvana format.

Zadani format u pravilu je pravokutan ima praktinih, tehnikih i estetskih (pravokutna plohau slikarstvu) prednosti.Mjerne predodbe koje utjeu na oblikovanje proizlaze iz prostornogpredoavanja, one su promjenljive i podlone vrlo razliitim utjecajimaFormati koje susreemou tipografiji u pravilu su pravokutni i izdueni.Od pravokutnih formata mnogo eesusreemo one koji su izdueni po visini (vertikalno), za razliku od formata koji su izdueni poirini (horizontalno).Za stojee formate kaemo da su ivahni i elegantni, a leei sugerirajumirnou, vedrinu i sigurnost.Svaka ploha ima drugaije veliinske odnoseprema stvarimakoje se u njemu nalaze.Elementi posve jednake veliine na razliitim plohama daju dojamrazliite veliine. Njihova prividna veliina obrnuto je proporcionalna plohama na kojima senalaze.Oni djelujuveliinom, opsegom, koliinom i prostorom koji ih okruuje bjelinom.Susjedni elementi mogu pospjeiti ili priguiti izraajnost elemenata na jednakoj plohi, zavisnoo njihovom odnosu prema elementu i plohi na kojoj se nalaze.U kvadratinu bijelu plohu mali intenzivno obojeni kvadrat.Bjelina granii s crninom i postaje intenzivnija, oivljava se.

U okolini se nasluuje nemir, izazvan nametljivou tamnog kvadrata. Naruena je mirnoaplohe i ploha se poinje gibati.Tamni elementi, smjeteni u sreditu plohe, oivljavaju bjelinukoja ih okruuje nastaje strujanje bjeline. Snano aktiviranje malih koliina bjeline urazmacima izmeu tamnih elemenata.Isti elementi na periferiji plohe umjesto strujanjanastaje napetost povrina izmeu razmaknutih tamnih elemenata stvaraju se poljanapetosti. Uokvirena bijela ploha kao da je preorana, a bjelina je aktivirana sve do rubova.

b) Linija-Pogled nezainteresirano luta praznom plohom. Stavimo li tokuna tu plohu,pogled promatraa se vee uz nju. Pone li se toka gibati, tako da joj trag ostaje vidljiv,nastaje linija oko je prisiljeno pratiti smjer linije koju gibanje toke ini vidljivom.Linija dinamiko djelovanje.

Vrste linija:

A) Ravne Kose SvinuteB) Jednoline NejednolineC) Kontinuirana IsprekidanaD) Zatvorena mirnoa, zasienost, vrstoa, strogost Otvorena napetost, ivahnost

Linija i tipografijaTipografija poznaje samo ravnu liniju

Okomita ukoena, nategnuta, fiksirana na gornjem rubu, a odozdo da je natee ovjeeniuteg.

Vodoravna znatno ukoenijadojam da se natee s lijeva u desno ili s desna u lijevo

Slovne znakove niemo u rijei, rijei u reenice, pazimo na tehnika pravila slaganja,brinemo se da u tekstu ne zaostane koja slovna pogreka, pa pored toga ne dospijevamo

obratiti punu pozornost problemima oblika.Uzajamni odnos govora i oblika (globus)

15


16/62

Tua i nepoznata slova nam se doimaju neobino: njihova itljivost nije nam dostupna i unjima uivamo kao u isto umjetnikom djelu

FORMALIZAM slika rijei, oblik (forma) je vanija od od govornog sadraja, itljivost(funkcija) se zapostavi s ciljem da se postigne shematizirana formaTeko je zamisliti optiku manifestaciju govora (napisana rije) nezavisno od akustikog

efekta (izgovorena rije)slika rijei je zavisna o govoruSinteza:

- funkcije(itljivost) i oblika(slika rijei je vanija odgovornog sadraja)

- svrhe i ljepote

Cilj:savreno jedinstvo govora (sadraja) i oblika (forme).

Rije polazna toka tipografskog oblikovanja. Optiki je svaka rijedefinirana graninombjelinom; razmaci izmeu rijei raslanjuju pismovno tkivo (tekst) i ine ga razumljivim(itljivim); razmaci dijele tekst na rijei nejednakih duina i poklanjaju mu ritam.Openito je razmak izmeu rijei proporcionalan razmaku izmeu redova (proloku); jai

proloak doputa i vei razmak izmeu rijei i obrnuto.

Tipografsko oblikovanjeBavi se funkcionalnim i estetskim zahtjevimaKao to se uvod u ahovsku igru mora ograniiti na to, da govori o prvim dalekosenimpotezima igre, tako se i teorija tipografskog oblikovanja mora zadovoljiti time, da miljenjenavede na pravu stazu. Usavriti tu stazu, sudjelovati u stvaranju, to je lijepa prednost onihkoji stvaraju.

RITAM

Grka rijerhytms- skladna mjera, odmjereno gibanje;- pravilno izmjenjivanje suprotnih elemenataPrimjeri:

- ples pravilno izmjenjivanje pokreta- muzika tonovi, intervali, akordi, melodija- pjesnitvo zvukovno-ritmika umjetnost, srodna muzici

Ritam svijet optikih pojava u tipografijiRitam treba razlikovati od takta(lat. tangere dodirivati).Ako ritam znai ivo strujanje, ondatakt znai krutu mjeruTakt elja da se ritmiko dogaanje obuhvati mjerom, normom; u tom smislu takt e uvijekostati podloan ritmu

Ritam i kontrastKontrastje razlika i suprotnost, a ritamnaizmjenino pojavljivanje takvih suprotnostiU tipografiji su kontrast i ritmiko izmjenjivanje suprotnosti vano sredstvo za razbijanjemonotonije i stvaranje dinamike napetostiRitmiziranje u tipografskom oblikovanju jednim je dijelom podlono odreenim pravilima:- zakonitostima govornog jezika,- pravopisna pravila,- mehanizam i tehnika itanjaRitmike vrijednosti tipografskog oblikovanja, ovisno o mogunostima njihovog raspolaganja,dijelimo u tri skupine:a) konstantne ritmike vrijednosti

(na njih ne moemo utjecati)b) varijabilne ritmike vrijednosti

16


17/62

(na njih moemo utjecati djelomino)c) slobodno ritmiko oblikovanje

(svjesno oblikovane ritmike vrijednosti)

Pisanje ritmiko ponavljanje slinih oblika

rukopisno pismo izvorni oblik tipografskog pismaizmjenina debljina temeljnih i spojnih poteza ruka koja se udaljava izvlai tanku crtu, akada se vraa crta je deblja

obina pismovna skupina ispustimo li slovne znakove s preteito linearnim djelovanjem reci su suvie jednolini i pojedini se znakovi esto ponavljaju; ispustimo li slova s preteitoplonim djelovanjem ostaje bodljikava i izduena plohavana izmjena slova s plonim i linearnim djelovanjem umirujua i njihova izjednaenauloga

IZMJENJIVANJE RITMIKIH ELEMENATA U SLOVNIM ZNAKOVIMA

RAZMAK IZMEU RIJEI-Dijele redak na rijei nejednakih duina, bez toga nastaju duge

trake jedva itljivih redaka; razmak ritmiziranje, ritmika igra koju daju rijei nejednakeduine

Konstantne ritmike vrijednosti zavisne su o:- govornom jeziku- pravopisnim pravilima- transliteraciji (predoavanje govornih glasova

grafikim znakovima slovima)

Tipograf ih ne moe mijenjati, one se ne javljaju ni njegovom zaslugom, ni njegovom krivnjomU odnosu na ritmike vrijednosti, koje pojedina rijesadri sama po sebi, govorimo otipogeninostirijei ili teksta.

