sigurnost i zaštita zdravlja pri radu s računalom mb - 1

VISOKA ŠKOLA ZA SIGURNOSTs pravom javnosti

MULTIMEDIJALNA BIBLIOTEKA

SIGURNOST I ZAŠTITA ZDRAVLJA PRI RADU S RAČUNALOM

MB - 1

SIGURNOST I ZAŠTITA ZDRAVLJA PRI RADU S RAČUNALOM

Zagreb, 2007.

Nakladnik: IPROZ d.o.o Zagreb, Vodnikova 19

Sunakladnik: Visoka škola za sigurnost, s pravom javnosti, Zagreb, Ul. I. Lučića 5

Autori: Vlado Štefan, ing. sig., mr. sig. Davorin Kacian,

dr. sc. Ana Bogadi Šare, dr. med.

Za nakladnika: prof. dr.sc. Nenad Kacian

DTP: CIS, Centar za informacijske sustave, Zagreb, Ul. A. Brešćenskog 4

Naklada: Multimedijalno izdanje, 2007.

SADRŽAJ

1. UVOD U SIGURAN RAD S RAČUNALOM................................................................... 1

1.1 Definicije........................................................................................................................ 2

2. PROPISANI ZAHTJEVI I UPUTE ZA SIGURAN RAD S RAČUNALOM............... 3

2.1 Propisani zahtjevi za zaslon........................................................................................... 3

2.2 Propisani zahtjevi za tipkovnicu.................................................................................... 6

2.3 Propisani zahtjevi za radni stol ili radnu površinu......................................................... 8

2.4 Propisani zahtjevi za radni stolac................................................................................. 10

2.5 Propisani zahtjevi za radni prostor............................................................................... 12

2.6 Propisani zahtjevi za osvijetljenost.............................................................................. 13

2.7 Propisani zahtjevi za bliještanje i odsjaje.................................................................... 15

2.8 Propisani zahtjevi za buku........................................................................................... 17

2.9 Propisani zahtjevi za mikroklimatske uvjete............................................................... 17

2.10 Propisani zahtjevi za zračenja.................................................................................... 19

2.11 Propisani zahtjevi za programsku opremu................................................................. 19

2.12 Propisani zahtjevi za zaštitu vida radnika.................................................................. 20

2.13 Propisani zahtjevi za organizaciju rada...................................................................... 22

3. VJEŽBE RASTEREĆENJA............................................................................................ 24

3.1 Vježbe za vrat............................................................................................................... 25

3.2 Vježbe za vrat i ramena................................................................................................ 26

3.3 Vježbe za ramena......................................................................................................... 26

3.4 Vježbe za ramena, leđa i ruke...................................................................................... 27

3.5 Vježbe za ruke i šake.................................................................................................... 28

3.6 Vježbe za leđa.............................................................................................................. 29

3.7 Vježbe za noge............................................................................................................. 31

3.8 Odmor za oči................................................................................................................ 32

3.9 Vježbe za oči................................................................................................................ 32

3.10 Sačuvajte svoje zdravlje!!!......................................................................................... 34

1. UVOD U SIGURAN RAD S RAČUNALOM

Radnici koji rade s računalima izloženi su određenim opasnostima, štetnostima i

naporima koji manje ili više utječu na njihovu sigurnost i zdravlje. To mogu biti mehaničke

opasnosti koje mogu nastati uslijed udaraca dijelova tijela o oštre bridove namještaja, pri

rukovanju oštrim alatima i papirom i dr. Postoji i opasnost od padova zbog oštećenog poda ili

podnih obloga te padova s neodgovarajućeg odnosno nesigurnog stolca. Opasnost od udara

električne struje moguća je zbog toga što su računalo i pripadajući uređaji priključeni na

električnu mrežu zbog čega postoji opasnost od direktnog dodira s dijelovima pod naponom

ili indirektnog dodira zbog kvara uređaja. Prisutna je i opasnost od požara zbog mogućnosti

prekomjernog zagrijavanja električnih uređaja te zbog oštećenja izolacije ili kratkih spojeva.

Moguće su i štetnosti u radnom okolišu. Tako mikroklimatski uvjeti (temperatura

odnosno vlažnost zraka kao i brzina strujanja zraka) mogu biti nepovoljni i neodgovarajući s

obzirom na način rada s računalom, a moguća je i ometajuća buka, neodgovarajuća rasvjeta,

bliještanje i odsjaji te eventualno zračenja. Veoma je prisutan vidni napor zbog čega nastaju

česte smetnje kao što su glavobolja, nadraženost i suhoća očiju, zamagljen vid i dr. Zbog

dugotrajnog nefiziološkog i prisilnog položaja tijela na radu može doći do napora vratnih

mišića, a zbog neodgovarajućeg korištenja tipkovnice i miša do opterećenja ručnog zgloba.

Vrlo često su pri radu s računalom prisutni i psihofiziološki napori koji mogu uzrokovati stres

s različitim popratnim pojavama.

