Upload
jurisicvrs
View
229
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
8/8/2019 Sigurnosne Deter Min Ante Bosne i Hercegovine Izet Beridan
1/8
Izet BERIDAN
SIGURNOSNE DETERMINANTE BOSNE I
HERCEGOVINE
Bosna i Hercegovina je svoju dravnost zanovila 1992. godine.
Potvrda njene dravnosti proizilazi iz injenice da ju je Evropska unija
priznala 6. aprila a u svoje redove prihvatile Ujedinjene nacije 21. maja
iste godine. Dananje unutarnje ureenje Bosne i Hercegovine definirala
su dva sporazuma: Vaingtonski sporazum o formiranju Federacije
Bosne i Hercegovine, koji je zakljuen u martu 1994. godine, (Potpisan je
od strane predstavnika Bonjaka i predstavnika Hrvata iz Bosne i
Hercegovine, te predstavnika Republike Hrvatske, a znaio je
prekid rata izmeu Bonjaka i Hrvata, koji je zapoeo u maju
1993. godine.) a po tom Dejtonski sporazum, tanije Generalni (Opi)
okvir mirovnog sporazuma za Bosnu i Hercegovinu, koji je zakljuen 21.
novembra u Dejtonu (SAD), a potpisan tri sedmice kasnije, 14. novembra
1995. godine u Parizu (Francuska). (Potpisali su ga predstavnici
Republike Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske i Savezne
Republike Jugoslavije (Srbije i Crne Gore). Potpisnici-svjedoci
1
8/8/2019 Sigurnosne Deter Min Ante Bosne i Hercegovine Izet Beridan
2/8
Dejtonskog sporazuma su: Evropska unija (specijalni
pregovara Evropske unije), Republika Francuska, Savezna
Republika Njemaka, Ruska Federacija, Ujedinjeno Kraljevstvo
Velike Britanije i Sjeverne Irske, i Sjedinjene Amerike Drave.)
Dejtonski mirovni sporazum je oznaio kraj rata u Bosni i Hercegovini i
definirao podjelu ove drave na dva entiteta: Federaciju Bosne i
Hercegovine i Republiku Srpsku. Pored Generalnog okvira-Sporazuma,
dogovoreni su i njegovi elementi-aneksi, posebni sporazumi kojima su
definirana specifina pitanja bitna za uspostavu i ouvanje mira u Bosni i
Hercegovini i to:
Sporazum o vojnim aspektima mirovnog dogovora,
aneks 1-A,
Regionalna stabilizacija, aneks 1-B,
Sporazum o stabilizaciji regiona,
Sporazum o granici izmeu entiteta i pitanja u vezi
sa granicom,
Sporazum o izborima,
Ustav Bosne i Hercegovine,
Sporazum o arbitrai,
Sporazum o ljudskim pravima,
Sporazum o izbjeglicama i raseljenim licima,
Sporazum o komisiji za ouvanje nacinalnihspomenika,
Sporazum o osnivanju javnih korporacija Bosne i
Hercegovine,
Sporazum o sprovoenju civilnih aspekata
mirovnog sporazuma,
Sporazum o meunarodnim snagama za policijske
dunosti (Izvor:USAID, 1996.)
2
8/8/2019 Sigurnosne Deter Min Ante Bosne i Hercegovine Izet Beridan
3/8
Eminentno, sa stajalita sigurnosti, najznaajniji dio Sporazuma je
njegov Aneks 1-A o vojnim aspektima koji je pretpostavio prvu fazu -
uspostavu mira. No, svi ostali aneksi i svaki na svoj nain ticali su se i tiu
se sigurnosnih dimenzija unutarnje i izvanjske sigurnosti Bosne i
Hercegovine. Nakon razmjetanja meunarodnih vojnih mirovnih snaga
(IFOR-Implementation Force), njih oko 60 hiljada, broj ljudi pod orujem na
prostoru Bosne i Hercegovine iznosio je preko 450 hiljada. Osnovni
zadatak je bio vojne snage koje su do tada uestvovale u borbama (njih
oko 400 hiljada), s frontova vratiti u kasarne, na mirnodopske lokacije, a
one iz susjednih zemalja ispratiti preko granica Bosne i Hercegovine.