Netipogenina rijeje rijeu kojoj se esto ponavljaju samo linearni ili samo plonielementi, odnosno rijeu kojoj su nagomilani preteito ulazni ili preteito silazni potezi.

Ekviprobabilnost pojavljivanje znakova u tekstu s podjednakom vjerojatnou (kaos)Tekst nije ekviprobabilan, vezan je mnogim ogranienjima (iza razmaka izmeu rijei nemoe doi zarez, upitnik ili zatvorena zagrada; standardni repertoar sl. znakova oko 100;neki znakovi se javaljaju ee).

Za svaki slovni znak postoji odreena statistika vjerojatnost (probabilitet) pojavljivanja utekstu (dijelom univerzalna, a dijelom specifina za svaki jezik)Duina rijei u obrnutoj je proporciji s njezinom frekvencijom: one najee rijei u pravilusu i najkrae

Raspored redaka-Naglaena razlika u duinama redaka daje snano gibanje koje moe nepovoljno utjecati naitljivost-Neznatna razlika u duinama redaka oslabljuje ritmiku igru i ostavlja ruan dojam-Umjeren kontrast to ga pokazuju duine redaka djeluje kao prirodno odvijanje teksta-Izjednaenost redaka besmisleno je nasilje nad tekstom koje razara itljivost

17


18/62

SLOBODNO RITMIKO OBLIKOVANJE

Pismovna veliina

Ljudsko oko najbolje vidi slova na udaljenosti oko 25-30 cm Za idealnu itljivost slovnih znakova uzima se 52 znaka po retku. Razmak izmeu rijei jeslovni znak i ubraja se u tih 52 slova

Za knjino itanje s udaljenosti oko 30 cm slova su najee veliine od 10 do 12 toakaFormat knjige-postoje razliiti formati knjiga, a izdavaje ogranien na ustaljene navike i

odreene odnose izmeu formata i debljine knjige.

Format papira-Pod formatom papira podrazumijevamo:- veliinu i- meusobni odnos (proporcija).

Odreeni format papira gotovo je uvijek etverokutan. To se samo po sebi ini razumljivim i saspekta geometrijei s aspekta likovne umjetnosti. Sa stajalita geometrije list papira jeravna povrina, a ravne povrine mogu biti omeene na najrazliitije naine. U tiskarstvu

postoji samo jedna plona forma i to pravokutna, to ima svojih praktinih i tehnikihprednosti. U slikarstvu svih vremena i naroda pravokutnik je uobiajeni format slike i nalazimoga u svakoj drugoj likovnoj i primijenjenoj umjetnosti, a ponajvie u arhitekturi. etverokut imai estetskihprednosti.Ravna povrina ima dvije dimenzije, to se moe izmjeriti dvjema linijama, koje su jednaprema drugoj okomite. Po tome se razlikuje od tijela koja imaju tri dimenzije: irinu, visinu iduljinu.Unutar pravokutne povrine papira poseban status dobivaju sve linije koje su paralelnes rubovima, dakle okomice i vodoravnice, koje su glavne linije povrine. Ne lei samo utehnikompostupku pisanja i slaganja uzrok, to su slova kod svih naroda poredana jednodo drugoga vodoravno ili okomito jedno ispod drugoga, vesu to istodobno i estetski uzroci.im nakrivimo jedan redak, to vedjeluje neobino i gotovo izazovno. U najjednostavnijim inajbogatijim slikovnim slogovima proizlazi iz tih smjernica sav mir i vrstoa. Nadodamo litome i linije, svaku krivulju koja proizlazi iz vodoravnice ili okomice osjeamo kao da je u

pokretu, koja eli da je uhvatimo i vratimo u vodoravnicu ili okomicu, kao to svakadisonancijatei da nae svoje rjeenje u konsonaciji.Umjetnika je zadaa, da mir i nemirtako povee da ne nastane ukoeni nemir, nego onaj napeti mir, koji postaje izrazom ivota.

Utvrivanje proporcija-Pod proporcijom podrazumijevamo jednaki ili nejednaki odnos kratkestrane prema dugoj. Proporcije koje ugodno djeluju za oko nazivamo skladnima. Utvrivanjeraznovrsnih proporcija upuuje nas na kvadrat, koji je osnova svih daljnjih omjera. Svipravokutni formati sadrani su u produenoj liniji kvadrata (5 : 5) a zavravaju kod dvostrukogkvadrata (5 : 10), tako da se u praksi najvie sluimo s tri temeljna formata: kvadratom,pravokutnikom ili dvostrukim kvadratom.

Standardni formati papira-elja za uvoenjem odreenih formata papira poznata je vekrajem 17. st. Kada je fiziar Lichtenbergdao prijedlog za formate papira. Njegovi se formati

nisu odrali, ali je ostalo naelo, po kojem se manji format dobiva raspolavljanjem veega.Uvoenjem metarskog sustava u Francuskoj je zakonom bilo odreeno, da se za poetniformat papira uzima arak kojemu je povrina kvadratni metar, osnova dananjeg normiranog(DIN) formata papira (DIN je kratica, a znai Deutsche Industrie-Normen, nastala je 1921. uNjemakoj i mi se tim standardom i danas sluimo )

A0(841 1189 = 1 m2)

Stranice svih standardnih formata papira imaju odnos1 : 2

Taj odnos dobivamo ako znamo da stranica bilo kojeg kvadrata ima prema dijagonali istogkvadrata odnos

1 : 2 = 2 : 2Kako je temelj formata papira kvadratni metar (m2), to se kod svih formata manja stranica (m)

uvijek odnosi prema veoj (M) kao vea prema dvostrukoj manjojm : M = M : 2m

18


19/62

Raspolavljanjem ili sastavljanjem dvaju standardnih formata dobivamo uvijek iste proporcijekod svih razreda osnovnog reda A i dopunskih redova B, C i D. Svaki je red podijeljen narazrede od 0 do 12. Glavni red A je prioritetni i treba ga primijeniti prvenstveno, tj. Svudagdje je to mogue bez otpadaka. Dopunski red B namijenjen je da u sluaju potrebe zamijeniglavni red A. Jedna stranica ishodnog formata iznosi mu tono 1000 mm (B0= 1000 1414mm). Oznaavanje bilo kojeg standardnog formata obavlja se naznakom reda i razreda, npr.

A4, B1, C3 i sl.Osim matematiki mogue je format papira odrediti i geometrijski. Posebno je to vano ugrafikoj struci gdje se potuje zakon skladnosti i ljepote.