Hrvatski propisi o računalima (Pravilnik o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s

računalom, N.N., br. 69/05)* utvrđuju zahtjeve za sigurnost i zaštitu zdravlja pri radu s

računalom te definiraju pojmove vezane za računala. Također, utvrđuju obvezu izrade

procjene opasnosti za sva radna mjesta s računalom. Poslodavci koji zapošljavaju do 50

radnika mogu procjenu izrađivati sami ali ju moraju dostavljati na provjeru ovlaštenoj

ustanovi za zaštitu na radu. Poslodavci koji zapošljavaju preko 50 radnika moraju izradu

procjene opasnosti uskladiti s odredbama Pravilnika o izradi procjene opasnosti što znači da

procjenu mogu izrađivati sami, ako udovoljavaju propisanim uvjetima, ili je dati na izradu

ovlaštenoj ustanovi za zaštitu na radu.

Radnici moraju biti upoznati sa svim okolnostima i zahtjevima glede sigurnosti i zaštite

zdravlja pri radu s računalom i biti osposobljeni za rad na siguran način. Rad s računalom

mora se periodički izmjenjivati s drugim aktivnostima. Ako to nije moguće provesti, radnik

* U tekstu upute navode se članci ovog Pravilnika.

1

mora imati osigurane odmore tijekom svakog sata rada u trajanju od najmanje 5 minuta i

provoditi vježbe rasterećenja. Radnicima se mora osigurati pregled vida kod specijalista

medicine rada prije početka zapošljavanja na radnom mjestu s računalom, najmanje svake

dvije godine kao i na zahtjev radnika.

Pravilnik u prilogu utvrđuje zahtjeve koje mora ispunjavati radno mjesto s računalom, i

to u pogledu zaslona, tipkovnice, radnog stola ili radne površine, radnog stolca. Također,

utvrđuju se zahtjevi za radni okoliš u pogledu radnog prostora, osvijetljenosti, bliještanja i

odsjaja, buke, mikroklimatskih uvjeta i zračenja.

Napomena: Pravilnik se za nova radna mjesta s računalom mora početi primjenjivati u

roku dvije godine od dana stupanja na snagu (10. 05. 2007.), a taj rok vrijedi i za obvezu

izrade procjene i organiziranje pregleda radnikova vida.

1.1 Definicije

Zaslon je svaki računalni alfanumerički ili grafički zaslon bez obzira na način

prikazivanja.

Radno mjesto s računalom obuhvaća računalo sa zaslonom, tipkovnicu i/ili napravu za

unošenje i/ili programsku opremu, koja predstavlja vezu između uređaja i radnika, dodatnu

opremu, vanjske jedinice koje imaju disketni ili drugi pogon, telefon, modem, pisač itd., držač

za predloške, radni stolac, radni stol ili radnu površinu, okolinu koja ima neposredni utjecaj

na radno mjesto te radne zadatke radnika.

Radnik je osoba koja se pri obavljanju poslova koristi računalom sa zaslonom ukupno

četiri ili više sati tijekom radnog dana.

Sl. 1. Zaslon, radno mjesto s računalom, radnik

2

2. PROPISANI ZAHTJEVI I UPUTE ZA SIGURAN RAD

S RAČUNALOM

2.1 Propisani zahtjevi za zaslon

Udaljenost zaslona od očiju radnika ne smije biti manja od 500 mm, ali opet ne tolika da bi

radniku stvarala teškoće pri čitanju podataka sa zaslona. Slika na zaslonu ne smije treperiti i

frekvencija osvježavanja slike zaslona mora biti najmanje 75 Hz za CRT zaslone i 60 Hz za

LCD zaslone.

Znakovi na zaslonu moraju biti dovoljno veliki, oštri i tako oblikovani da ih se može

razlikovati. Znakovi, razmaci između znakova i redova moraju biti dovoljno veliki, da ih je

moguće razlikovati bez napora, ali ne preveliki kako bi tekst bio pregledan.

SSi

SigSigu

Sigu

Sl. 2.

Osvijetljenost i kontrast na

prilagođavati stanju u radno

Siguran rad s računalom iguran rad s računalom guran rad s računalom uran rad s računalom ran rad s računalomran rad s računalom

Prikaz veličine i kontrasta znakova na zaslonu

zaslonu moraju biti podesivi, tako da ih radnik bez teškoća može

j okolini.

3

Zaslon mora biti pomičan, tako da radnik njegov smjer i nagib može prilagoditi ergonomskim

zahtjevima rada.

Mora biti osigurana mogućnost prilagođavanja visine zaslona visini očiju radnika, tako da

oči radnika budu u visini gornjeg ruba zaslona, pravac gledanja u istoj ravnini ili ukošen

prema dolje do 20°.

20º

Sl. 3. Prilagodljiv smjer i nagib zaslona

Na zaslonu ne smije biti odsjaja, jer on smanjuje čitljivost znakova i uzrokuje zamor očiju.

