Upload
numispista
View
1.282
Download
5
Embed Size (px)
Citation preview
5dinar 28 / 2007
sadr`aj
ANTI^KI NOVAC
6 PREGLED NUMIZMATI^KE ISTORIJE
JU@NOSLOVENSKIH ZEMALJA - III
Charles B. Smith, Jr.
10 EFEMERNI CAREVI
Slavoljub Petrovi
15 TRON RIMSKE IMPERIJE NA LICITACIJI
Rista Mileti
SREDNJOVEKOVNA NUMIZMATIKA
19 DATIRANJE BAKARNIH NOV^ANIH VRSTA
PRIMORSKIH GRADOVA -II
Sergije Dimitrijevi
22 SUSRETI - PUTOVANJA
I NOVAC U VIZANTIJSKOM SVETU
Vesna Radi
23 NOVAC KRSTA[KIH RATOVA - I
Stevan Vere
MODERNA NUMIZMATIKA:
27 NA[ KOVANI NOVAC 2006. GODINE
I NOVITETI IZ DR@AVA BIV[E JUGOSLAVIJE
Ranko Mandi
29 KRALJEVINA SRBIJA I BE^KA CARSKA KOVNICA - III
Aleksandar Brzi i Ingeborg Dangl
NOTAFILIJA
31 NOV^ANICA OD 100 DINARA 2006.
Iz Narodne banke Srbije
33 NOV^ANICA SA 346 DATUMA
Ranko Mandi
34 NEOBJAVLJENE NEMA^KE NOV^ANICE
SA @IGOM DESPOTOVCA
Dragan Stanisavljevi i Marko Mandi
36 PREDLOZI ZA NOV^ANICE
BOSNE I HERCEGOVINE.
Amer Sulejmanagi
40 NOVAC JEVREJSKOG GETA
U TEREZINU 1943-1945
Zbyek [ustek
MEDALJE I PLAKETE
46 MEDALJA MIHAJLA PROKE[A
Silvester Gerlovi~
48 MEDALJE OSVAJANJA BEOGRADA
NA AUKCIJAMA U LONDONU
Stevan Vere i Ranko Mandi
56 TITOVA MEDALJA DRUGOVIMA
IZ BRATSKOG SSSR-a
Lazar Geri
FALERISTIKA
50 MEDALJA ZA SPOMEN PROGLASA KRALJEVINE (2)
Ljubomir Stevovi
54 NOVI PRILOZI IZU^AVANJU
RUSKO-SRPSKE FALERISTIKE
Aleksandar Mihailovi~ Veli~ko
VOJNE I DRUGE OZNAKE
57 SLOBODNA PLOVIDBA DUNAVOM
Nenad Bjelo
NUMIZMATIKA I NUMIZMATI^ARI
58 KATALOZI I ALBUMI SVETISLAVA KOMNENOVA
@arko Pintari
NOVA NUMIZMATI^KA LITERATURA
60 BOJANA BORI] BRE[KOVI], NOVAC RIMSKE
REPUBLIKE
Ranko Mandi
61 \OR\E JAMU[AKOV,
RIMSKI CAREVI I NJIHOV NOVAC
Rista Mileti
61 OBOL God. XLIV, br. 58
62 VITOMIR ^OP, SLOVENSKI
KOVANCI IN BANKOVCI
Ranko Mandi
63 ANDREJ POTO^NIK I STANISLAV [TIBLAR,
DENAR NA SLOVENSKEM
Ranko Mandi
AUKCIJE
64 NUMIZMATI^KE AUKCIJE
U DRUGOJ POLOVINI 2006. GODINE
Stevan Vere
66 NOV^ANICE ZEMALJA BIV[E JUGOSLAVIJE
NA AUKCIJI FIRME FRÜHWALD
Darko Berger
INFORMACIJE SRPSKOG
NUMIZMATI^KOG DRU[TVA
4 DODELJENE MEDALJE I POVELJE SND
59 IX AUKCIJA SND
67 KNJI@ARA SRSPSKOG
NUMIZMATI^KOG DRU[TVA
67 SASTANCI NUMIZMATI^ARA U SRBIJI
68 KALENDAR ME\UNARODNIH
SUSRETA SND U 2007. GODINI
68 VENERANDA MEMORIA
69 KATALOG KALENDARA SND
6 dinar 28 / 2007
anti~ki novac
Rimska imperija
(nastavak)
LLiicciinniiuuss II ((330088--332244))
Siscia
-Bronzani folis kovan c.313; av:
IMP LIC LICINIUS PF AVG, glava s
lov. vencem i s platom d.; rv: IOVI
CONSERVATORI AVGG NN, Jupiter
stoji l, dr`i Viktoriju, orao dole kod
noge , u polju Γ, u ots. SIS; RIC 4
(R3) var: bista bez plata; 3.83g,
22mm, 1200 (sl. 42).
-Bronzani folis kovan 313-315; av:
IMP LIC LICINIUS PF AUG, glava s
lov.vencem d; rv: IOVI CONS-ERVATO-
RI, Jupiter stoji l, dr`i Viktoriju, u ots.
SIS, u polju A; RIC 8 (S); 3.0g, 20mm,
0600; VF (sl. 43)
--Kao sl. 43, samo rv: prekid u natpi-
su N-S, u polju B; RIC 8 (R1); 3.83g,
20-22mm, 0630; VF-XF (sl. 44)
--Kao sl. 43, samo rv: u polju ∆; RIC
8 (R1); 3.25g, 20mm, 0600; XF (sl.
45).
--Kao sl. 43, samo rv: u polju ε; RIC 8
(R1); 2.80g, 22mm, 1200; F-VF (sl. 46)
--Kao sl. 43, samo rv: prekid u natpi-
su N-S, u polju ε; RIC 8 (R1); 3.985g,
20-21mm, 1200; XF (sl. 47)
--Bronzani follis kovan 315-316; av:
IMP LIC LICINIUS PF AUG, glava s lov.
vencem r; rv: IOVI CON-SERVATORI,
Jupiter stoji l,dr`i Viktoriju, u ots. .SIS.,
u polju Γ; RIC 17 (R3); 3.33g, 21mm,
0100; VF (sl. 48).
London
--Bronzani AE2 kovan 316; av:
IMP LICINIUS PF AUG, lovorom
oven~. bista s oklopom d; rv: SOLI
INVICTO COMITII, Sol stoji l, podi`e
d. ruku, glob u levoj ruci, l. S, d. P, u
ots. MLN; RIC 60 (R2); 3.05g,
20mm, 0600.
MMaaxxiimmiinnuuss IIII ((330099--331133))
Siscia
LLiicciinniiuuss IIII ((331177--332244))
Siscia
CCrriissppuuss ((CCaaeessaarr 331177--332266))
Siscia
-Bronzani AE2 kovan 321-4; av: IVL
CRISPVS NOB C, lov. oven~. glava d;
rv: CAESARVM NOSTRORVM, u vencu
VOT/./X, u ots. εSIS (zrakasta kruna);
C44, RIC 181; 3.025g, 19mm, 1100
(sl. 49)
Sirmium
CCoonnssttaannttiinnuuss IIII ((CCaaeessaarr 331177--333377;;
333377--334400))
Siscia
-Bronzani AE2 kovan 321-4; av:
CONSTANTINVS IVN NOB C, lov.
oven~. glava d; rv: CAESARVM NO-
STRORVM, u vencu VOT/./X, u ots.
ASIS (zrakasta kruna); RIC 182; 2.63g,
17-18mm (Sl. 50).
-Kao sl. 50, samo rv: u ots. εSIS (zra-
kasta kruna); 2.79g, 18-19mm, 1200
(sl. 51).
CCoonnssttaannttiiuuss IIII ((CCaaeessaarr 332244--333377;; 333377--
336611))
Siscia
-Bronzani AE3 kovan 347-348; av:
CONSTANTIVS PF AVG, bista s oklo-
pom sa diademom i platom d; rv: VIC-
TORIAE DD AVGGQ NN, dve Viktorije
okr. jedna prema drugoj dr`e vence, u
ots. ΓSIS, u polju monogram HR;
C293, RIC 191 (1.67g); 1.40g, 16mm
(sl. 52)
Sirmium (kovn. operativna do 326. i
351-64)
-Bronzani AE2 kovan 351-361; av:
DN CONSTANTIVS PF AVG, bista s
oklopom sa diademom i platom d; rv:
FEL TEMP REPARATIO, Vojnik bode
PREGLED NUMIZMATI^KE ISTORIJE JU@NOSLOVENSKIH ZEMALJA
Anti~ka numizmatika III.
42
43
44
45
46
47
Charles B. SMITH, Jr.,
Montgomery Village, Md. (SAD)
ilustvano primercima iz kolekcije autora
7dinar 28 / 2007
anti~ki novac
kopljem palog konjanika; u ots.
ASIRM.; C45, RIC 52 (2.45g); 2.36g,
19mm, 0500 (sl. 53)
-Srebrna silikva kovana 355-361; av:
DN CONSTANTIVS PF AVG, bista s
oklopom sa perlastom diademom i pla-
tom d; rv: u vencu VO-
TIS/XXX/MVLTVS/XXXX, u ots. SIRM.;
C342, RIC 66; 3.10g, 21mm (sl. 54).
Ostalo
-Bronzani AE3; av: DN CONSTAN-
TIVS PF AVG, bista sa diad.; rv: FEL
TEMP REPARATIO, vojnik bode ko-
pljem palog konjanika, u ots. ?SI?; RIC
361/364?; 2.00g, 18mm, 0100; VG.
CCoonnssttaannss ((CCaaeessaarr 333333--333377;; 333377--335500))
Siscia
-Bronzani centenionalis/AE2 ko-
van 348-350; av: DN CONSTANS PF
AVG, bista sa perlastom diademom,
oklopom i platom l, dr`i glob u d.
ruci; rv: FEL.TEMP.REPARATIO, voj-
nik ide nadesno, vu~e mladog varva-
rina iz kolibe ispod drveta, u ots.
ASIS(oznaka-officina ∆?)R; C18,
RIC 218 (4.50g); 3.43g, 22mm,
0500 (sl. 55).
Trier
-Bronzani AE3 kovan 336-337; av:
FL IVL CONSTANS NOB CAES, lov.
oven~. bista d; rv: GLORIA
EXERCITVS, dva vojnika dr`e jedan
standard, u ots. TRS; RIC 593?; 1.11g,
16mm, 1200; VG.
DDeellmmaattiiuuss ((CCaaeessaarr 333355--333377))
Siscia
Alexandria
-Bronzani AE3 kovan u Aleksandriji;
av: FL DELMATIVS NOB C, lovorom
oven~. bista s oklopom d; rev: GLORIA
EXERCITVS, dva vojnika s kopljima,
dr`e jedan standard, u ots. SMALB;
RIC 69 (R2) 1.32g, 15mm.
MMaaggnneennttiiuuss ((335500--335533))
Siscia
VVeettrraanniioo ((335500))
KKoommaannddaanntt IIlliirrsskkee vvoojjsskkee kkoojjaa ggaa jjee
pprrooggllaassiillaa ccaarreemm
Siscia
-Bronzani AE2; av: DN VETRANIO
PF AVG, bista s lov. ven. i plat. d., u l.
polju A, u d. polju *; rev: CONCORDIA
MILITVM, imperator stoji okr. spreda,
dr`i dva hristograma (monogram koji
se sastoji od gr~kih slova "X" - ksi i "P"
- ro), u ots. .εSIS*, u l. polju A; C1, RIC
290 (S, 4.65g); 4.93g, 23mm, 0500
(sl. 56).
CCoonnssttaannttiiuuss GGaalllluuss ((CCaaeessaarr 335511--335544))
UUhhaappeenn ppoo nnaalloogguu CCoonnssttaannttiiuussaa zzbboogg
nnjjeeggoovvee oottrree ii ttiirraannsskkee vvllaaddaavviinnee nnaa ppoo--
lloo`aajjuu gguuvveerrnneerraa IIssttoo~~nniihh pprroovviinncciijjaa..
OOssuu||eenn ii ppoogguubblljjeenn uu PPuullii,, uu IIssttrrii,, 335544..
ggooddiinnee..
Siscia
Sirmium
JJuulliiaann IIII ((CCaaeessaarr 333355--336600,, 336600--33))
Siscia
Sirmium (kovn. operativna 351-64)
-Bronzani AE2 kovan 361-3; av: DN
FL CL IVLI - ANVS PF AVG, bista s oklo-
pom sa lemom, l. koplje i tit; rev:
VOT/X/MVLT/XX unutar venca, u ots.
ASIRM; C151, RIC 108; 2.75g, 19mm,
0500 (sl. 57).
JJoovviiaann ((336633--44))
Siscia
Sirmium (kovn. operativna do 364)
-Bronzani AE2; av: DN IOVIANVS PF
AVG, bista s oklopom sa diademom i
platem d; rev: u vencu VOT V MVLT X,
u ots. BSIRM; C35, RIC 118 (2.95g);
3.31g, 20mm, 0130 (sl. 58).
VVaalleennttiinniiaann II ((336644--337755))
RRoo||eenn uu PPaannoonniijjii cc..3322,,.. uummrroo uu ssvvoojjoojj
rreezziiddeenncciijjii uu BBrreeggeettiiuu,, PPaannoonniijjaa,, 337755..
Siscia
-Bronzani AE3 kovan 367-375; av:
DN VALENTINIANVS PF AVG, bista sa
diad. d; rev: SECVRITAS REPVBLICAE,
Viktorija ide na l, dr`i venac i palminu
granu, u ots. ΓSISCS, u l. polju P iznad
G ispod, u d. polju F; C37, RIC 15a, Se-
ar 4003; 2.69g, 17mm, 0700 (sl. 59).
Sirmium
VVaalleennss ((336644--337788))
MMllaa||ii bbrraatt VVaalleennttiinniiaannaa II,, rroo||eenn uu CCii--
bbaalliijjii ((CCiibbaallaaee,, ssaaddaa VViinnkkoovvccii)) uu PPaannoonnii--
jjii cc..332288.. UUbbiijjeenn uu bbiiccii kkoodd HHaaddrriiaannooppoollii--
ssaa ppookkuuaavvaajjuuii ddaa uugguuii ppoobbuunnuu GGoottaa
kkoojjii ssuu ttaaddaa ooppuussttooiillii MMeezziijjuu ii TTrraakkiijjuu..
Siscia
Sirmium
GGrraattiiaann ((336677--338833))
48
49
50
51
52
53
54
55
Siscia
-Bronzani AE3; av: DN GRATIANVS
PF AVG, bista sa diad. i platom d; rev:
GLORIA ROMANORVM, Gratian ide na
d. vukui zarobljenika, dr`i labarum
(hristogram), u ots. A? SISC VE, u l.
polju F u d. polju slovo R, ispod njega
A zaka~eno na VE (u ligaturi); C23,
RIC 21, upor. Sear 4042; 2.55g, 17mm
(sl. 60).
Sirmium (kovn. operativna 379)
VVaalleennttiinniiaann IIII ((337755--339922))
SSiinn VVaalleennttiinniiaannaa II,, rroo||eenn uu AAcciinnccuummuu
uu PPaannoonniijjii 337711.. ggooddiinnee
Siscia (kovn. zatvorena 387)
Sirmium (kovn. operativna 379)
TThheeooddoossiiuuss II ((337799--339955))
Siscia (zatvorena 387)
-Bronzani AE3 kovan 378-383; av:
DN THEODO-SIVS PF AVG, bista s di-
ademom i platom d; rev: CONCOR-
DIA AVGGG, Roma stoji okr. spreda,
glava l, dr`i glob i naopako okrenuto
koplje, sa bosom l. nogom, u ots.
ASISC; RIC 27(d); 1.98g, 16-17mm,
0630 (sl. 61).
Sirmium (kovn. operativna 379 i 393-
395)
Constantinople
-Bronzani AE4 kovan 392-395; av:
DN THEODOSIVS PF AVG, bista s oklo-
pom sa diademom i platom d; rev:
SALVVS REPUBLICAE, Viktorija ide na
l, u ots. CONSA; RIC 90a; 1.11g,
13mm.
AArrccaaddiiuuss ((338833--440088))
DDaattoo mmuu IIssttoo~~nnoo ccaarrssttvvoo ppoo ssmmrrttii TThhee--
ooddoossiiuussaa II 339955..
Siscia (zatvorena 387)
Sirmium (operativna 393-395)
HHoonnoorriiuuss ((339933--442233))
DDaattoo mmuu ZZaappaaddnnoo ccaarrssttvvoo 339955.. RRiimm
ooppsseeddaann ttrrii ppuuttaa oodd ssttrraannee GGoottaa ii nnaa kkrraa--
jjuu oopplljjaa~~kkaann 441100.. ggooddiinnee
Sirmium (kovn. operativna 393-395)
TThheeooddoossiiuuss IIII ((EEaasstt,, 440022--445500))
PPoosslleeddnnjjiihh ggooddiinnaa nnjjeeggoovvee vvllaaddaavviinnee,,
BBaallkkaannsskkoo ppoolluuoossttrrvvoo bbiilloo jjee vviiee ppuuttaa
rraazzrruueennoo oodd ssttrraannee HHuunnaa.. TThheeooddoossiiuuss jjee
bbiioo pprriimmoorraann ddaa zzaakklljjuu~~ii nneekkoolliikkoo ppoonnii--
`aavvaajjuuiihh mmiirroovvnniihh ssppoorraazzuummaa ssaa AAttii--
lloomm..
JJoohhaannnneess ((ZZaappaaddnnoo ccaarrssttvvoo,, 442233--
442255))
VVaalleennttiinniiaann IIIIII ((ZZaappaaddnnoo ccaarr..,, 442255--
445555))
MMaarrcciiaann ((IIssttoo~~nnoo ccaarr..,, 445500--445577))
PPeettrroonniiuuss MMaaxxiimmuuss ((ZZaappaaddnnoo ccaarr..,,
445555))
AAvviittuuss ((ZZaappaaddnnoo ccaarr..,, 445555--445566))
MMaajjoorriiaann ((ZZaappaaddnnoo ccaarr..,, 445577--446611))
LLeeoo II ((IIssttoo~~nnoo ccaarr..,, 445577--447744))
SSeevveerruuss IIIIII ((ZZaappaaddnnoo ccaarr..,, 446611--446655))
AAnntthheemmiiuuss ((ZZaappaaddnnoo ccaarr..,, 446677--447722))
OOllyybbrriiuuss ((ZZaappaaddnnoo ccaarr..,, 447722))
GGllyycceerriiuuss ((ZZaappaaddnnoo ccaarr..,, 447733--447744))
SSmmeennjjeenn ppoo nnaalloogguu KKoonnssttaannttiinnooppoolljjaa ii
nnaassiillnnoo ppoossvveeeenn zzaa eeppiisskkooppaa SSaalloonnee..
JJuulliiuuss NNeeppooss ((ZZaappaaddnnoo ccaarr..,, 447744--
447755))
KKaaoo vvoojjnnii gguuvveerrnneerr DDaallmmaacciijjee ppoossllaatt
oodd ssttrraannee KKoonnssttaannttiinnooppoolljjaa ddaa ssmmeennii
GGllyycceerriiuussaa ii pprreeuuzzmmee ZZaappaaddnnoo ccaarrssttvvoo..
NNaakkoonn ppoobbuunnee vvaarrvvaarrsskkiihh ttrruuppaa uu IIttaalliijjii,,
ppoobbeeggaaoo uu aavvgguussttuu 447744.. ggooddiinnee uu DDaall--
mmaacciijjuu ggddee ssee zzaaddrr`aaoo kkaaoo ccaarr uu eeggzziilluu
ddoo ssvvoojjee ssmmrrttii 448800..
Ostrogotska
invazija Balkana
RRoommuulluuss AAuugguussttuuss ((ZZaappaaddnnoo cc,, 447755--
447766))
DDee~~aakk,, ssiinn ggeenneerraallaa OOrreesstteess.. OOttaacc ggaa jjee
pprrooggllaassiioo ccaarreemm aavvgguussttaa 4477.. OOrreesstteessoovvii
vvaarrvvaarrsskkii nnaajjaammnniiccii ssuu ssee ppoobbuunniillii ii pprroo--
ggllaassiillii OOddoovvaakkaarraa zzaa kkrraalljjaa.. KKrraajj ZZaappaadd--
nnoogg ccaarrssttvvaa..
AAnnaassttaassiiuuss II ((IIssttoo~~nnoo ccaarrssttvvoo,, 449911--
551188))
RRoo||eenn ii DDyyrrrrhhaacchhiiuummuu cc..443300..
AAuuttoonnoommnnaa iizzddaannjjaa
Stobi (autonomni novac, 2. vek)
REF: *GIC, br. 4819.
Markianopolis (autonomni novac, 2-
3. vek)
--Bronzani novac; av: MAPKIA[NO]
ΠOΛIC, bista gradske boginje s oklo-
8 dinar 28 / 2007
anti~ki novac
56
57
58
59
60
61
62
63
pom i platem; rev: MARKIANO ΠOΛE
ITΩN, boginja sedi, dr`i pateru; upore-
di GIC 4824; 4.00g, 19mm, 0700; F.
RRuuddnnii~~kkii nnoovvaacc
(c. 98-180 - pod Trajanom i Hadrijan
izdato je nekoliko serija bronzanih kva-
dransa u ime carskih rudnika u Noriku-
mi, Dalmaciji, Panoniji i Meziji (Darda-
niji). Jedan redak tip iskovan je za vla-
davine Marcusa Aureliusa. Ne zna se lo-
kacija kovnice i svrha kovanja. (Tako|e
v. Trajan ).
Dalmatinski rudnici
-AE kvadrans kovan c.98-138AD;
av: bista mlade `enske osobe (Dia-
na?) sa dijademom i platom d;
rev: METAL - I DELM, jelen stoji l;
RIC II 1015 var. (Hadrian), Cohen
1516, CNG 46 #1264; 2.06g, 13-
14mm, 0530; VF, tamnobraon pati-
na (sl. 62).
Dardanski rudnici (“Kopaonik i Priti-
na” po Mattingly-u, BMCRE, str.cix, bele-
ka 1)
-AE quadrans kovan c.98-138AD; av:
RO - MA, bista Rome d; rev: D - ARDA
- NICI, enska osoba stoji okr.l, dr`i kla-
sje `ita u d. ruci, levom pridr`ava suk-
nju; RIC II 1016 var. (Hadrian); Cohen
1514, CNG46 #1265; 3.15g, 15-
16mm, 0600; near EF, zelena patina
(sl. 63)
REF: Slobodan Duani, “Anonim-
ni kvadranci” NNuummiizzmmaattii~~aarr 1
(1978), str. 23-39; Slobodan Dua-
ni, “Kovanje novca u rudni~kim di-
striktima rimskog Ilirika”, RRaaddiioonniiccee
ii kkoovvnniiccee ssrreebbrraa. Belgrade, 1995,
str.131-144; Ante [kegro, “Rimski
rudi~ki novac”, OOppuussccuullaa aarrcchhaaeeoolloo--
ggiiccaa. (Zagreb) 18 (1994), str.173-
180; Bartol Zmaji, “Rudni~ki novac
Rimskog carstva”, NNuummiizzmmaattii~~kkee vvii--
jjeessttii. 21 (1964), str.1-11; RIC Vol. II;
BMCRE, ; CNG 46, str.133 i 135;
NMB Kovawa, p27.
REFERENCE:
DDiiee AAnnttiikkeenn MMüünnzzeenn NNoorrdd--GGrreeiicchheenn--
llaannddss.. (ed. by F. Imhoof-Blumer)
-- Behrendt Pick. Band I, Dacien und
Moesien. Berlin, 1898. reprint Bolog-
na, 1977. Dacia str.1-20 (1-69), Vimi-
nacium str.21-60 (70-195). (citiran kao
AMNG 1)
-- Hugo Gaebler, Band III, Makedonia
und Paeonia. Berlin, 1906. reprint Bo-
logna, 1977. Stobi str.111-114 (1-16)
(citiran kao AMNG 3)
Bojana Bori-Brekovi, Novac
kolonije Viminaciuma u zbirci
Svetozara St. Duania. Beo-
grad, 1976.
CCaattaalloogg ooff tthhee GGrreeeekk CCooiinnss iinn tthhee BBrrii--
ttiisshh MMuusseeuumm..
--Reginald Stuart Poole, The Tauric
Chersonese, Sarmatia, Dacia, Moesia,
Thrace, ic. Pretampan od izdanja
c.1877. Bologna, 1963. Dacia str 14 1-
7, Viminacium str. 15-20 1-48. (citiran
kao BMC Tauric)
Classic Numismatic Group, Inc., Auc-
tion 46 (Closing June 24, 1998) (citi-
ran kao CNG 46)
CCooiinnss ooff tthhee RRoommaann EEmmppiirree iinn tthhee BBrrii--
ttiisshh MMuusseeuumm.. London, 1923+
--Vol. 3: Nerva to Hadrian. (citiran
kao BMCRE)
Narodni muzej Beograd, Kovawa i
kovnice anti~kog i sredwove-
kovnog novca.. Beograd, 1975. (citi-
ran kao NMB Kovawa)
TThhee RRoommaann IImmppeerriiaall CCooiinnaaggee..
--Vol. II Vespatian to Hadrian. Lon-
don, 1926.
--Harold Mattingly i Edward A.
Sydenham, Vol. IV Part I Pertinax to Ge-
ta. London, 1936.
--Harold Mattingly, Edward A.
Sydenham, i C.H.V. Sutherland, Vol. IV
Part II Macrinus to Pupienus. London,
1938.
--Harold Mattingly, Edward A.
Sydenham, i C.H.V. Sutherland, Vol. IV
Part III Gordian III - Uranius Antoninus.
London, 1949.
--Percy H. Webb, Vol. V Part I: Vale-
rian to Florian. London, 1927.
--Percy H. Webb, Vol. V Part II: Probus
to Amius. London, 1933.
--C.H.V. Sutherland, Vol. VI From Di-
ocletian’s reform (A.D. 294) to the death
of Maximinus (A.D.313). London,
1967.
--Patrick M. Bruun, Vol. VII Constanti-
ne and Licenius A.D. 313-337. London,
1966.
--J.P.C. Kent, Vol. VIII The Family of
Constantine I A.D. 337-364. London,
1981.
--J.W.E. Pearce, Vol. IX Valentinian I -
Theodosius I. London, 1933.
H.A.Seaby, RRoommaann SSiillvveerr CCooiinnss..
--I. Republic to Augustus. London,
1978.
--II. Tiberius - Commodus, London,
1968.
--III. Pertinax - Balbinus i Pupienus,
London, 1969.
--IV. Gordian III - Postumus, London
1971.
--V. Carausius to Romulus Augustus,
London 1987.
David R. Sear, Greek Imperial Coins
and their values: the Local Coinages of
the Roman Empire. London, 1982. (ci-
tiran kao GIC)
David R. Sear, Roman Coins and their
values. London, 1981.
SSyyllllooggee NNuummmmoorruumm GGrraaeeccoorruumm..
-Deutschland. Staatliche Münzsam-
mlung München. 7. Heft. Taurische
Chersjedans-Sarmatien-Dacia-Moesia
Superior-Moesia Inferior. Berlin,
1985. Dacia 107-129, Viminacium
130-227.
((NNaassttaavvaakk uu sslleeddeeeemm bbrroojjuu))
9dinar 28 / 2007
anti~ki novac
41
Isto~ni Goti zvani i Ostrogo-
ti su bili varvarsko german-
sko pleme koje sa istoka do-
lo na teritorije Zapadnog
Rimskog Carstva i Isto~nog
rimskog carstva (Vizantije) i
bitno su uticali na politi~ke
prilike kasnog Rimskog Car-
stva. Najzna~ajniji kralj Ostro-
gota je bio Teodorik Veliki,
koji je svrgnuo prvog varvar-
skog kralja Italije Odoakara.
Goti su bili jedna nacija sve
do 3. veka,kad su se podelili
na Ostrogote i Vizigote. Oba
plemena imaju mnogo toga
zajedni~kog, posebno potova-
nje rimskog boga Marsa.Ta pri-
rodna podela je nastupila zbog
prenaseljenosti u podru~ju Cr-
nog mora, gde su Ostrogoti
osnovali kraljevstvo.
Ostrogotsko kraljevstvo
10 dinar 28 / 2007
anti~ki novac
PPosle smrti cara Septimija Se-
vera (193-211), pa sve do do-
laska Dioklecijana (284-305)
na vlast, za Rimsko carstvo
nastupio je period tekih iskuenja. To-
kom 74 godine, u Rimskom carstvu iz-
dignuto je i svrgnuto, po pravilu ubije-
no, 27 imperatora i veliki broj uzurpa-
tora i pretendenata na carski tron.
Kako je Senat jo za `ivota Severa iz-
gubio svaku vlast, imperatore su po~eli
da proglaavaju lokalni generali u po-
kuaju da zavladaju Carstvom. Progla-
enjem za cara u Majncu 235.godine
od strane vojske, koja se tamo nalazila
koncentrisana za pohod protiv Alema-
na, Gaj Julije Ver Maksimin, prozvan
Tra~anin (235-238) otpo~eo je period
takozvanih vojni~kih careva. To je bio
prvi rimski car koji je svoju vojni~ku ka-
rijeru zapo~eo kao obi~an vojnik i isto-
vremeno tipi~an predstavnik novog vi-
da rimskog vladara. Portreti ovog cara
na novcu prikazuju nam lik okrutnog i
bespotednog ~oveka, koji je bio u pot-
punoj suprotnosti od svog predhodnika
Aleksandra Severa.
Sredinom 260. godine dolo je do su-
koba izme|u Salonina, sina cara Galije-
na, koji je rukovodio odbranom granice
na Rajni, i gornjogermanskog namesni-
ka i generala Postuma. Namesnik je op-
kolio grad Keln koji se predao, carev sin
je ubijen, a Postum se proglasio carem
u zapadnim provincijama (Hispaniji,
Britaniji, Galiju i rimskoj Germaniji ) i
stvorio samostalnu dr`avu na zapadu,
tzv. Galsko carstvo sa prestonicom u
Augusta Treverorumu (Trier). Za razli-
ku od mnogobrojnih lokalnih uzurpato-
ra, ovo carstvo tokom svog postojanja
preuzelo je na sebe odbrambenu ulogu,
to je dovelo da ga je podr`avala ne sa-
mo vojska nego i lokalna aristokratrija,
bogati posednici i gra|anstvo. Ove otce-
pljene krajeve tek e car Aurelijan, sre-
dinom 274. godine, uspeti da povrati
pod centralnu vlast. Na istoku su Zeno-
bija i njen sin Vabalat, vladari Palmire u
Siriji, uspeli da osvoje Egipat i vei deo
Male Azije i proglase nezavisnost od Ri-
ma. Izme|u Galskog carstva i otceplje-
nih pokrajina na istoku nalazila se teri-
torija koja je bila pod kontrolom cara sa
prestonicom u Rimu i koji je pokuavao
da pobunjene pokrajine ponovo dovede
pod centralnu vlast.
Anarhija je nastala u najgore mogue
vreme, jer su najezde varvara ponovo
po~ele da zapljuskuju granice carevine.
Vreme vladavine „vojnih careva“ za
Rim je bilo jedno od najslo`enijih i te-
kih vremena. Novi vladari su se poja-
vljivali i nestajali kao komete. U pojedi-
nim delovima, nekada jedinstvene Im-
perije, vladalo je istovremeno nekoliko
imperatora. O mnogim od nih nije sa-
~uvan nikakav istorijski podatak osim
spominjanja u SCRIPTORES HISTORI-
AE AVGVSTAE. Period vladavine vojnih
careva-uzurpatora naziva se jo i vre-
menom „Tridesetorice tirana“.
I same biografije nekih od navedenih
tirana i uzurpatora izazivaju kod dana-
njih istori~ara nedoumice kao i sum-
nje u postojanje takvih istorijskih li~no-
sti uopte.
Nije nepoznata ~injenica da su infor-
macije iz ove knjige poslu`ile svojevre-
meno za pravljenje brojnih falsifikata
koji su katalogizovani i opisani kao au-
tenti~ni. U dananje vreme podvrgnut
savremenim analizama za mnoga od
tih izdanja je utvr|eno da su falsifikati.
Posledica ovakvog haoti~nog stanja u
carevini negativno su se odrazile i na
novac i nov~ane prilike u carstvu.
Usled velike potrebe za novcem, kojim
se plaala vojska, kovnice su bile pre-
optereene, majstori neuki, to je dove-
lo do velikog kvarenja novca. Istovre-
meno mu opada i te`ina. Tako je u dru-
goj polovini III veka sadr`aj srebra u
srebrnom novcu, antoninijanima, sma-
Efemerni careviSlavoljub PETROVI]
[email protected]; [email protected]
* Efemeran, od g~kog efemeros, koji traje jedan dan, kratkotrajan, privremen. Izraz za rimske careve, uglavnom uzurpatore, ~ija je vladavina trajala veoma
kratko, ponekad bukvalno i samo jedan dan.
Vreme vladavine efemernih* „vojnih careva“ za Rim je
bilo jedno od najslo`enijih i tekih vremena. Novi vladari
su se pojavljivali i nestajali kao komete. U pojedinim
delovima, nekada jedinstvene Imperije, vladalo je
istovremeno nekoliko imperatora. O mnogim od nih
nije sa~uvan nikakav istorijski podatak osim
spominjanja u „ Srcriptores Historiae Avguastae“.
Period vladavine vojnih careva-uzurpatora naziva
se jo i vremenom „Tridesetorice tirana“...
Kod numizmati~ara ovaj period izaziva veliko interesovanje
jer, pronalazak svakog primerka npvca nekog od brojnih
uzurpatora, ne samo da nam materijalno potvr|uje
njegovo postojanje, nego nam iz dubine prolosti
donosi njegov lik, makar on bio u velikoj meri idealizovan
11dinar 28 / 2007
anti~ki novac
njen za 75, a u pojedinim slu~ajevima
za 98%. U stvarnosti to je bio bakarni
novac sa tankim slojen srebra. Usled
upotrebe ova tanka srebrna presvlaka
je nestala, tako da je danas teko pro-
nai primerke novca sa sa~uvanim sre-
brnim slojem. Sa duge strane, zlatni
novac je emitovan u malim koli~inama
i sve manjih dimenzija. Usled ovoga on
vie nije slu`io kao merilo vrednosti
ve je prodavan po te`ini. Zlatni novac
je nestajao sa tr`ita, jer je tezaurisan,
sklanjan za sigurnija vremena. Dolazi
do velike inflacije i to je vrhunac krize
nekada mone carevine.
Kod numizmati~ara ovaj period izazi-
va veliko interesovanje jer pronalazak
svakog primerka novca nekog od broj-
nih uzurpatora ne samo da nam mate-
rijalno potvr|uje njegovo postojanje,
nego nam iz dubine davne prolosti do-
nosi njegov lik, makar on bio u velikoj
meri idealizovan.
Ne treba gubiti nadu da se tokom
vremena mo`e ipak pronai jo poneki
redak novac nekog od ovih vladara. Ta-
ko je u slu~ajnom nalazu u Engleskoj
2004. godine, na|en jo jedan antoni-
nijan imperatora Domicijana. Za sada
su to jedina dva primerka njegovog
novca koja zauzimaju po~asno mesto u
ogromnoj kolekciji Britanskog muzeja.
Sl. 1
PPaakkaacciijjaann (Tiberius Claudius Mari-
nus Pacatianus ili Marcius, PACATI-
ANVS). Ovaj uzurpator vladao je
248/249. godine Gornjom Mezijom.
Kovnica novca mu je bila u Viminaciju-
mu. Po~etak njegove uzurpacije mo`e
se datumski odrediti na osnovu njego-
vog novca sa legendom Romae Ae-
ter(nae) an(no) mill(esimo) et primo
(sl. 1), koji je emitovan aprila 248. go-
dine. Na aversu njegovog novca prika-
zan je lik uzurpatora sa njegovim ime-
nom i titulom IMP TI CL MAR PACATI-
ANVS PF AVG. Na reversu novca prika-
zivana je sloga vojske (Concordia Mili-
tum), vernost vojske, (Fides Militum),
napredak i ve~ni mir, (Felicitas Publica,
Pax Aeterna), ve~nost Rima, (Romae
Aeternae) anno millesimo et primo,
povratak imperatora (Fortuna Redux).
Ovaj poslednji novac verovatno je ko-
van kao aluzija na planirani pohod na
Rim. Za sada je poznato 7 tipova anto-
ninijana i 1 bronzani as kovan u Vimi-
nacijumu. Ubijen je od strane svojih
vojnika, ali istorijski izvori ne govore
nam kojim povodom.
Sl. 2
JJoottaappiijjaann (Marcus Iotapianus
MARCVS FLAVIVS RV(FVS?) IOTAPI-
ANVS) uzurpator izme|u 244 i 249.
godine. Represivna politika namesnika
Sirije Priska, brata imperatora Filipa,
dovela je do pobune koju je predvodio
Jotapijan. Zahvaljuju~i natpisima na
novcu znamo njegovo puno ime. Vei-
na istori~ara smatra da je u srodstvu sa
dinastijom Severa iz sirijske Emese,
dok je on sam tvrdio da je potomak
Aleksandra Makedonskog. Ustanak Jo-
tapijana datuje se ili na po~etak ili kraj
vladavine Filipa. Ubijen je od strane
svojih vojnika. Tokom svoje kratkotraj-
ne vladavine emitovao je 1 tip antoni-
nijana sa 4 razli~ita aversa. Ukupno je
poznato 18 primeraka njegovog novca.
Na aversu je prikazan lik uzurpatora sa
njegovim punim imenom IMP M F R
IOTAPIANVS. Na reversu jednog anto-
ninijana prikazana je Pobeda sa ven-
cem i palminom granom. Okolo je tekst
Victoria Avg(vsti). Mozda je ovaj novac
(sl. 2) kovan u znak neke pobede nad
vojskom Filipa ili je to samo propagan-
da koja je govorila da je mogue pobe-
diti imperatorsku vojsku. Njegova krat-
kotrajna uzurpacija okon~ana je ubi-
stvom od strane sopstvenih vojnika.
Sl. 3 Sl. 4
SSiillbbaannaakk (MARCVS SILBANNACVS).
Uzurpator izme|u 244 i 249. godine
Silbanak je poznat po jednom tipu an-
toninijana sa~uvanog u tri primerka.
Na osnovu stilske analize tog novca
njegova uzurpacija se datuje u vreme
vladavine Filipa I Arabljanina (244-
249). Na aversu je njegov lik i legenda
IMP MAR SILBANNACVS AVG. (sl. 3).
Na reversu je Merkur koji dr`i pobedu
i kaduce okolo je legenda Victoria Avg.
Silbanak, ~ije ime ukazuje na keltsko
poreklo. Pobunio se protiv Filipa Ara-
bljanina nedaleko od rajnske granice, u
Gornjoj Germaniji (Germania Superi-
or), koju su ugro`avala germanska ple-
mena. Mo`da je on komandovao po-
monim odredima drugih Germana,
koji su bili u rimskoj armiji. Ustanak je
uguen, po svoj prilici, za vreme Decija
(249-251).
SSppoonnzziijjaann (SPONSIANVS), uzurpa-
ror izme|u 244 i 249. godine. Ovaj
uzurpator je poznat na osnovu tajan-
stvenog aureusa na|enog u Transilva-
niji jo 1713. godine (sl.4). Na aversu
je poprsje uzurpatora sa zrakastom
krunom i tekst IMP SPONSIANI. Na
drugoj strani novca prikazane su dve fi-
gure u togama. Izme|u figura je stub.
Desna figura dr`i litius, a leva nepo-
znati predmet. Okolo je natpis C.AVG.
Kako se smatra, Sponzijan je progla-
en imperatorom ~etrdesetih godina III
veka. Glavni problem kod njegovog
novca je reversna predstava koja je
identi~na republikanskom novcu. Neki
nau~nici smatraju da je on mogao biti
lider senatske opozicije protiv Filipa,
pa je zbog toga takva reversna predsta-
va. Ovo je malo verovatno jer niko od
senatora nije razmiljao o povratku u
dane Republike. Veina starih senator-
skih rodova izumrla je jo u I veku. U
svakom slu~aju ovaj primerak izaziva
dosta sumnje. Dva njegova medaljona
~uvaju se u Be~kom muzeju.
Sl. 5 Sl. 6
UUrraanniiuuss AAnnttoonniinnuuss (Lucius Iulius Au-
relius Sulpicius Severus URANIVS AN-
TONINVS). Malo ta je poznato o
ovom uzurpatoru u Siriji osim da je
oko dve godine (253-254). vladao gra-
dom Emesom u Siriji. Tokom svoje vla-
davine emitovao je 9 tipova aureusa 1
tip tetradrahmi i 1 tip denara. Na aver-
su novca (sl. 5) je njegov lik i tekst L
IVL AVR SVLP VRA ANTONINVS u ne-
koliko varijanti.
IInnggeenniijj namesnik Panonije, uzurpa-
tor vrhovne vlasti 260. godine, posle
poraza i zarobljavanja imperatora Vale-
rijana (253-260) od strane Persijanaca.
Za cara se proglasio u Sirmijumu uz
podrku svojih mezijskih legija. Ingeni-
jeva uzurpacija je trajala vrlo kratko,
mo`da nekoliko nedelja na prelazu
258-259. godine, jer je Galienu (253-
268) polo za rukopm da ga, uz veliko
zauzimanje Aureolusa, zapovednika
konjice, pobedi kod Murse. Njegov no-
vac za sada nije prona|en.
RReeggaalliijjaann (Publius Caius REGALI-
ANVS). Rimski vojskovo|a u vreme im-
peratora Valerijana i Galijena u 260.
godini se proglasio imperatorom. U
vreme kada je izglasan za imperatora
izme|u kraja jula i 9. decembra
259.god. u Sirmijumu, komandovao je
legijama u Iliriku. Rodom je bio iz Da-
kije i kako se govorilo bio je u srodstvu
sa Decibelom. Ne raspola`emo ni sa
kakvim podacima o predhodnoj karije-
ri Regalijana. Vrlo je verovatno da je on
u vreme Galijenovog boravka u Iliriku
bio prokurator zdru`enih provincija.
Da bi mogao da izdr`ava trupe, Regali-
jan je otvorio kovnicu u Karnuntumu
gde je kovao novac za sebe i svoju `e-
nu, Druantilu Sulpiciju. Za izradu svog
novca koristio je novac drugih careva
tako to ih je prekivao. Poznato je 9 ti-
pova antoninijana. Na aversu je nje-
gova drapirana bista i tekst IMP C P C
REGALIANVS AVG. (sl. 6). Regalijan je
poginuo najverovatnije na reci Tisi
260. godine, u borbi protiv Sarmata.