Tipografski mjerni sustaviDidotov cicero (12 pt)tipografska toka x 1,0699 = point (pica)tipografska toka x 0,3759 = milimetartipografska toka x 0,0148 = inchAngloameriki cicero (pica)point x 0,9346 = pt Didotpoint x 0,3514 = milimetar

point x 0,0138 = inchMilimetar

milimetar x 2,846 = point (pica)milimetar x 2,66 = pt (Didot)

milimetar x 0,0394 = inchInchinch x 72,2891 = point (pica)

inch x 67,564 = pt Didotinch x 25,4 = milimetar

Pismovne veliine1 pt 0,376 mm(point typographiqe)

3 pt BRILJANT 1,128 mm4 pt DIJAMANT 1,504 mm5 pt PERL 1,880 mm6 pt NONPAREL 2,256 mm7 pt KOLONEL 2,632 mm8 pt PETIT 3,008 mm9 pt BORGIS 3,384 mm10 pt GARMOND 3,760 mm12 pt CICERO 4,512 mm16 pt TERCIJA 6,016 mm20 pt TEKST 7,520 mm24 pt DVA CICERA - 9, 024 mm

19


20/62

Tipografska pravila

Ne postoje tono odreena pravila, postoje vodii i savjeti, provjerene metode oblikovanjastranica.Stolno izdavanje koje rezultira atraktivnim stranicama koje efektno komuniciraju sanamjerenom porukom

Preporuljiva tipografska pravila Nedopustivo je uzastopno dijeljenje rijei u vie od dva retka Jedno jedino slovo nije dozvoljeno ostavljati na kraju retka, niti prenijeti u idui redak Na dnu stranice izbjegavati retke koji zavravaju s divizom Na dnu stranice nije dozvoljeno zapoeti prvi redak novog odlomka Na vrhu stranice ne smije se zapoeti nova stranica zavrnim retkom (izlazni redak)

odlomka

Preporu

ljiva i iskustvena pravila Koristi samo jedan razmak nakon interpunkcije Ne koristi dvostruki return za novi odlomak Koristi to manje razliitih fontova Primjereno koristi lijevo i puno poravnati tekst Rjee koristi centrirani tekst Uskladi duinu linije sa veliinom pisma Koristi velika slova sa odgovarajuim fontom Koristi pravilnu tipografsku interpunkciju Koristi okvire, kvadrate i rubove sa svrhom

Koristi to manje slika Koristi bijeli prostor Promjeni standardne postavke dokumenta

Jedan razmak nakon interpunkcije

Font sa jednakim i proporcionalnim razmacima Danas sa proporcionalnim fontovima, neki vjeruju da je taj postupak nepotreban, tovie

tetan za izgled teksta

Manje razliitih fontova

Tr ebamo bi t i dosl j edni pr i upot r ebi f onta

Naprimjer, razliit font za svaki naslov je zbunjujui moe dati dizajnu nepregledan izgled Vie fontova se moe koristiti u duim dokumentima sa razliitim elementima dizajna

gdje se samo dva ili tri razliita fonta pojavljuju na jednoj stranici

Lijevo i puno poravnanje tekstaPuno poravnanje teksta

Smatra se formalnijim i manje oputenim od lijevo poravnatog teksta Obino dozvoljava vie znakova po liniji, koristei vie znakova u jednakom prostoru Ponekad zahtjeva vie panje pri ureivanju teksta da bi se izbjegle prevelike praznine

Pogodniji za knjige i novine veini itatelja Nekim ljudima ne odgovara tekst koji nije savreno poravnat sa obje strane

20


21/62

Lijevo poravnanje teksta

Smatra se oputenijim i manje formalnim od punog poravnatog teksta Poderana desna strana dodaje element bjeline Zahtjeva dodatnu panju pri ureivanju desnog ruba

Openito, sa lijevo poravnatim tekstom je lake raditiLijevo i puno poravnanje teksta

Mnoge knjige, broure, novine koriste puno poravnanje da strpaju sto vie teksta i smanjepotreban broj stranica. Unatotome to je poravnanje bilo koriteno iz potrebe, postalo jetako uobiajeno da bi isti dokumenti izgledali udno, ak neuredno u lijevom poravnanju.

Centrirani tekst

Daje formalni izgled tekstu te se esto koristi u pozivnicama, potvrdama, brourama Duge linije i viestruki odlomci su tee itljivi

Najbolji u kombinaciji kratkih linija i razmaka meu linija,Centrirani tekst je tee je itljiv zbog

toga to se mijenjaju poetne pozicije linija, to zamara i tjera itatelja da trai poetak svakelinije,Numerirani i oznaeni tekst bi uvijek trebao biti lijevo poravnan za brzo itanje

Uskladi duinu linije s veliinom pisma

Dua linija vei font Manja linija manji font

Kratki naslovi su pogodniji od dugih kada su pisani velikim slovima.Fontovi primjereni za tijeloteksta su obino pogodniji za velika slova od dekorativnih fontova.Kratice treba pisatismanjenim fontom.Treba obratiti panju na kerning kod naslova pisanih velikim slovima.

Velika slova s odgovarajuim fontomVELIKA SLOVA PRIVLAE PANJU,DUGI NASLOVI I ODLOMCI NAPISANI VELIKIMSLOVIMA SU TEE ITLJIVI I OBINO NE IZGLEDAJU DOBRO

Pravilna tipografska interpukcijaIza gramatiki ispravne upotrebe ovih uobiajenih interpunkcijskih znakova, tipografija uvodipotrebu za pravilnom tipografskom verzijom svakog znaka i njihovom prilagodbom za najboljiizgledPozornost prema obliku, veliini i razmaku se razlikuje od profesionalnog materijala zatiskanje i uobiajenog ureivanja teksta

Pravilna tipografska interpukcija

diviz (-)

en crta () em crta () navodnici

Koristi okvire, kvadrate, rubove sa svrhomPoveava interes za dokumente i poveava itljivostOkvir gubi svoju sposobnost naglaavanja blokova, ako je svaki blok teksta u kvadratu

Manje slika-Previe slika na stranici oteava itatelju da se koncentrira na samdokument.Prenatrpanost slikama obino je posljedica previe razbacanih slika, ukrasnihoznaka, blokova, rubova na jednoj stranici

21


22/62

Koristi bijeli prostor-Koritenje bijelog prostora u dizajnu.Prua predah oima.Prekida tekst igrafiku,dodaje se da stranica bude manje zbunjujua i pretrpana.Vie bijelog prostora dajeosjeaj mira.

Standardne postavke dokumenta

Rubovi Stupci Razmak kod stupaca Font Prored Uvlaka u odlomak Razmak kod odlomka Postavke uvodnog slova Poravnjanje omotanog teksta

Standardne postavke u stolnom izdavatvu tede vrijeme.Postavke za rubove, razmak

odlomaka i ostalih postavki dokumenta obino nisu najbolje za dobro dizajniranetekstove.Veina ljudi ih koristi jer lake, ne znaju ih promijeniti ili vjeruju da su one najbolje.

TIPOGRAFSKI OBLICI

Naslijeeni temeljni oblici Asimetrini temeljni oblici

Naslijeeni temeljni oblici

Sredinja os Blog-slog Slobodan raspored redaka Troredni raspored Optika sredina Harmonina ujednaenost Ukrasi i ornamenti

Sredinja os-Kao zamiljeni okomiti pravac, koji prolazi sreditem simetrino iskljuenihredaka

Slog-slog-Tipografski oblik poznat jo od poetka knjigotiska, iskljuivanje redaka najedinstvenu duinu. Slog nije uvijek imao pravilan oblik etverokuta, mogui su bili obliktrokuta, romba, kruniceSlobodan raspored redaka-Rijei teku prirodno, a povezuje ih samo sredinja osTroredni raspored-Ako na pravokutnoj plohi povuemo dvije dijagonale, na njihovom sjecitudobijemo geometrijsko sredite.Sredite koje oko doivljava kao pravo, nalazi se neto iznadgeometrijskog sredita; to je optika sredinaHarmonina ujednaenost-Temeljni estetski zakon tipografskog oblikovanja glasio je:postii savrenu harmoniju u vanjskoj i unutranjoj ujednaenosti pismovne plohe,Izbjegavanijaki kontrasti.Pravilo zlatnog reza-Zlatnim rezomse naziva ono pravilo koje odreuje uzajamni odnos proporciju dviju ili vie veliina na osnovu jednadbe:Struna literatura preporua pravilo zlatnog reza kao pomono sredstvo za odreivanje

proporcija u izboru pismovnih veliina, duine redaka, povrine sloga, rubova, razmaka itd.