Zaslon mora biti čist, kako bi slika na zaslonu bila jasna, a tekst čitljiv. (članak 3. Pravilnika)

Upute za siguran rad

Namjestite zaslon tako da gornji rub zaslona, odnosno gornji redak teksta, bude u visini

očiju, a pravac gledanja u istoj ravnini ili malo ukošen prema dolje.

Podesite udaljenost zaslona od očiju najmanje na 50 cm, a prema potrebi se udaljenost

može povećati i do 75 cm. Poželjno je da na toj istoj udaljenosti bude i tipkovnica te držač za

predloške.

50 cm

Sl. 4. Preporučena udaljenost zaslona od očiju

4

Uostalom, u praksi možete namjestiti pravu udaljenost tako da u pravilnom sjedećem

položaju ispružite ruku i dlan položite na zaslon. Takvu udaljenost smatrajte najpoželjnijom.

Slika 5. Namještanje zaslona na pravu udaljenost

U neposrednoj vezi s udaljenosti zaslona je i veličina znakova na zaslonu. Ako radite na

udaljenosti od zaslona od 50 do 75 cm, visinu slova (odnosi se na veliko slovo) podesite na

najmanje 3,5 mm.

Kad god je to moguće birajte tamna slova ili znakove na svijetloj pozadini zaslona (tzv.

pozitivni prikaz).

Birajte veličinu zaslona ovisno o vrsti radova koje obavljate.

Tako je npr. za obradu teksta ili rad s tablicama preporučena veličina za CRT zaslone

od najmanje 17 cola (za LCD zaslone je 15 cola) dok je za rad s CAD programima

preporučena veličina za CRT zaslone od 20 cola.

Sl. 6. Prikaz veličine zaslona

5

Slika 7. Provjera treperenja zaslona

Ne dopustite treperenje slike na CRT zaslonu jer LCD zasloni ne trepere. Provjerite

pojavu treperenja slike na svojem zaslonu na sljedeći način: usmjerite pogled na udaljenost

približno 10 cm od jedne stranice zaslona i promatrajte zaslon, ali tako da ne pomičete oči

prema njemu. Ako primijetite da zaslon treperi, namjestite frekvenciju osvježavanja slike na

vrijednost od najmanje 75 Hz. Na zaslonu namjestite osvijetljenost i kontrast tako da nema

prevelike razlike u odnosu na osvijetljenost okoline, a da su znakovi još dovoljno čitljivi. Pri

radu sa zaslonom nije preporučljivo korištenje bifokalnih naočala.

2.2 Propisani zahtjevi za tipkovnicu

Srednja visina tipkovnice ne smije prelaziti 30 mm, kosina joj ne smije biti veća od 15°, a ako

je njezin donji rub viši od 1,5 cm potreban je produžetak koji služi kao podloška za šaku.

Tipkovnica mora biti slobodno pokretna po cijeloj radnoj površini, tako da omogućuje

radniku prirodno držanje tijela i ruku. Mogućnost pomicanja i prilagođavanja tipkovnice ne

smije biti ograničena sredstvima za priključivanje ili dužinom kabela.

Na radnom stolu ili radnoj površini ispred tipaka mora biti najmanje 100 mm slobodne

površine za smještaj ruku radnika.

Tipkovnica ne smije imati sjajnu površinu.

Razmještaj tipki na tipkovnici i karakteristike tipki moraju odgovarati ergonomskim

zahtjevima.

Tipke i simboli na tipkama moraju biti jasno označeni i moraju biti lako raspoznatljivi i

čitljivi. (članak 3. Pravilnika)

6


Pri izboru tipkovnice poštujte propisane zahtjeve o njezinim karakteristikama, kao što

su veličina i oblik tipaka te visina i kosina tipkovnice.

Slika 8. Neispravan položaj ruke na tipkovnici

Slika 9. Ispravan položaj ruke na tipkovnici

Slika 10. Korištenje dopunskog podloška za dlan

Postavljajte tipkovnicu na radni stol neposredno ispred sebe na udaljenost od najmanje

10 do 15 cm od ruba stola kako bi se osiguralo dovoljno mjesta za dlan. Ako je potrebno, pri

radu s tipkovnicom, koristite i dopunski podložak za dlan.

10 cm

Sl. 11. Najmanja udaljenost tipkovnice od ruba radnog stola

7

2.3 Propisani zahtjevi za radni stol ili radnu površinu

Radni stol ili radna površina ne smiju blještati i moraju biti izrađeni od materijala koji na

dodir nije hladan.

Površina stola ili radna površina moraju biti dovoljno prostrani da bude moguć primjeren

razmještaj zaslona, tipkovnice, pisanih podloga i ostale opreme, te da ima dovoljno prostora

za rukovanje mišem.

Ispod stola mora biti dovoljno slobodnog prostora za udobno sjedenje.

Radni stol ili radna površina moraju biti stabilni i, ako je to moguće, podesivi po visini.

