SINDROM IZGARANJA

Radni ili profesionalni stres oznaava nesuglasje izmeu zahtjeva radnog mjesta i okoline spram naih mogunosti, elja i oekivanja da tim zahtjevima udovoljimo.Nisu sva zanimanja jednoko podlona profesionalnom stresu. Meu stresnija zanimanja spadaju ona koja su usmjerena na rad sa ljudima . Izloenost profesionalnom stresu je razliita kod slubenika na alterima banke, uitelja ili onih koji rade sa traumatiziranim i ljudima u nevolji.To su prije svega socijalni radnici, psiholozi i zdravstveni radnici.I sami pomagai mogu postati traumatizirani i prolaziti kroz krizne situacije . Psihike posljedice rada s ljudima u nevolji i krizi obino se oznaavaju pomou tri pojma :

- Sindrom izgaranja - Reakcija kontratransfera- Posredna traumatizacija pomagaa

SINDROM IZGARANJA odnosi se na pojavu da pojedini pomagai nakon odreenog vremena postanu depresivni, nemotivirani za posao, osjeajno prazni i obeshrabreni .Sindrom izgaranja na poslu jedna je od najnepovoljnijih posljedica profesionalnog stresa. Najei znaci izgaranja su :

- Osjeaj tjelesne i emocinalne iscrpljenosti- Gubitak osjeaja osobne vrijednosti- Negativizam, kako vezan za sebe kao pomagaa , tako i uz ciljeve posla ili

organizacije u kojoj radi- Gubitak zanimanja za klijente, cinizam- Osjeaj bespomonosti i beznaa I tako se ne moe nita uiniti- Razdraljivost i niska tolerancija na frustracije, srdba kao esta emocija ,

sumnjiavost- Povlaenje u socijalnim odnosima- Uestali sukobi i agresivni ispadi- Poveana upotreba alkohola , duhana, stimulirajuih sredstava- Izostajanje sa posla- Preosjetljivost na podraaje (zvukovi, toplina )- Gubitak seksualnog interesa- Tjelesni simptomi (glavobolja, bolovi u leima, potekoe spavanja

gastrointestinalne smetnje)Sindrom izgaranja na poslu ne dogaa se preko noi. Prvo se javljaju mali znaci upozorenja koji se ukoliko ih ne shvatimo ozbiljno i nepoduzmemo odgovarajue mjere samozatite razvija se sindrom izgaranja .

KONTRATRANSFER se moe oznaiti kao ponovno javljanje osobnih emocionalnih reakcija pomagaa , odnosno prenos uvstva samog pomagaa na osobu sa kojom radi. Ove, u pravilu snane emocionalne reakcije su rezultat interakcije izmeu onog to proivljava osoba u nevolji i vlastitih nerazrijeenih potekoa. Naime dramatine prie koje pomaga saznaje potiu nastanak osjeaja , osobito strahova koje on sam teko integrira( npr. strah od vlastite smrti,strah od bolesti, strah da mu se ne dogodi neto najbliima). To dovodi do aktiviranja niza odbrambeni mehanizama kao npr.

1

potiskivanje , poricanje ili projekcija to se moe oitovati u nefunciolanom profesionalnom ponaanju i pogoranjem odnosa sa kolegama . Postojanje kontratransfera usmjereva pozornost na unutarnji ivot pomagaa kao osobe, te potrebu za tretmanom ili psihoterapiju pomagaa.

POSREDNA TRAUMATIZACIJA pokazalo se da pomagai esto imaju iste znakove kao i traumatizirane osobe s kojima rade ( none more, prisilne misli, alost, depresivnost, razdraljivost, osjeaj bespomonosti, hronini umor, probavne smetnje, poveano konzumiranje alkohola, ljekova, povena podlonost nezgodama i infekcijama) Do posredne traumatizacije ne bi dolo kada ne bi bilo empatije i identifikacije sa klijentom.

