152
Recenzenti SURIGU%LOMDQD6LNLPLü SURIGU'XãDQ%DQGLü SURIGU0LQþR*HRUJLHY ,]GDYDþ ýLJRMDãWDPSD%HRJUDG =DL]GDYDþD äDUNRýigoja Urednik 0XLORYDQ9LWH]RYLü Lektor i korektor GU/MXELãD5DMNRYLü.RåHOMDF Korice Kompjuterska priprema SlavoljXE*DFRYLü Štampa QB=H3: 7LUDå 300 primeraka ISBN 86-7558-035-5 KQMLJDMHãWDPSDQDX]ILQDQVLMVNXSRPRü *RUDQDýRUÿHYLüD+DORYR-=DMHþDU 'XãDQD$6WRMDQRYLüD*UOMDQ-=DMHþDU 0LOLYRMD6WDQJDþLORYLüD%UHVWRYDF- Bor) i Olivere i DraganaýRERWRYLüD+DORYR=DMHþDU

Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

  • Upload
    others

  • View
    7

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

Recenzenti ������������ ������ ������������� ��� �� ���������� ���������� ������� ��������������������� ���������� �������igoja Urednik ����� ���� ��� Lektor i korektor ���!��"���#�������$�%���& Korice Kompjuterska priprema Slavolj�"���&��� Štampa ������ ��� 300 primeraka ISBN 86-7558-035-5

K ������������� ������ � �����������

���� ��������'�����()�����-�*������+�� ���� ��,������� �����(���� �-�*������+�� ��������� ��������(���-����&�- Bor) i Olivere i Dragana���"�������()�����–�*������+�

Page 2: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

������"���&�����

BAJANJA U KULTU MRTVIH KOD VLAHA

SEVEROI����NE SRBIJE

Beograd, 2002.

Page 3: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

Senima baba Joane i deda Petra

Page 4: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

PREDGOVOR I

���������� ������ �� �������� � �������� ������1 folklora ������ ���������� ������������������������������������������� ���� � ������� �������� ������� � �������� � ����������������� �� ���� ��� ����� ������ �������a, bilo da se radi o ���������������� ���������������� ������� ����������������� ������ � ����� ��� ���������� � �� �������� ������� zorama (zori�i) ili o ������������ ��� ���� ����, tj. o pesmama kojima se ���������������� ���

Koliko nam je do sada poznato, na prikupljanju i objavljivanju ����� � ��!� ������� ���� ������ ������ �� "��� #����� � ������������ �ovde valja posebno naglasiti da su dva stiha basme na ��������� �������� ������� ��� �� ������� �� ����$����� � �%Cum sa prinde salca in apa, asa sa aiba descintelje melje leac, a da su zatim sve basme date samo u prevodu sa rumunskog na srpski jezik)2, #���&�������3���������'�����4 kao i drugi autori, povremeno i

1 Etnonim Vlah i pridev vlaški su sinonimi etnonima Rumun i prideva rumunski, a

u srpskom jeziku se koriste za rumunsko stanovništvo na prostoru severoi� ��ne Srbi-je.

2 ��������������������������������� ���( �������)���*-+�����-���,-./����/0-86.

3 �������������������������������( �������)���*-+��������1987, ���,0+-118.

4 ������������������������������ ����������������( �������)���1��������,-/2����//-99.

Page 5: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������� �������������� ��������������������� 8

fragmentarno, ������� �� neadekvatnom ortografijom, na šta smo podrobnije ukazali na drugom mestu.5

II

����������������������� ������6�koji smo sami prikupili u ������ ������ ������� ���� ������ ������ ����� ���, ������, �� ���, Mlave, Homolja, Resave, ������ �� i Pomoravlja) i koji ���������� ������ � ��� (to su audio i video zapisi, fotografije i ��������� �������� ��� �����$������� ����� ���� �� ����� � � ��� ��� �!�����������!���������������������� ����������� �������������� ��� � �� ����� �! ����� � �� �� ���� � ���� ���� �� ���sluša makar i fragmente kosmogonijskog mita kao i fragmente �� ����! �� �� � ���� ��� 3�������� �������� 4������ � ����������� ��! ��������! � ������$��! ����5���� � 3��������� ������������ � �6����7��� ���

8�����������5���������$���������� ���nih poglavlja (Za ���������� ��������� ������ �� �������, ’Bajanje’ bolesniku ili pokojniku, Od vampira bolesniku u krevetu, Voda ili vino Gospoda Boga, Veliko odbrojavanje, ��� �� ���������� – Od velikog krsta), a svako od njih ima još po nekoliko manjih celina.

#����� ����������5�������� ���� ������� �����������celine, unutar jednog od navedenih šest poglavlja, dajemo prevod na-slova te celine, a zatim original u zagradama s napomenom o imenu, mestu i godini ro5�nja informatora i o vremenu audio zapisa, zatim dajemo prevod iskaza informatora u kojem se govori o na��nu, pribo-ru, vremenu i prostoru, odno��� ��me se, kada i gde bajanje odvija.

5 ����������Petre�tu���������������������������������� �������������,

�������9000����9*-33. 6 Basma pod brojem I 1.0 obra5�na je u radu ����� “�����������” ���������

���������� �� ��!����� � ���������������������, koji je pro��tan na VII na��nom skupu etnomedicinara Srbije i objavljen je u zaje��rskom zborni�������-�� %������������������������ ���������������� % 66����������� �������������9000���������900,����91--250, dok su basme pod brojem VI 1.1, VI 2.0 i VI 2.1 prikazane na V na��nom skupu, a objavljene su u radu ������-��������������%����������������������������������������%IV � �����������������,-/-��,--.���������,---����9+--270.

Page 6: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������� �������������� ��������������������� 9

Nakon ovoga u zagradi sledi auten ��ni iskaz informatora fonetskom transkripcijom na dijalektu bez naših naknadnih intervencija i inter-pretacija. Posle toga je dvostu���no slo��� � ��vom stupcu original basme, a u desnom naš prevod. S obzirom da je autor izvorni govornik ovih rumunskih dijalekata, u prevodu se oslanjao više na svoje je���ko poznavanje, a samo povremeno koristio dostupne, ali nedovoljne za ovaj po�������nike rumunskog jezika.7 Ukoliko postoji potreba za lin-gvi� ��kim objašnjenjem pojedinih termina iz originalnog iskaza infor-matora, bilo iz uvodnog teksta, bilo iz basme, ono je dato u napomena-ma. Na kraju svakog od šest poglavlja dat je komentar u kojem se na-laze objašnjenja pojedinih rituala kao i pojedinih funcija pribora kojim se oni obavljaju i objašnjenja nekih simbola. Pojedine motive koje na-lazimo u vlaškim basmama upore5�jemo sinhrono sa istim ili barem veoma ����nim motivima. Ove motive po pravilu ne nalazimo u ru-munskim, bugarskim, srpskim, ukrajinskim i dr. basma���������-venskom i rumunskom folklornom materijalu i to naj������ ��� ��uvek, u koledarskim, ali i u pesmama druge vrste iz radova i antologi-ja narodnih pesama V. Stef. Kara������:� ���ske, E. Turdjanua, D. ;�<�prage, M. Gastera, B. Bartoka, G. Brjazula, Al. Vi�ua, Gh. Pave-leskua, S. Fl. Mariana, A. N. Veselovskoga, V. Stoina, A. Potebnje, N. T. Sumcova, M. K. Cepenkova, N. Panea, M. Fifora, A. Rosetija, Lj. Radenkovi�� i dr. Dijahrono te iste motive upore5�jemo sa starobal-kanskim, indoevropskim, maloazijskim i staroegipatskim, koriste����pritom dubinskim istra��vanjima i na��nim rezultatima A. Lome, M. Budimira, ���� ��6�nova, V. N. Toporova, M. Viši���&�4� �lisa Ba����3�'�=�laka, Fr. Bezlaja, >�?�leti��� B. A. Uspenskog, N. M. Tupikova, G. Nagia i dr.

7 D. P. Bogdan, Glosarul cuvinte���� ����� �� din documentele slavo-române,

Bucure@ti, 1946; Di��ionar sârb-român - �����-������� ������ A�@��� 8��tie-Unitate, 1952; �������-����� ������ ����� - Di�ionar român-sîrbocroat, Panciova, Libertatea, 1969; V. Breban, Di�ionar al limbii române contemporane : de uz curent, Bucure@ti, Editu��@ ���ifi��@���ciclopedi���,-/0B M. Tomici –!�"���#�Dic�ionar român-macedonean – "�������-��������������, Bucuresti -������Editu��@ ���ifi��@���ciclopedi��–!����������$�%��,-/2B'!�3��gar – Gh. Con-stantinescu-Dobridor, Di�ionar de arhai��� �� ��gionalisme, Bucure@ti, Saeculum I.O., 2000.

Page 7: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������� �������������� ��������������������� 10

III Kod Vlaha severoi� ��ne Srbije u kultu mrtvih pored re �, od-nosno pored basmi, u funkciji bajanja bajalica koristi i pribor za baja-nje (kao što su, npr. smilje i bosilje, so �vo, britva, srp, sekira, vuneni konac crvene, plave i bele boje, raonik, iver cera, voda, vino itd.), a mora se znati vreme (naj�����utorak, �tvrtak, subota) i prostor (naj-���������samrtnika, pokojnika, na groblju i raskr!��), kada i gde ba-jalica šapu����ju basmu. Magij���������trebe re � stara je koliko i simboli (recimo motiv lestvi, ostrvo morsko, itd.) koji su zastupljeni u basmama i koji, svakako, imaju svoje mesto u funkciji bajanja.

Ritualna praksa sa svim motivima kosmogonijskog mita koje ��mo navesti u basmama podrazumeva reaktualizaciju primordijalnog ��na za medijanta koji postaje savremenikom same kosmogonije. Me-dijant je na taj na�����gijski prenesen na po �tak vremena, a njegov terapeutski cilj je da se iznova rodi.8 I tako, Vlasi veruju da se ��vot ne mo��� ��pravi��� ���� ��mo iznova stvarati simbo�� kim ponavljanjem kosmogonije, koja je uzor svakog stvaranja (rumo. No� cre5�� ��p���� ���u la uom nu-l popra����5���C������i n��@�����������-om pu����-l prefa������-cum a fost – srp. Mi veruje�������� �ve-���� ��vot mo���� ������� ��praviti s našim basmama, ali ga mo����mo��mo oblikovati da bude opet kakav je bio9��<�����da im zaprete smr��� ��si ka��: pa ako umrem, nek umrem; tu umirem, tu ni � (rumo. #������������������������������� ra���).

Sve basme u kultu mrtvih kod Vlaha severoi� ��ne Srbije koji-ma se baje samrtniku inicijantu ili pokojniku izvode se ukoliko nema sigurne procene da li su do ��nom dani od su5�ja (rumo. Ur��tor�) do-vrše���<�sto se veruje da su medijan �����ne sile onostranog sveta (rumo. 4$����C ��3���asa, Co��ata /-u/, �esp�e�ita, Dracu, Mu��#�-duri, Mo@� :�drulu�� DC�� 5�� ��dure, Spurcatu, Tartar�u, Zmiu, E��ma�� itd.) zaposele dušu i telo i da su poslate od dušmana, Gospo-

8 !�������������������#���,�����%�����������!�����&�������

1986. 9 Sve vlaške tekstove koje smo naveli u ovom radu, a o kojima ne dajem posebne

napomene, kazivala je moja majka Jovanka P. Gaco�����5�<�boto��,-12���dine u s. Halovu) u du������stim razgovorima o poimanju smrti i onostranom svetu.

Page 8: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������� �������������� ��������������������� 11

da Boga, Majke Pre��ste, Svete Petke (rumo. Du���-F�� G-���G�Ma�ca Pre��sta, Sînta Vi�er�a) i drugih, uz po��������ki (rumo. ��-jitori�i), putem psovki i kletvi (rumo�C����� ���@����� �me). Ali i mo��magijske prakse u bajalice nisu potcenjivane, jer su one jednake, veru-ju Vlasi, mo��ma Gospoda Boga, što se mo����klju��ti iz slede�����-��%Pošao je nekada davno Gospod Bog po Zemlji jašu�����nja usred zime i, stigavši na raskr!��, vidi vra �ru pred kojom u bakra ��������-nošcu klju ����da bez vatre. Gospod Bog tada re �"�“Stani, vodo, ne klju ��.” | Stade voda, zaledi se, na šta mu vra �ra uzvrati: “Stani, ko-nju, ne idi.” | I konj stade, skameni se. (rumo. A p�ecat vr-o da ���-���-F�������C� ��lare pe cal la mijlocu �����@��C���-juns la vr-o rascru������ ���� �ar�a cu polom����5������C�����������u���mic în care fer�����$���$��������-F��� �����C��%“� ��� caldare, nu ferb�a.” | Sta caldar�� @�-ngeta, da vrajit�ar���� C� ����%“� ��, ca-lu�e, nu mer���”HE�� ���lu-���pe��). Vlasi veruju da bajalica i njeno bajanje mogu biti gori nego što mu sam Bog namenjuje, pa ka��%Lak-še no��� �vek ono što mu Gospod Bog namenjuje nego što mu babe napra��ju (rumo. M�� �@�� ����e uomu pe cap �e-� �� �����-F��5�cît �e-i trimet babi�i). Zato su bajanja i vra��nja u Vlaha severoi-� ��ne Srbije, pored ostalog, veoma va������ponente koje pra ���-veka tokom ce�����vota od prenatalnog do postmortalnog perioda.

Page 9: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

KLASIFIKACIJA MATERIJALA

I 1.0 ����������������� �������������� (��������������

������ ���������� II 1.0 ’���������������������������� (������������

bolnau în pat) II 2.0 ’Bajanje’ bolesniku ili pokojniku (Mu�itu cu al bolnau or cu al mort) II 3.0 ’Bajanje’ pokojniku (����ala la-l mort) II 3.1 ’Bajanje’ pokojniku (����ala la-l mort)

III 1.0 Od vampira bolesniku u krevetu (������� �-l bolnau în pat) IV 1.0 Voda ili vino Gospoda Boga (Apa or vinu a lu Du���-��� IV 2.0 Vino Gospoda Boga (Vinu a lu Du���-��� IV 2.1 Vino Gospoda Boga (Vinu a lu Du���-��� V 1.0 Veliko odbrojavanje (Nu����tura-mare) V 1.1 Veliko odbrojavanje (Nu����tura-mare) VI 1.0 Pri��� �spodnja – od velikog krsta (Poves��� �� � �-���-���–��������-mare) VI 1.1 Pri��� �spodnja (Poves����� �����-��) VI 2.0 Pri��� �spodnja (Poves����� �����-��) VI 2.1 Pri��� �spodnja (Poves����� �����-��) VI 3.0 Pri��� �spodnja (Poves����� �����-��)

Page 10: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

��������������

14

14

VI 3.1 Pri��� �spodnja (Poves����� �����-��)1 VI 3.2 Pri��� �spodnja (Poves����� �����-��) VI 4.0 Pri��� �spodnja (Poves����� �����-��)

1 Ovu basmu smo preuzeli iz rada ������������������������������ �� ��� �!��

�� � �"�-106) Petra Paunovi��� #�� $ �sifikaciju koju ovde nudimo, uz transliteraciju koja je bila potrebna.

Page 11: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������������MENTARIMA

FOLKLORNA GRA�� I 1.0 ZA ODVAJANjE bole�������veka u krevetu �

(����������A����������nau în pat1)

ovek na samrti izmeri se crvenim vunenim koncem. U desnu ruku uzmu se tri cveta divizme2 s bosiljkom i smiljem, koje se me�����tikvu, koja je u levoj ruci s nena��tom vodom sa izvora, i tri cerove ili glogove grane. [Obajanu] vodu mu daš da popije, a glog se udara ������������������������������������dvaja se na dve polovine, ali ���������������������������������������������������������������������� � ����� ��!� ��� �����!��� ��� ���� ����!�� �� �������� ��� ������������!����������������� �"����������������������������������������������istoku, zapadu, jugu i severu. Ovim bajanjem [samrtnik] se razdvaja �� ������������ �� ����������� ���� ��� �#���� �� ����� ����� ��bolesnikom [koji je sada] na samrti, u jednoj nedelji, u jednom mesecu. Jesi li razumeo sada? E, ����!���� �

1 Basmu nam je kazivala 1.10.1997. godine Jeva Bogdano����$�������������# �

1933) iz s. Ranovca, opština Petrovac, oblast Mlava. 2 � ������������������������������ ���������������������� ����� ��-

������� ������������������ �������������������������������������������-� ��%���������������������������������������������������VI�������������$��-��������������&'''(����������)***����� �)+,-286.

Page 12: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

� � ��������������������������������������� � 16

$�ît �e uomu al bolnau pe m��������������������������-�����.����� �/�� � ��� �au în mîn-a #���apt�� ���� fluor� mar�� 3 cu busu��� ./� ���������� ����� ��� ���� /�� ���� ��� ���� ���������� �/� ��� -/��/��� ����� �e în mîn-����/����./��������������������������������.�4. Apa �o da� s-o b�a da m���.�� ��� ����� ��� ������ ./� ��� ����� ��� ���/��� ���� ����� ./� ������������/����������#�.���������./�����/�5�./��������6 dar bolna������petre�����/�����.���������� ��������������/��������mur�, în rascru��7, ma��.��./���su�ocu cu simi�icu îl rup��- ma nu flori�i mar�. Firu al ro-.�������� ����e în pa���������� �����sarit8�� ������/����9, la scapatat10�./� ���na�az11. �������������/����������spar������������./-n�/������re-s fa-����/���-o �î cu al bolnau în pat, într-����/����/ntr-o lu�� �0�����ume-�������1�����/.��.�.)

S�����-���/��are 2/������������������� ���-�����turi�e12 "�������-���������/ Pr-al bolnau ���������������

Sunce brate I ti luno, sestro dobra, Da budete svedoci Ka����mo da odvojimo 5 Samrtnika Od majke, od oca,

3 U doslovnom prevodu fit. fluor� mar��“veliko cve��3�����stavlja divizmu. 4 Simbolika broja tri došla je do izra��ja u narodnim bajanjima, jer se po pravilu

bajanje izvodi svaki put po tri puta. Više o tome vi��%�� ����������������������������������� �������������������������������-���� �����!��������-����������-���������������"�#�$!���$������%���% �4+(��&''4����� �555-336.

5 Izraz nastao od slovenskog vrh. 6 Izraz nastao od rumunskog bot “vrh”. 7 U doslovnom prevodu “na raskr!��3�� �� �slovan prevod prethodnih re��� ������

drumur��“izme#����teva” još jasnije govori da se radi o dva puta koja se spajaju u je-��������ne tzv. ipsilon raskrsnicu. O tzv. ipsilon raskrsnici govori u svojoj knjizi S. Pe-tro�����Mitologija raskr��, Niš, Prosveta, 1993.

8 Izraz la rasarit u doslovnom prevodu “na izlasku (sunca)”, odnosno “na istoku”. 9 Izraz�����������u doslovnom prevodu “ka zavrnu���$���ca)”, odnosno “na zapa-

du”. 10 Izraz la scapatat u doslovnom prevodu “ka zalasku (sunca)”, odnosno “na zapa-

du”, a pri tom misli na jug. 11 Izraz la na��az u doslovnom prevodu “u podne”, a pri tom misli na sever. 12 � ����������������������� ���������������� �������� �������������� �,

��������&�������$�$��������6��������&�������3��&'''����� �&&+-126.

Page 13: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

� � ��������������������������������������� � 17

���������������� ����e���������tu.��13

���������������eri.or�, ������������������ ���-�����turi�e Ca cum l-���������/� �������� mo�� 2/������ vi�:14 ���-����������ror�, ����e���������tu.�� ���-�����������/� 2/������������me 2/�������a [lume]. "/�����������e.����� 2/-n va patru drumur��� ����������#�� 2/�-��� va-nflori, 2/��������#�� 2/����v/�������sura,16 2/-��������mur������� sta, Atu������-��/��îvat 2/���na���������ri���17 Cu pari�������/�� Cu copi����� Cu ��������,

Od babe, od dede, Od tetki, od tetkica, Od bratanaca, od bratanica 10 Od tu#�naca, od starinaca. Da budete svedoci Kako smo ga odvojili Od svih mrtvih I od ��vih: 15 Od bra��������stara, Od tetki, od tetkica, Da bude odvojen I na ovom svetu 20 I na onom [svetu]. Kada ovaj glog rodi I na krstoputini Se primi, I pupoljci procvetali, 25 I rod rodi, I vrhom meri, I na raskr!����stoji, Ta��������ti jednodan��� I jednomese�������diteljima, 30 Sa roditeljima starim, Sa decom malom, Sa ljudima odraslim,

13 Izraz �e����“tetka” slovenskog je porekla, a izraz matu��� < matu�� “tetka” ro-

manskog je porekla. 14 Stihovi �������� mo�� | ������ vi�� “Od svih mr���7�8�9�����vih.” 15 U doslovnom prevo���6��tiri puta” koje mo��mo prevesti “krstoputina” pozaj-

mivši izraz iz prizrensko-ti�kog govora. 16 Stih ����v�������sura “I vrhom bude merio” govori o verovanju Vlaha da se

na glog, u ovom slu��ju, gleda kao na samo bo���stvo koje meri ili “vaga” dela ljud-ska na zemlji, jer se, kao što se podrazume������veka vlaške kulture, njegov vrh na-lazi na nebu me#����bi ravnim bogovima. To se podrazumeva ukoliko glog uspe da se na krstoputini primi, procveta, gloginje rodi i tu odr!�.

17 Misli se pritom da samrtnik više ne�����������de jednodan���������nomese����s roditeljima iako je mo�����#������ga dana ili istoga meseca itd.

Page 14: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

� � ��������������������������������������� � 18

"��-����������ror�, "�����ke, cu matu.�� "�����er�,��������/� S�ar��-���/��are S-fi marturi�e Ca cum l-���������/� Cu sînta ma�����/����� Sînta ma����:��� 2/��/���������;�.

Sa bra�m, sa sestrama, Sa tetkama, sa tetkicama, 35 Sa mladima, sa starima. Sunce brate, Da budeš svedok Kako sam ga odvojila Sa Svetom majkom Subotom, 40 Svetom majkom Utorkom I svetom majkom� ������

KOMENTAR

Ritualna praksa bajalice u kultu mrtvih obuhvata odgovaraju���ponašanje, ustaljene na��ne izvo#�nja baja���kog postupka, kako ver-balnog tako i neverbalnog dela i odvija se naj��!������������mrtnika ili pokojnika, nad grobom pokojnika ili na raskr!�� �

Bajalice po pravilu izgovaraju basme šaputanjem uz odre#�ne pokrete ruku s prethodno pripremljenim materijalima, odnosno s nena-��tom izvorskom vodom, slavskom sve�����ljem ili bosiljem itd., za ovu priliku sede��������nošcu ili kre������������protnom pravcu od kretanja sunca. Potom se ponešto od ono�����me se bajalo da samrtni-ku da popije, da pojede itd. ili se baca na grob pokojnika ili na raskr-!�����ja se nalaze na putu do gro�������������������tiri strane sveta.

Jedan od mnogih magijskih postupaka u basmi za odvajanje sa-mrtnika od pokoj��7� �� ��vih ro#�ka je merenje samrtnika, koje i u drevnim indoevropskim predstavama o le��nju i osloba#�nju od zlih demona predstavlja njihov sinonim18.

Od materijala za merenje naj��!�������risti vuneni konac crve-ne boje (fir ruo.������/�� - I1, II2). Njime su se navedene biljke, divi-zma (fluor� mar� - I1), bosiljak (busu�oc - I1, II1, II2, III1, IV1.2, VI1.1, VII1.3) i smilje (simi�ic - I1, II1), kao i grane cera (�����- tri

18 O tome svedo����������ralele: lat. medeor ‘le��<��=�����<��=��celjujem’, me-

dicus ‘lekar’, avest. vi-mad ‘vra�������celitelj’, st.isl. mjotu"��‘sudbina’, masti- ‘mere-nje’, got. mitan, st.eng. metan, st.v.nem. mezzan ‘meriti’, itd. Vidi o tome: � ������-����������� ������������ �������������������� �����!��������-������������������������"�#��&''4����� �>,

Page 15: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

� � ��������������������������������������� � 19

cre������������������/���� - I1, II2, IV1.2, V1) ili gloga (ma��.�- I1), vezivale u jedan struk, kojim se mešala nena��ta izvorska voda u tikvi uz izgovaranje basme. Konac se nakon izgovaranja basme uz odre#�ni magijski postupak, pored ostalog pribo���$���������� tri grane cera ili gloga, bosiljak, smilje i divizma), iski��������tiri dela i baca na nekom raskr!������ ��toku, zapadu, severu i jugu uz izgovaranje slede��� -�-mule: mi kidamo ko��#��!�vi i mrtvi da se kidaju od samrtnika (no� rup���������-� vi���.-a� mo���������������-al bolnau în pat), što pred-stavlja tzv. imitativnu magiju. Pored kidanja konca i mrvljenja bosilj-ka i smilja, lomile su se sve tri grane cera ili gloga, koje su prethodno bile rase��ne no!���$���/��- bri.ag – I1, II2, III1; IV1.2, V1) i ��ki��� $���� – I1) po du��ni, kroz koje bi se samrtnik provla��� tri puta. To ritualno provla��nje kroz grane cera ili gloga, koje su na krajevima ne-rase��ne, govori o prividnom osloba#�nju samrtnika opasnog uticaja demonskih sila, koje su uzrok njegove bolesti, što ujedno predstavlja i simbo���ku granicu ljudskog ovostranog i neljudskog onostranog sve-ta. Samrtnik se doista, kako se to u narodu ka����nalazi jednom nogom u grobu (rumo. �������e pe m�������e cu un pi���/�����ap�(�pa su mere-nje i provla��nje, koje smo naveli, vidovi uklanjanja suprotnosti na re-laci����vek – demon. �

Kao granica izme#���stranog i onostranog kod ju���7���ve-na u navedenom postupku provla��nja, a u le��nju od raznorodnih bo-lesti, padavica, dalak, veliki ka�� #� ���#� ���znica itd., pored navede-nog, naj��!���������ti od koristi rascepljena vrba, rascepljen gorun, rascepljena bukva, rascepljena lipa, savijena grana trešnje, orah, ve-nac vinove loze, loza, ši$�#�!�la drena, koren “rasovate” kruške, sa-vijeni gabar, ivanjski vena�#�����������itd.19

U magijskom postupku provla��nja koji slu���za odvajanje sa-mrtnika od njegovih bli����7���ji su ro#�ni u istom danu, nedelji ili mesecu, prime��jemo da se jedino divizma nipošto ne lomi, jer bi to zna��lo da se odvaja nešto što je, razume se, samo po sebi neodvojivo, odnosno da se nasilno odvaja dualni teonim Nebo i Zemlja, koji se na-lazi u semantici imena ove biljke.20

19 � ����������������� ���������%����� �+'-80. 20 Navedeni slovenski fitonim divizma, divizna, divina ���������������� ��'()��

= *diezema (Verbascum SP.) mo��������!���ni��������������ke lekseme sa relativno po-

Page 16: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

� � ��������������������������������������� � 20

Po mišljenju A. Lome, semanti������kog fitonima *die-zema i slovenskog *����-��� prvobitno je morala biti slo������alni teonim “Nebo i Zemlja”,���ji spoj donosi plodnost poljima21, po našem ube#�-nju i mladencima22, a u kultu mrtvih kod Vlaha severoi���ne Srbije i novi !�vot samrtniku.23

Nena��ta voda ima pored funkcije ������nja i simbo���ku funk-ciju prostornog razdvajanja, odnosno, shvata se kao granica koja raz-dvaja ljudski od neljudskog sveta. Ona je, kako vidimo u našem pri-meru, shvatana i kao elemenat podzemnog sveta, odakle dolaze ne��ste sile, gde ih, naj��!������jalica i vra�� ��red toga, voda se nalazi u ti-kvi koja, u zavisno������������votnog prostora koji zauzima, tako#�

uzdanim etimologijama. Naime, po���ni element re���?die-zema nedvosmisleno se ve-zuje za osnovu Di-, Dia-, Diu, asibilovano Zi- itd., kao pr�����������7�����kih antro-ponima, koji Tomašek i De�������nodušno poistove��ju sa teoni��*+������kim teofornim imeni������ ',-�� ',+-�� ''- i to������no. Da je ova identifikacija sasvim ispravna, potv�#����������jezika nasle#�ni spoje���������� ����� � '�--.'+������ � ',-/(.0+�� stind. Deva-ja- � gal. Divo-genus. Na osnovu navedenih antroponima pretpo-sta����� ��� ����ki teonim ekvivalen���� ����� �*+�� '1+�� ���roindijskom Dyáuh, dyváh����ji bi nominativ glasio *Dis, *Zis, sa najbli�����logijom imenu Zevsa 2+��Zis kod ilirskih Mesapa i srodnom imenu nebeskog bo������ji se završni element slo-��nog teoni��$�(34('-'+��â identifikovati u jeziku Geta, plemena bliskog Da��ni-ma. Osnova ovog ilirskog i trako-���kog teonima stoji, van svake sumnje, u vezi s in-doevropskim imenom nebeskog boga D���, Di�ós (-és). Dakle, po���ni elemenat ���kog fitonima *die-zema tuma���������6��bo”, odnosno kao “bog Neba” te se, pre-ma tome, i prvi elemenat u slovenskom fitonimu *divi-��� mo�����dino protuma��ti dualnim oblikom iz “protoslovenske” imenice *d�u��div, koji je glasio *��v��&*�����“bo���stvo neba”. Zavr!�����������kog fitonima die-zema i slovenskog divi-zma vezu-je se sa ime������ke boginje ze����5)(40���ja je potvr#�na još u Ilija������je je - ra������ka preda��� ����kog z-, (up. frigij��������-)4(. “rob” i -)46+ “ljudi”). Prema tome slovensko –����nastaje pre�����kom –zema, a oboje bi bilo od indoe-vropskog�'(��)��om-��“zemlja”. (O etimologiji lekseme divizma vi��%�" �Loma, Da-lje od re���: Rekonstrukcija praje���kih leksemskih spojeva kao perspektiva slovenske i indoevropske etimologije, 7�8������������9����� ��@9����� �����&'',����� �5&-43; � ������������������������������ ������������������������������������� ������������������ �������������������������������������������� ��%������������ �������� ��������� �� ����������� �������� % VI ������� ����� $����������������&'''(����������)***����� �)+,-286.

21 " �Loma, Dalje od re�� ����� �A* 22 � �����������������������������%����� �)+,-286. 23 Mnogo više o semantici naziva divizma vidi: �" �Loma, Dalje od re��***����� �

31-43.

Page 17: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

� � ��������������������������������������� � 21

simbolizuje podzemni svet, poput gljiva i krtolastih biljaka. Za razliku od vode, tri gran��ce cera ili gloga, koje bajalica koristi, predstavljaju nebeski ili svet bogova. Da su voda i tikva elementi koji predstavljaju podzemni svet, potvr#�je i to da se u procesu bajanja oba elementa na-laze u levoj ruci bajalice, a leva strana je strana zlih sila i demona koji obitavaju u sferi htonskog.

Da su tri gran��ce gloga shva��ne kao elemenat nebeskog ili sveta bogova, mo��mo zaklju��ti i po tome što je glog naj���niji apo-tropajon protiv vampira (i veštica) i zlih demona (npr. bolesti) uopšte, ma u kom se obliku javljali24, a da tri gran��ce cera pripadaju, tako#���svetu bogova, nave!��mo obi��������kim krajevima da o Svetom Ig-njatu ili na Badnji dan pola��nik donese u ku���������������cu, i ula-ze����������ta uku��ne da li slave mladoga Boga25. Va���������-menat da se cerove ili glogove gran��ce nalaze u desnoj ruci bajalice, a desna strana je strana dobrih sila i bogova koji obitavaju u sferi solar-nog.

Šta je sa smiljem i bosiljem, šta ove biljke treba da predstavlja-ju? Ime cveta smilje (lat. Helichrysum arenarium L.; rumo. simi�ic) iz-ra��va predstavu o besmrtnosti. Na francuskom jeziku smilje se naziva immortel, -le (< im “bez” + mort “smrt” + elle “nik”) 1. a. “neumrli, besmrtan, ve���B�) �m. besmrtnik; 3. f. bot. neven (immortelle-de-nei-ge ili immortelle des neiges - runolist).26 Naziv je pozajmljen u engle-ski (immortal “neumrli, besmrtan, ve����� ��prolazan; besmrtnik; bo-���stvo; immortelle “smilje”)27, a istu semantiku imaju i ne��ki (Ewigkeitsblume�6���ni cvet” < Ewigkeit 6���nost” + blume “cvet”)28, ruski (bessmertnik 6��������� ������� ���� �� ��� �:� ��;�������<�

24 = � >����������� ������ ������� ���� ���� ��������� �� ��������� ��� �����

�?�������!���������!��������& " & ��&''A����� �4, 25 = �>����������� �����%����� �)*' 26 V. Putanec, Francusko-hrvatski ili srp���� � ��nik, Zagreb, Školska knjiga,

19742, str. 403. 27 Englesko-hrvatski ili srpski rje�nik, Zagreb, Školska knjiga - Grafi�ki zavod Hr-

vatske, 1980, str. 554. 28 Ne��ko srpskohrvat���� ���nik : Deutsch serbokroatisches wörterbuch, Beo-

grad, Beogradski izda���ko-gra-��ki zavod, 1979, str. 47, 86.

Page 18: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

� � ��������������������������������������� � 22

����<�����������3(29 i rumunski jezik (imort-a��, siminoc, floare gal-be����re cre�te prin locuri nisipoase)30.

S imenom cveta smilje valja uporediti, pored ostalog, pri�����-bele��nu u Ku���ni u kojoj se pominje devojka Smiljana koja bere smilje31. U jednoj pri��� ��� Csne Smiljana je ime najviše planine na svetu, gde stanuju sveci32, sa ko�� ��� ��� ��rediti srpski naziv srpske planine Neven, gde sunce svake ve��ri zalazi33. Ova planina, u jednoj epskoj pesmi koju je Vuk zabele�������balo bi, prema Jankovi-���� ��� ����stavlja mesto na krajnjem zapadu gde odlaze duše posle smrti.34 Poznata je, u legendama iz Makedonije, napuštena, nepristu-���na planina, gde neke ptice, svra�����������lovi, odlaze preko leta i skupljaju smilje za vile35, a vilama je sigurno potrebno smilje zato što im ono da������nu mladost i lepotu36. U Srba smilje igra veoma va����ulogu u ljubavnim napicima zbog etimološke magije, jer njegovo ime podse����� glagol smiliti se (slov. mi�! “prijatan”), a pravo zna��nje ovog fitonima izgleda da pokazuje let.�����smeils “oštar”37, mada se, s druge strane, ime mitološke planine Smiljana mo�����rediti sa staro-indijskim (Su)meru. Oba ova imena se mogu svesti na ie. *(Su)meil-, mo!�� (��lo) prijatno mesto, što predstavla eufemizam za mesto gde borave mrtvi.38

29 � �& �@�����A��B �" ���$������"�������������#������������������$%��,

&�������&''A����� )5 30 R. Flora, Di��ionar sârb-român – Srpsko-rumun�������nik��DE�.����F���ie-Unita-

te, 1952, pag. 510. 31 : �&�����������&����������� ����� �A)����� � 32 ����������� ��9����$������5)����� �����&'),����� �)>* 33 = �� �?���C�������������� ���������I, D����� ��&>A&������ �5*A 34 � � E � 7���������'����������� �� �� �����#� ���������� �� �������������

��������$�A5����� �����&',&����� �54 35 = �>���������� �����%����� �)&' 36 ! �� ������ ������(������������������� ����������������������� �����

��������� �����&''*����� �)**-204: pretpostavlja vilinsku prirodu Smiljane. 37 Fr. Bezlaj, Etimološki slovar slovenskega jezika, III, Ljubljana, 1995����� �271. 38 Sve o semantici naziva smilje vidi: " �Loma, Interpretationes Slavicae: Some

Early Mythological Glosses, Studia mythologica Slavica 1, Znanstvenoraziskovalni center Slovenske akademije znanosti in umetnosti, Inštitut za slovensko narodopisje, Ljubljana, Slovenija ��Università degli studi di Pisa, Dipartimento di linguistica, Già instituto di lingua e letteratura russa, Pisa, Italia, 1998, str. 47, nap. 9.