Držalo za predloške mora biti stabilno, podesivo i mora biti izvedeno i postavljeno tako da ne

opterećuje dodatno oči, vrat i/ili glavu. ( članak 3. Pravilnika)


Koristite pri radu s računalom radni stol čija površina ne bliješti i koji odgovara

propisanim zahtjevima u pogledu vrste materijala. Površina radnog stola treba biti najmanje

160x80 cm što je nužno za smještaj računala i ostalih potrebnih uređaja.

Slika 12. Razmještaj predmeta na radnom stolu

Razmjestite zaslon, tipkovnicu, miša, držač pisanih podloga i ostalu opremu na radnom

stolu tako da su na dohvat ruku, da ih možete dobro vidjeti i posluživati.

Slika 13. Pravilan položaj tijela pri radu s računalom

8

Ako rad na računalu obavljate u sjedećem položaju, što je najčešći slučaj, odaberite

pravilnu visinu stola koja uobičajeno treba iznositi 72 cm od poda. U tom bi slučaju

natkoljenica s potkoljenicom morala činiti približno pravi kut.

Slika 14. Dovoljno prostora za noge

Vodite računa o dovoljnoj veličini prostora za noge, kako po visini tako i po širini i

dubini. Donji dio nogu mora imati dovoljno prostora pod radnom površinom stola. U tom

prostoru ne bi se trebale nalaziti ladice ili predmeti koji bi ga smanjivali.

Slika 15. Rad na računalu u stojećem položaju

9

Međutim, ako rad na računalu obavljate u stojećem položaju, visina radnog stola mora

iznositi oko 105 cm od poda, odnosno od 95 do 118 cm, ovisno o radnikovoj visini. Pri

takvom načinu rada zahtijevajte da vam se osigura i odgovarajući prostor za stopala, i to 15

cm u dubinu i 12 cm u visinu te 8 cm slobodnog prostora za koljeno.

2.4 Propisani zahtjevi za radni stolac

Radni stolac mora biti stabilan te mora radniku omogućiti udoban položaj i neometano

pomicanje.

Visina sjedala radnog stolca mora biti podesiva.

Naslon mora biti oslonac za cijela leđa, podesiv po nagibu i visini.

Oslonac za noge mora biti osiguran svakom radniku koji to želi. Oslonac za noge mora biti

dovoljno visok i stabilan, mora omogućiti udoban položaj stopala i nagib nogu i ne smije

imati sklisku površinu. (članak 3. Pravilnika)


Koristite tijekom rada samo čvrst i stabilan radni stolac pune ergonomske izvedbe u

skladu s propisanim zahtjevima.

Slika 16. Radni stolac pune ergonomske izvedbe

10

Na radu se pokazala najboljom izvedba stolca s pet kotačića koji omogućuju neometano

pomicanje po podu. Ako je moguće, prilagodite vrstu kotačića na stolcu kvaliteti podne

podloge i to za mekše podloge (npr. tepih) izaberite stolac s kotačićima od tvrđeg materijala

dok za tvrđe podloge (npr. parket) kotačići moraju biti izrađeni od mekšeg materijala.

Slika 17. Visina sjedala oko 3 cm ispod koljena

Namjestite visinu sjedala koja odgovara vašem tijelu. Smatra se da visinu sjedala treba

namjestiti na oko 3 cm ispod radnikova koljena. Pri tome vam podlaktica mora biti u ravnini

s tipkovnicom, a nadlaktica s podlakticom činiti približno pravi kut.

Pri sjedenju zauzmite cijelu površinu sjedala, a naslon radnog stolca podesite tako da

vam je kralješnica pri radu uvijek poduprta.

Slika 18. Oslonac za noge

Ako je potrebno, koristite na radu oslonac za noge naročito ako vam pri sjedenju noge

ne dopiru do poda. Oslonac bi trebao imati dimenzije približno 45x35 cm s mogućnošću

namještanja nagiba do približno 20°.

11

2.5 Propisani zahtjevi za radni prostor

Radno mjesto mora biti oblikovano tako da radnik ne radi u prisilnom nefiziološkom

položaju.

Na radnom mjestu mora biti dovoljno slobodnog prostora da radnik može lako mijenjati svoj

položaj i obavljati potrebne pokrete pri radu. (članak 3. Pravilnika)


Zahtijevajte da vam se osigura dovoljno slobodnog prostora na vašem radnom mjestu s

računalom. Za svakog radnika mora biti osigurano najmanje 2 m2 slobodne površine poda, što

je površina koja nije zauzeta namještajem ili uređajima.

Slika 19. Dovoljno prostora na radnom mjestu

Kod sjedećih radnih mjesta osigurajte dovoljno prostora za stolac i kretanje uz stol.

Smatra se da je u tu svrhu potrebno osigurati slobodni prostor širine od najmanje 1 m od stola

do drugog radnog mjesta, zida ili namještaja odnosno do površina za kretanje.