Sl. 7
MMaakkrriijjaann (Titus Fulvius Iunius MAC-
RIANVS) sin vojskovo|e Fulvia Makri-
jana. Tokom 260-261. godine zajedno
sa bratom Kvietom upravljao je isto~-
nim delom Carstva. Posle zaraobljava-
nja i smrti imperatora Valerijana od
strane Persijanaca 260. godine, Fulvie
Makrin i budui prefekt pretorijanaca
Balista, proglasili su za imperatore Ma-
krijana i Kvieta. Ovo se dogodilo 260.
godine i mnoge isto~ne provincije (Siri-
ja, Egipat i niz oblasti Male Azije) pri-
znali su njihovu vlast. U ostalom delu
carstva imperator je bio Galijen, sin i
naslednik Valerijana. Da kontroliu
vlast u Siriji su ostavljeni Kviet i Balista
dok su Makrijan i njegov otac poveli
pohod protiv Galijena. U 261. godini
doli su do Dunava i negde u Iliriji su se
sukobili sa trupama lojalnim Galijenu
koje je predvodio Aureol. I Makrijan i
njegov otac su tom prilikom poginuli.
Za sada je poznato 3 tipa aureusa i
10 tipova antoninijana Makrijana ko-
vanih u Antiohiji, kao i jedna tetradrah-
ma kovana u Aleksandriji. Na aversu je
pored njegovog lika natpis IMP C FVL
MACRIANVS PF AVG. (sl. 7). ^esto se
Makrijan, koji je kovao novac, naziva u
literaturi Drugim. Ovo je neta~no jer
otac nikada nije bio proglaen impera-
torom zadovoljivi se tim to su njego-
vi sinovi uzvieni za avguste.
Sl. 8
KKvviieett (Titus Fulvius Iunius
QUIETVS), sin generala Fulvia Makri-
jana i mla|i brat uzurpatora Junija Ma-
krijana. U 260. godini, zajedno sa svo-
jim bratom, bio je proglaen za impera-
tora u isto~nim provincijama. Kada su
njegov brat i otac preduzeli pohod pro-
tiv Rima, da bi potvrdili svoje pravo na
presto, ostao je da upravlja u isto~nim
provincijama. Posle pogibije oca i bra-
ta, Kvieta, koji se nalazio u Emesi, na-
pao je Odeant, namesnik Palmije, koji
ga je 261.god. zarobio i ubio. Novac sa
njegovim likom kovan je u kovnicama
Antiohija i Aleksandrija. Na jednom ti-
pu aureusa i jedanaest tipova antonini-
jana na prednjoj strani novca je njego-
vo poprsje sa zrakastom krunom, dok
je okolo tekst IMP C FVL QVIETVS PF
AVG. (sl. 8). Na reversima su razli~ite
predstave.
TTrreebbeelliijjaann (TREBELLIANVS). Za vre-
me vladavine cara Galijena (260-268)
Trebelijan se proglasio carem u Isauriji
(Mala Azija). Prema „Istoriji Avgusta”
on je kontrolisao i Kilikiju, ali je bio po-
ra`en i ubijen od strane Kamisola, voj-
skovo|e Galijene rodom iz Egipta. Sa-
vremena nauka smatra da je sve ovo iz-
miljeno od strane pisca „Istorije Avgu-
sta”.
CCeellzz (CELSVS). Ako je verovati „Isto-
riji Avgusta”, on je bio privatno lice, ne-
kada tribun, `iveo je u Africi na svom
imanju. Zbog svoje pravednosti i veli-
gog ugleda, on je od strane Vibia Pasi-
ja, prokonzula Afrike, i Fabia Pomponi-
ja, vojnog komandanta na libijskoj gra-
nici, proglaen carem. Posle samo se-
dam dana ubijen je od neke Galijenove
ro|ake. Njegovo telo je ba~eno psima.
Ustanak i ljudi koji se u njemu spomi-
nju o~igledno su izmiljeni.
SSaattuurrnniinn (Iulius SATURNINVS). Ovaj
uzurpator, koga ne treba brkati sa isto-
imenim uzurpatorom iz vremena Pro-
ba, spominje se u „Istoriji Avgusta” kao
„Dobar vojskovo|a iz vremena Galije-
na“. Prema Istoriji on je bio proglaen
imperatorom od strane legionara i od
njih je i ubijen poto je bio suvie strog.
O~igledno je i on izmiljen od strane pi-
sca Istorije kao i Trebelijan i Celz.
Sl. 9
LLaaeelliijjaann (Ulpius Cornelius LAELI-
ANVS). Laelijan, uzurpator, pobunio se
268. godine protiv Postuma, prvog im-
peratora tzv „Galskog carstva“. Njegov
datum ro|enja i poreklo su nepoznati.
Veliki broj pisanih izvora navodi neta~-
no njegovo ime, i samo jedan od njego-
vih nov~ia sadr`i njegovo puno ime
Ulpius Cornelius Laelianus.Uobi~ajeni
natpis na reversu je IMP C LAELIANVS
PF AVG u nekoliko varijanti. Svoj novac
je kovao u zasada nepoznatoj galskoj
kovnici, mo`da u Moguntiacumu
(Majnc). Tokom svoje vladavine kovao
je 4 vrste zlatnih aureusa (sl. 9), 5 tipo-
12 dinar 28 / 2007
anti~ki novac
va antoninijana i 1 tip denara. Nema ni
jednog pisanog ili epigrafskog spome-
nika koji nam govori kakvu je funkciju
imao Laelijan pred ustanak protiv Po-
stuma. Mnoge varijante su razmatrane
na osnovu numizmati~kog materijala i
po svoj prilici je on bio ili legat XXII le-
gije ili namesnik Gornje Germanije.
Glavni argument u prilog ovome, je taj
to je centar pobune bio u Moguntiacu-
mu, glavni grad provincije Gornje Ger-
manije. Istorijski izvori ne ukazuju ta~-
no vreme po~etka i kraja uzurpacije La-
elijana, no najverovatnije je da se on
pobunio protiv Postuma u februaru ili
martu 269. godine. Sudei po broju
moneta, emitovanih sa njegovim ime-
nom, ustanak je trajao dva ili tri mese-
ca. Ako pretpostavimo da je ustanak
po~eo krajem marta 269. godine, kraj
njegove vladavine bi bio u maju ili junu
iste godine. Laelijan je bio pobe|en i
najverovatnije ubijen u Majncu od stra-
ne vojske Postuma. Ali samo to je Po-
stum zauzeo grad i sam je bio ubijen od
svojih vojnika, jer nije dozvolio da se
grad oplja~ka, i zamenjen je Marijem.
Sl. 10
MMaarriijjee (Marcus Aurelius MARIVS),
drugi imperator tzv. Galskog carstva.
Legije su ga izvikale za cara posle ubi-
stva Laelijana 269. godine. Godina ro-
|enja Marija nije poznata ali po svoj
prilici on je bio skromnog porekla. Pre-
ma nekim izvorima u mladosti je radio
kao kova~ ma~eva. Od samog dolaska
na vlast bio je u tekoj situaciji jer je
morao sa~uvati lojalnost legija Postu-
ma koje su priznavale njegovu vlast i
trebao ih je pomiriti sa ostacima legija
Laelijana. Zato je na njegovom zlatnom
i srebrnom novcu dat naglasak na slo-
gu (Concordia militum) i lojalnost voj-
ske (Fides militum). Usled nemogu-
nosti da spre~i vojsku da razori Mogun-
tiacum on je prestonicu preneo u Avgu-
stu Treverum (Trijer). U novoj presto-
nici je kovao svoj novac dok je kovnicu
iz Moguntiacuma preneo u Keln. Pre-
ma Historia Avgista - Istorija careva on
je vladao svega tri dana. [to nije vero-
vatno obzirom na broj od 4 tipa aureu-
sa i 15 tipova antoninijana. Na njego-
vom novcu (jedan tip ilustrovan na sl.
10), nalazimo tri vrste natpisa IMP C
MARIVS PF AVG
IMP C M AVR MARIVS AVG, IMP C
M AVR MARIVS PF AVG. Po svoj prilici,
posle kratkotrajne vladavine, ne du`e
od dvanaest nedelja Marij je ubijen.
Sl. 11
AAuurreeooll (Marcus Aelius AUREOLVS).
Poreklom je iz Dakije. Tokom vojne slu-
`be proao je kroz sve vojne du`nosti
dostigavi do komandanta konjice cara
Galijena i u tom svojstvu je u~estvovao
u svrgavanju Ingenija. Tokom 268. go-
dine preao je na stranu Postuma, pa je
u Milanu kovao novac u njegovo ime.
Na svoj sopstveni novac stavljao je nat-
pis IMP AVREOLVS AVG. (sl. 11). Posle
poraza od Galijena, iste godine, pobe-
gao je u Milano, ali je bio ubijen od
strane svojih vojnika.
Sl. 12
DDoommiicciijjaann (DOMITIANVS) Impera-
tor-uzurpator oko 270/271. godine. Za
imperatora je bio proglaen na po~etku
vladavine Aurelijana (270-275), ali je
uskoro bio ubijen. Njegov ustanak je
doao kao rezultat varvarskih upada na
po~etku Aurelianove vladavine. On je
mo`da istovetan sa generalom Domici-
janom koji je pobedio Makrijana 26l.
godine. Prvi primerak novca sa njego-
vim imenom IMP C DOMITIANVS PF
AVG prona|en je 1900. godine (sl. 12).
Otkrie drugog primerka njegovog
novca, 2004.godine nesumnjiv je do-
kaz da je Domicijan bio proglaen za
cara.
Sl. 13
VVaabbaallaatt (Lucius Iulius Septimius VA-
BALLATVS APHENODORVS) Sin Ode-
nota i carice Zenobije. Vladao je u Pal-
miri posle smrti oca 266. godine. Vero-
vatno je nosio titulu Corrector orientis,
kojom se u Rimu ozna~avao velikodo-
stojnik koji se bavio problemima isto~-
nih provincija i spoljne politike na Isto-
ku. Stvarnu vlast u zemlji imala je njego-
va majka Zenobia, zahvaljujui kojoj je
Palmira do`ivela vrhunac svoga uspona.
U 272. godini Vabalat je uzeo titulu Av-
gust, ali je uskoro bio zarobljen od impe-
ratora Aurelijana i zba~en sa prestola. O
daljoj negovoj sudbini nemamo podata-
ka, mo`da je ubijen posle zauzimanja
Palmire ili je `iveo sa majkom Zenobi-
jom u Rimu, gde ju je odveo Aurelijan.
Na novcu Vabalata, koji je kovao dok je
bio Dux Romanorum od 266-271. godi-
ne, oko njegovog lika nalazi se legenda
VABALATHVS V(ir) C(larissimus) R(ex)
I(mperator) D(ux) R(omanorum), dok
je na reversu lik imperatora Aurelijana .
Novac koji je emitovao, kao samostalni
vladar 271-271, nosi samo njegov lik i
titulu IMP C VHABALATVS AVG i veoma
je redak (sl. 13).
CCeennzzoorriinn (CENSORINVS). Imperator-
uzurpator za vreme vladavine Klaudia
II Gotskog (268-270). Prema „Istoriji
Avgusta“ Cenzorin je bio sjajan vojsko-
vo|a. Za imperatora je bio izvikan od
strane svojih legija. Kao ~ovek starih
shvatanja, budui da je bio oven~an im-
peratorskim vencem, po~eo je pokazi-
vati samostalnost i strogost, ovo je do-
velo do pobune njegovih legionara koji
su ga ubili. Cenzorin je sahranjen u
okolini Bolonje, a na podignutom spo-
meniku, izme|u ostalog, je pisalo da je
bio „Srean u svemu a nesrean kao im-
perator“. Vladao je samo sedam dana.
FFaauussttiinn ((FFaavvssttiinnvvss)).. Faustin je bio
uzurpator u vreme Tetrika I (270-273) i
on je poslednji od takozvanih „Galskih
imperatora“. Njegovo puno ime, mesto
i godina ro|enja su nam do danas osta-
li nepoznati. Hronologija uzurpacije Fa-
ustina je sporna. Neki nau~nici datuju
13dinar 28 / 2007
anti~ki novac
njegov ustanak 273. godine, ali vie je
verovatno da se on dogodio 274. godi-
ne. Istorijski izvori navode da je Tetrik I
poslednjih meseci svoje vladavine tra-
`io od Aurelijana pomo za borbu pro-
tiv uzurpatora. Na osnovu ovoga najve-
rovatnije je da se po~etak uzurpacije Fa-
ustina odigrao u prolee ili po~etkom
leta 274. godine. Zonar navodi da je
Aurelijan posle pobede nad Tetrikom I,
morao da ugui novu pobunu u Galiji,
to je i uradio dosta brzo. Ovo navodi
na zaklju~ak da je ustanak Faustina tra-
jao jo neko vreme nakon to se Tetrik I
predao Aurelijanu, u leto 274. godine.
Mi danas nita vie ne znamo o dejstvi-
ma Faustina tokom njegove uzurpacije i
kakva je bila njegova kona~na sudbina.
FFeelliicciissiimm (FELICISSIMVS). Pobunio
se protiv imperatora Aurelijana oko
271. godine. Felicisim je bio na~elnik
(rationalis) fiska (blagajne) za Aureli-
jana. On je podsticao svoje slu`benike
na kvarenje novca. Kada je ovo bilo ot-
kriveno podigao je ustanak na Celij-
skom brdu. Imperatorska vojska je
uspela sa velikim trudom da ugui po-
bunu . U ovim borbama poginuo je i Fe-
licisim. Ni jedan od izvora ne govori o
tome da je Felicisim imao nameru da se
proglasi imperatorom, a nema ni jedne
monete sa njegovim imenom. Saglasno
pri~i Aurelija Viktora, ustanak je mogu-
e datovati u vreme od poraza Tetrika I
do utemeljenja hrama Sunca t.j. 274.
godine. No, verovatnije je da je ustanak
bio 271. godine, jer je 274. godine Au-
relijan ~vrsto dr`ao vlast u Imperiji,
umirivi pobunjena plemena i vrativi
pod vlast Rima Galiju i Palmiru. Osim
ovoga, kovnica novca je obustavila rad
tokom nekog vremena, do monetne re-
forme 274. godine, to je moglo biti po-
sledica ustanka.
Sl. 14 Sl. 15
BBoonnooss (Marcus BONOSVS) se rodio
u Britaniji, a njegova majka je bila iz
Galije. Njegov otac je bio retorik ili u~i-
telj pisanja. U ranoj mladosti je ostao
bez oca i mo`da nikada nije stekao ne-
ko vie obrazovanje. Vojnu slu`bu za-
po~eo je kao mladi komandir postepe-
no se penjui po slu`benoj lestvici do
komandanta retijske granice. Posle po-
raza od strane Germana uplaivi se ca-
reva gneva, podigao je ustanak 280.
godine. Poto ga je Prob (276-282) po-
bedio, izvrio je samoubistvo. Njegovu
porodicu Prob je potedeo i dao joj iz-
dr`avanje. Tokom svoje kratkotrajne
vladavine kovao je tri tipa antoninijana
koji imaju na aversu natpis M C BO-
NOSVS AVG. (sl. 14).
SSaattuurrnniinn (Iulius Saturninus SEXTVS
IVLIVS SATVRNINVS) bio je namesnik
Sirije. Prema pisanju autora Istorije Av-
gusta po poreklu je bio Gal. Zosim ga
naziva Mavrom. Proglasio se imperato-
rom u Aleksandriji u Egiptu, ali je ubr-
zo poginuo (280) u okolini Alameja u
borbi sa Probom. Prema Zosimu ubili su
ga sopstveni vojnici. U Aleksandrijskoj
kovnici kovan je aureus sa njegovim li-
kom i natpisom IMP C IVL SATVR-
NINVS AVG. (sl. 15). Poznata su dva
primerka ovog novca od kojih se jedan
~uva u Britanskom muzeju a drugi u
Dorkee collection u Njujorku.
AAmmaanndd (Gnaeus Silvius AMANDVS).
Vo|a Bagauda, selja~kog ustanka u Gali-
ji. Imperator-uzurpator 285 ili 286. godi-
ne. Ovaj ustanak Maksimijan je tekom
mukom uspeo da ugui. U literaturi se
pominje njegov antoninijan na kojem je
natpis IMP S AMANDVS P F AVG.
EElliiaann (Qvintus Valens AELIANVS).
Desna ruka Amanda i mo`da impera-
tor-uzurpator 285 ili 286 godine. U
285 ili 286. godini seljaci ustanici, po-
znati u istoriji kao Bagaudi pobunili su
se protiv rimske uprave u Galiji i Hispa-
niji. Amand, jedan od vo|a ustanika
obla~io se u purpur, njegov glavni po-
maga~ bio je neki Elijan. Verovatno u
286. godini Maksimijan Herkul, koga
je imperator Dioklecijan proglasio av-
gustom, zajedno sa Karauzijem uguio
je ustanak.
Sl. 16
JJuulliijjaann (Marcus Aurelius Iulianus
Sabinus MARCVS AVRELIVS IVLI-
ANVS), nazvan Julijan Panonski, izvi-
kan je za cara od strane legija krajem
284. godine u Veneciji. U pohodu
prema Rimu njegovu vojsku je Karin
(283-285) porazio u boju kod Vero-
ne, 285. godine. Svoj novac, jedan tip
aureusa (sl. 16) i ~etiri tipa antonini-
jana Julijan je kovao u kovnici Siscia
(Sisak). Na aversima ovog novca je
lik uzurpatora i tekst IMP C M AVR
IVLIANVS P F AVG ili IMP C IVLI-
ANVS PF AVG.
FFiirrmmuuiiss,, bogati trgovac uzurpator u
Aleksandriji 270-273. godine. Rodom
je bio iz Seleukije. Posle kratkotrajne
vladavine porazio ga je Aurelijan. Nje-
mu nije ostalo nita drugo nego da po-
sle toga izvri samoubistvo. Za sada ni-
je poznat ni jedan primerak njegovog
novca.
Sl. 17
DDoommiicciijjee DDoommiicciijjaann (Lucius Domi-
tius Domitianus LVICIVS DOMITIVS
DOMITIANVS). Mada papirusi i nu-
mizmati~ki izvori govore da je L.
Domicij Domicijan podigao ustanak
protiv Dioklecijana u junu ili julu
296 (297?), drugi izvori govore da
je ustanak podigao Aurelije Ahilej
(Aurelius Achilleus). U svakom slu-
~aju, Dioglecijan je organizovao
protiv akciju i ustanak je u martu
298. god. uguen. Ova neusaglae-
nost izme|u izvora nastala je svaka-
ko usled toga to je Domicije vero-
vatno umro u decembru 297. godi-
ne kada je Dioklecijan uspostavio
kontrolu nad Egiptom, dok je Ahilej,
do marta 298. godine pru`ao otpor
u Aleksandriji. Od ovog uzurpatora
za sada su poznata 4 tipa aureusa i
jedan tip folisa kovanih u Aleksan-
drijskoj kovnici. Na aversu novca
(sl. 17) je natpis DOMITIANVS AVG
na aureusima, ili IMP C LVCIVS DO-
MITIVS DOMITIANVS AVG ili IMP C
L DOMITIVS DOMITIANVS AVG na
folisima.
14 dinar 28 / 2007
anti~ki novac
15dinar 28 / 2007
anti~ki novac
AAko je rimski panteon bio
raspore|en po hramovi-
ma, isti su posle smrti im-
peratora Komodusa od-
zvanjali od smeha bogova koji su
svojim mermernim licima sa trono-
va, na koje su ih sami Rimljani po-
stavili, sada gledali na prljavtinu,
zlo i krvolo~nost svojih vernika.
Nekada neprikosnoveni Senat,
boja`ljivo je iz svojih redova prepo-
ru~io pretorijancima novog impera-
tora, uz punu podrku ubica impe-
ratora Komodusa i na tron je pre
doveden i postavljen, nego izabran:
PPVVBBLLIIVVSS HHEELLVVIIVVSS PPEERRTTIINNAAXX
(3. januar 193 - 28. mart 193)
Pertinaks je ro|en 126. godine, a
na tron Imperije je doao kao pre-
fekt grada Rima. Prethodno je
upravljao veinom provincija car-
stva, a ~injenica da se odlikovao
odlu~nou i razboritou, preporu-
~ila ga je jo imperatoru Marku Au-
reliju, te je trenutkom izbora bio
mo`da jedini `ivi prijatelj tog cara.
Otac mu je bio HELVIVS SVC-
CESSVS, ime majke je ostalo nepo-
znato i nigde se ne pominje, dok je
sam Pertinaks zapo~eo svoju voj-
ni~ku karijeru pod Antoninima. U
ratu u Siriji za vreme imperatora
Antoninusa Pijusa, bio je prefekt
kohorte, da bi protiv Parana rato-
vao kao tribun LEGIO VI VICTRIX.
Isto tako je i njegova karijera kao
konzula bila briliantna.Vojne ope-
racije u Germaniji, Galiji, Reciji i
Noriku, kao i zvanje LEGATVS LE-
GIO I (PRIMVS) ADIVTRIX dovele
su do toga da je 179. godine, po
povratku u Rim, prvi put zauzeo
svoje mesto u sali Senata.
Takav ~ovek je sada bio na tronu
Imperije, sa namerom da na njemu
i ostane, ali Rim vie nije bio kao
nekad. Pertinaksovi postupci bili su
pre primereni vremenu jednog Pi-
jusa ili Aurelija, pa su prvo izaziva-
li podsmeh kod pretorijanaca, a po-
tom i njihov gnev. Senat je pak bla-
gonaklono i sa odobravanjem gle-
dao na tronu svog predstavnika.
Pre svega, odbio je da svoju supru-
gu proglasi za avgustu, ali isto tako
i sina za cezara, a svoj li~ni imetak
je danom stupanja na du`nost pre-
neo na `enu i sina, kako ne bi pola-
gali pravo da tra`e pomo od dr`a-
ve.
Emisiono njegove aktivnosti su
trajale koliko i vladavina, od janua-
ra do marta meseca 193. godine, u
kom periodu su iz kovnice u Rimu
emitovani:
- aureus u zlatu (sl. 1)
- denar u srebru
- as, dupondijus i sestercijus u
bronzi, ukupno ~etrdeset modula i
apsolutno svi spadaju u numizma-
ti~ke raritete (R-R4). Isto va`i i za
veoma retka provinscijska kovanja
(TOMIS, danas Konstanca u Rumu-
niji).
Na bronzanom novcu pojavljuje
se jo i aversni natpis: IMP CAES P
HELV PERTINAX AVG. Na aukcija-
ma u svetu ~ee se pojavljuje no-
vac od plemenitih metala nego onaj
koji je bio u nadle`nosti Senata.
Kada su reversni natpisi u pita-
nju, imperator Pertinaks je zaista
originalan, jer ti natpisi odudaraju
od uobi~ajenih, koji su se javljali
kod prethodnih imperatora. Pome-
nimo samo neke: SAECVLO LAV-
DANDE, DIS GENITORIBVS, pred-
stava `ene itd. Od personifikacija
se pojavljuju:AEQVITAS, FOR-
TVNA, LAETITIA, LIBERALITAS,
PROVIDENTIA...
@elei da sa~uva Imperiju od ra-
sipnosti imperatora Komodusa, uki-
nuo je sve teke poreze, propagira-
jui tedljivost i marljivost kao me-
ru za popunjavanje dr`avne blagaj-
ne. U jednom carskom dekretu je
~ak izjavio: "Vie volim da upra-
vljam siromanom dr`avom pomo-
u nevinosti, nego da steknem bo-
gatstvo tiranijom i be~aem". Uki-
nuo je ograni~enja trgovini, suzbio
rasko, primorao pekulante i mi-
ljenike prethodnika da ne~asno ste-
~eno bogatstvo vrate za dr`avne
potrebe.Takvim potezima za kratko
vreme je stekao potovanje i ljubav
naroda. U svom sprovo|enju zako-
nitosti i reda zaboravio je samo jed-
no: pretorijance.
Podstaknuti pretorijanskim pre-
fektom Letom (LAETVS), istim
onim koji je bio u~esnik smaknua
imperatora Komodusa, pretorijanci
su pokuali da nametnu novog ime-
partora (senator SOSIVS FALCO),
ali je zavera osujeena, a dobro-
udni imperator je potedeo `ivot
nesu|enom caru. Razo~arani preto-
rijanci di`u pobunu u logoru i kre-
u na carsku palatu. Pertinaks je
krenuo u suret svojim ubicama, ali
poziv na lojalnost ih je zadr`ao sa-
mo nekoliko trenutaka, dok mu je-
dan plaenik, varvarin iz Tongere-
na, nije zadao prvi udarac ma~em,
a njega su sledili i ostali. Glava mu
je odse~ena, pobodena na koplje i
odneta u pretorijanski logor. Konse-
kraciona kovanja novca za ovog im-
peratora, iste 193. godine, emito-
vao je imperator Septimije Sever.
Emitovani su: aureus u zlatu i de-
nar u srebru, sa natpisom na aver-
su: DIVVS PERT PIVS PATER i na
reversu: CONSECRATIO.
Kada je bronza u pitanju (as i se-
stercijus, sl.2), pojavljuje se pret-
hodni natpis na aversu ali i: DIVVS
PERTIN PIVS PATER.
Nije potrebno posebno naglaa-
Tron Rimske imperije na licitaciji
Rista MILETI], Beograd
16 dinar 28 / 2007
anti~ki novac
vati da su svi konsekracioni primer-
ci vrhunski numizmati~ki rariteti i
da samo sestercijus, sa slike 2, vre-
di koliko omanji vozni park neke
kompanije.
Imperija je bez carskog nasledni-
ka i ~ak i oni koji su sebe mogli vi-
deti na tronu oskrnavljenom krvlju
vrsnog vladara (LAETVS, SVLPITI-
ANVS - carev ro|ak) zaziru, kako
od gneva svetine, isto tako i od
gneva onih koji su bili zadu`eni za
bezbednost cara. Neki pretorijanci
koji su videli mogunost "dodatnog
prihoda" oglasie da e tron biti
prodat najboljem ponu|a~u, odno-
sno onome ko ga najvie plati. Im-
perija na prodaju? Da li su se ~uli
krici predaka u hramovima, krici
patricija koji su vekovima ~uvali
dostojanstvo te Imperije?
Glas o prodaji doao je i do vre-
menog senatora Didija Julijana, i
podstaknut ambicijama svoje su-
pruge i erke (MANLIA SCANTIL-
LA; DIDIA CLARA), kao i svojim
oslobo|enicima i klijentima, po`u-
rio je u logor pretorijanaca. Obe-
avi svakom vojniku 25 hiljada se-
stercijusa, znatno vie nego to je
ponudio Sulpicijan, tron imperije
kupio je:
MMAARRCCVVSS DDIIDDIIVVSS SSEEVVEERRVVSS IIVVLLII--
AANNVVSS (28 mart 193 - maj / juni ?
193.)
Didije Julijan je ro|en 137. godi-
ne sa zavidnim rodoslovom. Po
maj~inoj liniji vodi poreklo od po-
rodice LVCIVS OCTAVIVS CORNE-
LIVS SALVIVS IVLIANVS AEMILI-
ANVS, koji je bio pravni konsula-
tant i konzul 148. godine. Otac mu
je bio PETRONIVS DIDIVS SE-
VERVS, a deda QVINTVS PETRO-
NIVS SEVERVS iz patricijske poro-
dice u Hadrumetu (HADRVM-
METVM), dananji Tunis. U mlado-
sti je imao pokrovitelja u Domiciji
Lucili (DOMITIA LVCILLA), majci
imperatora Marka Aurelija.
Rimski Senat se, glumei zado-
voljstvo (posebno zbog Didijevog
pretorijanskog okru`enja), obave-
zao na vernost, a novi imperator je
verovatno iste noi posle pijanke
proklinjao svoju brzopletost, ~ak
ludost preduzetog dela. Mo`da je u
svom bezumlju pomislio da osim
pretorijanaca van Rima postoji jo
neto: LEGIJE sa svojim vojskovo-
|ama. Bio je bez prijatelja, bez
sledbenika, ali u uzavrelom i pu-
nom gneva Rimu, novi imperator
ne zaboravlja da kroz nov~ane emi-
sije sebe u~ini besmrtnim. Prola-
skom kroz tu kapiju zakora~io je u
istoriju.
Kovnica Rim je u tom kratkom
carskom mandatu emitovala:
-aureus u zlatu
-denar u srebru (sl. 3)
-dupondijus u bronzi (mart/maj
193)
-sestercijs u bronzi (maj/juni
193, sl. 4)
Zanimljivo je napomenuti da se
ovaj reversni natpis pojavljuje na
svim modulima, jer je o~igledno da
je imperator i na ovaj na~in tra`io
lojalnost pretorijanaca, ~iju je "oda-
nost" tako skupo platio.
Mo`e, ali ne mora, da iznenadi
da u tom emisionom opusu ne egzi-
stira as kao modul. Ve je napome-
nuto da su egzekuciju imperatora
"potpomogle" njegova ambiciozna
supruga i erka, tako da u prave
numizmati~ke "bisere" spada i no-
vac ove dve avguste, jer je, u tre-
nutku kada je proglaen za avgu-
sta, Didije Julijan obe na~inio avgu-
stama.
Za Manliju Skantilu (MANLIA
SCANTILLA) su emitovani:
-aureus u zlatu
-denar u srebru (sl. 5)
-sestercijus u bronzi
-dupondijus (ili as ?) u bronzi
Identi~ni moduli su emitovani i
za njegovu erku Didiju Klaru, ~iji
je sestercijus prikazan na sl. 6.
Zanimljivo je napomenuti da je
ovaj sestercijus prvi put publikovan
1891. godine.
Imperator Didije Julijan nije mo-
gao da kupi gnevni rimski puk, a
ako je imao miran san, to je trajalo
samo dve nedelje. Vrenje u presto-
nici, izazvano sramnom kupovinom
trona, kao plamen se proirio ka
granicama imperije. Ve 13. aprila
193. godine panonske legije (ILI-
RIC) su izvikale za imepatora Sep-
timija Severa (SEPTIMIVS SE-
VERVS). Kada su to mogli pretori-
janci, zato to ne bi mogli i legiona-
Sl. 1. Aureus Av.IMP CAES P HELV
PERT AVG; rv.PROVID DEOR COS II
Sl. 2. Sestercijus Av.DIVVS PERTIN
PIVS PATER; rv.CONSECRATIO / SC
Sl. 3. Denar. Av.IMP CAES M DID
IVLIAV AVG, rv.CONCORD MILIT
Sl. 4. Sestercijus Av.IMP CAES M DID
SEVER IVLIAN AVG; rv..PM TRP COS/SC
(sa predstavom Fortune)
Sl. 5. AR denar Av.MANL
SCANTILLA AVG; rv.IVNO REGINA
Sl. 6. Sestercijus Av.DIDIA
CLARA AVG; rv.HILAR TEMPOR/SC
17dinar 28 / 2007
anti~ki novac
ri koji su, ina~e, bili daleko slabije
plaeni.
U Britaniji je za imperatora izvi-
kan Klodije Albin (CLODIVS AL-
BINVS), a u Siriji Pescenije Niger
(PESCENNIVS NIGER). Svaki od
njih je raspolagao sa tri legije i, ma-
da su se nalazili na razli~itim kraje-
vima imperije, bili su iskusne voj-
skovo|e, sa kroz borbu uve`banim
legijama. Svakome pojedina~no je
vie bilo stalo do trona nego do od-
mazde za smrt imperatora Perti-
naksa, koju su uzimali kao razlog
za svoje delovanje.
Didije Julijan je `eleo pregovore,
ali uplaen i smeten, nije mogao da
se organizuje. Molitve po hramovi-
ma, molbe za lojalnost upuene
pretorijancima, priprema atentata
na Septimija Severa, predlaganje
kompromisa nije u~vrstilo njegovu
poziciju.
U strahu za sopstvene `ivote, pla-
ei se Severovih dunavskih legija,
koje su bile na putu za Rim, Senat
je potpomognut "ubedljivou" pre-
torijanaca, istih onih koji su ga do-
veli na tron, proglasio prvo impera-
tora Pertinaksa za bo`anskog
(DIVVS) i odmah zatim osudio na
smrt imperatora Didija Julijana,.2,
juna 193, godine odveden je u
dvorsko kupatilo gde mu je kao zlo-
~incu odrubljena glava,posle samo
neto vie od dva meseca vladavi-
ne. Sudbina supruge i erke nije za-
bele`ena, kao ni sudbina dva nje-
gova brata (DIDIVS PROCVLVS i
NVMMIVS ALBINVS)
Svaki komad novca imperatora
Didija Julijana i ~lanova carske po-
rodice, isto kao i kod imperatora
Pertinaksa, nosi oznaku R3 ili R4, a
dalji komentari nisu potrebni.
Relativno daleko od Rima, na is-
to~nom Mediteranu, u vreme kada
su pretorijanci izlicitirali tron u ko-
rist imperatora Didija Julijana, u
Antiohiji Sirijskoj legije su "izvika-
le", adekvatniji re~eno - proklamo-
vale, za svog imperatora ~oveka
skoro nepoznate vojni~ke karijere, i
isto tako nepoznatog rodoslova.
Bio je to:
CCAAIIVVSS PPEESSCCEENNNNIIVVSS NNIIGGEERR
(193-194)
Ro|en je u malom mestu Akvinu-
mu (AQVINVM) u Lacijumu (LA-
TIVM) negde izme|u 135. i 140.
godine. Otac mu je bio ANNIVS
FVSCVS, a majka se zvala LAMPRI-
DIA, mogue iz roda AELIVS LAM-
PRIDIVS. Nema igre re~i. Latinski
termin FVSCVS i NIGER su skoro
sinonimi i zna~e mra~an, crn, tam-
noput, a u nekim slu~ajevima i
opak, ali nema objanjenja za to ni
kod oca (FVSCVS) ni kod sina (NI-
GER) obzirom da nisu pripadali cr-
noj rasi.
Po Dionu Kasiju (DION CASSIVS)
njegovo puno ime bilo je CAIVS PA-
SCENNIVS NIGER IVSTVS, ali ni on
ne objanjava poreklo imena, po-
sebno IVSTVS (pravedni) koje se
pojavljuje i na novcu, ali je mogue
da je tek sa proklamacijom taj pri-
dev dodat njegovom imenu. Istorija
ne bele`i na osnovu ~ega je to u~i-
njeno.
[to se ti~e njegove karijere, zna
se da je 183. godine, pod imperato-
rom Komodusom, ratovao protiv
Da~ana, zajedno sa Didijem Julija-
nom, a kada je proklamovan za im-
peratora bio je na du`nosti guver-
nera Sirije sa seditem u Antiohiji.
Mogue je i vrlo verovatno, da je
Niger tokom svog `ivota i vojni~ke
karijere boravio u prestonici, ali je
sada delovao iz Antiohije, pre sve-
ga jer je Septimije Sever sa svojim
legijama bio daleko bli`i Rimu. Du-
go se tvrdilo (skoro sve do XIX ve-
ka) da je Antiohija bila i jedina kov-
nica iz koje je emitovan novac Pe-
scenija Nigera za plaanje pripad-
nika tri legije koje su bile pod nje-
govom neposrednom komandom i
~ijom zaslugom je i postao impera-
tor. Napominjemo da je tada, na
kratko vreme, Rimska imperija bila
tetrarhija.
Nije iznena|enje da u uslovima
gra|anskog rata vojska "priznaje"
samo plemenite metale kao novac,
pa je tako i Niger iz kovnice u Anti-
ohiji emitovao samo aureus u zlatu
i denar u srebru (sl. 7), to je i ka-
taloki evidentirano (RIC, Cohen).
Na veini od stotinak iskovanih
komada modula na aversu uz uobi-
~ajene titule IMP, CAES, AVG, egzi-
stira i natpis: IVSTI, IVST, IVS i IV,
kao skraenica od IVSTVS ili IVSTI-
Sl. 7. AR denar Av.IMP CAES C PESCEN
NIGER IVSTITIA; rv.SACVLI FELICITAS
Sl. 8. Av.IMP CAES C PESC NIGER
IVSTVS AVG; rv.VICTORIAE AVG PP
Sl. 9. Av.D CLOD SEPT ALBIN
CAES; rv.FELICITAS COS II SC
Sl. 10. AE sesterc Av.D CLOD SEPT
ALBIN CAES; rv.FELICITAS COS II SC
Sl. 11. AR denar Av.IMP CAES D CLO
SEP ALB AVG; rv.FIDES LEGION COS II
TIA (pravedan, pravednost), to je
o~igledno poruka, ali i obeanje
imperatora, koji u zamenu za to
tra`i podrku, koja mu je vie nego
sigurno bila neophodna.
Reversne predstave pripadaju
standardnoj ikonografiji gde su
predstavljene: FIDES, CERES,
CONCORDIA, FORTVNA, HILARI-
TAS, IOVA, MARS itd. Ve tokom
193. godine u okviru natpisa na re-
versu pojavljuje se samododeljeno
COS, a potom i COS II, dok na jed-
nom denaru ~ak egzistira i natpis
HILARITAS SC, mada je Senat imao
isklju~ivo pravo kovanja bronza-
nog, ali ne i srebrnog novca. Kao da
je Niger ovim natpisom `eleo da
ka`e da ima podrku Senata.
Kovnica u Antiohiji je emitovala
ukupno pet tipova aureusa od kojih
tri na reversu nose natpis IVSTITIA
AVGVSTI u skraenoj varijanti
(IVST AVG i IVST AV), jedan je sa
natpisom ROMAE ATERNA, a onaj
sa natpisom IOVI CONSERVATORI
predstavlja pravi raritet.
Nema sumnje da je imperator Ni-
ger predstavljao smetnju imperato-
ru Septimiju Severu koji je `eleo ~i-
stu situaciju na Istoku. Da bi se osi-
gurao na Zapadu, Sever je samo-
proklamovanom imperatoru Klodi-
ju Albinu dao titulu cezara, istvre-
meno izvrivi adopciju, a zatim
svoj vojni potencijal okree protiv
Pescenija Nigera.
Posle dva-tri manja vojna uspeha
imperatora Nigera, 194. godine je
dolo do bitke na reci Is (ISVS), se-
verno od Antiohije, na istoj reci gde
je 333 godine pre nove ere Alek-
sandar III porazio Darija. U ovom
sukobu imperator Pescenije Niger
je pora`en i prinu|en da bekstvom
spaava glavu. Grad Antiohija je
svirepo ka`njen i sveden na nivo
sela, a negde na obalama Eufrata
tokom 194. godine imperator Pe-
scenije Niger je pogubljen zajedno
sa suprugom i sinom koji su za isto-
riju ostali nepoznati. I denari i au-
reusi imperatora Pescenija Nigera
spadaju u najvee raritete rimske
anti~ke numizmatike.
Pre desetak godina na jednoj
evropskoj aukciji prodat je aureus
(sl.8) za nepojmljivu cifru od oko
120.000 evra, ali ako ka`emo da je
potekao iz kovnice Aleksandrija
(Egipat), po oznaci "PP" (nije PA-
TER PATRIAE) i da je za sada uni-
kat, cifra i nije nepojmljiva. Rimska
anti~ka numizmatika jo uvek ~uva
svoje tajne, treba ih otkriti i ko
zna? Mo`da ba u ovom trenutku
neki raritet izlazi na svetlo dana.
Dok je Septimije Sever reavao
svoj status na Istoku u ratu sa im-
peratorom Pescenijem Nigerom, na
Zapadu njegov posinak i cezar o~i-
gledno nije bio zadovoljan svojim
statusom, jer je i on u godini vrenja
proklamovan za avgusta. ^ovek ko-
ji je odbio da prihvati titulu cezara
i potencijalnog naslednika od im-
peratora Komodusa o~ekujui nje-
govu, a shodno tome i svoju pro-
past, istu je prihvatio od Septimija
Severa, bio je:
DDEECCIIMMVVSS CCLLOODDIIVVSS
SSEEPPTTIIMMIIVVSS AALLBBIINNVVSS
(193-197)
Poreklo Klodija Albina vu~e kore-
ne jo iz perioda Republike i o nje-
mu je teko rei neto konkretnije,
jer nedostaju pouzdani istorijski
podaci. Zna se da je bio prvoro|eno
dete ~iji je otac bio CAEONIVS
POSTVMVS, a majka AVRELIA
MESSALINA.
Tokom vie od dva veka patricij-
ska porodica je ekonomski slabila i
propadala zadr`avajui svoj "pedi-
gre" (ili je tako tvrdio Albin), tako
da se u kriti~noj godini posle Ko-
modusove smrti u, za Rim dalekoj
provinciji, Britaniji, kao njen upra-
vitelj naao ba Klodije Albin. @ele-
i miran Zapad, Septimije Sever,
osim to Albinu daje titulu cezara
ovog i usvaja otuda u njegovom
imenu SEPTIMIVS. Iz tog perioda
po~inju i prve emisije novca na ko-
jima je Klodije Albin predstavljen
kao cezar.
Kod ovih nominala, kao i kod
onih koji nose natpis na reversu
COS II SC, FORT REDVCI COS II
SC, MIN PAC COS II SC, SAECVLO
FRVGIFERO COS II SC i CONCOR-
DIA SC, postoje dileme i nedefini-
sanosti po svetskim katalozima
(Cohen, RIC pa ~ak i onim aukcij-
skim) da li je to dupondijus ili as.
Mogue je da je to iz razloga to bi-
sta cezara nema na glavi zrakastu
krunu uobi~ajenu za dupondijus, a
sama kovanja su potekla iz rimske
kovnice u relativno velikom raspo-
nu od 193. do 195. godine.
Kovanja novca imperatora Klodija
Albina se stoga mogu podeliti na
emisije iz 193. godine (?) gde se na
aversu pojavljuje bista cara sa titu-
lom cezar u strukturi:
-aureus u zlatu
-denar u srebru
-sestercijus u bronzi
-dupondijus (ili as) u bronzi
-provincijska kovanja (AE. Vero-
vatno kovnica CILICIA sa predsta-
vom Artemide na reversu)
Dok je Septimije Sever reavao
svoje imperijalne probleme sa im-
peratorom Nigerom, a potom sa
njegovim sledbenicima, u Mesopo-
tamiji Albin se proglasio za impera-
tora u Rimu i sve do 197. godine
novac je kovan sa titulom avgusta
na aversu i emitovan iz kovnica Ro-
ma i Lvgdvnvm (Lion,Galija). Iko-
nografija kao i nominale su nepro-
menjeni uz zastupljenost na rever-
su: Felicitas, Roma, Minerva,
Aeqvitas, Clementia, Fortuna, Pax…
Relativno duga vladavina odno-
sno suvladavina nije rezultirala ve-
likim i raznovsrnim emisijama nov-
ca, tako da je za period od ~etiri go-
dine ukupno emtovano sedamdese-
tak razli~itih primeraka novca i svi
oni, u pogledu retkosti, nose ozna-
ku “R”.