Page 19: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

� � ��������������������������������������� � 23

Naziv bosilje (lat. Ocimum basilicum; rumo. busu�oc) u sloven-ske jezike na Balkanu ušao je preko balkanskog latiniteta basilicum, a poti�������šljenju lingvi���������� �3�'4'F1.�G�3�'4G+�6���339, i prvobitno je ozna��valo carsko cve��. No, i pored semantike svoga imena, u zavisno������������votnog prostora koji zauzima, simboli-zuje i podzemni svet. Bosiljak ima va����sto u kultu mrtvih, vero-vatno kao apotropejon. +�veku kada izdahne (cînd ����� ��-�itu la uom), stavlja se u ruke bosiljak. Pored ostalog cve����je donose���ne na mr���ki odar (pe pat la-l mort) mora biti i bosiljak. Njime se kiti trpeza o Zadušnoj suboti (poman��#�����/��(������likom osloba"nja vode o Veli������tvrtku�$�����îtu api la Jo�-mar�). Bosiljkom se kadi sve što s���������tve prinosi, a pred kraj svadbe i svatovi, što je razu-mljivo, posle trodnevnog boravljenja u sredini duša predaka, koje o svadbi (svadba pripada vremenu haosa40) nevidljivo uzima��� ���!�� �O Duhovima kite se krstovi po grobovima (La Tro�i��������kesc cru���i pim mormin�), a o zadušnicama me����������ku, za pokojnika, kao što se i o svadbi baca u reku. Bosilj���������������tvenim kola��ma koji se daju o svadbi, zadušnicama, slavi, Krštenju, Novoj godini, Bo!��, Bogojavljenju, Svetom Jovanu Krstitelju, �"��danu, Mladencima (nun���� ������� �����ic, Bo�e��tu��, Sîn-Vasî�� - Anu al nou, Cra���� - Cra���, Sfi��� �on, Sfi��� �ovan, Sfi��� H�orge - Sîn-����� �/�/ - dan zmija, odnosno duša, i ima ih 40, a to je mr����ki broj) itd., precima ili hto���nim demonima uopšte. Bosiljka ima i u velikoj kapi koja se zo-ve smiljevac i koju mlada nosi 40 dana posle ven��nja. Kapa se poro-dilja posle poro"ja i novoro"����������me prvih 40 dana, odnosno u vreme nekrštenih dana, u vodi s bosiljkom (rumo ���������.���pilu ��������.�������/������������/�����������su�oc.). Gde god da se kori-sti, bosiljak pripada silama onostranog sveta, jer na njega demoni i sile

39 U vezi s tim Basile���$��24'�(�����������I��nova i Titeji���������stala kraljica

kad je Uran svrstan me#���gove. Basileja je prikazana na Zevso����tveniku u Per-gamu (Telefov friz) kao personifikacija kraljevstva pa se mo��������vezati s ime-nom Bosilje (Vi��%�H �����������" �I���������-?���������� �����������������-������������������� ������?��&'>+2����� �+4(

40 � �����������������������������%����� �)>5

Page 20: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

� � ��������������������������������������� � 24

mraka ne idu zato što, kako rekosmo, i sam pripada sferi donjega sve-ta.41

Pored navedenih elemenata, bajalica prilikom bajanja za odva-janje samrtnika sa ��vima i ne��vima priziva sebi svedoke, i to: sunce, nazivaju���������tom, koji se nalazi u sferi solarnog, i mesec, koga na-ziva sestrom, koji se nalazi u sferi lunarnog. Bajalica priziva svetlo i tamu, svet bogova i svet demona, baš kao što se i u svedo��nju (m��tu-ri�a) prilikom osloba"nja vode (�����îtu api) iz Krivelja (Crive�,�stih. 1-23) prizivaju kosmogonijski svedoci: “Da budeš svedokinja!” |

“Da budem!” | “Na ovom svetu da budeš ti, | A na onom svetu, | Da bude Gospod-Bog | Sa svetom majkom Marijom, | Sa Isusom Hristom, | Sa Arhan"�lom Mihajlom, | Sa svetim Petrom pisarom, | Sa Suncem, | Sa Mesecom, | Sa [zvezdom] Venerom (Danicom), | Sa zvezdama, | Sa svim svecima, | Sa svim milosnicama, | Sa svih dvanaest apostola, | I oni da budu na pomo���,������sta šezdeset pet dana, | Kojih ima u godini, | �� ��trde���� ��tiri praznika, | Kojima se svi vojnici mole, | Sa svetim Jovanom i svetim Nikolom, | Jer su to praznici najte!� (���-����turi�e! | ���-��J�8�������a-�������-������8���-pe lum�a-����8����-��e Dumne-����8�Cu sînta ma����:�ri�e, | Cu Isus Cristos, | Cu Ara�����:�hai���� 8�"��Sîn-Petru scri�itor�u, | Cu S�ar�i, | Cu Luna, | Cu Lu�afer�, | Cu st�a�i�i, 8�"������-/��/��8�"������������/����i, | Cu a� do�spre�����sto���8�2/��i� ��� -��e-n ajutor�� |�Cu tri su��� .������ ./� ����� #���î���� 8���� �-��� ���� #���î�e, | Cu patru����./�������#�������i������ 8�2����� ������ �����ni��� ����e�e, | Cu sfe��� �ova��� ./� ��� �-���� ���la, | C-����� �-pra��i��� �� gre�e). 42

Kod Slovena, po mišljenju B. A. Uspenskog, par���������ni dani su utorak, ��tvrtak i subota.43 Pošto je bajanje vi!���enska nego muška delatnost, ono je pod patrona�� ���skih bo���stava, koja se mogu

41 = �>����������� �����%����� �54-43. 42 Kazi�������turi�e je Savi������������������# �&')* ���K��velju kod Bora. Vi-

��%������ �$�����������������������***����� �&&> 43 � �" �#�������A��)�������������������������$�: -����%�.���-������%�.�

��� �� ���, Finitis duodecim custris, �$������ �����A� �� 4*-����:� ���9 � J � & �D��������B�������&'>)����� �+*-75.

Page 21: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

� � ��������������������������������������� � 25

prikazati i kao personifikovani dani,44 kao u našem primeru basme: sveta majka Utorka45, sveta maj��+�tvrtka46 i sveta majka Subota47.

Zato su, valjda, saradnici bajalice u navedenom poslu personifi-kovani dani, prvo, jer ona sama to ne bi mogla da uradi, a drugo, jer se ina�����������tvrtkom i subotom baje basma za odvajanje samrtni-ka od njegovih bli����7 �I���kvim prilikama naj��!�������ziva sveta majka Marija velika ili mala, re#��Isus Hrist, a još re#��Gospod Bog, što je, svakako, došlo uticajem hri!���stva. Sveta majka Utorka i +�-tvrtka relikti su starijih religijskih sistema. Naime, naziv sveta majka Utorka je nastao od imena drugog dana u nedelji, koji se na rumun-skom naziva ma��(-a), a koji, po svoj prilici, nastaje od latinskog ime-na boga Marsa (Mars)48. Naziv sveta majk�+�tvrtka bi, po istoj logi-ci, nastao od ime�����tvrtog dana u nedelji, koji se na rumunskom na-ziva jo�(-a), a koji, po svoj prilici, nastaje od latinskog imena boga Jo-visa, tj. Jupitera (Iuppiter)49. Naziv sveta majka Subota nastao je od ime�����dovskog praznika sabat50 (ovaj dan je nazvan i dies Saturni po imenu staroitalskog boga Saturnus-a, koji je u Rimu poštovan kao

44 � ����������������� ����������%����� �&4> 45 Na primer: “Konkretno, vr����sto se spominje da su mnoga bajanja vezana za

utorak, ali se pri tom ka!��=���������< 3�����6I���mlade srede u Resavi su dva brata blizanca oboravala se������me.” ili “Smatra se da su deca ro#�na u utorak bez sre���i baksuzi.” itd. Vidi o tome literaturu u knji��%�� ����������������� ���������***, ��� �&4+-174.

46 Na primer: “+�tvrtak se sma��������nim za sve poslove koji donose bogatstvo, rodnost i plodnost upravo zato jer nosi htonsko obe���je.” itd. Vidi o tome literaturu u knji��%���$��������������������� ���������***����� �&4+-174.

47 Na primer: “Po narodnom verovanju iz Homolja, �mu je rodila sveta Subota, pa zato ona ne napada ljude ro#�ne tog dana, takozvane ‘subotnjake’;... ” ili “U okoli-ni Maleševa, da bi prestao pada�����������ne su iznosile si��������ni prag, mole���Be-lu Subotu, ‘gradovu’ sestru, da odvede oblak u pustu goru.” ili “Subota se smatra i ‘mr����kim’ da������sto se vezuje za demonsku silu.” itd. Vidi o tome literaturu u knji��%�� ����������������� ���������***����� �&4+-174.

48 “Poštovan je od davnina u celoj Italiji, i to pod raznim imenima: Mavors – kod Latina, Mamers – kod Oska i Sabinjana, Marisl – kod Etruraca, Maurte – u Tuskulu, i Marmar ili Marmor – u pesmi svešte���kog reda arvalske bra�� 3�D���%�H �����������" �I���������-?���������� �����***����� �)A,

49 “Prastaro italsko bo���stvo neba, vremena i munja, vrhovni bog rimskog pante-ona.” Vidi: D. Srejo�����0 �"��mano���-Kuzmano�����/��nik..., str. 183.

50 H�� ��*++� ,-, lat. sabbatum, prema hebr. šabbat “odmor, dan odmora”.

Page 22: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

� � ��������������������������������������� � 26

bo���stvo setve i zaštitnik svih poljoprivrednih radova, a kasnije je ������kim uticajem, povezan s bogom Podzemlja Dis pater-om), koji je dopro u ove krajeve prihvatanjem hri!���stva, jer je od najranijih hri!���skih vremena Velika subota (...) obele��vana kao dan Hristo-vog telesnog boravka u grobu i silaska u ad.51

FOLKLORNA GRA�� II 1.0 “BAJANjE” bole�������veku u krevetu

(MU�ITU��52��������nau în pat53)

Za “bajanje” treba jed�����ša (jedna tikva) crvenog vina s tri zr-na tamjana, struk bosiljka ili smilja i raonik. Najpre se stavi jedan gru-men tamnjana na vatru i okadi se izgovaraju�����smu dok bolesnik le���na krevetu. I tako tri puta $�����itu�������/����������$��tr�ac�(��������ruo.������������������ ��/���� ki��������su����������mi����./�-�aru ������� �L��/������������������������/���pe fuoc ./-����/��./��/���.���������������������������/����� �2/��.�����������).

“Bu������em�a, Fi�or d-împarat. ���.���������������� 3�“N-am ve�������.�d, M-am ve�it "������/������ Cu d-o�i�a m-a-mînat "��-��oru-.��-nsurat. N-������.�� N-are staro���� Da-vo�����������

“Dobar dan, Carski sine. Deder sedni na tu stolicu.” “Nisam došao da sedim, ,����D�������šao Jer me drvo carsko Sa pozivom posla Pošto si���������ni. Nema kuma, 10 Nema starojka, A vi ste pozvani

51 & �&�����������������������������.���������������������������������-

���/������� �����������������������$������������������������ �������������% �5+����� �����&''>����� �&4+

52 Izraz mušitura (rumb. mu�itura) ili mu��tura (rumo.mu��tura) doslovno se ne mo������vesti.

53 Basmu nam je kazivala 01.10.1997. godine Jeva Bogdano���� $����������, �# �&'55(����� ���novca, opština Petrovac, oblast Mlava.

Page 23: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

� � ��������������������������������������� � 27

���-�����.�� S��-������ro���� Nun�������������/�� Go����������vo���� Ba��������������� ��������������/�/� "��/����� curînd ����������/����� "��/����� curînd M����������� ���������� Cu mu����������� Cu u�����������ke, Cu u�ke, cu matu.�� "������������������ "������������ ���������� Dî l-al bolnau, �����/�����pulu�, �������/�����pulu�, ���������#��������� �����������#�������ele ����-�������#�����-������ ��������er��#���������er�, ���������#��������� ����������#���������� ����������#���������� �����im����#���-�im��� �����inbu��.��#������inbu��.� ����#�����#�����#���� �����������#���-ma��le, �����������#���-bar��� ������.���#���-gu.�� ����������#���-����� �����/�����#���-rîn��� ����-������#�����-�����

Da budete kum, Da budete starojko, Svadbu da svadbujete, 15 Nevesti veo da postavite, Novac da vagate Nikog da ne dirate. Skorije, najskorije Da se okupite 20 Skorije, najskorije Svi da odete. Da odete Sa majkom, sa ocem, Sa ujnama, sa tetkama, 25 Sa ujkama, sa tetkicama, Sa do#šima i starincima, Sa rodom vascelim. Da odete Iz bolesnika, 30 Savrh glave, Iz vrha glave, Sa kose, iz kose, Sa ko����������� ��������������������la, 35 Sa mozga, iz mozga, Sa nosa, iz nosa, Sa obraza, iz obraza, Sa usana, iz usana, Sa jezika, iz jezika, 40 Sa resice, iz resice, Sa zuba, iz zuba, Sa kutnjaka, iz kutnjaka Sa brade, iz brade, Sa guše, iz guše, 45 Sa srca, iz srca, Sa stomaka, iz stomaka, Sa jetre, iz jetre,

Page 24: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

� � ��������������������������������������� � 28

����������#���������� ����.����#�����.��� �������������#������������, �������pa pi�orulu�, �����������#����������� ����#�.���#����-#�.�� ������gi���#�������gi�, ���-����.��#����� �������������� M������-����/����� M�������e���� Nun�������������/�� Go����������vo���� Ba��������������� ��������������/�/� ���������������rilor S-me����������-��-��mag. Vi�����-ntîn�i, Cu jordar����curar�, "���tor� cu dru�. ��������������/�/�� ���������������������rilor, Un#���ar����/����������.��� �/������������e.��� ��������������/��.�� Acolo v-�.���� Tri� f��������zap "���./���#�.ki��, "��-���i��i aprin��� Cu m�asî���/������ Aco�����������/� Cu pe.��.�������� Dî la noo����.����������azur�, La noo����.�����������. Al bol���������#����� Curat, luminat,

Sa tela, iz tela, Sa butine, iz butine, 50 Sa kolena, iz kolena, Sa no������sta Sa tabana, iz tabana Sa prsta, iz prsta, Sa nokta, iz nokta 55 Spreda i straga, Od glave do pete. Svi da se okupite, Svi da po#�te, Svadbu svoju da svadbujete 60 Nevesti veo da postavite Pare svoje da merite, Nikoga da ne dirate. Da pro#�te vode morske, Da idete putem spokojni 65 Vica /bolesnik/ vas je sreo, ������ bani sa štapom, Konjanici s putnicima. Nikoga da ne dirate, Da idete na ostrvo morsko, 70 Gde trava sama raste, Sama se povija, Nju niko ne dodiruje. Ta�������kaju Tri devojke koje garantuju 75 S otvorenim vratima, S upaljenim lampama, S prostrtim trpezama. Tamo da se gostite, Ribom i rakovima 80 Sa devedeset devet brana, Devedeset devet vodenica. Bolesnik da ostane ������N��!�������svetljen,

Page 25: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

� � ��������������������������������������� � 29

"��#������-������nat, "��#����-�����scut, "��#������-������sat. 0������������/�������eu,�������/��������-���

Kao od oca zasemenjen, 85 Kao od majke ro#��� Kao od Gospod-Boga sazdan. Amin, amin, bajanje moje, A lek od Gospod-Boga.

Ovo se oba����veku na samrti strukom bosiljka ili smi��������ši crnog vina, a zatim se da malo bolesniku da popije. Ukoliko ne mo����makar da mu se ovla��� ���� (0���� ��� ����/���� ��� �� ��� ��nau pe m��������������������su����������mi�ic în par cu vin ruo.����������ur�� ��� ��� �-al bol���� ��� ��a. Da��� ��� ������ ����� ��-�� ��� ��#��cîtva bu�î�i). II 2.0 “BAJANjE” BOLESNIKU ILI POKOJNIKU

(MU�ITU CU AL BOLNAU OR CU AL MORT54)

Treba tri ivera cera i crven konac du��ne bolesnika i ku��na pro���ne setve, slavska sve��������������kira, bosiljak, tamnjan i nena-��ta voda u zdeli. Najpre s konopljom obi#�!����vet i upališ slavsku sve������� ���� ��ki��� O����!P��� ��ci, a bosiljak s tamnjanom metneš u zdelu s nena��tom vodom i tri ivera [cera]. Obi#�!����vet tri puta iz-govaraju�����smu (Trebî������������#�������./�-����.���/���e al bolnau #�� �����./��/�����#�������� ���nar�a pra��iculu�� ./������������cur�a, busu���� ��/��� ./� ���� /�� ����ki�� � L��/�� ��� �/����� ���.�� ����� ./�aprinz lu�nar�a pra-���culu��./�����agu ����cur���/��/���./���su�ocu �����/���/������/������ki������������-��epu�������������� �N���.����-���#�������������/��/�������/�����(

I�������:�����Q��/�� Tata cozî, A plecat al bolnau Pe drum la va�e S-a-ntîn����������������/�����e 2/-n c��/����-a sprijunat.

Hu, hu, Majko no��� ������N������novitog, Pošao je bolesnik Drumom ka dolini 5 Susreo se s nevaljalim I na no��ve je do��kan.

54 Basmu nam je kazivala 12.03.1996. Jovana Jokšina (�ovana a lu �����– �# �

1912) iz s. Podgorca (Podgo��), opština Boljevac, oblast Crno���je.

Page 26: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

� � ��������������������������������������� � 30

�������������./��-a ki���at. ����/�����ar�a �acu �a-dus "�����������/�����#������ 0.����������e�������#����i�e�a ������p�#������#�������������.

Jako je plakao i vrištao. Bajalica je lek donela Kako se ve��������na konoplja 10 Tako da se razve�������7�la, Od propasti sa svoje glave.

Zapališ konoplju i ka!�����ko: (Da��-������/�����./��/���.�%)

"���/���������/��i�, Cu lu�nar��������i�, Cu bru��������������, "�������./���������ga�, Cu busu��������tura�, ������������������ca�, Aco����������./�#�na Aco�������er���./�/�����a, Da-al bol���������/��� Curat, luminat, "��#����������nat, "��#�����-�tat, "��#������-���������

Konopljom vas oprlih, Sve�������kolih, Iverjem vas ubadah, 15 Crvenim koncem vas zavezah, Bosilj��������stih, Preko mora vas bacih, Tamo vam je ve��ra i odmor, Tamo vam je pi�����7��na, 20 A bolesnik da ostane, ������N��!�������svetljen, Kao od oca zasemenjen, Kao od majke ro#�� Kao od Gospoda Boga sazdan.

Zapališ konoplju i ka!����$��� (Da��-������/�����./��/������%(

"���/���������/��i�, Cu lu�nar��������i�, Cu bru��������������, "�������./�������ega�, Cu busu��������tura�, ���st�������������ca�, Aco����������./�#�na, Aco�������er���./�/�����a, Da-al bol���������/��� Curat, luminat,

Konopljom vas oprlih, 25 Sve�������kolih,

Iverjem vas ubadah, Crvenim koncem zavezah, Bosilj��������stih, Preko mora vas bacih,

30 Tamo vam je ve��ra i odmor, Tamo vam je pi�����7��na,

A bolesnik da ostane, �����N��!�������svetljen,

Page 27: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

� � ��������������������������������������� � 31

"��#����������nat, "��#�����-�tat. "��#������-���������

Kao od oca zasemenjen, 35 Kao od majke ro#��

Kao od Gospoda Boga sazdan.

Posle toga bolesniku se da malo vode da popije ili se pokojnik poprska njome. To je sve (Du���������-al bol�����������/��������������a or da���������������ope.����/������������el. Asta �e tot). II.3.0 “BAJANjE” POKOJNIKU $:IQ ALA L-AL MORT55)

Sa pokojnikom se ovako “baje”: uzmu se tri vrste vunice, crve-na, plava i bela, i preko onog platna koje se stavlja pre�� ���[pokojnika] napraviš krst onim koncima od glave do pete i uzmeš jed-nu tikvu u koju sipaš crveno vino i zejtin i sve to staviš izme#���gu pokojnika u grob. Dok se pokojnik ne smesti [u grobP�����������šanj belog luka i ma��!� ������ta sanduk [pokojnika] unatrag, na levo. Sve ovo ostaje do nogu pokojnika u grobu. To je pokojnikova oprema s devet par�������mera, devet cero-vih pruti������������šnjeva belog luka, i sve to staviš u torbicu, a torbi-cu oka��š pokojniku oko vrata i ka��!%�������������lim lukom, a ti nemoj da postaneš vampir. $"���������������.����.�%��������������/������#�����i����.��e, �/�����.�������56�.���������/��-a�������es����������k��-��������������/�e�a #�����������������������.���e� un troc, în �el pu� vin ro.��.���������.�����asta pu��/���������ari�i l-al mort în gr���� �������������������������a usturo�� ���un��� .�� /���.�� #�� ���� or� la��nu cu ���� #-a-��/�����a, pe ��/��� �0���������/�#���������ari�i l-al mort în gr���� A�a �e dresu l-al mort cu noo par�����#����mu�������������������������u���#����turo��.������������� în sacu��.����cu�u îl pu� lu�

55 Basmu nam je kazivala 25.06.1996. godine Draga Mija���� $Draga a lu Mi�a�,

�# �&'&4(����� �C�kov�����ština Negotin, oblast Negotinska Krajina. 56 U ovom slu��ju �������������"����i���������#��������������� “tri vrste vunice, cr-

vena, plava i bela” pretstavljaju vertikalnu axis mundi, odnosno “ovaj svet”, “svet lju-di” koji je pretstavljen crvenom vunicom, “drugi svet”, “donji svet” pretstavljen pla-vom vunicom i “gornji svet”, “svet bogova” pretstavljen belom vunicom.

Page 28: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

� � ��������������������������������������� � 32

�������.���/�%��������-���������turo�����������������-���ro���2���.��#��tri or�.) II 3.1 “BAJANjE” POKOJNIKU

$:IQ ALA L-AL MORT57)

Uzmeš so��vo u levu ruku, a raonik u desnu i po#�!�����vo uba-daju����kojnika tu i tamo raonikom i stavljaju�����no-dva so��va i ka-��!���ko�(�e� me�u în m/�����/�������-�ru plugulu�� /����������ap���.������� ��� ��/���� .�� /��#�.�� �tu co�a colo cu feru plugulu�� .�� ��� me�u, un bo�������.���/���.�(%

P�eca�, ara� oboru la ra�, Me�������������������� 2�����/������������58 ������������� Me�����-l s������ �����������e����������� ��������-���� @���.����#��-�59���-������� ��-������ere, La m��������������� F��������-���� �������/���������������� La moro�������������% 0������.������������ ����������u La oborosta60.

���������#7������7�����!���raja, ������������������7��������� ��������9���������� ��������K!��������#� ,�������������������� ��������;���������������������� Snopove da prave, Kod vršalice da donesu Da ih ovršu, 10 Na mlin da odu Brašno da prave, Košute hleb da mese, Vampirima da dele: Tada, pa ni tada, &,��������#������� U ovo dvorište.

57 Basmu mi je kazivala 25.05.2000. godine Jovanka Gaco����$Vanca ���0�tru

Vo����"����1miui���+�bo�����, �# �&'54(����� �R�lova, opština Zaje�����������"�-no���je.

58 S�ta boja treba da podse�������ju zlata, a po tradicionalnom verovanju Vlaha i drugih starih naroda, na onom svetu je sve od zlata.

59 Stih La ma�i���"��1�� “Kod vatrene mašine” zna�� “kod vršalice” koja je radila na parni pogon.

60 ������stala sa��manjem obo�����.

Page 29: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

� � ��������������������������������������� � 33

Tako uradiš tri puta gologlav i go do pasa sve u levo. Radi se ���������������������������������������$0.���/��#������ or� �����������.������-����/��#������������������/��� ����������������������������.���/���������(. KOMENTAR

K�������������������������������������jim slu��jem samrtnik ili pokojnik ne bi povampirio, uz “bajanje” bolesno����veku u kreve-tu (mu�itu����������nau în pat - II 1.0), “bajanje” bolesniku ili po-kojniku (mu�itu cu al bolnau or cu al mort - II 2.0) i “bajanje” pokoj-niku�$����ala l-al mort - II 3.0; II 3.1) koristi se slede������bor: vune-ni konac crvene, plave i bele boje (fir ruo.����/����./����������/�� – II 2.0, II 3.0), raonik (f�������������– II 1.0, II 3.1), ��!-britva $���/�� - bri�ag – II 2.0), sekira $��cur�a – II 2.0), crveno vino (vin ruo.��99�& *(��slavska sve� �lu�nar�a pra��iculu�� - II 2.0), tamjan – tri zrna, tri grumena�$��/���- tri b�abe, tri grunj - II 1.0) i voda sa izvora�$�����/����-/��/���- II 2.0). Kako ne bismo opteretili rad kategorijom (dobre i zle ili sre�ne i ne����ne) i vrstom biljaka (svete, senovite, demonske, bo���ske, mit-ske), ov�����mo navesti one koje se naj��!����riste za “bajanje”, i to: so��vo �me�� ��������� bosiljak (busu�oc – II 1.0), smilje (simi�ic – II 1.0), pro���na konoplja $�/�����#������ – II 2.0) i cer - tri ivera $�����-��������� – II 2.0).

O navedenom priboru (crveni vuneni konac, tikva, nena��ta iz-vorska voda), biljkama (divizma, smilje, bosilje, cer i glog), danima kada se baje (utorak, ��tvrtak, subota), o levoj i desnoj strani, re��no je nešto malo u komentaru gde se govori o bajanju “za odvajanje” sa-mrtni�������vih i pokojnih ro#�ka61, ali je dosta toga što se koristi za “bajanje” kako bi se odagnale ne��ste sile, da se kojim slu��jem sa-mrtnik ili pokojnik ne bi povampirio, kao npr. crveno vino, zejtin, tamnjan, slavska sve�, ��! (britva), raonik, vuneni konac (crven, plav i beo), pokrov, prol��na konoplja, so��vo, beli luk i dr., ostalo van na-ših prethodnih objašnjenja.

61 Na taj na������mrtnik postaje medijant, odnosno ne pripada ni ovom ni onom

svetu.

Page 30: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

� � ��������������������������������������� � 34

Ritualno ponašanje uz “bajanje” (II 1.0) po��nje tako što bajali-ca bolesnika-samrtnika okadi jednim zrnom tamnja����������šu, odno-sno tikvu, stavi struk bosilja ili smilja, koji pokre����re dole, izgova-raju��� !�patom basmu, dok raonikom tu i tamo bode telo medijanta. Zatim se malo vina dâ bolesniku-samrtniku da popije ili da ovla���usne. I tako tri puta.

Kâd je u našem primeru tamnjan i slu��� ��jalici da medijanta okadi, odnosno sveti, tj. odvoji od profane sredine i ozna�����stor nje-nog delovanja. Smi����� ��ja je semantika (vrlo) prijatno mesto, što predstavla eufemizam za mesto gde borave mrtvi, ili bosilje, koje, u zavisno���� �� ���� ��votnog prostora koji zauzima, simbolizuje pod-zemni svet, i crveno vino, koje predstavlja zamenu krv���!�tve za dušu pokojnika, nudi se duši ukoliko napusti telo medijanta. Gvozdenim ra-onikom isteruju se zle si��� ��� ��� � ��robnog kruga, koji je prethodno nastao ka#�njem, i time se duša medijanta osloba#�����nosti vam-pirenja bi�������vota, bilo nakon smrti.

U stihovima navedene basme (II 1.0) nalazimo opštepoznate kosmogonijske motive iz tradicionalne kulture Vlaha. Basma po��nje tako što se uspostavlja komunikacija izme#����mo��������nika bole-sti, i bolesnika-samrtnika. Demoni bolesti se obra��ju bolesniku-sa-mrtniku kao da je došao njima u pose����������le dobro vreme i nu-de stolicu da sedne. Oni ga oslovljavaju carski sine iz razloga što bo-lesnik-samrtnik u komunikaciji s demonima govori kao poslanik car-skog drveta, pod kojim se podrazumeva Veliko drvo (�emn mare – axis mundi), ko��� �����nilo sina, odnosno bolesnika-samrtnika (usp. nunta mortulu�� “pokojnikova svadba”), koji postaje njegov šti��nik, ���������klju��je mo���nost da bolesnik-samrtnik bude u posedu de-mona bolesti. Zato bolesnik-samrtnik, odnosno carski sin, poziva u ime Bo���stva, u ime Carskog-Velikog drveta, demone bolesti da bu-du njegovi kumovi i starojke, da svadbu svadbuju, da nevestu pripre-maju, pare da broje i nikoga da ne diraju. Na taj na�����lesnik-sa-mrtnik, pored toga što sebe prikazuje carskim sinom, orodio bi se sa demonima donjeg sveta, ko����������nici njegove samrtne bolesti. U ulozi carskog, bo���skog sina, on poziva demone da se što pre svi okupe i napuste ga sa majka�������vima, sa ujnama i tetkama, sa uj-kama i te�ma, da ga napuste s bliskim ro"cima i s onima koji su od

Page 31: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

� � ��������������������������������������� � 35

starine njima bliski, s rodom vascelim, a koji su zaposeli njegovo telo od glave do pete. On šalje demone bolesti tamo gde im je mesto slede-�������ma (II 1.0, stih. 63-64, 69-72): Da pro"�te vode morske, | Da idete putem spokojni, | ...| Da idete na ostrvo morsko, | Gde trava sama[od sebe] raste, | Sama se povija, | Nju niko ne dodiruje. Pro���vode morske i sti��� ��� ���vo morsko zna���� svakako, sti��� ��� ����svet, na bre!ljak bogova koji se prvi pojavio iz primordijalnih voda, a ta� �7���kaju (II 1.0, stih. 74-77): Tri devojke koje garantuju | S otvorenim vratima, | S upaljenim sve�ma | S prostrtim trpezama, što podse������gozbu bogova ili, mo�������mona. Ma ko da su, bi������-!��ni (II 1.0, stih. 79-81, 83-86): Ribom i rakovima | Sa devedeset de-vet brana,| Sa devedeset devet vodenica kako bi bolesnik-samrtnik mogao da ostane: 2������#� $��svetljen, | Kao od oca zasemenjen, | Kao od majke ro"��#�,�3�����4�spoda Boga sazdan. To ostrvo mor-sko koje se pominje u basmi nije usamljen primer. Ovaj motiv nalazi-mo u mnogim ruskim, srpskim i bugarskim narodnim pesmama. Na-rodna pesma maloazijskih Bugara iz Gobe��� $� ��<�$��K���:��A��-�K������L�(���ja je zapisana od Rusakije���$� ���������K��No 40) i koja je sa��vana u Arhivu BAN, peva da je sveta Nedelja zaspala u subotu na nedelju i da je sanjala �� ������������������������������������#�������������#����������$�������.62

O ribi, raku, vodenici, o vode���nom ustavu ili brani i o broju devedeset devet ima dovoljno podataka u mitolo!��� ���nicima bal-kanskih naroda.

Drugi primer ritualne prakse (II 2.0) jeste da se konopljom pro-���ne setve postavi tzv. �robni krug oko kreveta samrtnika ili pokoj-nika63, a onda se u desnu ruku uzme upaljena slavska sve�����������ra ce��������$���tva) ili sekira. Bosiljak i tamnjan stavljaju se u zdelu s

62 I � =��������'����/���� ��0���� �.�� ��0!���������� ���� ��� �����,

�$�����<�����<� �������� �������M��������������� � XXXIV, ��9�M�� &'A*����� �156.

63 “U ti�kim selima, posle sahrane mrtva������na koja mu je upalila sve�����ta-lom (od pluga) zapara krug oko groba i govori: ‘N. (ime umrlog), bio ti do���������#����ja sam te opkolila i obrazdila gvo�#�������ca i meseca, srodnika i prijatelja i od ce-log sveta.’ Zatim oko groba postavi krug ku��ne i zapali.” (Vi��%�@ �?��������! �N �!���������� �!���������������������1�������������� ������������&'+*����� �185.

Page 32: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

� � ��������������������������������������� � 36

nena��tom izvorskom vodom koja se dr����� ����� ��ci dok se basma izgovara šapatom. Posle se medijatoru dâ malo vode da popije ili se njome poprska. I tako tri puta.

Q����nosno britva ili sekira, upotrebljava se vr����sto kao za-štitno sredstvo protiv zlih demona, nevidljivih natprirodnih sila, po-sebno s upaljenom slavskom sve� � Q�� ���� ������ �riziva se svetac koji se slavi, pripomognut bo���stvom, koje se mo�������tifikovati u ona tri ivera cera, a koja se mogu poistovetiti s ona tri ivera badnjaka u Torlaka64. Sve što je navedeno nalazi se u desnoj ruci, a desna strana je ona kojom se u verovanju Vlaha sti��� �� ���ske doline. Bosiljak i tamnjan, koji se stavlja u zdelu s nena��tom izvorskom vodom, dr���bajalica u levoj ruci. Bosiljak, re���������������visno������������-votnog prostora koji zauzima, simbolizuje podzemni svet, kao i tikva. Njegova htonska strana još više se izra��va time što se nalazi u vodi koja u ovom slu��ju predstavlja i granicu izme#�������������ta i mesto gde se zli demoni milom i silom vra��ju tamo odakle su došli. Voda je i kurativno sredstvo ko��������li pomo����dijantu, dakle sa-mrtniku ili duši pokojnika, jer i duša oslobo#�na tela, po verovanju Vlaha severoi���ne Srbije, mo��� ��ti opoganjena demonima bolesti koji dolaze sa onoga sveta.

Na samom po���ku u stihovima basme, koja se za ovu priliku govori šapatom u hodu okolo samrtnika ili pokojnika, pominju se, kao u kakvoj arengi, majka i otac tajnovite no��, verovatno zato što se pod njihovim okriljem duša samrt����������vota ili u vreme prelaza iz jed-nog sveta u drugi, kada se rastaje sa telom, kada nastupa smrt, mo���zaposednuti demonima, odno���#�volima.

Bajalica dalje pominje samrtnika koji je pošao putem ka dolini [rajskoj], kada se susreo s nevaljalim na putu, koji ga je na no��ve do-��kao, a ona mu je lek donela i rekla (II 2.0, stih. 9-11): Kako se ve!��pro���na konoplja, | Tako da se razve!��������5���6��la, | Od propasti sa svoje glave. Bajalica je nevaljale demone odmah konopljom (ku��-nom) oprlila, sve�����$kolila, iverjem ubadala, crvenim koncem sve-zala, bosilj�������stila i preko mora bacila, jer im je tamo pi�������-

64 H �?�������0� ��� �����21����������-�������������$������%���������-

��%��������������������$�������������;��$��������% �II����� � ��&''4����� �'*-'&B�� �����������������������***����� �&A4

Page 33: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

� � ��������������������������������������� � 37

na, ve��ra i odmor. Na kraju skoro svake basme ponavlja se formula da bolesnik-samrtnik ili pokojnik ostane (II 2.0, stih. 21-24, 33-36): 2������, prosvetljen,| Kao od oca zasemenjen,| Kao od majke ro"��#,�Kao od Gospoda Boga sazdan, što govori u prilog mišljenju, koje smo izneli na po���ku ovoga ra������������vot ne mo����pravi���������mo iznova stvarati simbo���kim ponavljanjem kosmogonije, koja je uzor svakog stvaranja.

U tre������meru ritualne prakse (II 3.0) uzme se vunica crve-ne, plave i bele boje i uvije u jednu nit koja se potom ukrsti preko po-krova od glave do pete pokojnika. Pre nego se pokojnik smesti u grob uzme se beli luk i njime nama��������ki sanduk tri puta u levo. Za-tim se crveno vino i zejtin sipaju u tikvu koja se metne izme#���gu pokojnika u grob. Pre nego se mr����ki sanduk u grobu zatvori, obesi se torba o vrat pokojnika. U nju se prethodno metne devet ulomaka mermera, devet cerovih mladica i de������šnjeva belog luka.

Vuneni konac, koji u ovom slu��ju ima crvenu boju, u vezi je s htonskim demonima i kultom pokojnika. Poznata je i mala crvena ka-pa koju su spremali Srbi grani��ri za pokojnika, nju su u istu svrhu nosili Lev��ni i Temni��ni, a nju je, najzad, na glavi pokojnika u Ja-godini video 1555. izaslanik ne��kog cara A. Buzbek, putuju��� ���Carigrad65. U koledarskoj pesmi crvena kapa na glavi Bo���������sta-vlja novo sunce koje se nalazi iza vode, odnosno tamo kuda odlaze du-še pokojnika, u donji svet: Da sakupim, koledo! | Mali bog, koledo! | I Bo!��#���ledo! | Bo������ve iza vode: | “Prenesi me preko nje!” | da sednem u travicu | sa crvenom kapom.66 Ov��� ��� ��gledan reliktni ostatak iz onih vremena kada se pokojnik pomo�����vene bo���ne ka-�����li divinizovati. Pod uticajem mnogobo���ke tradicije, najverovat-nije je i u Vlaha bila poznata crvena kapa na glavi pokojnika, koja je, pod uticajem hri!���stva, pripala �volu, koji na glavi ima crven fes (rumo. Dracu �e cu fesu ruo.�). Verovatno se u ovim obi��jima s crve-nom kapom i s crvenim vunenim koncem ho������tem imitativne ma-

65 @ �?��������! �N �!���������� �!���������������������1���������,

��� ������������&'+*����� �,> 66 � �������������3 ����/���.��������4������������������� ������������-

������������1����#�0���4�–�5�������6�������3��$� �,�$ �� �XXXII), �����&''+����� �55

Page 34: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

� � ��������������������������������������� � 38

gije, da otera���#�voli, odnosno demoni duše pokojnika koja nastavlja ������votni put na onom svetu.67 Ne zaboravimo da je u vezi s nave-denim materijalom u staroegipatskoj mitologiji “boja zla bila (...) cr-vena, neprijateljska boja peska koja pr�� �0���ko je Set povezan s pu-stinjom, i njegova bo���������no crvena” (...), a uz to “Plutarh i Hero-dot bele���������������ni ri#kose ljude (crvenokosi ili rumeni ljudi su Setovi poklonici – prim. autora) rado prinosi��� ��� ��tvu”.68 Plava boja vunenog konca simboliše beskrajnost svakako zbog beskrajnog mora i neba, a nebo je u starih naroda shva��no kao more po kojem na svojim barkama plove bogovi, po ko����������gove ploviti i duša pokojnikova. Bela boja kod Vlaha je znak ��losti, pored crne koja je novijeg datuma, ali i boja lica demona koji dolaze s onoga sveta. �-šanj belog luka kojim se ma������duk je apotropeon koji ne����zvoli-ti pokojniku da iza#����li����������vota postao vampir, a vino miro-nosano zejtinom ozna��va krv��� ��tvu namenjenu njegovoj duši. O vrat pokojnika je obešena torba u kojoj se nalazi devet ulomaka mer-mera koji predstavljaju samo Bo!�stvo, odnosno mladoga Isusa, kao što se to mo�����slutiti i u jednoj bugarskoj narodnoj pesmi: ���!���������� �#����� ����#�,�0������#���***�,�6��3������***�,�5�����!�, ***�,�5����0����***�,�������! �*�***�,�7�������!����***�,�0������#�� ***�,�0���������***�,��� ������!���***�,�3��6� ���#�***�,�6� ���8 �*�***� ,�7��������1��� ***� ,�������������: ... | -� 75��������1��, ... | ������������#�***�,�5�������!���1�***�,�9�� ��0���89�***�,�6���-����***�,�������������: ... | -�7:���������***�,�(�������!���: ... | ������������������� ��� ... 69. Broj devet je jedan od brojeva nebeskih sfera i mera dozrevanja i mo��������bolizuje uspeh pothva-ta, dovršenje dela, odnosno uspešno isterivanje demona iz tela povam-pirene duše pokojnika. I devet cerovih mladica, koje se nalaze u torbi, simbolizuju mladoga Boga (usp. napred o ceru), a de������šnjeva be-log luka, uz svu semantiku koji ima broj devet, treba da budu apotro-pejon pokojnikove duše na dugom putu ka rajskim poljanama i ku���

67 Poznata je cinober boja (bo������������gle) u kulturi Lepenskog Vira i Vin���-

skoj kulturi (Vin��������nik) koja se nalazi u grobovima. 68 �� �C ���sel, :�����"volu, Prevela G. Velmar-Janko�����C�ograd, 1982, str. 66. 69 �$�����K���������������������M�������������8��������9�M���� �&���-

������������������������������L������?� �9D�&*��O�&>

Page 35: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

� � ��������������������������������������� � 39

���������mu peva npr. �����������70 iz Gamzigrada (stih. 54-66): Idi dole, ka dolini, | Idi ka zracima sunca, | Gde velike ku�����*�,�0��zori su prema suncu, | Od zlata je i od srebra, | Kakvu nemamo na zemlji. | To jeste ku��4�spod� #�,�+�tr’es’ dveri i oka�#�,�;���������’ kada "���(�a la va�e cam la va����8�"������������#����ar����8�"���������������mar�e. | Cu fere.���i în s�are, | �a ���#������#�����int, | Cum n-avem no� pe pomînt. | A�a ca����-a domnulu�, | Patru��������.�-�re.���8�0������������.������� ��..). Pod terminom raj ��sto se podrazumeva veli����!ja ku�, odnosno Kosmos. Jedna pesma koju je objavio Emil Turdjanu sa manuskripta s kraja XVIII veka prona#�nog kod jednog paroha iz sela Gili��ni (Ghiliceni) u Besarabiji71, kao i jedna druga pesma, u kojoj 0��� ��li za izgubljenim rajem, koju je prepisao Moses Gaster sa jednog moldavskog manuskripta nastalog oko 1820. godine, svedo����ovome: O raju! palato prelepa, | Svetlost mi tebe miluje. | O raju! do-lino slatka, | Ja nerado evo odlazim, | Zbog glasova an"�oskih, | Zbog $���jeg poja, | Zbog cve����risnog, | Zbog zu �$��linjeg, | ... | Koje imah u tebi (O raiule! pola���-��moa����8�"����mi���/������� �8���i-u��J����di����������8���������/�����������ce, | De glasu îngerilor, | De vorba pa��rilor, | De mirosul florilor, | De zvonul albinelor, | ... | Ce am avut întru tine)72.