Veličina radne prostorije mora biti takva da na svakog radnika dolazi najmanje 10 m3

slobodnog zračnog prostora, što znači također da je to prostor koji nije zauzet namještajem ili

uređajima.

12

2.6 Propisani zahtjevi za osvijetljenost

Prirodna ili umjetna rasvjeta mora osiguravati zadovoljavajuću osvijetljenost već prema vrsti

rada od najmanje 300 luksa.

Slika 20. Propisani zahtjevi u pogledu osvijetljenosti

Ometajuće bliještanje i odsjaje na zaslonu potrebno je spriječiti odgovarajućim postavljanjem

elemenata radnog mjesta u odnosu na razmještaj i tehničke karakteristike izvora svjetla.

Slika 21.Ometajuće bliještanje na zaslonu

13

Redovi stropnih svjetiljaka moraju biti paralelni sa smjerom gledanja radnika na radnom

mjestu. Zaslon mora biti namješten i nagnut tako da ne dolazi do zrcaljenja svjetiljke na

zaslonu. Svjetiljke u radnoj prostoriji moraju imati takve svjetlosne tehničke karakteristike da

ne uzrokuju zrcaljenje na zaslonu. (članak 3. Pravilnika)

Slika 22. Raspored redova stropnih svjetiljki


Zahtijevajte propisanu vrijednost rasvjete na radnom mjestu s računalom. Jakost

rasvjete treba iznositi od 300 do 500 luksa, a najviše do 750 luksa. Ako niste sigurni da su

postignute ove vrijednosti, zahtijevajte mjerenje rasvjete na radnom mjestu. Ako je potrebno,

na radu možete koristiti i posebnu stolnu svjetiljku ali pritom izbjegavajte veću razliku u

jakosti rasvjete između radnog mjesta i okoline. Poželjno je da je rasvjeta u cijelom prostoru

približno iste jakosti.

14

Sl. 23. Upotreba posebne stolne svjetiljke

2.7 Propisani zahtjevi za bliještanje i odsjaje

Radno mjesto mora biti tako oblikovano i postavljeno da izvori svjetlosti, prozori, drugi

otvori ili svijetle površine ne uzrokuju neposredno bliještanje ili ometajuće zrcaljenje na

zaslonu.

Prozori moraju imati odgovarajuće zastore (kapke) za sprječavanje ulaza sunčeve svjetlosti

na radno mjesto (ili u prostor tako da ne ometaju rad).

Zaslon ne smije biti okrenut prema izvoru ili od izvora svjetla, a u protivnom su potrebne

posebne mjere protiv bliještanja i zrcaljenja. (članak 3. Pravilnika)


Ako je moguće zahtijevajte da vaše radno mjesto s računalom bude udaljeno od prozora

kako izravna sunčeva svjetlost ne bi padala na zaslon i stvarala bliještanje ili ometajuće

zrcaljenje.

15

Slika 24. Pravilno postavljena radna mjesta uz prozore

Inače, tražite da radno mjesto bude postavljeno tako da smjer gledanja bude usporedan s

prozorima te da na njima budu postavljene zavjese ili žaluzine.

Slika 25. Na prozorima postavljene zavjese ili žaluzine

Kod električne rasvjete tražite da ona bude indirektna, tj. da svjetlo dolazi od rasvjetnih

tijela u izvedbi sa zasjenjenjima te da su postavljena iznad ili sa strane radnog mjesta.

Svakako izbjegavajte bliještanja u vidnom polju ili odsjaje od svijetlećih površina na

zaslon ili radni stol jer to u mnogome opterećuje vid.

16

2.8 Propisani zahtjevi za buku

Buka opreme i drugih izvora u prostoriji ne smije ometati rad i ne smije biti veća od 60 dB.

(članak 3. Pravilnika)

Slika 26. Propisana vrijednost za buku


Zahtijevajte da buka na radnom mjestu s računalom bude ispod propisanih vrijednosti.

Smatra se da buka u prostorijama s računalnim uređajima ne bi trebala biti veća od 55 dB što

se odnosi i na ostale npr. pomoćne prostorije.

Ako smatrate da se na radu navedene vrijednosti premašuju, zahtijevajte mjerenje buke.

2.9 Propisani zahtjevi za mikroklimatske uvjete

Mikroklimatski uvjeti moraju odgovarati zahtjevima za toplinsku udobnost pri radu bez

fizičkog naprezanja (temperatura od 20-24 °C).

Ukoliko se koristi klima uređaj, vlažnost treba biti između 40 i 60 % relativne vlažnosti,

brzina strujanja zraka najviše 0,2 m/s, a u toplom razdoblju temperatura prostorije može biti

najviše 7 °C niža od vanjske temperature. (članak 3. Pravilnika)

17

Slika 27. Propisane vrijednosti mikroklimatskih uvjeta


Zahtijevajte da se mikroklimatski uvjeti na radnim mjestima s računalom stalno održa-

vaju u propisanim vrijednostima. Smatra se da za sjedeća radna mjesta s računalom, kod kojih

se zahtijeva manji tjelesni napor, temperatura zraka može iznositi od 20 do 24°C ali uz brzinu

strujanja zraka od najviše 0,10 m/s.