“Drskost” Klodija Albina nije mo-
gla proi neka`njeno. Proglasivi
svoga sina Karakalu za cezara, Se-
ver alje legije pod njegovom ko-
mandom da kazne uzurpatora. Al-
bin naputa Rim i do odlu~ujue
bitke dolazi 19. februara 197. godi-
ne kod Liona u Galiji, gde su snage
imperatora Klodija Albina pora`e-
ne. Sam imperator je ubijen zajed-
no sa svim ~lanovima porodice (?),
ali je istovremeno napravljen i po-
kolj nad preko 20.000 njegovih
sledbenika.
Barem privremeno, vreme gra-
|anskih ratova je pripalo prolosti,
ali je istovremeno otvorena era
“vojni~kih careva” koji e kroz ceo
III vek obele`iti Rimsku imperiju.
dinar 28 / 2007 18
anti~ki novac
19dinar 28 / 2007
srednjovekovna numizmatika
PPri kraju prve polovine XIV
veka javlja se prvi kotorski
novac sa poprsjem sveca,
nov~ana vrsta sa velikim
krstom kao centralnom predstavom
koji po svojoj te`ini predstavlja po-
lovinu drugih kotorskih nov~anih
vrsta toga vremena.
Sredinom XIV veka bakarni novac
je imao srednju te`inu oko 1,70-
1,80 g. (Napominjemo da je prose~-
na te`ina ulcinjskog bakarnog novca
kovanog pod Uroem kao mladim
kraljem znatno smanjena, poto su
u ra~un uli i o~evidno jako izlizani
i oteeni primerci od 1,10; 1,08 i
0,91 grama).
Izgleda da je \ur|e I Bali dr`ao
Bar jo za `ivota najstarijeg brata
Stracimira – braa Balii pojavljuju
se od 1360. (Jire~ek I, 243.) Straci-
mir se pominje u pismima Urbana V
iz 1368. i 1370. (Theiner Mon Hung
II, str. 86, br. 164 i str. 103, br. 203 –
Jire~ek II, 342).
Oko 1370, za vreme ma|arskog
protektorata pojavljuju se kotorski
bakarni novci od 0,70-0,85 g koji su
po te`ini odgovarali kotorskom ba-
karnom novcu sa poprsjem sveca iz
prethodnog perioda.
Pogledajmo ta predstavljaju sve
ove vrste bakarnog novca. Te`i ba-
karni novac iz prve polovine XIV ve-
ka mogao bi da bude miliarenzija sa
te`inom umanjenom za 30%, to bi
pribli`no odgovaralo smanjenju te-
`ine srpskog dinara u vreme cara
Duana. (Srpski dinar koji je u sa-
mom po~etku imao oko 2,05 – sa
korekturom 2,17 grama, iznosio je u
vreme cara Duana 1,41 – sa korek-
turom oko 1,50 grama, tj. bio uma-
njen za oko 30%).
Bakarna vrsta sa krstom koja po
te`ini predstavlja polovinu tada po-
stojeih bakarnih vrsta ima velike
sli~nosti sa venecijanskim bronza-
nim novcem zvanim „tornesello“, na
kome nalazimo isto takav krst sa nat-
pisom okolo. Ovaj se novac pojavlju-
je pod du`dom Andreom Dandolom
(1343-1354), dakle za vreme kralja
ili cara Duana i kuje se u neizme-
njenom obliku, zadr`avajui i dalje
ravnostrani krst u krugu sa natpi-
som okolo, pod svim du`devima ko-
ji su vladali do kraja postojanja sred-
njovekovne srpske dr`ave pa i posle
njene propasti. (Prose~na te`ina 39
primeraka venecijanskih tornesela
kovanih u XIV veku iznosi 0,64 gra-
ma. Upore|enje te`ine primerka ko-
ji su kovani pod pojedinim du`devi-
ma pokazuje da je i kod ove veneci-
janske nov~ane vrste te`ina ostala
ista).
Upore|ujui te`inu venecijanske
tornesele i kotorske bakarne vrste sa
krstom, vidimo da im je uprkos iste
predstave na licu prose~na te`ina
potpuno razli~ita. Zato se u ovom
slu~aju mo`e govoriti samo o irenju
jedne odre|ene predstave, o njenom
imitiranju. Prose~na te`ina kotor-
skog bakarnog novca sa krstom
(0,97 g) upore|ena sa prose~nom
te`inom drugih nov~anih vrsta toga
perioda pokazuje da prose~na te`i-
na kotorske bakarne nov~ane vrste
sa krstom odgovara polovini prose~-
ne te`ine jedne brojne podvrste ko-
torskog bakarnog novca sa tvr|a-
vom i celim likom sveca.
Poto takav odnos nov~anih vrsta
sa celim svecem i poprsjem sveca
postoji i u sledeem periodu jasno je
da je u pitanju polovina neke bakar-
ne nov~ane jedinice. U ~etvrtoj ~e-
tvrtini XIV veka pojavljuju se bakar-
ne nov~ane vrste sa celom figurom
sveca ~ija te`ina odgovara nov~anim
vrstama sa poprsjem sveca iz tree
~etvrtine XIV veka. Uzmemo li da je
tadanja nov~ana jedinica bila folar
(koja se ~esto pominje u kotorskim
izvorima), sve kotorske bakarne
nov~ane vrste sa poprsjem sveca bi-
le bi polufolari.
Da su folari iz poslednje ~etvrti
XIV veka bili u cirkulaciji i u XV ve-
ku, vidimo po tome to je Venecija
kovala za vreme vlade du`da Fran-
cesca Foscari (1423-57) tzv. „quat-
trino per la terra ferma“. Ova nov~a-
na jedinica koja se pojavila i bila ko-
vana samo za vreme vlade pomenu-
tog du`da imala je prose~nu te`inu
(9 primeraka) od 0,80 g koja odgo-
vara kotorskim bakarnim vrstama
koje smo stavili u ~etvrtu ~etvrtinu
XIV veka ne samo na osnovu drugih
elemenata vezanih za ma|arske i
bosanske vladare.
Ova analiza te`ine postavlja pita-
nje da li su kotorski novci kovani za
vreme venecijanske okupacije sa
predstavom celog sveca, ali bez
slovnih oznaka, zaista kovani u peri-
odu 1423-1443, kao to to [tokert
ka`e.1
Dve ~injenice idu u prilog zaklju~-
ku da je u pitanju nov~ana vrsta ko-
vana 1369-70. Na jednoj strani, pro-
se~na te`ina 12 primeraka te nov~a-
ne vrste, 1,36 g odgovara dvostru-
kom iznosu kotorskog polufolara
kovanog za vreme prve venecijanske
okupacije 1369-70, 0,69 g. Na dru-
goj strani, to to se ova te`ina pot-
puno razlikuje i od „Quattrino per la
terra ferma“ (prose~na te`ina 0,80
Datiranje bakarnih nov~anih
vrsta primorskih gradova 2.Sergije DIMITRIJEVI]
1[tokert, Die Prägungen von Cattaro unter venezianischen Protektorat - Num. Zeitschrift ............... 24.
20 dinar 28 / 2007
srednjovekovna numizmatika
g) i od ostalih venecijanskih kotor-
skih folara, folara sa slovnim ozna-
kama kovanih 1442-5 ili 1465-1467
(prose~na te`ina 15 primeraka 1,08
g).2
Pri tome treba uzeti u obzir da sa-
ma Venecija nije tada kovala druge
bakarne novce sli~ne te`ine.
Naa hronoloka tabela pokazuje
da pobrojani primorski gradovi nisu
samo podra`avali bakarne novce su-
sednog Kotora, kako je to [tokert
smatrao,3to se je izgleda desilo kod
nov~anih vrsta sa tvr|avom gradova
Sva~a, Drivasta i Ulcinja, i kod ska-
darske vrste sa krstom u krugu, ve
je i sam Kotor prihvatao uzore suse-
da. Tako npr. novac Skadra i Driva-
sta sa svecem na obema stranama
(vrsta 3 i 5) nesumnjivo prethodi
sli~noj nov~anoj vrsti kovanoj u Ko-
toru (vrsta 11) koja je laka za oko
20%.
Kotorski bakarni novac obilno je
kovan. Usled susedstva Kotora i Du-
brovnika i nepostojanja zvani~nog
bakarnog dubrova~kog novca u XIII
i XIV veku, kotorski novac morao je
da se pojavljuje u veim koli~inama
i u samom Dubrovniku. Svaka nova
vrsta kotorskog bakarnog novca uti-
cala je na nov~anu cirkulaciju bakar-
nog novca u susednom Dubrovniku.
Ve smo videli da je u XIII veku folar
kao nov~ana jedinica u upotrebi u
Dubrovniku imao oko 0,90 grama,
poto je tada to bio venecijanski
Najstariji bakarni kotorski novac,
najstarija vrsta sa tvr|avom (vrsta
1) bila je preko tri puta te`a. Zato
nije bilo nikakve smetnje da se ova
nov~ana vrsta obra~unava u Du-
brovniku kao trostruki folar, mila-
renzija. To objanjava zato se u po-
znatoj dubrova~koj zabrani upotre-
ba la`nih folara iz 1294. godine,
uopte ne pominje kotorski bakarni
novac, kao to se ne pominje ni ve-
necijanski.
Napominjemo da je [tokert na
osnovu otsustva toga pomena kao i
stilskih razlika – kod vrsta 1 i 4 – bio
doao do neobi~ne pretpostavke da
kotorski bakarni novac sa tvr|avom
koji je po njemu kovan u vreme Bo-
dina, krajem XI ili na po~etku XII ve-
ka prestao da se kuje du`e vremena,
i da je tek kasnije, posle pomenute
zabrane, njegovo kovanje nastavlje-
no.4
Smanjenje te`ine kotorskog ba-
karnog novca, tj. pojava nove podvr-
ste od 2,01 grama (vrsta 4, podvrsta
4) nije predstavljala neki vei pro-
blem, poto je ova kotorska nov~ana
vrsta bila neto bolja od venecijan-
skog „doppio quartarolo“ koji je
imao prose~nu te`inu od 1,87 gra-
ma. Sli~no se stvar postavlja i sa ko-
torskim bakarnim novcem sa krstom
(vrsta 6) ~ija je prose~na te`ina
(0,97) bila neto bolja od venecijan-
skog kvartarola (0,90).
U Dubrovniku je 1343. godine ro-
ba bila obra~unavana i u polufolari-
ma.5
Te godine spominju se i „Gros-
sos 2 minus quarta de grosso“6
a ka-
snije, 1348. i grossos 38 „minus
quarta de grosso“.7
Ako uzmemo u
obzir da u to vreme nije postojala
1/4 dinara u srebru, ovu su ~etvrti-
nu morali da obra~unavaju u folari-
ma, kao 7,5 folara. Zato su posled-
nja dva dokumenta novi dokazi o
postojanju polufolara. Ovaj bi polu-
folar mogla da bude venecijanska
tornesela koja se javlja pod du`dem
Andreom Dandolom, koji dolazi na
vlast 1343. godine, ali bi mogao da
bude i venecijanski „bianco“ koji je
kovan jo od vremena imperatora
Enrica IV i V koji su bili kraljevi Ita-
lije (1056-1125). Prose~na te`ina
31 takvih primeraka kovanih od po-
~etka pa do sredine XIV veka iznosi
0,41 gram.
Poto se polufolari pominju prvi
put 1343, mnogo je verovatnije da
su u pitanju venecijanske tornesele.
Dakle, sve tri vrste kotorskog nov-
ca koje su bile u cirkulaciji u Du-
brovniku u prvoj polovini XIV veka
Vrsta 12 – polufolar Kotora,
prva venecijanska okupacija, D 380, 40.
Vrsta 13 – novac Bara, D 366/2, 6.
Vrsta 14 – Kotor pod
Ludovikom I ugarskim, D 381, 42.
Vrsta 10
– Ulcinj pod Uroem V, D 395, 4.16
Vrsta 11 - folar Kotora, D 378, 34.17
2Postoji venecijanski kotorski folar sa slovnim oznakama kovan 1427-29 (individualna te`ina 1 primerka 1,33/ 1449-51. (prose~na te`ina 5
primeraka 1,43 g), 1451-53. (prose~na te`ina 18 primeraka 1,11 g).3[tokert IV, 205.
4[tokert IV, 205.
5Div. Canc XIV, 14a.
6Div. Canc XV, 57a.
7Div. Canc XV, 96a.
Vrsta 15 – Kotor pod
Tvrtkom I bosanskim, D 382, 44.
21dinar 28 / 2007
srednjovekovna numizmatika
(vrste 1; 4 podvrsta 4; i 6) mogle su
da cirkuliu kao miliarenzija, dupli
kvartarolo i kvartarolo. [ta vie oni
su bili bolji od odgovarajuih vene-
cijanskih jedinica.
(Vrsta 309 – miliarenzija – 2,88:
3 0,90 = 2,70;
vrsta 310 podvrsta 4 – 2,01 =
doppio quartarolo – 1,87;
vrsta 313 – 0,97: quartarolo –
0,90)
Zato su oni nu`no ulazili u dobre
vrste bakarnog novca. Zato se njima
moglo isplaivati „in bonis follaris“.8
Kada je nastalo novo opadanje te-
`ine kotorskog bakarnog novca (vr-
sta 11 ima prose~nu te`inu od 1,64
grama, a vrsta 4, podvrsta 5 ima
prose~nu te`inu od 1,48 grama),
dubrova~ka vlada je po~ela da osve-
`ava postojee mere protiv upotrebe
i uvoza la`nih folara. Reformacija
od 23/I 1367. ponavlja zabranu
upotrebe la`nih folara i nare|uje da
se oni seku („Quod a modo antea
follari falsi non debeat expendi, sed
detur ordo ad omnes Doanas quod
incidantur“).9
29/V 1372. nare|eno je da svi ko-
ji imaju folare donesu ove na marki-
ranje u Doanu u roku od nedelje da-
na, a da se kasnije svi nemarkirani
folari oduzmu.10
Odluka malog vea od 13/XII
1386. obnavlja zabranu uvoza la-
`nih folara, donetu 1294. godine,11
ali je istovremeno proiruje na sve
strane folare12.
Proirenje pojma la`nih folara na
sve strane folare, prihvaeno u vre-
me kada su kotorski folari imali
0,72-0,84 grama, pokazuje da tada
nije kovana ni jedna strana bakarna
jedinica koja bi odgovarala starim
stranim folarima koji su bili u cirku-
laciji u Dubrovniku.
Da je stari kotorski novac od 2,88,
2,01 i 0,97 grama neto te`i u odno-
su na venecijanske kvartarole i du-
ple kvartarole ostao u cirkulaciji u
Dubrovniku vidimo i po dubrova~-
kim mincama privatne emisije, koje
su po M. Reetaru kovane oko 1350.
godine a koje su imale prose~nu te-
`inu od 1,07 grama.13
Izvesno pove-
anje te`ine tih folara u odnosu na
venecijanski kvartarolo, dolo je ka-
ko usled upotrebe starog kotorskog
bakarnog novca, tako isto i usled
potrebe afirmacije ovih privatnih
emisija.14
Vezivanje svih vrsta bakarnog i
srebrnog novca primorskih gradova
za XIII i XIV vek, ostavlja otvoreno
pitanje zato nai neokupirani pri-
morski gradovi (Skadar je okupiran
1396) ne kuju vie svoj novac u XV
veku. Nije isklju~eno da je nekima
od njih jo u XIV veku bila ukinuta
gradska autonomija, ili samo pravo
kovanja novca od strane vladara ili
lokalnih feudalaca, ili su se oni sami
odrekli tih privilegija priklju~ivi se
susednim gradovima (zar se Drivast
i Sva~ nisu mogli povezati sa mnogo
ja~im Skadrom?).
Drugi su iz bilo kojih razloga mo-
gli da izgube svoj privredni zna~aj,
te je otpala potreba za posebnim
gradskim novcem, poto je novac
susednih gradova bio u upotrebi.
Bar je mogao i da produ`i sa kova-
njem lakih folara sa sv. \or|em
(vrsta 13) i u XV veku, sve do oku-
pacije od strane Venecije 1443.15
Mo`da je i Ulcinj kovao svoje nov-
ce sa bo`jim jagnjetom sve do oku-
pacije 1421. godine. S druge stra-
ne despot Stefan Lazarevi ili Bal-
a III mogli su da ukinu svako ko-
vanje gradskog novca. Najveu mi-
steriju predstavlja odsustvo kotor-
skih bakarnih emisija, koje su se u
toku ~itavog XIV veka redovno po-
javljivale. S jedne strane Kotor je
nesumnjivo zadr`ao svoju autono-
miju i u toku prve dve decenije XV
veka, s druge strane, pored tri re-
lativno precizno datirane vrste iz
~etvrte ~etvrtine XIV veka ne po-
stoji ni jedna druga po te`ini sli~na
bakarna nov~ana vrsta toga grada.
Mo`da se objanjenje za ovu zago-
netku mo`e nai u detaljnijem izu-
~avanju odnosa izme|u Kotora,
Bale III, Sandalja i Venecije, i su-
koba koji su se odvijali na tom
podru~ju.
Sl. 18. Vrsta 17 – novac Ulcinja, D 394/1, 2.
Sl. 17. Vrsta 16 – Kotor pod
Ladislavom I ugarskim, D 383, 48.
8Vidi Paolo Reetar I, 136. Vidi 1378 Ref XXIV 15a 10/X - Ispisi Pet. 61.
9Paolo Reetar I, 138; sli~no 139.
10Div Canc XXXIII, 108a.
111294 - „Statutamus et firmamus, quod nulla persona debeat de aliquibus partibus ducere in Ragusium necejus Districtum follaros falsos sub
paena et banno ipprm Centum pro quolibet et qualibet vice, et amittendi follaros ipsos ...“ - Paolo Reetar I, 131.121386 - „Et quod nulla persona audeat nec presumat apportare nec aportari facere aliquam quantitatem Follarum de foris, sub paena in statu-
to contenta, quae est paena iippor Centum“. - Paolo Reetar I, 139.13Reetar II, 9.
14U rukopisu S. Dimitrijevia stoje sledee smernice za dalji rad na tekstu:
Pogledajmo kako se pitanje folara pojavljuje u kotorskim dokumentima.
-Primeri iz XIV veka
-Folar njihov novac i odnos prema mleta~kom.
-Odnos prema dinaru u Kotoru15u prilog toga govore i podaci o postojanju kovnice u Baru koja je kovala Baline dinare - vidi .Istorijski zapisi, god. VI, knj. IX, sv. 1, 195; S.
Dimitrijevi, Srpski srednjovekovni bakarni novac, Istoriski ~asopis, VIII, 1959, 42-43.16Avers i revers zamenili mesta u odnosu na D (Katalog...) poto avers kod S. Dimitrijevia odre|uje ko kuje novac, a ovde se po liku Bogorodice
prepoznaje da je to Ulcinj. Tako je Dimitrijevi predstavio ovaj novac u: Srpski srednjovekovni bakarni novac, 1959, sl. 4. - prim red.17(U D treba zameniti mesta aversa i reversa - prim. red.)
23dinar 28 / 2007
srednjovekovna numizmatika
Istorijski pregled
krstakih ratova
Direktni povod za pokretanje krsta-
kih ratova je bila bitka kod Manzi-
kerta 1071. godine, u kojoj je Sel-
d`u~ki sultan Alp Arslan (1063-1073)
porazio vizantijsku vojsku na ~elu sa
carem Romanusom IV Diogenom
(1068-1071). Taj poraz je uneo pani-
ku u Evropu, ~iji je jedan deo ve bio
pod muslimanskom vlau od 711.
godine (vei deo pirinejskog poluostr-
va). Novi prodor „nevernika” predsta-
vljao je potencijalnu opasnost za sav
hrianski svet i uneo je nemir u kru-
gove katoli~ke crkve. Pored toga i ra-
zne druge okolnosti (hroni~na glad,
epidemije, razni jereti~ki pokreti, de-
finitivni rascep hrianske crkve
1054. godine, `elja za svetovnom, a
ne samo duhovnom vlau, sve vei
problemi prilikom hodo~aa u Svetu
zemlju) su doprinele tome da se u
glavama crkvenih velikodostojnika i
pape oformi ideja o potrebi jednog
opteg krstakog rata koji bi ujedinio
sve hriane u borbi protiv „neverni-
ka“. Ve je 1074. god. papa Grgur VII
(1073-1085) isplanirao da na ~elu
vojske evropskih vitezova, kao dux et
pontifex, pohita u pomo isto~nim hri-
anima, protera Seld`uke i oslobodi
Svetu zemlju.
Do ostvarenja njegove ideje dolo je
dvadesetak godina kasnije. Vizantijski
car Aleksej I Komnen (1092-1118) a-
lje 1095. godine poslanstvo na Crkve-
ni sabor u Pijaenzi i moli papu Urba-
na II (1088-1099) za pomo u borbi
protiv Seld`uka, koji su na maloazij-
skim teritorijama, osvojenim od Vizan-
tije, osnovali svoj sultanat sa sreditem
u Ikoniumu (Konja), koji stalno proi-
ruju na tetu Vizantijskog carstva. Nje-
gova molba nailazi na plodno tle poto
je ideja o krstakom pohodu bila ve
oformljena i sazrela. Na Crkvenom sa-
Novac krstakih dr`ava (1)Stevan VERE[, Pali
O novcu krstaa i njihovih dr`ava
kod nas se malo pisalo, neovisno
od toga to se odre|eni primerci
~ee nalaze.Tu u prvom redu
mislim na novac Ahajske kne`evine,
koji kod nas nije redak, ali se nala-
ze primerci i drugih krstakih
dr`ava. Poto bi ~lanak bio
preobiman za jedan broj ~asopisa,
podeliu ga u vie delova. U
prvom delu u pokuati, uz kratak
istorijski osvrt, prikazati novac
krstakih dr`ava na Bliskom istoku,
u narednom nastavku novac kovan
na Sredozemlju, a na kraju u
pokuati da prezentujem detaljniji
katalog novca Ahajske kne`evine.
Time u, nadam se, kolegama
numizmati~arima olakati
sakupljanje i ta~nije odre|ivanje
tih interesantnih primeraka
srednjovekovne numizmatike
iz naeg susedstvaSl. 1 - Mapa krstakih dr`ava u 12. veku
24 dinar 28 / 2007
srednjovekovna numizmatika
boru u Klermonu, 26. novembra iste
godine papa dr`i vatreni i nadahnuti
govor koji di`e na noge celu Evropu,
kako vladajui sloj plemia i vitezova,
tako i obi~ne ljude. Njegov govor je po-
praen uzvicima Deus lo volt (Bog tako
hoe). Razni razlozi su vodili ljude u
krstake redove: oslobo|enje Svetog
groba i zatita hodo~asni~kih puteva,
oprost grehova, `elja za avanturom i
bogaenjem, osvajanje novih poseda,
verski fanatizam...
Kao prete~u prvom krstakom poho-
du mo`emo uzeti tzv. selja~ki krstaki
pohod koji je trajao od aprila do okto-
bra l096. godine, pod vodjstvom pro-
povednika Petra iz Amiensa (Petar Pu-
stinjak).On je sakupio oko 30.000 se-
ljaka i prosjaka i krenuo u rat. Bez voj-
nog iskustva, novca i ozbiljnih pripre-
ma, ovaj pohod je unapred bio osu|en
na propast. Poto su se snabdevali
plja~kajui sve redom, sukobljavali su
se sa lokalnim stanovnitvom. U Ze-
munu, Beogradu i Niu su u tim suko-
bima izgubili oko 10.000 ljudi. Nekako
su doli do Nikeje i tu su ih Seld`uci
katastrofalano porazili. Pre`ivelo ih je
svega oko 3.000.
II KKRRSSTTAAKKII RRAATT je trajao od 1096-
1099. godine. Pohod su vodili francu-
ski i normanski velikai. Krstake voj-
ske su krenule iz tri pravca sa name-
rom da se na|u u Carigradu. Jedan
deo vojske pod komandom Gotfrida
Bujonskog, se kretao du` Dunava kroz
Ugarsku i Srbiju, pa se u nalazima iz
tog i kasnijeg razdoblja mo`e nai
srednjovekovni francuski feudalni no-
vac. U Carigradu ju krstaka vojska po-
lo`ila zakletvu vizanijskom caru i kre-
nula u pohod. Detaljima pohoda se ne-
u baviti, ali uglavnom su krstai na-
predovali. Posle duge opsade pada Ni-
keja, u bici kod Dorulaniona 1097. po-
be|uju vojsku Rumskih Seld`uka i za-
po~nju sedmomese~nu opsadu Antio-
hije, koja je trajala do 3. juna 1098.
godine. Grad su osvojili ~etiri dana pre
dolaska nadmone Seld`u~ke vojske.
Bili su umorni, izmu~eni i gladni, a na-
li su se u opsadi u gradu koji su par
dana pre toga osvojili. Kad je njihov
polo`aj ve izgledao beznade`no jedan
monah je naao „sveto koplje” (legen-
da) to im je dalo ogromnu moralnu
snagu, te su silovitim prodorom nate-
rali vojsku Mosulskog atabega Kerbog-
hae u begstvo. Posle oporavka na redu
je bio Jerusalim - Sveti grad. Posle pe-
tonedeljne opsade, 15.jula 1099, grad
pada. Krstai vre strahovit pokolj sta-
novnitva ne tedei nikoga. Samo ma-
li broj je uspeo da pre`ivi ovu krvavu
proslavu pobede. Krstai osnivaju svo-
je dr`ave - Jerusalimsko kraljevstvo,
Kne`evinu Antiohiju i grofovije Edesu i
Tripoli. Posle ovih uspeha iz Evrope
kree puno doseljenika koji naseljava-
ju novoosnovane dr`ave.
IIII KKRRSSTTAAKKII RRAATT je zapo~eo 1147. godi-
ne, kao odgovor Evrope na osvajanje
Edese. Naime, mosulski atabeg Emir
Imad-ed-din Zengi (1127-1146), osva-
ja 1144. godine grad Edesu, kao i celu
grofoviju. Kako je to bila prva krstaka
dr`ava koja je ponovo pala u ruke mu-
slimana, to je u Evropi imalo veliki od-
jek. Papa Evgenije III (1145-1153) i
opat Bernat pozivaju velikae u novi
krstaki rat. Francuski kralj Luj VII
(1137-1180) i rimsko-nema~ki kralj
Konrad III (1138-1152) prihvataju po-
ziv i sa svojim vazalima kreu u pohod.
Nemci su krenuli prvi putem preko
Ugarske i Srbije, te kroz Malu Aziju. U
bici kod Dorulaniona bivaju pora`eni i
povla~e se da bi se nali sa dolazeim
francuskim snagama. Veina nema~kih
ratnika, koja je pre`ivela bitku i pakao
povla~enja, odlu~uje da se vrati kui, i
tek manji broj se priklju~uje francu-
skim snagama. Kopneni put se poka-
zao opasnim te im vizantijski car obez-
be|uje prevoz brodovima, ali nedovo-
ljan, pa uspevaju da se ukrcaju samo
vitezovi. Ostatak vojske koji je nasta-
vio kopnenim putem je skoro sav izgi-
nuo u stalnim napadima Seld`uka, te
od gladi i `e|i. Brodovima preba~eni
krstai kreu u opsadu Damaska, ali
bez uspeha, tako da je II krstaki rat
do`iveo totalni fijasko 1149. godine.
Bilo je stotine hiljada izgubljenih `ivo-
ta, a i muslimani su uvideli da hrian-
ske zemlje na istoku ne mogu tako br-
zo da dobiju pomo iz Evrope, to je i
zape~atilo nihovu sudbinu.
Krstake dr`ave su razjedinjene, sa
slabom vlau i u velikom strahu posle
propasti drugog krstakog pohoda.
Muslimani to koriste tako da su Zengi-
di ve 1149 god. zauzeli vei deo Anti-
ohijske kne`evine, kojoj je ostao samo
glavni grad i mali pojas uz more. Ali
najgore tek dolazi. Na vlast u Siriji i
Sl. 4. Denar,billon,Almarik I (1163-1174)
Sl. 5. Bakarni nov~i,
deo denara, Guido (1186-1192),
izuzetno redak, prodat za 500$
Sl. 6. Denar, billon, D`on (1210-1225)
Sl. 7. Srebrni dirhem (imitacija ajubidskog
dirhema) kovan izme|u 1243-1260 u Akri
Sl. 2. Denar,bilon, Fulko (1131-1143)
Sl. 3. Denar,billon, Balduin III (1143-1163)
Sl. 8. Zlatni bezant (imitacija ajubidskog dina-
ra) kovan izme|u 1148-1187 godine u Akri
25dinar 28 / 2007
srednjovekovna numizmatika
Egiptu dolazi nova dinastija Ajubida
na ~elu sa sultanom Al-Nasir Salah al-
Din-om (1169-1193), koga u Evropi
nazivamo Saladin. Visokoobrazovan i
iskusan vojskovo|a i mudar vladar,
uvideo je sve slabosti krstaa i samo je
~ekao pogodan trenutak i razlog za na-
pad. U julu 1187. sve se slo`ilo te je
posle bitke kod sela Hatin, u kojoj je
do nogu potukao udru`enu krstaku
vojsku, krenuo u silovito osvajanje Je-
rusalimskog kraljevstva, to je kruni-
sao osvajanjem Jerusalima 2. oktobra
1187. godine. Zaprepaenje i bol
Evrope je bilo bezgrani~no.Ve iste te
godine papa Klement III (1187-1191)
je pozvao ceo hrianski svet u novi kr-
staki rat.
IIIIII KKRRSSTTAAKKII RRAATT je trajao od 1189-
1192. godine. Vodili su ga rimsko-ne-
ma~ki car Fridrih Barbarosa (1152-
1190), engleski kralj Ri~ard I Lavljeg
srca (1189-1199) i francuski kralj Filip
II August (1180-1223). Krstai su sada
ve imali dovoljno iskustva pa su u
svoje redove primali samo dobro ospo-
sobljene, opremljene ratnike sa prat-
njom. Barbarosa je, sa oko 100.000
ljudi, krenuo kopnenim putem i posle
odre|enih problema sa vizantijskim
carem Isakom II Angelom (1185-
1195) preao u Malu Aziju.U junu
1190. god. pobe|uje Seld`uke kod
Ikoniuma i osvaja grad. Posle par dana
odmora krstai kreu dalje. Na`alost,
prilikom prelaska reke Salef, stari car
nalazi smrt u njenim valovima. On je
bio moralna i ujedinjujua snaga ne-
ma~kih krstaa. Mnogi su se odmah
vratili kuama, a onaj deo koji je na-
stavio, zahvatila je epidemija kuge kad
su stigli u Antiohiju. Samo ih je mali
broj pre`ivo. Englezi i Francuzi su ili
morskim putem iz Mesine za Siriju.
Englezi su usput zauzeli Kipar. Francu-
zi su se kod grada Akre nali sa ostaci-
ma nema~ke vojske, te sa vojskom kr-
stakih dr`ava, i dr`ali su grad pod op-
sadom. Kad je engleska vojska stigla,
osvojili su grad i Saladin se povukao
da brani Jerusalim. Me|utim, ujedinje-
na krstaka vojska ne napada grad, jer
je nesloga izme|u francuskog i engle-
skog kralja bila sve ja~a, i Francuzi se
na kraju vraaju kui. Ri~ard ostaje i sa
Saladinom zaklju~uje ugovor po koje-
mu hodo~asnici mogu da poseuju
sveta meste, te da Jerusalimsko kra-
ljevstvo zadr`i obalski deo izme|u Ti-
ra i Jaffe. Zbog loih politi~kih prilika
u Engleskoj, odlu~uje se na povratak.
Tako se i trei krstaki pohod zavrio
bez veih rezultata.
IIVV KKRRSSTTAAKKII RRAATT je trajao od 1202-
1204. godine i imao je za cilj osvajanje
Egipta. Me|utim, krstai do Egipta ni-
kad nisu stigli.Venecija, koja je trebala
da brodovima preveze krstaku vojsku,
tra`i od njih da za nju osvoje Zadar, to
oni i ~ine. Posle toga se za veliku nov-
~anu naknadu prihvataju da povrate
Vizantijski presto princu Aleksiju.To
uspevaju 1203. godine ali novi car od-
bija da ih isplati i proteruje ih iz grada.
Krstai se strahovito svete, osvajaju
Konstantinopolj, strahovito ga pla~ka-
ju i unitavaju.Vizantijsko carstvo se
raspada i krstai na tlu Vizantije osni-
vaju tzv. Latinsko carstvo u Konstanti-
nopolju, Solunsku kraljevinu, Ahajsku
kne`evinu i Atinsko vojvodstvo.Od de-
lova Vizantije koje nisu osvojili nastaju
Nikejsko i Trapezuntsko carstvo, te
Epirska despotovina.
VV KKRRSSTTAAKKII RRAATT je trajao od 1228-
1229. godine i vodio ga je Fridrih II
nema~ki kralj (od 1212) i Rimsko-ne-
ma~ki car (1220-1250) protiv Ajubida
u Egiptu. Poto je egipatski sultan el-
Kamil I Muhamed (1218-1238) bio u
sukobu sa svojim ro|acima oko kon-
trole Sirije i Mesopotamije, nije mu bi-
lo do ratovanja, pa je car ugovorom
uspeo da dobije Jerusalim, Vitlejem i
Nazaret u sastav Jerusalimskog kra-
ljevstva. Razdoblje ponovne hrian-
ske vladavine nije dugo trajalo jer mu-
slimani 1244. godine ponovo osvajaju
grad, ovaj put definitino.
VVII KKRRSSTTAAKKII RRAATT trajao je od 1248-
1254. godine i vodio ga je francuski
kralj Luj IX (1226-1270) protiv Egipta
,najja~e muslimanske zemlje tog vre-
mena. Nakon po~etnih uspeha u bici
kod Mansure, on biva zarobljen sa ce-
lom vojskom. Tek posle plaanja viso-
kog otkupa bivaju oslobo|eni, te se
vraaju u Francusku.
VVIIII KKRRSSTTAAKKII RRAATT vodi isto Luj IX, ali
ovoga puat u Tunisu, ne bi li na taj na-
~in pridobio Evropu za novi veliki kr-
staki pohod. Me|utim, oboleva od ku-
ge i umire. Poto i vei deo vojske obo-
leva, njegov naslednik, posle opsade
grada Tunisa, zaklju~uje mirovni ugo-
vor i vraa se u Francusku.
Sl.11. Guverner Ri~ard od Salerna
(1104-1108) AE folis 4,95 g, prekov.
Kvalitet ocenjen kao Fair, ali je ipak
procenjen na 500 $. I pored osrednjeg
kvaliteta prodat je za 1050 $
Sl.12.Baduin II, druga vladavina 1108-
1118, AE 19 mm 3,4g. Prodat za 395$
Sl.13.Joscelin I ili II period
1119-1144 AE folis 1,89 g, vrlo
redak, jedan od osam poznatih primeraka,
VF, procenjen na 700$, a prodat,
ra~unajui i aukcionu taksu, za 2.000 $
Sl.9. Srebrni apoen od ½ dirhema,
bez godine i kovnice. Hrianski
natpis arapskim pismom. Na aversu
u centru ljiljan, a na reversu u centru
krst u krugu i ljiljan levo.Vrlo interesantan
i prili~no redak komad, u septembru
2006. godine prodat je za 400£
Sl.10. Anonimni zlatni bezant, kovnica
(Akra) i godina ne~itki, hrianski tekst
arapskim pismom, na reversu veliki
krst u krugu, redak, prodat za 1350 £
1291 god. u memelu~ke ruke pada
Akra, poslednje uporite hriana u
Svetoj zemlji i time se zavrava period
krstakih ratova. Neke od krstakih dr-
`ava u Sredozemlju su se odr`ale jo
dugo vremena, Rodos ~ak do 1523.go-
dine.
U raznim izvorima broj krstakih ra-
tova varira od 6 do 10. Razne manje
pohode, uglavnom promaene, razni
autori svrstavaju u krstake pohode,
pa se javljaju napred navedene razlike.
Izvor koji sam uzeo za osnov hronolo-
gije je relativno nov, poti~e iz 1992.
godine (Kinder, H.-Hilgema,W, Atlas
zur Weltgesihte, ma|arsko izdanje), pa
smatram da je zadovoljavajui, pogo-
tovo ako se uzme u obzir da je osnov-
na tema ~lanka numizmatika, a ovo je
samo istorijski okvir.
Novac krstakih
dr`ava –Bliski istok
Krstai su redom, kako su osvajali
deo po deo Bliskog istoka, osnivali i
svoje dr`ave:1098. godine grofoviju
Edesu i kne`evinu Antiohiju, 1099. Je-
rusalimsko kraljevstvo, a 1104.
god.grofoviju Tripoli..
Sve krstake dr`ave su kovale svoj
novac. U po~etku novac je kovan po
uzoru na francuski feudalni novac tog
vremena - srebrni denari, kasnije se ja-
vljaju srebrni groevi i razni bakarni
primerci koji za uzor imaju vizantijski
ili sicijilanski (normanski) novac.Veo-
ma je interesantno da su krstai kovali
i novac sa arapskim natpisima po
uzoru na ajubidske dirheme i zlatne di-
nare, kako bi mogli da trguju sa okol-
nim muslimanskim dr`avama. No da
krenemo redom:
AA)) JJeerruuaalliimmsskkoo kkrraalljjeevvssttvvoo
Krstai su odmah po osvajanju Jeru-
salima oformili svoju dr`avu - Kraljev-
stvo Jerusalim.
Hronologiju jerusalimskih kraljeva
dajem u nastavku, poto je jako bitna
za datiranje i ta~no odre|ivanje novca:
1. GODFRID (Gottfried, 1099-1100)
2. BALDUIN I (1100-1118)
3. BALDUIN II (1118-1131)
4. MELISENDA i FULKO (Melisende i
Fulco,1131-1143) kraljica i njen
suprug
5. MELISENDA i BALDUIN III (1143-
1160) majka i sin
6. BALDUIN III (1160-1163)
7. ALMARIK I (Almarich, 1163-1174)
8. BALDUIN IV (1174-1183)
9. VILIJEM (William, 1183-1185) re-
gent
10. BALDUIN V (1185-1186)
11. SIBILA (Sybilla, 1186) kraljica
12. SIBILA i GUIDO (Guy, 1186-1192)
kraljica i suprug
13. IZABELA i KONRAD (Isabella i
Conrad, 1192) kraljica i suprug
14. IZABELA i HENRIK II (Henry 1192-
1197) kraljica i suprug
15. IZABELA i ALMARIK II (1197-
1205)
16. MARIJA i JOVAN (Maria i John, Jo-
han, 1205-1212) kraljica i suprug
17. IZABELA II i JOVAN (1212-1228)
erka i otac
18. KONRAD, JOVAN I FREDERIK
(1228-1237) unuk,otac i deda
19. KONRAD i FREDERIK (1237-1250)
sin i otac
20. KONRAD (Conrad, 1250-1253)
21. KONRADIN (Conradin, 1254-
1268)
22. IGO I (Hugh, Hugo, 1268-1284)
23. JOVAN II (1284-1285)
24. HENRIK II (1285-1291)
Kao to sam prethodno naveo, novac
su kovali po ugledu na francuski feu-
dalni novac, pa ga nije uvek lako ni raz-
likovati. Prikazujem ovde nekoliko pri-
meraka koji predstavljaju ovu prvu
grupu krstakih moneta:
Postoje i oboli te razni sitni bakarni
nov~ii. Denari su prili~no sitni (oko 17
mm, te`ine od 0,4-0,7 g) i od dosta lo-
eg materijala, tako da su veoma retki
u boljem kvalitetu. Prose~an kvalitet se
plaa 20-50$, dok vrlo lepi i odli~ni pri-
merci dosti`u dosta visoke cene, 100-
500$, pa i vie. Pored kraljevskog nov-
ca, i poneki feudalci u gradovima (Si-
don, Tir itd.) kuju i svoj novac, ali se on
retko pronalazi, kod nas skoro nikad.
U drugu grupu spada novac koje su
krstai kovali po uzorku na musliman-
ske monete tog vremena.Ovaj novac
mo`emo podeliti u dve grupe i to:
a) one imitacije koje verno kopiraju
muslimanske monete, bez ikakvih kr-
stakih oznaka (sl. 7 i.8)
b) novac sli~na muslimanskom po iz-
gledu i te`ini, ali sa dosta razlika. Nat-
pis je hrianski ali pisan arapskim pi-
smom, na novcu se nalazi vei ili manji
krst, a postoje i primerci sa drugim sim-
bolima (npr. jagnje sa krstom - agnus
dei - poznata predstava na mnogim
srednjovekovnim monetama u Evropi).
Katkad je natpis koimbinovan, pa po-
stoje primerci sa arapskim i latini~nim
pismom. Evo par primeraka iz ove vrlo
interesantne grupe:
BB)) GGrrooffoovviijjaa EEddeessaa
Prva krstaka dr`ava, a koja je naj-
krae i trajala (1098-1150), i zato je
spisak njenih vladara relativno kratak:
1. BALDUIN I (1098-1100) od 1100.
god. kralj Jerusalima
2. BALDUIN II (1100-1104 i 1108-
1118) od 1118. god .kralj Jerusalima
- TANKRED, princ od Galileje, re-
gent i RI^ARD od Salerna, guver-
ner (1104-1108)
3. JOSCELIN I (1118-1131)
4. JOSCELIN II (1131-1149)
Sav novac grofovije je redak. Naao
sam samo bakarne primerke i to naj~e-
e loeg kvaliteta. Prekovavali su ba-
karne dirheme okolnih dr`ava (Alep-
po), a prekivali su i svoj stariji novac,
pa je to jo vie ote`ava ta~no odre|i-
vanje i ~itanje istih. Navesu ovde ne-
koliko slika jako lepih primeraka, sa ce-
nama koje oslikavaju retkost ovih ko-
mada, ali i sve veu zaineresovanost
numizmati~kog sveta za novac krsta-
kih dr`ava.
(Nastavak u sledeem broju)
dinar 28 / 2007 26
srednjovekovna numizmatika
Grb Jerusalima
27dinar 28 / 2007
moderna numizmatika
Krajem 2006. godinekompletirana je serija
kovanog novca RepublikeSrbije koja na aversu imagrb nae Dr`ave, a ~ije jeizdavanje zapo~elo 2005.godine. Poslednji apoen
koji je izdat u toj serijibila je nova dvodinarka,
o ~emu ovde objavljujemoSaoptenje naecentralne banke
NNarodna banka izdala je tako|e i
Kovni~ke setove (Mint sets), od-
nosno vakumirana pakovanja
kovanog novca, koji se termin kod nas
zvani~no upotreljava. Kovni~ki set "2005"
sadr`i 3, a "2006" sadr`i 5 apoena.
Kao to je navedeno u prilo`enom
Saoptenju NBS, sav papirni novac ne-
kadanje dr`ave Jugoslavije prestao je
biti zakonsko sredstvo plaanja 1. janu-
ara ove godine. U Srbiji je, me|utim, i
dalje u opticaju kovani novac SRJ, apo-
eni od 50 para, 1, 2 i 5 dinara izdati
2000. i 2002. godine.