Mnogo puta poslije 1995. godine i na razliitim mjestima i nivoima,
potencirana je injenica da je najuspjenije proveden vojni dio Dejtonskog
sporazuma. Ali, da nije bilo tako, u cjelini bi bio upitan mir na
bosanskohercegovakim prostorima.
Po osnovu Vaingtonskoga sporazuma na teritoriji Federacije
Bosne i Hercegovine je od Armije Republike Bosne i Hercegovine iHrvatkog vijea obrane formirana vojska Federacije..., a na teritoriji
Republike Srpske nastavila je funkcionirati Vojska Republike Srpske
(entitetske vojske). Njihove ratne formacije su, nakon povlaenja na
mirnodopske lokacije, postepeno svoene na dogovoreni mirnodobski nivo
u pogledu broja pripadnika i naoruanja. U meuvremenu je pod
patronatom meunarodnih organizacija provoeno postepeno balansiranje
vojnih snaga unutar Bosne i Hercegovine, ali i u odnosu na susjednedrave, na ta su se i same obavezale prihvatajui Dejtonski sporazum.
Aneks broj 4 Sporazuma o miru je Ustav Bosne i Hercegovine,
dogovoren i potpisan u proceduri potpisivanja Sporazuma. Ustav nije
izriito definirao nadlenosti drave u sferi odbrane i sigurnosti, osim to u
lanu 3, stavu 5 stoji da e Bosna i Hercegovina preuzeti nadlenosti za
ostala pitanja o kojima se sporazumiju entiteti. Pored toga, u lanu 5
(Predsjednitvo), stavu 5 (Stalna komisija) Ustava stoji: Svaki lanPredsjednitva (njih tri-IB) imae u okviru svoje funkcije ovlaenje civilnog
3
8/8/2019 Sigurnosne Deter Min Ante Bosne i Hercegovine Izet Beridan
4/8
komandovanja oruanim snagama. lanovi Predsjednitva izabrae Stalnu
komisiju za vojna pitanja koja e koordinirati aktivnosti oruanih snaga...,
iji e lanovi biti i lanovi Predsjednitva. Na osnovu ovih Ustavnih
odredaba u toku 1997. godine je formiran Stalni komitet za vojna pitanja u
iji sastav su, pored lanova Predsjednitva, komandanata entitetskih
vojski i drugih odgovornih predstavnika organa iz Bosne i Hercegovine, u
svojstvu promatraa, kooptirani: Visoki predstavnik Ujedinjenih nacija za
Bosnu i Hrcegovinu, komandant SFOR-a (meunarodnih vojnih snaga) i ef
misije OSCE-a, odnosno njihovi predstavnici. Ovu injenicu o ueu
predstavnika meunarodnih organizacija u radu Stalnoga komiteta za
vojna pitanja i u njegovom povodu, valja naglasiti iz opeg, a izrazito
znaajnoga razloga. Rije je zapravo o gotovo neprevazienom nesuglasju
nacionalnih elita i njihovih politika u sferi dranih dimenzija odbrane i
sigurnosti. Uz znaajno uee i angaman predstavnika meunarodne
zajednice (meunarodnih politika), njihov uticaj i politiki pritisak,
postepeno su ostvarivani pomaci u pogledu prevazilaenja prijetnji posigurnost u Bosni i Hercegovini, prvenstveno onih koje su proizilazile iz
postojanja na njenom teritoriju dvije, odnosno tri vojne strukture, bez
jedinstvene komande. U jednome od podnaslova ((Post)dejtonska Bosna i
Hercegovina: nastavak negativne geopolitike) Nerzukurak pie: Bosna i
Hercegovina, prignjeena i istovremeno objavljena Dejtonskim mirovnim
ugovorom, dravna je zajednica osloboena dravotvorne svrhe:
suvereniteta. Dizajnirana i proizvedena ratom, ona poiva na logiciteritorijalnoetnike geopolitike...(urak, 2006:32).
Prevlast etnopolitika koje su izbjegavale graditi dravne dimenzije
Bosne i Hercegovine postepeno su i dijelom prevladane uz pomo
meunarodnih organizacija i njihovih predstavnika. Primjera radi, u skladu
sa svojim ovlastima, Visoki predstavnik Ujedinjenih nacija je u januaru
2000. godine donio Zakon o graninoj slubi Bosne i Hercegovine.