22


23/62

Asimetrini temeljni oblici

Dinamina napetost Asimetrine osi gibanja

Teite koncentracije Kontrasti Jednostavnost Nejednaki izlazni retki Izbor pisama itljivost Boje Ukrasi i ornamenti

Teite ili dominanta

Teite ili dominanta je ili najvaniji dio teksta ili neki grafiki element koji slui privlaenjupanje Prvi zadatak tipografije je ralanjivanje i rangiranje. Potrebno je jasno razlikovati ono to

je vano u veoj mjeri i ono to je sporedno

Prilikom vrednovanja pojedinih dijelova teksta, bilo bi dobro ako se zadovoljimo sa trinajvie etiri stupnja

Svako prekomjerno koritenje efekata umanjuje preglednost i oteava snalaenjeSimetrija ili asimetrija

Simetrino oblikovanjese pokorava sredinjoj osi (vertikalnom pravcu koji prolazi krozgeometrijsko sredite plohe)

Asimetrino oblikovanjepokorava se nekoj pomaknutoj, decentraliziranoj (najee lijevoj

ili desnoj) osi, odnosno (u krajnjem sluaju) ne pokorava se nikakvoj osi Imaginarna vizualna os ima blagotvorno djelovanje na itaoca Simetrija sugerira statinost, sigurnost, ali i izvjesnu monotoniju Asimetrija sugerira dinaminost i gibanje Ako se simetrija prihvati kao osnovna oblikovna shema, tada e se teite kompozicije

najvjerojatnije nai u optikoj sredini

Nije dobro mijeati simetrino i asimetrino oblikovanje, loginije je usvojenu oblikovnushemu provoditi do kraja

Dinamina napetost

Odnos izmeu formata i pismovne plohe je nepravilan Pravilo o meusobnom odnosu unutarnjeg, gornjeg, vanjskog i donjeg ruba ne uzima se

krutopovrina papira moe se iskoristiti sve do ruba Izbor pismovnih veliina i raspored redaka ovise o komponentama vizuelne napetostiAsimetrine osi gibanja

Daju slogu posve nepravilnu strukturu, ali spajaju retke i omoguuju optiki miran i uredandojam, unatoznatnim napetostima

Govorimo o lijevoj, desnoj ili pomaknutoj sredinjoj osi, razumijevajui time zamiljenokomit pravac koji nevidljivo povezuje sve elemente sloga

Teite koncentracije

Ne lei u optikoj sredini formata, moe se po volji pomicati Svako mjesto na povrini papira prikladno je da poslui kao sabirna toka promatraeve

panje

23


24/62

Kontrasti

Mogu biti jaki koliko je to mogue, a ukljuuju pismo, slike i plohe Ograniavanje sredstava odgovara elementarnom oblikovanju, u tenji za maksimalnom

jasnou predoavanja

Svaki viak upotrijebljenih pismovnih stupnjeva i pismovnih rezova je kodljiv Razmaci izmeu rijei su uski i optiki izjednaeni Slog djeluje prirodno, jer se podvrgava istim zakonitostima kao i rukom pisani tekstitljivost

Poklanja se puna panja O tome vode rauna i sastavljai tekstova Dobra tipografija trai tipogenine tekstove Tekst postaje sastavni dio tipografijeBoje

Krepke boje oivljavaju tiskani materijal

Opa nastojanja za intenzivnom obojenou slijedi i tipografija iznenaujuim tonovimaboja, ne samo tiska nego i papira

Ukrasi i ornamenti

Igraju podreenu ulogu Postali su suvini Kao sredstvo za oivljavanje izraza slue boje,plohe, linije i grafiki detalji, govorimo o

tipografici

TIPOGRAFSKI STIL

Klasini slog Historizirani

Slobodni Ploni Uokvireni Zatvoreni Ekspresionistiki Konstruktivistiki Stolni

KOREKTURNI ZNAKOVIKorektura pronalaenje i ispravljanje tiskarskih pogreaka u slogu:

itanje i oznaavanje pogreaka Korigiranje ispravljanje pogreaka itanje korekture zahtijeva veliku koncentraciju panje, a nesmanjena koncentracija

panje mogua je samo u ogranienom vremenskom rasponu.

Korektor mora imati vlastitu metodu itanja; suprotno svojim navikama u ivotu, korektorpaljivo ralanjuje rijei na gramatike slogove ili na slovne znakove. Bitno je da korektorpodjednakom panjom prati i tekst korekturnog otiska i izvorni rukopis.

Osim ispravnosti teksta, korektor je duan da kontrolira i interpunkciju, ispravnost slovnihznakova (veliinu i rez), ispravnost razmaka izmeu rijei, razmake izmeu redaka(proloak) i jednolinost uvlaka.

Pronaene pogreke obiljeavamo korekturnim znakovima:

tekstualni rubni

24


25/62

ITLJIVOST-Najvanija osobina tipografije.Odnosi se na stupanj percepcije i ugodnostiitanja teksta kroz due vrijeme

ELEMENTIa) Vrste pisamab) Oblikovna jedinica

c) Bjelina izmeu slovnih znakovad) Odnos veliine slova i duine retkae) Rastavljanje rijeif) Razmak izmeu rijeig) Razmak izmeu redakah) Nepravilni oblici

PISMO

Pismo- sainjavaju ga svi slovni i ostali znakovi kojima je zajedniko da su jednoobrazni i dasvojim oblikom odgovaraju jedan drugom

U engleskom jeziku za taj pojam se koristi termin typeface Slovo ili slovni znak je glavni element pisma Slaganjem slova nastaju reci, slaganjem redaka nastaju stupci, koji ine dio sloga U digitalnom pismu pod pojmom slova se podrazumijeva iskljuivo pismovna slika, dok se

u olovnom slogu taj pojam odnosio na cijeli tzv. olovni stoac

Pojam slova ne obuhvaa samo slova u klasinom smislu (alfabet), vei brojke, znakoveinterpunkcije, specijalne znakove i sl., pa ak i praznine

Font- ovaj pojam se danas obavezno koristi kao sinonim za pismo, pa ak i za porodicupisama, potjee iz doba olovnih slova i ima poneto drukije znaenje.U to doba naime sesvaka veliina slova nekog pisma morala se lijevati odvojeno, a jedna takva skupina slovanazivala se upravo font, dakle dva skupa znakova istog pisma veliine 9 pt i 10 pt inezapravo dva fonta

Pismovni rezpredstavlja nain izvedbe pismovne slike tipografskog pisma-pismovni rez jeodreena stilizacija nekog pisma

Razlikujemo ih:- Prema debljini reza

- njeni Futura Light- obini Futura Roman

- poludebeli Futura Medium- debeli (krepki) Futura Extra Black- Prema irini reza:

- uski- obini- iroki rez

Arial Narrow Arial Roman Arial Bold rial Black

25


26/62

Porodica pisama- porodica nekog pisma sastoji se od svih rezova nekog odreenog pisma(npr. pismo Futura u svim svojim rezovima ini pismovnu porodicu Futura)