Kovani novac Republike Srbijesa dr`avnim grbom na aversu
Beograd, 27. decembar 2006. (Iz
Kabineta guvernera). Narodna banka
Srbije pustie danas, 27. decembra
2006, u opticaj kovani novac apoena
od 2 dinara sa izmenjenim obele`ji-
ma u odnosu na isti apoen izdanja
Narodne banke Srbije iz 2003. godi-
ne i izdanja Narodne banke Jugosla-
vije iz 2000. godine. Izmenjena kova-
nica od 2 dinara izra|ena je od `ute
legure i na njenom nali~ju, umesto
znaka Narodne banke Srbije, nalazi
se Veliki grb Republike Srbije. Novi
apoen kovanog novca od 2 dinara bi-
e u opticaju paralelno s ranijim izda-
njima tog apoena.
Narodna banka Srbije istovremeno
podsea gra|ane i pravna lica da
(kao to je ve najavila sredinom go-
dine) od 1. januara 2007. godine nov-
~anice apoena od 10, 20, 50, 100,
200 i 1000 dinara, kao i kovani novac
apoena od 1 novi dinar, izdanja Na-
rodne banke Jugoslavije prestaju da
budu zakonsko sredstvo plaanja.
U opticaju e ostati samo nov~ani-
ce apoena od 10, 20, 50, 100, 200,
500, 1000 i 5000 dinara sa oznakom
"Narodna banka Srbije", zatim kovani
novac apoena od 50 para, 1, 2 i 5 di-
nara sa oznakom "Narodna banka
Jugoslavije" i sa godinama kovanja
od 2000. do 2002. godine, kao i ko-
vani novac apoena od 1, 2, 5, 10 i 20
dinara sa oznakom "Narodna banka
Srbije", a godinama kovanja od 2003.
pa nadalje.
Fizi~ka i pravna lica koja do 31. de-
cembra 2006. godine nov~anice i ko-
vani novac koji se povla~e iz opticaja
nisu zamenila za druge apoene koji su
u opticaju moi e to da u~ine od 1. ja-
nuara do 31. decembra 2007. godine
u bankama i filijalama Narodne banke
Srbije - u neograni~enom iznosu i bez
naknade. Od 1. januara 2008. do 31.
decembra 2012. van opticajne nov~a-
nice i kovani novac moi e da se za-
mene samo u Direkciji za poslove tre-
zora Narodne banke Srbije.
Odluka o povla~enju iz opticaja
nov~anica apoena od 10, 20, 50,
100, 200 i 1000 dinara, te kovanog
novca apoena od 1 novi dinar, done-
ta je u skladu s programom postepe-
nog, ali definitivnog povla~enja iz op-
ticaja nov~anica i kovanog novca iz-
danja Narodne banke Jugoslavije.
Do sada su izdati sledeiapoeni sa grbom Srbije:
1 DINAR. Av: dr`avni grb; rv: zgrada
Narodne banke. God. izdanja: 2005 i
2006. U opticaju od 2. VII 2005.
2 DINARA. Av: dr`avni grb; rv: manastir
Gra~anica. God. izdanja: 2006.
U opticaju od 27. XII 2006.
5 DINARA. Av: dr`avni grb; rv: manastir
Kruedol. God. izdanja: 2005. i 2006.
U opticaju od 2. VII 2005.
10 DINARA. Av: dr`avni grb; rv: manastir
Studenica. God. izdanja: 2005. i 2006. U
opticaju od 2. VII 2005.
20 DINARA. Av: dr`avni grb; rv:
Nikola Tesla. God. izdanja: 2006.
U opticaju od 30. VI 2006. RR.. MM..
U Srbiji u opticaju novi kovaninovac apoena od 2 dinara
28 dinar 28 / 2007
moderna numizmatika
Nikola Tesla na prigodnom
novcu Republike Hrvatske
Proslavljajui ju-
bilej 150-godinji-
ce ro|enja Nikole
Tesle, pored pri-
godnog novca Na-
rodne banke Srbi-
je, izdata je, tom
prilikom, i jedna
jubilarna moneta u Hrvatskoj, apoen od
150 kuna 2006. u srebru. Veli~ina emisi-
je je 5.000 komada, a autor dizajna je
akademski vajar Stjepan Divkovi.
Na aversu je, u sredinjem delu, pri-
kaz prvog Teslinog indukcijskog motora.
U gornjem polukrugu ispisan je tekst
“REPUBLIKA HRVATSKA”, prelomljen
grbom. U donjem polukrugu je godina
izdanja “2006.”, iznad koje je formula
za jedinicu koje se u fizici po Tesli ozna-
~ava slovom "T". U donjem delu je ozna-
ka nominalne vrednosti “150 KUNA”.
Na reversu je portret Nikole Tesle. Sa
njegove leve strane uz rub je ispisan
tekst “NIKOLA TESLA 1856. – 1943.”,
a sa desne signatura medaljera u liga-
turi. Obod je gladak i ima utisnute teh-
ni~ke podatke “Ag 925/1000 24 g 37
mm PP HNZ”. Ovde je, dakle, pored
tehni~kih karakteristika, ozna~eno da
je novac iskovan u tehnici polirana plo-
~a, i data signatura kovnice - skraeni-
ca za Hrvatski nov~arski zavod. Posto-
je dve varijante oboda - natpis ~itan s
aversa (ON/A) i sa reversa (ON/R).
Pored ove prigodne kovanice, Hrvat-
ska Narodna Banka izdala je u 2006. go-
dini seriju opticajnog novca sa latinskim
natpisima, kao i svake parne godine, kao
i sledea jubilarna izdanja od srebra:
- 150 kuna u srebru povodom Svetskog
fudbalskog prvenstva u Nema~koj (II serija),
- 150 kuna u srebru povodom Zimske
olimpijade u Italiji 2006. godine i
- 150 kuna u srebru povodom Olim-
pijskih igara u Kini 2008. godine.
Rasprodati kovni~ki
setovi i „za~etni seti“
slovena~kih evra
U rekordnom vremenu, ve u juanu-
aru ove godine, rasprodati su svi kov-
ni~ki setovi Banke Slovenije sa prvim
opticajnim evrima u toj zemlji, u otica-
ju od 1. januara 2007. godine. Istovre-
meno su rasprodati i svi po~etni seto-
vi (slov. za~etni seti, engl. starter kits).
Ovakve setove izdavale su i sve druge
dr`ave ~lanice EMU prilikom uvo|e-
nja evra, a prodavati su gra|anima ra-
di po~etnog snabdevanja novom mo-
netom. Pored te osnovne funkcije, ti
setovi su sada tako|e predmet numi-
zmati~kog kolekcionarstva.
Slovena~ki po~etni setovi pakovani
su, kao i takvi setovi drugih evro-ze-
malja, u prozirne plasti~ne kesice na
kojima se, u gornjem delu, nalazi nat-
pis "€ - REPUBLIKA SLOVENIJA / RE-
PUBLIC OF SLOVENIA", ispod ~ega je
specifikacija sadr`aja, tako|e na slo-
vena~kom i engleskom jeziku. Paketi
sadr`i: 8 x 1cent, 7 x 2 centa, 6 x 5
centi, 6 x 10 centi, 7 x 20 centi, 4 x 5
centi, 4 x 1 € i 2 x 2 €. Ukupna nomi-
nalna vrednost paketia je 12,52 evra,
to odgovara iznosu od 3000 tolara,
jer vrednost 1 evra iznosi 239,64 SIT.
Ve sada ovi setovi, a naro~ito kovni~-
ki ili Mint set, na svetskom numizmati~-
kom tr`itu (posebno na eBay) posti`u
viestruko veu cenu od prvobitne.
Makedonski „hibrid“
Po~etkom 2006. godine pojavila se
vea koli~ina apoena od 1 denara
Republike Makedonije koji predstav-
ljaju tzv. hibride. Avers ove kovanice
je isti kao kod prigodnog denara
izdatog povodom 2000 godine
hrinastva, dok je revers identi~an
redovnom izdanju apoena od 1
denara. Na gornjoj slici prikazan je
avers i revers prigodnog denara
izdatog 2000. godine, a na donjoj
prikazan hibridni primerak koji
tako|e nosi datum "2000", premda je
izdat mnogo kasnije. RR..MM..
Noviteti iz republika bive Jugoslavije
29dinar 28 / 2007
moderna numizmatika
U III i poslednjem delu ovog
~lanka, koji je u celosti
objavljen u be~kom ~asopisu
"Numismatische Zeitschrift",
Vol.111-112, 2004, objavljuje-
mo nastavak sadr`aja akata,
od 1883. do 1897. godine.
I ovaj prevod sa nema~kog
jezika su pripremili autori
Godina 1883.
AAkktt bbrroojj 555544//8833.. 22..0033..11888833.. Posle zavre-
nog kovanja 9 Mio. dinara (ipak!) u zlatnici-
ma, Thorsch & Söhne povla~i kauciju od
7000.- guldena.
AAkktt bbrroojj 557711//8833.. 66..0033..11888833.. HMA alje jo
jedan atest o kvalitetu metala zlatnika i potvr-
|uje kraj kovanja. [to se tolerancija ti~e, utvr-
|eno je da je puno vie te`ih nego lakih zlat-
nika kovano.
AAkktt bbrroojj 559988//8833.. 77..0033..11888833.. Thorsch &
Söhne potvr|uje prijem oru|a za kovanje,
preostalog posle zavretka celog posla.
AAkktt bbrroojj 666677//8833.. 99..0033..11888833.. Zavrni bilans
o kovanju zlatnika. Kovanje je trajalo od 1.
juna 1882. do kraja februara 1883. Potpuna
lista svih trani, atesta, proba i pakovanja.
HMA je zadovoljna zaradom iz ovog posla, ali
konstatuje da je povean broj «jeftine `enske
radne snage».
AAkktt bbrroojj 776688//8833.. 2200..0033..11888833.. KSFM alje
HMA kopiju srpskog Zakona o osnivanju Na-
rodne banke i Zakona o kovanju niklenog me-
talnog novca; ovo je prvi put da se ovo izda-
nje pominje u aktima.
AAkktt bbrroojj 885588//8833.. 1199..0033..11888833.. CMFB pie
HMA o ra~unu za kovanje 9 Mio. dinara u
zlatnicima.
AAkktt bbrroojj 993388//8833.. 77..0044..11888833.. CMFB alje
upit fabrike metalnih proizvoda Schöller &
Cie iz Berndorf-a o dozvoli da u~estvuje u iz-
radi 47 tona niklenog novca za Srbiju. Pita se
koliki bi bili.
AAkktt bbrroojj 11009966//8833.. 99..0044..11888833.. KSFM pie
HMA, daje se punomoje HMA, da se nikleni
novac na plo~icama firme Schöller iskuje.
AAkktt bbrroojj 11224433//8833.. 1155..0055..11888833.. Punomoje
jednom ~lanu KSPB, da preuzme preostala
oru|a za kovanje 10 i 20 dinara u zlatu. Po-
tvrda o primanju.
AAkktt bbrroojj 11331133//8833.. 1100..0055..11888833.. CMFB alje
dopis HMA: KSPB je preko Ministarstva ino-
stranih poslova tra`ilo dozvolu za nacrt i ko-
vanje niklenog novca i to: 500000 dinara u po
20 para, 500000 dinara u po 10 para i
200000 dinara u po 5 para. Time se dobijaju
sledei tira`i: 20 para 2500000 komada, 10
para 5000000 komada i 5 para 4000000 ko-
mada. Dozvola se daje.
AAkktt bbrroojj 11338866//8833.. 2200..0055..11888833.. HMA pie
firmi Schöller, sve u vezi sa modalitetima izra-
de ove serije: 1.2 Mio. dinara u Cu-Ni nov~i-
ima. 500000 dinara u 20 Para, 500000 dina-
ra u 10 Para i 200000 dinara u 5 Para. Odre-
|uju se modaliteti i kaucija.
AAkktt bbrroojj 11443322//8833.. 2233..0055..11888833.. Schöller &
Cie prihvata sve postavljene uslove bez rezer-
ve. Menja se predvi|eni pre~nik niklenog
novca da se ne bi novac zamenjivao sa srebr-
njacima od pola i jednog dinara. Pre~nici se
sada ovako fiksiraju: 5 Para 17mm (bilo
18mm), 10 Para 20mm (kao i pre) i 20 Para
poveano na 22mm, to je u stvari odstupanje
od zakona o kovanju. Odmah se nadalje na-
vodi da je KSFMR ve sve ovo odobrila a i na-
crti su prihvaeni.
AAkktt bbrroojj 11553344//8833.. 66..0066..11888833.. CMFB daje
dozvolu na dogovor HMA sa firmom Schöller
& Cie. Kovanje e biti izvedeno na sedam ma-
ina i trajae od 25.06. do 25.10.
AAkktt bbrroojj 11556688//8833.. MMaajj –– AAvvgguusstt 11888833.. Veo-
ma obimna korespondencija Prof. J. Bademli-
a sa HMA oko ra~una i plaanja napravljenih
punci i materijala za njih. Osim toga nekoliko
upita o tehni~kim osobinama, veli~ini i sl.
AAkktt bbrroojj 11771122//8833.. 1166..0066..11888833.. „HMA alje
firmi Schöller & Cie 5 probnih komada kova-
nih po novim matricama od 20 Para u niklu,
na pregled i prihvatanje“. Nadalje: „Crte` za
revers je smislio i napravio graver Neudeck,
dvoglavi orao je on izradio po modelu iz Beo-
grada“
AAkktt bbrroojj 11774400//8833.. 1188..0066..11888833.. Schöller pi-
e HMA da su probe odmah poslate u Beo-
grad.
AAkktt bbrroojj 11776633//8833.. 2200..0066..11888833.. Schöller &
Cie pie HMA: KSFMR Mijatovi je u Beogra-
du nov~ie pregledao i veoma je zadovoljan.
Izjavio je da je nacrt veoma lep i da je on ta-
ko neto na visokom umetni~kom nivou zai-
sta i o~ekivao od Be~ke kovnice. Tako|e tra`i
da se odmah pristupi kovanju. Potpisi Scharff,
Neudeck i Leisek, 21.06.1883.
AAkktt bbrroojj 22449911//8833.. 2233..0099..11888833.. CMFB alje
probne primerke u kolekciju kovnice. Ova ko-
lekcija je kasnije prela u KHM ali danas nije
vie tamo. Gde su ovi primerci na kraju zavr-
ili, ne zna se.
AAkktt bbrroojj 22887799//8833.. 2222..1100..11888833.. HMA pie
Schöller & Cie: tehni~ki zahtevi, pakovanje,
dogovor o ostacima materijala i sl.
AAkktt bbrroojj 22990066//8833.. 2222..1100..11888833.. Schöller &
Cie pie HMA. Zahvaljuju se na dobroj i kon-
struktivnoj saradnji oko izvrenog kovanja.
Kaucija se povla~i i dogovara se o zavretku
posla.
AAkktt bbrroojj 22996633//8833.. 2288..1100..11888833.. HMA: zavr-
ni izvetaj oko kovanja. Navodi o tranama,
pakovanju, isporuci i sl.
AAkktt bbrroojj 33000011//8833.. 55..1111..11888833.. Schöller &
Cie javlja HMA, da je KSPB od strane KSV
ovlaena da preuzme sve preostale materija-
le i oru|a od kovanja. Sve treba da ostane u
ambasadi ako bi se sledee godine kovalo
opet. Kao to znamo, do toga nije dolo: kova-
nje 1884. je vreno u Birmingemu.
AAkktt bbrroojj 33448899//8833.. 2288..1122..11888833.. Potvrda o
primanju, potpis srpskog ambasadora Riste
Dania.
Kraljevina Srbija i Be~ka carska
kovnica (K. K. Hauptmunzamt1)
- saradnja i odnosi III
Aleksandar N. BRZI], Amsterdam i
Ingeborg DANGL, Be~
30 dinar 28 / 2007
moderna numizmatika
Godina 1888.
AAkktt bbrroojj 44005599//8888.. 1155..1122..11888888.. HMA raz-
milja o tome da, zbog vrlo uspele `etve na
Balkanu, izda dukate sa godinom 1889. rani-
je, a da preostale sa goditem 1888. pretopi.
Godina 1890.
AAkktt bbrroojj 770044//9900.. 2288..0022..11889900.. Ponovna
porud`bina punci za dragocene metale. Ta-
ko|e narud`bina za izradu nove punce za
zlatne predmete izra|ene u inostranstvu.
Ovom puncom e se kasnije puncirati i au-
strijski dukati, posle 1895 godine.
AAbbbb.. 11 SSeerrbbiisscchhee PPuunnzzee ffüürr ddiiee EErrzzeeuugg--
nniissssee aauuss ddeemm AAuussllaanndd,, EEnnttwwuurrff AA.. SScchhaarrffff
AAkktt bbrroojj 996655//9900.. 1199..0033..11889900.. Ra~un i li-
sta za pre|anju narud`binu. Potpis Scharff
i Leisek.
Godina 1891.
AAkktt bbrroojj 22445555//9911.. 22..0088..11889911.. Ponovna
porud`bina 10 komada punci za inostrane
proizvode.
AAkktt bbrroojj 33004433//9911.. 33..0099..11889911. Ra~un za
ovu porud`binu.
AAkktt bbrroojj 33772200//9911.. 3300..1100..11889911.. Banka J. Al-
lard & Cie iz Pariza pita pod kojim uslovima
bi bilo mogue iskovati 6 miliona dinara u
srebrnjacima od 1 i 2 dinara, ako bi banka sa-
ma organizovala nabavku srebra. HMA pred-
la`e iste uslove kao u slu~aju Thorsch &
Söhne ugovora za Bugarskih 8 Mio. franaka u
bugarskim srebrnjacima. CMFB ovo odobra-
va. Kovanje bi eventualno trajalo oko 4 mese-
ca. Verovatno je banka J. Allard & Cie htela da
u~estvuje na konkursu za izradu ovog novca.
(Vidi sledei akt!)
AAkktt bbrroojj 44227733//9911.. 1122..1122..11889911.. CMFB alje
HMA pismo Austrijskog ambasadora u Beo-
gradu u kome se opisuju modaliteti konkursa
srpske Vlade o kovanju novog srebrnog nov-
ca, 6 Mio. dinara, poto bi stari bakarni no-
vac, oko 1 mio. dinara, trebao da se povu~e iz
cirkulacije. „Izvod: Na konkurs srpske vlade
stigle su 4 prijave za liferovanje 4 miliona di-
nara u apoenima od 1 dinara i 1 miliona di-
nara u apoenima od 2 dinara. Prvo se prija-
vljuje L.T.(sic!) Lauer iz Nirnberga, ali poto
nisu prilo`ili kauciju, njihova prijava izgleda
nije uzeta u razmatranje. Kao druga stranka
se prijavila Budapester Commercialbank za-
jedno sa M. Thorsch & Söhne iz Be~a, nudei
plaanje od 145.34 franaka u zlatu za jedan
kg gotovog srebrnog novca. Ako bi kurs sre-
bra na tr`itu rastao, oni bi plaali vie. Kao
trea stranka se prijavila srpska Narodna ban-
ka zajedno sa ma|arskom Bank für Industrie
und Handel, nudei 145.30 franaka po kg.
Tako|e su spremni i da preuzmu bakarni no-
vac. Kao ~etvrta stranka se prijavila srpska fir-
ma O. Markovi & Sinovi sa 143 franka po kg.
Oni bi tako|e kupili maine za kovanje, kova-
li u Srbiji, i na kraju bi predali maine Vladi ili
besplatno ili za malu nadoknadu. Vlada je,
me|utim, odlu~ila da se trenutni privremeni
ministar finansija Tasi bolje ne mea u ovo,
za njega strano, podru~je, i da ceo konkurs ne
ide dalje. Banka Allard & Cie je na kraju vero-
vatno ili odustala ili nije u~estvovala pod sop-
stvenim imenom...“
Godina 1893.
AAkktt bbrroojj 33559955//9933.. 99..0088..11889933.. [arfova
ekspertiza oko jedne veoma uspele la`ne
punce za inostrano zlato.
Godina 1894.
AAkktt bbrroojj 33446633//9944.. 1100..0088..11889944.. CMFB a-
lje pismo HMA o sledeem: U Srbiji se do-
sta trguje austrijskim srebrnim novcem.
KSV pita da li je ovaj novac jo zakonsko
sredstvo plaanja ili ne. Odgovor, preko srp-
skog ambasadora, da samo Marija-Terezija-
taliri jesu za trgovinu, ostalo je novac.
Godina 1897.
AAkktt bbrroojj 22888822//9977.. JJuunnii –– AAvvgguusstt 11889977.. Ve-
oma obiman akt: kovanje 4 Mio. od po 1 di-
nara i 1 Mio. od 2 dinara. Ponovo sve po
standardima Latinske Monetarne Unije.
KSV e sama srediti nabavku srebra.
AAkktt bbrroojj 33008855//9977.. 2277..0066..11889977.. HMA javlja
da ovoga puta, KSV kauciju mo`e da polo`i i
u dr`avnim obligacijama ili drugim vredno-
snim papirima ili bankovnim garancijama.
AAkktt bbrroojj 44334422//9977.. AAvvgguusstt –– SSeepptteemmbbaarr
11889977.. Odobrenje za cedulje za pakovanje
novca. Dva tabaka ovih cedulja su u ovom
aktu sa~uvana.
AAkktt bbrroojj 44442211//9977.. 66..0099..11889977.. Tehni~ki i
drugi modaliteti. Na primer, da se ne bi tre-
balo slati manje od 5 tona novca u jednoj
poiljki.
AAkktt bbrroojj 44442299//9977.. 77..0099..11889977.. Be~ko mini-
starstvo finansija upozorava HMA da ne ku-
puje previe srebra poto srpska Vlada ne
plaa redovno.
AAkktt bbrroojj 44775588//9977.. 2266..0099..11889977.. KSPB ja-
vlja da su probni primerci kovanja primljeni
u Beogradu (po 100 komada od 1 i 2 dina-
ra). Okvir nov~ia bi trebao da bude ja~e iz-
ra`en i portret Kralja bi trebao da bude rav-
niji na primercima od jednog dinara, isto
kao i na dvodinarcima. [arf to prihvata i po-
pravlja. Gde su ovi primerci danas? Koliko je
nama poznato, nema nikakvih varijanti kod
kovanja 1897. godine. Sa druge strane malo
je verovatno da su ovi primerci svi vraeni Mi-
nistarstvu ili kovnici. Da li su neprimeeno ne-
stali u cirkulaciji?
AAkktt bbrroojj 55117766//9977.. 2200..1100..11889977.. HMA ja-
vlja KSFM da je prvih 1 Mio. dinara u apoe-
nima od jednog dinara iskovano i moli da se
poalje predstavnik da preuzme ovih 5 tona
novca.
Akt broj 5192/97. 22.10.1897. Pregovori
o ceni srebra.
AAkktt bbrroojj 55223366//9977.. 2233..1100..11889977.. Dalji pre-
govori o ceni srebra i modalitetima.
AAkktt bbrroojj 55224488//9977.. 2244..1100..11889977.. Predaja
prvog miliona dinara u srebru.
AAkktt bbrroojj 55226611//9977.. 2233..1100..11889977.. Punomo-
je za predstavnika za primopredaju novca.
AAkktt bbrroojj 55228833//9977.. 2266..1100..11889977.. Najava za
drugi termin za primopredaju, verovatno u
novembru. Finoa novca je analizirana u Be-
~u i na|eno je da je sve u redu.
AAkktt bbrroojj 55229911//9977.. 2277..1100..11889977.. Iako je
muterija iz Beograda ovog puta redovno
platila (drugi deo isporuke), HMA se, ipak,
brine, da je Srbija previe platila na tr`itu,
oni bi to puno bolje i jeftinije regulisali da su
mogli.
AAkktt bbrroojj 55336611//9977.. SSrreeddiinnaa ookkttoobbrraa -- nnoo--
vveemmbbrraa 11889977.. Finansijski modaliteti izme|u
Ministarstva u Be~u i HMA.
AAkktt bbrroojj 55554411//9977.. 1111..1111..11889977.. Drugi deo
isporuke, opet 5 tona, je spreman za primo-
predaju.
AAkktt bbrroojj 55557700//9977.. 1133..1111..11889977.. Sve je
uredno i na vreme plaeno.
AAkktt bbrroojj 55662222//9977.. 1166..1111..11889977.. Primopre-
daja je uredno izvrena.
Akt broj 5623/97. 16.11.1897. Potvrda
banke o tome.
AAkktt bbrroojj 55663355//9977.. 1177..1111..11889977.. Ponovna
potvrda o primopredaji. (Bez navo|enja
razloga).
AAkktt bbrroojj 55772288//9977.. 2222..1111..11889977.. KSFM pi-
e HMA da je K.K. Privilegierte Österreic-
hische Länderbank u Be~u, opunomoena
da preuzme ostatak od 4 Mio. dinara srebr-
nog iskovanog novca.
AAkktt bbrroojj 55881155//9977.. 2266..1111..11889977.. Trei mi-
lion dinara i 5 tona srebrnog novca su goto-
vi.
AAkktt bbrroojj 55886677//9977.. 2299..1111..11889977.. Kupovina
srebra i cene srebra.
AAkktt bbrroojj 55888844//9977.. 11..1122..11889977.. Primopre-
31dinar 28 / 2007
notafilija
daja tree isporuke od 5 tona novca.
Akt broj 5927/97. 2.12.1897. Potvrda o
primopredaji.
AAkktt bbrroojj 55993300//9977.. 33..1122.. 11889977.. Sertifikat o
finoi novca, koja je potpuno u redu.
AAkktt bbrroojj 66113311//9977.. 1144..1122..11889977.. Preuzima-
nje preostalih matrica i kalupa od HMA.
AAkktt bbrroojj 66114455//9977.. 1155..1122..11889977.. ^etvrti
deo kovanja je gotov; opet se 5 tona srebr-
nog novca predaje na transport za Beograd.
AAkktt bbrroojj 66223333//9977.. 1188..1122..11889977.. Primopre-
daja poslednjeg dela od 0.5 Mio. komada
dvodinaraca.
AAkktt bbrroojj 66223355//9977.. 1188..1122..11889977.. Sertifikat
o finoi i zavrni bilans.
Literatura
Aleksandar N. Brzi. 2001. Yugoslav Co-
untermarks on Austro-Hungarian Coins.
American Journal of Numismatics, Second
Series, 13 (2001): 109-132.
A. Brzic and H. Emmerig. 2000. Possibly
New and Unpublished Lauer Pattern for the
Unrealized 1890 Coinage of the Kingdom of
Serbia. Spink Numismatic Circular, Vol. CVI-
II, Nr. 2: 55-56.
Brzic, Aleksandar and Hahn, Wolfgang.
2002. Eine bisher unbestimmte Punze auf Du-
katen der Österreichisch-Ungarischen-Monar-
chie. money trend 2/2002: 126-128.
Hubertus Czernin. 1998. Die Auslöschung.
Der Fall Thorsch.. Wien: Czernin Verlag.
Darnis, Jean-Marie. 1996. Catalogue des
fonds d’archives de la Monnaie de Paris, tome
I. Paris: Direction des Monnaies et Médailles.
(Eduard Fiala): Katalog der Münzen- und
Medaillen-Stempel-Sammlung des k. k. Ha-
uptmünzamtes in Wien, vol. 3, Wien 1904,
p. 1135-1137.
Had`i-Pei, Jovan. 1995. Novac Srbije
1868 – 1918. Beograd: Zavod za izradu
nov~anica i kovanog novca.
Hahn, Wolfgang. 2001. Die Österreic-
hischen Dukaten als Handelsgoldmünzen –
Alt- und Neuprägungen („1915“). money
trend 9/2001: 56–59.
Mandi, Ranko. 1995. Katalog Metalnog
Novca 1700–1994, III izdanje. Beograd: Srp-
sko numizmati~ko drutvo.
Pealjevi Mile, Dankovi Gordana, Spiri-
donovi Sr|an. 1998. Savezni zavod za mere
i dragocene metale 1873 – 1998. Beograd:
Savezni zavod za mere i dragocene metale.
Prokisch, B. et al. 1999. Repertorium zur
neuzeitlichen Münzprägung Europas, Band
XVIII: Südosteuropa. Veröffentlichungen des
Institutes für Numismatik Wien, Band 5. In-
stitut für Numismatik Wien.
AAPPOOEENN:: 110000 DDIINNAARRAA
GGooddiinnaa iizzddaannjjaa:: 22000066
UU ooppttiiccaajjuu:: 2200.. ookkttoobbrraa 22000066.. ggooddiinnee
((„„SSlluu`bbeennii ggllaassnniikk RRSS““,, bbrr.. 9911//22000066))
Na osnovu ~lana 55. stav 1. Zakona o
Narodnoj banci Srbije ("Slu`beni gla-
snik RS", br. 72/2003 i 55/2004), gu-
verner Narodne banke Srbije donosi
OODDLLUUKKUU O IZDAVANJU
I OSNOVNIM OBELE@JIMA
NOV^ANICE OD 100 DINARA
1. Narodna banka Srbije izdae nov~a-
nicu od 100 dinara.
2. Nov~anica od 100 dinara tampae
se na toniranoj zatienoj hartiji s
multitonskim vodenim znakom u vi-
du portreta Nikole Tesle i ugra|e-
nom isprekidanom zatitnom niti
srebrne boje, koja sadr`i mikrotekst
u negativu "DINAR DINAR", sa zna-
kom "~". Mikrotekst se kontinuirano
ponavlja i ~ita i s lica i s nali~ja nov-
~anice (zatitna nit i mikrotekst su s
lica jasno vidljivi, a s nali~ja pod sve-
tlou koja nov~anicu ~ini transpa-
rentnom). U papir su ugra|ena i vi-
dljiva zatitna vlakanca u `utoj, pla-
voj i crvenoj boji, od kojih `uta i cr-
vena pod svetlou lampe sa ultra-
ljubi~astim zracima fluoresciraju `u-
to i crveno.
Nov~anica e se tampati u kombino-
vanoj tehnici – lice u dubokoj i vieboj-
noj ofset tampi, a nali~je u viebojnoj
ofset tampi i tehnici visoke tampe za
numeraciju.
Numeracija sadr`i dve slovne oznake
i sedam numeri~kih i tampana je dva
puta na nali~ju nov~anice – jednom u
crnoj, drugi put u crvenoj boji. Nume-
racija tampana u crnoj boji smetena
je u gornjem delu izme|u grba Repu-
blike Srbije i oznake vrednosti apoena
"100" date u pozitivu, i pod ultraljubi-
~astim zracima fluorescira `utozeleno.
Numeracija tampana u crvenoj boji
smetena je uz desnu ivicu punog
tampanog dela, iznad oznake vredno-
sti apoena "100", i pod ultraljubi~astim
zracima fluorescira narand`astocrve-
no.
3. Nov~anica od 100 dinara imae di-
menzije 68 x 143 mm.
Lice nov~anice
4. Dispozicija je horizontalna.
Na levoj strani je portret Nikole Te-
sle, izveden tehnikom duboke tampe.
U donjem levom uglu, u pozitivu, irili-
com i latinicom ispisane su re~i "Nikola
Tesla", a ispod njih godine njegovog ro-
|enja i smrti "1856–1943".
U gornjem delu nov~anice, desno
od portreta, ispisana je formula
T =Wb, kojom se izra`ava jedinica
za magnetnu indukciju i koja nosi na-
ziv "tesla". Iznad nje je dat prikaz elek-
tri~nog pra`njenja m2
(munje), a u do-
njem delu kompozicije, u pozadini, sti-
lizovano je prikazan (nazire se) deo
jednog Teslinog postrojenja.
Oznaka vrednosti apoena "100" data
u negativu smetena je u gornjem de-
snom uglu punog tampanog dela, a
ona data u pozitivu – u donjem delu
bele povrine.
Tekst "Narodna banka Srbije", izve-
den u tehnici duboke tampe i ispisan
latinicom u dva reda, smeten je na be-
loj povrini u desnom delu, a isti tekst,
tako|e u tehnici duboke tampe i ispi-
san irilicom u dva reda, smeten je u
blizini leve margine nov~anice – i to re-
~i " Narodna banka" u pozitivu, a re~
"Srbije" u negativu.
Iznad re~i "Srbije" ispisane irilicom
u negativu, tehnikom duboke tampe
izvedena je oznaka za slepe (mali crni
krug u veem belom krugu upisanom u
crni kvadrat). Levo od te re~i, istom
Iz Narodne banke Srbije
Nova nov~anicaNarodna banka Srbije, Beograd
http://www.nbs.yu/serbian/index.htm
tehnikom, irilicom i latinicom izveden
je mikrotekst "NBS", u est redova.
U gornjem delu bele povrine nov~a-
nice, tehnikom duboke tampe izveden
je tzv. kip efekat elipsoidnog oblika, ko-
ji prikazuje znak Narodne banke Srbije.
Ova slika se pretvara u tekst "NBS" ko-
ji se uo~ava samo pri posmatranju nov-
~anice pod odre|enim uglovima (pra-
vac gledanja mora biti to bli`i ravni
nov~anice okrenut za 45 stepeni u oba
smera rotacije), dajui pri tom njegovu
sliku i u negativu i u pozitivu. Uz gor-
nju i donju ivicu tog elementa nalazi se
mikrotekst "NBS", koji se ponavlja – go-
re dat u irilici, a dole u latinici.
U donjem desnom delu bele povrine
nov~anice, iznad oznake vrednosti apo-
ena "100", tehnikom duboke tampe iz-
veden je jo jedan kip efekat, pravou-
gaonog oblika, koji sadr`i irilicom is-
pisan tekst "NBS", a iznad i ispod njega
mikrotekst "NBS" – gore dat u irilici, a
dole u latinici. Ovaj kip efekat sagleda-
va se na isti na~in kao i onaj u gornjem
delu bele povrine.
U donjem desnom uglu punog tam-
panog dela nov~anice, levo od oznake
apoena "100" u pozitivu, izveden je
prozirni registar koji predstavlja polovi-
nu ukupne slike ~ija se celina mo`e sa-
gledati tek zajedno sa odgovarajuim
delom slike na nali~ju nov~anice (~etiri
dela namotaja vidljiva s lica zajedno s
~etiri dela namotaja vidljiva s nali~ja
formiraju stilizovani kalem s namotaji-
ma).
Desno od cifre "100" u negativu lati-
nicom je ispisan tekst "sto dinara", dok
je irilicom ispisani isti tekst smeten u
donjem delu nov~anice, desno od por-
treta.
Uz desnu ivicu nov~anice, na svetlo-
plavoj podlozi, najpre irilicom a zatim
latinicom, ispisan je tekst "falsifikova-
nje se ka`njava po zakonu", a u nastav-
ku diskretno je nazna~ena oznaka
vrednosti apoena "100".
Nali~je nov~anice
5. Dispozicija je vertikalna.
Primarni motiv je figura Nikole Tesle
sa sijalicom u ruci (motiv preuzet sa
originalne fotografije iz Muzeja Nikole
Tesle u Beogradu).
U centralnom delu dat je linijski pri-
kaz Teslinog elektromagnetnog moto-
ra, iznad koga je Teslina golubica, a le-
vo od nje stilizovano je dat Teslin elek-
tromagnetni motor.
Oznaka vrednosti apoena "100" data u
pozitivu smetena je u gornjem desnom
delu nov~anice na svetloplavoj podlozi,
a ona data u negativu – u donjem levom
uglu punog tampanog dela.
U gornjem desnom uglu punog tam-
panog dela ispisan je tekst "sto dinara",
i to u pozitivu irilicom, a ispod toga u
negativu latinicom. U donjem desnom
delu bele povrine irilicom i latinicom
ispisane su u tri reda, odozgo nadole,
re~i "Beograd", "godina" i "guverner", sa
oznakom godine "2006" u negativu. Is-
pod njih je faksimil potpisa guvernera
Radovana Jelaia. Uz gornju i donju
ivicu punog tampanog dela ispisan je
tekst "Narodna banka Srbije – Zavod za
izradu nov~anica i kovanog novca –
Top~ider" (u gornjem delu irilicom, a
u donjem latinicom). U donjem de-
snom uglu punog tampanog dela ispi-
san je u pozitivu, naizmeni~no irili-
com i latinicom, u est redova, mikro-
tekst "100 dinara". Iznad mikroteksta je
oznaka vrednosti apoena "100".
U gornjem levom uglu nov~anice, na
svetloplavoj podlozi, nalazi se grb Re-
publike Srbije. Tu podlogu ispod grba
~ini multiplikovana cifra "100" – i to u
negativu sa senkom, a u donjem delu u
mikrotekstu.
U gornjem levom delu nov~anice, na
granici bele povrine i punog tampa-
nog dela, nalazi se drugi deo prozirnog
registra iz ta~ke 4. stav 9. ove odluke.
6. Na licu i nali~ju nov~anice preovla-
|uju tonovi plave boje, uz dodatak
oker`utih i zelenih tonova. Oker`uta
boja na licu i nali~ju nov~anice pod
svetlou lampe sa ultraljubi~astim
zracima fluorescira `uto.
7. Ova odluka stupa na snagu danom
objavljivanja u "Slu`benom glasni-
ku RS".
O. br. 110 G u v e r n e r
18. oktobra 2006. godine NBS
B e o g r a d
Radovan Jelai, s.r.
(„Slu`beni glasnik RS“, br. 91/2006)
Na osnovu ~lana 55. stav 3. Zakona o
Narodnoj banci Srbije ("Slu`beni gla-
snik RS", br. 72/2003 i 55/2004), gu-
verner Narodne banke Srbije donosi
OODDLLUUKKUU O PU[TANJU
U OPTICAJ NOV^ANICE
OD 100 DINARA I KOVANOG
NOVCA APOENA OD 1 DINARA
1. Narodna banka Srbije pustie u
opticaj 20. oktobra 2006. godine nov-
~anicu od 100 dinara sa obele`jima
utvr|enim Odlukom o izdavanju i
osnovnim obele`jima nov~anice od
100 dinara ("Slu`beni glasnik RS", br.
91/2006) i kovani novac apoena od 1
dinara sa oznakom godine kovanja
''2006'' i obele`jima utvr|enim Odlu-
kom o izdavanju i osnovnim obele`ji-
ma kovanog novca apoena od 1, 5 i 10
dinara ("Slu`beni glasnik RS", br.
56/2005).
2. Ova odluka stupa na snagu danom
objavljivanja u "Slu`benom glasniku
RS".
O. br. 109 G u v e r n e r
18. oktobra 2006. godine NBS
B e o g r a d
Radovan Jelai, s.r.
32 dinar 28 / 2007
notafilija
33dinar 28 / 2007
notafilija
Veliki izazov srpske notafilije:
Nov~anica sa 436 datuma
Ponuda bugarskih i
nema~kih nov~anica
sa srpskim pe~atima
B10411 - 1 LEV SREBRO 1910, `igosana
1919. Crni pe~at na rv. NA^ELNIK OKR.
NI[KOG - NI[. € 3.-
B10450 - 2 LEVA SREBRO 1910, `igosana
1919. Crni pe~at NA^ELNIK OKR. NI[KOG -
NI[. € 4.50
B10511 - 5 LEVA SREBRNI 1910, `igosana
1919. NA^ELNIK SREZA NI[KOG - PIROT. €
7.50
B10551 - 1 MARK 13.8.1914, `igosana
1919. Plavi pe~at NA^ELNIK SREZA
BELA^KOG - JAGODINA. € 20.-
B10555 - 1 MARK 12.8.1914, `igosana
1919. Zelenkasta, ljubi~asti pe~at na av.
NA^EL. SREZA DESPOTOVA^KOG. € 20.-
B10557 - 1 MARK 12.8.1914, `igosana
1919. Zelenkasta, ljubi~asti pe~at na rv.
NA^EL. SREZA DESPOTOVA^KOG. € 20.-
B10558 - 1 MARK 12.8.1914, `igosana
1919. Bela, ljubi~asti pe~at NA^ELNIK
SREZA DESPOTOVA^KOG. € 20.-
B10561 - 2 MARK 12.8.1914, `igosana
1919. Crvenkasta, ljubi~asti pe~at
NA^ELNIK SREZA DESPOTOVA^KOG. € 25.-
B10563 - 2 MARK 12.8.1914, `igosana
1919. Crvenkasta, ljubi~asti pe~at NA^ELNIK
SREZA DESPOTOVA^KOG. € 28.-
B10566 - 2 MARK 12.8.1914, `igosana
1919. Bela, ljubi~asti pe~at NA^ELNIK
SREZA DESPOTOVA^KOG. € 25.-
B10575 - 5 MARK 5.8.1914, `igosana
1919. Plavi pe~at na av. NA^ELNIK SREZA
BELA^KOG - JAGODINA. € 15.-
B10576 - 5 MARK 5.8.1914, `igosana
1919. Plavi pe~at na rv. NA^ELNIK SREZA
BELA^KOG - JAGODINA. € 15.-
B10585- 20 MARK 21.4.1910, `igosana
1919. Ljubi~asti pe~at na av. NA^ELNIK
SREZA DESPOTOVA^KOG. RRR! € 100.-
B10588 - 50 MARK 5.8.1914, `igosana
1919. Lubi~asti pe~at na rv. NA^ELNIK
SREZA BELA^KOG - JAGODINA. Pe~at je
slabog kvaliteta. RRR! € 130.-
Tako|e nudimo
hrvatski srebrni prigodni novac NIKOLA
TESLA i druge novitete, kao i najnoviju
mumizmati~ku literaturu iz Srbije, Slovenije
i svih drugih dr`ava bive Jugoslavije.
Naa ponuda sadr`i veliki izbor metalnog
i papirnog novca, odlikovanja, militarije...
SRPSKI NUMIZMATI^KI STUDIO
www.singidunum-online.com
Tel (063) 6666 91
PPoslednja nov~anica Kraljevi-
ne Srbije, apoen od 55 ddiinnaarraa
sa likom Miloa Obilia na le-
voj strani aversa, predstavlja
najvei izazov za kolekcionare naih
banknota. Zato to postoji 436 raznih
datuma te nov~anice. Prvi poznati da-
tum na ovoj nov~anici je 1.9.1916, a
poslednji 10.11.1917. Broj raznih da-
tuma izra~unat je na osnovu podatka
da je u navedenom vremenskom peri-
odu tampana ova nov~anica sa razli-
~itim datumom izdanja svakog dana.