IZVORI PROFESIONALNOG STRESA (unutarnji izvori)-Nerealna oekivanja od posla-Identifikacija Sa ljudima kojima se pomae i njihovim problemima-Potreba za stalnom i potpunom kontrolom situacije-Pretjerana vezanost za posao i osjeaj da mi snosimo svu odgovornost-Zamjena privatnog i drutvenog ivota poslom-Nepreputanje dijelova posla drugima-Nedjelotvorno koritenje radnog vremena-Pomanjkanje liste radnih prioriteta (sve vano)-Osjeaj profesionalne nekompetentnosti

IZVORI VEZANI ZA RADNE USLOVE-Premali, neprikladan i neopremljen prostor-Nepovoljni i neodgovarajui mikroklimatski uvjeti (pomanjkanje grijanja zimi, vruina ljeti, buka, loe osvjetljenje, zaguljivost)-Stjenjenost zbog velikog broja klijenata-Pomanjkanje privatnosti i stalna izloenost klijentima

IZVORI VEZANI ZA ORGANIZACIJU RADA-Svakodnevno predugo vrijeme u izravnom radu sa klijentima-Vremenski pritisak rokova i nedovoljno vremena za postizanje ciljeva-Premali broj suradnika u timu u odnosu na zadatke i oekivanja od organizacije -Nepostojanje odmora u toku radnog vremena -Nejasna organizacijska struktura-Nejasno definirane uloge, radni zadatakaNejasna podjela posla , odgovornosti i pojava preklapanja nadlenosti-Nejasno definirana pravila nagraivanja , postojanje privilegija-Nemogunost profesionalnog osposobljavanja-Nedostatk vremena i poticaja za defribing

IZVORI VEZANI ZA ODNOSE SA DRUGIMA UNUTAR ORGANIZACIJE -Psihosocijalna klima organizacije i vrsta uzajamnih odnosa ,koji se potiu ili onemoguavaju (saradnja , natjecanje, rivalitet, ili podrka: povjerenje ili sumnjiavost)

2

-Nain odluivanja i rukovoenja (rigidan, autoritaran, centraliziran, bez mogunosti iskazivanja miljenja i davanja prijedloga)-Pomanjkanje jasne filozofije organizacije vizije njenih ciljeva i smisla-Pomanjkanje povratnih informacija o postignuima i planovima-Zatvorenost organizacije prema vanjskim informacijama i iskustvima (zatvorenost samo u vlastiti okvir)-Nepostojanje formalnog i/ili stvarnog sustava profesionalne i osobne podrke meu pomagaima-Ne poticabnje duha zajednitva-Pomanjkanje jasnih i pravednih kriterija za napredovanje i nagraivanje

IZVORI VEZANI UZ VRSTU POMAGAKOG POSLA I LJUDI SA KOJIMA RADI

-Veliki broj osoba kojima je potrebna stalna i intezivna pomo jer su trajno u velikoj nevojli i krizi-Puno problema bez zadovoljavajui rjeenja ili sa malim izgledom za uspjeno rjeavanje-Emocionalno iscrpljivanje zbog stalne svijesti o velikim potrebama klijenata-Jednolinost problema populacije sa kojom se radi-Opasnost da pomaga bude fiziki napadnut od klijenta-Slinost osobnog iskustva pomagaa s traumatskim iskustvom klijenta

STRATEGIJE SAMOPOMOI

Ukoliko se elite pozabaviti sami sobom i krenuti u smanjivanje osjeaja preoptereenosti poslom, najjednostavnije je poeti razmiljanjem o sljedeim pitanjima :-Ukojim situacijama me moj posao umara? ta je tipino za te situacije? Kojim znakovima moje tijelo upozorava na psihiku napetost?-ta su znaci upozorenja?-Koje misli, procjene , predobe prate moj osjeaj premorenosti?-Kako reagiram kad primjetim da je pria ovjeka kojeg sluam u nekim elementima slina mojim problemima?-U kojim situacijama mi se posao ini lakim ?-ta se dogaa sa mnom ako odbijem neko zaduenje ili molbu za pomo? Kako onda reagiraju drugi i kako ima povratnog uticaja na mene ?