�tvrti primer ritualne prakse (II 3.1) jeste da se uzme so��vo u levu ruku, a gvozdeni raonik u desnu. Po#��������vo ubadaju����koj-nika tu i tamo raonikom i stavljaju�����no-dva so��va uz šaputanje ba-sme. Ovaj ritual se obavlja tri puta tako što je bajalica obna��na do pa-sa i gologlava. Radi se uobi��jeno utor�����tvrtkom i subotom uve-��

Ono što je proso, a kasnije pšenica i kukuruz, u Slovena, to je so��vo u Vlaha severoi���ne Srbije. Budu��� ��� ��� ���nosi htonskim demonima, so��vo se stavlja levom rukom na mesto gde se pokojnik

70�� ����������Petrec�tura...����� �A5-237. 71 E. Turdeanu, Un manuscris miscelaneu necunoscut, Arhiva pen����2��i����.����-

forma Socia����T��&-4, 1932, pag. 386, 399-A**���D. O. Cepraga, Graiurile domnului : Colinda cre�tin�� tradi�ional�� ��Antologie� �i studiu, Cluj-Napoca, “Clusium”, 1995, pag. 91.

72 & �Gaster, Chrestoma�������<��, Leipzig-Bucure.ti, 1891, pag. 232-233. ��D. O. Cepraga, Graiurile domnului..., pag. 91.

Page 36: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

� � ��������������������������������������� � 40

ubada. Na taj na����7��skim silama donjega sveta privu�������������kako bi pokojnikova duša osta�����!��na i prosvetljena.73

Basma koja se šapu��������vedeni ritual u svojim po���nim sti-hovima govori o bajalici koja je pošla, izoravši rajsko dvorište, da bi pritom, kako basma dalje ka����so��vo posadila da raste i po!ti.

Otku�����ta boja na rajskim poljanama koje se u basmi pominju kao rajsko dvorište? Raj u Vlaha, pored ostalog, ima zajed���kih ele-menata sa Elizijumom u drevnih Helena. Tamo rastu i plamte zlatni cvetovi koji se npr. u stihovima ����������� iz Gamzigrada (Gînzîgrad, stih. 93-94; 98) pominju kao cveto�����te boje: Ja verujem da si stig’o | Do polja sa rajskim cve���#�,�***�,�����sa cve����!te boje (Da-�eu ���������a���������8�2/�����/������-�ri�i, | ... | Flori������������ar�e) ili u stihovima ����������� iz Podgorca (Podgo���I 81.83): U široko po-lje idi, | U široko polje cvetno, | Sve je cve���!te boje (��.����:��-n cîmpu a-lato, | Cîmpu a-lat cu flori���e, | Flori����� �������are). Kao dokaz više da veze izme#�����škog i helenskog raja postoje, nave!��-mo i to da u Elizijumu drevnih Helena ima i polja crvenih ru!, koja su npr. u stihovi�� ������������ iz Duboke (Duboca, stih. 67, 70-74) opevana kao brdo bo��rova: Za odmor je dobro mesto | ...| Jer idemo tamo, amo, | Baš po brdu bo!ra, | Jer ta������!lost deli | I bi�������razdeljuje (C-����-� ����������#�����8� �8�"�������������./����im, | C�.�����#�alu cu bujoru, | C-aco�����������ru | Cu razbi������bi��-re) ili u stihovi��������������iz Vitovnice (Vito�i����stih. 45-47) kao polje bo��ra: Ti da ideš, Janko, ideš, | Visoko u bo!��$�lje, | Jer se ta-mo deli tuga (������������ancu��������8���������/�����������joru, | C-aco�����������ru).

Kada je od pokojnika zasejano so��vo u rajskom dvorištu po��-telo, onda se prizivaju (II 3.1, stih. 4-7, 9-13): Košute da do"�,�����vo ��!nju, | Jeleni za njima da ve!�,����pove da prave | ... | Da ih ovršu, | Na mlin da odu | Brašno da prave | Košute hleb da mese, | Vampirima da podele. Porede toga što jeleni i košute u navedenoj ba-smi !nju, vršu, melju i mese, u stihovima ���������������:��nice (Me-��i����stih. 507-518) jelen još i ore i sadi, doduše bosiljak: Nek’ mi bo-siljak zasadi | I ce"���� ga poškropi. | Kada bosiljak iznikne, | Tada

73 =������������������������������� �����������������������$�������������-������������������������������

Page 37: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

� � ��������������������������������������� � 41

�� ��ma do��*�,�3�9���� �leni zaoru, | Kad’ konoplju zasadite, | Ta���� ��� ��� ��tim. | Mo!�� �da il’ ni tada (��-n same�����-su�ocu, | 2/���-���#�����#�încropu. | Busu�oc va r�s�rir�e, | Atun���o c��va� ve�ir�e. | Tot cîn-�erbi a-va arar�e, | Tot c/�ep� va s�m�nar�e, | Atu-n���o va� întor�ar�e. | P�a�e atun��./��i��atun�(. I na kraju bajalica nare-#�je (II 3.1, stih. 14-16): Tada, pa ni tada, | Da vampir do"��,�=�����dvorište.

FOLKLORNA GRA��

III 1.0 OD VAMPIRA ZA BOLESNIKA U KREVETU $���:N�N��@-AL BOLNAU ÎN PAT74)

Baje se bolesniku-samrtniku u krevetu koji je vampir [��������] s no��� �� ��tranom. U katran se stavlja iver cera i ka��!���ko $�������/�����-al bol����/���������������������/���./������tran. În catran ������������������./��/���.�(%

A p�icat al bolnau �Pi ca�e pi carare, Pi ca�a sfi�����ki Mari�i 2-a-ntîn�it moro���/�����e. Moro��������a�ca, Draku cu drac�a�ca, Izdatu cu Izdat�a�ca. Pi al bol��������ca�� 2/��/����i î����u��� @����/���/������/�� ��������/����������ta, �����-au�a.�Sînta ma�ca Mari�a �/������ au�a Pi �el în bra���/��/�����/.�� Dî b�����/�����tura,

Pošao je bolesnik Putem, razme#�� Putem svete majke Marije I sreo je vampira. 5 Vampira s vampiricom, ����������vo�����#�volicom, Izdata s izdaticom. Bolesnika sasekoše I krv mu popiše, 10 Na zemlju ga oboriše. On je vriskao, vajkao se, Niko ni����� Sveta majka Marija Sa ne��������la 15 Njega je u na���je zagrlila, Od bolesti ga otresala,

74 Basmu nam je kazivala 4.10.1997. godine Ana Niko���� $Ana a lu David�� �# �

1940) iz s. Isakova, opšti���U�prija, oblast Pomoravlje.

Page 38: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

� � ��������������������������������������� � 42

"������im���/������/����, Cu bri�ag��/��/������, Cu bru�����������/��/������, Cu catra���/�������na�, L����.��� îl opravi� Pi ca�e, pi carare, Pi drumu al mare, Un#�����i nu-s au�a ������curi nu ta�a, Aco����������.a���� Aco������������������ ��������������/�����

Jer ga jezikom razbajala, Britvom ga ubadala, Iverom cera ga ubadala, Katranom ga namazala, 20 Olakšala ga i uputila Putem, razme#�� Putem velikim, Gde se pili��������ju Ni sekire ne seku, 25 Tamo da se olakša, Tamo da se uputi, Nikoga da ne dira.

III 2.0 OD VAMPIRA75 $���:N�N�(

Stavljamo katran na vatru s tamnjanom, uzmemo bosi����������tri cerova vrha u desnu ruku i po��njemo (Pu�em catranu pe foc cu ta-������������su�������/��������������������/����-a #ir�ap���.�-��e-pem): �

Mo����� moro����A� p�ecat pe un cîmp, Mar���./��� lat, ��/�������gan a-dat, �a� pus o la���/������� Da-����������inare. 2/���-i prins, la-i cuprins, 2/��������a� mîncat, 2/��asî�i �a� zdrumicat, 2/��/����i �a����ut, 2/�dua �a� supt. �el tare s-a cîntat, ��������������rat

Vampiri, Vi, vampironjo, Po jednom ste polju pošli, Po širokom polju veljem, Na Dragana ste naišli, 5 Šapu mu na grudi met’li, A na le#�����gu. Uhvatio, obujmio, I meso si mu pojeo, I kosti si mu samleo, 10 I krv si njemu popio, �������9�����������sisao. Dragan se jako vajkao, Niko se nije odazvao

75 Basmu nam je kazivala 17. VIII 1997. godine Nikolija Niko���� ���K��poljina,

opšti���S�gubica, oblast Homolje.

Page 39: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

� � ��������������������������������������� � 43

Cu gla����������� Cu lac������������������e nu l-au�a�Sînta ma����:�ri�e l-au�a La �el odma a�erga 2/����������-întreba 6��������������ga�� ������������erez?” “C-a plecat mo����ro��� Mo������������� ��������/������./����� ��/������-a dat, M�-a pus o la��-n pept, Da-��� una-n spinare 2/����-a mîncat, Ca����-a mîncat �/����i m-����ut 2/�dua m-a supt, �eu-s m-a cîntat.” “Nu-����/�������-������era Numa a�ar���������������i�a "�������#���/�����are, S-ale�������/������ �������/������������/��/�� 2/������������������ "�-s bu��������� 2/���/����-pu��� 2/����/��-��/�� 2/�������gan s-ale��� Dî la �el �����luvat Mo���./�ro��� Mo������������� 3 ��������./�������a, Cu ca���������������� Cu bru��������/��������"�-s bu���������

Jednim glasom sve do neba 15 A suzama sve do mora I niko ga ni������ Sveta Mari��������la, Odmah njemu dotr��la, Sve ga redom upitala: 20 “Što se vajkaš, ti Dragane Zašto uvek samo kukaš?” “Jer je poš’o onaj vampir, Vam������������pir mrtav Po širokom polju veljem, 25 Na mene nai#�� Šapu mi na grudi metnu, Na le#�������gu metnu I celog me on pojeo, Meso mi je sve pojeo, 30 A krv mi je svu popio I�������������sao, Ja sam se zato vajkao.” “Nemoj kukati, vajkati se, Idi baba Nikoliji 35 Jer je velja bajalica, Neka do#��!��������� Nek katran u ruku uzme I tri vrha cerova još, Jer su dobri za vampire, 40 Pa i tamnjan neka stavi, Ne����������ku uzme I Draganu nek po��ri I sa njega ona uzme Vampira još vampironju, 45 Vampi�����vog i mrtvog.” Uze ga i ise������ Katranom ga namazala, Vrhovima ubadala, Jer su dobri za vampire,

Page 40: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

� � ��������������������������������������� � 44

"����/��-���//��� "�����/��-l ta�a, "��/���i-l zdrumica, Dîn capu lu Dragan �/���������/�����/������ Dîn vîrfu okilu�, Dîn vîrfu nasulu�, Dîn fa������zulu�, �/���������/������� Dîn sp�������/����runc�, �/���/��������/����/���� Dîn ma�����/���/���� Dîn �������/��������� �/��.�dur�, dîn no#���� �/������������/�����pe, �/��#�.�����/����gi�, �����va���������a�, Moro����rono��� Mo�������������� "�����/���������a�, Cu catranu-����������, "����/��-���//���, La ur�-��-�������ga�, L��-����������, În furu������-������, Moro����rono��� Mo�������������� Da-pe Dragan al nostru L����������������la�, 2/-l spala���./-������/�, 2/-��#�sple��� #�������. �����#�������rat, luminat, Ca dî la mu�-sa fatat, Ca dî la ta��-������nat, Ca dî la Du��-������sat, ����������#���întat.

50 Tamnjanom ga okadila, A no������������kla, Rukama ga je zdrobila, Iz glave Draganove Sa obrva, trepavica, 55 �9����ju njegovih još S vrha nosa još njegovog, S obraza lica njegovog, Iz plu������!������ca, Iz slezene, iz bubrega, 60 Još iz mesa, iz stomaka, Iz cre����!�����luca, Iz ko������������me još, Iz butina, iz zglobova, Iz pete još, iz tabana, 65 Iz prstiju, iz noktiju, Uzesmo i isekosmo Vampira, tog vampironju, Vampi�����vog i mrtvog, No������������kla, 70 Katranom ga namazala, Tamnjanom ga okadila, U vatru sam ga bacila, Vatrom sam ga izgorela, U furuni još ispekla, 75 Vampira, tog vampironju, Vampi�����vog i mrtvog. I tako Dragana našeg, Eto, na noge sam digla �������9����7��������stih 80 I raspetljah ga od svega. �������N������!�������svetljen, Još kao od majke ro#��� Kao od oca zasemenjen, Kao od Gospoda sazdan, 85 Od mene je on izbajan.

Page 41: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

� � ��������������������������������������� � 45

KOMENTAR

No���$�������tvom), kao i svakim oštrim predmetom, bajalica ��li da sase��� ���� ��mone, odnosno vampire, a iverom cera, koji je supstitut bo���skog Velikog drveta, ili s tri cerova vrha,���li da ih ote-ra iz samrtni������������tran, koji se za ovu prili������ka na vatri.

Bajalica šapu�����smu povampirenom samrtniku-bolesniku koji je krenuvši na put svete majke Marije sreo vampira, tj. vampira s vam-piri���#�"vo����"volicom, izdata s izdaticom koji ga sasekoše i krv mu popiše, na zemlju ga oboriše. Bol i dozivanje u po����je niko ������ svete majke Marije, koja je sa ne�����la i bolesti sa njega odagnala, jer ga je bajalica jezikom razbajala, a bolesti je britvom sa-sekla, iverom cera izbola i katranom namazala.

Na taj na������������gnala demone iz tela povampirenog sa-mrtnika-bolesnika i uputila ga (III 1.0, stih. 21-24): Putem, raspu���, | Putem velikim, | Gde se pili�������ju, | Ni sekire ne seku ili (III 2.0, stih 3): Po širokom polju veljem, odnosno, tamo odakle su došli u pro-store donjeg sveta, kuda ide i pokojnikova duša, kao što je zabele��no i u stihovima petrec�ture iz Ranovca (��no���I, stih. 221-230): Pokoj-nik mi tada po"�#�,�>�����ta jednog u drugi, | Iz jedne zemlje u drugu, | Gde mi sekira ne se��#�,�;���$�tlovi ne pevaju, | Gde mi Sunce ne izla-zi, | Ni vetrovi ne duvaju, | Pa i kiše ne padaju. | Tamo nikad dana ne-ma, | Niko nikog ne poznaje (Dar al mortu m�-a p�ecat, | D-într-o lum�e-n al��� ���e, | D-într-� ����-n al��� ������ 8� I�#�� ��cu��� ��� �� ta����8�������.������ cînta-re, | S���������� r�����a-����8���������/���nu-���� ba��-���� 8��������a�a nu-���� plo�a-�� � 8������������������ fa��-���� 8����-n lum������ ��-da-re) ili npr. iz Melnice (Me�i����stih. 494-503): Ja se spremih za put dalek, | Iz jednog sveta u drugi, | Iz jedne zemlje u drugu, | Preko atara dalekih, | Gde mi sunce ne izgre-va, | A i danak se ne ra"#�,�;�ti petlovi nam poju, | Niti momci nam sviraju. | Sa������na magluština, | Nazire se svetlost sve��(�eu m-am spri���������ma�it, | Dîntr-o lume-n al������me, | Dîntr-�����-n al-��������� 8���������������������� | Un#�-m S�ar�i nu-�����re, | Da-���������������-���� 8�������./���-��/������ 8�������������-����era�� | Numa���a����egur�a����| 2/�cu z�r� d��lum�n�r�).

Page 42: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

� � ��������������������������������������� � 46

O samom izgledu vampira stihovi (III 2.0) nam ništa ne govore osim da je svo�����tvu pritisnuo jednom šapom na grudi, a drugom na le" i da ju je potom uhvatio, obujmio i meso mu pojeo, kosti mu sa-mleo, krv mu po$�������!�mu posisao. Nadalje, Bogorodica priska�����po���veku koga je napao vampir tek kada je on jako zakukao jed-nim glasom sve do neba, a suzama sve do mora. Postojanom struktu-rom ove basme, u kojoj glas i suze na simboli��n na�������jaju nebo, koje predstavlja uto��šte bogova, i more, koje predstavlja onostrani svet i uto��šte demona, ugro������vek gradi ko���ku osu, odnosno axis mundi. Ta osa ozna��va uspostavljanje sakralnog vremena sa sa-mog po���ka, a gradi se posredstvom izvesnih realija koje u simbo���-kom smislu predstavljaju i atribute koji se poput glasa vezuju za Gro-movnika ili poput suza, koje predstavljaju vlagu, vezuju za Majku Ze-mlju. O ovome je nešto više izneo Lj. Radenko��������joj knjizi, oda-kle donosimo nekoliko primera iz srpskog, bugarskog i makedonskog folklora: Vrišti, pišti, | di!����si do nebo, | pušta suzu do zemlju ili pa pišti, pa cvili, | pa pušta slze do zam | i glasi do nebesa (kod Srba); Glas diga do ne���,��!�zi roni do zemi (kod Bugara); Se rasplakal (...), se razrekal, | rastresol glasje do nebesa (kod Makedonaca)76 itd. FOLKLORNA GRA���

IV 1.0 VODA ILI VINO GOSPOD-BOGA (APA OR VINU A LU DU:��-��I77).

Da se uzme nena��ta voda sa izvora koju sipaš u flašu, a potom sta����!� ���� �siljak i tamjan. I jednako bajem bolesniku, utorkom, ��tvrtkom i subotom. Ka��!� �ako $��� ��� ��� ���� ��-��epu��� �/� ���-/��/���./���� în fla.��������/���./���su����./���/�� �2/��tu�������/���l-al bolnau, ma���������./��/���� �V/���.�).

76 � ����������������������������***����� �55-36. 77 Basmu nam je kazivala Vladinka Pavlo����, �T�&''+ �$Vladinca a lu Marin����

– �# �&'A)) iz s. Bigrenice (Brige�i�), opšti���U�prija, oblast Pomoravlje. Apa or vinu al bolnau b������������������i m�are i�-�������� (Vodu ili vino bolesnik popije tri puta pa od toga ili umire ili ozdravi).

Page 43: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

� � ��������������������������������������� � 47

A p�ecat al bolnau Pe ca�e, pe carare, ������������re, S-a-ntîn�it cu b�a�i�i în ca�e. �e����������/�� La pomînt la culcat, �el s-�����tat, s-�����erat, �������e n-o-u�a, Sînta ma����:�ri�e ����������a ����������������int sco��ra 2/������el îl întreba:�6������������tat, ������������erat?” S-�����tat, s-�����erat, C-a p��������� ca�e, ������������re S-a-ntîn�it cu b�a�i�i în ca�e. �e�������/����������/� 3 Sînta ma����:�ri�e Înopo����-nto���� Cata um om mare C-o sacure mare Care s-a dus Într-���dure mare La um �emn mare A scos o ���.����re A facut O bi��ri����re "���./�����������it, Cu pen�er����������rit. Care în ������.�#�1 �/���������:�ri�e Cu Sînta ma����������78

Pošao je bolesnik Putem, razme#�� Putem velikim, Susreo se s bolestima. 5 One ga oboriše, Na zemlju ga polo��še, ��������N�������li, zapoma��� Niko ga u svetu ni������ Sveta majka Marija 10 Sa ne�����������la, Po skalama sišla srebrnim I njega mi upita: “Što si se vajkao, Što si zapomagao? ”

15 Vajkao sam se, zapomagao, Jer sam pošao na put, Na jedan veliki put I susreo se s bolestima. One su me na zemlju oborile.” 20 Sveta majka Marija Nazad se vratila Tra��la je veli����veka Sa velikom sekirom Koji je otišao 25 U jednu veliku šumu Do jednog velikog drveta Da ise�����liki iver Od kojeg je na��nio Veliku crkvu 30 S vratima ka zapadu, S pen���rima ka istoku. Ko mi u njoj sedi? Sveta majka Marija Sa svetom majkom Pre��stom

78 Pr����“ umesto adekvatnog Pr���sta “Pre��sta”.

Page 44: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

� � ��������������������������������������� � 48

������������������ru L-a� vi���������be scri�a Da l-a� mo��� "������������-ncon#��a Prîn sat �e trime�� Întru-���/��#����acu��� O baltu������� Da o gala���re. A plecat sînta ma����:�ri�e Cu sînta ma���������� ��������-��etu lor, Du��-������.��lor. Bro.���i a-ntrebat: Az va�ut pr-��.�������� Fio�etu nostru, Du��-������tru ������#�����ut Ma amunc�������noscut.” Bro.���i �a spus: “�������lu.elu lu� D/��������/����� Pin���e�or în pi�oru 0�����#���apta dîn ur� Frîu lu� douo Q�/�����-noda�� 2��������� �������������:������ara a lu� Spicu or�îlu�� Oki lu� douo mu�������� L���������� ����������er#� Un#��������-���� v��#� "���evrei la luvat 2/�����tar la-ngropat 2/����au vin 2/���/����

35 Šta mi od posla rade? ��������S�vima bele knjige piše, A mrtvima Crne knjige piše, Po selu ih poslaše. 40 Na jednom vrhu planinskom, U jednoj maloj dolini, �������� �je se velika galama. Pošla je sveta majka Marija Sa svetom majkom Pre��stom 45 Da sin�������ga tra��� A Gospoda Bo�����bljeg. ��������N�����be upitaše: “Videste li da prolazi Sin�������šeg, 50 Gospoda Boga vašeg. Lasno ga je videti, No je teško poznati ga.” ��������S�be im rekoše: “On i njegov ko���� 55 Plavušan, zelenko S belim gle�������� Desnoj zadnjoj nozi. Dizgine su njegove dva Posko������rena, 60 Sedlo mu je od zlata, A brkovi su njegovi ��������K�������meni. ��������N���������gove dve crne kupine Nanizane dole 65 Po kupini zelenoj Gde ih niko ne�����deti. Jer ga Jevreji uzeše I kod oltara pokopaše I vinom se nalivaše 70 Posle jela.

Page 45: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

� � ��������������������������������������� � 49

Cînd coco.��/�����ga �a�i va cînta 2/�����-�����-a-nvi�a, Cîn vinu în vi������������� 2/���������./���������ri, Atun��./�����-�����-a-nvi�a. �i��������������./���-ngropat Cu mugur�������-�� 2/�������i.��������� L����i a furat cu����/������ric 2/��-a pitulat Supt �es�a ca�ilor. Sînta ma����:�ri����/���.�����a, �a fuga la �es�a Ca�ilor a�erga Cu�i.o������#���apta În sîn îl baga 2/�����/�����������-��� ����������� Tre���������./���������� A tri�a �are, ��.�re��������gov�a Cu�i.o����������� Lu Du��-������#� Du��-������-������.������� Vinu în vi����������� �������a�./�/��������./-nver�a Du��-���������/������ca. M����./� ��pi����.������ În dunga �a��i cînta Du��-����/����a, �����/�����eca "���/���������:�ri�e 2/�����/�������������� 2/��-al bol�����������

Kad petlovi na ivici Grneta zapevaju I Gospod-Bog bu�����veo, Kad vino u venama pote�� 75 I kad propupa i lastari, Ta��������H������veti. Prokleše ga, pokopaše Sa pupoljkom bukve I klinom bora. 80 Miš ukrade klin pup��ni I sakri ga Pod jaslama konjskim. Sveta majka Mari������������la, Ona brzo do jasala 85 Konjskih dotr�� I klin desnom rukom U na���je metnu I do groba Gospod-Boga Ona ode, 90 Pro#�����nom i drugi put, Po tre������� Bajalice su se molile I klin na srce Gospod-Boga pade. 95 Gospod dušu svoju udahnu, U venama pote�������no, Izlastari, propupa i ozeleni I po zemlji Gospod po#� Svi petlovi 100 Krilima zamahnuše, Na ivici grneta kukuriknuše I Gospod-C����ve, Po vasceloj zemlji po#� Sa svetom majkom Marijom 105 I svetom majkom Pre��stom I kod bolesnika do#�

Page 46: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

� � ��������������������������������������� � 50

2/-l întreba: N�-�����./����� N�-�����./������� N�-�����./��-��or, N�-�����./������� N�-�����./�������� N�-�����./������� N�-�����./�������� N�-�����./�� D��-������tos, ��-l prosta���� Suf�������-���.�������� ����������������int ��-l prim����� Da���������a �ac, Vladin���#���/�����ar�a @��#���/����B �el �������-.��a �����/��������eca 2/��������� ����./������������

I upitaše ga: Mo���������ka sagrešila, Mo�������������grešio, 110 Mo�������������grešio, Mo���������ba sagrešila, Mo���������da sagrešio, Mo���������ka sagrešio, Mo����������ka sagrešila, 115 Mo�����������grešio, Bi�����������grešio, Da mu oproste, Dušu da mu olakšaju, Po lestvama srebrnim 120 Da ga prime. Ako bude imao lek, Vladinka bajalnica Mu je bajala; On lek svoj neka uzme. 125 Ako po zemlji bude pošao I ako bude hodao, ��������N���������������

IV 2.0 VINO GOSPOD-BOGA

(VINU A LU DU:��-��I79)

Vino Gospodnje se spravlja teško bole����veku koji se za-tim ili di���W����stelje/ ili umire, jer umi���#�vo u njemu. Teško bole-����veku valja dati to vino dok sunce ne za#� (Vinu a lu Du��-���� ��� -���� ��� �� ������ ���� ./� ��� ���� ��� ������� ��i m����� ���m�are rîu în �el. Care ������������������/�����/�����#����������-��#�����b�a vino-la).

79 Basmu nam je kazivala Marija Brnzano����)> *, &''+ �$Mari��������������

lu Ki�e ���– �# �&')>) iz s. Metovnice (Mito�i�), opština Bor, oblast Crno���je. Ba-janje mora obavljati stara baba koja više nema menstrualne cikluse (rum. ba����erta-��) ili tri udava���$�� �tri� f��������), kao što je to bilo nekada.

Page 47: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

� � ��������������������������������������� � 51

Am plecat pe cale, pe carare, �������e drum mare. :��/��/��i� Cu mo���������a�ke Cu prico�����������co����a�ke Cu mo�������80 Cu mo������ Cu mo���#������� Cu mo���#�����tur��#����� “Bu������a fa Mari�o. Mu��am ta�e ��� tu cîta Pe scam������������int.” “N-am ve�it s��.��� Numa va ve�it Plo���������� 2/������ki�e. ��������ri vo.tri, ������-�����.tri, ���������, #e pi�������, ���������� ������pu lu �anco, ���������#�������� ����/���#�������are, �������������eture��i. ����������������, pi�������. Aco��������������1 L��������������� ����o����./���#����/���� 81 L����/��������������� Aco�������nu��������������

Pošao sam putem, razme#�� Putem velikim. Susretoh se S vampirima, vampiricama, 5 S tencima, ten��cama, ������������vim vampirom, S mrtvim vampirom, S vampirom iz sela, S vampirom izvan sela. 10 “Do�������������lim, Marijo.

Tebi tako#� Sedni malo Na stolicu srebrnu.” “Nisam došao da sedim, 15 D��������ma došla

Ploska vina I rakije.

Od ro#�ka vaših, Od kumova vaših, Sa mora, preko mora, 20 Da po#�te Iz glave Jankove, Iz glave, iz srca, Iz ruku, iz nogu, Iz svih zglobova. 25 Da po#�te na mora, preko mora. A ta�!�����te raditi? U kolu da igrate, Devedeset i devet mera. U zemlju da �#�te, 30 Tamo da ven��te, da krstite

80 Veruje se da je bole������vek koji du������me le�����pokretan na poste���������-

vota postao vampir. 81 Gh. Bulgar, Gh. Constantinescu-Dobridor, Di��ionar…, pag. 434, pod odredni-

com stânjen1, stânjeni, s. m. (reg.) 1. jedinstvena mera za du��nu kori!�ena pre nego se uspostavio metarski sistem (du��na je izme#��&�'4�m i 2,23 m).

Page 48: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

� � ��������������������������������������� � 52

2/�/��������������� Ur������������/���� Cînd lu���������era, Vo��/������������� cata, Cînd ur����������era, Vo� în�������������/����� "���eu cu �im������#���/����, "���tu�������tura�, ������������an�������� 2/���������� v-arunca�. Rama����anco Curat, luminat "��#������-���������J

I u kolu da igrate, Opute svoje da iskidate. Kada vuk bu�������� �������D����te se nazad okrenuti, 35 Kada medved bude ovršio, �������D����te se nazad vratiti. Jer ja vas jezikom obajah, Metlom vas ometoh, Iz srca Jankova na mora 40 I preko mora vas bacih. Ostade Janko �������N��!�������svetljen Kao od Gospod-Boga sazdan!

IV 2.1 VINO GOSPOD-BOGA

(VINU A LU DU:��-��I82)

Nekada se “baja��.� ��veku koji je mnogo bolovao u krevetu. Uzima se stabljika so��va koja je u cvatu i njeno seme se uzima i obi-lazi se ku������za do ulaza sa seme������!ru da se ne povampiri ili štogod drugo. Pored toga treba još vino u posudi s bosiljkom i tam-njanom (Vr-o da����-a mu��it cu omu car�e za�������������/����� �����a �ar����� care are fl�����./���abi�i �i���������.�������������������#������.�����������.������ale pe carbu������������-����������������-o da�� ������������� trebi������.�.�������������su���.����/��(

������������tru cap, Su-��������tru suflet, ���������������� Frun�������tru frun��� N���������tru obraz,

Dajem glavu za glavu, Dušu za dušu, Kosu za kosu, ������� ��������lo, 5 Obraz za obraz,

82 Basmu nam je kazivala 27. IV 1997. godine Dušanka Nedeljko����$Du�anca a

lu Nede�co,��# �&'),(����� ��brog Polja, opština Boljevac, oblast Crno���je. 83 Listove [����] za listove [����]. 84 [�����] zglob za [�����] zglob. 85 OQ���P����������O����P���ste.

Page 49: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

� � ��������������������������������������� � 53

Oc������tru oc�, ������������������ ���/�����������������/������ Q�������tru nas, Ur�ec������tru ur�ec�, Gu�������tru gu��� ������������������ Bere��������tru bere���� ���������tru pept, Spina�������tru spinare, :/����������/�� Umer������tru umer�, C���������tru c����� ��#������������#�#���� Fi��������tru fi���� F��������������-����e, Sp���������tru sp����� C����������tru c������ ��run�������������runke, �/������������/��� Bobre������tru bobre�, Bur�������tru bur��� Ma�������tru ma��� Be.i�������tru be.i��� M��������tru trup, Pu�������tru pu��� Pi��������tru pi�����2�dur����������.�dur�, �����������������������, Pulpi������tru pulpi�,83 No#��������tru no#����84 Cal���������tru cal����� M����������������pi, ��#������������#�#����85 Ungi������tru ungi�, Ca��������tru ca����

�������N��������� Obrve za obrve, Trepavice za trepavice, Nos za nos, 10 Uši za uši, Usta za usta, Zube za zube, Grkljane za grkljane, Plu������������ 15 Le#�������#��

Ruke za ruke, Ramena za ramena, Laktove za laktove, Prste za prste,

20 ���geri���������gerice, Jetru za jetru, Slezinu za slezinu, Kosti za kosti, Bubreg za bubreg,

25 Dojku za dojku, Bubrege za bubrege, Stomak za stomak, Creva za creva, Bešiku za bešiku,

30 Telo za telo, Kurac za kurac, ������������ku, Butine za butine, Kolena za kolena,

35 Listove za listove, Zglob za zglob, Pete za pete, Tabane za tabane, Prste za prste,

40 Nokte za nokte, Meso za meso,

Page 50: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

� � ��������������������������������������� � 54

N���������������� �/�������������/���� �����������������

Kosti za kosti, Krv za krv,

Dajem sve za sve.

Ili se uzme malo katrana u neku posudu, tamnjan, devet vrhova cera, a posle se no�����je u katranu. Ka��!���ko $N������a cîta ca-tran înr-����������/�������/�����#�������./���������������/��������-a����#���/���/�������� �V/���.�(

Un mo����������a���� I�������������a���� Un izdat cu o izdat�a��� �/����i l-al bolnau nu-i b������ 9������-��/������� La pamînt nu-l culca���� "���eu cu ca���������������, Cu bri�a���������gi�a�, "����/��������/���, "���/��#���������������� �������������������vi� În capi������������ În co�î����rilor În c��������������

Jedan vampir s vampiricom, Je������������micom, Jedan izdat s izdatkinjom. Nemojte krv piti bolesniku, 5 Srce mu nemojte pojesti, Na zemlju ga nemojte polo��ti, Jer vas katranom uhvatih, No���������kah, Tamnjanom vas okadih, 10 Prutom cerovim ubadah, Sve vas na mora opravih, Na vrho�����ka, Na kraje������ #�����������$����

Kad je završila sa bajanjem uzela je vino i prskala je tri puta preko desne ruke unazad /najpre da se vino tri puta degustira /, a ka-tran da oka�����polje o neko drvo i da ga ne unosi u ku����������vo doba no������go da zaklju������ta klju�� �K��������si, u katran se stavi jed�����ravica i metne se ispod kreveta sa bolesnikom (Du������������/���������������vat vi���#���/�����.�����������#�������� pis���/���dr������ /������� $/��/�� ��-l gu.��� ��� ���� #�� ���� ��) da cu catra��� ��-l ��/���� �-���� ��� ��-um ���� ./� ��� ��-l ba��� /�� ����� ����� ��� ��locu ���/��������/�������.��������a. Cînd vi� cu catra����������������bu-���#��-�������������./���-l ba�����������-al bolnau).