Broj na levoj strani ozna~ava redni
broj dana izdanja. Tako broj 1 ozna~a-
va prvi dan izdanja (1.9.1916), br. 2 -
drugi dan (2.9.1916), a broj 41, na
nov~anici ~iju sliku ovde objavljuje-
mo, zna~i da je ta nov~anica tampa-
na sa datumon 41. dana izdanja, to
odgovara na njoj navedenom datumu
- 11.10.1916. PPoosslleeddnnjjii ppoozznnaattii ddaann
iizzddaannjjaa (a u kontinuitetu datuma
uklju~ene su i nedelje) oozznnaa~~eenn jjee
bbrroojjeemm 443366, to odgovara datumu
1100..1111..11991177. Zato su neta~ni podaci
nekih autora koji navode da je posled-
nji datum izdanja bio 31.12.1917
(Stojanovi) ili ~ak 18. 9. 1918. (Ha-
d`i-Pei).
Nov~anica od 5 dinara Kraljevine
Srbije prestala je biti zakonsko sred-
stvo plaanja 18. jula 1935. godine.
Koautor ~lanka o ovoj nov~anici, ko-
ji je objavljen u Numizmati~aru br.
18/19 (1996), gosp. Lazar Geri, za-
molio nas je da objavimo ispravku po-
datka u kojem su navedeni, citiramo:
"redni brojevi svakog datuma izrade
od broja 1 do 487". Naknadnom pro-
verom ustanovljeno je da brojevi 437-
487 ne postoje.
Barac u svom katalogu ispravno na-
vodi poslednji datum izdanja, ali grei
kada ka`e da je od tih 436 poznato "sa-
mo" 318 datuma.
Svaka od ovih 436 nov~anica posto-
ji sa 25 raznih slovnih oznaka ispred
„rednog broja dana izdanja“. To su 25
prvih slova srpske azbuke bez slova
„]“, to zna~i da svaki od tih 436 da-
tuma ima po 25 varijanti, zavisno od
slovnog prefiksa.
Tabelu sa rednim brojevima datu-
ma izdanja, i njima odogovarajuim
datumima na nov~anicama, objavili
su V. Sokolovi i L. Geri u pomenu-
tom izdanju Numizmati~ara, na str.
147-148. Objanjenje o slovnim
oznakama, i numeri~kom sistemu
zatite na nov~anicama Srbije i Kra-
ljevine Jugoslavije, objavio je M.
\urii u ~asopisu dinar br 4 (1997)
na str. 19. RR.. MM..
34 dinar 28 / 2007
notafilija
Neobjavljeni primerci nema~kih
nov~anica sa `igom DespotovcaDragan STANISAVLJEVI] i Marko MANDI], Beograd
[email protected]; [email protected]
UUnema~kom ~asopisu Münzen
& Papiergeld (Ausgabe April
2006) i u naem ~asopisu di-
nar (br. 27/2006) Jürgen
Klotz i Darko Berger objavili su ~lanke o
svim njima poznatim primercima, ne-
ma~kih nov~anica `igosanih u Srbiji na-
kon I svetskog rata. Autorima nije bila
poznata ni jedna novcanica `igosana u
Despotovcu, jer je jedna manja koli~ina
tih nov~anica tek nedavno otkrivena. S
druge strane vrlo je logi~no to to su u
Srezu despotova~kom cirkulisale ne-
ma~ke nov~anice u I svetskom ratu.
Ovo zato to se u tom srezu nalazi neko-
liko zna~ajnih rudnika koje su za vreme
okupacije Srbije eksploatisali Nemci. To
su: Senjski rudnik, rudnik Resava i rud-
nici Sisevac i Ravna Reka.
U monografiji izdatoj povodom 100-
godinjice Senjskog rudnika (1953. go-
dine), navodi se: Za vreme Prvog svet-
skog rata Senjski Rudnik je bio pod bu-
garskom okupacijom, ali je upravljanje
rudnikom i njegovom proizvodnjom bi-
lo u rukama Nemaca.... Za vreme bu-
garsko-nema~ke okupacije bilo je izvr-
eno produbljivanje ventilacionog okna
u Ravnoj Reci, otud mu je i ostao sada-
nji naziv "Germansko okno" (str. 80), i
[Rudnik Sisevac za vreme I svetskog ra-
ta] deli sudbinu svoje sabrae Senjskog
Rudnika, Ravne Reke i Resave, to jest
biva bezobzirno iskoriavan i pri povla-
~enju okupatora, najzad, i poruen (str.
87).
Nema~ke nov~anice, koje su bile pla-
te`no sredstvo u okupiranim rudarskim
oblastima u Srbiji, nakon rata bile su `i-
gosane i u Srezu despotova~kom. Svi
poznati `igovi su vieredni, a stavljani
su ponekad na avers, a ponekad na re-
vers nov~anice*. Njihov tekst glasi:
KRAQ (GRB) SRP.
NA^ELNIK SREZA DESPO-
TOVA^KOG
BR_____________________
DESPOTOVAC
U manjoj ostavi do koje smo doli na-
lazili su se sledei apoeni nema~kih nov-
~anica `igosanih u Despotovcu 1919.
godine: Slike 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9).
Pored do sada nepoznatih nov~anica
sa igom Despotovca, doli smo i do jo
jednog neobjavljenog unikata nema~ke
nov~anice `igosane u Jagodini, i to:
50 MARK 5.8.1914, ljubi~asti pe~at u
~etiri reda, KRAQ. (GRB) SRP. /
NA^ELNIK SREZA BELA^KOG
/ BR. _____ / JAGODINA. Pe~at je vr-
lo slabog kvaliteta, jedva ~itljiv, a nala-
zi se na reversu nov~anice (sl. 10).
Sa ovih 10 primeraka, ukupan zbir
svih do sada poznatih nema~kih nov~a-
nica sa srpskim `igovima iz 1919. godi-
ne jo uvek je vrlo skroman, iznosi sa-
mo 26 raznih primeraka. To su:
1) 1 MARK - vieredni pe~at JAGODI-
NA na reversu, beli papir
2) 1 MARK - vieredni pe~at JAGODI-
NA na reversu, zelenkasti ornament
papir
3) 1 MARK - vieredni pe~at PO@ARE-
VAC na reversu
4) 1 MARK - okrugli pe~at @AGUBICA
na reversu, beli papir
5) 1 MARK - okrugli pe~at @AGUBICA
na reversu, zelenkati ornament papir
6) 1 MARK - okrugli pe~at @AGUBICA
na aversu
7) 1 MARK - vieredni pe~at DESPO-
TOVAC na aversu, beli papir
8) 1 MARK - vieredni pe~at DESPO-
TOVAC na aversu, zelenkasti ornament
papir
9) 1 MARK - vieredni pe~at DESPO-
TOVAC, na reversu, beli papir
10) 1 MARK - vieredni pe~at DESPO-
TOVAC na reversu, zelenkasti orna-
ment papir
11) 2 MARK - vieredni pe~at JAGODI-
NA na reversu
12) 2 MARK - okrugli pe~at JAGODINA
na reversu
13) 2 MARK - vieredni pe~at @AGUBI-
CA na reversu
14) 2 MARK - vieredni pe~at DESPO-
TOVAC na aversu, beli papir
15) 2 MARK - vieredni pe~at DESPO-
TOVAC na aversu, crvenkasti ornament
papir
16) 2 MARK - vieredni pe~at DESPO-
TOVAC na reversu
17) 5 MARK - vieredni pe~at JAGODI-
NA na aversu
18) 5 MARK - vieredni pe~at JAGODI-
NA na reversu
19) 5 MARK - vieredni pe~at @AGUBI-
CA na aversu
20) 5 MARK - okrugli pe~at @AGUBICA
na aversu
21) 5 MARK - okrugli pe~at @AGUBICA
na reversu
22) 5 MARK - vieredni pe~at DESPO-
TOVAC na reversu
23) 10 MARK - vieredni pe~at JAGO-
DINA na reversu
24) 20 MARK - okrugli i vieredni pe-
~at @AGUBICA na reversu
25) 20 MARK - vieredni pe~at DESPO-
TOVAC na aversu
26) 50 MARK - vieredni pe~at JAGO-
DINA na reversu
Redakcija naeg ~asopisa sa velikim
bi zadovoljstvom objavila podatke o
eventualnim novo-otkrivenim nov~ani-
cama iz ove serije, a koji nisu sadr`ani
u prethodno navedenom pregledu.
36 dinar 28 / 2007
notafilija
Predlozi za nov~anice BiH u
periodu od 1994. do 1998. godineAmer SULEJMANAGI], Sarajevo
JJo u vreme tampanja i putanja
u opticaj serije nov~anica BH di-
nara sa datumom 15.VIII 1994.
godine, koje su ozna~ene kao
„izraz kontinuiteta monetarne suvere-
nosti me|unarodno priznate Republike
Bosne i Hercegovine“,1u Narodnoj ban-
ci BiH su bili svesni da se radi o prela-
znom novcu, pa su se pripremali za traj-
no reenje:
„U pripremi izdavanja novih nov~anica
Republike Bosne i Hercegovine polo se
od toga da je to jo uvek prelazni novac i
verovatno e trajati do postizanja mirov-
nog reenja i stvaranja drugih uslova i
pretpostavki za trajan i stabilan novac. Za
takav novac, Narodna banka Bosne i
Hercegovine je pripremila odgovarajui
program i ima ve prva reenja vizualiza-
cije gotovog novca, koja e moi da budu
realizovana kada za to do|e vreme.“2
Autor dizajna navedene serije nov~a-
nica, akademik D`evad Hozo ka`e u
osvrtu na svoje delo: „Nove nov~anice
Republike Bosne i Hercegovine kao jo
uvek prelazni novac, u pogledu vizuali-
zacije i likovnog reenja ostale su iste
kao gotov novac koji se nalazi u optica-
ju na slobodnim delovima teritorije nae
dr`ave.
... Kao osnovna obele`ja novih nov~a-
nica zadr`ani su uz savremeni likovni iz-
raz ,Grb kao simbol kontinuiteta i dr`av-
nosti Republike Bosne i Hercegovine i
Stari most u Mostaru kao medievalna i
anacionalna tema graditeljstva i duhov-
ni produkt i ve~no nadahnue Bosne i
Hercegovine.“3
Razlozi za privremenost ovog novca
le`e u ratom razorenoj ekonomiji i dru-
tvenim odnosima, te u politi~koj sferi.
Zaklju~enjem Vaingtonskog sporazuma
koji je zaustavio rat izme|u Armije RBiH
i hrvatskih snaga i po~etkom usposta-
vljanja Federacije BiH, od aprila 1994.
godine, po~ele su se nazirati konture mi-
rovnog reenja za BiH. Dok je bosanska
vlada u Sarajevu smatrala da je usposta-
va federacije kantona uzor po kojem tre-
ba urediti ~itavu BiH, to kasnijim Dej-
tonskim sporazumom, krajem 1995. go-
dine, nije postignuto, hrvatska strana je
smatrala da je federacija zaokru`ena ce-
lina. I pored ovako bitnih razlika, samo
stvaranje Federacije BiH, na samo jed-
nom delu teritorija dr`ave, nametnulo je
pitanje reavanja monetarnog sistema
koji je trebao objediniti podru~ja na ko-
jima cirkulie BH dinar izdanja 1992. i
1993. godine i ona gde je u upotrebi hr-
vatska kuna. "U ovoj fazi izgradnje Fede-
racije BiH hitno je potrebno preduzeti
sledee mere: a) povui iz opticaja dosa-
danji novac i zameniti ga jedinstvenim
sredstvom plaanja; b) odrediti jedin-
stveni devizni kurs",4
Hrvatska strana je
insistirala na federalnom novcu i fede-
ralnoj centralnoj banci nalazei uporite
u Ustavu Federacije BiH, ~iji je prvi ~lan
upravo o tome govorio.5
Kako o ovom
pitanju nije mogao biti postignut dogo-
vor Vlada u Sarajevu je privremeno re-
enje nala u legalizaciji svugde rado
prihvaene nema~ke marke kao drugog
zvani~nog novca. Uredba sa zakonskom
snagom o uslovima pod kojima se prava
i obaveze i poslovi u zemlji mogu izvra-
vati i izra`avati u stranim sredstvima
plaanja je objavljena u Slu`benom listu
RBiH broj 16 od 1.VII 1994. godine i po-
~ela se primenjivati po~etkom jula 1994.
godine. Ovu uredbu o kojoj se u Vladi
razmiljalo jo od januara 1994. godine,
a koliko je ovom autoru poznato, prvi je
predlo`io dr Izudin Keetovi jo u fe-
bruaru 1993,6poznata i kao Zakon o bi-
valutarnom sistemu, je obuzdala inflaci-
ju i usmerila svaku buduu monetarnu
politiku ka ~vrstom vezivanju domae
valute za DM, odnosno kasnije evro.
Ovaj potez je zahtevao i uvo|enje novog
stabilnog i za DM vezanog BH dinara,
to je i ura|eno u oktobru i novembru
1994. godine kada su putene u opticaj
nov~anice BHD sa datumom 15.VIII
1994. godine. Iako se u ovom periodu
puno pregovaralo o izgradnji finansij-
skog sistema Federacije BiH i preduzi-
mali se odre|eni koraci7, Centralna ban-
1Pismo zahvale Guvernera NBBiH, gosp. Kasima Omievia povodom izdavanja serije nov~anica BH dinara 1994. godine; dato prema radnoj verziji knjige
Novac Bosne – hrestomatski izbor gra|e; priredio prof dr Hakija \ozi; Sarajevo, 15. mart 1997. godine; str 2352
Nav. delo; str 2353
Nav. delo; str 2364
Tuzla, 1994 god; preuzeto iz knjige: dr Izudin Keetovi; Ekonomska stvarnost Bosne i Hercegovine 1992. – 1998; Tuzla, decembar 1998. god. Izdava~:
GRIN, Gra~anica; str. 285
dr Sead Kreso; Novac Bosne i Hercegovine – od BHD do novog novca BiH; Je`; Sarajevo; 1997. godine; str 1276
...Reenje se mora tra`iti u pravcu proirenja definicije novca i to uklju~ivanjem deviznih depozita kod poslovnih banaka. A to zahteva: 1) Prihvatanje u
nov~anom sistemu dve valute i to BH dinar i DEM, ...; ~asopis Zmaj - februar 1993; preuzeto iz knjige: dr Izudin Keetovi; Ekonomska stvarnost Bosne i
Hercegovine 1992. – 1998; Tuzla, decembar 1998. god. Izdava~: GRIN, Gra~anica; str. 117
"... Tree, pripremljeni su zakoni o Centralnoj banci i novcu (bez naziva novca).
... Naziv novca je stvar dogovora, to je manje bitno, ali, tako|e, va`no radi zaokru`ivanja celokupnog finansijskog sistema" Oslobo|enje, 10. XI 1995; pre-
uzeto iz knjige: dr Izudin Keetovi; Ekonomska stvarnost ... str. 33
ka FBiH nije ustanovljena, a nakon godi-
nu dana je Dejtonskim sporazumom na-
|eno reenje u osnivanju Centralne ban-
ke BiH koja je Ustavom BiH postala „je-
dina ovlatena institucija za emisiju nov-
ca i monetarnu politiku na celom pod-
ru~ju Bosne i Hercegovine“. Uva`avaju-
i rezultate postignute Zakonom o biva-
lutarnom sistemu, Centralna banka BiH
posluje u stvari kao Currency Board, a
kasnija domaa valuta, konvertibilna
marka8 9
ima potpuno pokrie u stranim
konvertibilnim sredstvima plaanja.
Iako od oktobra – novembra 1994. go-
dine (putanje u opticaj zadnje serije
BHD) do 22.VI 1998. godine (putanje
u opticaj nov~anica KM u apoenima od
50 F; 1; 5 i 10 KM), odnosno 27. VII
1998. godine (putanje u opticaj nov~a-
nica od 20; 50 i 100 KM) nije bilo izda-
vanja novog novca, u tom periodu su se
vodile `ive monetarno – numizmati~ke
aktivnosti na definiranju trajnog novca
Bosne i Hercegovine. Tako|er je u ovom
periodu dolo do transformacije Narod-
ne banke BiH u Centralnu banku BiH
koja je zapo~ela svoje delovanje 11. av-
gusta 1997. godine. Petnaestog jula
1997. godine je u Slu`benom listu BiH
objavljen Zakon o Centralnoj banci BiH
~iji 72. ~lan, stav 1 glasi: "Nakon 45 da-
na po stupanju ovog zakona na snagu
Narodna banka BiH i Narodna banka
Republike Srpske prestaju da rade kao
centralne banke." Obzirom da je NBRS
celo vreme svoga postojanja, a naro~ito
posle 12. V 1994. godine poslovala kao
filijala Narodne banke Jugoslavije u Be-
ogradu10
i nikada nije radila kao central-
na banka, ovaj ~lan Zakona o Centralnoj
banci BiH se odnosio isklju~ivo na Na-
rodnu banku BiH koja je sve do 29. VIII
1997 formalno postojala, dakle 18 dana
paralelno sa Centralnom bankom BiH.
Ispraajui BH dinar i Narodnu banku u
istoriju dr Izudin Keetovi je napisao:
"... Iako, taj period od 2,5 godine mno-
gima izgleda dug, treba rei da su, u
tom periodu, BiH dinar i Narodna ban-
ka bile institucije kontinuiteta dr`avno-
sti. Stoga, konvertibilna marka i Cen-
tralna banka predstavljaju kontinuitet
BH dinara i Narodne banke, svakako, u
kvalitativno novim uslovima."11
U prateem pismu uz primerke radne
verzije knjige Novac Bosne – hrestomat-
ski izbor gra|e autor, prof dr Hakija \o-
zi, 16. marta 1997. godine pie Aliji
Izetbegoviu, predsedniku Predsedni-
tva BiH i dr Harisu Silajd`iu, kopred-
sedavajuem Vijea ministara BiH: „Re-
cimo, u vezi sa ostvarivanjem kontinui-
teta dr`avnosti Bosne, Vi dobro znate da
je jako bitno, uz ostalo, da se ostvari i
kontinuitet monetarne povijesti. To bi se
u praksi i ostvarilo, kako pokazuje gra|a
ove knjige, samo ako za naziv nov~ane
jedinice budemo i dalje koristili povije-
sno ime „dinar“ ili „gro„.
No, kad se pravi komparacija izme|u
mogua dva naziva naeg novca, imaju-
i u vidu znanstvene razloge (nae eko-
nomske odnose sa svetom), postoje naj-
manje dva bitna razloga da naziv naeg
novca bude „gro„. Prva se prednost sa-
stoji u ~injenici to bi Bosna tad bila me-
|u 60-tak zemalja sveta sa mononazi-
vom svoje valute. Druga prednost, to je
tako|e nije zanemarivo, se nalazi u ~i-
njenici to je „dinar“ balkanskih zema-
lja, zbog galopirajue inflacije, sinonim
za nestabilan novac. Sve drugo to iz to-
ga mo`e dalje da proizlazi, naravno, ni-
je teko naslutiti.“
Ovo pismo je sve to postoji od doku-
metacije vezano za ovaj predlog. Nita
zvani~no nije razmatrano niti odlu~eno,
ali je nema~ka Bundesdruckerei u leto
1997. godine izradila nacrte - crte`e (po
njihovom objanjenju: draft sketches)
predloga za bosanskohercegova~ke nov-
~anice, od kojih je samo predlog za nov-
~anicu od 1000 jedinica do sada dospeo
u javnost. Za nov~anu jedinicu prve va-
rijante ovog predloga se koristi naziv
NOVAC. Kada je neko, verojatno iz
NBBiH, obavestio ovu tampariju o
predlogu imena za novi novac koji je
dao prof dr Hakija \ozi, oni su preko
imena NOVAC na prednjoj strani stavili
traku sa nazivom GRO[. Tako je varijan-
ta predloga za gro jednostrana (samo
prednja strana) dok je varijanta predlo-
ga za NOVAC dvostrana. Oba crte`a
predloga (i za GRO[ i za NOVAC) posto-
je u svetloplavoj i u svetlobraon verziji.
Tako|e je javnosti do sada poznat samo
crte` predloga od 1000 groa
Zahvaljujui italijanskom numizmati-
~aru Christianu Costamagni, koji je stu-
pio u kontakt sa zvani~nom osobom ove
tamparije, znamo da se radi samo o cr-
te`ima koje je izradio dizajner ove firme
„zajedno sa lokalnim kontaktima iz Sa-
rajeva“. Gospodin Thomas Kleindienst,
zvani~nik tamparije, je bez odobrenja
Centralne banke BiH odbio dati podake
o broju apoena za koje su izra|eni nacr-
ti, motivima na njima, kao i njihove sli-
ke. Potvrdio je da ove nov~anice nisu
tampane ni u najmanjoj koli~ini te da
se uistinu radi samo o nacrtima.
Osim ovih predloga izra|enih u Ne-
ma~koj postoje jo i jako loi dvostrani
predlozi, bolje rei fotomonta`e, za apo-
ene od 5; 10; 20; 50; 100 i 500 groa
koji umesto datuma imaju oznaku
xx.xx.xxxx i aru u obliku potpisa. Ovi
predlozi su verovatno ra|eni od strane
nestru~ne osobe iz NBBiH, nisu u tam-
panoj formi i poti~u sa jednog kompakt
diska iz NBBiH na kojem su se nalazile i
slike nekih od stvarno tampanih redov-
nih nov~anica, neki od stvarno tampa-
nih predloga, neki od nacrta - predloga,
kao i neke fotomonta`e.
Kada je ve postalo jasno da e se no-
vac BiH zvati konvertibilna marka usle-
dili su predlozi novca sa tim nazivom.
Kako je Zakonom o Centralnoj banci
BiH bilo predvi|eno da i ovaj novac (ko-
ji je trebao biti uveden u roku od tri me-
seca nakon donoenja zakona) bude pri-
vremeno - prelazno reenje dok se ne
37dinar 28 / 2007
notafilija
8"Moneta, nov~ana jedinica dr`ave, je istorijska kategorija. Me|utim, poto su se, na naim prostorima, deavali burni istorijski procesi, najbolje je iznai
opte prihvatljiv naziv monete koja nee asocirati na bli`u istoriju, a koja e biti integrativni faktor na prostoru dr`ave Bosne i Hercegovine."
"Sa stanovita savremene teorije novca, naziv novca ima samo toliki zna~aj ako asocira na dobro vo|enu monetranu politiku."; ~asopis Poslovni uspjeh, II
1995; preuzeto iz knjige: dr Izudin Keetovi; Ekonomska stvarnost ... str. 90 - 919
" Bosanskohercegova~ka valuta je realnost, jer se mo`e ustanoviti kao zakonsko sredstvo plaanja. Naziv te nov~ane jedinice, sa imenom marka, je pri-
hvatljiv, jer je on toliko pristupa~an i psiholoki podoban da, od istog, dobijaju svi gra|ani jedan blagi oseaj ugodnosti." Dnevni avaz, 22.IV 1997; preu-
zeto iz knjige: dr Izudin Keetovi; Ekonomska stvarnost ... str. 11110
Slu`bena beleka sa sastanka guvernera Narodne banke Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpske Krajine odr`anog dana 12. 05. 1994. godine u
prostorijama Narodne banke Jugoslavije u Beogradu, zaklju~ak br. 2 i dalje, dato prema: Nikica Bari i Vladimir Geiger; Prilog poznavanju monetarnog su-
stava Republike Srpske Krajine, 1992. – 1995.; Numizmati~ke vijesti br. 58, str. 237 - 239; Zagreb 2005. godine11
Tuzla, 20.7.1998; preuzeto iz knjige: dr Izudin Keetovi; Ekonomska stvarnost ... str. 129
moneta ne bude prelazno reenje – ku-
pon, nego trajni novac, dodue izra|en
u dve verzije, to je bilo predvi|eno sa-
mo za prelazni kupon.13
Nakon uvo|enja u opticaj nov~anica
konvertibilne marke usledilo je i kova-
nje prvih kovanica u izdanju CBBiH. Di-
zajn za nominale od 10; 20 i 50 feninga
je izradio Kenan Zeki, a kovane su u
britanskoj kovnici Royal Mint 1998. go-
dine. Iako je Zakonom o Centralnoj ban-
ci BiH monetarna jedinica definisana
kao konvertibilna marka (KM) koja se
deli na 100 feninga (F), u ovom krat-
kom periodu u kojem su izra|eni pred-
lozi kupona, redovne nov~anice i kova-
nice dolo je do prave zbrke sa nazivom
stotog dela bosanske valute. Stota jedi-
nica se na kuponima naziva konvertibil-
ni pfening, na nov~anicama konvertibil-
ni pfenig, a na kovanom novcu isprav-
no, samo, fening.
Tako je BiH dobila novi novac, a
2001. godine su usledili novi predlo-
zi za nov~anice od 200 i 500 KM opet
od francuske firme Francois Charles
Oberthur. Novi apoen od 200 KM i
vea koli~ina nov~anica od 50 i 100
KM su bili potrebni CBBiH da bi
spremno do~ekala dolazak evra i za-
menu nema~kih maraka u sledeoj
2002. godini. Ovi francuski predlozi
su u stvari bile prera|ene redovne
nov~anice od 1 i 5 KM verzije za Re-
publiku Srpsku. Portret nobelovca Ive
Andria je ranije odre|en za apoen
od 200 KM, jer redovni apoen od 1
KM verzije za RS sa istim portretom
nije bio puten u opticaj zbog ranije
pomenute greke. Iako u Centralnoj
banci nisu razmiljali o nov~anici od
500 KM, francuska firma je izradila i
ovaj predlog preradom nov~anice od
5 KM. Ovaj put Francuzi nisu dobili
posao, nego Austrijska tamparija
nov~anica i sigurnosnica, ~iji je dizaj-
ner Robert Kalina napravio puno bo-
lji predlog prve nov~anice CBBiH ko-
ja je tampana u samo jednoj verziji.
Upravo ova jedinstvena verzija je bila
presudna da Austrijanci dobiju ovaj
posao, a ne treba isklju~iti i kompen-
zaciju za ranije izgubljeni posao sa
prvim KM nov~anicama.
39dinar 28 / 2007
notafilija
13Konvertibilna marka trajno reenje; Oslobo|e-
nje; 6. V 1998. god; str. 5
Slika 3. Predlozi za kupon KM austrijske privatne firme, maj 1997. godine
Slika 4. Predog za kupon KM francuske tamparije
Francois Charles Oberthur, drugi deo 1997. godine
Slika 5. Predlozi za nov~anice od 200 i 500 KM francuske
tamparije Francois Charles Oberthur, 2001. godina
40 dinar 28 / 2007
notafilija
Novac Jevrejskog geta
u Terezinu 1943-1945Zbyek [USTEK, Bratislava (Slova~ka)
UU18. broju ~asopisa dinar ob-
javljen je ~lanak o novcu je-
vrejskog geta u gradu Tere-
zin (Theresienstadt), u pro-
tektoratu ^eka i Moravska u toku II
svetskog rata. U ovom ~lanku, na`a-
lost, ima vie faktografiskih greaka.
Tako|e autor toga ~lanka u nekim svo-
jim kontstatacijama i datim ilustracija-
ma nije pravio razliku izme|u dve na-
cisti~ke kaznionice u Terezinu - geta u
velikoj tvr|avi (gradu) Terezin i u ma-
loj tvr|avi nedaleko grada Terezina,
koja je slu`ila kao kaznionica prakog
odeljenja gestapa. U njoj nisu bili za-
tvoreni Jevreji nego - u mnogo loijim
uslovima nego u getu - nejevrejski gra-
|ani protektorata, ^esi ili Moravci.
Namera je ovog ~lanka da ~itaonica-
ma dinara pru`i informacije koje odgo-
varaju stvarnom stanju prou~avanja
ove zanimljive i do sada nepotpuno ob-
ra|ene teme u nov~anoj istoriji na pod-
ru~ju ^ehoslova~ke.
Osnivanje geta u Terezinu
Progon Jevreja u protektoratu zapo-
~eo je na samom po~etku nema~ke
okupacije ^eke i Moravske. Najte`e
razdoblje za Jevreje, koji nisu mogli le-
galno ili ilegalno emigrirati iz ~eko-
moravskog protektorata u po~etku
okupacije, po~elo je posle konferencije
na Vanskom jezeru (Wansee) 20. janu-
ara 1942, na kojoj su nema~ki nacisti
formulisali koncepciju takozvanog ko-
na~nog reenja jevrejskog pitanja
(Endlösung).
Prvobitno su nacisti imali nameru da
na podru~ju protektorata izgrade dva
privremena sabirna geta za Jevreje pre
njihovog transporta u likvidacione kon-
centracione logore. Jedan je trebao biti
na jugoistoku Moravske, verovatno u
okolini grada Kyjov, a drugi u ^ekoj.
Nakon du`eg tra`enje pogodnog me-
sta, na sastanku Reichsprotektora R.
Heydricha i dr`avnog ministra za pro-
tektorat K. H. Franka, 10. oktobra
1941. godine, odlu~ili su da u geto pre-
tvore samo stari garnizonski grad i tvr-
|avu Terezin izgra|enu krajem XVIII
veka. Grad se nalazio 60 kilometara se-
verno od Praga, imao je mnogo kasar-
ni oko kojih su bile gradske zidine sa
katakombama. Zbog toga se mogao la-
ko ~uvati i izolovati od spoljnog sveta.
Osim toga bio je samo 2,5 km udaljen
od `elezni~ke stanice Bohuovice.
Ve 24. novembra 1941. godine de-
portovano je u Terezin 1000 Jevreja sa
starim Jakobom Edelsteinom na ~elu,
kao pripadnici Gra|evinske komande
(Aufbaukomando), a ve 4. decembra i
druga grupa od 1000 Jevreja. Njihov
zadatak bila je priprema uslova za na-
stambu oko 50.000 stanovnika u gradu
u kojim je do tada, u normalnim uslo-
vima, `ivelo samo 3.142 stanovnika.
Prema odluci Reichsprotektora R.
Heydricha od 16. februara 1941. godi-
ne, optina grada Terezin (Stadtgeme-
inde Theresienstadt) bila je likvidira-
na. Do 15. juna 1942. godine svi civil-
ni stanovnici morali su da napuste svo-
je kue. Zbog toga su prvi deportovani
Jevreji u prvoj polovini 1942. godine,
`iveli isklju~ivo u zatvorenim kasarna-
ma, ali posle odlaska poslednjih civil-
nih stanovnika bili su nastanjeni u
svim kuama u gradu, a od 6. jula
1942. mogli su se slobodno kretati po
celom gradu.
Slika 1. Prvobitni i definitivni oblik portreta Mojsija na terezinskim nov~anicama
^injenica da se geto nalazio u vie ili
manje normalnom gradu, motivisala je
naciste da koriste ovaj geto za svoje
propagandisti~ke svrhe. Planirali su da
geto u Terezinu bude jedini koncentra-
cioni logor kojeg e pokazivati komisi-
jama Me|unarodnog crvenog krsta.
Zbog toga je postojala potreba da se
stvori u getu iluzija normalnog `ivota.
Uslovi `ivota u getu
Za razliku od drugih logora, geto u
Terezinu nisu ~uvali pripadnici SS, ne-
go je ulaze u geto ~uvala protektorat-
ska (~eka) policija. Sam zapovednik
geta bio je, me|utim, pripadnik SS.
Unutranji poredak odr`avala je, i ivo-
tom u getu upravljala, komplikovano
organizovana Jevrejska samouprava
(Jüdische Selbstverwaltung) sa "najsta-
rijim Jevrejem" (Der älteste der Juden)
na ~elu. Ova samouprava je radila na
osnovu usmenih naredbi zapovednika
geta. Imali su i svoju policiju
(Gettowache), kao i vatrogasno dru-
tvo. Odr`avali su privredne kontakte
geta sa okolinom i koristili sve mogu-
nosti da poboljaju `ivotne uslove za-
tvorenika. ^lanovi Uprve imali su razli-
~ite privilegije - zasebne sobe za svoje
porodice i male vrtove prored gradskih
zidina. Stoga moramo istai da u getu
Terezinu ni izdaleka nije bio sadisti~ki
re`im onakvog tipa koji je postojao u
drugim koncentracionim logorima. Sa-
mo u tekim prekrajima zatvorenici su
podvrgavani drasti~nim disciplinskim
merama, od kojih je najstro`a bila od-
vo|enje u Malu tvr|avu, gde su ih stre-
ljali. Neki zatvorenici su mogli da izla-
ze iz geta i da rade na poljima u okoli-
ni.
No, bez obzira na nacisti~ke propa-
gandisti~ke ciljeve, stvarni uslovi ivota
u getu bili su u po~etku prili~no teki.
Jevreji nisu samo stanovali u normal-
nim stanovima, a i tu bez osnovnih hi-
gijenskih uslova, nego tako|e u podru-
mima i potkrovljima, koji su se poseb-
no za vreme velikih vruina u leto
1942. godine, pokazali fatalnim za sta-
re i bolesne osobe, koji su tada umirali
u ogromnom broju, svakodnevno pre-
ko stotinu osoba. Dnevna vrednost ne-
redovno izdavane hrane bila je 1500-
1800 kalorija. Dnevni trokovi za jednu
osobu iznosili su samo 0,32 RM.
To to su nacisti hteli da pretvore ge-
to u nekakav uzorni logor prinudila ih
je da uslove `ivota u getu poboljaju.
Zato su preduzeli izgradnju nove kana-
lizacije i vodovoda, kuhinje, ambulante
i "bolnice", a 13. septembra 1942. saop-
tili su da e u getu biti otvorene i pro-
davnice sa odeom i obuom, galante-
rijom, parfimerijom, papirom... Otvo-
rena je i "kafana" (8. decembra 1942) u
kojoj su zatvorenici mogli za poseban
bon dobiti olju surogata kafe sa dve
kockice eera. U prve dve godine po-
stojanja geta, zatvorenici su dobijali
svu potrebnu robu i hranu za posebne
bonove u formi potroa~kih karata. Po-
sedovanje novca nije bilo dozvoljeno.
Uvo|enje nov~anog
opticaja u geto
U septembru 1942. godine zapoved-
nik geta saopto je Samoupravi zami-
41dinar 28 / 2007
notafilija
Slika 3. Nov~anica od 100 geto-kruna (od prolea 1944. "terezinskih kruna")
Slika 2. Graver Jindra Schmidt,
autor crte`a terezinskih nov~anica
Slika 4. Jakob Edelstein, stareina Jevreja u Te-
rezinu, ~iji se potpis nalazi se na licu nov~anice
sao da se u geto uvede nov~ani opticaj.
Nije isklju~eno da je ova zamisao pote-
kla od Jevrejskere verske optine u Pra-
gu, koja je, prema nacisti~kim naredba-
ma, organizovala deportacije Jevreja i
konfiskacije njihove imovine. Sli~na
praksa postojala je ve u getu u Lod`u
(Lodz, Litzmanstadt) gde su geto nov-
~anice bile poznate po nazivu "potvrde"
(Quittungen). Zbog toga je Samoupra-
va ovlastila dva svoja ~lana, slikara Pe-
tra Kiena i izvesnog Heilbronna, da pri-
preme grafi~ke crte`e za ovaj logorski
novac. Na njima su bili naslikani jevrej-
ski simboli i motivi, i bili su sli~ni nov-
~anicima iz geto u Lod`u. No ti crte`i
nisu bili prihvaeni nego su izmenjeni,
ili u Berlinu ili u Jevrejskoj optini u
Pragu.
Autor crte`a potvrda, tampanih u
Pragu, je poznati grafi~ar i graver u
tampariji Narodne banke za protekto-
rat ^eka i Moravska u Pragu Jindra
Schmidt Sa crte`ima je bilo probleme,
jer je slika Mojsija na prvobitnom crte-
`u bila, prema miljenju predstavnika
Reichsbanke, "suvie plemenita". Zbog
toga je J. Schmidt morao da je prome-
ni tako da on na slici bude "ru`an". Ali
ni sa promenjenom slikom predstavnik
Banke nije bio zadovoljan, ali je istu
odobrio samo zbog nedostatka vreme-
na. Pre toga je Univerzitetska bibliote-
ka u Pragu morala da potvrdi da plo~e
sa jevrejskim tekstom Desetih bo`jih
zapovesti nisu sadr`avale neke antine-
ma~ke kriptograme.
Planirani datum uvo|enja nov~anog
opticaja u getu bio je 1. januar 1943.
Taj datum nalazimo ne samo na potvr-
dama, nego i na razli~itim blanketima
pripremanim u vezi s nov~anim optica-
jem u getu. Me|utim, datumi na nov-
~anim trakama pokazuju da su potvrde
bile tampane tek u martu 1943. godi-
ne.
U vezi s uvo|enjem nov~anog optica-
ja u geto, Jevrejska samouprava orga-
nizovala je od septembra 1942. godine,
pod rukovodstvom dr Ludwiga Hilfa,
biveg ~inovnika Srednjoevropske ban-
ke u Be~u, svoju banku - Bank der
Jüdischen Sebstverwaltung in Theresi-
enstadt - kao emisioni institut ovog
novca. U upravi banke radile su promi-
nentne osobe: predsednik dr Desider
Friedmann, predsednik Jevrejske ver-
ske optine u Be~u; predsednik trgo-
42 dinar 28 / 2007
notafilija
Slika 5. Zgrada terezinske venice u kojoj se do 28. augusta
1944. nalazila banka Jevrejske samouprave u Terezinu
Slika 6. Naredba Jevrejske samouprave od 10. maja 1943. o uvo|enju
nov~anog opticaja u geto - jedini "pravni" dokument o putanju nov~anica u opticaj
va~kog odeljenja dr Stephan Popper,
bivi ~lan ^eke eskontne banke i Kre-
ditnog instituta u Pragu; Karel Wagner
bivi upravnik Legiobanke u Pragu i dr
Ludwig Waller, bivi slu`benik Nema~-
ke banke u Berlinu. Banka je dobile
zgradu bive venice u Terezinu i u njoj
je radilo 50-60 slu`benika. Formalno
novac u getu bio je pokriven novcem
koji su nacisti konfiskovali Jevrejima u
toku deportacije, ili koji su dobili za
prodatu imovinu deportovanih. Ovaj
novac bio je deponovan u Jevrejski ise-
ljeni~ki fond (Jüdisches Aussiedlun-
gsfond) kod nema~ke Union banke u
Pragu.
Banka je 21. aprila 1943. godine do-
bila nov~anice u nominalnoj vrednosti
od 53 miliona geto-kruna u apoenima
1 krune (2.242.000 komada), 2 krune
(1.019.000 komada), 5 kruna
(530.000 komada), 10 kruna (450.000
komada), 20 kruna (319.000 koma-
da), 50 kruna (159.000 komada) i 100
kruna (279.000 komada). Ova apoen-
ska struktura bila je o~igledno u nekoj
meri prilago|ena strukturi novca u
Protektoratu gde su, na kontrolisanom
tr`itu, bile sa~uvane cene iz predrat-
nog vremena.
Organizacija nov~anog
opticaja u getu
Uvo|enje novca u geto sa po~etkom
12. maja 1943. godine, bilo je objavlje-
no u dnevnom nare|enju Samouprave
10. maja 1943. godine.
Prema nema~koj naredbi svi zatvore-
nici od 15 do 60 godina bili su obave-
za-
43dinar 28 / 2007
notafilija
Slika 7. Naredba Jevrejske samouprave od 24. juna 1943. sa slu`benim cenama nekih roba
Slika 8. Prva i ~etvrta strana tedne knji`ice
(karte) Banke Jevrejske samouprave u Terezinu
Slika 9. Druga i trea strana tedne knji`ice
(karte) Banke Jevrejske samouprave u Terezinu
ni da rade prose~no 69 sati u nedjelji u
pet proizvodnih kategorija. Za ovaj rad
mukarci su dobijali mese~nu platu od
105-295 kruna, a `ene 95-205 kruna.
Drugi zatvorenici dobijali su "potporu"
105 (mukarci) ili 95 kruna (`ene),
"prominenti" pojedinci i ratni invalidi
70, 80, 105 ili 145 kruna.
Mali deo ovog novca dobijali su u go-
tovini, vei deo se upisivao na tednu
knji`icu (kartu) kao oro~eni ulog. Iz
ovog uloga bilo je mogue podii novac
samo u izuzetno retkim prilikama.
Zbog toga je oro~eni ulog bio samo fik-
tivna suma, koju je banka svaki mesec
rutinski pripisivala na tednu knji`icu.
Tako|e se i novac isplaen u gotovini
mogao ulo`iti na tednu knji`icu. Za-
tvorenici su morali da nose svoju ted-
nu knji`icu sa sobom i imali su nared-
bu da svakome ko poseti geto moraju
da poka`u kakav konto imaju...
Istovremeno sa uvo|enjem novca bi-
le su istaknute cene nekih roba u tri ka-
tegorije kvaliteta. Ustvari, mnoge od
ovih roba bile su predmeti zaplenjeni u
toku kontrole zatvorenika pri njihovom
dolasku u geto. Na taj na~in neki zatvo-
renici mogli su da kupe svoj sopstven
kofer ili neku drugu stvar koja je ve bi-
la njihova.
Zadatak banke bio je da se brine o
nov~anom opticaju. Ali zbog nedostat-
ka robe u duanima, od mese~ne emi-
sije oko 5 miliona kruna, bilo je potreb-
no samo oko 2 miliona kruna. Zbog to-
ga je Samouprava uvodila razne takse.
Za organizovanje slobodnog vremena
(u getu je bilo mnogo kulturnih akcija i
javna biblioteka) taksa je iznosila me-
se~no 50 kruna, za kupanje 2 krune itd,
a plaala se i "carina" za pakete, koje su
zatvorenici dobijali od svojih poznani-
ka i ro|aka, koji jo nisu bili deportova-
ni. Sem toga suma isplaena u gotovini
bila je smanjena na 65-160 kruna za
mukarce, 60-120 kruna za `ene,a pot-
pora za prominente na 40, 50, 60 i 65
kruna. Tako|e su uvodene i nov~ane
kazne do 50 kruna. Na taj na~in bio je
nov~ani opticaj u getu balansiran.
Oni zatvorenici koji su transportova-
ni u likvidacione logore morali su pre
tog transporta da vrate svu svoju goto-
vinu i tedne knji`ice. U praksi su mno-
gi svoju gotovinu poklanjali svojim pri-
jateljima ili ro|acima koji su jo mogli
da ostanu u getu.
Mada je u getu bio uveden sopstveni
novac, vei deo svih potrebnih roba i
hranu zatvorenici su i dalje dobijali za
bonove (potroa~ke karte). Ovo potvr-
|uje fiktivan karakter novca u getu o
kojem govore svi autori istorije geta u
Terezinu i neki ~lanci u de~ijom ~asopi-
su Vedem, koji su deca izdavala u getu.
Svi ovi izvori saglasni su u tome da je
ovaj novac bio bez vrednosti i da je bio
samo instrument nacisti~ke propagan-
de. Tvrdi se da su ga zatvorenici kori-
stili samo za igranje karata. Neki zatvo-
renici su ~uvali ove nov~anice samo za
slu~aj da bi se nekada za njih moglo
neto dobiti.