Kada se rad na računalu periodički izmjenjuje s drugim aktivnostima, pa je tjelesni napor

nešto povećan, pri istoj temperaturi zraka brzina strujanja zraka može se povećati na 0,20 m/s.

Pri povećanoj vanjskoj temperaturi u ljetnom razdoblju razlika između temperature u

prostoriji i vanjske temperature ne smije biti veća od 7°C.

Ako se u radnim prostorijama koriste klimauređaji, tražite da vlažnost zraka bude u

granicama između 40 i 60 % relativne vlažnosti.

Tražite mjerenja navedenih čimbenika mikroklime kako biste bili sigurni da se kreću u

propisanim vrijednostima.

U praksi i sami možete utjecati na mikroklimatske uvjete na radu. Onemogućite ulaz

sunčevih toplinskih zraka u radnu prostoriju korištenjem odgovarajućih vanjskih naprava, npr.

rolete, žaluzine i dr. Isto tako, provjetravajte redovito radnu prostoriju otvaranjem prozora

kako bi se promijenio ukupni zrak u radnoj prostoriji približno svakih pola sata.

18

2.10 Propisani zahtjevi za zračenja

Sva elektromagnetska zračenja, osim vidljivog zračenja, sa stanovišta zaštite zdravlja radnika

moraju biti u skladu s pozitivnim propisima. (članak 3. Pravilnika)


Zahtijevajte, po mogućnosti, da vam se predoči dokumentacija o sigurnoj izvedbi

zaslona računala s katodnom cijevi (CRT) od štetnih zračenja. Uvjerite se da nema štetnih

utjecaja na vaše zdravlje pri radu.

Međutim, kod ove vrste zaslona javlja se magnetsko polje koje ga okružuje, kao i kod

svih električnih uređaja. Zbog mogućeg utjecaja tog polja na zdravlje radnika postoji u

javnosti određena zabrinutost. O tome treba voditi računa pri razmještaju računala. Kad se

postavlja više zaslona jedan do drugoga, vodite računa o najmanjoj međusobnoj udaljenosti

koja ne treba iznositi manje od 30 cm. Udaljenost stražnje strane zaslona sa suprotne strane

radnog stola ne treba biti manja od 50 cm.

Ravni zasloni s tekućim kristalima (LCD) ne mogu proizvoditi zračenja.

2.11 Propisani zahtjevi za programsku opremu

Pri oblikovanju, izboru, naručivanju i mijenjanju programske opreme i oblikovanja radnih

zadataka pri radu s računalom, poslodavac mora uzeti u obzir slijedeće načela:

a. Programska oprema mora biti takva da se radni zadatak može izvršiti

b. Programska oprema mora biti jednostavna za uporabu i prilagođena razini znanja i

iskustva radnika

c. Sustav mora radniku davati povratne informacije o izvođenju njegovih radnih zadaća

d. Oblik i brzina davanja informacija sustava moraju biti prilagođeni radniku

e. Programska oprema mora ispunjavati ergonomske zahtjeve, posebice pri obradi

podataka

f. Programska oprema mora osiguravati, ako je moguće, na zaslonu tamne znakove na

svijetloj pozadini. Ukoliko se koristi zaslon u boji, moraju boje, a posebice pozadina,

biti što manje izrazite, koliko god je to moguće s obzirom na zahtjeve rada.


19

Slika 28. Upotreba programske opreme


Koristite isključivo programsku opremu koja je u skladu s navedenim propisanim

načelima jer vam to omogućava djelotvorno obavljanje radne zadaće. Prije korištenja bilo

kojeg programa provjerite je li izrađen na način koji odgovara tim načelima.

2.12 Propisani zahtjevi za zaštitu vida radnika

U okviru preventivnih pregleda poslodavac mora osigurati pregled vida radnika kod

specijalista medicine rada:

- prije početka zapošljavanja na radnom mjestu s računalom

- najmanje svake dvije godine za radnike koji koriste korekcijska pomagala

- na zahtjev radnika, zbog tegoba koje bi mogle biti posljedica rada s računalom, tj. sa

zaslonom.

Radnici imaju pravo na pregled vida kod specijalista oftalmologa ukoliko se utvrdi da je

specijalistički pregled potreban.

20

Slika 29. Provjera očnog vida

Potrebna financijska sredstva za provedbu ovih mjera ne smiju ići na teret radnika.



Odazovite se propisanim pregledima vida koje organizira poslodavac. I sami zahtije-

vajte pregled vida ako osjetite tegobe zbog rada s računalom.

Pri radu usmjeravajte povremeno pogled sa zaslona na udaljenije predmete po

mogućnosti izvan radne prostorije. Također, povremeno pokrijte oči objema rukama i ostavite

ih tako pokrivene kraće vrijeme.