Page 51: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

� � ��������������������������������������� � 55

KOMENTAR

Prvi primer ritualne prakse (IV 1.0) bajalica obavlja u flaši s ne-na��tom izvorskom vodom, no���$���tvom), bosiljkom i tamnjanom tako što desnom rukom u kojoj dr��� ��vedene elemen��� ��ni izvesne pokrete uz izgovaranje basme. U prvom kao i u drugom primeru ritu-alne prakse (IV 2.0) bajalica spravlja teško bole����veku tzv. Vo-du ili Vino Gospodnje kome se potom dâ malo da popije ili mu se ma-kar ovla�������� ���� ����lo poprska, ukoliko je tokom bajanja umro. Ubrzo se bolesnik di���������veta zato što u njemu, veruju, umire zlo, odno���#�vo, ili umire zato što ga zlo, odno���#�vo koji ga je dr����� ��votu, kako bi uz po�����govog te��� ��nio mnoga zla, napušta. Bajalica koristi nena��tu izvorsku vodu u oba navedena primera ritual-ne prakse i pored toga što se ova vo�����sto naziva i Vino Gospodnje. Tre������mer ritualne prakse (IV 2.1) bajalica obavlja u posudi s vinom, bosiljkom i tamnjanom, tako što desnom rukom u kojoj dr���navedene elemen�����ni izvesne pokrete uz izgovaranje basme obilaze-��� ������� �����dilom u ko��� ������ �����spe malo so��va i makar jedna gran��ca same biljke so��va u cvatu. Obajanim vinom poprska se bolesnik preko desne ruke unazad obilaze������������ta. Ovaj primer ritualne prakse mo�����������vlja i na drugi na�����tako što bajalica uzme u desnu ru������$���tvu) i devet cerovih mla-dica te nji����ni izvesne pokrete u posudi s katranom uz izgovaranje druge basme. Posuda s katranom se oka������ko drvo. U gluvo doba no�����������si u ku�����spe se u nju ma����ra i stavlja ispod kre-veta na kojem le����lesnik kako bi se time okadio. O pojedinim elementima ritualne prakse koji se ovde pominju re��������������što u prethodnim komentarima, ono što ov�����li-mo da istaknemo je starost, bogatstvo i raznolikost motiva koji se po-minju u basmama o Vodi ili Vinu Gospodnjem. Prvo što bismo istakli u basmama koje se koriste u prvom i dru-gom primeru ritualne prakse jeste put na razme#���ga i onoga sveta kojim se bolesnik-samrtnik ili pokojnik kre�� �M��������������me#����-vota i smrti koji vodi u svet bla��no po���ših senki. Bolesnik-samrtnik je, ka��� ��� �� ���hovima prve basme, pošao putem, razme"��#� $tem velikim, gde se susreo s bolestima, a one su ga oborile i na zemlju po-

Page 52: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

� � ��������������������������������������� � 56

lo!�le, dok se u stihovima druge basme bolesnik-samrtnik ili pokojnik susreo sa svim mogu�� demonima, izaziva��ma bolesti. Bolesnika-samrtnika ili pokojni��������������sa ne�� ���-la sveta majka Marija koja je, radi pomo����potra!�la veli������veka sa velikom sekirom, koji je u velikoj šumi isekao veliko drvo i sagradio veliku cr�����ja su vrata ka zalasku sunca, a prozori ka istoku. Mo��-mo u veli���veku prepoznati Kosmotvorca, a u velikoj sekiri ko-smotvo��ki princip poput dvogube sekire, maloazijske nepoznate nam po imenu boginje ili boga, kasnije Zeusa, labris (< ���*�;*+<=>) ili Torov, odnosno Dona��� ��dotvo���� ������ mjelnir (< germ. Miölnir “lomiti, mrviti”). Pomo��� �og principa iz velikog ivera, koji predstavlja mladoga Boga86, odnosno Si����!jeg, a poti�����Velikog drveta, koje predstavlja samo Bo!�stvo, odnosno osovinu ure#�nog sveta (axis mundi), sagra#�na je velika crkva, koja predstavlja Ku����!ju, odnosno bo!�ski ure"�ni Kosmos. U njemu Sunce kao Bo���-�������������nom putu ulazi u donji svet kroz vrata koja se nalaze na zapadu, a izlazi iz njega kroz vrata (u našoj basmi prozor) koja se nalaze na istoku. Velika šuma u kojoj raste bo!�sko Veliko drvo pred-stavlja Haos,���me se potvr#�je poznata premisa u mnogim indoevrop-skim mitologijama da se Kosmos iz Haosa ra". Da se pod velikom cr�������ja su vrata ka zalasku sunca, a prozori ka istoku podrazume-va ure"�ni Kosmos, nave!��mo dve narodne koledarske pesme iz Ru-munije koje potvr#�ju izneto mišljenje; prvu koju je zabele���C��tok: Postoji jedan veliki manastir, | Niti je velik’ niti je prevelik’, | +�ni se da je od neba do zemlje, | Niti je širok niti je preširok, | +�ni se da je svet obuhvatio ... $������/���������re, | Nici de mare nu-i prea ma-����8�F��’ din ce����/��-n���/����8�Q�ci de la������������������8�F��’ cu-prinde lumea toa��� )87 i drugu koju je zabele���C���zul: Iza najve����se brda | Razgranalo divno sunce, | To ne beše divno sunce, | �����-nastir to bejaše, | Zidovi mu od limuna, | A vrata mu od tamjana ... (Du�����alul cel mai ma���� 8�����rit-a mîndrul soare, | Mîndrul soare

86 H �?�������0� ��� �����21����������-�������������$������%���������-

��%��������������������$�������������;��$��������% �II����� � ��&''4����� �'*-'&B������ �$�����������������������***����� �&A4

87 B. Bartók, Rumanian Folk Musik, vol. IV – Carols and Christmas Songs (Co-linde), The Hague, Martinus Nij7--��&'+,���� �&&A��

Page 53: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

� � ��������������������������������������� � 57

��������8�"�������/���������8�"����re�ii de-���/���8�2������.�������/���...).88

Da ni�����������noj velikoj crkvi�����veka po merilima ljud-skim na mikroko���kom pla���� ���� ���!joj na makroko���kom, odno�����������������#�nom Kosmosu89, nalazimo još potvrda u da-ljem tekstu naše basme. Na pitanje: ko u njoj stanuje, dobija se odgo-vor koji glasi da je stanovnik velike crkve ��!ja majka (mater deo-rum), koja je predstavljena u liku svete majke Marije. Ona je, kako vi-dimo, navedena i kao poseb������nost, sveta majka Pre��sta. No, i po-red hristijanizovanog lika, njena eshatološka funkcija da !ive upisuje u bele, a mrtve u crne knjige mo�����ti��� ��� ���rijeg supstrata indoe-vropske kulture, kao npr. u stihovi������������� iz Duboke (Duboca, stih. 55-62, oblast Ku��vo): Vidi šta mi Bra�����ni, | On Mariju svetu moli | Da ga upiše u belu. | Al’ je bela knjiga puna | I pisaljka izgu-bljena, | A crna mu nije puna, | Nit’ pisaljka izgubljena, | Te ga upisa u crnu ("�����C�������-m fa��-re, | Da-�/����:�ri��������ga-���8�����-l scri�e-n car������� �8�"�����������-��/�����8�2/���#��u s-a perdut, | Dar ������������ �e p������ 8�������#��u nu-� perdut, | În car������������-l scri�a-re).90 Kao dokaz više da velika crkva predstavlja Kosmos nave-!��mo slede��� ���hove (IV 1.0, stih. 40-43): Na jednom vrhu planin-skom, | U jednoj maloj dolini | +je se velika galama, jer je pošla (IV 1.0, stih. 43-46): Sveta majka Marija | Sa svetom majkom Pre��stom | Da sin�������ga tra!�, | A Gospoda Bo��!bljeg. Na njihovo pitanje videste li sina našeg da je ovde prošao, a Gospoda Boga vašeg����be o njegovom liku, njegovom konju i konjskoj opremi isti������ ��� $IV 1.0, stih. 54-63): On i njegov ko� ��, | Plavušan, zelenko. | S belim gle-!� ��� �� ,� ��snoj zadnjoj nozi. | Dizgini su njegovi dva | Poskoka ���rena, | Sedlo mu je od zlata, | A brkovi su njegovi | 3��� ��meni, | 2������ �gove dve crne kupine, gde se, verovatno, daje opis bo���-stva mnogobo���kog panteona poput onog u Pri��� gospodnjoj (VI

88 G. Breazul, Colinde, Craiova, Scrisul Românesc, 1938, pag. 119. 89 V. V. Filip, Universul colin�������<������(?��$��spectiva unor structuri de men-

talitate arhai��), Bucure.ti, Saeculum I.O., 1999, p. 124. 90 To nas podse������+�draguptu, jednog od po�nika Jame, vladara podzem-

nog sve������ja je funkcija bi��������ta u velikim knjigama, zvanim Agrasandhani, isto-ri�����vota preminulih, na osnovu kojih je Jama izricao presude u hindui����koj religiji. Vi��%�� �����������������������***����� �)>

Page 54: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

� � ��������������������������������������� � 58

2.0, stih. 18-24), gde se ka��%�Njegov konj je lis u noge, | Sedlo mu je krljušt zmaja, | Dizgini su dva poskoka, | Ustima su uklješteni, | Repo-vi���������, | A stremen mu dva blavora | U nit jednu upredeni91. Lik svete majke Marije i svete majke Pre��ste samim tim dobija lik ve-like majke bogova (magna mater deorum). Skoro isti opis bo���stva nalazimo i u rumunskoj koledarskoj pesmi tipa Bo!�ja Majka tra!��>�-sa (9�������utat de Maica Domnului)92, koju je zabele���C��tok: Lako ga je poznati, | Jer dorat je njegov | Crn, s belim gle!� ���,�;���voj nozi; | Sedlo je njego���,���ljust lavlja; | Puška je njegova | Grmljavi-na letnja | I pro���na | I ve���nje sevanje; | Uzde njegove su | Zraci sun��vi; | Remeni njegovi su | Zmija u napadu (-Lezne-i de–al cunoa.-����8�"����gu������-i | Negru pintenog-u | De picioru stâng-�B�8�2�������lui-i | Gura leului; | Pu.cili������-i | Tunetul de va���8�2���������va����8�Fungerul de sa��B� 8�F�E����������-i, | Radza soarelui; | Cinguli������-i | 2��pe-�����li�at.).93

Zna se da je !ba ��votinja koja se ne sme ubiti, jer se veruje da ����me ko je ubije izgoreti ku��� �������ti maj�� �S�ba je �������!������ #���������� ����������‘gadovima’ (rus. ne�������!�votnoe, rodstvennoe zmee i drugim ‘gadam’) itd. znamo iz Slovenske mitologi-je94. Mo��������kivati me#�����novnicima donjega sveta u verova-nju Vlaha severoi���ne Srbije, jer se, pored zmija, pominje ispod mo-sta kojim prolaze duše pravednka, kao npr. u petre��turi iz Metovnice (Mito�i�������7 �&*'-112, oblast Crno���je): Ti nemoj da gledaš dole, | Jer se strašno ja����je | Pisak zmija vitlaju���#�| A���!ba kreketanje $�����������������-n jos | "���-��#������-��cos, | Nu��.���� viorind, | Da-./� ��.��� ���������(� ���� ���Nikoli����� $�������� 9�� ���7 �85-86, 91-95): A do samog vrha vrbe, | Jedan mo�������"��� �# | ...| Pro"�������ne uplašiš | Ka���ješ bajalice, | Bajalice koje vrište, | U mulju, u ze-lenom blatu, | >��!bljem kreketanju�$����-n vîru la salcu����8��������pun����#�����8�����|��������������������/����8�"/�-������/�.����i���i, |

91 � ����������������(��� ��, ��� �)4>-269. 92 & �C��tulescu je ovaj tip koledarskih pesama nazvao i : ��� ��!�� ����

(Mai���/����utarea fiului). 93 B. Bartok, Melodien der rumänischen Colinde (Weinachtslieder), Budapest,

Musica, 1968, p. 254. 94 ����$����$� ��/�����$� �� ?�.����� ������#� ��������� &������� PDD���

D"?��&'',����� �),*

Page 55: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

� � ��������������������������������������� � 59

2����i���i ki�������� 8� L������#������i���� 8� L����co���-�i bro.��lor.), ali otkuda i u kakvom suodnosu mogu biti sveta majka Mari�������be?

U Bugarskoj mitologiji ��ba je sve��!�voti� �� ���koj zemlji zato što je blagoslovena od svete Bogorodice, jer kada je Bo!�ja majka rodila, nijed��!�votinja nije otišla da joj odnese hranu. Sa��� ��@ba posetila i nahranila s ‘kruško���� ���bom’, a u znak blgodarnosti zbog toga sveta Bogorodica ju je blagoslovila da joj se ne ucrvi meso (da se ne usmrdi) kada umre95.

Tragaju�����lje za korenom ovoga motiva, naišli smo u bugar-skom narodnom folkloru na pri����ja je zabele��na kao Sr�tenie Go-spod��� ���� ���@enieto na Bogorodica iz trnovskog kraja96, koja ka���da je Bogorodica posle poro#�ja ostavila Spasitelja zato što joj se sveti Trifun podsmevao, jer dete nema oca. Pri��� ��lje ka��� ��� ��� ��� ����zveri i gamadi nagovarale da ne sluša ismejavanja razvratnih ljudi, po-������ga se slo��la da uzme dete, pogotovo kada je videla s kojom se ne��!��� �� ���bavlju odnosila jed��� ��ba pre�� ��� �����tu. Ovo predanje o svetoj Bogorodici je izgleda preto��no u jednu bugarsku narodnu pesmu, zabele��nu u selu Gole��S�lezna (Trojansko), koja glasi: ���!������0������#��#�,�2��3������ ��)��� �#�,�0������ �-�������)��� �#�,�5��������#�/!��������*�,��!���������/���������-.��,�5���� �����0������#��#�,�'�@���$��������������1�*�,�A#����� ��������������,�3� ����������������*�,�)��$��� ��0������#��#�,�B$��������������������*��,�)��������������������A�,�9�#��� �-�����!�.�� ����#� ,�B���� �1���������3���#� ,�2��������� �����������#�,�)�!���������C������0���*97

Prema vlaškoj narodnoj pesmi Dmitar ili� @ba (Dumitru or Br�asca), koju donosimo fragmentarno, a koju smo zabele��li u Slati-ni kod Bora, pomi���������ba-nevesta koja, u mitološkom si������zi-va u po����ju majku po imenu Solomija: A najmla"��Dmitar beše, | ... | Odape iz luka strelu, | ... | S oblacima se pomeša | I daleko ona

95 0!����������������$���A�.����� ��������������K�������������K���������

"��������A�������9�M��+&XDQ�����&''A����� �&&+ 96 ����������������������.����$�����$ �Q��BK���������������K�! �� ������-

A���K�� ��$�����K���������������������M�������������8�������� �XI99����9�M��&���������������������������������L������&>'4����� �&>A-185.

97 I �=��������'����/���…����� �&&*

Page 56: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

� � ��������������������������������������� � 60

ode, | Sve do na kraj Zemlje ove, | U glibove morske ode. | A sve usred onog blata | Sa���!blje kreketanje. | ... | Za njim [Dmitrom] krenu, o Gospode, | Jedna �ba sva krastava | Sa noktima izvrnutim. | ... | A Dmitar mi tada re����,�-@bo krastava, o Bo!�#�,����šna li si, o Go-spode, | ... | Kuda ideš sada za mnom, | Da me još i osramotiš?” | Vidi !ba šta mu re����,�-2 �������tre gospodine, | Gde ti ideš i ja idem, | Jer supruga ja sam tvoja | Od Gospoda Boga dana.” | ... | Odjaha na konju Dmi��*�,�B�!bica šta uradi? | ... | Dmitra mi je do��kala | Kod izvora jednog hlad����,�***�,�>����!be te krastave | Sa noktima izvrnu-tim | Prelepa devojka nasta, | Obukla se belom svilom | ... | Ona ‘vako tada re���� ,�-2 ���, Dmitre, supru!����#� ,���liku ti brigu nemaj, | Jer dok mama bu���!�va, | Ona stara Solomija, | Za nas dvoje bi�����bro. (Da Dumi��������� micî | ����| cu scu����-n sus cîn-da-re | ... | Cu noveri �������ca-���8�2��#�par����������-re | La capu pomîntulu� | La namolu �rilu� � 8���-n mijlo�������/��� | ���������itu bro.��lu�. | ... | Dupa �el D�������������8�C�.�������������/������8�"����arî�i-n sus înt������8�... | Da Dumi������-m vorb�a | D���������������������������8�"����.�����������#��-�������� 8� 8�I�#���������dupa mi���8��������� #����-���./���8������������������-m vorb�a-���8�:����mitru du��-ta-re | Un-��������������.������8�"�������/�����/�����������8��ro����#��la Du��-V�� � 8� � 8� ��mitru cu calu s-�#�������/� 8� ��� ��sci��� �-a lucratî | ... | La Dumi���� /�������a dat� 8�@���-/��/���������� ����� 8� � 8����tr-o br����������/������8�"��������i-������/�������8����-�cu o fa���frum�����8�"����a�e al���#���ta�� �8� �8����#���������������a-���8�:��Dumi���� ��E���� ��� ��� 8� ��� �-����� ��� ���je ma��� 8� "�� �E�� � -�� ���e mu�ca-m�a-re | Solomi���������E���8�����������-��e bi��( 98 U ovoj pe-smi izgleda da su se izmešale obe apokrifne tradicije oko poro#�ja De-vice Mari��������������bama i ona sa Solomijom. Ni ime mlado��nje Dmitra nije bez razloga dovedeno u suod��������bom-nevestom, koja je opet u vezi s Bogorodicom, jer se u jednoj bugarskoj narodnoj pe-smi iz Novog-sela (Rusensko) sveti D(i)mitar pominje kao Bogorodi-�in sin: B�!��!�����0������#��� ,�)! ���#�0���#����� ����#� ,�3�

98 Pesmu nam je ispevao Slobodan Marko���� �� ���govoj 65-oj godi��� ��vota

20.VII.1999. godine. Si��� ��� ��sme je sli���� �� �� ���skoj narodnoj pripovetki “Gvo�������vjek”. Vi��%�=����� �?���C�������������� ����������������� �����&'>>����� �)*'-211.

Page 57: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

� � ��������������������������������������� � 61

������#���!�����#�,�5������!�������������#�,����������#�������5������ ���� �����������#�������B��!�� ������ �������. | D!-�������, �!��������, | 5�������������!�� ���.99

Pesmu o Solomiji nalazimo i u rumunskoj koledarskoj pesmi koju je u oblasti Mureša zabele���D���%�Sestro, sestro, Solomijo, | Šta to meni mo!����ti, | Ja imala mu!���sam, | U bla!��stvu ja se na"��A�| Ne misli ti, sestro, ništa, | Rodi�������4�spod-Boga! (- Soro, soro, So-lomie, | Ce lucru poa������-����8�������bat nu mi-am d’������8�2�����hoa-��� -�� ��sit? | - Nu gîndi, soro, nimi���� 8� "�-i na.te pe Dumne-zeu!)100. Sa jedne strane, Solomija�� ��� �� ��ba u starim ranohri!���-skim apokrifnim evan#�ljima, dovodi se u vezu sa svetom Devom Marijom prilikom ro#�nja Spasitelja, a sa druge stra��������bom i So-lomijom/Salomijom u vlaškom i bugarskom folkloru.

U Protoevan"�lju Jakova (glava XVII - XX), jednom od najsta-rijih rasprostranjenih apokri-��������kom jeziku za koji se veruje da je napisan od brata Gospodnjeg, episkopa Jerusalimskog101, mada to mnogi pori������tamo da je na putu za Egipat Josif sreo jednu babu iz Vitlejema i odveo je Mariji u obli���������nu. Kada je baba videla De-vicu kako ra#�����divljena veli�����dom, pohvaljuje nebesa, izlazi iz pe��ne i nailazi na Salomiju, kojoj pripoveda o neo���nom doga#�ju. Pri������bi i Salomiji biva dosta rasprostranjena, pa se donekle isto ponavlja u Evan"�lju Pseudo-Mateja i u tzv. Arapskom evan"�lju. Na-lazi se i u drugim apokrifima, kao npr. u delu Jerejstvo Isusa Hrista, koje je nastalo u kasnijoj pravoslavnoj knji���nosti. Jedan od najinte-resantnijih spomenika slovenske apokrifne knji���nosti je zbornik s pitanjima i odgovorima pod naslovom Beseda na trimata svetiteli ili Razumni�!, odakle izdvajamo tekst gde se opet pominje Salomija: 2�!�����������������%��������A�–��5����E#6��5���6��A� ������-�� �������� (��� �#�9��E$� ����E8���8� ����� ������ �������

99 I �=��������'����/���…����� �&,* 100 Al. Viciu, Colinde din Ardeal, Bucure.ti, Acade����E����&'&A����� �55B�D.

O. Cepraga, Graiurile domnului…, pag. 32. 101�R� ��M����K��������������������3���������������K������9�A���M����-

��������K���� ���������9�������K���� �D99����9�M��&'5*����� �&),-140.

Page 58: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

� � ��������������������������������������� � 62

������#�����@�����!��� ���C����!.102 Posebno bismo istakli stav Cvetane Vranske da je prema ‘@��� � �������������� ��� �����Epifanija’ osobito popularna Marijina bratanica Salomija u crkvenoj literaturi, ���� ��� !��� ������� $������ �, i pored toga što se ne �� ���"�$��������� �������� ��.103 Grafija imena Salomija bli���je originalnom imenu od grafije Solomija, mada se u biblijskom tek-stu, Evan#�lju po Mate�������no ime Saloma pominje kao ime Herodi-jadi��� ���ri, koja je zatra��la od Iroda glavu Ivana Krstitelja (Matej 14, 6-11), i kao ime Zebedije�����ne (Matej 20, 20), a nigde se ne po-minje kao Marijina sestra od tetke ili strica.

Slede��� ���� ��� �jem smo se zadr��li, jeste motiv Jevreja, koji su, pokopavši Spasitelja s mladicom bukve i borovim klinom kod oltara, jeli i pili, proklevši ga slede������tvama (IV 1.0, stih. 71-76): Kada petlovi na ivici | Grneta zapevaju,104 | I Gospod bu����!�veo, | Kada vino u venama [njegovim] pote��#�,�>����$��pupa i lastari, | Ta-�������4��$����!�veti. Me#�tim, dok su se oni zabavljali jelom i pi-����miš ukrade klin pup�ni i sakri ga pod jaslama konjskim, a sveta majka Marija, ka�� �� �la, brzo je do jasala konjskih dotr�la, de-snom je rukom klin u nedra metnula i na grob Gospoda Boga otišla i tri puta ga obišla. Kada je po tre��������išla grob Spasitelja, bajalice se pomoliše tako da klin na srce Gospoda Boga pade. I onda se dogo-di!����da, dogodi se ono što se nikad dogoditi ne mo�����nosno obi-stiniše se kletve jevrejske (IV 1.0, stih. 95-106): Svoju dušu Gospod udahnu, | U venama pote�������no, | Izlastari, propupa i ozeleni | I po zemlji Gospod po"�. | Svi petlovi | Krilima zamahnuše, | Na ivici grneta zakukurikaše | I Gospod-�����!�ve. | Po vasceloj zemlji po"��,�Sa svetom majkom Marijom | I svetom majkom Pre��stom, | I kod bo-lesnika do"��da ga pita da li mu je neko iz familije sagrešio. Ako jeste, �����������he oprostiti i dušu rasteretiti, a kada se lestvama srebr-nim na nebo popne, ����� ga prihvatiti.

102 " �� �!S���K��D���%$�����������%$�������������#�������%��!��M���-����������A������A����������S���� � � ���� ��T��K�?������S�K-��$��������=S����K�III��������!����$�� K��&>4)����� �&+*B��I �=��������'����/���…����� �83.

103 � �!�������TA��A������E���!���$������!���������/E�, �����@��������������E#����!����������!��������!����$�� K��&>')����� �+'-81.

104 To su petlovi skuvani u grnetu ���������������������������;������.

Page 59: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

� � ��������������������������������������� � 63

Lestve su uobi��jen motiv u kulturi Vlaha pa ih sre��mo npr. i u petre��turi iz Melnice (Me�i����stih. 127-128): Ti, Milane, kreni, idi, | Po lestvama tim nebeskim. | ... | Do milosti Gospod-Boga (���������, Mila��, du�� | ������������������lu�. | ... | Pîn-la mila Domnulu�.) ili iz Vitovni���$D�����������7 �61-64): Ide Janko, kako ide, | Ide mi i sapli-�����#�,�D�stvama se gore pope, | Do milosti Gospod-Boga (Me�����an-co, cum me���-re, | Cum me�������./-m po�����-re, | Sus��������������su�a-re, | Sus la mila Domnulu�.).105 Motiv lestvi gvozdenih s pre��ga-�������nim i mosta voštanog s devet stubova, koji su verovatno pri-vezani o devet sfera nebeskih pominje se u pesmi @�nidba Sunca sa Mesecom (S�ari�i cu Luna, stih.70-77), odakle izdvajamo slede��%�Ako budeš išao | I do mora stigao, | I budeš napravio, | Joj, most jedan od voska, | Stuba devet da ima. | Na kraju toga mosta, | I gvozdene lestve još, | S pre�ga���e���nim. | Da ga zalepiš o nebesa, | I popni se do Boga, | Do Adama i Eve (M�������-o� du����8�@�����a o� ajun����8�2�����o� fa����8�0���������#� ������8�"������������ �8�L�������/��#e pod, | O sca���#e f�er, | Cu�e #����� �8��-o �ipe.��#e ����, | Pe ����-o� su�a, | Ba.�la Dumne-V���� 8�@���.��0���.���ma Eva.).106 Evo još nekoliko pesama s motivom lestvi iz Rumunije koje preuzimamo iz studije Kosmos rumunskih koledarskih pesama (Universul colindei ���<�����) Vasilea V. Filipa: [Gospod Bog silazi] Po lepim lestvama od voska, | Po klinovima od munja, | Da cve�����nese pro���no (Pe sca���E����������a����| Pe fu.tei de fulge�����8����������-�ri de va��(�ili Tamo dole i još na dole | Ima lestvi sve od voska | Po kojima sunce silazi | Sa srpom pod mi�����,���� ���!� ���!�,�>�$��nicu pro���nu (Colo-n jos mai în jos | Este-o sca�����������a���8������ri coarele sco-boa���| Cu secera su��ioa����| �����cere la seca���| 2�������E���������-va��(�����Sišao je sišao | Sišao je Gospod s neba | Po lestvama belim od voska (Coborât-a, coborât, | Coborât-a Domn din ceriu | Pe-o sca���dal��������a�� (�����Sunce, sunce gde su ti zraci? | Zraci su moji na vrh planine, | Kod krstova borovog. | Tu su jedne lestve srebrne, | Po nji-ma silazi Gospod sveti; | Veoma retko silazi, | Do svetih praznika. (So-

105 � �����������������������***����� �+>��'' 106 Pesmu nam je ispe���;��� � boto��������joj 63-oj godi�����vota, u jesen

1984. godine. Vi��%�� ����������9������������������1����������C�������6����-���3��$� �)����������&'>,����� �++

Page 60: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

� � ��������������������������������������� � 64

are, soare unde ra��1� | Ra��-n vârful muntelui, | La crucile bradului. | Este-o sca��������gint, | Se coboa����nul sfânt; | Se coboa��-arareo-ri, | La sfinte��������tori.) ili Na obalama Dunava | Iznikla je, porasla je | Jed�� ���ka visoka, razgranata, | Stablo joj je sve do sunca, | Grane su joj dole do mora. | Marija je zbor zborila: | -Podigni,����ko, grane svoje! ,�B�� � ����ka odgovara: | -Idi u more, idi lagano, | Jer ja nisam ono što se te�����ni, | Ja sam lestva Gospodnja | I po meni svi si-laze, | Svi silaze i odlaze, | Dole u svete nedelje | I do belih crkava (În ���muri de Du��ri���8�"���- cut-������rit-�8�I����������/����������8�Cu trupi��� ���� ��� �are, | Cu ramu��� ��� ������re. | Maria din grai ���iè: | -Ridic�-���������murile! | Iar po�<�������������iè: | -Treci în mare, tre���/�������8�"������-s ce-���������E����8�"�-s scara lui Dum��zo W� � W�� 8�����������������boa���� 8�;��/����boa���.���goa���� 8�;��/��sfinte dumini���8��� la dalbe biserici.).107 Motiv lestvi u tradicionalnoj kulturi Vlaha, odnosno Rumuna, najverovatnije je posledi��� ����kih verovanja u vezi s Herom Sonketenskom, o kojoj nam Polijen na jed-nom mestu pri���ko je Kosingas, Herin sveštenik i stareši�����kih plemena Kebrena i Sikaboja, jednom prilikom skupljao drvene lestvi-ce, stavljao ih jedne na druge i spremao se da se popne na ne�����!li se Heri na Tra�ne kad ga ovi jednom prilikom nisu poslušali,108 ma-da je motiv lestvi uopšte indoevropski motiv. Poznate su i starozavet-ne Jakovljeve lestve s an#�lima koji se penju i spuštaju po njima. Ali, le�������vo podse��ju na zigurate u Uru i Vavilonu s njihovim kame-nim stepenicama po kojima su u sve��noj povorci hodali sveštenici u belim dugim ode���ma. Svaku sumnju u to otklanjaju re���;�kovljeve koje je, probudivši se iz sna, izgovorio: Kako je strašno mesto ovo. Ovde je doista ku����!ja, i ovo su vrata nebeska (Post. 28, 17). Ova vrata nebeska u kontekstu s lestvama bila bi sasvim nerazumljiva ako ne bismo zna����������D�vilon zna�����������ja. Me#�����starijima su i veoma poznate lestve pomenute u staroegipatskoj Knjizi mrtvih, s kojima su bogo�������$��(���R��$���(���nili “umrlom mnogo usluga prijateljske prirode, izme#�����log, podigli su i dr��li lestvice koji-

107 V. V. Filip, Universul colin�������<�����..., p. 158-159. 108 � �&������'�������������������1������������ �����&'55����� �)*

Page 61: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

� � ��������������������������������������� � 65

ma se pokojnik uspinjao od zemlje do neba i pomagali mu da se njima penje”.109 Stradanje Hristo�����ja je osnova u suštini fragmentarno zabe-le��na u navedenim basmama, nalazimo kako u biblijskim novozavet-nim tekstovima tako i u apokrifnim jevan#�ljima i narodnim pesmama skoro svih balkanskih naroda. Svakako, motiv miša,�!be, klina pup-�nog na��njenog od bora, mladice bukve koja je sa Gospodom u grob pokopana, štale konjske, petla koji je, iako skuvan u grnetu,� �!�veo, zalepršao krilima i kukuriknuo da je nastradalo Bo���stvo pono����!�-velo ili vaskrslo, Gospoda ����jim venama umesto krvi te�����no, i koji posle toga izlastari, propupa i ozeleni, i koji �!�vi, po vasceloj Zemlji hodi i bolesnika obilazi s Bogomaterom svojom, valja dojasniti. Ge-nezu i suštinu izvora, odnosno njihovu semantiku, tra����mo u okrilju kulture Vlaha severoi���ne Srbije, u kojoj nalazimo obilje elemenata iz starobalkanskog kulturnog kruga, slovenskih kultura na Balkanu, kao i mnoge starije indoevropske tragove. I pored toga što postoji realna opasnost da iza#�mo iz okvira te-me koju smo sebi postavili u naslovu, pa i subjektivnih i objektivnih nemo���nosti da sveobuhvatno odgovorimo na postavljeno pitanje, ipak se pitamo: ko od bogova starijih kultura ima dosta elemenata, ako ne svih, koji se pominju u navedenim basmama, mitološkim pesmama �� ���nicima, i ko je od njih u toponimiji Balkana ostavio svoje ime i uspešno uticao na mla#����staju������ture, pa i kulturu Vlaha? Koliko se toga starobalkansko-anadolsko-mediteranskog mo�����vati i sa��-vati u ranom srednjovekovnom razdoblju, s obzirom na novopridošlo varvarsko stanovništvo koje ima svoju kulturu, na koju se više manje aplikuje hri!���ska tradicija o ro#��������votu i stradanju Hristovom, a koja u sebi, tako#�������sta elemenata bliskoi���nih kultura? Otkuda petao ako znamo da je izrazito demonska, i u vezi je sa htonskim bo���stvima, ali i solar�����votinja, posve��na bogu svetlo-sti ili Sunca? Otuda verovatno i njegovo ponovno ra"nje iz grneta sa

109 Na lestve nas podse��ju ne manje zna���na Stepenasta piramida kra������ze-

ra u Egiptu, Sun��va piramida Teotihuakan-kulture, Piramida sa 365 niša El Tajinske kulture i tzv. Kastiljo gra#�vina tol���ke kulture, sve u Meksiku; E. A. Vo����C�����Egipatska religija : Egipatske ideje o zagrob����!�votu, Beograd, 1985, str. 83.

Page 62: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

� � ��������������������������������������� � 66

ponovo ro#�nim ili vaskrslim Bo���stvom, Isusom Hristom, i sa nji-me svekolika priroda. Otkuda to da miš u navedenoj basmi dobija ulogu spasitelja, ulogu onoga koji brani i štiti, koji le���� ��vljava i samog Spasitelja, kada iz Srpskog mitolo����� ���nika znamo da je on samo demonska ��votinja koja ovaplo��je hto���ne sile?

Da nije miš sveta Apolono��!ivotinja, koja se, pored !be, odr-��la do današnjih dana i, ako jeste, u kojim se to obi��jima zadr��la? @ba Apolonova mo�������istovetiti, videli smo, sa !bom-nevestom iz pesme Dmitar ili @ba������nik Dimitar, koji se baca lukom i stre-lom nebu pod oblake do na kraj sveta, mo��������dino poistoveti sa bo-gom Apolo�����ji su atributi, pored ostalog, luk i strela. No, motiv !be je ipak prozirniji, a problem mnogo jednostavniji, dok je motiv miša zatomljen u mnogim slojevima balkanskih kultura i zato mnogo slo��niji za tuma��nje. U Srpskom mitolo��������niku npr. Špiro Kuli!�����še da se u Zaglavku, u is���noj Srbiji, dan po Mitrovdanu (27.X) naziva ... Mišji ili Mišulov dan, koji se praznuje da miševi ne bi po ambaru i ku������-tu nanosili. Nikola Pante������ziva taj dan Mišiji praznik koji je pra-znovan i po pet dana, a Pe���� S � ��tro���� ��� ����� ���� ��� �rednicu Mištrovdan, gde, osim toga da se ne sme raditi kako miše�����������nili štetu, upu��je na odrednicu Subota gde se, pored ostalih, nalazi i Miš-ja subota, koja se poštuje neposredno posle devetog utornika po Bo!�-�. Tog dana se ne radi ništa što je prteno (konopljano) da ga miševi ne bi izgrizli. Isti autor ka����Miholjdanu (29.IX) da tog dana uginu svi poljski miševi koji nisu spremili zimnicu. U vezi s odrednicom Mi-štrovdan zanimljivo je re��� ��� ����� ����� ��� �rednicom Mitrovdan ka������������������� ne spava izvan svoje ku���i da se u svaki ugao stavi ... kamen belutak kao zaštita od miševa.110 Bugari tako#���štuju Mišite praznici, koji se praznuju u dane hri!���skog praznika Svetog Nestora (27.X), na prostoru severne i za-padne Bugarske, Svetog Trifuna (1-3.II) ������!����/���$�������������� �����������!�, Svete Katerine (24.XI), koja je u ju����M��-kiji smatrana pokroviteljkom glodara, a me#���kedonskim Bugari-

110 @ �?��������! �N �!���������� �!���������������������1���������,

��� ��������� ��9��������������"�#��&''>����� �5*+��5*>��5*'��A)4

Page 63: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

� � ��������������������������������������� � 67

ma, u pojedinim mestima u Dobru�������������������znuju se ovi pra-znici na Pasji ponedeljak od Sirne nedelje. Pored navedenih praznika, kako bi se izbavili miševa, stanovnici naselja u oblasti Stran������M�-janskog Balkana organizuju za njih simbo���nu svadbu, koja je pozna-ta pod imenom miša, miškina ili mišeška svatba. Za tu prili�����ne istoga imena ulove miša i mišicu, ure#�ju ih kao mladence i stavljaju u ambar, drveni gavan ili tikvu, vezane jedno za drugo konopcem. Na ovoj sve��nosti okupe se svi seljani i uz mu���ku pratnju svadbe izvo-de miševe-mladence van [���������] zemljišta – u gori, na visokom brdašcu ili pored reke.111 Ova simbo���na svadba-pogreb predstavlja magijsko isterivanje miševa iz naseljenog mesta. Pod odrednicom Dimitrovden u Bugarskoj mitologiji nalazimo da se ovaj svetac poštuje i kao pokrovitelj miševa, da je povezan sa svetom mrtvih, da u narodnom kultu sveca shvataju kao starijeg brata ������� ������� ��"*� =� �������1� �� �� $������ ��� ������konjanik, koji jaše na crvenom konju, kao i to da se na dan ovog sveca ������ ������������ �itd.

Svi navedeni elementi mnogih obi��ja u vezi s pe������bom, mišem, lukom i strelom itd., po našem ube#�nju, sadr��ni su u mno-gim mitovima o staro���kom bo���stvu, sinu Zevsa i Lete, Apolonu $�U1446.(���je je u vreme mikenske kulture preuzeto iz hetitsko-va-vilonskog kulturnog areala, verovatno posredstvom Krita. Naslednik je hetitskog boga Apullunas-a, ��je je ime verovatno izvedeno iz vavi-lonske re�� apullu “vrata”112, koji ima dosta zajed���kih elemenata sa mladim Isusom iz vlaških basmi, Dmitrom iz vlaške mitološke pesme i svetim Dimitrijem uglavnom iz bugarske narodne pesme i uopšte tra-dicije.

Kada se Apolon rodio, celo ostrvo je procvetalo i zamirisalo, pa je zato povezan i s vegetacijom ... kao onaj koji štiti njive i useve, a u navedenoj vlaškoj basmi, kada se Gospod-Bog, odnosno mladi Isus, rodio, on izlastari, propupa i ozeleni i po vasceloj Zemlji hodi. Zani-mljivo je da se u jednoj bugarskoj pesmi kao Bogorodi������dinoro#�-ni sin pominje sveti D(i)mitar: E�!��!�� e Bu!��#���,�3!���#���-!�#���la�����#�,�>�������#����$!���ki, | D������!�si nein sin�, | Nein sin�,

111 0!����������������$***����� �)&+-218 112 H �����������" �I���������-?���������� �����***����� �A*

Page 64: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

� � ��������������������������������������� � 68

sviti Dimitr�, pa se tako mnoge osobine ovoga sveca mogu poistoveti s osobinama Spasitelja s jedne, i Apolona s druge strane.

Veruje se da je Apolonovom ro"�nju prisustvovala boginja po-ro"ja Ejlejtija, a rumunska koledarska pesma pominje Bogorodi��nu sestru Solomiju, koja prisustvuje poro#�ju Spasitelja: Sestro, sestro, Solomijo, | Šta to meni mo!����ti, | Ja imala mu!���sam, | U bla!��-stvu ja se na"��A�,�;�����ni ti, sestro, ništa | Rodi�������4�spod-Boga! Tako#�������� ������nom apokrifnom Protoevan"�lju Jakova pominje Salomija, koju na poro#�ju Device Marije susre�����ba iz Vitlejema. Vlaška pesma koju smo zabele��li u Slatini kod Bora peva o !bi-ne-vesti koja se udaje za nesretnog Dmitra i tom prilikom mu pominje svoju majku Solomiju: Oj ti Dmitre supru!����#� ,���liku ti brigu ne-maj, | Jer dok mama bu���!�va, | Ona stara Solomija, | Za nas dvoje bi�����bro.

Petao, svedok Sun��vog izlaska, tako#��������sustvovao ro#�nju Apolona pa je zbog toga postao Letina omilje��!�votinja, a da bi Spa-si����� ��veo (vaskrsnuo), navedena vlaška basma ka��%� Svi petlovi | Krilima zamahnuše, | Na ivici grneta zakukurikaše | I Gospod-Bog ���ve.

Apolonove sve�����votinje su, pored ostalih, miš, i !ba. Zato je on dobio i naziv FGH-I�J> - Smintheus (poznata je statua koju je Prak-sitel isklesao������vena je i Skopasova kultna statua koja prikazuje bo-ga kako stavlja nogu na svoju sve�����votinju, kao i grad Sminta u Tro-a��� ��je se ime dovodi u vezu s Apolonom). Kako bi se omogu��lo vaskrsnu������siteljevo, u navedenoj vlaškoj basmi (IV 1.0, stih. 80-82): Miš ukrade klin pup�ni | I sakri ga | Pod jaslama konjskim, a pod odrednicom Dimitrovden u Bugarskoj mitologiji nalazimo da se ovaj svetac poštuje i kao pokrovitelj miševa.113

Što se ti������te Apolono�����votinje ��be, u navedenoj vlaškoj basmi (IV 1.0, stih. 43-46(���tamo da je: Pošla sveta majka Marija | Sa svetom majkom Pre��stom | Da sin���� ���ga tra!�, | A Gospoda Bo���bljeg, dok se u Bugarskoj mitologiji �ba smatra za ��$���!�-

113 Zanimljivo je navesti kao paretimologiju da Vlasi za duševno obole������veka

ka��%�la zmi ��� Du��-Z�� - umno poreme��� od Gospoda Bo���������������zmi ��� mo����vesti u vezu s nazivom Apolona Smintheus.

Page 65: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

� � ��������������������������������������� � 69

votno v traki#skite ze��#��!#��to e blagosloveno ot sveta Bogorodica, jer kada je Bo!�$ta ma#ka rodila, ni����!�votno ne otišlo da i zanese hrana. Sa��� !�� $� $�seti�� �� $� �hranila s ‘krušo�� ���ba’. Veza svete majke Mari�������be povodom poro#�ja Spasitelja odra��na je i u bugarskoj narodnoj pesmi: Za�!��������!��#ka, | Ot Ignata do Ko-leda, | Bog sa dobil na Koleda, | Dobi����#�1!�li����*�,�***,�F#��������������ba | I diri���������!��*�,�3�$���de Bo!��#�#�,�E$�����$-sna ta go vzela | Kakvo no���������!be? | Mo#to de�����!�ce gree itd. D����menuta vlaška narodna pesma pokazuje odnos ��be i Dmitra u slede������hovima: Za njim [Dmitrom] krenu, o Gospode, | Jedna �-ba sva krastava | Sa noktima izvrnutim, a njegovo ime se u jednoj bu-garskoj narodnoj pesmi pominje i kao ime Spasitelja.

Apolonovi atributi su luk, strela, omfalos itd., a u stihovima na-vedene vlaške pesme, kako bi našao svoju nevestu, mlado��nja Dmi-tar odape iz luka strelu, a ona s oblacima se pomeša sve do na kraj Zemlje ove, u glibove morske ode. Što se ti��� falosa, nave!��mo slede��� �datak. Sveta majka Marija je uspela do��� �� ���siteljevog klina pup�nog, ali ga nije mogla namestiti bez pomo���bajalica koje se pomoliše tako da klin pup�ni od borovine na srce Gospoda Boga pade.

Apolon je imao više funkcija, koje su nastale iz njegove osnov-ne, da brani i štiti i da isceljuje, što dolazi do izra��ja u najstarijem predanju, jer svaka je bolest smatrana nekom vrstom ne��sto���$�ja-zma), koja se mogla ukloni�����!��njem i pokajanjem. Tako i u nave-denoj vlaškoj basmi kada je Spasi�������veo (vaskrsnuo), on po vasce-loj zemlji po"��sa svetom majkom Marijom i svetom majkom Pre��-stom, i kod bolesnika do�� da ga pita da li mu je neko iz familije sa-grešio. Ako je������������grehe oprostiti i dušu rasteretiti.

Jedna od Apolonovih glavnih odlika je i mantika, koja se razvi-la iz njegove vidarske funkcije, jer su kod svih naro�����robnjaci i vra-���– lekari istovremeno i proroci, a u vezi s ovom njegovom odlikom valja re������������������������mitrija (26.X) u bugarskoj narodnoj tradiciji ������ ������������ .