Predsjednitvo Bosne i Hercegovine je prihvatilo podrku meunarodnezajednice da se u okviru Pakta za stabilnost Jugoistone evrope promovira
4
8/8/2019 Sigurnosne Deter Min Ante Bosne i Hercegovine Izet Beridan
5/8
stabilnost ovoga regiona, te je iniciralo rad na Sigurnosnoj politici. Prvu
Odbrambenu politiku (kao elemenat Sigurnosne politike), Predsjednitvo je
usvojilo u maju 2001. godine. Bio je to znaajan napredak u procesu
usaglaavanja nacionalnih politika, iako je ova Odbrambena politika
faktiki samo verificirala nacionalne armije, njihovu strukturu i
rukovoenje. Nakon dugotrajnoga rada, predhodno formirana Komisija za
reformu odbrane Bosne i Hercegovine, u kojoj su znaajno uestvovali
predstavnici meunarodne zajednice, i na njen prijednog, 1. decembra
2003. godine usvojen je prvi Zakon o odbrani Bosne i Hercegovine.
Naredni Zakon o odbarni usvojila je Parlamentarna skuptina 28.
septembra 2005. godine, kojim je reguliran jedinstveni odbrambeni
sistem Bosne i Hecegovine... (lan 1) i jedna vojna sila koju organizira i
kontrolira Bosna i Hercegovina... (lan 2). (...rekonstruktivne
promjene u strukturi i biu Oruanih snaga Bosne i Hercegovine
uklonile su snaan izvor nepovjerenja meu narodima Bosne i
Hercegovine (Dujovi, 206:197). U meuvremenu su na dravnomnivou usvojeni i drugi zakoni, oni kojima su se osigurali uvjeti za formiranje
(pored odbrane) ostalih elemenata i komponenata sigurnosti:
a) Zakonom o ministarstvima, kojim je proireno Vijee ministara,
pored ostalih i Ministarstvom sigurnosti Bosne i Hercegovine; (Zakon o
ministarstvima i drugim tijelima uprave BiH (Slubeni glasnik BiH,
broj 5, od 7. marta 2003. godine).
b) Dravna agencija za istrage i zatitu (SIPA-State Investigationand Protection Agency) (Zakon o Dravnoj agenciji za istrage i
zatitu (Slubeni glasnih BiH, broj 27, od 15.06. 2004. godine),
koja je definirana upravnom organizacijom u okviru Ministarstva sigurnosti,
osnovana radi obavljanja policijskih poslova: spreavanja, otkrivanja i
istrage krivinih djela iz nadlenosti Suda Bosne i Hercegovine, a posebno
kriminala, terorizma, ratnih zloina, trgovine ljudima i drugih krivinih
djela...(lan 1 i 3).
5
8/8/2019 Sigurnosne Deter Min Ante Bosne i Hercegovine Izet Beridan
6/8
c) Obavjetajno-sigurnosna agencija, ...koja je odgovorna za
prikupljanje, analiziranje i distribuciju obavjetajnih podataka u cilju zatite
sigurnosti, ukljuujui suverenitet, teritorijalni integritet i ustavni poredak
Bosne i Hercegovine...., u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine,
ukljuujui odredbe Evropske konvencije o zatiti ljudskih prava i osnovnih
sloboda.... (lan 1) (Zakon oobavjetajno-sigurnosnoj agenciji BiH,
Slubeni glasnik BiH, broj 12, od 14.04.2004. godine)
d) Dravna granina sluba, a od 18.04.2007. godine Granina
policija Bosne i Hercegovine, u sojoj nadlenosti prvenstveno ima
provoenje odredaba Zakona o nadzoru i kontroli prelaska dravne
granice, Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu i drugih zakona....