SAMOOPAANJE VLASTITE IZLOENOSTI STRESU I NJEGOVIM POSLJEDICAMA

1. Opaanje utjecaja koji posao ima na nae:

- Spavanje , obitelj, zabavu- Koritenje alkohola , kafe , cigareta, lijekova- Pojavu sitnijih bolesti

3

- Broj pogreaka u poslu- Stavove- Cinizam, kriticizam- Ponaanje (razdraljivost, tendencija izolaciji )- -Osjeaje (depresiju, bespomonost)

2. Struktuiranje vremena

-Definisanje glavnih zadataka i njihovo rangiranje prema vanosti i hitnosti. Za svaki dan treba odrediti prioritete i rjeavati ih-Pregled nad onim to smo radili juer , raspored aktivnosti za danas i stvaranje prioriteta za sutra-Utvrivanje vlastiti oscilacija u funkcioniranju tokom dana i rasporeivanje poslova u odnosu na svoj dnevni bioritam

3. Postavljanje granica

- Ispitivanje realistinosti oekivanja da emo moi obaviti odreeni zadatak-Postavljanje realnih kratkoronih i dugoronih ciljeva-Prihvatanje malih zadataka-Dozvoliti sebi da se odmorimo-Obeanje sebi da neemo raditi vikendom niti prekovremeno-Osim toga ne zaboraviti rei NE ne obeavajte previe.

4. Promatranje unutranjeg dijaloga

-Osvjetavanjevlstitih unutranjih reenicaNeu stii, Danas mi je lo dan, Previe mi je svega

- Preformulacija takvih reenica u pozitivne Danas u stii samo do kraja 33 strane

- Orjentacija na samoohrabrenje

5. Tehnike samoohrabrivanja

- Pozitivni pomaui stavovi Ne da mi se razgovarati s tim ovjekom, ali budui da sam to mogao raditi prije mogu i sada

- Osvjetavanje simptoma stresa, to omoguava njihovo povezivanje sa uzrokom.Time situacija postaje jasnija i smanjuje se broj problema sa kojima se treba uhvatiti u kotac npr. Osjeam se slabim jer sam umoran i gladan

6. Rekreacija

Vano je postaviti jasnu granicu izmeu slobodnog i radnog vremena. Slobodno vrijeme treba isplanirati za obnavljanje energije.U aktivnosti slobodnog vremena mogu se

4

ukljuiti sastanci sa drugim porodicama, spost, ribolov, hobi. Poznato je da smjeh i humor smanjuju napetost.

7. Tehnike relaksacije

Relaksacija moe biti pasivna i aktivna. Pasivna relaksacija: itanje, etnje, sluanje muzike.Aktivna relaksacija:Odnosi se na tehnike oputanja( miina relaksacija, autogeni trening, fantazijska putovanja

Izrada plana smanjivanja pomagakog stresa i prevencija izgaranja

1.Koji prepoznatljivi izvor stresa elim napasti?2. Kakav konkretan cilj elim time postii ?3. Kako taj izvor obino djeluje na mene?4.Kada djelovanje tog izvora obino dolazi do izraaja?5. Koje sve mogunosti imam za smanjenje ili uklanjanje tog izvora?6. ta sam ve poduzimao i kakvi su rezultati bili ?7. ta mi se sada ini najvjerovatnijim da e dovesti do cilja koji me zadovoljava?8. Mogu li plan razluiti na sastavne faze i djelove?9. Koji u prvi korak uiniti u ostvarivanju tog plana. Koja su slijedea dva?U kojem

vremenu oekujem da u ostvariti pojedine faze i cijeli plan?10. Koje su mogue prepreke do cilja: ko ili ta mi moe oteati postizanje cilja?11. Ko su moji saveznici, na iju pomo i podrku mogu raunati?12. Kako u znati da li sam postigao cilj?13. ta u uiniti nakon to ostvarim ovaj plan?

Bjeloevi Edin

5

IZVORI PROFESIONALNOG STRESA (unutarnji izvori)IZVORI VEZANI ZA RADNE USLOVEIZVORI VEZANI ZA ORGANIZACIJU RADAIZVORI VEZANI ZA ODNOSE SA DRUGIMA UNUTAR ORGANIZACIJEIZVORI VEZANI UZ VRSTU POMAGAKOG POSLA I LJUDI SA KOJIMA RADISTRATEGIJE SAMOPOMOISAMOOPAANJE VLASTITE IZLOENOSTI STRESU I NJEGOVIM POSLJEDICAMA