Apolon je i bog smrti, što je uostalom pokazao u trojanskom ra-tu, a Spasi����� ��� �� ��vedenoj vlaškoj basmi po lestvama srebrnim prihvatiti pokojnika na nebu. Pod odrednicom Dimitrovden u Bugar-

Page 66: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 70

skoj mitologiji nalazimo da je ovaj svetac povezan sa svetom mrtvih, dok u vlaškoj pesmi Dimitar odlazi za svojom su��ni������bom na kraj Zemlje, u glibove morske gde se ina�����rovanju Vlaha nalazi i svet bla��nopo��ših senki.

Zanimljivi su bugarski ikonografski prikazi svetog Dimitrija, gde se prikazuje kao svetac konjanik, koji jaše na crvenom konju, a koji, po našim saznanjima, predstavlja solarni motiv. Stihovi navede-ne vlaške basme ka�� ������ ������� �������� � ���ni i sakrio ga pod jaslama konjskim, što podse��� ��� ����sle koje se pominju u bi-blijskim i apokrifnim jevan��ljima u kojima je ro�� ����sitelj, ili taj podatak govori o recentnom ostatku poistove��vanja hri��� skog Spa-sitelja sa starijim kamenim ikonografskim prikazima boga Sunca na konju boje zlata ili plamena.114 Na�������ni da opis koji nalazimo u navedenim basmama predstavlja pre jedno takvo solarno bo�� stvo prikazano na konju nego li hri��� skog Spasitelja, Isusa Hrista. Imagi-narnu simboliku motiva solarnog bo���stva nalazimo i u jednom tek-stu iz Dobru���� � ������ ��� �novati konj nazi���� ��� ��glednim i providnim solarnim aluzijama, ����: ����� ������ �� ��lje oprljeno, | Polje oprljeno, kada ga vide, | Najlepše mi ozelene (Galben sare-n câmp pârlit, | Câmp pârlit, când l-����zut, | Mai fru���������-a-nver-zit. | ...)115 ili u jednom drugom tekstu iz Braile: Nije skup velikih bo-

114 Poznata homerska sintagma Zeus pater eelioste, koju lingvisti zbog savanog

nominativa eelios pored vokativa Zeu pater smatraju arha�nom, ubedljivo dokazuje duboku starinu Helijeva kul������koj mitologiji. Ali, tek od VI v. stare ere poistove-�je se, npr. u pitagorejskoj mistici, Apolon Musaget s Helijem i postaje i bog Sunca, �ji je kult u punoj meri bio razvijen na ostrvu Rodosu (rodski Kolos), a u rimsko-he-leni���koj epohi sve���ni Apolon Helij je morao da ustupi mesto iranskom Mitri (isp. l. i. Dimitar < Di “Bog” + mitar “Mitra”), koji je tada predstavljao Sol Invictus. Apolon� ��� �sto odlazio me�������ne Hiperborejce kao i njegov “sin” Faeton, dok mu je drugi sin Pataros osnovao istoimeni grad u Likiji. Tako glavno bo�� stvo sve-tlosti, Apolon, dobija epiklezu Patarenos, Pataranos, koja se odr��la na prostoru Bal-kana u imenu hri��� ske jeresi, tzv. Patarena, poznatih još pod imenom Bogumili, što je dokaz više da poklonici Apolonovog kulta u solunskom zale�� �su prihvatili hri-��� stvo onako kako se ono pripovedalo u Rimu ili Carigradu. Nije bez zna�ja i po-datak da se na prostoru bla��nih Hiperborejaca u okviru pravoslavnog hri��� stva na-laze skopci i duhoborci, nešto kao galloi i babakes u an��koj Frigiji. Vi�����������-������������������������������������� ���� �����!���� ����"�����#�

115 C. Br�iloiu, E. Comi$el, T. G�lu$c�-Cr%$mariu, Folclor din Dobrogea. Studiu introductiv de Ovidiu Papadima, Bucure$ti, Minerva, 1978, pag. 75.

Page 67: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 71

ljara, | ����������ce mlad konjanik | Na jednom konji������kastom… | Oprljena polja ozeleneše | Veliki boljari konje privezaše; | Kako ih ko priveza, | Sve se Suncu zahvaljuje, | Sve Suncu i svecima (Nu-i stobor de mari boieri &� '�-i Soa��� �% ��� ��lare | Pe- � ��lu$��� ���bior… | (% �)���%��������-�����vit | Mari boieri ca���$�-a priponit; | Care cum îi priponea | Tot Soarelui-i mu��umea | Tot lui Soa���$���*� �ilor).116

Širenje Apolonovog kulta mo���������titi pouzdano tek od dru-ge polovine V v. stare ere, a u republikanskom periodu Rimske impe-rije bio je poštovan isklju�vo kao bog zdravlja, što se nastavilo i u do-ba carstva,117 pa su takve njegove osobine mogle dugo vremena uticati na preobra��ne mnogobošce u formiranju lika njihovog Spasitelja, Isusa Hrista.

Ov�����mo u tri vertikalne kolone jedne tabele, na osnovu izlo-��nog materijala, radi ve������glednosti, dati uporedo sve dodirne ele-mente, koje, verujemo, ima Apolon, Dimitar ili sveti Dimitrije i hri-��� ski Spasitelj, Isus Hrist.

Apolon

D(i)mitar i

Sveti Dimitrije

Isus

Kada se Apolon ro-dio, celo ostrvo je procvetalo i zamiri-salo.

Kada se Gospod-Bog, odnosno mladi Isus, rodio, on izla-stari, propupa i oze-leni i po vasceloj Ze-mlji hodi.

+�ba ka���� “Oj ti Dmitre supru�� ���� ��Veliku ti brigu ne-maj, | Jer dok mama bu���� va, | Ona sta-

Pesmu o Solomiji na-lazimo i u rumunskoj koledarskoj pesmi: Sestro, sestro, Solo-mijo, | Šta to meni

116 N. Densu$ianu, Vec� � !�� ��" ���di�ii popula�����!��" �#$�%te poetice din

���punsurile la “Chestionarul istoric”)��,�-�������$�����bilit, studiu introductiv, note, variante, indi���$�����sar de I. Opri$� ��.cure$ti, 1975, p. 13.

117 ������������������������-����������� �����&&&��� ���/#-42.

Page 68: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 72

ra Solomija, | Za nas dvoje bi�����bro.

mo��� � ti, | Ja imala mu���� sam, | U bla-���stvu ja se na�����| Ne misli ti, sestro, ništa, | Rodi���� �Gospod-Boga! ..............................................

U Protoevan��lju Ja-kova, kada je baba videla Devicu kako ra���� 0�divljena veli-���� dom, pohva-ljuje nebesa, izlazi iz pe��ne i sre��� Salo-miju.

Pri�� ��� ���� ��� ���njegovom ro��nju prisustvovao i pe-tao.

Svi petlovi | Krilima zamahnuše, | Na ivi-ci grneta zakukuri-kaše | I Gospod-Bog ���ve.

On je imao više funkcija, da brani, štiti i isceljuje, što dolazi do izra��ja u najstarijem preda-nju, a u republikan-skom periodu Rim-ske imperije bio je poštovan isklju�vo kao bog zdravlja, što se nastavilo i u doba carstva.

Potom on po vasceloj zemlji po��� sa sve-tom majkom Mari-jom i svetom maj-kom Pre�stom, i kod bolesnika do�� da ga pita da li mu je neko iz familije sagrešio. Ako je����� � � ��� ��grehe oprostiti i du-šu rasteretiti.

Apolon je i bog smrti što je, uosta-lom, pokazao u tro-

Pod odrednicom Di-mitrovden u Bugar-skoj mitologiji nala-

Kada se lestvama srebrnim na nebo pokojnik popne,

Page 69: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 73

janskom ratu.

zimo da je ovaj sve-tac povezan �������-�����������.

1����� ga prihvatiti.

Njegovi atributi su, pored ostalih, luk, strela itd.

Odape iz luka strelu, | ... | S oblacima se pomeša | I daleko ona ode, | Sve do na kraj Zemlje ove | U glibove morske ode.

Njegov atribut je, pored ostalog, i omfalos.

Kada je po tre��� ���sveta Marija obišla grob Spasitelja, baja-lice se pomoliše, tako da klin pup��ni od bora na� njen na sr-ce Gospoda Boga pade.

Njegova sve�����vo-tinja je, pored osta-lih, miš, pa je zato ozna� � ������������� - Smint-heus.

Pod odrednicom Di-mitrovden, u Bugar-skoj mitologiji nala-zimo da se ovaj sve-tac poštuje i kao po-krovitelj miševa.

Miš ukrade klin pup-��ni i sakri ga pod jaslama konjskim.

Od VI v. stare ere poistove�je se s Helijem i postaje i bog Sunca.

V ikonografi�ta se iz-obra'�va kato svetec konnik, ko�to �����

na �ven kon (koji predstavlja solarni motiv).

Ukradeni klin pup�-ni od bora miš sakri pod jaslama konj-skim.

Njegova sve�����vo-tinja je, pored osta-lih, i ��ba.

A sve usred onog blata | Sa�� ��blje kreketanje. | ... | Za njim [Dmitrom] kre-

Pošla je sveta majka Marija sa svetom majkom Pre�istom da sin� ������ga tra-

Page 70: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 74

nu, o Gospode, | Jed-na ��ba sva krastava | Sa noktima izvrnu-tim.

� , a Gospoda Boga ��bljeg. ...............................................

U Bugarskoj mitolo-giji ��ba je �������������������-����������������-�� �� ����������������������������-���� ���� ������ ��-���������������-���� ���������������� ������ ��� �� ��-����� ����&� ������&� �� �������� �� �������������(�����-��������). ..............................................

Veza svete Marije i ������������������������������ ���� ���pesmi: ������� �������� ������ �� �!��������"�������������������������"�-������ �� #������ ����$������� ��&� �� &&&��%����� ���� �� �� � �� !� ������� ����������&� �� "�� �� �������������������&�������������������������"����� ����� ������������ ��'������-�������������...

Jedna od njegovih ��� ���� �� ������

Page 71: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 75

glavnih odlika je i mantika, koja se razvila iz njegove vidarske funkcije, jer su kod svih na-ro��� ��robnjaci i vra� � – lekari isto-vremeno i proroci.

(26.X) ������������������� � ���

Na pitanja koja smo sebi postavili nismo dobili direktan odgo-

vor u navodima iz srpskog i bugarskog mitolo����� ��nika, ali smo došli do nekih podataka koje smo, nadamo se, povezali u jednu novu celinu, koja bi mogla koliko-toliko udovoljiti nanoj radoznalosti. Ipak je ovim data odre��na mera verovatno�����što ni istoriografska ni arheološka evidencija ne se����� �ma potrebne dubine u ovim pro-blemima.

U prilog tome da su ime i kult boga Apolona bili prisutni i veo-ma rasprostranjeni na Balkanu mo��mo navesti i rad Aleksandra Lo-me Dva slovenska naziva za crnu topolu i Apolon kao bo���ski oganj, u kojem je ukazano na to da Jablan kod ju�� �����vena dolazi i kao ime mitolo����� �nosti Apolona. Na primer, u jednoj legendi iz Kolaši-na figurira viloviti konj Jablan118 (...), a iz epske pesme i lokalnih pre-danja poznati krilati konj vojvode Mom�la koji je tako��� �0�šao iz jednog jezera na Durmitoru zove se Jabu�lo. U Aleksi �kom Pomo-ravlju (...) devojke na Belu Nedelju sat pre zore nalo�����tru usred se-la (...) pevaju������de����smu: (...) Na reku, na reku, Jablaniku! | Kod reke, kod reke, Jablan sedi, | I kod njega, i kod njega Jablanika. | Ruse kose, ruse kose, ona mije, (...)119. U jednoj pripoveci koju je zapisao Majzner iz severozapadne Makedonije – iz okoline Tetova, pored dva-naest vila pominje se njihov brat po imenu Jablan. Treba re�����������su sve ovde navede �� ��nosti, osim krilatih konja, iscelitelji kao i Apolon. Pored navedenog, Dragana Mrše���-Rado������minje jablan-ske jabuke (Vuk I br. 386: S jablan’ drva jablanskih jabuka) i ukazuje

118 �������������(����������&&&��� ����2�� 119 ��������#��� ����������������� ����������������)�������������������

���*��3������������������ ���4������������������� ��� ���5/-30.

Page 72: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 76

na vezu Apolona sa crnom topolom kao i Loma u svojim zapa��njima, koja svakako pru��ju dodatnu potkrepu Kukovoj pretpostavci etimolo-ške veze izme� *�+����,*�-��+��.������+�.120 FOLKLORNA GRA���

V 1.0 VELIKO ODBROJAVANjE (NU6�7�TURA A MARE121)

Prvo ve��� ��sle /bajanja/ okadila sam ga jednim /komadom/ �mura u onom katranu, drugo ve���������8��ma��8��mura, a tre���ve�����vljaju se tri /koma��8��mura i, ako su naprate, on ili umire ili se di���8�0����veta/ (În sa����9 ��9�����������-am afumat cu un carbu-��� 9 ���tranola, sara do��a do� car������� 9 ��� ��������� ���� car���$9�da������ �������������el au m����������������:�

������������������ Stu zm�e�, stu z������� Stu Muma Paduri, ���6�a0��;���9� ���*���tur�, Stu trime��tur�, ������������������� Stu Miai�����10�9 ����� Dru����-l lo����

Ustupi, alo, alovita, Ustupi, zmaju zmajeviti, Ustupi, Šumska Majko, Ustupi, Gluho doba no��� 5 Ustupite, bajanja, Ustupite, naprate, Ustupi, vilo sa samovilom, Ustupi, Mihailo s..?.... Drumom da po��te,

120 Pored onoga što je navedeno iz rada A. Lome, ukazali bismo na toponime Veli-

ki (oko 1150 m. nadmorske visine) i Mali Jablen, koji se nalaze iznad sela Dejanovca na obroncima Stare planine kod Knja���ca. Indikativno je, a ide u prilog navedenom mišljenju, da se nedaleko od Velikog Jablena na nešto ni������hu zvanom Crkvište nalazi crkvište Sv. Bogorodice sa zavetnim krstom, a na Malom Jablenu postoje do da-nas neistra��ni materijalni ostaci. Ove podatke dobili smo od Dejana Krsti�����������i ovom prilikom najtoplije zahvaljujemo. Pored toga, Miodrag Velo���� ��� � ���lini Kalne nedaleko od Knja���ca zabele���� ��ponim Jablen�� �ju lokaciju nije precizno uspeo da odredi, ali je zanimljiva reakcija kaziva����ji je svoju suprugu pitao: Je l’ toj onoj mesto gde se javljaju osenje?, na šta je dobio potvrdan odgovor. (Miodrag Velo�����Repušnica – selo kojeg više nema, Beograd – Mini��vo, 2000, str. 10, nap. 11).

121 Basmu nam je kazivala 10.10.1999. godine Jana Janko����<�������55:��0����6�-gudice (rum.), odnosno Milanovca (srp.), opšti ��+�gubica, oblast Homolje.

Page 73: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 77

�������������������� Cu catran v-am catra�it, (��9������������-am brucat, (����9����-������9��t Dî la Flor�a-l m�eu v-am luvat.

10 Od bolesnika da odete. Katranom vas namazah, Cerovim prutom izbadah, Tamnjanom vas okadih Od Flore vas moga uzeh.

V 1.1 VELIKO ODBROJAVANjE (NU6�7�TURA-MARE122)

Starac je polo�� � �����vet. Ne ustaje i malo govori. Za ovo ba-janje treba jedan bosiljak sa tri grane, tri gvozdena nov������������me-na tamjana. Bolesnik je legao nasred [kreveta], a ti ideš oko njega, obilaziš ga i ka�������ko (Batrînu cul������������;�����������$����9 �vorbe$����,���9����������������9 ���� ��su�oc cu tri cre ���� �����������*����$�������� ��������9����=����� ��������cat în mijloc, a tu me���nao�����������$9-l oco��$��$9��9$��$�:��

��-���������e la va�e? �ast-o ca�����re. Cum facu����er�a? Cu co$����� �� Cu fere$��9 ���are. >9 �����������$���? �9 ���������6�ri�a-Mare. T���������9������a, ,��������9� afla, ,���������������ri, ,������e������������9��� ,�������������$��opi, ,��������������u��� Numa fiu �e� nu la aflat, (����ma nu la bagat, Încotro �el a dat. �a ple�����������$ele,

Šta ima dole u dolini? Ima jedna velika ku��� Kako li je sagra��na? S dimnjakom ka mesecu, 5 S prozorima ka suncu. Pokraj ku�����������di? Sv. majka Velika Gospojina. Sve je knji����tala, Sve je male otkrila, 10 Sve male, sve velike, Sve mlade, sve stare, �������������ra����������pave, Sve junake, sve momke. Samo sina svog nije otkrila, 15 Jer nije primetila Na koju je stranu poš’o. Ona je pošla puteljcima,

122 Basmu nam je kazivala 27.06.1996. godine Jeva Bogdano���� <�e�������o� ,

�������//:��0����7�novca, opština Petrovac (na Mlavi), oblast Mlava.

Page 74: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 78

'��������������mur�ele @� -la fîntîna-lu Adam, @� -la rîu lu �ordan. S-întînla cu �on, Sîm-�î�on. �on Sîm-�î�on �în gu��������a: “O, D�������*� ��6�ri�o, �����$����������������$�� ������� �����$-rup���� �����$-zmulto��� �����$-rup����� ��?4 “O, D������� �$������� Cum ������ �*������� ��� �*��0��to�� Cu kim��$���������� ��� (�������9���$9����� ��� (���9���������� Fo���9�i preme�esc. Tot mi����������ri, ,������eri, ��������9��� ,�������������$��opi, Numa pe fiu m�eu Nu-l am aflat, (���eu sama n-am bagat A ������*���9���e� l-a dat.” “�a înt�������e în ca��� '�0����������� ������ta��� Pu����ala, pu������dar�a, B��0���vi ������bi �� B��0���vi �����$9�e, Zdravi ����9 �������orin��� Pu���9 ������������ '-o-run���9 ��������� B���9����� Ji��������, A����������9����0�ega.”

Ona je pošla drumovima Do izvora Adamovog, 20 Sve do reke Jordan.

Susrela se s Jonom, Svetim-Dijon(is)om. Jon sveti-Dijon(is) Ovako re�� 25 “O, pobogu, kuma Marijo, Što si naivna, što si luda, Što si pokidana,

Što si zgu���na, Što si do krvi pokidana?”

30 “O, pobogu, kume Jo(v)ane, Kako da ne budem pokidana,

Da ne budem zgu���na S krvavom košuljom celom, Jer tri dana i tri no��

35 Knji����tam, Listove prelistavam.

Sve male, sve velike, Sve mlade, sve stare, Sve glu����������pave,

40 Samo sina svoga Ne na��)�

Jer ja nisam spazila Gde su ga bra�������nila.” “Deder, vrati se ku���

45 Sedni za trpezu svilenu, Pristavi grne i kotao,

Pripremi zdra������to, Pripremi zdravlje crveno, Zdravlje plavo, ljubi�sto,

50 Stavi ih u na��ce I baci u narod.

Bra����������+�dovi tvoji, Olabaviše ga, razvezaše ga.”

Page 75: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 79

�el la ����������� “O, D������������� Mu�ca m�a, �����$����������� �����$�� ������� (�� -am fost legat Prîntru sat, Prîntru tot am fost �egat, Spînzurat prîntru al bolnau.” ������������������ C����������$9����������île, ������������������ C���������������������0��� ������������������ C����������$9����������*9 � Mi��������o-nto����� ��������a du���� În bosî�oco������-l pu���� Bosî����$9-l va luva, ����$9-l va prim�a. Da����ac nu va av�a @� ���9��-n asta vr�em�e, În p�ala sfîntulu����-��$����� În p�arta ra�ulu����-���������

Kada je sin došao [r��D� 55 “O Gospode, majko,

Majko moja, Što si naivna,

Što si luda, Nisam bio vezan

60 Radi sela, Radi svih sam bio vezan,

Radi bolesnog obešen.” C����nemo da molimo E�tr��������tiri dana.

!���C����nemo da molimo E�trde�����tiri praznika.

�������C����nemo da molimo E�trde�������tiri sveca Milost da mu vrate,

70 Lek da mu donesu, U bosiljak da ga metnu,

Bosi�������������0�ti, >��������������miti.

Ako ne����������ti 75 Do sutra u isto vreme, U na�je ga Boga smestite,

U rajsku portu prenesite.

Ovo je Veliko odbrojavanje koje se govo����veku na kraju ka-da mu se završa�����vot. Poslednje bajanje, i ka���������ta ovako i ko-ra����������������raka. Jedan korak, dva, tri. I opet posle dodaješ tam-njan na bosiljak i novac i opet po�njem, šapu���������lazim ga. Kad se baje odbrojavanje i “bajanje”, ne gleda se nazad i ne pri������1�����������������tiš dokle si nazna����C��� ���deš stigao do neke veli-ke raskrsnice. Da znaš (Asta �e nu����tura-mare ca�������������������� p��������9 ��������*9�$�$�����������=�����������������9 ����$9��9��������������$��$9���$e$������ �������$��F ���$�����, tre���'�� ������������pro������9��������su����$9��� �$���ar m-�����$��������$9-l ocolesc. (9 ��������9 ��� ����tura�$����itu��� ��������� �po��$�� �������be-

Page 76: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 80

$���� =�� ��� ����� $�� ��� ���� �� �� ��� �� numit p� -v-�� ��� ��� ��-o �����9$��������������$���). (Ovo je sve? – pitanje autora). Sve (Tot). Kada sam bajala odbrojavanje baba Stanici, koja je bila sto go-dina stara, a ja sam bila mlada, nisam bila stara, i odbajala sam odbro-javanje baba Stanici, i pošla sam, i kada sam stigla do vratnica, ovde na putu kod Branka Jovaninog, nani������dela sam tri vuka da dolaze pravo k meni. Kada sam ja videla ona tri vuka da dolaze pravo k meni, ja sam stala malo u mestu i razmišljala sama u sebi i prekrstila se tri puta i kazala ovako: ako stvarno budu vuko����������������)������-ju, ali sam se prekrstila tri puta. Kada sam ponovo pogledala, putem na dole nema ništa, ni jedan vuk; vuk je umro i nestao. Ali, ja sam ga svo�����������gledno videla. Eto tako (Cîn am spus nu����tura la baba Sta�i��� �-o su��� ��� ��� ����9 ��� �� ��� ��� *���� �� ����� -am fost ����9 ��� $9�������� ����tura lu baba Sta�i���$-am ple����$9��9 ����ajuns la vra��i������$���� ��������.�� cu lu �ovana în vale, am va�ut ����� ����� lup������ep la mi�����eu cîn-������ut lupe�������� �����ep-la mi����o am statut cîta- �����$���9 ������9 ����9 ������$����-am facut cru�����������or��$9��9���$����������*��no va fi lup��������������a în obor, a�i m�-am facut cru���������� or�� Cîn am proca������������9 ����e nu �������������� ���G����rit lu��$���-a dus. A�i �o cu oc����vidno am va�ut. Da-�����$�:� KOMENTAR

Basma (V 1.0) se šapu������������šu s rastopljenim katranom ume����������mura i okadi samrtnik obilaze������sno njegovu po-stelju. Tako tri puta. Svaki put sa po jednim koma�����mura više. Ovo ritualno ponašanje u isterivanju ne�stive ale alovite, zmaja zma-jevitog, šumske majke i ostalih onostranih sila iz uobi�jenog repertoa-ra vlaških baja ������������������de�����ti i spada u red arha�nijeg na�na isterivanja zlih sila tako što im bajalica, pored verbalne pretnje, pre��������� �)�cerovim prutom ubadati i tamnjanom okaditi, odnosno �������)�bo�� skim silama oterati.

Slede�����sma (V 1.1) koja predstavlja mešavinu kla��nog ba-janja s primesama hri��� ske tradicije je, svakako, kasnije po�la da se primenjuje u praksi, što se vidi i iz njenih stihova. Basma se šapu���

Page 77: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 81

ta������������šu s vodom metnu tri gvozdena nov������ji se mešaju jednim trokrakim bosiljkom u pravcu kretanja kazalj��� ���sovniku. Ovo se ponavlja tri puta, svaki put stavljaju�����men tamnja ����šu s vodom i obilaze������vet bolesnika tako što se nakon svaka tri kora-ka malo stane. Kada se bajanje završi, bajalica ide ka najbli�������kr-������������� �����������vori niti da gleda unazad. Svoju basmu baja-lica po�nje pitanjem: Šta ima dole u dolini, odnosno u rajskoj dolini, a odgovor je da se tamo nalazi velika ku���S dimnjakom ka mesecu, S prozorima ka suncu, koja zapravo predstavlja svekoliko ko���ko prostranstvo i koja se još pominje u petre��turi �0�+�gubice (Jagubi���I, stih. 31-34)npr.: On odatle dalje ode, | Do velike ku������ne. | Pro-zore ka Suncu ima, | A dveri u zavetrini (�����-�����������are, | La o ca���������9 ������e. | Cu fere$���i în s������&�(�$9�i la rac�ar�e.).

Na slede�����tanje: Ko to sedi pokraj ku���odgovor glasi: sveta majka, Velika Gospojina, ko����ta knjige mrtvih u kojima otkriva sve, samo sina svog nije otkrila. Ona je, tra������������gla (V 1.1, stih. 19-20): Do izvora Adamovog, | Sve do reke Jordan gde je susrela kuma Jona, svetog Dijon(is)a, kome se po��li i od koga dobija slede�����vet (V 1.1, stih. 44-49): “Deder, vrati se ku� , | Sedni za trpezu svilenu, | Pristavi grne, pristavi kotao, | Pripremi zdra�������to, | Pripravi zdra-vlje crveno, | Zdravlje plavo, ljubi��sto, sa podukom da sve to stavi u ��ve i baci u narod. Bajalica u svojim daljim stihovima aludira na mu�nje Isusa, ko�����+�dovi navodno oslobodili sa krsta na Golgoti. Kada je stigao Isus, ka������ci da ne brine, jer on nije bio vezan radi se��� ���� ��di svih, pa je i radi bolesnog bio obešen.123 Bajalica se u ime svete majke, Velike Gospojine, obra������sutni��������nu moliti sve praznike i svece (V 1.1, stih. 69-71): Milost da mu vrate, | Lek da mu donesu, | U bosiljak da ga metnu. A onda se bajalica u svoje ime obra������znicima i svecima (V 1.1, stih. 74-77): Ako ne������� �ti | Do sutra u isto vreme, | U na���je ga Boga smestite, | U rajsku portu prenesite.

123 O tome da je Odin poput Isusa bio obešen na drvetu i ranjen ko�������tamo u

stihovima Ede: Znam da sam bio obešen o jedno | Drvo u koje su vetrovi duvali, | U vremenu od devet celih no� �� �� /�njen kopljem, | Posve����0� nu ('��� ��� ��� *������% 0������� ��&�=��������tut de vânt, | Timp de no�� �����9 ��������&�7�nit de suli����închinat lui Odin). Vidi: V. V. Filip, Universul colin�� ���!��" 1, pag. 171.

Page 78: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 82

FOLKLORNA GRA�� VI 1.0 PRI2*�30SPODNjA – OD VELIKOG KRSTA (POVESH=�=�>F�CF6I-��F�-�C��(7F�=-MARE124)

Radi se s nena�tom vodom gde se sastaju potoci, s tamnjanom u tikvi, a srpom uma��� ��danput u tikvu s onom vodom a jedanput bolesniku u usta i ka�������ko <����cr��0���������� �epu������ �����-ntîn��������$9���$9������9���9 ���������-�����era da� oda���9 ������cu apa�a da-oda�����-l bolnav la gu���$9��9���$�:�

Cru��-n ca��������-n ma��� Cru��-n pa���������������� �� �-n ca������$���? '�����on cu Sîn-Dî�on. ���������������ra? �����za $9-������ju�a @���C��gan al bolnav C��6�����duri, C��,���-����duri, C��J9������ C��(���ata, C��F�9��� C��C�sple��ta. Îl pa0��$9-������ju�a Pe Dragan al bolnav C9������ -a mi��� @9 ������ -a mar�e, C9������ -a mar�e @� �-n cîntator�� Dî la cîntator�� @� �-n var�������J���� Dî-n var�������J����

Krst u ku�i, krst na stolu, K������tir’ ugla ku������ Ko u ku������tava? Obitava Jon sa sv. Dijon(is)om. 5 Kojim poslom on se bavi? �����Eva i stra��ri Bolesnog Dragana Od Šumske majke, Od Šumskog oca, 10 Od Iske��ne, Od Zubate, Od Ru� �� Od Raspletene. �����Eva i stra��ri 15 Bolesnog Dragana Od ve�ri, Do pono������� Od pono�� Dok se petlovi ne jave, 20 A kad petlovi se jave, Sve dok Zore ne zarude, Od svanu�����nih Zora,

124 Basmu nam je kazivala 17. VIII 1997. godine Nikolija Niko�����0����K��poljina,

����� ��+���������������L�molje.

Page 79: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 83

Pîn-la rasa���������ar�e. �����0��$9-������ju�a (����9������ ��� Cu pist�a�e- �� ��� �����0��$9-������ju�a @���C��gan al bolnav C�����������i�i. Paza somnu lu�� Pa0�������i lu�� Pa0�������9���� C�� �pra��tur�� C���9 ����� C��*�catur�� C�����me��tur�� ����������C��gan Cu����$9��minat (�����in�����intat, (�����������9��� (���������������.

Dok nam Sunce ne progleda. �����Eva ga i stra��ri 25 S upaljenim tamnjanom, S uperenim pištoljima. �����Eva i stra��ri Bolesnog Dragana Od svih zala. /2�Eva njegov san, �����Eva njegovo odelo, �����Eva njegov jastuk Od napra��nih, Od teranih, 35 Od napravljenih, Od poslatih. Da ostane Dragan �����M���� ������svetljen Kao srebro osrebreno, 40 Kao rosa u polju, Kao zvezde na nebu.

VI 1.1 PRI2*�30SPODNjA

(POVESH= A LU DU6I-��F125)

Cru���mi�����������re, �Cru���9 ���tru co����e ca��� Care în ca������$���? '�����on, Sîn-�î�on.�'9����������-m lucra? Pe al be������-����za. Mi-����0��$9-������ju�a:��������������������a����������������������a��������0��������0���a�����

Krst mu mali, krst veliki, �������K������tir’ ugla ku������� Ko u ku������tava? Obitava sveti Dijon(is). 5 Kojim poslom on se bavi? Samrtni���� ����va. On stra�������va ga: Od vampira, vampirica, �������M����vo������volica,

10 Od zmajeva i zmajica,

125 Basmu nam je kazivala 22. V 1995. godine Jelica Jono����<�e� �a a lu �on, �����

1923) iz s. Krivelja, opština Bor, oblast Crno��je.

Page 80: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 84

��� �������� ����a����������dur�����������a������������9 ����� ���� � ���<�:�����i����� ������ A����0��������0�����������are,�@� ������sa�������� ����������� �����mij������� ����������������������� �������P� ������9 ��������������$� �������9 ��������������$� @� ����������������J����������������������J�����@� ������������������are.�S�ari�i�cînd m��a�����rit, Al bolnau s-a pome�it, Miri������ -�����9����� ��� -��0�9������(���o�cu��imba�am�����9 ���� (����era gu������������$�����'9����������nau l-���$���� �������������������a����������������������a��������0��������0���a�������� �������� ����a����������dur�����������a������������9 ����� ���� � ���<�:�����i����� ������ (���o�cu��imba�am�����9 �����(����era gura��-am�������$�����Pe al bolnau l-���$���� (�����C���-�����sat, Ca luna�p�� ������mi �� Ca busu�ocu în gra�� �� �� ��im���la�����-��fi�e,��� ��9 ����������ap�����ac�al m�eu�����9 ������-��fi�e.�

Od bolesti, boleština, Šumskih maj�������va, Od strahota u snovima, Od trzanja mnogih u snu, 15 Od Sunašca na Zapadu, Od sutona do ve�ri, Od ve�ri do pono������� Do u gluho doba no��� Dok se petlovi ne jave, 20 A kad petlovi se jave, Sve dok Zore ne zarude, Od svanu����jnih Zora, Dok nam Sunce ne progleda. Kad nam Sunce progledalo, 25 Samrtnik se probudio. Tiho, da ga ne plašite, I iz sna ga ne prenete. Ja ga jezikom raš�nih, Srpom usta mu otvorih, 30 Te olakšah samrtniku, Od vampira, vampirica, �������M����vo������volica, Od zmajeva i zmajica, Od bolesti, boleština, 35 Šumskih maj�������va, Od strahota u snovima, Od trzanja mnogih u snu. Ja ga jezikom raš�nih, Srpom mu usta otvorih, 40 Te olakšah samrtniku. Od Gospoda Boga dano, Kao što pun mesec sija, Kao bosiljak u bašti. Nek jezikom mojim bude, 45 I pravednom mojom rukom, Basma neka mu lek bude,

Page 81: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 85

Sînta ma����6�ri�e,��e cru�a lu��a-mare.

O Marijo, devo sveta, Od velikog krsta teškog.

VI 2.0 PRI2*�30SPODNjA

(POVESH=�=�>F�CF6I-��F126)

Sînta�ma����6�ri�e, =��� �*��$9�������dut� >��������9 �� ��$-în lat, Un�����������������tat, '9�����el n-����� dat. S-���������� ���cur�����bura��� Pin top��������et�ar�e� S-a înpuns pin ac����� Pe care a întî�������9 ������� 3=�9�*�����ut�pe fiul m�eu,127 6�����9*�����turlora?” Da��e���������puns: 3'9��-���fi ���ut, Nu l-am cunoscut.” Sînta ma����6�ri�e �9��� “A mun������������ut,

Presveta deva Marija, Imala dete, izgubila. Tra��la ga unakrsno, Kud god išla, tra��la ga, 5 Al’ na njega ne nai��� Ranjavana sekirama, Sekirama zavitlanim, Kopljima je ubadana. Kog’ je srela, pitala je: 10 “Videste li sina moga, Pa��nika ljudskog roda? ” Svi joj na to odgovore: “I da smo ga mi videli, Ne bi smo ga mi poznali.” 15 Tad Marija deva re�� “Videti je njega teško,

126 Basmu nam je kazivala 22. V 1995. godine Jelica Jono����<�e� ���������on, �����

1923) iz s. Krivelja, opština Bor, oblast Crno��je. 127 Ovaj si������jem se govori o svetoj majci Mariji koja tra� �� na (stih. 10-24)

nalazimo i u stihovima koje izgovaraju u me�sobnom dijalogu tri momka u tzv. obi-�ju Vardan, koji se još uvek zadr���� �����storu opštine Toplica, regija Gornji Mu-reš u Rumuniji. Evo tih stihova: A: Niste li videli, videli, | Moga sina malog? | B: Mo-���� ��� 4�� � deli, | Nismo ga poznali | C: Lako ga je poznati, | Lice je njegovo | 5���na pe������0� �������gove | Divlje kupine /…/ | A: Ako je tako bilo, | Mo�������ga videli | Kod kapija Pilatovih | Na borovom kocu, | Zabijahu mu klinove, | Krv mu sve poprska; | Gde poprska, | Lepo zasvetle, | An��li ga oplakivahu | Matere ga pri-pravljahu (A: N-������0�����zut,| Pe-un fi������?�&�B: Poate l-�����zut, | Nu l-am cunoscut. | C: Lesne-i de-a-l cunoa$te, | Fe�u$uica lui | Spuma laptelui, | Ochi$orii lui | Mura câmpului /…/ | A: Da��-��*�����$��&�@�ate l-�����zut | La poarta lui Pilat | Pe-o muche de brad, | Cuiele-����tea | Sângele-mpro$ca, | Pe unde-mpro$ca | Frumos lumi-na, | Îngerii-l plângea | Maicile-����tea). Vidi: Gheorge Sbârcea, Obiceiu� �� !�� ��" ��� �� ��gice din comuna Topli��, “R.E.F.”, nr. 5, Bucure$ti, 1970.

Page 82: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 86

Da ����������noscut. Calu lu���i-s��pin��nog, '��������a$ca�zmîulu�, Frîu calulu��do�� ��9��� În gu���9 ���$����� '9-n c�����9 ������ �� ga calulu���do����laur�� Într-o ba������������” @� ���9 ���������6�ri�e�vorb�a, A����������������-dur�a, La fîntîna lu��ordan, �e ab���������su�a. Sînta ma����6�ri������9���� Cînd copilu l-au�a. '9�������pi�����eca, (9 �����*9 �9 ���� ��� �a pe�Hri�����9����sa, Îl luva pe fa����pe bra��� @���9��������9 �-n�c����� �-apuca�trupur�i�t����� Sînta ma����6�ri�e �9��� “Mult av���������-ntre���� C�������������������� ���L��stos Ristos, =��orat învi�at. Da����������av�a al bolnau, �� �ta�����-$�����tr�ac� �î�e�����î������ N��������cu������ ��-������� �ta�������� ��� ��������av�a, �î�e�����î������ N��������cu������ ������er���suf�etu, ��-l tr�����în ra�.”

A lako je poznati ga. Njegov konj je lis u noge, Sedlo mu je krljušt zmaja, 20 Dizgini su dva poskoka, Ustima su uklješteni, Repovi�����reni, A stremen mu dva blavora U nit jednu upredeni.” 25 Kad je sveta Deva rekla Ono što joj dušu mu�� Kod izvora reke Jordan, Glas detinji nju doziva. Marija se deva prenu, 30 Glas dete����������la. Odmah ona brzo krenu, Ka izvoru reke Jordan, Tad Hristosa sustigla je, Dohvati ga u na�je, 35 I rukama svojim belim, Uza se ga privinula. Tad Marija deva re�� “Moramo se svetovati, A još više pomoliti 40 Našem Hristosu Ristosu, Koji dru���������ve. Ako smrtnik ima dana, Nek mu Bog dâ jošte mnogo Dana, da on još po��vi, 45 C��������vi, vek vekuje, Nek mu mnogo sre�����de, Ako dana više nema, Dana, da on još po��vi, �������C��������vi, vek vekuje, Nek mu duši prosto bude, Nek mi ga u raj uvede.”