21

Sl. 30. Povremeno usmjeravanje pogleda s bližih na udaljenije predmete

2.13 Propisani zahtjevi za organizaciju rada

Kako bi se smanjilo opterećenje pri radu sa zaslonom poslodavac mora planirati aktivnost

radnika na takav način da se rad sa zaslonom tijekom rada periodički izmjenjuje s drugim

aktivnostima.

Sl. 31. Periodičko izmjenjivanje aktivnosti tijekom rada

Ukoliko ne postoji mogućnost promjene aktivnosti radnika, odnosno radnik nema spontanih

prekida tijekom rada, poslodavac mu ovisno o težini radnih zadataka i posljedičnog vidnog i

statodinamičkog napora tijekom svakog sata rada mora osigurati odmore u trajanju od

najmanje 5 minuta i organizirati vježbe rasterećenja.

22

Slika 32. Provedba odmora

Način provedbe odmora i vježbi mora biti primjeren stručnim doktrinama sukladno

preporukama specijalista medicine rada. (članak 3. Pravilnika)


Organizirajte rad s računalom, ako je moguće, na takav način da se tijekom rada taj rad

izmjenjuje s drugim poslovima odnosno aktivnostima. Pritom bi rad s računalom u idealnom

slučaju trebao iznositi najviše 50% od radnog vremena.

Inače, zahtijevajte propisane odmore tijekom rada koji se u praksi provode tako da se

nakon svakih 50 minuta rada osigurava 10 minuta odmora. Za vrijeme odmora, prije početka

rada te poslije završetka rada provodite odgovarajuće vježbe rasterećenja, opuštanja,

razgibavanja ili istezanja time da svaki položaj treba zadržati od 5 do10 sekundi i ponavljati

ga od jednog do četiri puta.

23

3. VJEŽBE RASTEREĆENJA

Rad s računalom ne smije uzrokovati umor, neugodu i bol. Zbog toga je potrebno često

mijenjati položaj tijela, smanjiti ponavljajuće pokrete na najmanju moguću mjeru i prekidati

rad s računalom prije pojave umora. Ako tijekom radnog procesa ne postoji mogućnost da se

rad s računalom izmjenjuje s drugim aktivnostima, potrebno je prekidati rad svakih sat

vremena u trajanju od najmanje 5 minuta. Svrha prekida je smanjenje vidnog i statodinamič-

kog napora, odmor očiju i rasterećenje sustava za kretanje. To se najbolje postiže vježbama

rasterećenja, opuštanja i istezanja.

Slika 33. Osjećaj umora, neugode i boli

Provođenje vježbi ne smije uzrokovati bol. Ako vam se pri izvođenju vježbi javlja bol

ili ako pri radu s računalom imate bolove u vratu, leđima i rukama, javite se liječniku. U

nastavku je prikazano nekoliko vježbi za oči i za svaki segment sustava za kretanje koji je

opterećen pri radu s računalom. Iz svake skupine izaberite vježbe koje vam najbolje

odgovaraju i redovito ih provodite. Vježbe možete provoditi na svom radnom mjestu.

Vježbajte redovito, polako, pažljivo i bez trzaja.

Preporučuje se svaki položaj zadržati nekoliko sekundi, a svaku vježbu ponoviti

nekoliko puta.

24

3.1 Vježbe za vrat

Vježbe za vrat započnite opušteno sjedeći u svom radnom stolcu, a ruke opušteno

spustite na natkoljenice. Nagnite glavu prema natrag što je više moguće, a zatim prema

naprijed tako da bradom dotaknete prsa. Svaki položaj glave zadržite nekoliko sekundi.

Vježbu ponovite nekoliko puta. Kretnje radite oprezno, vrat nemojte pretjerano istezati.

Vježbe nastavite u istom opuštenom položaju. Pogledajte prema jednom, a zatim prema

drugom ramenu polako istežući vrat. Svaki položaj glave zadržite nekoliko sekundi. Pri tome

ne sagibajte glavu prema naprijed. Ovom vježbom istežete mišiće jedne strane vratne

kralježnice, i to suprotne od one u koju gledate.

25

3.2 Vježbe za vrat i ramena

Lijevom šakom prihvatite desni lakat, lagano ga gurajte prema lijevom ramenu i

istovremeno zakrenite glavu u desnu stranu. Ovaj položaj zadržite nekoliko sekundi. Vježbu

ponovite tako da zamijenite ruke, pa desnom šakom prihvatite lijevi lakat, gurajte ga prema

desnom ramenu, a glavu zakrenite u lijevu stranu. Ovom vježbom istežete vratne mišiće, ali i

mišiće ramenog obruča.

3.3 Vježbe za ramena

Mišiće ramenog obruča ćete najbolje opustiti sljedećim vježbama. I dalje sjedite u

stolcu s opuštenim ramenima i rukama na natkoljenicama. Učinite ramenima nekoliko puta

puni krug od naprijed prema natrag. Vježbu ponovite polako kružeći ramenima od natrag

prema naprijed.