Osnovna pismovna linija (engl. baseline)jedna je od najvanijih kategorija za estetski iharmonizirani, ljudskom oku privlani izgled pisma.Zamiljena linija na kojoj lee sva slova

nekog pisma sloena u redak teksta.Na njoj lee slova L, a, b, m, h, H, N, itd., a ispod njeprolaze silazne linije slova, g, j, p, itd. Najvanija uloga pismovne linije je ta da slova razliitihpisama i razliitih veliina sloena jedna kraj drugog ne pleu, veda izgledaju ujednaenoi harmoniziranoPodjela pisama:

pisma se razlikuju po povijesnom kriteriju pisma se dijele prema optikim i geometrijskim karakteristikama

klasini princippodjele pisma: serifna, neserifna (grotesk, polugrotesk), rukopisna, natpisnai sl.

to je pismo? Pismo je sredstvo prostorne i vremenske komunikacije. U irem smislu to je svaki sistem

vidljivih oblika namjerno proizvedenih u svrhu memoriranja i obavjetavanja

Razlikujemo povijesno nekoliko vrsta pisama:slikovnopojmovno (logografsko),slogovno (pojmovno-silabiko)slovno (alfabet)tipografsko

1. Slikovno pismo

Pretea pisma je komunikacija pomou predmeta - sloeno kamenje, prelomljenegranice, strelice i sl. Poznatu je i uzlovno pismo quipujunoamerikih Indijanaca Inka

Slikovno pismo nastaje kada sliice dosegnu odreeni stupanj stilizacije, i kada se takavslikovni pojam dogovorno poinje dosljedno upotrebljavati uvijek za isti pojam

Piktogrami-Piktogrami su zapisi - priopenja nainjeni nizanjem shematskih sliica ljudi,ivotinja, predmeta, nastamba i sl

2. Pojmovno pismo

Klinopis

Nastalo u Mezopotamiji, oko 3400. pr.n.e. U poetku su to logogrami, znakovi koji predoavaju pojedinu rije Uskoro dolazi do fonetizacije klinastog pisma, znakovi prikazuju glasove ili glasovne

skupine Time je oko 2500. pr.n.e. klinasto pismo postalo mjeavina pojmovnog i slogovnog pismaEgipatski hijeroglifi

Egipatsko pismo je brzo izgubilo svoj ideografski karakter i postalo pojmovno i slogovno Egipani su slikovnim znacima oznaavali i pojedina slova, tj. Glasove U 3. tisuljeu pr.n.e. nastaje hijeratsko(sveeniko) pismo, a od 8. do. 5. st.pr.n.e. koristi

se demotsko(narodno) pismoKinesko pismo

Po svojoj vanjskoj formi kinesko pismo je slikovno pismo - svaki se pojam biljei svojomsliicom, ali je po znaenju pojmovno pismo

U prvo vrijeme se pisalo okomito, a danas se pie horizontalno slijeva na desno. Kineskopismo ima oko 50.000 znakova

26


27/62

3. Slogovno ili silabiko pismoKod slogovnog pisma svaki se znak odnosi na jedan gramatiki slog.Slogovnopismo razvilo se tako da se znak za pojam (ideogram) ili rije(logogram) poeoodnositi samo na prvi slog te rijei, ili se vie ideograma kratkih rijei slagalo

zajedno da bi se dobilo priblini fonetski sastav neke due rijei.

Kretsko linearno pismo-Nastalo je poetkom 2. tisuljea pr.n.e. (prvo pismou Europi) pod utjecajem egipatske hijeroglifike.

Hebrejsko kvadratino pismo-Kvadratino pismo Kethabh merruba zove sejo i asirsko pismo. Sastoji se od 22 znaka za konsonante, pie se s desna nalijevo, a odsutnost vokala nadoknauje se dodatnim znakovima, tokicama ilicrticama ispod slova

Devangari-Razvilo se u sjevernoj Indiji iz pisma brahmi u pismo devanagari(pismo boanskog grada). ita se i pie slijeva na desno. Dijeljenje rijei nijeuobiajeno.

Arapsko pismo-Razvilo se u 7. st. Najstariji rukopisi kurana napisani sukufskim pismom, monumentalnim i uglatim, prikladnim za urezivanje.Pisanjemna koi i papirusu izgubilo je svoju ukoenost i pretvorilo se u nashi.Arapsko sepismo se ita s desna na lijevo, a slova su unutar rijei povezana; dijeljenjerijei nije uobiajeno.

4. Slovno - alfabetAlfabet se nalazi na kraju razvojnog lanca pisma.26 do 36 znakova su grafemi,

koji su znakovi za pojedine glasove foneme.Smatra se da su prvi tvorci alfabetaFeniani, iako ima i drugih teorija.

Feniki alfabet-Feniani su trgovali sa svojim susjedima, Egipanima i

Babiloncima. Poznavali su njihovo pismo, a za potrebe zapisivanja trgovakihpodataka razvili su posve jednostavne crtovne znakove - 22 slova.

Grki alfabet-Trgovakim vezama feniko je pismo dospjelo u Kartagu,panjolsku i Grku. Oko 10. st.pr.n.e. nastao je grki alfabet. Rijealfabetdolazi od prvih slova grkog pisma - alfe i bete.

Latinica-Poznato je pismoRimska kapitala, a razlikujemo:monumentalnukvadratinurustinu kapitalurimski kurzivuncijalu

Poluuncijalu

Rimska kapitala uvodi i nove naine ukraavanja slova: serifima (posebnimzavrecima slova) i odnosom debljih i tanjih preki, linija slova

5. Tipografsko pismo-U 15. st. (1450. g.) Johann Gutenberg pronalazi pomina slova itiskarski stroj, to stvara potrebu za jasno izoliranim svakim znakom, definiranjem njegovogoblika i smjetajem unutar raspoloivog pravokutnika

Renesansna antikva-Razvila se iz humanistike miniskule (a ova iz karoline).Pojavljuje se 1465. na otiscima tampara Eweinheima i Pannartza izsamostana Subiaco kraj Rima

Prijelazna antikva-Prema zamisli kralja Luja XIV bila je osnovana 1692. komisijafrancuske akademije koja je za kraljevsku tampariju trabala izraditi savrenu

antikvuKlasicistika antikva-Didotova antikva - 1775. g.;Bodonijeva antikva

27


28/62

Geometrija slova Temeljni potez Poetna ili krovna crta Oblina Zavrna oblina

Kvaica Poprena crta Ulazni potez (ascender) Silazni potez (descender) Zavrne crte (serifi) Ruke (arm) Popreni dio (bar) Stablo (stem) Popreni zavreci (cross stroke) Donji dio (tail) Gornji vrh (apex) Donji vrh (vertex) Uho (ear)

Trn (spur)

Temeljni i spojni potez

Temeljni potezi deblje su oblikovani od spojnih poteza. Razlika u njihovoj debljini glavna jekarakteristika, koja nam pomae u razvrstavanju pisama.