Page 83: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 87

VI 2.1 PRI2*�30SPODNjA (POVESH=�=�>F�CF6I-J�F128)

Într-o gu���������e, �����������������e, Cu no��*���$��ar�e, Cu no������a�e, Me������������a�e. Da în��a car�e�$���? '�����on sfîntu �on, (������i�scur��� (���bi�i�i crun��� ������������ra? @�����ve����9����za, ����9 �-l luva, '9�n�Ra��îl oprav�a. Sînta ma����6�ri�e, =� ������������$�0�� Dobînda în p�ala-$����vat. Jîdovi cînd a ulmat, �e��dobînda���a�furat, Cu �a�atu ����0�rat, 6���în su������lor, '9�n��������rilor. Acolo cînd aju ��� Pe cru��������� �9��9 �� ��� Pir�a�e�����9��$9�����are î������� ��������������������era, Cu glas mar����9 �- ������ Sînta ma����6�ri�e au�a, '9���erga�pin cu�9���ascu�9��� Pin ac������9 ������ @� ���cur�����bura���

U jed ���.��joj dolini Ku������na je velika, Na njoj devet je prozora, Umiva je devet voda, 5 Sa izvora deveterih. A ko u njoj vek vekuje? Jon presvetli, sveti Jon, Sve u kratkim haljinama, A sablje mu sve krvave. 10 Kojim mi se poslom bavi? Slavolju���� ����va I za ruku on ga vodi I u Raj mi ga opravlja. A Marija sveta Deva 15 Porodi se, dole sede, U na�je rod svoj uze. �������=�O�+�dovi tad saznaše, Ukraše joj oni porod, Poleteše onda sa njim, 20 U visine te nebeske, Na ostrvo onog sveta. A kad tamo mi stigoše, Na krst mi ga razapeše, Zakovaše ruke, noge, 25 On zastenja, jeknu bolno U mukama, sve do neba. Marija ga sve���la, No��ve je presko�la I sva koplja ubojita 30 I sekire zavitlane,

128 Basmu nam je kazivao 8. VI 1995. godine Dragi Dimitrije����<Dra4 �67������,

�������!P) iz s. Slatine, opština Bor, oblast Crno��je.

Page 84: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 88

T������a�o�������a��T������o����������� Da-�9 ���i�du����a, Tot vopo����������� Du���-��������ca�� ����er�a �el sîm�a, �9 ���i �e���� �9��*���, '9�Bi��ri�����-l da, Lum�a�pre�e������-l luva, Burun��������$9������ Da Du���-������*���? ������pi�����9$�*���� '9�n��������-n zbura, '9������ ��������9 �� ;���������� ������er�a.

Sva se ona izranjavi, Sva se ona raskomada, I krv za njom tad pote�� Šikljala je mlazevima. 35 A Gospod-.��������losti

Šta se zbilo on oseti, U vino joj krv pretvori I Crkvi ga on podari Za pri����� �rodima, 40 Nezasitim krvi njene. Šta uradi Gospod-Bog još? Krila sebi on satvori, U nebesa tad se vinu, I od tada on na zemlju, 45 Nikad više nije bio.

VI 3.0 PRI2*�30SPODNjA

(POVESH=�=�>F�CF6I-J�F129)

Ovo se govori kada je neko bolestan. Kod nekoga se bolest izle-����� �ko se mnogo mu���ok mu Gospod-Bog uzme dušu. Dok se ba-je Pri��Q�spodnja, sedim s upaljenom sve������ci. Ako ka����@��-���ko treba, samrt ������vi, ozdravi ukoliko ne pogrešim. Ili malo ranije ili malo kasnije, ako pogrešim, bolesnik tako i umire: malo rani-je ili malo kasnije. Kad bajem, ne znam više. Evo Bo��na ba��������ve-la još tri dana. Po�la sam i rekla samo dve-tri re�����������ja. Rekoh Veselinki: ‘Ona više od tri dana ne�����veti dok je sveta i zemlje’(Asta ���������9 ���es�����eva bolnav. �es�����������������ecu�e da al�� �-��je$��������� ���� �a Du���-J���*�����@� ����������9 ���@�ves���a lu Du���-J�� $�� cu lumina aprin��� 9 ��9 ���C���� �� �@�ves������ ���bi�e bolnavu învi��0�� ����� � ��� ���$e$����M������ 9 �� ��������� amînat da��� ���$esc bolna�� �$�� $�� ������ ���� 9 �� ��� ��� ��� ��9 ����(9 ������9 �� ����� $���� ����� �����ba lu Boja tri zî������ a

129 Basmu nam je kazivala 3. VI 2000. godine Jelena Popo����<�������5�:��0����K�-

bišnice, opština Negotin, oblast Negotinska Krajina.

Page 85: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 89

tra�it. Po�����$������� doo tri vorbe to�������a capatî�. Spun va ������ mult Ve���in����������09�e nu tra��$����� �������$�����9 �:�

A fost un om mare '-a l�at un topor Mare pe spinare S-a dus într-o Bra�i$�����re A ta�at un ��� ���� mare, =�*�cut o ca�����re (� ���$��are '���� ���*���$��are. Acolo, în casa-�a S-adu ��������cari, ,����banari, ,������cari. F ���� ���*������� vîrtos �a-dat car���a Lu Domnu Hristos cu folos. Ma�ca Pre���������ta �a acolo pin lum�a-�a Pe fiu al �i� nu-l ve��� Da ����� ���fa�? �a pleca pin top��������bira�� @� ���9����9 ������ Copi����-$������ ������ar����$����a, Sîn��i vopo� cura Api��������bura, Frunza în cop înverza '���� �������� La Sînta ma����6�ercur�a, La p�������������� Sînta ma����6�ercur�a Fuga la p���������� '���� ������$��09��

Bio je jedan veli����vek I uzeo jednu sekiru Veliku na le��� Otišao u jedan 5 Beliki zabran Isekao najve�����vo, Napravio jednu veliku ku� Sa devetora vrata I sa prozora još devet. 10 U toj ku�����mo Okupili se svi kravari, Tamo se okupi��������bani, Tamo se okupili svi svinjari. Je�� ��ban beše najja� 15 I dadoše mu knjigu Gospoda Hrista da koristi. Majka Pre�sta je gledala Tamo me����dima, Sina svoga nije videla. 20 Ona tada šta uradi? Kroz sekire po���0�vitlane, Kroz no��ve poput koplja Svoje dete da potra��� Izranjavi noge svoje, 25 Krv u mlazu potekla je I vode su se pomutile, Na drvetu li�����0�leni I tada ona ode Kod svete majke Utorke, 30 Na kapiji ona lupa. Sveta majka Utorka Brzo do kapija do�� I ovako ona re��

Page 86: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 90

“Care ba��� ����� La p�arta m�a? (���eu am do� ca��� ba���� ����-�$������mu �eu, Numa me� '��*��9�����*���4 “�eu sînt Sînta ma�ca Pre�sta.” 3E������ ������ Tu la p�arta m�a?” “Am ve�it Sînta�6�ercur�a �����-ntreb �e un fiu al m�eu '������C���-J� '-a lu totulu� lum�a Da����-o� fi vazut.” 3@���eu da����-o� fi vazut Nu l-�$�*���noscut.” 3@���������� fi vazut '���-a� fi cunoscut. Calu lu� ����9 �����rumbac =���$����������b��9 ����� '���e pin�� �������������are, Frîu������lulu� ���9 ��������������� Bi����*�ulu� �e sfule������������ Da �el �e înbracat A ��9�$�9������� @� ��������9 �� C������9������ 6����������.” “Nu l-am vazut, Sînta ma����@���sta. Du�������9 ���������N��er�a (���-o fi vazut �a.” Sînta ma�ca Pre�sta

“Ko lupa no� 35 Na kapiji mojoj? Jer imam dva ku�ta belkasta I, ako ih ja pustim, Od te���������vo I mrvice da naprave.” 40 “Ja sam sveta Pre�sta.” “Šta tra���� ��� Pred mojom kapijom?” “Došla sam, sveta Utorko, Da te pitam 45 Za jedinca sina moga I Gospoda Boga I celoga sveta Ako si ga videla.” “Da sam ga i videla, 50 Ne bih ga poznala.” “Pa, ako si ga videla Ti bi ga poznala. Konj je njegov plav šarenko I belu zve0�� ���lu ima, 55 Bele gle� ��ve na tri noge, A dizgini konjski su Nevidelo ve��nje, �������=���������novljev Sevanje pro���no, 60 A on je obu� U crnu ode�� Sve do same zemlje, A na rukama mu Biser narukvice.” 65 “Nisam ga videla, Sveta majko Pre�sto. Idi do svete majke Petke Jer ga je mo����� ����dela.” Sveta majka Pre�sta

Page 87: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 91

�-��� �������eca @� ���9����9�������� Pin top��������bira�� Copi����-$������ @��ari� �e ta�a, Sîn��i vopo� cura Api��������bura, Frunza în cop înverza. La Sînta Ma�ca Vi�er�a ajun� '��������������-m ba��� Sînta ma����N��er�a La p���������� '���� ������$��09�� “Care ba��� ����� La p�arta m�a? (���eu am Do� ca��� ba����� ����-�$������mu �eu, Numa me� '��*��9�����*���4 “�eu sînt Sînta ma����@���sta.” 3E������ ������ Tu la p�arta m�a?” “Am ve�it, Sînta ma����N��er�a, �����- �������� �*�������eu '������C���-J� '-a lu totulu� lum�a Da����-o� fi vazut.” 3@���eu da����-o� fi vazut Nu l-�$�*���noscut.” 3@��������-o� fi vazut, '����-� fi cunoscut. Calu lu� ����9 �����rumbac =���$-�����������9 ����� '���e pin�� �������������are. Frîu������lulu�

70 Odande opet po�� Kroz no��ve zašiljene, Kroz sekire zavitlane, Dete svoje da potra��� Noge svoje ise�� 75 Krv je lila na sve strane, Vode se pomutile, Na drvetu li�����0�leni. Stigla je kod svete Petke I lupala na kapiji. 80 Sveta majka Petka Do kapije do�� I ovako re�� “Ko lupa no� Na kapiji mojoj? 85 Jer ja imam Dva ku�ta belkasta, Ako ih ja budem pustila, Napravi��������be So�vo i mrvice.” 90 “Ja sam sveta maj���@�������4 “Šta tra���� �� Ti na kapiji mojoj?” “Došla sam, sv. majka Petko, Da te pitam za sina moga 95 I Gospoda Boga I celog sveta �������6�������������dela.” “Pa, ako sam ga i videla, Nisam ga poznala.” 100 “Pa, ako bi ga videla, Ti bi ga i poznala. Konj je njegov plav šarenko I zve0�� ���lu ima, Još mamuze na tri noge. 105 A dizgini konjski su

Page 88: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 92

���9 ������������re. Da bi����*�ulu� �e sfule������������ Da �el �e înbracat A ��9�$�9������� @� �-m pamînt, Da la �9�� =��������ritar�.”“Nu l-am vazut, Sînta ma����@���sta. Du�������9 ����������9������ (���-o fi vazut �a.” Sînta ma�ca Pre�sta �-��� �������eca @� ���9����9������� Pin top��������bira�� Copi����-$������ @��ari� �e ta�a, Sîn��i vopo� cura, Api��������bura Frunza în cop înverza. La Sînta ma�ca �9��������n� '��������������-m ba��� Sînta ma�����9����� La p���������� '���� ������$��09�� “Care ba��� ����� La p�arta m�a? (���eu am Do� ca��� ba����� ����-�$������mu �eu, Numa me� '��*��9�����*���4 “�eu sînt Sînta ma����@���sta.” 3E������ ������

Nevidelo ve��nje. �������=���������novljev Sevanje pro���no. A on je obu� 110 U crnu ode�� Sve do same zemlje, A na rukama mu Biser narukvice.” “Nisam ga videla, 115 Sveta majko Pre�sto. Idi do svete majke Subote, Mo�da ga je ona videla.” Sveta majka Pre�sta Odatle opet po�� 120 Kroz no��ve poput koplja, Kroz sekire zavitlane Dete svoje da tra��� Noge svoje ise�� Krv u mlazu potekla je, 125 Vode se pomutile, Na drvetu šuma ozeleni. Kod svete majke Subote je stigla I na kapiji lupala. 130 Sveta majka Subota Do kapije do�� I ovako re�� “Ko lupa no� Na kapiji mojoj? 135 Jer ja imam Dva ku�ta belkasta, Ako ih ja budem pustila, Napravi��������be So�vo i mrvice.” 140 “Ja sam sveta Pre�sta.” “Šta tra���� ���

Page 89: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 93

Tu la p�arta m�a?” “Am ve�it Sînta ma�����9������ �����-ntreb �e un fiu al m�eu '������C���-J� '-a lu totulu� lum�a Da����-o� fi vazut.” 3@����eu da����-o� fi vazut, Nu l-�$�*���noscut.” 3@��������-o� fi vazut, '����-� fi cunoscut. Calu lu� ����9 �����rumbac =���$-�����������9 ����� '���e pin�� �������������are. Frîu������lulu� ���9 ������������re Da bi����*�ulu� �e sfule���������r�� Da �el �e înbracat A ��9�$�9������� @� �-m pamînt, C������9������ 6����������.”“Nu l-am vazut Sînta ma����@���sta. Du�������9 ���������Cmi�eca, (���-o fi vazut �a.” Sînta Ma����@���sta �-��� ��������ca @� ���9����9�������� Pin top�a������bira�� Copi����-$������ @��ari�i �e ta�a, Sîn��i vopo� cura Api��������bura Frunza în cop înverza.

Ti na kapiji mojoj?” “Došla sam, sv. majka Suboto, Da te pitam 145 Za jedinca sina moga I Gospoda Boga I celoga sveta Ako si ga videla.” “Pa, ako sam ga i videla, 150 Nisam ga poznala .” “Pa ako si ga videla, Ti bi ga poznala. Konj je njegov plav šarenko I zvezdu na �lu ima, 155 Još mamuze na tri noge. A dizgini konjski su Nevidelo ve��nje. �������=���������novljev Sevanje pro���no. 160 A on je obu� U crnu ode�� Sve do same zemlje, A na rukama mu Biser narukvice.” 165 “Nisam ga videla, Sveta majko Pre�sto. Idi do svete majke Nedelje, Mo����������� ����dela.” Sveta majka Pre�sta 170 Odatle je opet pošla Kroz no��ve poput koplja, Kroz sekire zavitlane Dete svoje da potra��� Noge svoje ise�� 175 Krv u mlazu potekla je Vode se pomutiše Na drvetu li�����0�leni.

Page 90: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 94

La Sînta ma���� Dumi�eca ajun� '��������������-m ba��� Sînta Ma����Cmi�eca Cîrje���������9 ��9 ����a Pe sca��������int ������bora, La Ma�ca Pre���������� '���� ������$��09�� “Care ba��� �ap�a La fer�asta-m�a? (���eu am Ddo� ca��� bo���� ����-�$������mu �eu Numa mi� '��*��������*���4 “�eu sînt Sînta ma����@���sta.” 3E������ �������� La p�arta m�a?” “Am ve�it, Sînta ma����Cmi�eca, �����-ntreb ��� �*�������eu '������C���-J� '-a lu totulu� lumi Da����-o� fi vazut.” Sînta ma����Cmi�eca, Cînd auza ����$��09�� =�������������$��0��ra, Cu gura mare, '����������� pe spinare. Sînta ma�ca Pre�sta, E-a� ve�it toma-cu$�? (������9 �������cut cu �el ������er� a trecut p�-���� Jido��������� ��$�������tut, >��*9�9����$���������9��

Kod svete majke Nedelje Ona sti�� 180 I na kapiji zalupa. Sveta majka Nedelja Zlatan štap u ruke uze Po lestvama si������brnim, Kod majke Pre�ste ode 185 I ovako ona re�� “Ko to lupa no� Na mom prozoru? Jer ja imam Dva ku�ta belkasta, 190 Ako ih ja budem pustila, Napravi��������be So�vo i mrvice.” “Ja sam sveta majka Pre�sta.” “Šta tra������� ��� 195 Na kapiji mojoj?” “Došla sam, Sveta majka Nedeljo, Da te pitam Za jedinca sina moga 200 I Gospoda Boga I vascelog sveta Mo������������dela.” Sveta majka Nedelja, ��������K������la, ’vako re�� 205 Ah, plakala je i ridala, Usta nije zatvarala, Pletenica raspuštenih. Sveta majka Pre�sto Zašto si tek sada došla? 210 Odavno su sa njim prošli U petak su ovud’ prošli. ��������+�dovi ga uhvatili, tukli, Izlomili i ubili.

Page 91: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 95

Cru������emn Mare ��a facut, Cru�������re �a-dat P�-�������el a trecut. �el în � �� a-nenunc�at '���������$��������� Da-la cap ��a facut Cunu �������ra�� Pe bu0����a dat (���9��$����*��re.” Da-pazîtor�u ra����09�� “���$���6�����@���sta Un����e îngropat '�����R�dovi a zîs: ‘(9 ���9����� ����tor� Grîu ver����-o fa�� =� �1����-nvi�a '���9 �����becu �� �*��gare o-nvi�a '����9��-o pa$��� =� �1����-nvi�a. Cînd coco$��� ����������a '���curigu o cînta =� �1����-nvi�a, Atun��$������� ��’” Sînta ma����Cmi�e������09�� “Sînta Mai���@���sta, Tu s-ascu����������-nc�a E������-�$�9 ����� Tu pe a����-o� fa�� Tu-l învi��0����*����� '������C���-J� '��������tulu� lumi. �����������*9 �9 ����=����� La izvoru lu �ordan, ���������e� pe fa���

Krst su njemu od drveta 215 Još velikog napravili, Krst su mu na rame dali Ovuda su sa njim prošli. Na kolena kleknuo I tako sa krstom iš’o. 220 Na glavu su mu stavili Krunu od trnja bockavu, A usne mu namazali Gor�����������tom.” ��������Evar raja ’vako re�� 225 “Ja znam, majko Pre�sta, Gde je pokopan ��������1�����+�dovi su rekli: ‘Kada se hleb iz furune Premet �����to zeleno, 5/2��,������1������veti I ponovo kada ovan Sa ra� ����������veo ��������1���to bude popasao, Ta������1������veti. 235 Kada petao iz grneta isko� I zakukuri� Ta������1������veti, Tada, pa ni tada.’” Sveta Nedelja ’vako re�� 240 “Sveta majko Pre�sta, Poslušaj ti mene ‘vamo ��������S�������be s’vetovati. Ako budeš poslušala, �������,�������� �����veti 245 I Gospoda Boga I celoga sveta. ��������C�����������sme Avramove, Do izvora reke Jordan, Da umiješ lice svoje,

Page 92: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 96

Pe bra����������������9�� Pe dal������li�� '�������������R�dov�, Pi�����9�������*�i, @9�����9������ =���������*��� Berbe���� �*��gare =������9 ����0�� Q�9���-l pa���� Coco$��� ����� =������9 ����0� '���curi������9 ��� 1����� ��-a-nvi�at Pe Jido��������� La pamînt ���������9��4 Sînta Ma�ca Pre�sta asculta ����9 ���6��ca Dumi�eca, '�����������*9 �9 ����=����� La izvoru lu �ordan, ������la pe fa������������� @�����������9�� Pe dal����������� ���������$��������� Pi�����9����ufla @9�����9������� ���*�� Berbe���� �*��gare învi�a Cînd pi�����el sufla Grîu ver�����$��� �����������������fla Coco$��� �����-nvi�a '���curigu �el cînta, Isus Hristos învi�a Pe Jidov��������9 ���� culca. '-a u����������ves�e

250 Telo svoje, crnu kosu I putenu belu ko� ��������1������������+�dova, Preko hleba ti da duneš, Hleb zele ����to 255 Ima da postane Ovan sa ra� �� ��������1���������vi, ��������+�to da popase, Petao iz grneta 5 2��1���������vi Kukurigu! da zapeva, Isus ta������ve�� ��������1�+�dove oko sebe On na zemlju obori���4 265 Sveta majka Pre�sta je poslušala Svetu majku Nedelju, Oti��������sme Avramove, Do izvora reke Jordan, 270 I umiva lice, telo, Pa i crnu kosu još I putenu belu ko�� Umila se i otišla, Preko hleba ona dunu 5"!��L�������to prometnu se Te zele ����to posta, ��������=����ve Ovan s ra� �� Kada preko njega dunu Te zele ����to popase. 280 Opet preko grneta dunu Petao iz grne������ve I kukurigu! zapeva, Isus Hri��������ve ��������+�dove na zemlju obori. 285 I osta da se pri�

Page 93: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 97

Cît o tra�a lum�a '���9����*�����9 �� Poves��-lu Isus Hristos Pin lum��������ves��� Pe care �e bolnav, Isus Hri������������$��� Care poves����o poves��$��� �el vi�������o du�� Da care �es�������������� Amin����������$-o du� Mult nu l-o kinu�a Suf����C���-J��������a.

Dok je sveta I dok zemlje bude bilo. Pri��1�sa Hrista Po svetu se pri�� 290 Onome ko je bolestan, Hri��������������lovati. Ko mu pri����poveda, ��������+����������� ���neti, A ko je za smrt pripravan, 295 Seti������� ��� ��ga, Mu�ti ga mnogo ne��� ��������C�������.���0����

VI 3.1 PRI2*�30SPODNjA

(POVESH=�=�>F�CF6I-J�F130)

A fost un om mare, A l�at toporu mare pe spinare,A p�ecat la bra�i$�����re ������e un �emn mare ���*�������������re Cu fa���������e, (� ���$� Cu noo fere$�� (� ���$�are (� ���*���$��are. Acolo s-adu ��������bana$�� Acolo s-adu ����������cara$�� Acolo cînd ve���6��ca Pre�sta Pin top��������bora��� @� ���9����9 ����� '���� �������-m vorb�a: “Az fi vazut un fiu al m�eu, A lu Du���-J���

Bio je jedan veli����vek, Uzeo je veliku sekiru na rame, Pošao je do velikog branika Da se�����no veliko drvo 5 Da sagradi jednu veliku ku� S pro�ljem ka zapadu, S devetora vrata, S devet prozora, S devetora vratašca 10 S devet prozor���� Tamo su se okupi��������bani Tamo su se okupili svinjari. Tamo kad do���6��ka Pre�sta Kroz sekire zavitlane, 15 Kroz no��ve pune krvi I ovako tada re�� “Videste li sina moga, I Gospoda Boga,

130 Ovu basmu smo preuzeli iz rada “Najdu�����sma” (“Razvitak”, 1975. god. br.

3, str. 101-106) P. Paunovi���0���� sliteraciju koja je bila potrebna.

Page 94: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 98

Al tutoru m�eu?” “No� nu l-�����zut: '����-��*����zut, Nu l-am cunoscut!” “��0�������no$�� Ca������������ ��nat,La mîna dr�ap��� 6����ritar�, Da-�el �e-nbracat cu bu$muc @� �-m pomînt, Pu$cu������ui ,�������������� Sîbi�ara lu� Sfîn�������������4 3C����������� La Sfînta ma����6�ercur�a, (���a pe �el l-��*����zut.” Sfînta ma�ca Pre�sta, ����0����a a�erga Pin top��������bora��� @� ���9����9 ������ @��ari���$���e ta�a, Sîn��i cura, Api�i ro$�� Frunza în pom înverza, Grîu cre$��� 7����-ncola� '���a aco�����-m ajun� '���������9�i �i� zdron���� '�����$9�i �i� ba�� '������������-m strîga: “Sfînta ma����6�ercur�a, �eo sînt Sfînta ma�ca Pre�sta.” Sfînta ma�ca M�ercur�a Afa��������$��$�-ntreba: “Ieo am do�

Cavetnika moga?” 20 “Mi ga nismo videli: I da smo ga videli, Mi ga nismo poznali!” “Lako je njega poznati: Njegov konj je crn, lis u noge, 25 Na desnoj ruci Biser narukvica, A on je obu� ������� Sve do zemlje, Puška njegova je 30 Nevidelo ve��nje, Sablja njegova je Munja pro���na.” “A ti da ideš Kod Svete majke Utorke, 35 Jer ga je, mo������ ����dela.” Sveta majka Pre�sta, �������K������la, ona otr� Kroz sekire zavitlane, Kroz no��ve pune krvi. 40 Noge svoje ise�� Krv je curila, Voda se crvenila, Li���� �����ki ozeleni, �������+�to je raslo, 45 Brzo se u ko�����si Ona brzo kod Utorke sti�� I na kapijama njenim lupaše I na vratima njenim udaraše I ovako mi je dozivaše: 50 “Sveta majka Utorko, Ja sam sveta majka Pre�sta.” Sveta majka Utorka

Izašla je napolje i pitala: “Ja imam dve

Page 95: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 99

Ca��� bo ���, Dru������-�$���� Mi��$��*��9�� H-or fa�T4 “Sfînta ma����6�ercur�a, �eo sînt Sfînta ma�ca Pre�sta, Am ve���������-ntreb, ��� �*�������eu, A lu Du���-J�� Al tutoru m�eu?” “�eo nu la-����zut, '����-��*����zut, Nu la-m cunoscut.” “Le0����������noscut. Calu lu��������� ��nat, La mîna dr�ap��� 6����ritar�, Da-�el �e-mbracat În bu$����� �-m pomînt, Pu$cu������� ,�������������� �����ara lu� Sfîn��������va���4 “Da-��������� La Sfînta ma�ca Vi�er�a, (���a l-��*����zut.” Sfînta ma�ca Pre���������0�� �a fuga a�erga Pin top�����9 ���������� @� ���9����9 ������ @��ari���$���e ta�a, Sîn��i [vopo�] cura Api�i ro$�� Frunza în pom înverza, Grîu cre$��� 7�����9 �����

55 Kuce belomunjaste, Ako ih budem pustila, So�vo i mrvice Napravi��������be!” “Sveta majko Utorko, 60 Ja sam sveta majka Pre�sta, Došla sam da te pitam, Za jedninca sina moga, I Gospoda Boga, Moga šti��nika?” 65 “Ja ga nisam videla, I da sam ga videla, Nisam ga poznala.” “Lako ga je poznati. Njegov konj je crn, lis u noge, 70 Na desnoj ruci Biser narukvica, A on je obu� � U ode����������0�mlje, Puška njegova je 75 Nevidelo ve��nje, Sablja njegova je Munja pro���na.” “A ti da ideš Kod Svete majke Petke, 80 Jer ga je, mo������ ����dela.” Sveta Pre������������la, Ona brzo otr� Kroz sekire zavitlane, Kroz no��ve pune krvi. 85 Noge svoje ise�� Krv [u mlazu] potekla je, Vode pocrvene, Li���� �����ki ozeleni, ������+�to je raslo, 90 Brzo se u ko������tvori

Page 96: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 100

'���a aco�����-m ajun� '���������9�i �i� zdu���a '�����$9�i �i� ba��� Sfînta ma�ca Vi�er�a auza, =*�����-����$� '������������-��09�� “Care ��$��� >������9�i me�e, >��$��i me�e! (���eu am Do� ca����������� Dru������-�$���� Mi��$��*��9�� H-or fa��4 “Sfînta ma�ca Vi�er�a, �eo sînt Sfînta ma�ca Pre�sta. Am ve���������-ntreb ��� �*�������eu A lu Du���-J��� A lu tutoru m�eu?” “�eu nu l-am vazut: '����-��*����zut, Nu l-am cunoscut.” “Le0�������noscut: Calu lu��������� ��nat, La mîna dr�ap��� 6����������, Da �el �e-nbracat �� ��$����� �-m pomînt, Pu$cu������� ,�������������� �����ara lu� Sfule������������4 3C����������� La Sfînta ma�ca Dumi�eca, (���a l-��*����zut.”

I ona mi tamo sti�� I na njenim kapijama zalupa I na njenim vratima udara. Sveta majka Pet������la, 95 Napolje je izašla I ustima tada re�� “Koja si ti Na kapijama mojim, Na vratima mojim! 100 Jer ja imam Dve kuce belomunjaste, Ako ih budem pustila, So�vo i mrvice Napravi��������be.” 105 “Sveta majko Petko, Ja sam sveta majka Pre�sta. Došla sam da te pitam Za jedinca sina moga I Gospoda Boga, 110 Šti��nika moga?” “Ja ga nisam videla: I da sam ga videla, Nisam ga poznala.” “Lako ga je poznati: 115 Njegov konj je crn, lis u noge, Na desnoj ruci Biser narukvica, A on je obu� � U ode����������0�mlje, 120 Puška njegova je Nevidelo ve��nje, Sablja njegova je Munja pro���na.” “A ti da ideš 125 Kod Svete majke Nedelje, Jer ga je, mo������ ����dela.”

Page 97: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 101

Sfînta ma�ca Pre�sta Sînd auza �a alerga Rin top��������bora��� @� ���9����9 ������ @��ari���$���e ta�a, Sîn��i cura, Api�i ro$�� Frunza pe pomînt înverza, Grîu cre$���� 7����-ncola�� '���a acolo cînd ajun�� '���������9�i �i� zdron���� '�����$9�i �i� ba��� Sfînta ma�ca Dumi�e�������0�� =*�����-m ��$�� '������������-��09�� “Ca�����$�����������9�i me�e, >��$��i me�e? (���eu am Do� ca��� bo���� Dru������-�$���� Mi��$��*��9�� H-or fa��4 “Sfînta ma����Cmi�ec�� �eu sînt Sfînta ma�ca Pre�sta.” 3'�0T4 “N-am ve�������$��� Am ve���������-ntreb ��� �*�������eu A lu Du���-J�� Al tutoru m�eu?” “�eu nu l-�����zut; '����-��*����zut, Nu l-am cunoscut.” “Le0����������noscut:

Sveta majka Pre�sta Ka������la, Ona potr�� 130 Kroz sekire zavitlane, Kroz no��ve pune krvi. Noge svoje ise�� Krv je curila, Vode zacrvenila, 135 Liš��� ��0�mlji ozeleni, �������+�to ozeleni, Brzo se u ko������tvori, I ona tamo kada sti��� Na njenim kapijama zalupa 140 I na njenim vratima udara. Sveta Nede�����������la, Napolje mi iza�e I ovako progovori: “Ko si ti na mojim kapijama, 145 Na mojim vratima? Jer ja imam Dve kuce belomunjaste Ako ih budem pustila, So�vo i mrvice 150 Od te������ �praviti.” “Sveta majka Nedeljo, Ja sam sveta majka Pre�sta.”

“Sedni!” “Nisam došla da sedim,

155 Došla sam da te pitam Za jedinca sina moga I Gospoda Boga, Savetnika moga?” “Ja ga nisam videla; 160 I da sam ga videla, Nisam ga poznala.” “Lako ga je poznati:

Page 98: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 102

Calu lu��������� ��nat, La mîna dr�ap��� 6����������, Da �el �e-nbracat �� ��$����� �-m pomînt, Pu$cu������� ,�������������� �����ara lui Sfule������������4 3C����������� La fîntîna lu �ordan, La izvoru lu Avram ���������� pe fa������������� Pe al�� p�e����� P����9�*�������9���4 Sfînta ma�ca Pre���������0�� P�-a fuga mi a�erga, Pin top�����9 ���������� @� ���9���9 �9 ������ @��������$��������a, Sîn��i [vopo�] cura, Api�i ro$�� Frunza-n pom înverza, Grîu cre$���� 7����-ncola� '���a aco�����-m ajun�� 69 ��$����ala ��o pupa, '��������������ta. Da-la va���������? Pe �on, Sfîntu �on, na$��i�, '������������-��09�� “��������*9 ��������� �$���eu! L-o��*����zut pe un fiu al m�eu, A lu Du���-J�� Al tutoru m�eu?” �on, Sfîntu �on,

Njegov konj je crn, lis u noge, Na desnoj ruci

165 Biser narukvica, A on je obu� � U ode����������0�mlje, Puška njegova je Nevidelo ve�rnje, 170 Sablja njegova je Munja pro���na.” “A ti da ideš Do izvora reke Jordan, Do izvora Avramovog, 175 Da umiješ lice, okupaš telo, Belu ko�����ju, Pa i kosu svoju.” Sveta Pre������������la, Na brzinu ona dotr�� 180 Kroz sekire zavitlane, Kroz no��ve pune krvi, Noge je svoje isekla, Krv [u mlazu] potekla je, Vode pocrvene, 185 Li���� �����ki ozeleni, �������+�to izraste, Brzo se u ko���pretvori I ona mi tamo stigla je, Ruku i skute joj izljubili, 190 I ka dolini je pogledala. Šta je ka dolini ugledala? Jona, svetog Jona, kuma svog, I ovako njemu re�� “Jone, sveti Jone – kume moj! 195 Mo���������deo sina moga I Gospoda Boga, Savetnika moga?” Jon, Sveti Jon,

Page 99: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 103

�� �������-� spu��� “Alear������ tare! (��R�dovi la prins '������9 ���� Pir�a�e- ��9�� '�- ����are �����tut, 6�������������������� ��-����� ba��T4 Sfînta Ma�ca Pre���������-auza, P��a fuga m�-alerga Pin top��������bora��� @� ���9���9 �� ������ @��ari���$���e ta�a, Sîn��i [vopo�] cura, Api�i ro$�� Frunza-n pom înverza, Grîu cre$���� 7����-ncola�� '���a aco�����-m ajun� '���� �������-��09�� 3���, Jidovi���������T E�����*�cut!? ������*����eu l-������ �� '���-����9 ���� Piro��9 ��9��$�-n pi�re ������tut, 6��������������������?4 Jidovi po������-��������ma: “Cînd coco$� �� ������0�ra, '���� ������*9�*��a '���������������9 ��� =� �$��*��������-nvi�a; (9 ���9����� ���pistre �������*�� Bu$�an ver��� Cu strugu������������el,

Ovako joj re�� 200 “Poju��������T �������R��������+�dovi uhvatili I sredili ga: Eksere u ruke I u noge mu zabili, 205 U srce još imaju Da mu zabijaju!” Sveta Pre������������la, Na brzinu mi dotr� Kroz sekire zavitlane, 210 Kroz no��ve pune krvi. Noge svoje isekla je, Krv [u mlazu] potekla je, Vode pocrveneše, Li���� �����ki ozeleni, 5�!�+�to poraste, Brzo se u ko������tvori, I ona mi tamo stizaše I ovako ona re�� “Jaoj, +�dovi, stanite! 220 Šta ste uradili!? Pa ste sina moga uhvatili, I sredili ste ga: Eksere mu u ruke, noge zabiste, Još mu u srce niste?” 55!�+�dovi po�še da ga kunu: “Kad petao Iz grneta kukurikne, I krilima zaleprša I na pragu bude kukurikao, 230 Ta���������� ���������veti; Kada hleb iz na�vi Bude postao �������E�kot zeleni S crnim gro����� �� ��mu,

Page 100: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 104

=� �$��*����� Vor-nvi�a!” Ma�ca Pre�sta cînd auza, �a sufla, Coco$��� ������0�ra '���� ������*9�*��a '�����������9 �� '���������R�dovi ar��� '���9����� ���pistre fa�� Grîu ver��������������el, '���� ��� �����������*�� Bu$�� ������ Cu strugu������������el, '����������R�do����� c�ora, '������R�do������������$�����a. Care pov�es��� Lu Du���-J������$���-o, '������������ pe an Vor spu��-o, ����9 �����ap��� Du���-J�������� '����e pun��� Dr�ap����������� Un����9 �������9 *����� '��������9 ��������� Da-care poves�� Lu Du���-J������$���-o '������������ pe an Nu vor spu��-o, ����9 ����9 �� Du���-J����or l�a, '����or purta pe pun������9���� Un����9 ����mi înpîr���� '��������9 �������T

235 Ta���������� ����� ������6��������veti!” Majka Pre������������la, Ona dunu, Petao iz grneta polete 240 I krilima zaleprša I na pragu zakukurika �������1�����+�dove izgori, �������1�)�����0� ��vi posta �������+�to zeleno u klasu, 245 I vino iz flaše posta �������E�kot zeleni S crnim gro����� �� ��mu, �������1�����+�do������ravi, �������1�����+�dovi padoše mrtvi. 250 Ko ovu pri Gospoda Boga bude znao I tri puta godišnje je Bude pri��� Za desnu ruku 255 Go�����.���������0�ti I po desnom Mostu vodi������ �������Q��������ke rascvetane I ljudi veseli, 260 A ko bude pri Gospoda Boga znao I do tri puta godišnje je Ne bude rekao, Za levu ruku 265 Go�����������0�ti I voditi ka mostu krivom, Gde se nala0�����ke oprljene, �������1����������� �T

Page 101: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 105

VI 3.2 PRI2*�30SPODNjA (POV�ASTA A LU DU6I-J�F131)

� R�������������@���Q�spodnju sa vinom i sve���������vori se bole� ����veku koji le��� ����mrti u krevetu da ga se Gospod-Bog seti i opro���������������nio loše, ne. Vino se daje bolesniku da pije. R�������������da re�� (������������� �@���asta a lu Du���-J������ �$�����mi ���������������������re �e bolnav, care za��9 ��������-$������C���-J����� ������������-� �er��������������*������� ��Vi ��������-al bol ��������a. �eu acuma o s-�������n).

A fost uom mare Cu sacure mare '���-a dus la o padure mare ������e un �emn mare ���*����������ri�����re. �����9�����$���?� Ma�ca Pre�esta. ���*���?� Car�������� Car������������� Lucru m�-o pri����� (����9������$������ (���e Ri�������� vîrtos Ma�ca Pre�esta La oga$����ordan p�eca, Cu Sfi���Q�orge A ��������9 �9 �a, Pe Sfi���Q�orge îl întreba: “Îl va0$����7�stos al m�eu?” “Îl vazu� la p�arta ����ri. (9���R�dovi îl ba��� Cu sa �����������9��� Cu piroa�e�����9���

Bio je veli����vek Sa velikom sekirom I otišao do velike šume Da odse�����no veliko drvo 5 Da sagradi veliku crkvu. Ko u njoj boravi? Majka Pre�sta. Šta radi? Knjigu malu, 10 Knjigu veli���ta. Posao mi je pritisnu, Maramom znoj briše, Jer je Hristos najja�� Majka Pre�sta 15 Do potoka Jordan po��� Sa Sve���������� Na putu se srela, Sve���������������ta: “Vide li Hrista moga?” 20 “Videh ga na kapiji Hadskoj. ��������@���+�dovi tukoše ga Kopljima od no��va, Ekserima zaoštrenim.

131 Basmu nam je kazivala 22. VI 1997. godine Darinka Gujkano���� <Darinka

Gu�cano� �, �������/":��0����R�bukovca, opština Negotin, oblast Negotinska Krajina.

Page 102: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 106

Pe un��������9 ����ra, Mi��������*���� (��7�sto����� vîrtos.” Ma�ca Pre�e�����9 ���$���a, A ��������-nto���� Aca��������� '9��9���*��� '�� �����$����a '�������������� ������ '����ma lum�������� 9 �� '�����������������a�� ��-l sc��������C���-J�� ��� ����9���R�dovi la bagat. Lum����$�����stama: “Cînd s-o fa����9��� ,��������9���er�� '������������ ��������������e v�er�� Cu strugur� la �a'����co$���������� V-o ��$��$���-o cînta, Atu ��C���-J� A ������������0�ra.” Ma�ca Pre�e�����9 ��$���a, Cu arpi�a da, @9������������9���er��� ���*��� '������������ � Vi���������e v�er�� Cu strugure la �a, '����co$������������$� '��*9�*����$���9 �� '��C���-J�� A ����� tot zbura. Ca�����$��� Pov�asta lu Du���-J�

Gde su udarali, krv je tekla, 25 U miro se ono pretvori, Jer je Hristos najja��4 Majka Pre������������la, Nazad se vratila, Ku���������joj otišla 30 I hleb ispekla I petla jednog zaklala I litar vina iznela I pozvala ljude da jedu I da piju, da se mole, 35 Da izvuku Gospoda Boga ��������Q������������+�dovi uneli. Ljudi su ovako kleli: “Kada se hleb bude pekao Od zele �����ta 40 I litar vina bude Od zelene vinove loze S gro����� �� ��� I petao iz grneta bude Izašao i bude kukurikao, Ta������Q�spod Bog 45 Ka nebu leteti.” Majka Pre�sta ka������la, Krilom svojim mahnu, Hleb od zele �����ta Ispe���� 50 I litar vina postade Loza zelenog vinograda S gro����� �� ���� I petao iz grneta iza�� I zaleprša i kukuriknu 55 I Gospod Bog U nebesa odlete. Ko bude znao Pri�Q�spodnju

Page 103: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 107

S-o spu �����������9 �� La luna, la juma������� La anu. Ca�����$���$����������� �����ar�����������- �� ��� P���*���i� aprin��� Pim pa��������� Ca�����$��� '�� -o spu��� �����ar�����e m��������9���� P���*���i����9 ��� P�e pa������� >��������������tola '��$������ ����������9 ������eu.