26

Savijte ruke u laktovima, šake stavite na ramena i podignite laktove u stranu do

horizontalne razine. Nekoliko puta napravite laktovima krug, dok šake cijelo vrijeme držite na

ramenima. Ponovite kruženje u suprotnom smjeru.

Ispružite ruke u laktovima, učinite nekoliko puta puni krug u jednom smjeru, a zatim

ponovite vježbu kruženjem u drugom smjeru.

3.4 Vježbe za ramena, leđa i ruke

Sljedećim vježbama rasteretit ćete ne samo mišiće ramena, već i ruku i gornjeg dijela

leđa. Podignite ruke ispruženih laktova iznad glave, spojite ruke šakama te naginjite gornji

dio tijela u jednu i drugu stranu. Svaki krajnji položaj zadržite nekoliko sekundi, a vježbu

ponovite nekoliko puta.

27

Savijte ruke u laktovima i podignite ih do horizontalne razine. Ramena istežite prema

natrag tako da skupite lopatice što je više moguće. Taj krajnji položaj zadržite nekoliko

sekundi, a vježbu ponovite nekoliko puta.

3.5 Vježbe za ruke i šake

Svrha sljedećih vježbi je relaksacija šaka, koje su značajno opterećene tijekom rada s

računalom. Šake spojite dlanovima u razini vrata. Ne razdvajajući dlanove, lagano potiskujte

nadlaktice prema dolje sve dok ne osjetite istezanje. Zadržite se ovako nekoliko sekundi i

vratite ruke u početni položaj. Vježbu ponovite nekoliko puta.

28

Raširite prste šaka što je više moguće, a zatim ih stisnite. Svaki položaj zadržite par

sekundi, a vježbu ponovite više puta.

3.6 Vježbe za leđa

Vježbe za leđa su prikazane na sljedećim slikama. I dalje sjedite na stolcu s rukama

položenim na nadkoljenice. Gornji dio tijela zakrenite u lijevu stranu, tako da istovremeno

desnu ruku stavite na lijevo koljeno, lijevu ruku podignite i stavite na naslon stolca, i

pogledajte prema natrag najviše što možete. Ovaj položaj zadržite nekoliko sekundi, a vježbu

ponovite u drugom smjeru.

29

Sagnite gornji dio tijela prema podu, tako da leđa budu ravna, dlanove položite na pod i

sagnite glavu. Ovaj položaj zadržite nekoliko sekundi, a vježbu ponovite nekoliko puta.

Stanite u uspravan položaj, ruke položite na leđa, istegnite se prema natrag što više

možete. Zadržite ovaj položaj nekoliko sekundi, a vježbu ponovite nekoliko puta.

30

3.7 Vježbe za noge

Sljedećim vježbama ćete istezati noge. Stojite uspravno, desnu nogu stavite na stolac ili

neki povišeni dio, obje ruke oslonite na desnu nadkoljenicu i gornji dio tijela sagibajte prema

nozi što više možete. Zadržite se ovako nekoliko sekundi i vratite se u početni položaj.

Postupak ponovite na drugoj nozi. Vježbu ponovite nekoliko puta.

Sjedite na stolcu s rukama na nadkoljenicama. S obje ruke prihvatite jedno koljeno i

privucite ga k tijelu što je više moguće. Zadržite se ovako nekoliko sekundi i vratite se u

početni položaj. Postupak ponovite s drugom nogom. Vježbu ponovite nekoliko puta.

31

3.8 Odmor za oči

Oči su pri radu s računalom također vrlo opterećene. Da bi se relaksirao sustav koji

izoštrava sliku potrebno je odmoriti oči gledanjem u daljinu veću od 6 metara, npr. kroz

prozor, ili jednostavno zatvaranjem kapaka.

3.9 Vježbe za oči

Mišiće koji pokreću oko možete opustiti sljedećim vježbama. Pogledajte što jače

možete u jednu i onda u drugu stranu, a pri tome ne pomičite glavu. Vježbu provedite

nekoliko puta.

32

Pogledajte prema gore i zatim prema dolje, a pri tome ne pomičite glavu. Vježbu

provedite nekoliko puta.

Gledajte prema naprijed, raširite oči što jače možete, a zatim sklopite i stisnite kapke što

više možete. Vježbu ponovite nekoliko puta.

33

3.10 Sačuvajte svoje zdravlje!!!

Rad s računalom može, kao i mnogi drugi radni uvjeti, ugroziti vaše zdravlje. Zato

mislite na sve što ste u ovom programu čuli/naučili, redovito koristite odmore i svakako

vježbajte. Jedino tako ćete sačuvati svoje zdravlje, radnu sposobnost i djelotvornost.

34

Documents

sigurnost i zaštita zdravlja pri radu s računalom mb - 1