Moramo u sutini da se slo`imo sa
ovim miljenjem. Ova konstatacija,
ipak, ne odgovara u potpunosti kompli-
kovanoj realnosti svakodnevnog `ivota
u getu. Zato to nailazimo na neto
druga~ije podatke u spomenarima ne-
kih zatvorenika koji su sa~uvani u arhi-
vu Memorijalnog centra geta u Terezi-
nu. Novac u getu pominje se u dva spo-
menara. Jedan je pisao zatvorenik Willi
Mahler, ~eki Jevrejin, koji je imao sra-
zmerno dobru poziciju u samoupravi
pa se mogao baviti trgovinom margari-
na na crno. On je `iveo u getu do sep-
tembra 1944. godine relativno dostoj-
nim `ivotom. (Nakon toga je deporto-
44 dinar 28 / 2007
notafilija
TAB. 1 - CENE NEKIH ROBA PO SPOMENARU WILLI MAHLERA
(ARHIV NARODNOG SPOMENIKA GETA TEREZIN)
Roba Cena u krunama
Jaje - 1 komad 45
Hleb - 1 kg 150 - 350
Brano - 1 kg 900 - 1200
[eer - 1 kg 500 - 1000
Margarin - 1 kg 800 - 1600
Gerla - 1 kg 800
Mladi krompir - 1 kg 140
Obua 2000
Jabuka 100
Saharin - 100 tableta 100
Sardine - 1 konzerva 200 - 300
Cigarete - 1 komad 40
TAB. 2 - CENE NEKIH ROBA PO ADLERU
Roba Cena u krunama
Cigareta - 1 komad 4-8 na po~etku, 15-25 kasnije, 70- 150 na kraju
Kocka eera 15
Hleb - 1 kg 80 - 100 na po~etku, do 800 na kraju
Margarin - 1 kg 2000
Brano - 1 kg 1000 - 1500
Limun - 1 komad 180
Jabuka - 1 komad 200
Pomorand`a - 1 komad 250
Slika 10. Detalj nov~anice od 20 kruna sa neautenti~nim
`igom Banke Jevrejske samouprave u Terezinu
van). Drugi spomenar je pisala Eva Ro-
ubí~ková, mlada Jevrejka koja se nala-
zila na najni`em nivou u drutvenoj hi-
jerarhiji geta. U oba spomenara nalazi-
mo mnogo informacija o kupovini ra-
znih roba, pre svega namirnica (hleba,
krompira i drugog povra) i o njihovim
cenama. Ove cene su bile vie u vreme-
nu neposredno pre transportovanja,
kada su se zatvorenici trudili da se
snabdeju za "put", a ni`e u vremenima
izme|u dva transportovanja, kada se
polo`aj u getu stabilizovao. Spomenari
pokazuju da su bile velike razlike me|u
"onima, koji su u getu imali sve i onima
koji nisu imale nita". Nalazimo u nji-
ma i beleke o plaanju uzajamnih
usluga me|u zatvorenicima, delimi~no
u hrani, delimi~no u novcu, kao i raz-
miljanja o vrednosti nekih stvari pre
rata i u getu - "Pre rata, kada su sardi-
ne kotale tri krune, nismo ih kupovali,
a sada ih jedemo iako kotaju 300 kru-
na...".
Premda je vrednost ovog novca bila
ograni~ena nenormalnim uslovima i
premda je sve u getu zavisilo isklju~ivo
od dobre i loe volje nacista, iz oba spo-
menara se vidi da je u mnogim situaci-
jama vlasnitvo novca moglo zatvore-
nicima olakati, ili u~initi prijatnijim,
njihov svakodnevni `ivot. Ovaj aspekt
bio je posebno izrazit u leto 1944. go-
dine, kad se u getu pripremalo snima-
nje propagandnog filma. U to vreme bi-
lo je mogue kupiti u getu i sladoled i
limunadu. Bez obzira to to mo`e da
zvu~i cini~no, nekim zatvorenicima to
je pru`ilo priliku da jo nekoliko puta u
svom `ivotu okuse ove delikatese.
U toku snimanja propagandnog filma
o getu, terezinske nov~anice su odigra-
le svoju ulogu i kao rekvizit. U jednoj
sceni "kia" nov~anica zasipa "tipi~nog"
Jevrejina koji, saglasno sa koncepcijom
primitivnih nacisti~kih antisemistskih
predstava, igra od radosti zbog velike
koli~ine novca.
Posle snimanja ovog filma po~ela je,
28. septembra 1944. godine, serija
transporta iz Terezina u likvidacione
logore. Na kraju godine ostalo je u ge-
tu samo oko 11.000 zatvorenika. Sa-
glasno tome, nov~ani opticaj pao je na
oko 7 miliona kruna, t.j. oko 700 kruna
na zatvorenika. Nacisti su 31. decem-
bra 1944. godine naredili banci da li-
kvidira konta i tedne knji`ice svih za-
tvorenika koji su bili transportovani, ili
su umrli u Terezinu. Na ovaj na~in su-
ma zatvorenih konta je pala sa oko 100
miliona na oko 20 miliona kruna. Ban-
ka je, me|utim, nastavila svoju delat-
nost do kraja postojanja ovog geta.
Za razliku od novca u drugim naci-
sti~kim logorima, novac u Terezinu do-
bijali su svi zatvorenici i kupovina jed-
ne stvari nije bila vezana za kupovinu
druge, nepotrebne.
Likvidacija nov~anog
opticaja u Terezinu
Skoro svi zatvorenici, koji su ostali u
getu posle serija transporta u jesen
1944. godine, spaeni su po~etkom
maja 1945. godine, kad je upravu geta
od SS preuzeo Paul Dunant, predstav-
nik Me|unarodnog crvenog krsta. Nji-
hov polo`aj, me|utim, iskomplikovala-
lo je to to su do kraja aprila 1945. go-
dine Nemci dopremili u Terezin oko
2.000 zatvorenika iz koncentracionih
logora na Istoku, a koji su bili u vrlo lo-
em zdravstvenom stanju. Zbog toga je
po~etkom maja u Terezinu izbila epide-
mija tifusa, pa je u getu bio zaveden ka-
rantin. Za njegovog trajanja iz higijen-
skih razloga spalijene su skore sve nov-
~anice u getu.
Zbog epidemije je po~ela repatrijaci-
ja zatvorenika tek 28. maja 1945. godi-
ne, u toku koje je Jevrejska samoupra-
va pregovarala sa ~ehoslova~kim orga-
nima, pa je na osnovu ~injenice da je
emisiju novca u getu formalno pokri-
vao Jevrejski iseljeni~ki fond
(Jüdisches Aussiedlungsfond) odlu~e-
no da se ovaj fond podeli na dva dela:
75% sredstava fonda za isplatu zatvo-
renicima koji su se nalazili u Terezinu,
a 25% onim zatvorenicima koji su vra-
eni iz Auvica (Auschwitz,
Oswienim). Na ovaj na~in je oko
10.000 zatvorenika dobilo po 1000-
5000 kruna Protektorata ^eke i Mo-
ravske, kao malu pomo na po~etku
slobodnog `ivota.
Neki numizmati~ki
aspekti terezinskog novca
Veliki deo primeraka terezinskih
nov~anica koje se nalaze u zbirkama
nikada nisu bile u opticaju u Terezinu.
One poti~u iz rezervi tamparije Na-
rodne banke u Pragu. U toku 1950-ih
i 1960-ih godina sindikalna organiza-
cija ^ehoslova~ke dr`avne banke pro-
davala je vrlo jeftino (samo za 40 he-
lera, t. j. za manje od ¼ ‰ prose~ne
plate toga vremena!) cele komplete
ovih nov~anica. Krajem 1980-tih godi-
na jo ih je bilo mogue kupiti bez bi-
lo kakvih problema za 100-120 kruna
(oko 1/30 prose~ne plate). Posle
1989. po~eo je intenzivni izvoz ovih
nov~anica iz ^ehoslova~ke i njihova
cena neprestano je rasla, a raspolo`iva
koli~ina opadala.
Autenti~nih nov~anica iz opticaja sa-
~uvalo se vrlo malo zbog toga to su bi-
le spaljene u toku epidemije u maju
1945. godine. One se retko pojavljuju
na tr`itu i me|u njima su posebno ret-
ki visoke apoeni. Zbog njihovog loeg
kvaliteta, veina sakuplja~a ih ignorie.
U poslednje vreme, od pre 5-6 godi-
na, ove autenti~ne opticajne nov~anice
pojavljuju se na tr`itu sa `igom Banke
jevrejske samouprave kao "velika ret-
kost". Sve ove `igosane nov~anice, na-
`alost, prestavljaju falsifikate, jer poti-
~u od jednog trgovca koji kupuje i `igo-
e autenti~ne nov~anice. I autenti~nost
`iga je vrlo sporna. Premda nije isklju-
~eno da je neko nabavio autenti~ni `ig
banke i potom ga zloupotrebio, ipak je
to malo verovatno. Pre svega zato to
bi bilo skoro mogue koristi gumeni ig
starosti 60 godina.
Upadljivo je to da su se igosane nov-
~anice pojavile tek nakon publikovanja
prvog detaljnog ~lanka o terezinskom
novcu u kojom su date i reprodukcije
nekih blanketa sa tampanim `igom
banke Jevrejske samouprave. Zbog to-
ga je vrlo verovatno da ni ovaj `ig nije
autenti~an, nego da je izra|en prema
reprodukcijama u tom ~lanku.
LLiitteerraattuurraa
Adler, H. G. Die verheimlichte
Warheit - Theresienstädter Dokumen-
te, Tübingen, 1958.
Bartunek, V. Jak jsem byl nucen
vylepovat Moj`íe, Bankovka, 1: 5-7,
1973.
Hilf, L. Theresienstadt, Wien 1960.
[ustek, Z. Die Quittungen der Bank
der Jüdischen Selbstverwaltung im
Ghetto in Theresienstadt 1943-1945,
Slovenská numizmatika, 13: 93-124,
1994.
45dinar 28 / 2007
notafilija
46 dinar 28 / 2007
medalje i plakete
Nai numizmati~ari na medaljama i plaketama
Plaketa dr Mihajla ProkeaU SPOMEN LEGENDARNOG NUMIZMATI^ARA SUBOTICESilvester GERLOVI^, Subotica
sylvester@pannonnet. net
PProla je ve 21 godina od smrti
najpoznatijeg numizmati~ara
Subotice, ddrr MMiihhaajjllaa PPrrookkeeaa
(Prokes Mihály), a unato~ toj
~injenici njegovo ime i dan danas se toli-
ko ~esto spominje u krugovima kolekci-
onara kao da jo uvek `ivi me|u nama.
Razlozi za njegovu popularnost su mno-
gobrojni: kao ~ovek bio je poznat i ugle-
dan gra|anin Subotice, kao numizmati-
~ar bio je poznat i priznat stru~njak i-
rom Jugoslavije, a i Srednje Evrope.
Do`ivevi duboku starost - preminuo je u
99-oj godini - i bavei se preko 60 godi-
na numizmatikom, pre`iveo je ~ak dve
generacije numizmati~ara: one koji su
tokom prolog veka zajedno sa njim bili
utemeljiva~i kolekcionarskog ugleda ju-
goslovenskih numizmati~ara. @ivei ta-
korei tokom celog prolog veka, stvori-
la se slika o njemu kao da je besmrtan,
kao da njegov isuen, stara~ki lik sa sta-
rom, izgu`vanom aktentanom u ruci, i
dalje leluja suboti~kim korzom. Jo za i-
vota se postarao da ne padne u zaborav,
da u svetu numizmatike postane "besmr-
tan" u materijalnom smislu, dajui da se
1971. godine sa njegovim likom odlije
plaketa u vajarskoj radionici suboti~kog
akademskog vajara Gabora Almaija.
Svedok burnog stolea
Dr Mihajlo Proke je ro|en 14. novem-
bra 1887. godine u Subotici. Maturirao
je u segedinskoj gimnaziji, diplomirao je
na Pravnom fakultetu u Klu`u gde je
1916. godine stekao doktorsku titulu iz
pravnih nauka, a da bi mogao uspeno
voditi porodi~no imanje, zavrio je i Fa-
kultet agrarnih nauka u Moonma|aro-
varu. Unato~ dvema diplomama nikad
nije "radio": Ja nikada nisam radio, ja
sam ro|en za gospodina - znao je svojim
piskavim, stara~kim glasom odgovoriti
znati`eljnicima koji su ga zapitkivali ~i-
me se bavi. A pri~a je sledea: Bio je ra-
njen kao vojnik Monarhije u Prvom svet-
skom ratu, te je bio oslobo|en dalje slu-
`be. Otac mu je bio imuan, posedovao
je 150 hektara zemlje, sala sa talama,
ciglanu, veliku dvospratnu palatu na tri
ulice, na oku glavne ulice Subotice -
koja se i danas naziva Prokeovom pala-
tom - tuce drugih kua i zalagaonicu.
Ova zalagaonica je bila najunosniji po-
sao porodice za vreme i posle Prvog svet-
skog rata, a ujedno i odredila sudbinu dr
Mihajla Prokea kao numizmati~ara. Na-
ime, kada mu je sredinom dvadesetih
godina otac preminuo, nasledio je prili~-
nu koli~inu zlatnog i srebrnog novca iz
zalagaonice. Ovi novci su pobudili nje-
govo interesovanje za numizmatiku i za
nekoliko godina postao je strastven ko-
lekcionar.
Putovao je irom Jugoslavije i Evrope,
poseivao je numizmati~ke radnje i auk-
cijske kue Budimpete, Be~a i Minhena,
odr`avao je kontakte sa mnogim kolek-
cionarima. Bio je imuan, mogao je fi-
nansirati svoju strast od prihoda imanja.
Nije mogao ni sanjati da e mu numi-
zmatika uskoro postati glavni i skoro je-
dini izvor prihoda. Posle Drugog svet-
skog rata izvrena je nacionalizacija, od-
uzete su mu kue, ciglana, od palate su
mu ostavili jedan povei stan, a od ze-
mlje svega dvadeset hektara sa salaom,
talom i mehanizacijom. Uskoro su mu
oduzeli jo deset hektara i primorali ga
da se svojevoljno udru`i u zemljoradni~-
ku zadrugu koja je bacila oko na njegov
sala i kvalitetan mainski park. Za ne-
koliko godina se zadruga raspala, sala
je o~erupan, mehanizacija razvu~ena.
Razo~aran postupkom novog poretka,
nije se nikad vie bavio poljoprivredom,
nije imao snage da se svakodnevno suo-
~ava sa bednim ostacima svog nekada
uzorno vo|enog poseda. Zemlju je iz-
dao u zakup i okrenuo se u potpunosti
numizmatici. Sa svojim diplomama i
doktorskom titulom imao je status po-
ljoprivrednika. Postao je najobrazovaniji
seljak-numizmati~ar u zemlji.
@ivei u trosobnom stanu (nekada)
svoje palate, sa suprugom i troje dece, ni-
je o~ajavao. Dva puta nedeljno je obila-
zio suboti~ke zlatare i dodajui 10-20%
preko te`ine, trampio sa njima za intere-
santnije primerke zlatnog i srebrnog nov-
ca. Obilazio je klubove i kolekcionare i-
rom zemlje, od Ljubljane do Pritine.
Naro~ito je voleo poseivati zlatarske i
filigranske radnje u Sarajevu i na Kosovu.
Sa tih svojih putovanja se vraao i sa ne-
koliko desetina kilograma novca. Zamo-
lio bi nekoga od mla|ih suboti~kih numi-
zmati~ara da ga do~eka na `elezni~koj
stanici, koji bi zatim na kolicama vukao
bogat pazar do njegovog stana. Plaao je
prijatelja od poverenja, kao ofera sa ko-
lima, da ga vozi na nabavlja~ke izlete i-
rom Vojvodine. Poznavali su ga, donosili
Fotografija dr Mihajla Prokea,
snimljena u ateljeu, poslu`ila je vajaru
za izradu njegovog portreta na plaketi
su mu u stan pojedina~ne primerke i ~ita-
ve ostave novca od vie hiljada primera-
ka. Dolazili su mu kupci iz cele zemlje, a
i iz inostranstva. Razvio je pravi biznis.
Bez plaanja poreza. Valjda je, tako, ne-
to vratio od oduzetog. Od numizmatike
je izdr`avao celu porodicu. Umro je, "ne
radei" do kraja `ivota, 13. februara
1986. godine u 99-oj godini, i sahranjen
je u Subotici. Njegov dugogodinji prija-
telj, doajen numizmati~ara Slovenije, Al-
bin Poga~nik oprostio se od njega u kra-
em ~lanku objavljenom 1986. godine u
broju 14. Numizmati~nog vestnika.
Pre nego to bilo ko na osnovu njego-
ve `ivotne sudbine stekne sliku o dr. Mi-
hajlu Prokeu kao o jednom duboko raz-
o~aranom i frustriranom trgovcu-numi-
zmati~aru, treba istai da je on bio i ostao
do kraja `ivota istinski KOLEKCIONAR.
Njegova zbirka je brojila oko 28.000
primeraka precizno evidentiranog novca!
Na osnovu njegove klasi~ne naobrazbe
nije teko zaklju~iti da je u njegovoj zbir-
ci najvie bio zastupljen anti~ki novac.
Naro~ito mu je bio drag monetarni opus
cara Proba. Imam preko1760 razli~itih
primeraka novca cara Proba, ali ni sa tom
koli~inom nisam prvi, jer jedan Nemac je
bolji od mene, poseduje preko 2300 razli~i-
tih komada. - znao je govoriti sa neskrive-
nom kolekcionarskom zavisu u glasu.
Druga ljubav su mu bili zlatni florini
ma|arskog kralja Matije Korvina. Njih je
imao u svojoj zbirci preko 360 primera-
ka, razli~itih po kovni~kim oznakama i
kalupima. Imao je posebnu knji`icu u ko-
joj je svaki primerak bio na pola stranice
skiciran i opisan. Posedovao je izuzetno
bogatu zbirku medalja na temu oslobodi-
la~kih ratova od Turaka iz 17. i 18. veka.
Sredinom tridesetih godina prolog
veka posetio ga je a|utant generala
Vrangela i ponudio mu kolekciju ruskih
medalja i plaketa XVI -XVIII veka koje
su belogardejci poneli sa sobom u Beo-
grad kad su napustili Rusiju. Me|u nji-
ma je bilo krupnih primeraka i od pre-
ko kilograma srebra. Ja nisam imao to-
liko gotovine u kui, prodao sam nekoli-
ko hektara zemlje i otkupio kolekciju -
pri~ao je jednom prilikom. Deo te ko-
lekcije je bio izlo`en u Beogradu 60-ih
godina kada su Sovjeti prikazali umet-
nost ruskog medaljerstva kroz vekove.
Bio je jedan od osniva~a Drutva ko-
lekcionara Subotica 1970. godine, ~lan
Numizmati~kog drutva Ma|arske i
Slovenije. Prilikom osnivanja Gradskog
muzeja Subotice, 1948. godine, poklo-
nio je Muzeju kolekciju od 160 prime-
raka ma|arskog srednjovekovnog i
drugog novca, a i tokom narednih go-
dina je tesno sara|ivao sa Muzejem.
Danas, dve decenije posle njegove smr-
ti, u posedu porodice ne postoji vie nita
od te bogate zbirke. Pred kraj `ivota je
sam vlasnik prodao dobar deo zbirke i od
toga kupio jednom od sinova kuu; dru-
gi deo anti~kog novca je nasledila njego-
va erka koja `ivi u Londonu, a trei deo,
uglavnom zbirku srednjovekovnog novca
Ma|arske i novac Austrougarske, kao i
bogatu numizmati~ku biblioteku, nasle-
dio je najstariji sin, sa kojim je od smrti
svoje supruge Borbale (1961. godine),
`iveo sam u stanu, i koji je za nekoliko
godina mesnim nakupcima i agilnim ko-
lekcionarima i trgovcima iz inostranstva
za sitne pare sve rasprodao. I stari novci
imaju svoju sudbinu...
Plaketa u spomen
numizmati~ara
Svoju plaketu je dr Mihajlo Proke dao
izraditi poput nekih svojih uglednih
predhodnika, na sopstvenu inicijativu.
Hteo je time da daruje sebe, svoje najbli-
`e kao i svoje prijatelje numizmati~are sa
kojima je decenijama sara|ivao. Obratio
se poznatom suboti~kom vajaru Gaboru
Almaiju, i ideja je ostvarena 1971. godi-
ne u delo u obliku ove plakete.
Plaketa je veli~ine 48x72x0,5 mm,
predstavlja portret dr. Mihajla Prokea;
ispod portreta stoji njegovo ime: MIC-
HAEL Dr PROKES, a desno od portreta,
vertikalno, signatura autora: Almási
71. Ispod portreta natpis u tri reda:
QVINQVE LUSTRIS PRO SCIENTIA /
NUMISMATICA FELICITER PERACTIS
/ MTHERESIOPELIS ANNO MCMLXXI
(Za dvadesetpetogodinju plodonosnu
saradnju na polju numizmati~ke nau-
ke. Subotica, 1971. godine).
Ne zna se ta~an broj odlivenih primera-
ka, ali procenjuje se da je izra|eno svega
nekoliko primeraka u srebru i oko dvade-
setak primeraka u bronzi. Poznat je i je-
dan primerak odliven u olovu, ali sudei
po nedostatku natpisa, radi se o kasnijoj
kopiji. Srebrni primerci su teki 190, a
bronzani 160 grama. Samo na srebrnim
primercima, na levom obodu plakete, sto-
ji ugravirano i ime gravera teksta: KAL-
MAR. Srebrne primerke su dobili na po-
klon ~lanovi njegove u`e porodice, a bron-
zane njemu bliske kolege i ustanove. Sa-
mo se naga|ati mo`e razlog zbog ~ega
natpis plakete slavi ba dvadesetpetogodi-
nju saradnju. Ili je `eleo da obele`i samo
svoj posleratni sta` na polju numizmatike
ili je, to je jo verovatnije, sebe smatrao
doslovce profesionalnim numizmati~arem
od 1946. godine, od kada je, ostavi bez
svoje imovine, numizmatika postala nje-
gov najzna~ajniji izvor prihoda.
47dinar 28 / 2007
medalje i plakete
Plaketa dr Mihajla Prokea u srebru
Gabor Almai (1911-1994)
Gabor Almai (Almási Gábor), kao
talentovani samouki umetnik, bio je
izvrstan umetni~ki stolar. Bio je zapa-
`en sredinom tridesetih godina izla-
`ui vrlo impesivno modelirane por-
trete i svoj autoportret. On je 1952.
godine diplomirao na beogradskoj Li-
kovnoj akademiji u grupi u~enika
Lojze Dolinara, i od tada njegova va-
jarska dela, naro~ito portreti, prisu-
stvovali su i pobudili interesovanje na
stotinjak izlo`bi u zemlji i inostran-
stvu. Portrete volim jer me je ljudsko
bie uvek zanimalo - formulisao je sa-
`eto svoju naklonost portretima. O
tome svedo~i i galerija muzi~kih stva-
ralaca u zgradi Muzi~ke kole u Su-
botici i - na nae zadovoljstvo - ovaj
portret na plaketi dr Mihajla Prokea.
48 dinar 28 / 2007
medalje i plakete
Medalje osvajanja Beograda
u XVII i XVIII vekuNA AUKCIJAMA LONDONSKE FIRME BALDWIN'S 2005. I 2006. GODINE
Stevan VERE[, Pali i
Ranko MANDI], Beograd
[email protected] - [email protected]
NNa nekoliko aukcija ~uvene lodonske firme BALD-
WIN'S AUCTIONS (11 Adelphi Terrace, London
WC2N 6BJ; http://www.baldwin.sh/), koje su
odr`ane 2005.1
i 2006.2
godine, ponu|en je vei
broj austrijskih i drugih medalja koje komemoriu ratove s
Turcima u XVI, XVII i XVIII veku. Me|u ovima, mi smo po-
sebno obratili pa`nju na medalje izdate povodom osvajanja
Beograda od Turaka 1688, 1717. i 1789. godine. Tim meda-
ljama na je ~asopis i ranije poklanjao du`nu pa`nju, obja-
vljujui kataloge zbirki Muzeja grada Beograda3i Narodnog
Muzeja Beograd.4U ovom kratkom prilogu, me|utim, po pr-
vi put emo se dotai i valuacija nekih od tih medalja, navo-
dei procene njihovih vrednosti i postignute cene na pome-
nutim aukcijama. Ocena kvaliteta navedena je engleskom
terminologijom, dok su opisi skraeni.
Auction 43, 11& 12 October 2005 -- Lot 3387. MMeeddaalljjaa oossvvaajjaa--
nnjjaa BBeeooggrraaddaa oodd TTuurraakkaa 11668888.. ggooddiinnee od strane Maximiliana
II Emanuela, elektora Bavarske (1662-1726); medaljer Philipp
Heinrich Müller. Na jednoj strani panorama Beograda, natpis
GRIEGSCH WEISSENBURG IST IN TURKISCHE GEWALT …,
na drugoj pas na mostu posmatra kost koja mu je ispala u po-
tok, gore nema~ki natpis u tri reda, na obodu latinski BELGRA-
DI EXSVPERAT … Srebro, 49 mm (Mont 1066; Julius 349;
Forster 647; Witt 1503; Popelka 35; BDM IV, 198). Very fine
with pleasant tone. Procena £1000-1200, nije prodata.
Auction 46, 4 May 2006 - Lot.2334. MMeeddaalljjaa oossvvaajjaannjjaa BBeeoo--
ggrraaddaa oodd TTuurraakkaa 11668888.. ggooddiinnee od strane Maximiliana II
Emanuel, electora Bavarske (1662-1726); medaljer Georg
Hautsch. Bista Maximiliana na desno, na rv. plan grada Be-
ograda na uu Save i Dunava, gore sunce, natpis IN VIA
VIRTVTE …, PLUS ULTRA, a u kartui ALBA GRÆCA RE-
CEPTA; na obodu BELGRADVM SVBITO BAVARVS… Sre-
bro, 43 mm (Mont 1075; Witt 1499). Almost extremely fine
and extremely rare. Procena: £1400-1800, prodata za 1500.-
Auction 43, 11 - 12 October 2005 -- Lot 3393. MMeeddaalljjaa oossvvaajjaa--
nnjjaa BBeeooggrraaddaa oodd TTuurraakkaa 11771177.. ggooddiinnee, od strane princa Euge-
na Savojskog, u ime austrijskog cara Karla VI (1685-1711-
1740); medaljer Daniel Warou (avers) i Benedikt Richter (re-
vers). Bista cara, na desno, nosi Orden Zlatnog runa; na rv. dve
figure (Vera i Mir) dr`e tit, natpis REP CHRIST PACE BELLOQ
STABILITA, Srebro, 43 mm (Mont 1505; Julius 1276; Erlanger
II, 2875). Extremely fine. Procena £1400-1800, nije prodata.
1Auction 41, 4 May 2005 i Auction 43, 11 - 12 October 2005
2Auction 46, 4 May 2006 i Auction 49, 25 & 26 September 2006
3Nikola Crnobrnja, Spomen medalje izdate povodom austrijskog osvajanja Beograda 1688, 1717. i 1789. godine i Po`areva~kog mira 1718. godine iz zbir-
ke Muzeja grada Beograda, dinar br. 23, 2004, 61-64.4Ranko Mandi, Medalje izdate povodom osvajanja Beogrda 1688, 1717. i 1789. godine iz zbirke Narodnog muzeja u Beogradu, dinar br. 26, 2006, 60-64.
Auction 43, 11 & 12 October 2005 -- Lot 3394. MMeeddaalljjaa oossvvaa--
jjaannjjaa BBeeooggrraaddaa oodd TTuurraakkaa 11771177.. ggooddiinnee, od strane princa Eu-
gena Savojskog, medaljer: Georg Vestner. Bista austrijskog cara
Karla VI na desno, rv. panorama Beograda iznad koje leti Vik-
torija (boginja pobede), natpis GLADIVS DEI CAROLI ET GIDE-
ONIS EVGENII, obod gladak. Beli metal, 49 mm (Mont 1506;
Julius 1278). With usual small copper plug, choice, virtually as
struck and extremely rare. Procena: £1000-1200 Nije prodata.
Auction 46, 4 May 2006 - Lot.2343. MMeeddaalljjaa oossvvaajjaannjjaa BBee--
ooggrraaddaa oodd TTuurraakkaa 11771177.. ggooddiinnee, od strane princa Eugena
Savojskog, medaljer: Georg Vestner. Kao prethodna ali kova-
na od bakra, 49 mm (Mont 1506; Julius 1276; Bernheimer
104; Erlanger II, 2875). Good very fine with little actual wear.
Procena £400-500, prodata za 700.-
Auction 46, 4 May 2006 - Lot.2344. MMeeddaalljjaa oossvvaajjaannjjaa BBeeooggrraa--
ddaa oodd TTuurraakkaa 11771177.. ggooddiinnee, kao prethodna, ali od belog metala,
49 mm (Mont 1506; Julius 1276; Bernheimer 104; Erlanger II,
2875). Good very fine. Procena: £250-350, prodata za 320.-
Auction 43, 11 & 12 October 2005 -- Lot 3396. MMeeddaalljjaa
oossvvaajjaannjjaa BBeeooggrraaddaa oodd TTuurraakkaa 11771177.. ggooddiinnee. Carski orao i
munje napadaju tvr|avu na ~ijem je vrhu turski polumesec;
rv. panorama grada na mese~ini ispod zvezdanog neba, nat-
pis DER TÜRCKEN HEER ZERSTIEBT..., Srebro, 32 mm
(Mont 1515; Julius 1297; Popelka 228). Extremely fine and
rare. Procena: £700-900, prodata za 700.-
Auction 43, 11 - 12 October 2005 -- Lot 3395. MMeeddaalljjaa
oossvvaajjaannjjaa BBeeooggrraaddaa oodd TTuurraakkaa 11771177.. ggooddiinnee, medaljer Ge-
org Vestner (avers) i Philipp Heinrich Müller (revers). Bista
austrijskog cara na desno; rv. panoramski plan grada Beo-
grada, natpis CAROLO SVBIGITVR BELGRADVM / DECIMA
OCTAVA AVGVSTI... Srebro, 43 mm (Mont -; Julius 1293;
Forster 804). Good extremely fine, very rare. Procena: £1200-
1500, prodata za 1300.-
Auction 41, 4 May 2005 -- Lot 1842. MMeeddaalljjaa oossvvaajjaannjjaa BBee--
ooggrraaddaa oodd TTuurraakkaa 11778899.. ggooddiinnee od strane feldmarala Gide-
ona Ernst von Laudona,, u ime austrijskog cara Jozefa II
(1765-1790); medaljer: Ignaz Donner. Lovorom oven~ana
bista cara, na desno; rv. Fama sedi ispred spomenika na ko-
jem pie BELGRAD.Srebro, 40 mm (Mont 2180). Very fine.
Procena; £400-500, nije prodata. IIssttaa mmeeddaalljjaa ponu|ena je
na Balwin's aukciji 49, 25 & 26 September 2006 -- Lot. 1479;
uz manju procenu: £ 200-250, prodata za 260.-
Auction 43, 11& 12 October 2005 -- Lot 3410. MMeeddaalljjaa oossvvaa--
jjaannjjaa BBeeooggrraaddaa oodd TTuurraakkaa 11778899.. ggooddiinnee;; medaljer: Ignaz Don-
ner (nesignirana). Bista austrijskog cara na desno; rv. panora-
ma Beograda. Bakar, 47 mm (Mont 2181 - signed; BDM I,
607; Baldwin’s Auction 39, lot 1987 - silver, signed). Nearly
extremely fine and very rare. Procena: £700-900, nije prodata.
49dinar 28 / 2007
medalje i plakete
Auction 41, 4 May 2005 -- Lot 1841. MMeeddaalljjaa oossvvaajjaannjjaa BBee--
ooggrraaddaa oodd TTuurraakkaa 11778899.. ggooddiinnee;; medaljer: I. Donner (avers)
i J. P. Holzhäuser (revers). Bista cara sa lovorovim vencem
na glavi, na desno; rv: dva ponizna Tur~ina predaju Heraklu
klju~eve grada (Beograda), natpis; VIVAT LAUDON … Sre-
bro, 44.5mm (Mont -; Horsley 3177; BDM I, 607). Extremely
fine. Procena; £1500-1800, nije prodata.
Auction 41, 4 May 2005 - Lot 1843. MMeeddaalljjaa oossvvaajjaannjjaa BBee--
ooggrraaddaa oodd TTuurraakkaa 11778899.. ggooddiinnee;; medaljer: J. P. Werner. Po-
prsje austrijskog cara na desno; rv. Laudon i dva njegova ge-
nerala na konjima pokazuju na Beograd ispred njih levo. Be-
li metal, 45 mm. (Mont -). The surface lightly spotted, very fi-
ne. Procena; £200-250, prodata za 160.-
Auction 41, 4 May 2005 -- Lot 1844. MMeeddaalljjaa oossvvaajjaannjjaa BBee--
ooggrraaddaa oodd TTuurraakkaa 11778899.. ggooddiinnee;; medaljer: J. C. Reich.. Po-
prsje cara u uniformi, na levo; rv. Laudon na konju, iza nje-
ga panorama Beograda. Beli metal, 45 mm. (Wurzbach
4879; BDM V, 71). Extremely fine. Prcena £150-200, proda-
ta za 160.-
Auction 46, 4 May 2006 - Lot. 2346. MMeeddaalljjaa oossvvaajjaannjjaa
BBeeooggrraaddaa oodd TTuurraakkaa 11778899.. ggooddiinnee, kao prethodna, tako|e
beli metal ali neto vea, 46mm. (Wurzbach 4879; BDM V,
71). Extremely fine. Procena £150-200, prodata za 160.-
Auction 49, 25 & 26 September 2006 -- Lot. 1480. MMee--
ddaalljjaa oossvvaajjaannjjaa BBeeooggrraaddaa oodd TTuurraakkaa 11778899.. ggooddiinnee, kao
prethodna. Beli metal, 46 mm, sa bakarnim tihtom
(Würz 4879; BDM V, 71),. Very fine. Procena £80-120,
prodata za 75.
50 dinar 28 / 2007
medalje i plakete
Medalja za spomen
proglasa Kraljevine
Srbije 22. februara
1882. godine (2)Ljubomir S. STEVOVI], Beograd
UUpredprolom dinaru smo objavili ~lanak o Meda-
lji Obnoviocima Srpske Kraljevine,1u kome je po-
red analize medalje, dat i pregled istorijskih prili-
ka u doba proglasa Srpske Kraljevine. No, za ko-
lekcionare je najinteresantnije da saznaju broj podeljenih
primeraka ove retke medalje, da bi mogli da raspravljaju o
njenoj retkosti i vrednosti, bilo u novcu, bilo u trampi, pa
smo odlu~ili da reimo i tu misteriju. Sada, u nastavku, ob-
javljujemo ta~an broj i spisak svih odlikovanih Medaljom
Obnoviocima Srpske Kraljevine.
Prema ~lanu 4. Zakona o ordenima i medaljama Kraljevi-
ne Srbije2
iz 1883. godine pravo na Medalju obnoviocima
Srpske Kraljevine su imali samo „Kralj, ~lanovi Narodne
Skuptine i ministri od 22. februara 1882.“. Dakle, pored Kra-
lja Milana, odlikovani su samo aktuelni ministri i poslanici
na dan proglasa Kraljevine (22. februara po starom kalenda-
ru, po novom kalendaru 7. marta).
Njegovo Veli~anstvo Milan Obrenovi, Prvi Kralj Srbije
Predsednik ministarskog saveta, ministar inostranih dela,
Milan Piroanac
Ministar prosvete i crkvenih dela, Stojan Novakovi
Ministar pravde, Dimitrije Radovi
Ministar vojni, Po~asni a|utant Nj.V., \eneral Tihhomilj
Nikoli
Ministar unutranjih dela, Milutin Garaanin
Ministar gra|evina, Jefrem P. Gudovi
Ministar finansija, ^edomilj Mijatovi
Lako smo doli do imena 7 odlikovanih ministara, ali je bi-
lo problema da se do|e do ta~nog spiska ~lanova Narodne
skuptine na dan 22. februara 1882.
Prema Ustavu iz 1869. godine, Narodna skuptina je ima-
la trogodinji mandat, t.j. poslanici su se birali svake tree
godine. Svaki srez i okru`na varo su na 3000 poreskih gla-
va birali po jednog poslanika, a varo Beograd 2 poslanika.
Ako su koji srez ili varo imali preko 4500 poreskih glava, bi-
1 Ljubomir S. Stevovi: Medalja za spomen proglasa Kraljevine Srbije, dinar
br. 26, 2006, str. 69-71
2 Zakon o ordenima i medaljama, Beograd, 23. Januar 1883 godine; Zbor-
nik zakona i uredaba, XXXVIII, Beograd 1883, str. 440
g. Ljubomir Molerovi iz Vra~evia, za
srez kolubarski.
g. Vasilije Pavi iz Stublina, za srez po-
savski.
g. Ivan Proti iz Kamenice, za srez pod-
gorski.
g. Avram Sandi iz Uba, za srez tam-
navski.
V. U okrugu vranjskom
g. Paja Vukovi iz Kragujevca, za varo
Vranju.
g. Aran|eo Cvetanovi iz Oraovice,
srez poljani~ki
g. Dina Ljoti iz Kamenice, za srez ma-
suri~ki.
g. Mita Stankovi iz Buljesevca, za srez
p~inski
g. Mita Stanojevi iz Duge Luke, za srez
p~inski.
VVII.. UU ookkrruugguu jjaaggooddiinnsskkoomm
g. Todor Aran|elovi iz Jagodine, za
varo Jagodinu.
g. Vujica Milovanovi iz Ribara, za srez
beli~ki.
g. Todosije Stevanovi iz Rajinca, za
srez leva~ki
g. Sava Bradi iz Medve|e, za srez le-
va~ki.
g. Milija Milovanovi iz Ba~ine, za srez
temniski.
g. Filip Milojevi iz Velike Drenove, za
srez temniski.
VVIIII.. UU ookkrruugguu kknnjjaa`eevvaa~~kkoomm
g. Aleksa Stanojovi iz Knja`evca, za
varo Knja`evac.
g. Marinko Markovi iz Vrbice, za srez
timo~ki.
g. Rista \usi iz Merd`elata, za srez
svrlji~ki.
g. Stanojlo Dini iz Mu~ibabe, za srez
zaglavski.
g. Dimitrije Risti iz Gornje Kamenice,
za srez zaglavski.
VVIIIIII.. UU ookkrruugguu kkrraagguujjeevvaa~~kkoomm
g. Todor Tucakovi iz Kragujevca, za
varo Kragujevac.
g. Vladislav Pavlovi iz Brzana, za srez
kragujeva~ki.
g. Savko \usi iz Gledia, za srez gru-
`anski.
g. \ur|e \orovi iz ^estina, za srez
gru`anski.
g. Janko Bad`akovi iz Jagnjila, za srez
jaseni~ki
g. Svetozar Mateji iz Topole, za srez
jaseni~ki.
g. Blagoje Bo`i iz Badnjevca, za srez
lepeni~ki
g. Jovan Raji~i iz umia. za srez lepe-
ni~ki.
IIXX.. UU ookkrruugguu kkrraajjiinnsskkoomm
g. Milo Simi iz Negotina, za varo Ne-
gotin.
g. Anta Raja~i iz Salaa, za srez krajin-
ski
g. Milan Gligorijevi iz Sikola, za srez
krajinski.
g. Milija S. Todorovi iz [tubika, za
srez brzopalana~ki
g. Novak Paunovi iz Plavlja, za srez br-
zopalana~ki.
g. Dimitrije Tomi iz Kladova, za srez
klju~ki.
g. Mijailo Jeremi iz Donjeg Milanovca,
za srez pore~ko-re~ki.
XX.. UU ookkrruugguu kkrruueevvaa~~kkoomm
g. Arsa Drenovac iz Kruevca, za varo
Kruevac.
g Gavrilo Stepanovi, za srez joani~ki
g. Marko Bogdanovi iz varoice Ko`e-
tina, za srez kozni~ki.
g. Tasa Miloevi iz Trstenika, za srez
trsteni~ki.
g. Vujica Todosijevi iz Globodera, za
srez krueva~ki
g. Smiljko ]iri iz Bivolja, za srez kru-
eva~ki.
XXII.. UU ookkrruugguu nniikkoomm
g. Cvetan - Ceka - \or|evi iz Nia, za
varo Ni.
g. Avram Stanimirovi iz Maloita, za
srez niki
g. Ilija Stojilkovi iz Pase-poljane, za
srez niki.
g. Atanasije Srndakovi iz Gornjeg Du-
nika, za srez zaplanjski.
g. Vasiljko Cvetanovi iz Leskovca, za
srez leskova~ki
g. Trajko @ivkovi iz Pe~enjevca, za srez
leskova~ki.
g. Kosta Stojanovi iz Vlasotinaca, za
srez vlasotina~ki
g. Aran|el Marinkovi iz Dedine Bare,
za srez vlasotina~ki.
XXIIII.. UU ookkrruugguu ppiirroottsskkoomm
g. Raa Miloevi iz Pirota, za varo Pi-
rot
g. Aleksa Popovi iz Rosoma~a, za srez
viso~ki.
g. Nedeljko ]iri iz Baltaberilovca, za
srez niavski
g. Mita Petrovi iz Cerovika, za srez ni-
avski.
g. Jovan Nikoli iz [paja, za srez belo-
palana~ki.
g. Gligorije Popovi iz Strelca, za srez
lu`ni~ki.
XXIIIIII.. UU ookkrruugguu ppooddrriinnsskkoomm
g. Velizar Kundovi, iz Loznice, za va-
ro Loznicu.
g. Cvaja Osatovi iz Jarebice, za srez ja-
dranski
g. Mian Risti iz Krupnja, za srez ra-
|evski.
g. Petar Vasi iz Gornje Bukovice, za
srez azbukova~ki.
XXIIVV.. UU ookkrruugguu ppoo`aarreevvaa~~kkoomm
g. Stojan Pavlovi iz Po`arevca, za va-
ro Po`arevac.
g. Sima Nestorovi iz Velikog Crnia, za
srez po`areva~ki
g. Dimitrije Obrenovi iz Dubravice, za
srez po`areva~ki.
g. Stanimir Markovi iz Oreovice, za
srez moravski
g. Milosav Stepanovi iz Kuiljeva, za
srez moravski.
g. Sava Obradovi iz Velikog Gradita,
za srez ramski
g. Ivan Milanovi iz Kli~evca, za srez
ramski.
g. Rista S. Popovi iz Golupca, za srez
goluba~ki.
g. Radenko Dragojevi iz Gornje Krue-
vice, za srez zvi`dski.
g. Raka Kuki iz Zlatova, za srez mlav-
ski
g. Jevrem Stanisavljev iz Zabr|a, za
srez mlavski
g. Ilija Stoi iz @agubice, za srez omoljski.