Poetna ili krovna crta

Poetnom ili krovnom crtom zapoinju temeljni potezi konkretnih slova; crte mogu biti koseili ravne, ali mogu biti i isputene (grotesk)

Zavrne crte - serifi

Zavrne crte ili serifi ograniavaju slobodne krajeve temeljnih i spojnih poteza; mogu imativrlo razliit oblik

Kvaica

Kvaica je zavrni element nekih kurentnih slova (a, c, f, g, j, r); esto ima oblik kopljaOblina

Oblina je zaobljeni dio slovnih znakova (o, e, c, b, d, g, p, q, s)Poprena crta

Poprena crta je tanka vodoravna crta slovnih znakova t, f, Silazni potez - descender

Silazni potez je temeljni potez koji se sputa ispod temeljne linije (p, q)Ulazni potez - ascender

Ulazni potez je temeljni potez koji se die iznad temeljne visine kurentnih slova (b, d, h, k, l)Zavrna oblina

Zavrna oblina je uvijeni zavrni dio kurentnih slova (a, t); rudimentaran je ostatak kosogpoteza koji uzajamno povezuje slova rukopisnog ili kurzivnog pisma

Veliina pisma

Veliina pisma(engl. size) je mjera koja esto moe stvarati none more poetnicima uradu s tipografijom, jer razliita pisma iste veliine mogu zauzimati razliiti prostor

To moe dovesti do sluaja da tekst sloen u dva razliita pisma zauzima razliitupovrinu, te da ima razliitu visinu, za to je dokaz priloen u nastavku...

b) Oblikovna jedinica

Slovo rije:neposredno isticanje Odlomak: posredno isticanje

- nain poravnanja teksta

- uvlake

28


29/62

Slovo Slovo ili slovni znak je glavni element pisma

Slaganjem slova nastaju rijei, slaganjem redaka nastaju stupci, koji ine dio sloga Pojam slova u digitalnim pismima, poneto se razlikuje od pojma slova u olovnom slogu:

U digitalnom pismu pod pojmom slova se podrazumijeva iskljuivo pismovna slika

u olovnom slogu taj pojam odnosio na cijeli tzv. olovni stoac(olovni tapi na ijem se vrhu nalazila izdignuta slika slova s kojeg bi se vrilootiskivanje)

Akcentirana slova Naglaskom (akcentom) openito smatramo bilo kakav znak iznad ili ispod nekog slova

(veinom vokala), koji upuuje na pravilno izgovaranje ili naglaavanje Neki od akcentiranih znakova:

Akut Gravis Trema Cirkumfleks

Tilda Sedij

Kurentna slova

Razvitkom kurentnih slova (karolinka minuskula u XI. stoljeu) rijei se poinju odvajatirazmakom

Rijeje dobila karakteristinu duinu i karakteristinu obrisnu liniju (konturu) Direktnoitanje (skokovito sricanje ili skandiranje) zamijenjeno je indirektnim

(kontinuirano itanje prepoznavanjem slike rijei)Verzalna slova

Verzalna slova (majuskule) prva su faza u sazrijevanju alfabetskog pisma Slika verzalnih slova podreena je strogo definiranim pismovnim linijama

Verzalni pismovni retci sastavljeni su od ritmiki nepovezanih pojedinanih oblika Nedostatak ritma kod verzalnih slova (pojedine rijei u verzalnom tekstu razlikuju se samosvojom duinom) usporava tok itanja i prisiljava na sricanje ili skandiranje

Verzalnim poetnim slovom obiljeavaju se sve one rijei koje su vieg ranga (npr.poetna rijeu reenici)

Brojke

Brojke se javljaju znatno kasnije od slova; njihova pojava tvori jedno od najzanimljivijihpoglavlja u povijesti kulture

Povijest brojki zapoinje u Mezopotamiji na glnenim ploicama na kojima su urezani mnogirezultatibrojano-teorijskih spoznaja

Promotrimo li najstarije jedinice, dvojke i trojke, odmah emo uoiti da su sastavljene od

jednog, dva, odnosno tri poteza Horizontalni potez jedinice preao je kasnije u kosi i konano u vertikalni poloaj; u tomsu obliku jedinicu preuzeli Arapi

Rimske brojke Upotrebljavaju se kao alternativni brojevni sustav i to uglavnom za zapisivanje rednih

brojeva Rimljani su preuzeli pisanje brojeva od Etruana, samo su, za razliku od njih, poeli

pisati brojeve s lijeva u desno Rimski brojevni sustav obuhvaa sedam znamenki:

I V X L C D M1 5 10 50 100 500 1000

29


30/62

Arapske brojke

Pretpostavlja se da su krajem 8. stoljea istoni Arapi prihvatili indijske brojke i da suone tokom 9. stoljea openito prihvaene u islamskom svijetu

Arapske brojke (cifre) dolaze u antikvi u dvije varijante i to: normalne brojke:

1234567890 medievalne ili renesansne brojke: Medivalne brojke nisu prikladne za tabelarni slog, a nije ih uputno upotrebljavati ni uz

verzalna slovaZnakovi interpunkcije

Znakovi interpunkcije (punkture) obuhvaaju: toku, zarez, dvije toke (kolon), toku i zarez (semikolon), crticu (diviz), crtu (minus),

upitnik, usklinik, okrugle zagrade, uglate zagrade (parenteze), navodnike i apostrof. , : ; ! ? - _ ( )

Ostali znakovi Ostali znakovi jesu paragraf (), zvjezdica (*), krii(+) i et-znak (&)Inicijalno slovo (eng. drop cap)-Inicijalno slovo (eng. drop cap) je u pravilu poetno

verzalno slovo odlomka.Obino je to slovo vee ili iz drugog fonta ili je to slovo iz ukrasnogpisma a slui za naglaavanje poetka novog sadraja

Predznak(eng. bullet)

Toka, crtica, kvadratiili drugi poseban karakter koji se stavlja na poetak retka Slue za:

nabrajanje naglaavanje novog podnaslova naglaavanje slijedeeg retka s izuzetnim sadrajem

Osnovni font/tekst (eng. body text) To je veliina i vrsta pisma u nekoj publikaciji kojim je rjeena tipografija veine teksta

Za knjino itanje s udaljenosti oko 30 cm slova su najee veliine od 10 do 12 toakapismovnog reza bez proirenja, nisu kurzivna, nisu podebljana, nemaju nikakve efektenaglaavanja ili ukraavanja

Zahtijeva se maksimalna itljivost, funkcionalnost i prilagodba sadraju Neki fontovi su jako neitljivi (npr. klasina antiqua) i zato se oni nikada ne koriste u

slubenim dokumentima

itljivost takoer jako ovisi o pismovnom rezu Slova koja koriste 20% prostora u etvercu su najbolja za itanje

itljivost slova (teksta) Ljudsko oko najbolje vidi slova na udaljenosti oko 25-30 cm Za idealnu itljivost slovnih znakova uzima se 52 znaka po retku. Razmak izmeu rijei je

slovni znak i ubraja se u tih 52 slova

Slova pismovni rez Poludebela(bold) nisu itljiva ako su mala pa se koriste prvenstveno za naslove i to velika

tamne mrlje, ne spacionira se Ukoena (kurziv,italic) pisma su manje itljiva pa se upotrebljavaju za naglaavanje,

isticanje, prekid ritma itanja najee u osnovnom (body) fontu Suena(eng. condensed) se koriste u ureivanju teksta kada naprimjer elimo ugurati vie

slova u redak ili stisnuti vei tekst na ogranien prostor stranice

Kontrast pozadine i slova

Kontrast pozadine i slova (crna pozadina, bijela slova) koristi se da se neto jako istaknejer oko nije naviknuto na takva slova

30


31/62

Verzalno pismo

Isticanje verzalnim pismom ima prvorazredno znaenje; upotreba mu je ograniena namanje izolirane dijelove teksta i na krae rijei

Velika slova (eng. small caps)

Upotreba velikih slova u osnovnom tekstu je nepoeljna pojava skreu panju i odskau od ostatka teksta tako da njihova nekritika primjena ometa

itanje

tampana slova po obliku odgovaraju velikim slovima (verzalu), a po veliini malimslovima (kurentu)