(Zakon o dravnoj graninoj slubi, Slubeni glasnik BiH, broj 50,
od 09.11.2004. godine; Dravna granina sluba je promijenila
naziv u Granina policija Bosne i Hercegovine, a na osnovu
Izmjena i dopuna Zakona o dravnoj graninoj slubi, Slubeni
glasnik BiH, broj 27/2007)
e) Osnovnu funkciju zatite i spaavanja, a u operatinom smislu i
civilne zatite zadrali su entiteti. (Od 1998. godine u RS-u, a od1999.
godine u FBiH, civilna zatita je izdvojena iz resora odbrane (kao
promjena do tada naslijeenog stanja iz bive SFRJ). U RS-uje
situirana u Ministarstvo lokalne uprave isamouprave, a u FBiH u
status upravne organizacije ove entitetskeVlade) Na nivou Bosne i
Hercegovine je pri Ministarstvu sigurnosti ustanovljen Sektor za civilnuzatitu, a osnovne ingerencije drave u ovoj oblasti sigurnosti regulirane
su Okvirnim zakonom o zatiti i spaavanju ljudi i materijalnih dobara od
prirodnih ili drugih nesrea u Bosni i Hercegovini. (Slubeni glasnik BiH,
broj 50, od 23.06.2008.godine)
f) Dugotrajni pregovori nacionalnopolitikih elita o reformi
policijskih snaga (za zatitu javnoga reda i mira), koju su nalagala
prihvaena tri evropska principa o organizaciji policije na dravnomenivou, polovino su rezultirala donoenjem: (1) Zakona o nezavisnim i
6
8/8/2019 Sigurnosne Deter Min Ante Bosne i Hercegovine Izet Beridan
7/8
nadzornim tijelima policijske strukture Bosne i Hercegovine.Ovaj Zakon je
naloio strukturu i formiranje: Nezavisnog odbora, Odbora za albe
policijskih slubenika i Odbor za albe graana; (2) Zakona o direkciji za
koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podrku policijskoj strukturi
Bosne i Hercegovine. (Slubeni glasnik BiH, broj 36/08, od
06.05.2008.godine)
Pored vojno-odbrambene funkcije, funkcije u pogledu zatite
javnoga reda i mira, zatite i spaavanja, borbe protiv kriminala...,
znaajan nivo dravnih dimenzija sigurnosti sadran je u nivou socijalne,
pravne i drugih oblika zatite prava graana, nacionalnih manjina,
nacionalnih, kulturnih i drugih prava. Posljedice rata i spora poratna
izgradnja mira i sigurnosti izraena i kroz nedovoljno i neadekvatno
provoenje svih aneksa Dejtonskog sporazuma, znaajno utie na nivo
integralne sigurnosti Bosne i Hercegovine i njenih graana.
Znaajnu zajedniku politiku matricu ustanovile su politikestrukture u Bosni i Hercegovini odluivi je opredijeliti ka evroatlanskim
integracijama. Sa tog stajalita, Pejanovi pie: Integracija Bosne i
Hercegovine u Evropsku uniju i NATO savez ima u odreenim aspektima
iri znaaj u odnosu na druge drave iz skupine drava sa prostora
Jugoistone Evrope.... Sa integracijom Bosne i Hercegovine u Evropsku
uniju i NATO stvara se evropska i globalna evroatlanska osnova za zatitu
mira i stabilnog razvoja drave Bosne i Hercegovine (Pejanovi, 2005:13).
Za zakljuiti je da nivo funkcioniranja dravnih dimenzija odbrane i
sigurnosti Bosne i Hercegovine, odnosno njenoga sistema sigurnosti i
odbrane, zavisit e od nivoa suglasja nacionalnih politika (koje izraavaju
uglavnom tri nacionalnopolitike elite), te u tom pogledu i uticaja politika
meunarodnih organizacija sa nadlenostima u Bosni i Hercegovini i
ostalih regionalnih i nacionalnih meunarodnih politika. Samo i jedinodovoljan i potreban nivo zajednikih imenilaca unutar
7
8/8/2019 Sigurnosne Deter Min Ante Bosne i Hercegovine Izet Beridan
8/8
bosanskohercegovakih (nacionalnih) politika moe u sferi sigurnosti i
odbrane iskljuiti znaajan uticaj meunarodnih politikih faktora u
procesima sigurnosnog i odbrambenog funkcioniranja ove drave i njenih
pomaka u ispunjavanju uvjeta za integracije u regionalne ekonomsko-
politke i sigurnosne organizacije.
8