XXVV.. UU ookkrruugguu rruuddnnii~~kkoomm
g. Jovan [alavardi iz Gornjeg Mila-
novca, za varo Gornji Milanovac.
g. Veljko Jakovljevi iz Beria, za srez
crnogorski.
g. Maksim Milutinovi iz Mr~ajevca, za
srez moravski.
g. Jovan Radojevi iz Rudnika, za srez
ka~erski.
XXVVII.. UU ookkrruugguu ssmmeeddeerreevvsskkoomm
g. Gavrilo upi iz Smedereva, za varo
Smederevo.
g. Petar Lazi-\uri iz Skobalja, za srez
podunavski
g. Milo Ili iz Mijailovca, za srez podu-
navski
g. Bogdan Milanovi iz Saraoraca, za
srez oraki
g. Marjan Dragi iz Markovca, za srez
oraki.
g. Nikola Krupe`evi iz Velike Krsne, za
srez jaseni~ki
52 dinar 28 / 2007
faleristika
g. Stevo Grn~arevi iz Palanke, za srez
jaseni~ki.
XXVVIIII.. UU ookkrruugguu ttooppllii~~kkoomm
g. Tasa Kosti iz Prokuplja, za varo
Prokuplje.
g. Trifun Jeremi iz Prokuplja, za srez
dobri~ki.
g. Aleksa Nikoli iz Donje Re~ice, za
srez prokupa~ki.
g. Novica Kova~evi iz Bla`eva, za srez
kosani~ki.
g. \or|e Aran|elovi, za srez jablani~ki.
XXVVIIIIII.. UU ookkrruugguu uu`ii~~kkoomm
g. Milan \uri iz U`ica, za varo U`ice.
g. Aleksa \. Popovi iz U`ica, za srez
ariljski.
g. Mijailo Smiljani iz Ravni, za srez
zlatiborski.
g. Petar Stevanovi iz [uma, za srez
moravi~ki.
g. Milan @unji iz Zdrav~ia, za srez po-
`eki.
g. Sima Miloevi iz Roga~ice, za srez
ra~anski.
g. Novak Miloevi iz Sje~e-Reke, za
srez crnogorski.
XXIIXX.. UU ookkrruugguu ccrrnnoorree~~kkoomm
g. Nikola Pai iz Po`arevca, za varo
Zaje~ar.
g. Stojan Stankovi iz Bele reke, za srez
zaje~arski
g. Lilo Nikoli iz Velikog Izvora, za srez
zaje~arski.
g. Marinko Ivkovi iz Boljevca, za srez
boljeva~ki
g. @ivko M. Denovi iz Podgorice, za
srez boljeva~ki.
XXXX.. UU ookkrruugguu ~~aa~~aannsskkoomm
g. Stojan Risti iz ^a~ka, za varo ^a-
~ak.
g. Andrija Peruni~i iz Slatine, za srez
trnavski.
g. Ranko Tajsi iz Puhova, za srez dra-
ga~evski.
g. Uro Kne`evi iz Beograda, za srez
karanova~ki.
g. Gligorije Petronijevi iz Studenice,
za srez studeni~ki.
XXXXII.. UU ookkrruugguu aabbaa~~kkoomm
g. \or|e M. Topuzovi iz [apca, za va-
ro [abac.
g. Ilija Panteli iz Naku~ana, za srez po-
cerski.
g. Milan Kuzmanovi iz Vukoia, za
srez posavo-tamnavski.
g. Milan Leki, trgovac iz Mitrovice, za
srez ma~vanski.
g. \or|e Ugljei, trgovac iz Savljaka,
za srez ma~vanski.
XXXXIIII.. UU ookkrruugguu uupprriijjsskkoomm
g. Dimitrije Cvetkovi iz ]uprije, za va-
ro ]upriju.
g. Dimitrije Kati iz Crkvenca, za srez
resavski.
g. Dimitrije Damitrijevi iz Paraina, za
srez parainski.
g. Radisav Simi iz Sikirice, za srez pa-
rainski.
g. Vule Popovi iz Vojnika, za srez de-
spotova~ki.
SPISAK KNE@EVIH
POSLANIKA NA DAN
PROGLASA KRALJEVINE
g. Obrad @. Antoni, trgovac iz Likodre
u okrugu podrinskom,
g. Jovan Bademli, profesor zemljodel-
sko-umarske kole,
g. Milan M. Bogievi, ministar na ras-
polo`enju,
g. Kosta Borisavljevi, predsednik suda
okruga u`i~kog,
g. Jovan Bosi, ~lan suda okruga pirot-
skog,
g. Mihailo Valtrovi, profesor Velike
kole,
g. Franja Vete~ki iz Beograda,
g. Dr \or|e Dimitrijevi, lekar okruga
aleksina~kog,
g. Dr Lazar Doki, profesor Velike ko-
le,
g. Marko \urkovia, in`injer okruga
beogradskog,
g. Aleksa Ili, svetenik iz Beograda,
g. Kosta Jovanovi, pomonik ministra
unutranjih dela,
g. Stevan Jovanovi, sekretar ministar-
stva unutranjih dela,
g. Dimitrije Joksi, Knja`ev sekretar,
g. Milan Kujund`i, profesor Velike kole,
g. Kosta Magazinovi, ~lan Dr`avnog
saveta,
g. Dimitrije Marinkovi, ~lan kasacio-
nog suda,
g. Spira D. Markovi, trgovac iz Nia,
g. Milan \. Milievi, na~elnik mini-
starstva unutranjih dela,
g. Jakub Mustafi, trgovac iz Nia,
g. Jovan Nestorovi, ~lan suda okruga
krajinskog,
g. Svetomir Nikolajevi, profesor Velike
kole,
g. Aron Nin~i, javni pravozastupnik za
okrug jagodinski,
g. Avram M. Ozerovi, trgovac iz Beo-
grada,
g. \or|e Pavlovi, ~lan kasacionog suda,
g. Antonije Pelivanovi, ~lan suda okru-
ga uprijskog,
g. Mihailo Petkovi, profesor Velike
kole,
g. Lazar Petrovi, ~lan suda okruga ja-
godinskog,
g. Gavrilo Popovi, protojerej u`i~ki,
g. Sima ^. Popovi, sekretar ministar-
stva financije,
g. Stevan D. Popovi, sekretar ministar-
stva prosvete i crkvenih dela,
g. Dragomir Rajovi, predsednik suda
okruga beogradskog,
g. Toma Staji, trgovac iz Vranje,
g. Svetozar Stevanovi, upravnik fon-
dova,
g. Vu~ko Stojanovi, sekretar ministar-
stva finansije,
g. Aleksa Stojkovi, na~elnik okruga
rudni~kog,
g. Kosta S. Tauanovi, iz Beograda,
g. Trpezia Miloa predsednika suda
okruga krueva~kog.
g. Krsta M. Petrovi, kontrolor metar-
skih mera u Ministarstvu finansija
g. Ko~a J. Radovanovi, knjigovo|a
Glavne kontrole
g. Petar ]eli, ra~unoispita~ Glavne
kontrole
g. Vasa Bo`i, sekretar rudarskog ode-
ljenja ministartsva financije
g. Jovan Milanovi, ~lan Glavne kontrole
g. Aleksa Jovanovi, predsednik suda
varoi beogradske
g. Jovan Milovanovi, predsednik suda
beogradsko-trgova~kog
g. Pavle Samurovi, trgovac iz Prnjavo-
ra okruga aba~kog
g. Vu~ko D. Stojanovi, |umrukd`ija
beogradski
Dakle, Medalju Obnoviocima Srpske
Kraljevine su dobili Kralj Milan, 7 mini-
stara, 175 poslanika (128 izbornih po-
slanika i 47 kne`evih), to ukupno ~ini
183 odlikovanih. Poto se medalje obi~-
no kuju u neto veem broju nego to je
neophodno, mo`e da se pretpostavi da
tira` Medalje nije bio vei od 200 pri-
meraka.
53dinar 28 / 2007
faleristika
54 dinar 28 / 2007
faleristika
Dva nova priloga izu~avanjurusko-srpske faleristikeAleksandar Mihailovi~ VELI^KO, Minsk (Belorusija)
1. Medalja u~esniku
brzohodnog maraBBOOSSNNAA -- KKOOSSOOVVOO 1122.. JJUUNNAA 11999999.. GGOODD..
U junu 1999. godine vojno delovanje
mirovnih snaga UN je bilo prekinuto. Na
zajedni~kom savetovanju ministara odbra-
ne i komandanata zemalja u~esnica ree-
nja kosovskog konflikta, odre|ene su zone
lociranja nacionalnih kontingenata, izuzev
ruske zone.
13. juna planiralo se uvo|enje u admini-
strativni centar Kosova, grad Pritinu, ame-
ri~kih snaga, koje bi zatim obezbe|ivale
prihvat aviona sa mirovnjacima drugih dr-
`ava. No, uprkos tom planu, Rusija je do-
nela neo~ekivanu, pa ~ak donekle i drsku
odluku, vojno spornu, ali veoma zna~ajan
politi~ki potez, u znak protesta za na~in re-
avanja kosovskog konflikta.
U patriotskim ruskim novinama pojavila
se verzija da su, saznavi o podzemnom
delu aerodroma, Amerikanci planirali da
tamo izgrade svoju avio-bazu, sli~nu Avia-
nu. Da bi spre~ili taj plan, ruski generali su
planirali da preduzmu sli~an manevar. Ni-
je se, me|utim, moglo ra~unati na mno-
tvo prepreka. Pre svega da stvaranje baze
na stranoj teritoriji ne dolazi iz obi~nog za-
hvata, nego iz procesa dugih pregovora.
Sastav ruske armije bio je poprili~no jadan
da bi pretstavljao protivte`u silama NATO.
U noi 12. juna ruski mirovni bataljon,
izvrsio je brzohodni mar ("mars –brosku")
iz Tuzle u Pritinu i ujutru zauzeo aero-
drom sa okolinom. Prethodnice ameri~kih
snaga za brza reagovanja, umesto planira-
nog opkoljavanja aerodroma, bile su pri-
nu|ene da u potpunoj nedoumici zapo~nu
pregovore pod nianom puaka ruskih
oklopnih transportera. Planovi dislokacije
bili su zaista narueni i Amerikancima je
ostalo da ih samo privremeno koriguju, pa
da se kasnije dogovaraju sa Rusima. Ceo
svet je u tom trenutku bio zadivljen ruskim
vojnikom. Me|unarodni odjek bio je jak. U
tom trenutku Rusija, koja je bila o~igledno
slaba, kako u finansijskom polo`aju (posle
krize 1998), tako u vojnom (posle niza ne-
promiljenih reorganizacija uskraivanja i
nefinansiranja armije), postala je jednak
mirovni partner u kosovskom konfliktu.
Kasnije prijem savezni~kih aviona odvijao
se pri obezbe|enju sigurnosti od strane ru-
skog kontingenta. Dislocirani ruski kontin-
gent na Pritinskom aerodromu Slatina bio
je u zoni odgovornosti Danske. Na svakih
12 meseci, deavala se promena jedinica.
Obezbe|enje aerodrome bilo je sada pre-
neeno na ruske mirovne snage na Koso-
vu.
Za izvo|enje ovog brzohodnog mara
Ministarstvo odbrane Rusije ukazom broj
75 od 11. II 2000. ustanovilo je medalju.
Autor medalje je V. K. Ro`kov. Postoje dve
varijante, idanti~ne po dizajnu, koje se raz-
likuju po boji metala. Ljudstvo koje je u~e-
stvovalo u maru nagra|ivano je meda-
Sl. 1. Medalja
„Mar-broska“
Osnovne podatke o medaljama o kojima je ovde re~ objavili su
R. Mandi i L. Geri u IV nastavku svoje rubrike "Rusko-srpska
faleristika", u „dinaru“ br. 22. U ovom dodatku dajemo znatno opir-
nije podatke vezane za popularnu, i ve sada retku, Medalju br-
zog mara ruskih trupa od Bosne do Kosova, kao i opis Ordenske
knji`ice za medalju izdatu ruskim graditeljima Pan~eva~kog mosta
ljom bele boje (od novog srebra), a grupa
koja je u~estvovala u organizaciji i obezbe-
|enju mara, nagra|ena je medaljom `ute
boje. U sastavu jedinica odre|enih za mar
ulo je 200-250 ljudi. Toliko je, otprilike, iz-
dato medalja od belog metala
Broj ljudi nagra|enih medaljom od `u-
tog metala je odprilike 400-450. Medalja je
kru`nog oblika, pre~nika 34 mm, oka~ena
o lentu petougaonog oblika. Lenta ima cr-
ne, narand`aste i plave pruge prilago|ene
u razmeri 2+10+13 mm. Avers medalje
ima centralnu kompoziciju sa amblema
vazduno desantnih jedinica (padobranac
s 2 aviona na bokovima), koji izlazi iz
oklopnog transportera. Kupola padobrana
ukraena je belim emajlom. Iznad kupole
predstavljena je razvijeva zastava Rusije.
Ispod oklopnog transportera na plavoj len-
ti ispod ruba otkovan je natpis u jednom
redu. Na reversu je, u centralnom delu, ho-
rizontalni natpis u 2 reda, oko kojeg je, uz
rub medalje, polukru`ni natpis. U donjem
delu polja stavljen je broj medalje. Postoje
varijante sa 3 i sa ~etiri to~ka na oklopnom
transporteru. Medalja sa 4 to~ka sree je
re|a.
Kasnije se dolo se do zaklu~ka da je broj
onih koji su uzeli u~ee u razradi, pripre-
mi i obezbe|enju mara bio vei od broja
iskovanih medalja. Pored toga, pravo na
dobijanje ove medalje imali su i neki poli-
ti~ari koji su u~estvovali u organizaciji br-
zohodnog mara. Tako|e je izvestan broj
medalja dodeljen vojnicima danskog kon-
tigenta. Zbog svega toga doneta je odluka
o dodatnom kovanju ove medalje. Drugo
kovanje razlikovalo se samo po veli~ini,
njen pre~nik je 32 mm, dok su sve ostale
osnovne karakteristike iste, sem sitnih de-
talja. Tako je na ovim dodatno iskovanim
medaljama kupola padobrana bez emajla;
slova na reversnom natpisu su neto dru-
ga~ija.
Posedujemo podatak da je iskovano po
400 primeraka obe vrste medalja ovog II ti-
pa. Iskovane su od tombaka, i imaju dru-
ga~iju traku. Ona je skoro sasvim plava, sa
5-milimetarskom narand`astom linijom
po sredini.
((PPrreevvoodd ssaa rruusskkoogg:: DD.. SSttaanniissaavvlljjeevvii))
2. Medalje za gra|enje
mosta preko Dunava
Premda je Spomen Medalja za gra|enje
mosta preko Dunava ustanovljena kao znak
zahvalnosti nove vlasti Jugoslavije sovjet-
skim gra|evinarima, ona je ubrzo postala
simbol politi~kog sukoba Staljina i Tita. Po-
sle Balkanske konferencije 1948. godine,
postalo je jasno da Staljin nee dozvoliti ne-
zavisni politi~ki kurs dr`ava isto~ne evrope
koje su se nalazile pod uticajem Sovjetskog
Saveza. Jugoslavija je bila proglaena revi-
zionisti~kom zemljom i otpadnikom od so-
cijalisti~kog kursa. Po celom Sovjetskom Sa-
vezu u preduzeima su odr`avani partijski i
opti sastanci radnih kolektiva s jedinstve-
nim ciljem da se izruga otpadnik Tito. I sve
je to bilo redovno objavljivano u sredstvima
javnog informisanja. U takvoj atmosferi,
neobi~no su izgledale na grudima ratnika
sovjetska Medalja za oslobo|enje Beograda
i jugoslovenska Medalja za gra|enje mosta
preko Dunava. U specijalnom odelenju
NKVD bila je stvorena grupa saradnika ko-
jima je bio dat zadatak da prona|u sve na-
gra|ene jugoslovenskim medaljama. Sasta-
vljeni su kompletni spiskovi sovjetskih voj-
nika koji su dve godine ranije dobili tu me-
dalju. Nakon toga je dolo do oduzimanju
svih medalja i ukaza od nagra|enih. Ukoli-
ko je medalja bila izgubljena, onaj koji je
istu izgubio, svojeru~no je pisao izjavu, a na
ukazu je slu`benik NKVD stavio primedbu
kao to se vidi na prilo`enoj slici ordenske
knji ice za ovu medalju.
Broj oduzetih knji`ica po tom spisku od-
govarao je broju nagra|enih. Broj oduzetih
medalja bio je znatno manji. O tome sve-
do~e karakteristi~ne rupe na jednom broju
knji`ica, nastale prilikom pri~vrivanja
medalje na knji`icu, dok na ostalim takvih
rupa nema.
Sve oduzete medalje i knji ice ~uvale su
se u Nagradnom odelenju Ministarstva ino-
stranih poslova, sve do raspada SSSR. Posle
raspada SSSR-a, dolo je do smanjenja ka-
drova u Ministarstvu inostranih poslova i
medalje koje su se tu ~uvale bile su poslate
na pretapanje, a knji ice su bile spaljivane.
Mo`e se ra~unati da je sa~uvano samo oko
sto knji ica, ne ra~unajui one koje su dode-
ljene Jugoslovenima. Knji ice je potpisao
Todor Vujasinovi koji je od marta 1945.
godine zauzimao polo`aj ministra eleznice
i transporta Jugoslavije. Svojeru~ni potpis
ministra je overen pe~atom Ministarstva.
Interesantan je detalj da je deo knji`ice
bio potpisan ljubi~astim, a deo crvenim
mastilom. Prezimena nagra|enih vojnika
ispisana su raznim rukopisima i raznim
mastilima: ljubi~astim, plavim, crnim i ze-
lenim. Ovo govori da su pojedinim jedini-
cama bile predate neispunjene ordenske
knji`ice i da su ih zatim ispunjavali pisari u
tabovima jedinica.
Mo`e se doneti jo jedan interesantan
zaklju~ak pri upore|ivanju veeg broja
ovih dokumenata: veinski broj nagra|e-
nih ima ~in obi~nog vojnika ili desetara. To
pokazuje mentalitet ruskih oficira koji su
u~estvovali u nagra|ivanju vojnika, poto
je to bila i medalja, pa ~ak i druge dr`ave,
sebe su stavljali u spisak odlikovanja vieg
ranga (ordena).
Sli~an anegdotski slu~aj desio se otprili-
ke u isto vreme kada je dolo do uzajamne
razmene odlikovanja izme|u Vlada SAD i
SSSR-a. U grupi predatih ameri~kih odliko-
vanja, pored ordena, bilo je i nekoliko Kon-
55dinar 28 / 2007
faleristika
Sl. 2 - Ordenska knji`ica za medalju "mar-broska"
gresnih medalja SAD, koja je i pored tog
naziva najvie odlikovanje Sjedinjenih
Ameri~kih Dr`ava. Bile su predate posilnim
i oferima najviih sovjetskih vojskovo|a,
koji su se vie interesovali za odlikovanja
pod nazivom orden. Pri dobijanju spiskova
nagra|enih, zvani~nici ameri~ke Kancelari-
je ordena, bili su krajnje iznena|eni zato
to ~in nagra|enih Kongresnom medaljom
nije bio vii od ~ina narednika.
((PPrreevvoodd ssaa rruusskkoogg:: LL.. GGeerrii))
56 dinar 28 / 2007
faleristika
Sl. 4. Medalja
izgradnje
mosta
Sl. 3. Most na Dunavu kod Beograda, 1945.
Sl. 5. Ordenska knji`ica
TITOVA MEDALJA DRUGOVIMA IZ BRATSKOG SSSR
Na zagreba~koj aukciji "Barac i Pervan"
odr`ane aprila prole godine kao i na
tekuoj ponudi trgova~ke firme "eMedals"
iz Kanade pojavila se se stona medalja
koja po svojim atributima pripada temi
"Rusko-srpska (jugoslovenska ) faleristika
koju smo ve ranije obra|ivali na stranica-
ma ovog casopisa.
Medalja je izra|ena radi uru~enja
~lanovima zvani~ne delegacije iz SSSR-a
koja je posetila fabriku IKOM. Izra|ena je
od patinirane posrebrene bronze kru`nog
oblika pre~nika 50 mm sa primenom
crvenog, plavog i belog emajla. Na aversu
je predstavljen nadgrudni portret Tita u
maralskoj uniformi i u poluprofilu
okrenut u levo. Oko portreta nalazi se lati-
ni~ni natpis: NARODNI HEROJ
MAR[AL JUGOSLAVIJE JOSIP BROZ
TITO . Pod portretom je signature auto-
ra "KRIVAK"(Teodor Krivak-Klauzer,
medaljer iz Zagreba)
Na reversu u centru, na plavo ema-
jlirovanoj izvijenoj traci latinicnim belo
emajlirovanim slovima horizontalno je izve-
den natpis IKOM. Nad trakom je postavlje-
na crveno emajlirovana zvezda petokraka.
Centralnu kompoziciju okru`uje crveno
emajlirani prsten sa natpisom na ruskom
jeziku TOVARI[AM IZ BRATSKA-
GO SSSR NA PAM T ulivenim u
emajl metalnim slovima.
Nepoznat je datum posete i sastav sov-
jetske delegacije ali po podacima auk-
cionera medalja je datirana
1946-47. godine. Po naem miljenju
medalja je kovana neto kasnije 1954.-60.
u vreme ili posle posete Hru~ova
Jugoslaviji i periodu otopljenja odnosa
izmedju SSSR-a i FNRJ-a kada su ponovo
u~estale obostrane posete politi~kih, kul-
turnih i tehni~kih delegacija. Na ovo nas
navodi sli~nost maralskog portreta na
ovoj medalji sa portretom na medalji
"Titov put u Indiju i Burmu" 1954-55.
godine i sli~nosti u tehnici izrade sa
pomenutom medaljom i medaljom 20
godina JNA iz 1961. godine. LL.. GGeerrii
R
57dinar 28 / 2007
vojne i druge oznake
57
Slobodna plovidba DunavomZNA^KA DUNAVSKE KONFERENCIJE U BEOGRADU 1948. GODINENenad BJELO[, Pan~evo
DDunav je po svojoj velicini druga
reka u Evropi, i oduvek je bio
velika re~na saobraajnica za
deset zemalja kroz koje proti~e
i to: Nema~ku, Austriju, Slova~ku, Ma|ar-
sku, Hrvatsku, Srbiju, Rumuniju, Bugar-
sku, Moldaviju i Ukrajinu. Kao takav, Du-
nav se uvrstio u red najzna~ajnijih saobra-
ajnica koje povezuju zemlje zapadne,
centralne i jugoisto~ne Evrope sa podru~-
jem Crnog mora, Bliskog istoka i Sredoze-
mlja.
Rimljani prvi organizovano i u osvaja~-
ke ciljeve savladavaju Dunav, izgra|uju
put koji ide od Beograda du` desne obale
i dalje preko Vidina u Bugaraskoj. Inteziv-
no korienje Dunava trajalo je sve do
propasti Rimske imperije i najezde varvar-
skih plemena sa Istoka. Krajem XI veka
Dunavom ponovo zapo~inje o`ivljavanje
trgovine i saobraaja i on postaje spona Is-
toka i Zapada. Za vreme Otomanskog car-
stva i prodora Turaka na Balkan, Dunav
dobija zna~aj kao reka za osvaja~ke cilje-
ve, ali i za transport la|ama dobara, hra-
ne, ratnog materijala i ljudstva.
Krajem srednjeg veka mnoge carinske
barijere feudalnih vladara, dad`bine, na-
met i prodor Turaka kao i ratovi, ote`ava-
li su razvoj plovidbe, koji se obavljao plo-
vilima na vesla i nizvodno, ili pak uzvod-
no pomou zaprege ili ljudske snage.
Kroz burnu istoriju doga|aja i plovidbe
Dunavom ra|ala se uporedo i potreba,
kao i `elja naroda, vladara i osvaja~a, da
se sa korienjem ove reke u razne ciljeve,
regulie slobodna plovidba i upravljanje
nad njom. Sve vie budila se svest da se
aktima me|unarodnih tela, kongresa i
konferencija utvrde principi po kojima e
se odvijati slobodna plovidba bez i~ijih
pretenzija i uplitanja u unutranje stvari
naroda kroz ~ije zemlje Dunav proti~e.
Dug je bio put od prvih ideja, odluka i
pisanih akata do stvaranja ~vrstih odluka i
pravih principa da se Dunavom odvija slo-
bodna plovidba. Jedan od najstarijih pisa-
nih dokumenata iz XVII
veka govori o trgovini
Turske i Austrije, posle
zavretka rata 1665. go-
dine. Dunav se tada kori-
stio za slobodnu plovidbu
preko Beograda i dalje ka
Carigradu. Drugi jedan prav-
ni akt iz 1739. godine govori, ta-
ko|e, o slobodnoj plovidbi Dunavom. Na-
ime, Beogradskim mirovnim ugovorom
odobrava se plovidba Dunavom la|ama,
ali "bez uznemiravanja".
Pojavom parne maine i davanjem kon-
cesije jednoj engleskoj kompaniji za plo-
vidbu parnim brodovima u Austriju, do-
prinose unapre|enju plovidbe i osnivanju
prvog dr`avnog parobrodnog drutva.
Ugovorom o miru zaklju~enim 1814. go-
dine, u Parizu kao prethodnica Be~kog
kongresa, odnosie se na reku Rajnu, ali
su principi slobodne plovidbe ovom re-
kom i zajedni~ka uprava nad njom bili u
korist Francuske, Gr~ke, Holandije, Italije,
Engleske i Belgije, to je uticalo na dono-
enje Zavrnog akta i odredaba Be~kog
kongresa 1815. godine a koji se odnosio
na re`im me|unarodnih reka, pa i na Du-
nav. Pariskim ugovorom 1865. dolazi do
primene principa slobodne plovidbe na
Dunavu u skladu sa optim propisima o
me|unarodnim rekama.
U toku 1862. godine, na Dunavu se po-
javljuje prvi srpski parobrod pod imenom
"Deligrad". Sa sve veim brojem parobro-
da i intezivnim razvojem saobraaja na
Dunavu, uporedo po~inje i regulacija
plovnog puta, posebno u \erdapu, koji je
zbog svog polo`aja predstavljao klju~ bez-
bedne plovidbe.
Kada je zavren Prvi svetski rat, savezni-
ci ugovorom o miru potpisanim 1919-
1920. godine (Versajski sa Nema~kom,
Sanremski sa Austrijom, Trijanonski sa
Ma|arskom, Nejski sa Bugarskom i Sever-
ski sa Turskom) dali su osnovu za ure|e-
nje plovidbe me|unarodnim plovidbenim
putevima, a samim tim i
Dunavom.
Definitivan status Du-
nava donet je na konfe-
renciji 1921. godine u
Parizu i u njemu je utvr-
|eno da je plovidba Duna-
vom od Ulma do uca u Crno
more slobodna i otvorena svim
dr`avama i svim zastavama pod istim
uslovima. Ovakvu plovidbu obezbe|ivae
Me|unarodna dr`avna komisija i Evrop-
ska komisija.
Beogradska konferencija
1948. godine
Odmah po zavretku Drugog svetdskog
rata velike sile su pokrenule pored ostalog,
i pitanje plovidbe Dunavom. Vojna ko-
manda formirala je prelazni re`im saobra-
aja Dunavom, a u Jugoslaviji se plovidba
odvijala pod nadzorom re~ne plovidbe Ju-
goslavije. Kako su neke podunavske ze-
mlje doprinele krenje Dunavskog statuta
i odredaba o slobodi plovidbe ovom me-
|unarodnom rekom, bilo je neophodno
pronai nov pravni odnos prema internali-
zaciji reke Dunava i njenih pritoka.Usledi-
la je odluka Saveta ministara o sazivanju
konferencije radi reavanja pitanja plovid-
be Dunavom i doneta odluka i jedinstven
stav da se konferencija odr`i u Beogradu,
u periodu od 30. jula do 18. augusta 1948.
godine. Tom prilikom odre|en je i sastav
dr`ava u~esnica ove konferencije: SSSR i
Ukrajina, Bugarska, ehoslova~ka, Ma|ar-
ska, Rumunija i Jugoslavija, kao priobal-
ske dr`ave, te SAD, Velika Britanija i Fran-
cuska, kao ~lanice Saveta ministarstva ino-
stranih poslova velikih sila. Tom prilikom
postignut je dogovor da konferenciji prisu-
stvuje i Austrija, kao posmatra~.
Na Beogradskoj konferenciji potpisana
je Konvencija o re`imu plovidbe na Duna-
vu i formirana Dunavska komisija, ~ime je
prestala sa radom Evropska dunavska ko-
Zna~ka Beogradske konferencije.
(Iz zbirke autora)
58 dinar 28 / 2007
numizmatika i numizmati~ari
misija. U konvenciji Dunavske komisije
1948. godine u Beogradu zapisano je:
"Plovidba Dunavom e biti slobodna i
otvorena za pojedince, trgova~ke brodove
i robu svih zemalja na bazi jednakosti, u
pogledu li~nih i plovidbenih taksi i uslova
trgova~ke plovidbe". Ovoj konferenciji dat
je veliki publicitet u javnosti, naro~ito Ju-
goslaviji kao zemlji i gradu Beogradu kao
domainu. Povodom ove konferencije iz-
dat je serijal potanskih maraka i prigod-
na zna~ka koja je dodeljena svim u~esnici-
ma konferencije
ZZNNAA^KKAA DDUUNNAAVVSSKKEE KKOONNFFEERREENNCCIIJJEE
-- BBEEOOGGRRAADD 11994488. Izra|ena je tehnikom
kovanja, od srebrene legure, okruglog je
oblika i pre~nika 32 mm. Na prednjoj stra-
ni uz sam rub ispisano je tampanim slo-
vima "DUNAVSKA KONFERENCIJA", a u
donjem delu godina "1948". Od natpisa u
nadvienju ka centru znaka su tri konce-
tri~na kruga. Ovaj deo zna~ke je pozlaen.
Na krugovima u sebru je kocka u kojoj je
stiliziovan deo beogradske srednjovekov-
ne tvr|ave Kalemegdan sa spoljnim od-
branbenim zidinama i spomenikom "Po-
bednik", ispisan je naziv grada u desnom
uglu "BEOGRAD". Ispod zidina tvr|ave
predstavljeni su stilizovano talasi mone
reke Dunava. Na pole|ini, koja je ravna i
glatka, nalazi se vijak sa maticom, na vij-
ku su signature "ZIN" i "KOVNICA".
PO[TANSKE MARKE izra|ene su u Za-
voda za izradu novca u Top~ideru povo-
dom po~etka odr`avanja Dunavske konfe-
rencije, 30. jula 1948 godine, po nacrtu S.
Grujia. Izra|ene su u ofset tampi u ~eti-
ri nominale: 2 dinara – `utozelena, 3 di-
nara – tamnocrvena, 5 dinara ultramarin-
plava i 10 dinara crvenosme|a. Na ovim
markama je prikazan Beograd sa starim
mostom na Savi i brodom koji plovi.
LLiitteerraattuurraa::
- Zdravko \or|evi, Razvoj re~nog bro-
darstva na tlu Jugoslavije
- Glasnik JRB za 1948 god.
- dr. Davor Sokoli, Re~no brodarstvo
- Miodrag Blagojevi, Slobodna plovidba
Dunavom, Mornari~ki glasnik
- Katalog potanskih maraka jugosloven-
skih zemalja, 1991
Katalozi i albumiSvetislava Komnenova@arko PINTARI], Sombor
KKolekcionar iz Sombora, Sve-
tislav Komnenov, poznato je
ime u numizmati~kim kru-
govima jo od ranih ezde-
setih godina prolog veka, kada je
kao mladi ~lan somborskog Kluba ko-
lekcionara i redakcije lista Kolekcio-
nar publikovao svoje prve stru~ne ra-
dove iz oblasti moderne numizmati-
ke. Njegova aktivnost jo tada je za-
pa`ena i izvan granica bive Jugosla-
vije, pa u junu 1965. ugledni ~asopis
World coins objavljuje krai osvrt na
njegov rad1.
Svoj bogat i raznovrstan materijal
Komnenov je nastojao da klasifikuje i
prezentuje javnosti, ali u godinama
kada je njegova zbirka nastajala, ko-
lekcionari "amateri" su teko dolazili
do odgovarajue stru~ne literature,
kataloga i albuma moderne numi-
zmatike. Domai "profesionalci" -
istori~ari, istori~ari umetnosti i arhe-
olozi - uglavnom su se bavili antikom
i srednjim vekom, to svakako ne tre-
ba da se potcenjuje. Me|utim, podaci
o modernom novcu Knja`evine i Kra-
ljevine Srbije, Knja`evine i Kraljevine
Crne Gore, Kraljevine SHS i Jugosla-
vije, kao i okupacijskim monetama -
mogli su da se prona|u uglavnom u
stranoj literaturi koja je veini zalju-
bljenika u stari novac u to vreme bila
nedostupna. Komnenov je u takvim
okolnostima zapo~eo pionirski posao
katalogizacije, sistematizacije i pribli-
`avanja novijeg numizmati~kog ma-
terijala domaim kolekcionarima i
ostalim ljubiteljima numizmatike. Bio
je aktivan ~lan i SND i Numizmati~-
kog drutva u Zagrebu, a sedamdese-
tih godina dvadesetog veka dobio je
niz zna~ajnih priznanja i nagrada na
kolektivnim izlo`bama hobista u biv-
oj dr`avi. Svoje zbirke tada je izla-
gao onako kako se izla`u umetni~ke
slike ili potanske marke, ali uprkos
nagradama i laskavim ocenama, sam
nije bio zadovoljan takvim na~inom
prezentacije: novac ima avers i re-
Sl. 1. Sa izlo`be 1971. godine: Svetislav Komnenov
dobitnik zlatne medalje sa III skupa kolekcionara u Somboru
vers, obe strane moraju uvek biti do-
stupne posmatra~u.Trebalo je osmi-
sliti i izraditi odgovarajue albume i
kataloge po ugledu na "truli Zapad",
koji je u tim oblastima ve imao dugu
tradiciju.
Put od ideje do realizacije, Komne-
nov je preao uz mnogo truda, uklju-
~ujui i podosta ru~nog rada, da bi
1978. godine izdao svoj prvi KKaattaalloogg
-- aallbbuumm mmeettaallnnoogg nnoovvccaa jjuuggoosslloovveenn--
sskkiihh zzeemmaalljjaa, gde su obra|ena sva re-
dovna i prigodna izdanja Srbije, Crne
Gore, NDH i Jugoslavije od 1868. do
1978.godine, a dodata su i redovna
izdanja za 1979. i 1980. godinu. Na-
kon ovog prvenca, izdaje i Katalog -
album jugoslovenskog metalnog novca
- II deo, gde su obra|ena prigodna iz-
danja iz 1978. i 1980, te sva redovna
i prigodna izdanja od 1981. do 1988.
Potom izdaje Katalog - album Austro-
ugarska-krunski sistem 1892-1922, u
kojem je obra|eno ukupno 273 nov-
~ia. Kataloki delovi tampani su na
kvalitetnoj, tvrdoj hartiji, a albumski
delovi sa "rupama" odgovarajuih di-
menzija i sa po dve zatitne folije sa
obe strane2.
U naem ~asopisu su svojevremeno
predstavljeni i Komnenovljevi utisni
katalog-albumi jugoslovenskog novca,
koji su po konceptu i po kvalitetu rav-
ni ~uvenim ameri~kim Official
Whytman Coin Holders izdanjima3. Iz-
dato je est ovakvih albuma koji obu-
hvataju period od 1945. do 1998. go-
dine. Dimenzije su im 23,5x16,5 mm,
korice su presvu~ene crvenim hanpla-
stom, sa naslovima u beloj tampi.
Imaju po dva utisna lista izme|u kojih
je pregradni tekstualni list. Na utisnim
listovima nalaze se mesta ("rupe") za
pojedine nov~ie, pore|ane hronolo-
ki i po serijama izdanja.
Nijedna pri~a o Svetislavu Komne-
novu ne mo`e da bude ispri~ana, a da
se, makar uzgred, ne pomene pravi
dragulj nae moderne numizmatike
koji se nalazi u njegovoj kolekciji. Na-
ravno, radi se o 25 para iz 1953.godi-
ne sa rupom u sredini. Ovaj nov~i ni-
kada nije puten u opticaj, a komple-
tan (verovatno milionski!) tira` je
uniten pretapanjem u somborskoj
metalnoj industriji "Bane Sekuli".
Svega nekoliko primeraka je (protiv-
zakonito) spaeno.
59dinar 28 / 2007
numizmatika i numizmati~ari
Sl. 2. Utisni album S. Komnenova
AUKCIJA
SND
Jedan od lotova predstojee
aukcije SND: 4 DUKATA 1933.
9. AUKCIJA SRPSKOG
NUMIZMATI^KOG
DRU[TVA ODR@A]E
SE U BEOGRADU 3.
JUNA 2007. GODINE
U HOTELU „SLAVIJA“.
Veoma reprezentativan
KATALOG ove aukcije,
sa svim ilustracijama u
boji, bie raspolo`iv u
tampanoj i elektronskoj
formi ve od 1. maja o. g.
Katalog ove aukcije
mo`ete poru~iti kod
sekretara SND, gosp.
Dragana Pavlovia,
na telefone:
(011) 3034-695;
mob: (064) 131-6370;
e-mail:
60 dinar 28 / 2007
nova numizmati~ka literatura
60
NNarodni muzej u Beogradu
predstavio je 9. novembra
2006. godine studijski kata-
log zbirke pod naslovom
NOVAC RIMSKE REPUBLIKE. Zbirke Na-
rodnog muzeja u Beogradu i Beograd-
skog univerziteta autora Bojane Bori-
Brekovi i Petra Popovia. Saradnici
na knjizi su: Tamara Rodvel-Jovanovi
(prevod), Nada Krsti (lektura), Brani-
slav L. Valkovi (dizajn, prelom, korice
i ligature), Neboja N. Bori (fotografi-
je i ra~unarska grafika), Slobodan Trip-
kovi (tehni~ko oblikovanje). Knjiga je
tampana u tampariji Publikum u tira-
`u 1000 primeraka.
Novac Rimske republike u Narod-
nom muzeju u Beogradu (1673 pri-
merka) pokriva dugi period od oko
280-275. godine pre n.e. do po~etka
Principata (oko 30. godine pre n.e.) i
obuhvata materijal tri zna~ajne zbir-
ke: sistematske zbirke Narodnog mu-
zeja i zbirke porodice Vajfert i Ljubo-
mira Kova~evia, poklonjene kao le-
gat Beogradskom univerzitetu, a date
na ~uvanje i nau~nu obradu Narod-
nom muzeju.
Ova voluminozna knjiga (470 stra-
na) sadr`i uvodne tekstove na engle-
skom i srpskom jeziku, ra~lanjene u
tri poglavlja (I. Istorijat zbirki i njihov
zna~aj, II. Sastav zbirki i III. Pojava i
opticaj rimskog republikanskog novca
u Podunavlju i na centralnom Balka-
nu) u koje su uklju~eni geografska
karta rasprostranjenosti nalaza i dva
grafikona frekvencija novca po godi-
nama. Grafikoni u potpunosti oslika-
vaju istoriju kovanja republikanskog
novca, raspravljenu u referentnoj lite-
raturi, ali sada ponovo potvr|enu pri-
mercima iz Narodnog muzeja. Uvod-
na studija daje tako|e sinteti~an pri-
kaz opticaja novca ovog perioda u srp-
skom Podunavlju i na centralnom Bal-
kanu na osnovu materijala iz Narod-
nog muzeja, ali i na osnovu drugog re-
publikanskog novca koji se ~uva u mu-
zejima u Srbiji. Ona pokazuje jasne
pravce njegovog irenja, s jedne stra-
ne, du` Dunava i u Sremu, s druge,
du` glavnih komunikacija pravca se-
ver-jug, posebno dolinom Morave.
Prou~avanje ovog novca pokazuje ja-
sno prelaz od meovitog opticaja kelt-
skog i republikanskog novca na ~isto
rimski, kada ja~a pritisak romanizacije
na autohtona plemena.
Uvodna poglavlja prati katalog, is-
crpna bibliografija i prilozi: lista sube-
rata, grafi~ki prikaz oznaka na novcu i
naro~ito dragoceni i za svaku nau~nu
publikaciju neophodni indeksi u koji-
ma su u nekoliko pravaca date upute
za korienje teksta i kataloga. Potom
slede fotografije svakog primerka nov-
ca raspore|ene na 80 tabli i kao appen-
dix “Ostava iz Mazina” (2 table), koja
sadr`i zagonetni najstariji republikan-
ski novac od bronze. U katalogu su pri-
kazani, po zahtevima savremene nauke
i na engleskom jeziku, 1673 novca iz
perioda Rimske republike (uglavnom
srebrnih denara, manjim brojem bakar-
nih i zlatnih nominala). Identifikacija
je izvrena po standardnim korpusima
Sydenhama i Crawforda. Svaki katalo-
ki broj daje opis tipova aversa i rever-
sa i njihove legende, monograme (ako
su iskovani na novcu), podatke o kov-
nici, te`ini, promeru, osi, nominalu,
publikaciji, zbirci (inventarni broj ko-
lekcije) i, kad se raspola`e njima, po-
datke o okolnostima nalaza. Svi pri-
merci su datovani, s najveom mogu-
nom preciznou koju gra|a dozvolja-
va.
Obra|eni novac, prete`no sakupljen
na podru~ju Centralnog Balkana, je ve-
oma znatne vrednosti, muzeoloke i
nau~ne, i va`an za me|unarodnu nau-
ku. Imajui u vidu da je re~ o retkom
materijalu, treba naglasiti njegov obim
i stepen sa~uvanosti. Za numizmati~a-
re, arheologe i istori~are starog veka
dragocen je i stoga to daje pouzdanu
sliku o nov~anom opticaju, me|una-
rodnim odnosima i privrednim prilika-
ma na podru~ju Ilirika i Podunavlja to-
kom poslednjih vekova stare ere.
RRaannkkoo MMaannddii
NOVAC RIMSKE
REPUBLIKE
Autori: Bojana Bori-Brekovi i Petar Popovi
Izdava~: Narodni muzej, Beograd 2006
28 cm, 470 str., ilus.
ISBN 86-7269-080-X
61dinar 28 / 2007
nova numizmati~ka literatura
RRetko se deava da neko za sa-
mo godinu dana samostalno
izda dva dela kao to je to
slu~aj sa G Jamuakovim.
U okviru edicije IVNO MONETA
sredinom decembra 2006. godine po-
javila se knjiga pod nevedenim naslo-
vom. Treba ina~e naglasiti da je
2006. godina bila godina jubileja
SND i da je ba igrom slu~aja bila iz-
uzetno plodna to se ti~e izdava~ke
delatnosti, kako izdanja Srpskog nu-
mizmati~kog drutva, tako i privatnih
izdanja, izdanja Narodnog muzeja u
Beogradu.