Linije i okviri

U tipografiji se upotrebljavaju kao okviri, za podcrtavanje, kao ukrasi i kao sigurnosne linije Za podcrtavanje nekih vanih djelova teksta se koriste ravne i valovite linije Sigurnosne linije se koriste u slubenim dokumentima Ukrasne linije su tipine za nacionalna obiljeavanja

Poravnanje (iskljuivanje teksta)

Ureivanje teksta poinje definiranjem izgleda poravnavanja lijevog i desnog ruba etiri naina horizontalnog iskljuivanja (alignment):

lijevo (align left) desno (align right) sredina (center) puni format (justified)

zavrni redak jastified, lijevo, centrirano, desno

c) Bjelina izmeu slovnih znakovaa) Linearno

b) Kerning

u velikoj mjeri utjee na itljivost teksta digitalna pisma dolaze s kritikim parovima grafiki programi i programi za prijelom stranice imaju mogunost runog kerniranja obavezan je u naslovima koji imaju poveana slova potpuno podrezivanje se naziva priljubljuvanje gdje se slika susjednih slova dodirujec) Trackingd) Odnos veliine slova i duine retka

(preraunske tablice) Tipografska pravila

Vrsta grafikog proizvoda Namjena grafikog proizvoda Vrsta pismae) Rastavljanje rijei

Zona iskljuivanja Program za obradu rastavljanja rijei

Program za dijeljenje Zasniva se na LOGIKIM PRAVILIMA, koja se opet zasnivaju na ponaanju pojedinih

SUGLASNIKA (konsonanata - K) u konsonantskim skupinama Teoretski se u tekstu moe pojaviti 15 tipova gramatikih slogova, ali se u tekstu susree

do 10 tipova gramatikih slogova, od kojih e neki (KV, KKV, KVK, KKVK) dolaziti dalekoee od ostalih tipova

31


32/62

f) Razmak izmeu rijei

definira se kao slovni znak varijabilne irinenajodgovorniji je za itljivost teksta jer se njime mijenja i podeava ritam itanjaoptimalni razmak izmeu rijei ovisi o duini rijei

Dva glavna pravila:-razmak izmeu rijei trebao bi biti vei od onog izmeu pojedinih slova, a manji od onogizmeu pojedinih redaka teksta-razmak bi trebao biti jednak najeem slovnom znaku u tekstu

g) Razmak izmeu redaka

razmak izmeu osnovnih pismovnih linija dva retka teksta veliina razmaka meu recima se obino mjeri u tipografskim tokama za standardni razmak se uzima 120% vrijednosti veliine koritenog pisma

h) Nepravilni oblici

FONTOVI

PojmoviStari tipografski izrazi nova znaenjaZNAK (character)predstavlja jedan simbol slovo i koristi se kod razmjene podataka slovoc se alje i vano je da na odreditu bude prepoznat kao slovo c.GLYPHpredstavlja oblik znaka definiran je kao odreen oblik danog znaka na nain kakavse on i prikazuje.

RASTERIZER program za prevoenje outline fonta u bitmapirani font za prikaz naterminalima ili linijskim pisaima generiranje bitmapiranog fontaSET ZNAKOVAse definira kao hijerarhijski poredana grupa znakovaFONT se definira kao hijerarhijski poredana grupa oblika znakova glyphovaKODNA STRANICA po odreenim pravilima poredani set znakovaKODIRANJE grupa znakova smjetena na odreeni nain po odreenom praviluRENDERIRANJE postupak prevoenja kodova znakova u njihove oblike - glyphove

ZNAK I NJEGOVI OBLICI (glyph)

Znak(engl. Character) je apstraktna ideja slova, a glyphje njezin konkretni grafiki prikaz.Tekst je pohranjen kao skup apstraktnih binarnih brojeva, a prikazana forma ovisi odizabranog pisma.Suprotno glyphu je graphem. U najjednostavnijem sluaju za danu vrstupisma (slika znaka i veliina) odgovara svaki graphem jednom jedinom glyphu. Od toga ima iodstupanja.Razmak izmeu rijei, znakovi za formatiranje za pohranjivanje, obradu ipredstavljanje nisu glyphovi.

Znak i njegovi oblici (glyph)U mnogim sustavima znakova varijante glyphova i graphemi ovise obavezno o nainu njihoveupotrebe.To se odnosi na grku Sigmu- pie se na kraju rijei sa glyphom , i moe isto kao

Znak i njegovi oblici - LigatureNiz znakova f i moe biti predstavljen kao dva odvojena glypha znai f i i

f i

Spajanjem ta dva znaka dobije se ligatura fi to se predstavlja jednim glyphomfi

32


33/62

TrueTypeSkalabilan, vektorski fontRazvili su ga Apple (1991. Mac) i Microsoft (1992. Windows 3.1.)Otvorene specifikacijeVeliki broj fontova, slobodna izrada

Bolje glaanje fontaPodrobne instrukcije ugraene u samom fontu (nepotreban jak interpreter)Sloenija izrada fontaLoija implementacija u High-end ureajima za ispis

TrueType - osnove OpenType fontOpenType fonts sadri podatke TrueType outline, .otf nastavlja .ttfBazini koncept za kreiranje TrueType fonta ili OpenType fonta koji sadri podatke oProces dizajniranja bitmapa izlazna jedinica

Konverzija Veina dananjih fontova je dizajnirana u istoj fazi algoritma kubinog Bziera Veina komercijalnih alata za fontove radi sasvim prihvatljivu konverziju od kubinog

Bziera u kvadratini (to je outline format za TrueType) Svaka konverzija iz jednog formata u drugi i/ili iz jednog mjernog sustava u drugi unosi

izvjesnu degradaciju od originala Najprihvatljivija metoda konverzije formata je ona koja dozvoljava kontrolu popunjavanja

krivulje i ureivanje poslije konverzije Krivulje TrueType su kvadratine B-spline Bzierove krivulje Ako su tri toke svake Bzierove krivulje (Ax, Ay), (Bx, By) i (Cx, Cy), tada:

px= (1 t)2*Ax+ 2t(1 t) *Bx+ t

2*Cxpy= (1 t)

2*Ay+ 2t (1 t) *By+ t2*Cy

Od font datoteke do papira digitalizacija ovojnice sa font unit koordinatama u TrueType font file

Pretvorba FUnits u piksel koordinate i prilagodbe ovojnice u veliinu zahtjevanuaplikacijom Ovojnica se prilagoava u nove okvire Ovojnica s piksel koordinatama Interpreter Rasteriranje ovojnice Rasteriranje ovojnice Scan konverter - koji su pikseli aktivni Renderiranje

Digitalizacija dizajniranog slova

Outline ovojnice - konture

U TrueType fontu je oblik glypha opisan njegovim ovojnicama (outlines) Glyph ovojnica se sastoji od niza kontura Jednostavan glyph samo jedna kontura Kompleksni glyph dvije ili vie kontura Sloeni glyph kombinacija dva lili vie jednostavnih glyphs

Digitalizacija dizajniranog slova Konture su sloene od RAVNIH linija i KRIVULJA KRIVULJE su definirane serijom toaka opisane drugim redom Bzier-splines TrueType Bzierspline format koristi dva tipa toaka za definiranje krivulje:

- toke NA krivulji

- toke IZVAN krivulje

33


34/62

Svaka kombinacija toaka na i izvan krivulje je prihvatljiva kada je definirana krivulja.Ravna linija je definirana s dvije toke NA krivulji