Da je ka���0����dam dana, 60 Za mesec, za pola godine, Za godinu, Ko je bude znao i rekao, Da ide po trpezama punim, Sa lampama upaljenim, !����@���šama punim. Ko je bude znao I ne bude rekao, Da ide po trpezama krivim, Po sve��ma ugašenim, "2����@���šama praznim. Lek da ima ovaj pokojnik I olakšanje Od bajanja mog.

VI 4.0 PRI2*�30SPODNjA (POVASTA A LU DU6I-��F132)

Ova pri������4�vo� ���veku na samr �����šom crvenog vina i bosiljkom (Asta pova���������������������nav în pat cu pa������� �ruo$�$9�����9�oc. Pe ur���������nav b����9������� :�

A plecat sfi���7� gel Cu sfi���@�tri Pe drum la va�e Cu sacure mi���$����re Ta�e ��� �$������$����re Fac bi��ri���$�������$����re În �a me����$������$����re. Care îm ���$���? '�����*9 ������ca Ic�ana Cu �on Sîm�î�on

Pošao je sveti Arhangel Sa svetim Petrom, Putem ka dolini Sa sekirom malom i velikom, 5 Seku drvo malo i veliko, Grade crkvu malu i veliku, U nju ide malo i veliko. Ko u njoj prebiva? Prebiva Ikona svete Majke 10 Sa Jonom, svetim Dijonom.

132 Basmu nam je kazivala 2. V 2000. Ikonija Mitro����<Ico� �a a lu Va��������,

�������5":��0����>ke, opština Bor, oblast Crno��je. 133 Mo���������7���“najru� �je” ili �#��8�7���“najmrklije”.

Page 104: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 108

'����$���������$����9 �� Pe un����i� tre��� �arba-nver���$9���9����$��� @$k��9�ilor ungi���9 ������� La care bol ������������9����G (�9���ilor ungi���9 ������� La-l bol �������������9����� �����9��������� ������������nau B����������� are ������ vi � Al cu ��a������9��133 @�����9 ��������9�� ��-� ba�����ro�e�e Pi su ungi�are >���9��$���������are '���������������� >������������ =�������-om����� Pi su ungi�are >���9��$���������are '���������������� >������������ =�������-om�����

Obitavaju, pišu i pla� Gde oni prolaze, Trava ozele ������to ni�� Puške su nokti zašiljeni, 15 Bolesnom u srce zabadani; No��vi su nokti zašiljeni, Bolesnom u slabine zabadani. Otkud tolika bolest Bole� ����veku? 20 Ako bolesti još ima, Neka do�� Onaj s odelom najmrklijim, Koje se po zemlji vu� Da mu eksere zabijaju Pod nokte, 25 Na rukama i nogama, I jedan deo krljušti U srce, Neka ga voda ubije. Pod noktima, 30 Na rukama i nogama, I jedan deo krljušti U srce, Neka ga voda ubije.

KOMENTAR

Ov�����mo analizirati osam basmi koje se koriste prilikom iz-vo��nja rituala Pri���3�spodnja. Pr����tiri basme (VI 1.0, VI 1.1, VI 2.0 i VI 2.1) su, pre svega, religiozne sadr��ne, odnosno prikazuju u pojedinim motivi����tav onostrani svet, teogoniju i uopšte pojedine segmente kosmogonije Vlaha severoi���ne Srbi���������������������-steriji postanja kosmo�������vota u njemu, koji valja predo�����veku na samrti, inicijantu ali i pokojniku, uz osnovnu i jedinu pretpostavku �����������lja spoznaja onostra �����vota, a ne smrti, osloboditi stega njegove svesti. Preosta����tiri basme (VI 3.0, VI 3.1, VI 3.2 i VI 4.0)

Page 105: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 109

koriste se u istom ritualu i na osnovu njihovih motiva prosu�jemo da su nastale pod uticajem novozavetnih i apokrifnih jevan��lja i to u do-sta razu��nom vremenskom periodu od kasne antike do kasnog sred-njeg veka. Motivi koje izdvajamo u stihovima ovih basmi sadr�����ko kosmogonijske i teogonijske, tako i mitske, legendarne novozavetne i apokrifne predsta����0���vota Gospoda Isusa Hrista, ali i one starije iz an��kog perioda.

Druga basma (VI 1.1, stih 1) po�nje simbolom boginje Neith u stihu Krst mu mali, krst veliki, koji poti��������patskog termina ke-rest, koji ozna�va uništenje i regeneraciju, pa je samim tim i oli�nje tkanja ko���������vota. Krst je, da�����0 �����vota koji je u osnovi velike ku��, koja, valjda, predstavlja sam Kosmos. A Kosmos je pred-stavljen i u slede�������hovima (VI 2.1, stih. 1-5): U jed�������joj do-lini, | Ku������na je velika, | Na njoj devet je prozora, | Umiva je devet voda, | Sa izvora devetorih, dok se u stihovima više basmi (VI 2.1, VI 3.0, VI 3.1 i VI 3.2) nalaze manje-više isti opisi u kojima je pomešan Kosmotvorac i Kosmos (VI 3.0, stih. 1-9): Bio jedan veli� � ��vek | I uzeo jednu sekiru | Veliku na le� ma. | Otišao u jedan | Veliki zabran | Isekao jedno veliko drvo | Napravio jednu veliku ku��� (ili veliku cr-kvu) | S devetora vrata | I sa prozora još devet. Basma iz sela Luke kod Bora (VI 4.0, stih. 1-7) sadr��� ������������� ���������cajem hri-��� stva nešto izmenjena, pa su ulogu Kosmotvorca preuzeli hri��� -ski sveci: Pošao je sveti Arhan������������tim Petrom | Putem ka doli-ni | Sa sekirom malom i velikom | Seku drvo malo i veliko | Grade cr-kvu malu i veliku | U nju ide malo i veliko�����������gled ����li poka-zati da je crkva ustrojena po ko���kim uzorima, a da sekira poput ���� �vedene sekire labris predstavlja kosmotvo���ki princip.

Nadalje je pomenuto (VI 1.1 i VI 2.1) da u velikoj ku�����ja je oli�nje Kosmosa boravi Sveti Dijon(is) “nepoznato” bo�� stvo, koje se, u nedostatku prikladnijeg objašnjenja, naj���������� �rado, poisto-ve�je s hri��� skim Svetim Jo(va)nom.134 Ta interpretatio hristiana nije najsretnije rešenje, jer bi po semaziološkom zna�nju imena, Sveti Dijon (< Sîn-�î�on / Sîn-Zî�on) mogao biti muški parnjak Svetoj Dija-

134 U rumunskim koledarskim pesmama nalazimo ove oblike: Ion cel Sfânt ili Ion

Sântion, pa otuda i mišljenje da je to sveti Jovan. Vidi: V. V. Filip, Universul colindei ��!��" &&&, pag. 127.

Page 106: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 110

ni (< Sîn-�î�ana / Sîn-Zî�ana gde je pridev sîn nastao < lat. sanctus a �î�ana / Zî�ana < lat. Diana) i to opet više kao plod analogije na rela-ciji boginja Dijana : bog Silvan, koja je zabele��na u Dalmaciji135. Me�tim, mnogo je verovatnija mo��nost da je ime (Sveti) Dijon(is) nastalo po imenu boga Dion(is)a (ajolski oblik �+,-+./, jonski oblik �0-1./� i dijalekatska varijanta �,--1./, ali i �234./-�034+/, � 560/, 71 8./, �+906 :;./, < ;2=+./, � >?/-�2>>?-136) i to ne sa-mo zbog njihove sa0�nosti.

U stihovima jedne basme, na pitanje ko boravi u velikoj ku����dobijamo slede�����govor (VI 3.0, stih. 10-13): U toj ku� ��mo, | Oku-pili se svi kravari, | Tamo se okupi� ��� ���bani | Tamo se okupili svi svinjari, a u stihovima naredne basme (VI 3.1, stih. 11-12) slede����Tamo su se okupi� ��� ���bani, | Tamo su se okupili svinjari. Navedeni stihovi se verovatno odnose na Demetrino traga ���0�����kom kada se boginja zadr��la izme�� =��ne i Eleusine u ku��� Baube #� 1;@� – ozna�va stidnu oblast ljudskog tela, na šta ukazuje i imenica ; 1;A-�“libidinis muliebris instrumentum”. Setimo se da je Bauba svojim op-scenim gestom nasmejala Demetru137) i njenih sinova, Triptolema, koji je ��vao krave (u stihu basme kravari), Eumolpa, koji je ��vao ovce (u stihu basme ��bani) i Eubuleja, koji je ��vao svinje (u stihu basme svinjari) i koji je otkrio boginji gde joj se nala0������138. Nije isklju�-na ni mo��nost da je slika u navedenoj basmi nastala pod uticajem kanonskih novozavetnih jevan��lja. Po njima su vest o ro��nju bo�� -

135 F. Altheim, Griechische Götter im alten Rom, Gissen 1930, 93 i dalje. 136 Da je Bakho isto što i Jakho i Dionis Sabazije, vidimo iz prvih stiho����trde-

set i devete Orfejeve himne (Orphei Hymn. 49, 1-7): Prizivam Hiptu, Bakhovu hrani-lju, devu bakhantkinju, | posve��nicu, koju vesele obredi svetoga Saba/zi��,��� ����no igranje u kolu gromoglasnog Jak��&� ��2����ju molitvu, zemna mati, kraljice, | bilo da boraviš u Frigiji na svetoj go� �9� ���� � ������ vaš u Tmolu, lepom igrištu Li��na: | do� �������kovinu, sa rado�������,���,����tom licu�(��������������� ������������� ������������� |� ����������� ���������� ���������� �� ���!���"� |� ������#��$� ��� ��������� %�� �������� &�������� |� '"(#� ��������������� �(��#�� ������ ����#��� |� �)��� ��� �&%�� *���#+� �������$�,���$�-��$�!��.��|�/�0�1�$��������������.��2�������(������|�3�������.$�����4$�5��6���(�"�������7�8�. - Prevod sa starogrkog originala je sa-�nio prof. dr A. Loma, te mu i ovom prilikom najtoplije zahvaljujemo na pomo���

137 ������������������������������������ ����2#� 138 ������������������������-����������� �����&&&��� ����2��

Page 107: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 111

skog deteta u jaslama vitlejemskim, koje su verovatno opisane u sti-hovima (VI 2.1, stih. 14-15): A Marija sveta Deva, | Porodi se, dole sede, proneli širom ondašnjeg sveta prisutni pasti����=�����mo našoj prvoj opciji dati prvenstvo, onda valja re���������������0 ���0�hvalno-sti boginja Demetra Triptolemu dala se��� ta s nalogom da krene u svet i pou�va ljude obradi ze������ �� �mu govori stih da � to ni�� svuda gde prolazi Presveta Deva Marija, ko���������gledno, preuzela mnoge funkcije boginje Demetre.

Stihovi jedne basme (VI 3. 2, stih 7) ka��������likoj ku�����-ravi Majka Pre� sta, a stihovi druge (VI 4.0, stih. 9-13) da tamo Pre-biva ikona svete majke | Sa Jonom, svetim Dijon(is)om. | Obitavaju, pišu i pla��, | A gde oni prolaze, | Trava ozele� � �� to ni���tako da po navedenim osobinama i elementima mita sveta majka Pre� sta, odno-sno sveta Deva Marija doista podse��� �� ��ginju Demetru ili na Veliku majku bogova.139

� to, ���, ovas, divlja planinska pšenica (grîu, seca���� ������alac) i uopšte cerealije svake vrste u rumunskoj narodnoj pe�����sto se pominju, ali ne u kontekstu sa Svetom Devom Marijom��������Go-spod-Bogom (Dumne-Zeu) što se mo�����deti na primeru koledarske pesme koju je zabele����.��tok 1975. godine u oblasti Mureša: Nakraj sveta zemlje ove | Ima jedan hladan izvor, | Gospod-Bog do njega sa-��, | On usnama vodu uze, | Zemlju vodom tad orosi, | � tarice rod ro-diše, | � to raste sve do pasa | 9����� ��������zuha | Divljakuša sve do glave | Ovas raste do stolova (La ca�����9 ����| I������*9 �9 ������-ce, | Dumnezeu s-��������9���&�=��-n bu0��$�-o lu����&�����na c-����u-rat, | Roade-n grîie o ��sat, | Roade- ���9����9 �- ���9���&�'������ri pîn-

139 Primanje�� )����� ����, Velika majka je preimenovana u Bogorodicu, ali je

0�������� ���� �� �� ���)� ��)�� �)� * �����. Vidi����� ����������B������� ��C�-*�1��� ���5���1�Demetra se, pored boginje Lete, pominje kao majka boginje Artemi-de, koja je bila poistove��na, pored ostalih, i sa Velikom boginjom iz Efe���<�� ��hram Artemision). Tako se, verujemo, od boginje plodnosti i sveg rastinja, posebno ��tarica, Demetre, preko nje �����ri boginje Artemide, odnosno Velike boginje iz Efe-sa, stiglo do Maj �����je Marije���ji se lik bio prika0����snicima III ekumenskog sabora u Efesu 431. godine (primedba autora).

Page 108: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 112

supsuoa���&�'��������9 ���������&�'���������9 �-n mese).140 Dakle, ce-realije u rumunskoj tradicionalnoj kulturi, u materijalu koji je zabele-�� � �����7munije, nisu veza ����0���� ska bo�� stva an��ke tradi-cije kao što je slu����N��ha severoi���ne Srbije verovatno zato jer se prostor Rumunije našao pod ve������cajem rumunske pravoslavne crkve.

Sveti Dijon(is) po svom imenu podse��� ����ga Dion(is)a, rekli smo, ne samo zbog sa0�nosti njihovih imena, a po svojim atributi-ma i ulozi, on, koji je u jednoj basmi (VI 2.1, stih 8) obu� � sve u kratke haljine, podse��� �����dog boga Jakha, koji je zamišljen kao mla� �� ���ven u kratak izvezen hiton��J���� ���nosti imena Jakho – Bakho, katkad je Jakho poistove�� ���Dionisom. Zbog njegovih atri-buta i uloge, Sveti Dijon(is) podse����� �����dog boga Pluta, nekada-šnjeg boga plodnosti i izobilja zemlje koji se od sredine V v. stare ere javlja pod novim imenom Pluton kao gospodar mrtvih, izjedna� � ��Hadom. Ina�����lja re����������Jakho i Pluto smatrani Demetrinim si-novima, a Dionis, prema or*�kom predanju, njenim unukom���ji lik je nastao verovatno spajanjem bo�� skog deteta, koje je od davnina po-štovano u egejskom svetu (Dionis Za����:�� �� ���ko-frigijskog bo�� -stva vegetacije. Dakle, Dionis je bog vegetacije, veliko bo�� stvo koje se, kao i sve rastinje u prirodi, stalno obnavlja.141 On je bog koji je pronašao na� ���jenja vinove loze i spravljanja vina, što se verovatno mo��� ��������hovima basme (VI 3. 2, stih. 50-52): I litar vina posta-de | Loza zelenog vinograda | S gro������������ili (VI 3. 1, stih. 245-247): I vino iz flaše po�����2�kot zeleni | S crnim gro����������mu (pridev crnim ovde mo�������de umesto prideva zrelim – prim. auto-ra). Navedeni stihovi govore, u kontekstu pri��1�sovog uskrsnu������Dionisu kao bogu vina.142 U jednoj pesmi iz oblasti Bihora u Rumuni-ji, Isus uzima sa krsta na Golgoti u usta krv koju kasnije ispljune na zemlju i koja se potom po volji njegovog Oca, Gospoda Boga, pretva-ra u vino: Ja u usta [krv svoju] uzeh, | Dole ga ispljunuh, | Na crnu ze-

140 B. Bartók, Rumanian Folk Musik, vol IV – Carols and Christmas Songs (Co-

linde), The Hague, Martinus Nijhoff, 1975, nr. 78a ��D. O. Cepraga, Graiurile dom-nului..., pag. 83.

141 ������������������������-����������� �����&&&��� �����#� 142 ������������������������-����������� �����1��� �����".

Page 109: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 113

mlju, | Otac je sve video | I tako ga ne ostavi, | Svetu krv Spasiteljevu | Uze te osveti | Vinovu lozu ... (Eu în gu��-l luam, | Jos de mi-���������&�@�� �������9 ���&�,���������������&�'�- ��� -�������&��*� ���9 �����eri-tor-iu, | De mi-l velea | Loaza vinului ...).143 I u prethodno navedenom tekstu koledarske pesme o � tu ili u ovoj o vinu mo��mo prepoznati -stari agrarni ritual kojim Gospod oplo�je polja tako što ih ritualno škropi vodom sa izvora ili vinom koje nastaje od Spasiteljeve krvi.144

Naše “nepoznato” bo�� stvo Dijon(is) kao vrhovno bo�anstvo onostranog da�����vot svom rastinju (gde on prolazi, trava ni��� �� to ozeleni), dok se u basmi (VI 1.1, stih 5) bajalica pita: kojim poslom on se bavi?, a potom sama daje odgovor (VI 1.1, stih. 6-7): Samrtnika on ���va, | On stra��� � ���va ga��J��������� �������ni da se mitolo-gem razrešava koliko u korist boga Pluta, odnosno Plutona, toliko i u korist boga Dionisa, koji je, i pored toga što je bog vegetacije, sila-skom u Podzemlje, kao i ostala bo�� stva vegetacije, smatran i gospo-darem mrtvih, a u Trakiji bio i bog proricanja koji je tokom zimskih meseci u Delfima, gde je bio pokopan, zamenjivao Apolona i davao proro� stva. 145

Izgled ovog bo��nstva na konju naj����� ������kazan slede����stihovima (VI 2.0, stih. 18-24): Njegov konj je lis u noge, | Sedlo mu je krljušt zmaja, | Dizgini su dva poskoka, | Ustima su uklješteni, | Repo-vi������reni, | A stremen mu dva blavora | U nit jednu upredeni, dok je u nekim stihovima (VI 3.0, stih. 53-64) prikazan nešto druga�je:

143 Gh. Pavelescu, Cercet�ri folclorice în sudul jude�ului Bihor, )nuarul Arhivei

de Folclor, VII, 1945, nr. 101, pag. 90 ��D. O. Cepraga, Graiurile domnului..., pag. 84.

144 V. V. Filip u svojoj studiji Universul colindei ro!��" &&&�(pag. 172), odnosno u poglavlju 4.7.3. Isus i bogovi vegetacije. Strada����������tva (9 ����" �'�ii vegeta�iei. /��tignirea ca sacrificiu) o uticaju likova orijentalnih bo�� stava na formiranje Isuso-vog lika iznosi slede����Mo�������'�nimljivi����� �nost Isusa sa orijentalnim bogovima vegetacije, Adonisom (Tamuzom), Atisom i Ozirisom, koji su umirali i ra��li se svake godine, predstavljaju� ��ko uvenu��� ���novno ci�� �no ra��nje vegetacije. Zapravo zbog arha �nog mentaliteta kojeg isti�����munske koledarske pe����� ni se da je Isus jedan od mnogih bogova vegetacije, koji ne samo da umi��� ��� vljava (aspekt koji bi mogao da se uzdi������� ��� ����ski ad����8���������lazi sve stadijume vegetabilnog ciklusa od malog deteta preko odra���4���veka do star ��# ������� �*���ka boginja kukuruza Ksilonen-To� �����'li� tim fazama razvoja.

145 ������������������������-����������� �����&&&��� �����#�

Page 110: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 114

Konj je njegov plav šarenko | I belu zve'��������lu ima, | Bele gle����-ve na tri noge. | A dizgini konjski su | Nevidelo ve���nje. | *�� ������ -novljev | Sevanje pro���no. | A on je obu������:� �nu ode�������������same zemlje. | A na rukama mu | Biser narukvice ili (VI 3.1, stih. 24-32): Njegov konj je crn, putonog, | Na desnoj ruci | Biser narukvica, | A on je obu����������������������'�mlje, | Puška njegova je | Nevidelo ve���nje, | Sablja njegova je | Munja pro���na, što podse��� ��t��kog boga Herosa, poznatijeg kao $���ki konjanik, ali i na Satire #<2�16.+8�sa Peloponeza i iz ilirskih oblasti, koji su u staro vreme, sve do IV v. stare ere, prikazivani kao demoni sa konjskim odlikama koji su se uvek nalazili u pratnji Dionisa.146

Da u Dionisovom kultu imamo elemenata koji se donekle po-dudaraju sa motivima koje mo��mo izdvojiti u navedenim basmama, kao i to da ima puno kultskih naziva koji se još uvek mogu na������-kabularu Vlaha severoi���ne Srbije, pokaza��mo u nastavku.

Motiv utapanja Isusa u vode Jordana po�������nosti sa mitom o utopljenom Heliju u vode Eridana ima zajed �kih elemenata sa Bak-hovom svetkovinom Turba, koja se odvija na reci ljubavi Erasinu u Argolidi (Peloponez), kada se katarza vrši po svoj prilici kupanjem u reci. Navedeni naziv svetkovine Turba kao i derivat �16; 8 , iz Po-luksovog Onomastikona, koji obele��va posebnu igru na Peloponezu, i pored glagola turbazo pretpostavlja verovatno starije ime turbantes za pomahnitale Bakhove, odnosno Dionisove, igra��147 Navedeni ob-lici do��kog su porekla i mo��mo ih svesti na latinske pozajmljene derivate, turba, turbate, turbatus, turbatio, turbator, turbide, turbidus, turbo, turbulentus u zna�nju me��,����nost, pomahnitalost, besno��, poreme��nost itd., �0���kog �06;D, koje su se zadr��le u rumunskom turbá (turbéz) “besniti, uznemiriti se, obespokojiti se”, turbáre “be-šnjenje, uznemiravanje, obespokojavanje”, turbát, -��“besan, uznemi-ren, bespokojan” itd.

146 Satiri koji su prikazivani kao demoni sa konjskim odlikama i koji se uvek nala-

ze u pratnji Dionisa mogu se mo������istovetiti sa tzv. Dunavskim konjanicima koji su prikazivani na ikonama koje se naj����� �laze prilikom arheoloških iskopavanja na lokalitetima na prostoru bivše Dakije, a ovi se opet mo������gu poistovetiti sa tzv. Sîn-Toa��ri-ma kod Rumuna, odnosno Svetim Todorima kod Srba.

147 ������������������������������������ ����5P-125.

Page 111: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 115

Do��ki naziv koji ukazuje na prisutnost Dionisovog kulta u unutrašnjosti Balkana mo�����ti i���ki naziv za konja 8EE./, koji je u stvari ilir������������relaciji je s rumunskom ���� “kobila” ili pride-vak mesapskog Jupitera Menzanos kao i naziv ko��ne figure Mezen-tius kod Horacija, koji su u korelaciji s rumunskim zoonimom mînz 3����be”.148

Milan Budimir ka��������I���ci termin subulo “frulaš” u kon-tekstu Dionisovog kulta doneli s is��nog Balkana, jer se etrursko ������ne mo�������jiti od srpskih sòpile “drveni narodni du��ki in-strument”i sòpilk� ili šupéljka “velika svirala”.149

Do��ki naziv za lakrdijaša u Dionisovom kultu je drákos, što se sasvim pouzdano mo���0�klju�ti iz koradikalnih derivata �6 38=A i �6 3+�?/�“lakrdijaš”. Popularna paretimologija napravila je od ne��-kog drákos� ��ko trágos, a zbog latinske tu��ce draucus “lakrdijaš, atleta, komedijaš”, koja je sinonim za comoedus, mo��mo pouzdano zaklju�ti da do��ki naziv drauco i ime satira �6238/� “lakrdijaš” u Sofoklovim Slednicima pripada vokabularu starih Pelasta, i to po svoj prilici nekom ilirskom dijalektu.150�M�gledno je pod uticajem hri��� -stva satir �6238/ postao Draku 3��vo” (isp. bog Veles > veles 3��vo” u staro�škim izvorima XV i XVI veka.�Bog Veles je zabele�� � i u ve ��� ��kom spomeniku� “Putovanje maj��� ���je kroz pakao” - 9��������$ ��$ ��������� :������� ���� ��� ����������koji je preveden na staroruski u�XII v., sa umetkom da me�����šnike�sveta Deva Marija vidi i Velesa itd.151), a termin drákos u rumunskim dijalektima Balkana dao je termin al dracu u zna�nju “lakrdijaš, še-ret, komedijant”, što se mo�����deti iz slede������nice: zo �e al dracu, mînjit cu ba�e4�������� ��pe “ala je šeret (mangup, lakrdijaš), nama-zan balegom (svim mastima) da ne ispuca”.

Speci*�na igra satira nazvana�83+--+/ koju su najpre priredili Frigij��������C�onisa Sabazija #< ; =8���+.-0�) došla je Grcima sa

148 ������������������������������������ ����5�� 149 ������������������������������������ ������� 150 ������������������������������������ ���� ����22���2P����2���/�� 151 !"#��!���$������!�����%&����"������������������������F�������

“G����4�������� ��$�� � � �����"�������"����������� �����' ��#����"���- ��"��� #�(�� �����������������"���"5�

Page 112: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 116

severa. Prema Arijanu, nazvana je tako po jednoj od nimfi Kibelinih #H1;I>>D/�-1:��-8 pratilja, koja se zvala <83+--+/.152 Naziv ove igre odr�����������škim selima severoi���ne Srbije i severozapadne Bu-garske u imenu kola sikna.153

I pored navedenog, razume se, jedino vrhovno bo�� stvo, odno-sno princip svetlosti, vo��� �� ��noj stazi, mo��� ��ti poput Ozirisa (As-Ar-u), koji je gospodar sja��� ���lu velike ku������nosno Kosmo-sa, koji boravi u mraku i u gustoj tami, da za ruku vodi i ��va samrtni-ka (VI 1.1, stih 6 i VI 2.1, stih. 11-12) od svih onih demonskih sila Haosa ko�����le dušu i telo inicijanta van tokova circulum vitiosus-a, tako što mu najpre Majka Pre� ���� ta male i velike knjige (VI 3. 2, stih. 7, 9-10) i u Raj mi ga opravlja (VI 2.1, stih. 13), kako ne bi na kraju puta me�stanja došlo do njegovog sjedinjenja s Apsolutom, a time ����� �����vota (VI 2.1, stih. 20-21): U visine te nebeske | Na ostrvo onog sveta.

Sile Haosa u drugoj basmi (VI 1.1, stih. 8-12, 31-35) uzimaju ob��ja nama poznatih hipostaziranih demonskih sila, ��vo��� ���voli-ca, vampira i vampirica, zmajeva i zmajica, naprata i napratica, šum-skih maj� � ����va i to������no, preosmišljenih pod uticajem hri��� -stva, koje u poslednjoj basmi napadaju samrtnikovu dušu tako što su (VI 4.0, stih. 14-17): Njihove (...) puške nokti zašiljeni | Bolesnom u srce zabadani, | Njihovi su no��vi nokti zašiljeni | Bolesnom u slabine zabadani itd.

Onostrani svet Vlaha nije mesto gde duše tumaraju u tami, kao u hebrejskom Šeolu, niti je mesto gde se duše peku za sva vremena

152 Eustath. in Iliadem XVI 617 (Arr. Bithyn. fr. 10): Postojala je i /igra/ sikinida,

ko �nija /pogodnija za komediju/ od pirihe /ratnog plesa/, koju su, ka�������pre pri-redili Frigij �������; onisa Sabazija, nazvanu /tako/, prema Arijanu, po jednoj od nimfi Kibelinih pratilja, kojoj je ime bilo Sikinida (;� �< ��= �������� �w�������� (�>$ ����#��$), ?� ��1���, ���#�, @������� *����$ %�= �� �A#8 B�����8, C�����(����� ���4 �.� &D�����.� %�= ��E �1� C���1� �>$ '� ��$ ����1�, F -���� ;� ��������). - Prevod sa starogrkog originala je sa�nio prof. dr A. Loma, te mu se i ovom prilikom najtoplije zahvaljujemo na pomo��; ������������������������������������ ����2!�

153 ���)� �����������������������������������������������������������������������*�"�� ��# �� � ��� 5-70, 80-87, 117-121, 131-137, 152-160, 162-167, 188-194, 199-203, 228-232, 258-261, 297-/22���/2#-312.

Page 113: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 117

kao, recimo, u hri��� skom Paklu. On je radije prikazan kao ���na staza (rumo. drumu al lung) kao npr. u petre��turi iz Krivelja (Krive�, stih.85-86, oblast Crno��je): Da dolinom rajskom ideš, | I na širok put posve����<@������������� �7�� la va����&�@��������������barat).154

Onostrani svet Vlaha je kao put kroz dolinu bla��nih, podeljen je na više oblasti ili prikazan kao ku�������trdeset dvorana, kao npr. u stihovi���������������0�M� ����<M��i�������)�!�-61, oblast Crno��je): Idi dole ka dolini, | Ka zracima tim sun��vim, | Vide���� ���lju ku��, | Gospodnja je ono ku��. | Od srebra je i od zlata, | Kakvu nemamo na zemlji! | Ti lestvice zato tra� , | Da otvoriš sebi dveri, | Mnoge dveri i prozore. | 2�trdeset njih na broju, | Da iza����������'��ti (�a la va�e cam la va����&�(����������������������&�M������� o ca�����re, | A�a-� ca-sa Domnulu�. | �a-��������������int, | Cum n-avem no��������9 ���&��-a������������ri������&���-����$����$9�9�ire��&�F$9�i, fere$���ire. | Patru�������$�� *�re$��� &�M� ��-�� ��� � $���� ��� ��$�:� ko��� vaju stra��ri, poput �on-a Sîn-���on-a, Zîn-ua, Somo�ive i drugih.155

Te obla����������)��trdeset dvora �� ���jem se kraju nazire Zora i dan i svetlost novoro��nog Sunca, ispunjene su brojnim preprekama i u ba�������� �vedenim hipostaziranim demonskim silama koje na-stoje da umrlog i njegovu dušu unište baš kao Set-� votinja u Duatu (Tuatu) starih Egip��na.

Onostrani svet, koji na kra���������vota, pripremljen, blagona-klono do�ka svaki Vlah, pre li�� ��������stanja svakog Egip��ni-na od Amenta (Amentet, Imentit), pola0 �� ��ke transformacije – u stihovima basme (VI 1.1, stih. 15, 21-25): Od sunašca na Zapadu. Za-

154 E. A. Vo����.�����Egipatska religija..., str. 61, 62. Molitve koje pokojnik upu-

�je Ozirisu u starih Egip��na tako������ju pome ������noj stazi: Klanjam ti se, o, du������nosti, ti Dušo koja u Tatuu boraviš, (...) ti si gospodar Akerta (tj. podzemnog sveta). Podaj mi stazu, itd. ili: Do�����bi, o, sine Nutin, Ozirise, prin������nosti; ja sam u pratnji boga Tota,�#&&&8�0������� nio da ti bog Šu telo osvetli; on ti je stazu zra-cima svetla obasjao itd.

155 E. A. Vo����.�����Egipatska religija..., str. 118. Evo šta nam o tim oblastima ili o dvoranama donjega sveta u verovanju starih Egip��na govori E. A. Vo����.�����Po-kojnik je morao pro���mnoge oblasti podzemnog sveta u mnoge nizove dvorana��ja su vra���vala bi�����ja su bila spremna da, u slu�ju da im se ne obrati na odgovara-ju��� �� ���du neprijateljski raspolo��na prema pridošlici; tako���������balo da putu-je barkom i da pribavi po������gova ...

Page 114: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 118

pad je simbol smrti, ali kao izvora no������vota – do Duata, njezine zavr� �� ��ke, Zo��������mu je Duat uskrsnu��� �0����ka, iz tame u svetlost – što je iskazano stihovima: Sve dok Zore ne zarude, | Od sva-nu������nih Zora, | Dok nam Sunce ne progleda, | Kad nam Sunce pro-gledalo, | Samrtnik se probudio156.

Bit poistove��vanja samrtnika, njegovo umiranje i put me�sta-nja do ponovnog ra��nja sa zalaskom Sunca na Zapadu, i njegovog puta (VI 1.1, stih. 16-23): Od sutona do ve��ri | Od ve��ri do pono� �| Do u gluho doba no� � | Dok se petlovi ne jave | A petlovi kad se jave do ponovnog ra��nja Sunca u stihovima Sve dok Zore ne zarude | Od svanu������nih Zora | Dok nam Sunce ne progleda, na kraju bajalica nam otkriva u svo�����ranjima, slede��� stihovima (VI 1.1, stih. 24-25): Kad nam Sunce progledalo, | Samrtnik se probudio, kao da je tek sanak usnio dok je proputovao onostranim svetom do ponovnog ra��-nja u višim stadijumima svesti. To zajed �ko bu��nje samrtnika inici-janta sa Zorama i jutarnjim Suncem, svakako, je simbo��no re�no. Vidimo to na osnovu slede��)����hova (VI 1.1, stih. 26-30): Tiho, da ga ne plašite | I iz sna ga ne prenete, | Ja ga jezikom raš� nih | Srpom usta mu otvorih, | Te olakšah samrtniku i tako dalje.

Ritual otvaranja usta u inicijaciji samrtnika kod Vlaha severoi-���ne Srbije zabele�� �����hovima (VI 1.1, stih. 28-29): Ja ga jezi-������� nih, | Srpom mu usta otvorih, doista kao da je preslikan iz egipatskog pogrebnog rituala, a bajalica kao da preuzima ulo����ne, zva ��E�rauur, koja personifikuje Izidu, ili ulogu sveštenika, po imenu Sem, koji personifikuje boga Ptaha (Neka mi bog Ptah usta otvori) ili Šua (... neka mi bog Šu usta otvori alatkom svojom gvozdenom kojom i bogovima usta otvara) u pogrebnim obredima koji su se vršili na vra-tima grobnice prilikom sahrana starih Egip��na.157

156 M. Viši���Egipatska knjiga mrtvih,�Sarajevo, Svetlost, 1989, str. 38-42. 157 +� ��E�rauur je šaputala pokojniku na uvo: Gle, usne su tvoje ure��ne za tebe,

tako da ti se usta mogu otvoriti kao i sveštenik, po imenu Sem, koji se obra������koj-niku re�ma: Usta ti bejahu zatvorena ... Ja otvaram za tebe usta tvoja ... alatkom Anubisovom, spravom gvozdenom kojom su i bogovima usta otvorena ... (E. A. Volis .�����Egipatska knjiga mrtvih, izd. B. Stani���������.�ograd, 1989, str.186-199 i E. A. Vo����.�����Egipatska religija..., str. 84, nap. 77).�Ovde mo��mo uspostaviti paralelu na relaciji bajalica – dvojna boginja Ma’at, koja je simbolizovana srpom, tj: silom du-ha, istinom, a koja, � �e, upravlja vagom na kojoj se vagaju duše pokojnika.

Page 115: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 119

U drugoj basmi Pri���3�spodnja (VI 1.1), pored ostalog, pome-nute su i Vedske Zore, a znamo za ritual Prizivanje Zorâ (Strîgar�a Zo-rilor, Zori�e) u pogrebnim ritualima Vlaha severoi���ne Srbije. Ovde bismo samo istakli mno�inu naziva zore (zor����ovaj izraz se nikad ne poima kao jednina u rumunskim govorima na prostoru severoi���ne Srbije) u pomenutom ritualu koji se mo�����rediti s mno��nom nazi-va zore (vyushti, a ne ushas) u Vedskim himnama. Dakle, oblik mno-��ne kori��� � � ���škom ritualu za Prizivanje zorâ kao i u Vedama (Rig-Vede, Atharva-Vede, Taittirîya Samhitâ, Taittirîya Brâhmana i Anuvâka) nije oblik poštovanja, a ne predstavlja ni uzastopne zore u godini, nego upu�je, po Tilakovim istra��vanjima, na višemilenijum-sko pam��nje ark �ke zore koja se ra��la i trajala do trideset dana (trimshat svasârah “trideset sestara”) koje �ne, u skupinama po šest, pet glavnih zorâ.158 Te zore su u Vedama predstavljene kao majke, se-stre ili ljubavnice boga Sunca, koje najavljuju njegov dolazak i, napo-kon, ra��nje dana nakon duge ark��ke no����K���se�������je su naj�-��� �� ���novane u pesmama rituala Prizivanje Zorâ. Da je tako, evo jednog reprezentativnog primera koji u svojoj studiji donosi Marian davne 1892. godine: Zore moje, sestre moje, | Lepotice, vile moje! | Po��rite, razdanite, | Jona moga presretnite, | Vratite ga ’vamo, na-zad, | Da sa vama amo do�����<��������������svetljeni, | Od Gospoda

158 B. G. Tilak, Arkti�ka pradomovina Veda, Beograd, “Knji�evne novine” 1987, str. 108-�P/G����!�������"���������������������$�������������������B����-���� 3����+#��������4��� "���� ���� �� ��� �� ��� ��-24; G. Lifa, Zorile, “Tibi-scus” 1993, str��"������������*���G�N. Bot, Strigarea Zorilor în Banatul Iugoslav, Lumina, anul XXII, Nr. 1-3, Zrenjanin, 1968, str. 46-54; O. P�un, Motivul “amîn�rii” în cîntecul Zorilor, Analele societ��ii de limba Român���br. 8, Zrenjanin, 1977, str. 138-144; G. Suli�eanu, Elementul narativ�"i aspectul muzical în cîntecele funebre ale Românilor�"i Sîrbilor din zona “Por�ile de fier” (Gerdap), Radovi simpozijuma o ju-goslovensko-rumunskim uzajamnostima u oblasti narodne knji�evnosti (Panevo) Panevo, Libertatea, 1974, str. 557-587; N. Fracile, Vokalni muzi�ki folklor Srba i Ru-muna u Vojvodini : Komparativna prou�avanja, Novi Sad, 1987, str. 71-77, 502-505; N. Fracile, Tu�balica kod Rumuna u okolini Vršca, Zbornik 1. Kongresa jugosloven-skih etnologov in folkloristov 2 (Rogaška Slatina 1983), Ljubljana 1983, str. 737-747; N. Bot, Contribu�ii la studiul raportului dintre cîntecul ceremonial de înmormîntare�"i bocet, Analele societ��ii de limba Român���Zrenjanin, 1974, br. 5, str. 163-170; V. '�$��Cântece rituale funerare din jude����5�hedi�� ��7��timp, Revi���������tu��� $��tradi�ie popula����� ��1�� ���/��,�nu-Severin. 1998, pag. 14-15; N. Panea, M. Fifor, Car�����!���� �������ii, Drobeta - Turnu Severin, 1998, pag. 55-57.