@elimo da verujemo da uvek po lite-
raturi siromano numizmati~ko tr`ite
kona~no osvaja svoj zaslu`eni prostor.
Ako tome dodamo i brojna izdanja
na istorijske anti~ke teme, time zaokru-
`ujemo jedan veoma interesantan i pre
svega ~itljiv opus raznih autora i izda-
va~a.
I ova poslednja knjiga (IVNO MONE-
TA VI) gosp. Jamuakova i istorijski i
numizmati~ki nas uvodi u jedan drugi
svet, u~inivi ga bliskim ~ak i onima ko-
jima je ta materija manje ili vie strana.
Pre svega u estoj knjizi edicije treba
biti impresioniran fotografijom to je
kod numizmatike veoma bitno. Istorij-
ska potka nas upoznaje sa dinastijama
s po~etka I veka nae ere kao i sa ret-
kim kovanjima Julijevaca i prvih Flavi-
jevaca, kovanjima koje bi svaki kolekci-
onar `eleo da ima u svojoj kolekciji.
Treba pozdraviti i prikaz pojedinih pro-
vincijskih kovanja navedenih dinastija i
po`eleti da ta atraktivna provincijska
kovanja bar literarno ugledaju svetlost
dana, a ne da, recimo, nae «komije»
(u Bugarskoj) izdaju knjigu sa svim ko-
vanjima kovnice Viminacijum a mi to
ne u~inimo.
Vrednost novca navedena u delu
gosp. Jamuakova nisu i njegove cene,
ve samo orjentir za nekoga ko ima sre-
e da neto od toga poseduje. Odnos
rimski denar-euro zadr`an je i ovde, a
oni koji do|u do ovog dela preporu~u-
jemo da ga i pro~itaju jer e samo tako
uspeti da svoje impresije podele sa im-
presijama autora. Treba napomenuti
da je ovo delo logi~an nastavak knjige
«Novac imperatora od Sule do Avgu-
sta» istog autora. RRiissttaa MMiilleettii
RIMSKI CAREVI
I NJIHOV NOVACOD OKTAVIJANA AVGUSTA DO DOMICIJANA
Autor: \or|e Jamuakov
Izdava~: Design studio
Stanii, Ba~ka Palanka 2006
28 cm, 99 str., ilus.
ISBN 86-86349-05-06
OBOL
God. XLV, br. 58Glasilo Hrvatskog numizmati~kog
drutva, Zagreb, 2006
Urednik: Boris Prister
29 cm, 100 str., ilus.
ISSN 0351-3939
Nije u naoj praksi da u ovoj rubrici pri-
kazujemo numizmati~ke ~asopise, ali
ovoga puta u~iniemo izuzetak. Osvrnue-
mo se ukratko na najnovije izdanje zagre-
ba~kog numizmati~kog ~asopisa Obol,
zbog dva razloga. Prvi je taj to se ovaj po-
znati bilten HND u decembru 2006. godi-
ne pojvio u "novom ruhu", ure|en po prvi
put sli~no naim ~asopisima dinar i Or-
den, sa bogatim sadr`ajem i mnogim stra-
nicama u boji. Drugi razlog je tu objavlje-
na studija iz oblasti srpske faleristike, a ko-
joj je tako|e posveena naslovna strana -
Orden Takovskog krsta sa ma~evima.
Studiji o Takovskom krstu s ma~evima,
autora Tomislava Muhia, posveeno je
deset centralnih stranica ~asopisa, sa iz-
vanrednim fotografihjama od kojih je ve-
ina u boji, uz veoma korisne prikaze po-
jedinih detalja. Sveobuhvatnost i ozbilj-
nost sa kojom je ova tema obra|ena,
predstavlja dobar razlog da nai numi-
zmati~ari, a posebno faleristi, nabave ovo
izdanje Obola za svoje biblioteke.
Pored ovog va`nog rada, u ovom izda-
nju ~asopisa objavljeni su i sledei ~lanci:
Boris Prister, Rije~ urednika; Marijan Ra-
bik, Probov nepublicirani primjerak - SI-
SCIA PROBI AVG; Heinz Tursky, Tirolski
pfunder; Branko Glii - Konstantin Hri-
stov, O prvom makedonskom papirnom
novcu; Amer Sulejmanagi: Zlatni i srebrni
novac kao izvozni proizvod; Dragutin Hor-
ki, Iz bilje`nice jednog numizmati~ara;
Tin Smajlagi, Dokumenti prolosti; Julije
Maras, Katalog optjecajnog kovanog nov-
ca RH; te In memoraima ~lanak Zdenki
Dukat i Obavetenja o radu Hrvatskog nu-
mizmati~kog drutva. R. Mandi
62 dinar 28 / 2007
nova numizmati~ka literatura
GGospodin Vitomir ^op nije sa-
mo autor prvog kompletnog
kataloga slovena~kog metal-
nog i papirnog novca, on je
tako|e i autor svih ilustracija, kao i teh-
ni~kog ure|enje (preloma), uklju~ujui
dizajn naslovne strane. Nakon uvod-
nog dela, autor je knjigu podelio na se-
dam delova.
Prvi deo, (str. 11-78), obra|uje opti-
cajni novac Republike Slovenije, kovan
od 1992. do 2006. godine, koja je bila
poslednja godina kovanja slovena~kog
tolara. Ovde su prikazani svi apoeni od
najmanjeg do najveeg, tj. od 10 stoti-
nov do 50 tolarjev. Za svaki apoen dati
su najpre podaci o redovnim opticaj-
nim primercima, a zatim podaci o tom
apoenu koji se javlja u setovima, uklju-
~ujui primerke iskovane u tehnici po-
lirana plo~a (proof), a koji se javljaju
samo u setovima. Nakon ovoga dati su
vrlo opirni podaci o sitnim varijanta-
mo tog apeona. Da bi se stekao utisak
o tome koliko se ilo u detaljisanje, na-
vodimo da se, na primer, za apoen od 1
tolara, (kat. br. K-004), pominju slede-
e sitne "razli~ice": Razli~ice na licu
apoena izdatog 1994. godine (SS-1-A,
SS-2-A i SS-3-A); razli~ice na licu apo-
ena izdatog 1995. (SS-1-A i SS-2-A);
razli~ice na licu apoena izdatog 2000
(SS-1-AB i SS-2-AB); razli~ice na licu
apoena izdatog 2001 (SS-1a-ABC, SS-
1b-ABC, SS-2a-ABC i SS 2b-ABC); raz-
li~ice na nali~ju apoena izdatih 1992. i
1993. (HS-1a-FBD); na izdanjima
1993-2000. i u setovima 1992-1995. i
2005. (HS-1b-FBD); greka na delu iz-
danja 1993. (HS-1b/napaka1), razli~i-
ce na izdanjima 1998-2000. (HS-2a-
FAEG); izdanja 2000. i u setovima
1996-2004. (HS-2b-FAEG); izdanja
2001-2004 i u setovima 1996-2003.
(HS-2c-FAEG) i greka na delu izdanja
2004. (HS-2c/napaka 1). Slovima A-G
ozna~ene su vrste tih razli~ica, vezane
za na~in pisanja brojeva, njihov raz-
mak, debljinu slova i brojeva, dubinu
reljefa, otrinu dizajna itd. SS ozna~ava
lice (prednja strana, slov. sprednja
stran), a HS nali~je kovanica (pole|ina,
slov. hrbtna stran). Kod nekih apoena
tako|e su nazna~ene i razli~ice vezane
za obod.
Drugi deo (str. 79-123), obra|uje pri-
godne kovanice. Ovde redosled nije po
apoenima, nego hronoloki, od 500 to-
larjev 1991. (K-001) do 25.000 tolarjev
2005. (K071). Pored primeraka od sre-
bra i zlata, ovde su uklju~eni i prigod-
na opticajna izdanja kovanica od ne-
plemenitih metala (5 i 100, te bimetal-
ne kovanice od 500 tolarjev). I ovde su
iscrpno opisane sve razli~ice, premda
njih nema toliko mnogo kao kod redov-
nih izdanja.
U treem delu, (str. 124-126), opisa-
na su dve kovanice, pod naslovom "Me-
dalje i plakete". To su: srebrna kopija
banknote od 10 tolarjev izdata 2003.
godine (M-001) i 1 zlatni tolar iskovan
2006. godine (M-002).
^etvrti deo (str. 124-148) obra|uje
redovna izdanja papirnog novca, po~ev
od tzv. bonova u apoenima od 0,50 do
5000 (tolarjev, bez imena monete) i
bez datuma izdanja (1990-1992). Na-
stavlja se sa izdanjima Banke Slovenije,
od 10 tolarjev 1992, do 10.000 tolarjev
2004. Tu su uklju~eni i specimeni svih
nov~anica, ali bez navo|enja njihovih
cena, verovatno zato to ih je Banka
Slovenije davala kolekcionarima bes-
platno.
Manji peti deo (str. 149-151) obra|u-
je 6 prigodnih nov~anica od 100, 1000
i 10.000 tolarjev (po dve od svake), iz-
datih od 1992. do 2003. godine.
[esti deo (str. 153-160) opisuje nov-
~anice sa dodatnim pretiscima i `igovi-
ma. Opisano je 7 takvih izdanja, od ko-
jih je za nas posebno interesantan kat.
br. BZ-06 - nov~anica od 20 tolarjev sa
pretiskom Zmago plemeniti Jelin~i~. Za
tu nov~anicu se ka`e da je to - ""ZZaasseebb--
nnii pprreettiissaakk SSrrbbsskkeeggaa nnuummiizzmmaattii~~nneeggaa
ddrruuttvvaa"".. PPrrooiizziillaazzii,, ddaakkllee,, ddaa jjee ii SSrrpp--
sskkoo nnuummiizzmmaattii~~kkoo ddrruuttvvoo bbiilloo iizzddaavvaa~~
sslloovveennaa~~kkoogg nnoovvccaa.
Poslednji, sedmi deo, (str. 161-174)
obra|uje setove Banke Slovenije, kako
kovanog novca (obi~ni i proof setovi,
ozna~eni kao KS i PS), tako i setove
papirnog novca (kat. br. BS01-BS04) i
jedan set od 10 papirnih i 10 srebrnih
tolatjev izdatih 2003. godine, kat. br.
MS-01. RR.. MMaannddii
IZ SLOVENIJE
U Sloveniji je 1. januara 2007. godine zavrena epoha 16-godinjeg izdavanja samostalne monete
po imenu TOLAR, i zapo~eta nova monetarna epoha u kojoj je u ovoj zemlji, prvoj na podru~ju
bive Jugoslavije, zapo~eto kovanje EVRA, zajedni~ke evropske monete, ali sa nacionalnim motivi-
ma Slovenije. Tom prilikom izdate su u Ljubljani dve knjige, od kojih je druga koju ovde prikazujemo,
posebno zna~ajna za notafiliju JUGOSLAVIJE. Tu je, pored slovena~kog, objavljen i kompletan ka-
talog jugoslovenskih nov~anica izdatih od 1919. do 1990. godine
SLOVENSKI KOVANCI IN BANKOVCI
Autori: Vitomir ^op
Izdava~: Numizmati~no drutvo
Slovenije, Ljubljana 2006
21 cm, 176 str., ilus.
ISBN 961-245-163-X
NNakon do sada najboljeg
kataloga jugoslovenskih
nov~anica, koji je davne
1989. godine u Ljubljani
izdao Zmago Jelin~i~, sa crnobelim
ilustracijama i cenama u nema~-
kim markama, sada je, tako|e u
Ljubljani, ponovo izdat jedan iz-
vanredan katalog nae notafilije.
[to se jugoslovenskih nov~anica ti-
~e, ovde su, pored veeg perioda
koji katalog obra|uje, sada date
sve ilustracije u boji, a cene su u
evrima. Ovaj katalog, ~ije se naslov
na srpski jezik mo`e prevesti kao
"Novac u Sloveniji", obra|uje pr-
venstveno sopstvena slovena~ka iz-
danja papirnog i metalnog novca, a
pored toga i, veoma detaljno, sav
jugoslovenski papirni novac koji je
korien u toj dr`avi, od stvaranja
Kraljevine SHS 1919. do po~etka
raspada SFRJ 1990. godine.
U prvom poglavlju obra|ena su
moderna slovena~ka izdanja od
1990. do 2005. godine, sa cenama
za dva kvaliteta za redovna izdanja
nov~anica i za zamenske nov~anice
(serije AZ i ZA). Cene samo za I
kvalitet date su za redovne dvo-
strane specimene i za posebne, na
kojima je, na jednoj strani, na-
knadno odtampano "SPECIMEN",
kod prvih izdanja, a kod kasnijih
za primerke sa tekstom "SPECI-
MEN de la Rue". Pored ovih, kod
nekoliko izdanja navedeni su i tzv.
specijaliteti. Tu je najinteresantniji
i najskuplji primrak od 10.000 to-
larjev 2000, kod kojeg se na levoj
strani nlazi zatitna srebrna folija.
Varijante i specijaliteti daleko su
vie zastupljeni kod jugoslovenskih
nov~anica. Njihova obrada zapo~i-
nje u II poglavlju knjige, katalo-
kim prikazom nov~anica Kraljevi-
ne Srba, Hrvata i Slovenaca. U pr-
vom delu prikazane su `igosane
austrijske nov~anice, nakon ~ega
slede redovna izdanja Kraljevine
SHS i Jugoslavije. Posebno je zna-
~ajno to to su gotovo svi tipovi
nov~anica, pored opisa, prikazani i
zasebnim fotografijama, a koje su
odli~nog kvaliteta. Kataloke cene
su realne i uglavnom ne odstupaju
od cena na sastancima Srpskog nu-
mizmati~kog drutva u Beogradu.
Period Kraljevine zavrava se
Londonskom serijom (1943), na-
kon ~ega sledi vrlo detaljan, ~ini
nam se najkompletniji do sada, ka-
talog nov~anica Demokratske Fe-
derativne Jugoslavije 1944. godi-
ne. Tu je, na primer, prikazano 5 ti-
pova (svaki zasebno ilustrovan)
nov~anica od 1 dinara, sa ukupno
8 varijanti, a nov~anica od 20 di-
nara sa 9 varijanti. Pored redovnih
izdanja Republike, tu je, tako|e
detaljan, katalog tzv. Informbiro
serije 1949-1953, sa preko 30 ilu-
strovanih tipova, uz nekoliko do-
datnih varijanti.
Nov~anicom od 100 dinara izda-
tom 1. maja 1955, sa Konavljan-
kom na jednoj, i Dubrovnikom na
drugoj strani, zapo~inje velika seri-
ja redovnih jugoslovenskih nov~a-
nica FNRJ, kasnije SFRJ. I ovde je
kataloka obrada zadivljujue do-
bro izvrena, a posebno zbog za-
sebnih ilustracija svih tipova i vari-
janti. Posebna je pa`nja posveena
vrstama serijskih brojeva i slova,
koje se, zbog ilustracija, sada veo-
ma lako mogu "prepoznati", a to
je ranije bilo prili~no teko.
Pored redovnih izdanja i njiho-
vih varijanti, prikazani su i speci-
meni kao i sve autorima poznate
"ni~elne serije", tj. primerci sa nu-
lama u serijskom broju. Tu su i pri-
merci bez serijskih brojeva, i drugi
specijaliteti. Pri kraju jugosloven-
skog perioda, obra|ena je kom-
pletna "Serija Tito" (neizdate nov-
~anice za koje se tvrdi da su tam-
pane 1981. godine), nakon ~ega
sledi katalog redovnih izdanja
SFRJ od 1985. (5000 dinara - Ti-
to) do 26. novembra 1990. (1000
dinara - Tesla).
Tree poglavlje obra|uje lokalna
izdanja u Sloveniji, po~ev od au-
strijske guldenske serije za Kranj-
sku 1767-1794, serije ljubljanskih
krajcera 1848. itd.
Sledee poglavlje obra|uje Parti-
zanski novac u Sloveniji, zatim tzv.
Rupnikove lire Ljubljanske pokraji-
ne 1944. i izdanja za Istru, Rijeku i
Slovensko primorje 1945. godine.
Katalog papirnog novca zavrava
se fantazijskim Hamurabijevim li-
pama (1989-1992), nakon ~ega
sledi kratak katalog metalnog nov-
ca Republike Slovenije kovan od
1992. do 2006. godine.
Cena kataloga otisnuta je na ko-
ricama, iznosi 30 evra; po toj istoj
ceni mo`e se nabaviti i u Srbiji.
RRaannkkoo MMaannddii
DENAR NA SLOVENSKEM
Autori:
Andrej Poto~nik i
Stanislav [tiblar
Izdava~:
Masta Trade d.o.o,
Ljubljana 2007
23,5 cm, 201 str., ilus. u boji
ISBN 978-961-238-853-9
63dinar 28 / 2007
nova numizmati~ka literatura
64 dinar 28 / 2007
aukcije
Numizmati~ke aukcijeNA KOJIMA SE NUDIO NA[ NUMIZMATI^KI
MATERIJAL U DRUGOJ POLOVINI 2006. GODINE
Numismatic auctions which offered our coins, banknotes and medals associated with Serbia
WWEESSTTFFAAEELLIISSCCHHEE
AAUUKKTTIIOONNSSGGEESSEELLLLSSCCHHAAFFTT
((WWAAGG)),, NNoorrddrriinngg 2222,, DD--5599882211
AArrnnssbbeerrgg:: hhttttpp::////wwwwww..wwaagg--aauukkttiioo--
nneenn..ddee// AAuuccttiioonn 3377,,
JJuullyy 2299tthh,, 22000066
Lot 4879. Srbija. Medalja 500-
godinjice Kosovske bitke: Pomen
Vidovdana 1289 - Obnovljena Srbija
1889, 40,5 mm, vorzüglich. Procena
€75, prodata za 110.- (sl. 1).
BBAALLDDWWIINN''SS AAUUCCTTIIOONNSS;; 1111 AAddeellpphhii
TTeerrrraaccee,, LLoonnddoonn WWCC22NN 66BBJJ;;
hhttttpp::////wwwwww..bbaallddwwiinn..sshh//
AAuuccttiioonn NNuummbbeerr 4466 44 MMaayy 22000066.. U
ovom pregledu izostavljene su
medalje osvajanja Beograda od
Turaka u XVII i XVIII veku, a koje
smo detaljno naveli u rubrici
Medalje i Plakete na str. --- ovog
izdanja dinara.
Lot.2337. Austrijska srebrna
medalja povodom potpisivanja
Karlova~kog mira 1699, godine.
Medaljer Johann Reinhold
Engelhart Mont.1278 Vrlo retko.
Ex.F. Procena £3500-4000, prodata
za 2400.- (sl. 2).
Lot.2338. Austrijska bronzana medal-
ja podom bitke kod Temivara i
Beograda 1717. godine. Medaljer
Ottone Hamerani. Mont.1516. Skoro
Ex.F. Procena £1000-1200, prodata za
800.- (sl. 3).
Lot.2339. Austrijska bronzana medal-
ja povodom osvajanja Petrovaradina
1694. godine. Medaljer Philipp
Heinrich Müller, Mont.1124. VF.
Procena £800-1200, prodata za 800.-
(sl. 4).
Lot.2345. Srebrna medalja izdata
povodom zaklju~enja Po`areva~kog
mira (The Peace Treaty of
Passarowitz), 1718 godine. Mont
1532; Weifert 50, Very fine. Procena
£150-200 Prodata za 320.- (sl. 5).
IIssttaa ffiirrmmaa,, AAuuccttiioonn NNuummbbeerr 4499,, 2255 &&
2266 SSeepptteemmbbeerr 22000066
Lot 1466. Bakarna medalja povodom
pobede nad Turcima kod Slankamena
iz l691. god. Medaljer Philipp Heinrich
Muller Mont.1111 Kvalitet EF. Procena
£800-1000, nije prodata (sl. 6).
Lot 1473. Bakarna medalja povodom
Po`areva~kog mira iz 1718, god.
Medaljer Peter Paul Werner.
Mont.1523 skoro EF. Procena £ 400-
500, nije prodata (sl. 7).
Lot 1474. Bakarna medalja povodom
Po`areva~kog mira iz 1718. god.
Medaljer Philipp Heinrich Muller
Mont.1530. EF. Procena £ 500-700,
nije prodata (sl. 8)
Stevan VERE[, Pali
65dinar 28 / 2007
aukcije
Lot. 1475. Medalja od belog metala
(kalaj?) povodom Po`areva~kog mira
iz 1718. god. Medaljer Philipp Heinrich
Muller Mont.1530. EF. Procena £500-
600, nije prodata (sl. 9).
KKuueennkkeerr: FRITZ RUDOLF KUENKER
Muenzenhandlung, Gutenbergstrasse
23, 49076 Osnabrueck, Germany
www.kuenker.de/ AAuukkcciijjaa111122--111144,,
2200--2233 jjuunnii 22000066
Lot.1355 Srbija 20 dinara 1879A
sitne ogrebotine, ss. Procena €200,
prodato za 170.-
Lot.2288. Kotor 5 franaka l8l3, ss.
Procena €1000, prodato za 1700.-
Lot.2706. Srbija Stefan Dragutin
(1276-1282 i 1284-1316), dinar tipa
matapana, Jovanovi 6/1.1, ss.
Procena €125, prodato za 85.- (sl. 10).
IIssttaa ffiirrmmaa -- AAuukkcciijjaa 111155--111188,, 2255--2299
sseepptteemmbbaarr 22000066
Lot.1164. 20 dinara 1925, jednos-
trani probni otkov u cinku prevu~en
bronzom, 7.14 g. Vzgl. Procena €500,
nije prodato (sl. 11).
Lot.54o2. 20 dinara 1925, vzgl-Stpfr.
Procena €200, prodato za 220.-
Lot.5403. 4 dukata 1931, klas vzgl.+
Procena €600, prodato za 650.-
Lot.5404. 1 dukat 1932, klas, f.stpfr.
Procena €100, prodato za 120.-
Lot.4812. Kotor 10 franaka 1813, ss.
Procena €3000, Prodato za 8000, .
Lot.4813. Kotor 5 franaka 1813, ss.
Procena €1500, prodato za 3400.-
Lot.4814. Kotor 1 franak 1813, ss.
Procena €750, prodato za 1125.-
NNUUMMIISSMMAATTIIKK LLAANNZZ MMÜÜNNCCHHEENN,,
MMaaxxiimmiilliiaannssppllaattzz 1100,, DD 8800333333
MMüünncchheenn hhttttpp::////wwwwww..nnuummiissllaannzz..ddee//
AAuukkttiioonn 112299,, 2233..55..22000066..
Lot 1113. Srbija Stefan Uro Milutin
/1275-1321/ Ljubi VI-13 ss Procena
100 €, prodato za 120.- (sl. 12).
HH..DD.. RRAAUUCCHH GG..mm..bb..HH..,, GGrraabbeenn 1155,, AA--
11001100 WWiieenn.. www.hdrauch.com/ CCooiinn
AAuuccttiioonn 7799,, NNoovv.. 1177tthh--1188tthh,, 22000066..
Pored naih dukata koji se prodaju na
mnogim aukcijama po "standardnim
cenama", na ovoj aukciji ponu|ene su
i dve nov~anice:
Lot.3006. 1000 dinara 30.11.1920
III klasa. Po~etna cena €120, prodato
za 220.-
Lot.3007. 1000 dinara 30.11.1920
III/IV klasa. Po~etna cena €100,
prodato za 200.-
NNGG SSAA ((NNuummiissmmaattiiccee GGeenneevveennssiiss)) 11,,
RRoonndd--PPooiinntt ddee PPllaaiinnppaallaaiiss,, GGeenneevvee..
hhttttpp::////wwwwww..nnggssaa..cchh//eenn// AAuuccttiioonn
MMoonnddaayy 1111 && TTuueessddaayy 1122 DDeecceemmbbeerr
22000066
Lot.1533. 1 dinar 1875 Superbe,vrlo
lepa patina. Proc. CHF 500, prodat za
550.-
Lot.1534. Tri probna komada (ESSAI
en argent) apoena od 50 dinara 1932,
kovani u srebru, te`ine 18,30g,
22,97g, i 23,00g. Unikatni komplet u
kvalitetu kovni~ki sjaj. Procena: CHF
10.000, nije prodato.
Lot 1535. 20 dinara 1925, otkov u
platini. Kovni~ki sjaj. Procena CHF
6.000, prodato za 6.800.- (sl. 13).
Lot 1536. 2 dinara 1925 Proba
(ESSAI), Cu-Ni., kovni~ki sjaj. Procena
CHF 500, prodato za 850.- (sl. 14).
Jedan probni primerak 2 dinara 1925
Cu-Ni, kapsuliran i ocenjen kao
Specimen 65, ponu|en je na eBay
aukciji u decembru 2005, (Item num-
ber: 200052704271), cena $1374,
nije prodato (sl. 15).
NNUUMMIISSMMAATTIIKK LLAANNZZ MMÜÜNNCCHHEENN,,
MMaaxxiimmiilliiaannssppllaattzz 1100,, DD 8800333333
MMüünncchheenn hhttttpp::////wwwwww..nnuummiissllaannzz..ddee//
AAuukkttiioonn 113333,, 2288..1111..22000066
Lot 1325. Stefan VII Duan (1336-
1347) grosso Lj.VI-24 i VII-1 var.ss.
Procena: €100, prodato za 100.-
Lot 1326 Stefan VII Duan, grosso
Lj.VIII-4/7 var. ss. Procena: €100, nije
prodato
Lot 1327 Vukain (1366-1371) grosso
Lj.X-19 ss. Procena €100, prodato za 100.-
Lot 1328. Vukain, grosso Lj.X-24 ss.
Procena €100, prodato za 105.- (sl. 16).
Lot 1329. \ura| Brankovi (1399-
1408) grosso Lj.XIII-5 ss. Procena
€75, prodato za 70.-
Lot 1332. 1 dukat 1931. BE^KO KOVAN-
JE, kontramarka ma~, vrlo retko, sitne
ogrebotine ina~e Vzgl/Stpf. Procena
€2.000, prodato za 3.200.- (sl. 17)-
Lot 1333. 1 dukat 1931. BE^KO KOVAN-
JE, kontr.ma~, zakrpljena rupa, ina~e
ss/vzgl. Procena €500, nije prodato.
Pored napred navedenog materijala,
na nekoliko aukcija ponu|eni su neki
primerci naeg novca koji predstavlja-
ju vrlo uobi~ajene primerke, pa ih
zato ne navodimo u ovom pregledu.
66 dinar 28 / 2007
aukcije
Nov~anica zemalja bive Jugoslavije
na aukciji firme FruhwaldDarko BERGER, Buehl-Eisental (Nema~ka)
Na aukciji ~uvene austrijske firme AUK-
TIONEN FRÜHWALD, Gaisbergstr. 18, A-
5020 Salzburg, www.auktionen-frue-
hwald.com/, odr`anoj 27. i 28. oktobra
1996, ponu|ena je velika koli~ina (oko 70
lotova) nov~anica Jugoslavije i zemalja
njenih naslednica. U ovom pregledu izo-
stavljene su tzv. obi~ne (jeftinije) nov~ani-
ce, tj. one ~ija je vrednost ispod 30 evra.
JJuuggoossllaavviijjaa
Lot broj:
1543. 80 Kronen on 20 Dinara
01.02.1919, Pick 18, II. Procena €24, pro-
dato za 34.-
1545. 10 dinara 01.11.1920, Pick 21a, II-
III. Proc. €50, neprodato.
1546. 10 dinara 01.11.1920, Pick 21a, II.
Proc. €70, neprodato.
1547. 1000 dinara 30.11.1920, Pick
23x1, falsifikat, I. Proc. €35, neprodato.
1549. 1000 dinara 30.11.1920, Pick 23a,
III-. Proc. €1.300, neprodato
1555. 500 dinara 1944, Pick 54b, III-.
Proc. €35, prodato za 35.-
1557. 1000 dinara 1944, Pick 55b. I-.
Proc. €50, neprodato.
1559. 10, 20, 50, & 1.000 Lire 1945, Pick-
R3-5 & R8, III-IV. Proc. €20, prodato za
52.-
1560. 20 lire 1945, Pick-R4b, I. Proc. €25
prodato za 32.-
1564. 50 dinara 01.12.1931, Pick 28, jed-
nostrana, I. Proc. €90, prodato za 100.-
1565. 50 dinara 01.12.1931, Pick 28, samo
avers, I. Proc. €90, prodato za 100 (Sl. 1.).
1566. 10 dinara 26.05.1926, Pick 25, sa-
mo avers, I. Proc. €70, prodato za 85.-
1567. 10 dinara 26.05.1926, Pick 25, samo
avers, I. Proc. €70, prodato za 200 (Sl. 2.).
1568. 10 dinara 26.05.1926, Pick 25, samo
avers, I. Proc. €70, prodato za 180 (Sl. 3.).
1569. 100 dinara 30.11.1920, Pick 23, sa-
mo avers, I. Proc. €100, prodato za 110.-
1570. 100 dinara 30.11.1920, Pick 23, sa-
mo avers, I. Proc. €90, prodato za 90.-
SSrrbbiijjaa
2017. 20 dinara 05.01.1905, Pick 11, III.
Proc. €300, neprodato.
2178. Uljma kod Vrca (Homokszill), apo-
tekar Daubner Josef, 10 & 20 Filler 1915,
Barac R21-22, I-. Proc. €25, prodato za
25.-
2179. Uljma kod Vrca (Homokszill), Da-
ubner Josef, 50 Filler & 1 Korona 1915,
Richter 49c & d, (Jelin~i~ II, str. 130), I-.
proc. €600, neprodato.
2180. BVrac (Versecz), trgovac H. Unter-
gutsch, 10 Heller 22.04.1915, Richter
163al, Barac R25, I. Proc. €30, prodato za
36.-
CCrrnnaa GGoorraa (austrijska okupacija)
86. 100 perpera 1914, Pick-M72, Niki
14 mm, III. Proc. €60, neprodato.
87. 100 perpera 1914, Pick-M108, Podgo-
rica 13 mm, III. Proc. €45, neprodato.
88. 2 perpera 1917, Pick-M149, I. Proc.
€80, neprodato.
89. 5 perpera 1914, Pick-M150, I. Proc.
€80, neprodato.
90. 10 perpera 1917, Pick-M151, I. Proc.
€90, neprodato.
91. 20 perpera 1917, Pick-M152, I. Proc.
€100, neprodato.
BBoossnnaa ii HHeerrcceeggoovviinnaa
1028. 500 dinara - 500 kuna 1943, Pick-
S135, Partizanska obveznica, II-IV. Proc.
€350, prodato za 380.
1029. 100 Kronen 1912, Barac B12c,
overprint Polit. Izpostava Bos. Brod, III.
Proc. €30, neprodato.
1030. Sarajevo. 10, 20 & 50 Halera
31.12.1919. I. Proc. €30, prodato za 38.-
205. Austrijski novac od nu`de za Saraje-
vo: 10, 20 & 50 Halera 29.09.1919, Ric-
hter 125a-c, I-. Proc. €40, neprodato.
HHrrvvaattsskkaa
1608. 1.000 Kronen pe~at Gjujevac (\ur-
|evac ?), I-. Proc. €110, prodato za 120.-
1609. 2, 20 & 50 Kronen pe~at Zagreb, II-
III. Proc. €70, neprodato.
1611. 10 Kronen 02.01.1915, Barac
H101, pe~at Buje/Bule, III. Proc. €300,
neprodato.
1612. 100 Kronen 02.01.1912, Barac
H104, pe~at Buje/Bule, IV. Proc. €300, ne-
prodato.
1613. 10 & 20 filira 1919, Osijek/Esseg, I-
. Proc. €22, prodato za 32
1293. Rijeka 2 Kronen 1917 (1919/21),
pe~at tip II na ma|ar. strani, Pick-S104b,
III+. Proc. €30, prodato za 40.-
SSlloovveenniijjaa - Vojni zajam (posojilo) za
Kranjsku (Kriegsdarlehensrückzahlun-
gscoupons) 1805-1809.
182. 2 Gulden, II. (Poto~nik-[tiblar str.
132, br.1). Proc. €90, neprodato.
183. 4 Gulden, II. (Poto~nik-[tiblar str.
132, br.1). Proc. €90, neprodato (Sl. 4.).
1
2
3
4
67dinar 28 / 2007
informacije SND
NUMIZMATI^AR br. 2-8 i 13-23
dinar br. 6-17, 20-21, 23-28
ORDEN br. 1, 4 i 5
MLADI KOLEKCIONAR br. 1-10
AUKCIJE SND - Katalozi br. 6, 7 i 8
MEDALJE I PLAKETE IZ ZBIRKE NARODNOG MUZEJA
N. Omerovi, N. Mitrovi, D. Pavlovi i Z. Ili:
KATALOG AKCIJA - CATALOG OF SHARES
Vojislav Mihailovi:
NOVAC SRPSKIH VELIKA[A IZ VREMENA CARSTVA
Sergije Dimitrijevi: NOVE VRSTE SRPSKOG
SREDNJOVEKOVNOG NOVCA (Sabrani radovi, Knj. I)
Sergije Dimitrijevi: PROBLEMI SRPSKE
SREDNJOVEKOVNE NUMIZMATIKE (Sabrani radovi, Knj. II)
Sergije Dimitrijevi: NOVAC SRPSKIH
SREDNJOVEKOVNIH VLADARA (Sabrani radovi, Knj. III)
Slobodanka Stojakovi, DESPOT STEFAN
LAZAREVI] - IZ @ITIJA - DINARI [TO SE KUJU U CEKI
Miroslav Jovanovi, SRPSKI SREDNJOVEKOVNI NOVAC
Vujadin Ivanievi: NOV^ARSTVO SREDNJOVEKOVNE SRBIJE
Ranko Mandi:
METALNIOVAC SRBIJE, CRNE GORE I JUGOSLAVIJE
Jovan Had`i-Pei: NOVAC SRBIJE 1868-1918
Jovan Had`i-Pei:
NOVAC KRALJEVINE JUGOSLAVIJE 1918-1941.
Jovan Had`i-Pei: NOVAC JUGOSLAVIJE 1944-1992.
Miodrag Ugri~i:
NOVAC U JUGOSLAVIJI ZA VREME DRUGOG SVETSKOG RATA
Slavoljub Petrovi: NUMIZMATI^KI RE^NIK
Bogdan Koprivica: SVET NUMIZAMTIKE
Branko Dr~a:
OSTAVA RIMSKOG NOVCA IZ VIMINACIJUMA IV I V VEKA
\or|e Jamuakov: SREBRNI NOVAC RIMSKE REPUBLIKE
\or|e Jamuakov:
NOVAC IMPERATORA OD SULE DO AVGUSTA
\or|e Jamuakov: RIMSKI CAREVI NA[IH GORA LIST
\or|e Jamuakov: NOVAC RIMSKE REPUBLIKE
Veroljub Dugali: NARODNA BANKA 1884-1941
@eljko Stojanovi: NOV^ANICE NARODNE BANKE 1884-2004
Pavle V. Novakovi: PERPER - CRNOGORSKI NOVAC
KNEZ MILO[ I SRPSKE VLASTI PREMA
STARINAMA I UMETNOSTI 1815-1839.
Zoran Bokovi, Srebrenko Stoji~i, Branko Vrtuni:
KATALOG TELEKARTI
Literaturu mo`ete kupiti na svim naim
sastancima ili poru~iti kod sekretara SND, gosp. Dragana
Pavlovia na telefone: 011/30 34 595 i 064/131 63 70
e-mail: [email protected]
KNJI@ARAU Srpskom numizmati~kom drutvu trenutno
je raspolo`iva sledea stru~na literatura:
KNJI@ARA SND
SRPSKO NUMIZMATI^KO DRU[TVO - BEOGRAD
Termin: utorak 15-18 ~asova
Mesto: Svetog Save 16-18, II sprat
Kontakt: D. Pavlovi 011/30 34 595, 064/131- 6370
BABU[NICA - Numizmati~ko drutvo "Lu`nica"
Termin: svakog prvog ponedeljka u mesecu 10-12 ~.
Mesto: Hotel "Crni vrh". Kontakt: Zlatibor Ili
BE^EJ
Termin: ponedeljak 17-19 ~. Mesto: Dom penzionera
BOLJEVAC
Numizmati~ko drutvo "Aleksandar Sever" Termin: svakog
prvog ponedeljka u mesecu 18-20 ~. Mesto: Kulturno obra-
zovni centar Boljevac.
Kontakt: Sinia \uki, tel. 030/63-224
BOR
Udru`enje kolekcionara "Vajfert"
Termin: svakog ~etvrtka 18-22 ~.
Mesto: Prostorije dobrovoljnog vatrogasnog drutva
Kontakt: Dragan Guevac 030 435-594; 063 777-3892
JAGODINA
Termin: nedelja 11-15 ~asova. Mesto: kafe "Cezar"
KRU[EVAC
Termin: ponedeljak 17-19 ~asova. Mesto: Stara mezulana
LESKOVAC
Termin: nedelja 9-13 ~asova. Mesto: hotel "Beograd"
NEGOTIN
Numizmati~ko drutvo "Hajduk Veljko"
Termin: subota 10:30 -13 ~. Mesto: kafana "Separe". Kontakt:
Mia, tel. 063/455-359
NI[
Numizmati~ko drutvo "Mediana"
Termin: petak 15-18 ~asova. Mesto: Tvr|ava, Planinarski dom.
NOVI SAD
Termin: nedelja 10-14 ~. Novo mesto: Galererija bioskopa
"Atrium", Mihajla Pupina br. 3
PARA]IN
Numizmati~ko drutvo "Parain"
Termin: svake subote 10-14 ~.Mesto: M.Z. 11 kongres, ul.
Francuska 4. Kontakt: Svetlan Tomi, 035/565-194
RESAVICA
Numizmati~ko drutvo "Idimum"
Termin: svakog prvog ponedeljka u mesecu 16-19 ~.
Mesto: Dom kulture - mala sala
Kontakt: Jugoslav Mileti, tel. 035/627-495
SOKOBANJA
Numizmati~ko drutvo "Sokograd"
Termin: nedelja 10-14 ~, Mesto: restoran "Splendid", Kralja
Petra I br. 2. Kontakt: Milovan Panti, tel. 063/476-371
SUBOTICA
Termin: nedelja 9-12 ~. Mesto: Zgrada Nove optine, Trg
Lazara Neia 1. Kontakt: Silvester Gerlovi~, tel. 024/556-958,
024/544-957
SVRLJIG
Numizmati~ko drutvo "Timacum Maius"
Kontakt: Slavia Milivojevi, tel. 018/823-682
ZAJE^AR
Termin: sreda 18-21 ~. Mesto: prostorije SOFKE. Kontakt: Zoran
Panti, tel. 019/769-617
ZRENJANIN
Termin: nedelja 9-12 ~. Mesto: Dom penzionera.Sastan
ci
nu
miz
mati~
ara u
Srb
iji
Sastan
ci
nu
miz
mati~
ara u
Srb
iji
68 dinar 28 / 2007
informacije SND
VENERANDA MEMORIA
RADOMIR
MOLEROVI]
(1933-2006)
^l. karta br. 2210/85
VE^ITA USPOMENA
JE SAMO PRAZNA RE^,
PA IPAK NE MO@EMO
A DA SE NE SE]AMO.
NEKA TAKO BUDE
I OVOGA PUTA.
Lista nagra|enih
pojedinaca i institucija
povodom 50-godinjice SND
Dragan Avramov
Radislav Aleksi
Miomir Arsi
Ljiljana Baki
Nenad Bjelo
Aleksandar Bori~i
Bojana Bori Brekovi
Dragan Vici
Vojni muzej Beograd
Radia Vuj~i
Silvester Gerlovi~
Lazar Geri
Miroslav Gorovi
Nada Dimitrijevi
Relja Dimitrijevi
Miroslav Doj~inovi
Branko Dr~a
Milorad \urii
Etnografski muzej
Zavi~ajni muzej Jagodine
Zavod za izradu nov~anica
Duan Ivanovi
Rajko Ivanovi
Zoran Ili
Istorijski muzej Beograda
Zmago Jelin~i~
Vojislav Jovanovi
Ljubomir Jovanovi
Miroslav Jovanovi
Srboljub Jovanovi
Petar Kova~ev
Bogdan Koprivica
Ilija Lali
Ranko Mandi
Zvonko Markovi
Miladin Markovi
Marinko Marui
Neboja Milanovi
Jugoslav Mileti
Rista Mileti
Ljubisav Milosavljevi
Miladin Milosavljevi
Neboja Mitrovi
Vojislav Mihailovi
Mirko Mihajlovi
Muzej grada Beograda
Narodna banka Srbije
– numizmati~ki kabinet
Narodni muzej Beograd
Narodni muzej Valjevo
Narodni muzej U`ice
Eduard Nojman
Dragan Pavlovi
PANGRAF – Vladimir Pani
Miodrag Parli
Slavoljub Petrovi
Vesna Radi
Jovan Risti
Jovica Seizovi
Blagoje Simeonov
Vujica Simi
Slobodan Srekovi
Dragan Stanisavljevi
Neboja Stevanovi
Slobodanka Stojakovi
@eljko Stojanovi
Milan Stojanovi
Dubravka Ujes
Borivoje Homen
Nikola Crnobrnja
Cronica numismatica - Madrid
KALENDAR ME\UNARODNIH SUSRETA SRPSKOG
NUMIZMATI^KOG DRU[TVA 2007. GODINE
Detalj sa 55. medjunarodnog susreta numizmati~ara u Beogradu 9. XII 2006.
ii2244.. mmaarrtt 22000077..ii
5566.. mmee||uunnaarrooddnnii ssuussrreett numizmati~ara odr`an je 24. marta 2007.
godine u Beogradu u Hotelu "Slavija".
22.. jjuunn 22000077..ii
5577.. mmee||uunnaarrooddnnii ssuussrreett numizmati~ara bie odr`an 2. juna 2007.
godine u Beogradu u Hotelu "Slavija" u periodu od 10 do 16 ~aso-
va.
66.. ookkttoobbaarr 22000077..ii
5588.. mmee||uunnaarrooddnnii ssuussrreett numizmati~ara bie odr`an 6. oktobra
2007. godine u Beogradu u Hotelu "Slavija" u periodu od 9 do 16
~asova.
88.. ddeecceemmbbaarr 22000077..ii
5599.. mmee||uunnaarrooddnnii ssuussrreett numizmati~ara bie odr`an 8. decembra 2007.
godine u Beogradu u Hotelu "Slavija" u periodu od 9 do 16 ~asova.
^lanarina za 2007
godinu iznosi 1.000,00
dinara (500,00 dinara
za mla|e od 18
godina). Do`ivotna
~lanarina u SND iznosi
20.000,00 dinara.
REDOVNI SASTANCI Srpskog
numizmati~kog drutva odr`avaju
se svakog utorka od 15 do 18
~asova u ulici Svetog Save 16-18/II