Kljuni trenutak u procesu digitalizacije je na temelju postojee rezolucije utvrditi brojtoaka kojima e se moi kvalitetno opisati ovojnica

Zamiljeni okvir, mrea znaka (grid) je dvodimenzionalni koordinatni sustav, a svaka tokau tom okviru moe biti smjetena izmeu -16.384 i +16.383 font units. Ovisno o tome skoliko jedinica ima taj grid (upem) takvu moemo oekivati kvalitetu, posebno skaliranjeslova. Skaliranje e biti bre ako se koristi binarni sustav

OpenType fontAdobe i Microsoft zajedniki pokrenuli inicijativu za standardnim fontomSpaja sve prednosti PostScript Type1 i TrueType fontovaPrvi pravi sveplatformski fontPotpuna podrka za Unicode standard baziran je na Unicode standarduNa trite izaao 2000.Unosi novu terminologiju u tipografiju:ZNAK brojana vrijednostOBRIS ZNAKA (glyph)SET ZNAKOVA hijerarhijski poredana grupa znakovaFONT hijerarhijski poredana grupa GlyphovaOpenType font nove tipografske mogunostiPostavljanje GLYPH-ovaViejezino pisanjeUvjetno smjetanje Glyph-ovaKlasifikacija i pridavanje Glyph-ovaZamjena Glyph-ova (mali verzali, ligature, starinski kapitali, itd)Sastavljanje i rastavljanje ligaturaOpenType font - potekoeNedovoljna podranost od strane aplikacijaSpora implementacijaDrugaiji pristup zahtijeva edukaciju korisnikaSlaba promidba

Type 2 Baziran na Type 1 font konceptu

AAT fonts GX fonts Apple Advanced Typography digital font format dodatak i PostScript Type1 i TrueType

fontovima Preuzima svojstva MultipleMaster fontova i obogauje ih dodatnim mogunostima Dozvoljavaju proireni set znakova Dostupni samo na Mac raunalima Loa programska podrka

Nisu postali popularniMultipleMaster font Dopuna Type1 fonta Dozvoljava 2 varijacije dizajna kodirane na suprotnim krajevima u jednom fontu Omoguuje kreiranje meukoraka na zahtjev korisnika (interpolacijom) Loe prihvaen zbog slabe programske podrke

34


35/62

ClearType SW tehnologija razvijena u Microsoftu Microsoft font rendering tehnologija (automatsko dovravanje ekranskog fonta) Winndows XP

Kvalitetan prikaz teksta na LCD laptop screens, Pocket PC screens, flat panel monitors

Pomou ClearType font tehnologije rijei na monitoru raunala izgledaju otro i jasno kao ina ispisu papira

Najbolje rezultate daje na digitalnom LCD; kod flat panel displaya potreban je digitalniinterface

Nain rada ClearType na LCD Umjesto jednog piksela na LCD imamo tri sub-piksela: crveni , zeleni (G) i plavi (B) kao

pruge, ClearType font rendering prikazuje tekst koristei RGB komponente odvojeno Slikovni elementi na LCD su horizontalno orijentirani RGB sub-pikseli Horizontalna rezolucija se poveava 300%

Unicode standard

Unicode Consortium 1991. Koordinirano s ISO/IEC 10646 za bilo koji znak ili grupu znakova kojii se eli dodati u

Unocode potrebna je usuglaenost Unicode Consortium i ISO 10646

Unicode daje jedinstveni broj za svaki znak:- bez obzira na platformu- bez obzira na aplikaciju- bez obzira na jezik

Obuhvaa oko 69.000 znakova

Prije osmiljavanja Unicodea postojalo je stotine razliitih sustava kodiranja koji su dodjeljivaliove brojeve.Niti jedan sustav kodiranja nije mogao sadravati dovoljan broj znakova

(EU sama zahtijeva nekoliko razliitih kodiranja da pokrila sve svoje jezike. ak i za jedanjezik poput engleskog jedno kodiranje nije dovoljno za sva slova, interpunkcijske znakove itehnike simbole koji se najee koriste.)Izmeu ostalog ovi se sustavi meusobnosudaraju. To znai da dva sustava kodiranja mogu koristiti isti broj za dva razliita znaka ilikoristiti razliite brojeve za isti znak.Svako raunalo mora podravati vei broj razliitihsustava kodiranja kako ne bi dolazilo do graakaUnicode standard definira univerzalni setznakova. Njegov primarni cilj je pruiti univerzalno kodiranje sadraja obinog teksta, te nakraju pokriti sve jezike svijeta.Unicode sadri vei broj znakova pokrivajui veinu trenutnokoritenih pisama u svijetu. Sadri i dodatne znakove radi bolje suradnje sa zastarjelimsustavima kodiranja, te znakove s kontrolnim funkcijamaZa razmjenu dokumenata i podataka,Internet i www sve vie koriste HTML i XML. U mnogim sluajevima ti jezici omoguuju iste ilisline osobine onima koje daje formatiranje znakova Unicode standarda

Neke skraenice CFF Compact Font Format ATM Adobe Type Manager DSC Document Structuring Convention CVT Control Value Table OTLS OpenType Layout Services

35


36/62

BOJA

Boja ima znaajnu funkciju u:- komunikaciji- psihologiji- zdravlju ovjeka....

Boja je vrlo kompleksan pojam koji se izuava s motrita:- fizike- psihologije- umjetnosti i- grafikog dizajna.

Doivljaj boje povezan je s pojmom svjetlosti. Razlikujemo dvije osnovne skupine svjetlosti:- akromatsku(bezbojnu) i- kromatsku(obojenu) svjetlost

Svjetlost-Vidljivim svjetlom nazivamo elektromagnetsko zraenje koje zamjeujemookom.To vidljivo zraenje ini tek neznatan dio cjelokupnog elektromagnetskog zraenja, tj.ljudsko oko zapaa samo elektromagnetske valove duine od priblino 390 nm do 780nm.Zraenja svake pojedine duine vala, podraujui na razliiti nain prijemne mehanizmeoka daju utisak odreene boje.Prema tome, boja je osjet vida to ga izaziva podraaj mrenice oka zrakama svjetla.

= Gamma raysHX = Hard X-raysSX = Soft X-RaysEUV = Extremeultraviolet

NUV = Nearultraviolet

Visible lightNIR = Near infraredMIR = ModerateinfraredFIR = Far infrared

Radio waves:EHF = Extremelyhigh frequency(Microwaves)SHF = Super high

frequency(Microwaves)UHF = UltrahighfrequencyVHF = Very highfrequency

VLF = Very lowfrequencyVF = VoicefrequencyELF = Extremely

low frequency

Elektromagnetsku energiju promatramo preko dviju formula, gdje su valna duljina (uvakumu) s pridruenom frekvencijom i energijom fotona E, prikazane s jednadbama:

gdje je: cje brzina svjetlosti, 299792458 m/s . hje Planckova konstanta,

ROYGBIV-Popularna skraenica za vidljivi dio spektra.Disperzija svjetla stvara boje:R redO orangeY yellowG greenB blueI indigoV violetIndigo ne razmatra se u vidljivom spektru, ali se dodala da se popuni smisao last name.

36
http://en.wikipedia.org/wiki/Gamma_rayhttp://en.wikipedia.org/wiki/X-rayhttp://en.wikipedia.org/wiki/Ultraviolethttp://en.wikipedia.org/wiki/Visible_lighthttp://en.wikipedia.org/wiki/Infraredhttp://en.wikipedia.org/wiki/Radio_waveshttp://en

Documents

Skripta OTIS