Page 116: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 120

Boga sazdan, | Na sunce, vetar i kišu | I na vodu teku� cu (- Zorilor, surorilor, | Mândrelor voi zânelor ! |�1� ����bi����������0�li���&�'�����1� �9��9 �%� ����&�'�-��9 ��������9 ������&������ ���������������&�>-������me lu-mina���� &�C��C�ne0��� ���sa���� &� ����% ������a���$�� �����a��� &�'�� �����������toare.).159 Nave���mo nešto iz Anijevog papirusa što govori o tome da su i stari Egip��ni pevali himne svevide����C�sku sun�-vom ali i Zori, koja mu prethodi: Zdravo da si, ti Disku, ti gospodaru zrakova koji se uzdi����������zorjem dan za danom! Obasjaj zracima svetla svoga lice Ozirisa Anija, koji je istina glasa; jer on ti zorom pe-va himne pohvalne... Uostalom, i ceremonija postavljanja barke Seker (u njoj su Egip��ni pokapali mrtve ne bi li u svojim barkama mogli da prate barku bo���7�� ���������nom putu nebeskom, baš kao što je bio obi������ljivanja pokojnika u barkama kod nordijskih naroda) na saonice (do današnjeg dana se u nekim krajevima zadr����������������pokojnik prenese do svoje� ��ne ku��� �� ��onicama) obavljala se u zoru”.160

Sve što je re�no pripada starijem sloju mitološkog poimanja sveta u Vlaha severoi���ne Srbije, a ostalo su motivi koji su se nešto malo dotakli novozavetnih kanonskih ili, mo��������krifnih jevan��-lja. Redosled motiva koji se još pominju u basmama Pri���3�spodnje je slede���� poro���� ���te majke Marije, � dovi otimaju si��� ���jeg, sveta majka Marija tra� �� na, muke svete majke Marije dok tra� �� -na, muke Isusove, kle���� dovske, da��� ���be za Isusa, uskrsnu���Isusovo, poduke radi ostvariva���� ��da, ostvariva���� ��da i molbe upu��ne Isusu za samrtnika.

Motiv poro��ja Svete majke Marije zastupljen je u slede�������-hovima (VI 2.1, stih. 14-16): A Marija sveta Deva | Porodi se, dole se-de, | U na���je porod uze. Na osnovu ovog motiva mo����������������da su i novozavetna kanonska i apokrifna jevan��lja u narodu bila ma-nje poznata.

Drugi po redosledu je motiv � dovi otimaju si������jeg, koji je zabele�� ��stihovima (VI 2.1, stih. 17-18): *�)�� dovi tad saznaše, | Ukraše joj oni porod, koji je tako����� taminiran eshatološkim i ko-smogonijskim elementima o kojima u istoj basmi govore slede������ho-

159 S. Fl. Marian, Înmormântarea Românilor, Bucure$ti, 20002, pag. 161. 160 E. A. Vo����.�����Egipatska religija..., str. 36, 62, nap. 64.

Page 117: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 121

vi (VI 2.1, stih. 19-21): Poleteše onda sa njim | U visine te nebeske, | Na ostrvo onog sveta, što donekle pokazuje koliko je i na koji na� �Vlah mogao da prihvati i sublimiše u svojoj staroj mnogovekovnoj tradiciji naizgled novi mit o ro��nju i stradanju bo���skog deteta, od-nosno hri��� skog Spasitelja. Koliko je prepoznatljiva Hadova otmica Persefone i njen odlazak u Podzemlje u navedenim stihovima koji go-vo�����+�dovskoj otmici poroda�.��je majke kojeg odvode u visine te nebeske na ostrvo onog sveta, toliko je u navedenim stihovima prepo-znatljiva i otmica malog Dionisa Zagreja od Titana koje šalje ljubo-morna Hera.

Mnogo je zanimljiviji motiv sveta majka Marija tra� � � na, 161 koji sadr�����roku lepezu doga��ja i mnogo više momenata koji upu�-ju na tek zapo�tu kontaminaciju lokalne mitološke tradicije na ovim prostorima sa novozavetnim, odnosno apokrifnim evan��oskim mo-mentima iz Hristo������vota. Stihovi jedne basme (VI 2.0, stih. 1-5) ka���������Presveta Deva Marija, | Imala dete, izgubila. | Tra� la ga unakrsno, | Kud god išla, tra� la ga, | Al’ na njega ne nai��, što podse-��� ��C�metru koja tra��������@��sefonu. Nekoliko stihova dalje u istoj ba�����tamo slede����Kod izvora reke Jordan, | Glas detinji nju dozi-va. | ... | Odmah ona brzo krenu | ... | I Hristosa sustigla je, | Dohvati ga u na���je | I rukama svojim belim | Uza se ga privinula, ���������-gledno mnogo toga izmešano. Hristos je ovde bo���sko dete koje se udaljilo od svoje majke, ona ga potom nalazi na izvoru reke Jordan, u �mu se samo nazire krštenje Hristovo, a daleko više podse��� ��� -��ki mit o Basileji. Naime, Uranova i Titeji ������ Basileja, luda od bola, iscrpljena od dugog lutanja i teških jada za svojim sinom Heli-jem (kao i sveta majka Marija za svojim detetom), koga su titani uto-pili (mo���������panje Isusa u vode Jordana od strane Jovana Krstite-

161 V. V. Filip u svojoj studiji Universul colin�� ���!��" &&&�(pag. 151-�!�:����-

nije u podnaslovu 4.5.2 Majka koja tra� �� na (Maica ce-" � �u�� = ��) o navedenom motivu, pored ostalog, iznosi slede���<prevod autora): Polazimo isto tako od premise da imamo posla, u sferi mitološkog nasle���� ��� ���nim autohtonim vidom mita tipa 9' ��� �0' � ����� ji scenario predstavlja umiranje i komadanje Boga, njegovo rastura-nje na odre��noj teritoriji i njegovo sjedinjavanje s vodom ili zemljom (u nastavku '�������� ��tvovanja i plodnosti, o kojem smo govorili u vezi sa “pokapanjem Bo� -��>8����������ga sledi tra��nje od strane boginje (majka/sestra/supruga), sastavljanje i njego����� vljavanje (kao mitološka metafo������� vljavanju prirode i vegetacije).

Page 118: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 122

lja radi krštavanja samo refleksija an��kog mita o utopljenom Heliju, koji se svakoga dana ponovo ra����0�M��ana kao što i izranjanje Isusa predstavlja novo ro��nje) u reku Eri�� �<O�,- �./0162 - ime podse���na reku Jordan), gde je pa��� ��������������������������sa pri�nilo da je glas svoga deteta (u navedenim stihovima: Kod izvora reke Jor-dan, | Glas detinji nju doziva.) kako joj govo�����������tani biti ka� ��-ni163 (Isus svojoj majci govo���������+�dovi biti ka� ��ni kao što je re-�no u slede�������hovima /VI 3.0, stih. 264-265/: *�� dove oko sebe | On na zemlju obori��).

Što se ti��krštavanja bo���skog deteta, Isusa, taj motiv se ne sre�����mo u vlaškim basmama, jer se, mo�����ti, zbog narodnih naiv-nih shvatanja u poetskim tvorevinama obred tako��� 0��va s detetom Isusom odmah nakon poro��ja u mnogih naroda. Dve pesme, Krštenje Hristovo i Opet krštenje Hristovo, sa istim motivom, gde ro��nje i kr-štavanje idu kao jedna celina, nalazimo u Vukovoj zbirci Srpske na-rodne pjesme164, a u Bugara ih ima doista puno.165 Narodne ukrajinske koledarske pesme tako�����minju krštavanje malog Isu����M��no se sre����sme u kojima sveta majka Marija kupa Isusa, povija ga u svi-lene pelene, pere ih u Dunavu i nakon toga ga krštava. U drugim pe-smama, kada ra��� 1�sa, njoj dolaze 40 an��la i 12 sveštenika, koji uzimaju dete i krštavaju u reci Jordanu. N. Pokrovski navodi u svom delu %������J�� ��� ���������� ��������$J�, ������K�������������J������ �� �������� <#�� 11�� ��� 1�� "��K��J��!����� L����, � ��� �!#-192) nekoliko dela likovne umetnosti iz prvih vekova hri-

162 ������������������������-����������� �����&&&��� ����P5� Eridan je pri-

hvatio Faetonta kad ga je Zevs munjom strmoglavio sa neba. Na njegovim obalama Helijade su pretvorene u topole (Ov., Met., II, 325 i dalje). Preko Eridana je la���=�-go uplovila u zemlju Kelta i stigla do Jadranskog mora (Apoll. Rh., Arg., IV, 627 i da-lje).

163 ������������=�����������-����������� �����&&&��� ���" � Brat i sestra, Sunce i Mesec, bi����du�����štovani kao Helije i Selena, koji su, usput re�no, po Plutarhovom kazivanju, bili supru� �ci ili ljubavnici (������������������������-����������� �����&&&��� ��� /"#), i koji su u mnogim varijantama vlaške, odnosno rumunske pesme, ��nidba Sunca i Meseca���sto opeva ��<���1�����, '�������-�������������������L�������3 ���� ��4������5��2���#������#!��� ���"P-80).

164 !���������3��������������������C�������+��I��4����������#����� ����5#��N�525��� ����5���; 203.

165 ���!��������)�����$��…��� ����52-134.

Page 119: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 123

��� stva, gde se susre�����ke o krštenju Hrista, koji je prikazan kao dete. N. Pokrovski nalazi nekoliko takvih slika naslikanih na sarkofa-zima od IV do VI veka i isti�����������������kvenim himnama za vre-me praznika Krštenja Hristovog (drugi tropar prve pesme iz drugog kanona Bogojavljenja) sâm Spasitelj u metafo��kom smislu naziva dete. To je moglo do�����da što su se dva praznika, Ro��nje Hristovo 25. decembra, odnosno Bo� ��(Dies natalis Solis invicti) i Bogojavlje-nje 6. januara, po starom kalendaru sve do IV veka podudarali i pra-znovali u crkvama na Istoku jednovremeno, 6. januara, a ponekad se istoga dana praznovao još i Veliki petak ili Svadba iz Kane.166 Ali, sve-�nost Ro��nja Hristovog 25. decembra nije deo sve�nog kalendara ranohri��� ske crkve, jer je ona formirana tek u IV v. na Zapadu, ve-rovatno u Rimu, gde je prvi put posvedo�na u vremenu od 335. do 337. godine, odakle se rasprostirala širom hri��� skog sveta. Nasuprot tome, sve�na epifanija (epiphaneia - parousia - adventus) 6. januara po�la je na Istoku (o epifaniji u Galiji svedo��Ammianus Marcellinus tek 361. godine). Nju valja tra��ti u Egiptu, gde je lokalni kult voda Nila i dan ro��nja boga Aiona poštovan u no����0me��!���� ����nuara, i to je najverovatniji supstrat koji je vremenom prihva�� ������nosti krštavanja Isusa Hrista u vodama Jordana. Aion je bo�� stvo u kultu boga Mitre (Mithras) predstavljeno u ljudskom obliku sa lavljom gla-vom (leonkefal), a vernici toga kulta krštavani su uvo��njem u miste-rije koje imaju sedam stupnjeva posve��nja.167

Motiv svete Deve Marije koja tra������ga sina i odlazi do kapija najpre svete majke Utorke (naziv dana ma��/-a/ u tekstu originala na-stao je od imena boga Marsa), a potom do kapija svete majke Petke (naziv dana vi�er���a/ u tekstu originala je nastao od imena boginje Venere), svete majke Subote i najzad do kapija svete majke Nedelje, koja rešava njen problem mnogo je razu��niji u basmama zabele��nim

166 ������!�������56�� ��M����J�� �����������������������M��������

VII, ��M���J�, ��������J�����������J�������M����7 8��� ��/5������ �)� �����-9���##/��� ���55!G�D. O. Cepraga, Graiurile Domnului..., pag. 27.

167 To su: Gavran (Corax), Mlada (Nymphus), Vojnik (Miles), Lav (Leo - predsta-vlja bo�� stvo Aion), Persijanac (Perses), Sun����4��snik (Heliodromus) i Otac (Pa-ter). Vi����+��6�le�����Astronomski sadr������� � �kom motivu ubijanja bika, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru 33 (20) 1993/4, Zadar, 1994, str. 93-108; V. V. Filip, Universul colin�� ���!��" �����������"P-175.

Page 120: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 124

u selu Kobišnici kod Negotina (VI 3.0 i VI 3.1). Naravno, i ovde su svete majke odre��ni dani u sedmi�����ji nazivi re�to govore o mno-gobo��kom panteonu. Ovde je zanimljivo da je (sveta majka) Nede-lja, ina�����uzeta iz mitraizma, u hri��� skom kalendaru zapadne cr-kve, pored ostalih naziva, imala naziv dies Solis, što u prevodu zna��dan Sunca, i da je ona pomogla Presvetoj Devi Mariji da na������ga sina, baš kao što je bog sunca, Helije (��>+./8, pomogao Demetri da nakon devet dana i no��������tinjama u ruci lutaju�����0�)��ne i vode na�������������Persefonu.

Svakako, sin svete Deve Marije u nekim basmama nije više bo-���sko dete, nego je prikazan kao konjanik na konju, gde ne mo��mo biti daleko od istine ako pretpostavimo da bi se u opisu njegovog lika i konja mogao na�����rektan uti�������ke kulture, odno� ��,��kog ko-njanika (isp. ovde o ikonografskom prikazu konja crvene boje Svetog Dimitrija u bugarskoj tradicionalnoj kulturi).

Motiv muka svete majke Marije dok tra� � � na prikazan je u skoro svim basmama. Na primer u jednoj od basmi (VI 2.0, stih. 6-8): Ranjavana je kopljima, | Bojevitim sekirama, | Iglama je ubadana, a u slede����<N1�5�������)��5#-34): No��ve je presko� la, | I sva koplja ubo-jita, | I sekire zavitlane, | Sva se ona izranjavi, | Sva se ona raskomada, | I krv za njom tad pote��. | Šikljala je mlazevima. Po�������� �vede-nih u narednoj basmi (VI 3.0, stih. 26-27) nalazimo i ove stihove: Vo-de su se pomutile svakako od njene krvi, a Na drvetu li�����'�lenilo, dok u predposlednjoj basmi (VI 3.1, stih. 42-45) još i ove: Voda je cr-venila razume se njena krv, a Li����������ki ozeleni, | � to je raslo, | Brzo se u ko������silo. U jednom zborniku Strasti Hristovi168, koji je plod fantazije i vere nekog katolika sa Zapada, nalaze se stradanja Isu-sova i svete majke Marije (od XVII glave pa nadalje), koja su po svoj prilici mogla da uti� �� ���hove basmi u kojima su navedene muke svete majke Marije dok tra� �� na.

Povodom muka i stradanja svete majke Marije u jednoj od ba-smi (VI 2.1, stih. 35-40) �tamo: A Go�������4���� ��losti, odnosno zbog tolikih stradanja Šta se zbilo on oseti, | U vino joj krv pretvori, | I crkvi ga on podari | Za pri��������rodima, | Nezasitim krvi njene. Da

168 ������ %�&���9�� ������ L�����M� ��� �������-��������� ������ XV ������)��" �����������6�&��:����� ���������� ���CXL, 1901.

Page 121: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 125

bi zatim na pitanje šta uradi Gospod-Bog još bajalica dala odgovor (VI 2.1, stih. 42-45): Krila sebi on satvori, | U nebesa tad se vinu, | I od tada on na zemlju,| Nikad više nije bio. Prvih nekoliko stihova go-vore o krv �����tvi koja je uspostavljanjem hri��� stva zamenjena vi-nom, a ostalih nekoliko stihova u sebi ima����glednu reminiscenciju na novozavetno evan��osko uspenje Hristovo.

Eshatološka slika o stradanju svete deve Marije podse��� ������-danje Demetre, koja je, ponavlja���� � ��losti i mukama tra����� �����Persefonu, koju je Had, po Zevsovom odobrenju, oteo. To što li���� �����ci ozele �� ����to raste kuda sveta majka Marija tra�� sina podse���na lik Demetre kao boginje plodnosti i sveg rastinja, poseb���� tarica, koja je, dok je tra��������ku, nau�la ljude ne samo seja ����������� ��gajenju vo���� �� �mu nam govori mit o an��kom heroju Fitalu #�0� >./8.169 Demetrin lik se formira u Egeji, verovatno još u neolit-sko doba (6-4. milenij stare ere), kada je pored Persefone njoj dodato i bo���sko dete, Pluto, koje je preraslo u boga mrtvih, boga Plutona, ili bo���sko dete, Jakho, koje je, re�������������0������0�nosti s ime-nom Bakho s vremenom identifikovano s bogom Dionisom���ji je lik nastao spajanjem bo�� skog deteta, koje je od davnina poštovano u egejskom svetu (Dionis Za����:�������ko-fri�� skog bo�� stva vegeta-cije. On je prikazan kao muškarac odeven u dug jonski hiton kao kad je stajao na morskoj obali s pogledom uprtim ka egejskim ostrvima, obu� �����nu purpurnu ode��. U stihovima pojedinih basmi prika-zan je i sin svete majke Marije, Isus Hrist, u dugoj ode�� (VI 3.1, stih. 165-166): A on je obu������:������������do zemlje ili (VI 3. 0, stih. 160-162): A on je obu������:�������� �nu | Sve do same zemlje kao što je i u rumunskom folkloru: Dolazi i dobri Gospod-Bog | U ode�� �| Dugoj, dugoj sve do zemlje (... | Vine-$�� �nul Dumnezeu | Cu-on ��0mântu mohorât, | Lungu-���� ���� �- ����% ���&����:�170

Termin koji se koristi za Isusovu ode��� u navedenim basma-ma, bu"muc�<�� �-m pomînt - VI 3.1, stih. 165-166) ili �7�"7 ���4�� (p� �-m pamînt - VI 3. 0, stih. 160-162), identi� ��� onom o kome je A. Roseti na ubedljiv na� ���kazao, na bazi jedne lek��ke uspored-

169 ������������������������-����������� �����&&&��� ����2���P/"� 170 B. Bartok, Melodien der rumänischen Colinde (Weinachtslieder). Budapest,

Musica, 1968, p. 209-210.

Page 122: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 126

be, da postoji relacija izme��purpurne ode���, npr. iz jevan��lja po Jovanu, kojom su rimski vojnici ogrnuli Isusa nazivaju���������odsme-hom impera���� dova, i one iz rumunskih koledarskih pesama koja je nazvana ��"7��������7.171 U jednom rumunskom Tetraevan��lju koji je oštampao Koresi 1560-61. godine, purpurna ode��� je tako���nazvana ��"7��mohorît172 i ozna������nije crkvenu ode��� tamno-crvene boje.

Što se ti����tiva tzv. nestanka ili iš��znu���9��sovog apokrifna jevan��lja kao i kanonska, pominju doga������da je dvanaestogodišnji Isus nestao u Jerusalimu. Uplašeni Josif i Marija po�nju da ga tra�����nalaze ga u razgovaru sa knji���nicima, ko������de njegovoj mudro-sti. Daleki odraz tog doga��ja pored navedenih basmi u Vlaha severoi-���ne Srbije gde je Isus prikazan na konju, po���,��kog konjanika, tj. Herosa, i sa dosta drugih detalja, nalazimo u jednoj bugarskoj kole-darskoj narodnoj pesmi iz Novgradeca (���; ���): �����������-�����������#����������, ��������. | "�����������, $��������-�.���- “B����������������������, ��������������, N���������?” | - “!��������,������������”. | - “B�����K��������������”. | - “G���������, ��������, | &���������������������.� ��"���������������������#����������������������, | �����������, ������������”173, gde se vidi i struktura pesme koja je doista bliska basmama tipa ?� ���Gospodnja. Takvih pesama, na primer iz Srba�<��9�������������:��Gloceva <����� ��:��Kozloveca������������<���;���:��Novo-se-la� < ������:� itd., ima dosta u bugarskom folkloru.174 O motivu nestanka ili ���'�����Isusovog u Jerusalimu, gonjenju Hrista od Je-vreja, odnosno���4���� ����� �@� ������������ ���������������@�-tebnje175���;�����������176.

171 ���7�setti, Colindele religioase la români, Analele Academiei Române, seria

II, XL, Bucure$ti, 1920, pag. 45. 172 D. O. Cepraga, Graiurile domnului..., pag. 30. 173 !��� ��9��B������������������������������������������*�"������-

� ��� � ��������� �&����;��������/���� ���/ ��No 100. 174 !��� ��9��B������������1��� ����/��No�//G�� ���/ ��No 98, 99. 175 ��� ) ���"�� �������J�� ����������� �� �����M� ������M� ����� II.

A���������K���������!��<������##"��� ���"P"-749,����>UUN11� �����J�������-��������J��L�����������, LXXVIII ����������� ��'��������� ��������� ����������������K��������M��������������������M.

Page 123: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 127

Ov�����mo u dve vertikalne kolone jedne tabele, na osnovu iz-lo��nog materijala, radi ve��� ���glednosti, dati uporedo sve dodirne elemente, koje, po našem ube��nju, ima Demetra i sinovi, Jakho (Bak-ho-Dionis) i Pluto (Pluton), Basileja i sin Helije sa presvetom Devom Marijom, svetim Dijon(is)om i bo�� skim detetom, Isusom Hristom.

Demetra, Jakho (Bakho-Dionis), Pluto

(Pluton), Basileja i Helije

Sveta Marija, Sveti Dijon(is)

i Isus Hrist

U ku��� .�u��� ��� ��veo Tripto-lem, ko� � ��� ��vao krave, Eumolp, ko� � ��� ��vao ovce, i Eubulej, ko� ������vao svinje.

U ku�����spodnjoj Okupili se svi kravari, | Tamo se okupi� ��� ���-bani, | Tamo su se okupili svi svinjari.

Kada je Dionis zarobljen na la���tirenskih gusara, poteklo je vino, oko katarke se uvio bršljan, a preko jedara se spustila loza sa zrelim gro���.

U kontekstu pri�� �� 1�sovom uskrsnu� evo stihova jedne ba-sme (VI 3. 2): I litar vina posta-de | Loza zelenog vinograda | S gro������������ili druge (VI 3. 1): I vino iz flaše po��� ��2�kot zeleni | S crnim gro����������-mu.

Jakho (Bakho-Dionis je unuk Demetrin) je sin boginje Deme-tre i zamišljen je kao mla� � odeven u kratak izvezen hiton.

Sveti Dijon(is)� ��� ��� � Sve u kratke haljine.

Dionisov lik je nastao spajanjem bo���skog deteta, koje je od davnina poštovano u egejskom svetu (Dionis Zagrej), i ���ko-fri���skog bo���stva vegetacije, koji je prikazan kao muškarac

Sin svete majke Marije, Isus Hrist, prikazan je u stihovima basme (VI 3.1) ovako: A on je obu������:���������������'�mlje ili ovako (VI 3. 0): A on je obu-������:�������� �ni | Sve do sa-

176 �����������9�� ����������J��O���-��������������$�������������-

�J������������5�����"�� ��������##"����� "��9��� ����#-21.

Page 124: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 128

odeven u dug jonski hiton. me zemlje.

Najpoznatiji Demetrin praznik su Male i Velike Eleusinije, koje su proslavljane u jesenjim i zim-skim mesecima.

“Ro���stvo Presvete Bogorodi-ce – Mala Gospojina” (21 / 8. septembar) i “Uspenje Presvete Bogorodice – Velika Gospojina” (28 / 15. avgust).

Pluto, sin boginje Demetre, ne-kada je bio bog plodnosti i izobi-lja zemlje, a postao je pod ime-nom Pluton, gospodar mrtvih iz-jedna� ����L�dom.

Kada se govori o svetom Di-jon(is)u, na pitanje Kojim po-slom on se bavi? bajalica daje odgovor: Samrtni������ ���va, | On stra��� � ���va ga. .......................................................................

���ansko dete, Isus Hrist, bog je koji je, razapet na krstu, ����'��� ���� 4����� ������� �������� ��� � � ������ � ���� � ������smrti u Raju.

Had oti�� ����ku boginje De-metre, Persefonu.

+�dovi otimaju bo���sko dete, Isusa Hrista.

Demetra je u muka�� � ��losti bez hrane i vode devet dana i no� ���� ������� Persefonu.

Sveta majka Marija je, tra�����sina, Ranjavana (...) kopljima, | Bojevitim sekirama, | Iglama je ubadana, odnosno No��ve je presko� la, | I sva koplja ubojita, | I sekire zavitlane, | Sva se ona izranjavi, | Sva se ona raskoma-da, | I krv za njom tad pote��&� ��Šikljala je mlazevima itd.

Bog Sunca Helije pomogao je Demetri da na������������ Per-sefonu.

(Sveta majka) Nedelja je pomo-gla svetoj majci Mariji da na���svoga sina, bo���sko dete, a uz-gred re�no, ona je u an��kom i srednjovekovnom kalendaru

Page 125: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 129

imala naziv dies Solis “dan Sun-��4������mu bi se mogla poisto-vetiti s bogom Helijem.

Uranova i Titeji �� ���� Basileja je luda od bola, iscrpljena od dugog lutanja i teških jada za si-nom Helijem.

Sveta majka Marija je tra�����svoje bo�� sko dete, Isusa Hri-sta, Ranjavana (...) kopljima, | Bojevitim sekirama, | Iglama je ubadana.

Helija su utopili titani u reci Eri����#)�6+� -,/8.

Isusa je utapao Jovan Krstitelj u re�����nog imena, Jordan (radi krštavanja).

Na reci Eridan je Basileja, tra-gaju���0����nom, pala na tle gde ��������������sa pri�nilo da ��je glas svoga deteta.

Na reci Jordan Marija je posle tolikih muka najzad ��la glas svoga deteta�����mu npr. govo-re slede������hovi: Kod izvora re-ke Jordan | Glas detinji nju dozi-va.

Helije govori svojoj majci, Basi-leji�������� titani za svoje nedelo biti ka����ni.

Isus govori svojoj majci, Mariji, ������� dovi za svoje nedelo biti ka����ni.

Utopljeni Helije se svakoga da-na ponovo ra�� iz Okeana.

Izranjanje Isusa na reci Jordanu predstavlja lustraciju, ali i po-novno ro��nje.

Motiv muka ili stradanja Isusova prikazana su u stihovima triju

basmi (VI 2.1, VI 3.0, VI 3.1) veoma drama��no i pod uticajem no-vozavetnih i apokrifnih jevan��lja.

Prvu basmu (VI 2.1) u kojoj se prikazuje otmica bo�� skog de-teta od stra ��+�dova, koji su odleteli sa njim U visine te nebeske, | Na ostrvo onog sveta�����mu nema pomena u evan��ljima, a onda i muke ili stradanja njegova, govori u prvom licu jednine sama bajalica: Na krst mi ga razapeše, | Zakovaše ruke, noge, | On zastenja, jeknu bolno | U mukama, sve do neba. Stihovi koji govore o razapetom Isusu Hristu,

Page 126: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 130

kome su ruke i noge zakovane imaju svoj uzor u novozavetnim jevan-��ljima. Stihovi koji govore o njegovim bolnim jecajima u mukama do neba mogu se prepoznati u jevan��lju po Mateju, gde je re�no da je: oko devetog sata povikao Isus jakim glasom ‘Eli, Eli! Lema sabak-thani – Bo�����, Bo�����! Zašto si me ostavio? (Matej 27, 46) ili u jevan��lju po Marku gde je re�no: u devet sati viknu Isus jakim gla-som ‘Eloi, Eloi, lama sabakthani – Bo�����, bo�����, zašto si me ostavio!’ (Marko 15, 34) ili u jevan��lju po Luki gde je re�no: Isus viknu jakim glasom ‘0��, u ruke tvoje predajem duh svoj’ (Luka 23, 46).

Slede�����sma (VI 3.0) sadr�����taljniji opis muka ili stradanja Isusovih o kojima govori sveta majka Nedelja: U petak su ovud pro-šli,���� dovi ga vukli, tukli, | Izlomili i ubili, | Krst su njemu od drveta | Još velikog napravili, | Krst su mu na rame dali |...| Na kolena je ko-len� ����9��ko sa krstom iš'o, | Glavu su mu krunisali | Krunom bocka-vom od trnja, | Usne njemu premazali | Gor������ � �� �tom. Ovde je izmešano nekoliko epizoda: prva je ka���+�dovi spletoše krunu od trnja, staviše mu je na glavu, druga je kada poklecali su pred njim i iz-rugivali mu se govore� �‘Zdravo, kra����� dovski’ (Matej 27, 29), tre���je kada uzmu Isusa. A on, nose� ���������, uzi�������sto zvano Luba-nja, hebrejski Golgota�<1�� ������":����tvrta je kada re��1���V��dan sam’ ... Tada nataknuše na izopovu stabljiku sun���� ���� � ta i pri-maknuše ga k Isusovim ustima (Ivan 19, 28-29) ili kada dadoše mu da pije vino, pomeša��������� �(Matej 27, 34).

I u poslednjoj basmi (VI 3.1) sa nešto ble�������som date su muke ili stradanja Isusova o kojima govori sveti Jon, pošto mu se pret-hodno Bogorodica obratila slede����re�ma: “Jone, sveti Jone - kume moj! | Mo����� �� deo sina moga | I Gospoda Boga, | Savetnika mo-ga?”, od koga dobija odgovor: “Po��� ������B���C������4��� dovi uhva-tili | I sredili: | Eksere u ruke | I u noge mu zabili, | Još mu u srce | Ni-su zabili!”.

Slede�����tiv tzv. kle���� dovske nalazimo u svega tri basme (VI 3.0, VI 3.1, VI 3.2) od mogu��)���dam i mogu se svesti na slede��formulu: Kada hleb iz furu������ to zeleno postane (VI 3.0), odnosno Kada se hleb | Bude pe�������� ta zelenog | A litar vina | Od vinove loze zelene | S gro������������(VI 3.2), odnosno Ka�������� '����vi |

Page 127: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 131

Bude po������2�kot zeleni | S crnim gro����������mu (VI 3.1), Tada ���9��������� vi (VI 3.0), odnosno Ta������ �� �� ���� ��5������� veti (VI 3.1) I kada ovan | Sa ra������� � ���9�� to popase, | Ta������9��������� vi (VI 3.0), odnosno Kada petao iz grneta isko� ���9���kurigu! zape-va (VI 3.0, VI 3.2), odnosno Kada petao iz grneta poleti | I krilima za-leprša (VI 3.1), Ta��� ��� 9���� ��� �� vi, | Samo tada, pa ni tada (VI 3.0), odnosno Ta������3�spod-Bog | Ka nebu da poleti (VI 3.2) itd. Sve pomenute kletve podse��ju na izrugivanja razapetom Isusu Hristu, koje su, razume se, veoma modifikovane u miljeu vlaške kulture i mo-gle bi imati osnovu svoga nastajanja u jevan��ljima po Mateji (27, 39-44), Marku (15, 16-20) i Luki (23, 35-38).

Me�tim, saveti svete majke Nedelje koje je davala Mariji da bi se kletve obistinile uz po��������hodnih ritual �)������nja i radnji, kao npr. u stihovima: ;�� ���� ��� ��sme Adamove, | Do izvora reke Jordan, | Da umiješ lice svoje, | Telo svoje, crnu kosu, | Sedefastu, be-lu ko��, uz obe�� ���������������da ona bude dunula preko trpe0����-dovske, dogodi���do, jer U zele���� ������������$�da odmah da iz-nikne, a i�0�������������������mah | Isto ta�������� vi,����������� to da popase ili Pe������ '�4�neta | Na���, od�������� vi, | Kukurigu! da zapeva, pa�9����9������ ve��,���*�� dove oko sebe | On na zemlju obo-ri��, nemaju nikakvih osnova u novozavetnim jevan�eljima, pa nam preostaje da verujemo kako su stihovi i ove basme (VI 3.0) nastali na osnovu poznavanja nekog starijeg prehri��� skog mita.

Pre nego što je prihvatila savet, Marija je, kako nas stihovi jed-ne druge basme obaveštavaju, Ku� ����joj odlazila, | A potom je hleb ispekla, | Petla jednog zaklala je, | Litar vina nato� la, | Za trpezu lju-de zvala | Nek se goste uz molitvu | Da izvuku Gospod-Bo4����3���� -dovi uneli ga, gde se mo�����deti uticaj an��kih agapa nad grobovima pokojnika, odnosno vlaških nadaleko poznatih da�����0���pomana.

Sveta majka | Pre� sta je poslušala | Svetu majku Nedelju pa je nakon da����nila sve što va�����niti ��������������dom ostvari-la, odnosno kada ona dunu, Petao iz grneta poleti | I krilima zaleprša | ?������� dove izgori,���*������ '����vi posta | Zele���� to u klasju, | Vino iz flaše po��� ��2�kot zeleni | S crnim gro����������mu, | Sve � do������ravi | I svi padoše mrtvi (VI 3.0), odnosno Majka Pre� sta,

Page 128: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 132

ka��������la, | Mahnu krilima svojim| ...| I Gospod Bog | U nebesa od-lete (VI 3.2).

Motiv molbe upu��ne Isusu za samrtnika zabele�� ������������sedam navedenih basmi (VI 2.0, VI 3.0, VI 3.1, VI 3.2 i VI 4.0). Devi-ca Marija se u prvoj basmi (VI 2.0) obra�����pljenom narodu sa mol-bom da se svi zajedno pomole Isusu Hristu za samrtnikovu dušu i da-ne ukoliko ih još ima. U stvari to se bajalica indirektno, poslu���ši se Bogorodicom, obra������sutnima u svo������������� �����ne molitvu Isusu Hristu: Moramo se svetovati, | A još više pomoliti | Našem Isusu Hristu, | Koji dru4 ������ ve. | Ako smrnik ima dana, | Nek’ mu Bog dâ jošte mnogo | Dana da on još po� vi, | ;������� vi, vek vekuje, | Nek’ mu mnogo sre�����de. | Ako dana više nema, | ...| Nek’ mu duši prosto bude, | Neka ga u Raj uvede, dok se u narednoj basmi (VI 3.0), pored ostalog, ka����������Ko mu pri����� poveda, ��� �������������neti, | A ko za smrt pripravan je, | Seti��������� ����ga, | Mu� ti ga ne�����-go, | Du����������4��'�ti.

Kako bi opravdala svoja kazivanja nad samrtnikom pred oku-pljenim narodom, bajalica se u tre���� ��� ��du navedenoj basmi (VI 3.1) obra������sutnima: Ko pri�����3�spoda bude znao | I tri puta go-dišnje | Bude kazivao, | De�����������ku | Gospod prihvatiti | I po ravnom | Prive����4���stu,���3���������ke rascvetane | I veseli ljudi, | A ko pri�����3�spoda bude znao | I tri puta godišnje je | Ne bude ka-zivao, | Le����������ku | Gospod prihvatiti | I po krivom | Prive����ga mostu,���3���������ke oprljene | 9���losni ljudi. Svakako, unutar sti-hova navedenog motiva molbe upu��ne Isusu za samrtnika u ovoj ba-smi je la��� ��ti još nekoliko zanimljivih, poput ovih: prihvatanje desne ruke, privo��nje po ravnom mostu i rascvetane ���ke, kao i nji-ma odgovaraju��)�� ��nima: prihvatanje leve ruke, privo��nje po kri-vom mostu i oprlje������ke.

O prihvatanju desne i leve ruke, odnosno o desnoj i levoj strani u kultu mrtvih uopšte, postoji obimna literatura, a mi bismo ovom pri-likom naveli nešto malo iz jedne ����������� koju smo zabele��li u Ni-koli���<��������1�����)��!/-62, 66-71). Na putanji u dolini rajskoj sa desne strane Ima jedan tihi izvor | I sa stolicom za odmor, | Ko� ���va stara baba | Sa tikvom vode u ruci. | “Gledaj, Dano, da ne uzmeš, | Da ne popiješ tu vodu, | da se umiješ ti samo | I frizuru da nakvasiš, | Da

Page 129: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 133

ti krivicu ne na��&���0��tle ti, Dano, po� ���?����tanji rajskoj samo, | ...| “A ti, Dano, opet idi, | Idi do izvora drugog. | Da ne skreneš ti ule-vo, | Jer pisara veljeg ima, | On nozdrvu jednu ima, �������������tiš ti udesno, | Gde pisara malog ima.| U govoru on je bla� ����*���� cu na-smejan je (�ast-o �� �����*9 �9 ��� &�'9������� ������� ��� &�@�0�$�����ba�������9 ��&�(������������- ��9 ���&�3C����0��C� ������ ��a���&����nu �a�����������a���&�6������e������������, | Percu�a s-o �emur�������&������� ���-nvinu�������&��-����, Da ��������������&�@������ca ra�ulu� | ... | “Da-tu, Dano, �������������&�����������������*9 �9 ���&���� ���� par������va�e177��&�(�-m �as�����-n pisar� mar�e | Facut fricos cu o nar�e. | 6�������� par��������������&�(�������� ���sar� mic, | ��������������������jin, &�C���� � ������� zîmbind.). Ovde se, pored ostalog, nalazi izdanak vr�������jeg vrha je ure�� ��������ji je na bokove postavljen i ugla-� ���dom i sija kao sunce milo, a tanak je kao šina kolska. Kada po-kojnik bude sišao s mosta kao s vrha planinskoga, opet ima jedna vrba i mladun��������skoka, odakle treba po���sve po sprudu, ka dolini raj-skoj, gde se vidi velika ku�����ja je blistava i sjajna, sva od srebra ona beše, ku� ca je to Gospodnja. U njoj ima i prazni�����trdeset, me-����jima je Gospod Bog, ko����������riti rajska vrata da pokojnik ja-buci crvenoj hodi, koja predstavlja axis mundi itd.178

Privo��nje po pravom i krivom mostu motiv je o kojem smo go-vorili u knjigama Putevi istine i Petre �tura (pesma za ispra������koj-nika) u Vlaha Ungurjana. Razume se da je pravi most onaj po kojem u raj prolaze pravednici, a krivi onaj sa kojeg trebaju da padnu krivo-

177 Stih 68: ��������� par���������e “Da ne skreneš ti ulevo”, odnosno u doslov-nom prevodu “Da ne skreneš ti na dole / ka dolini / ka Zapadu / ka zalasku” i stih 71: 5�������� par���� ��������3N����������neš ti udesno” u doslovnom prevo��3N������skreneš ti na gore / ka brdu / ka Istoku / ka izlasku” tek se zajedno dopunjuju i razu-meju. Pokojniku se u mnogim petre �tur-ama preporuje da ne skrene na levu, tj. lo-šu stranu, a u navedenim stihovima vidimo da se pod levom stranom podrazumeva “na dole, ka dolini, ka Zapadu, ka zalasku”, tj. podrazumeva se pravac kretanja pokoj-nika u “donji, dru�������4�������������ne na desnu, tj. dobru stranu, jer se u navedenim stihovima pod desnom stranom podrazumeva “na gore, ka brdu, ka Istoku, ka izla-sku”, tj. podrazumeva se pravac kretanja pokojnika u “gornji, drugi svet”, odnosno, upu�ju ga “gore u svet bogova, ka brdu ili planini”, gde se nalaze “trpeze bogova, njihov Olimp”, ka ponovnom “ra��nju sa suncem na Istoku” što predstavlja heroizaci-ju i divinizaciju pokojnika kao u Tra�na.

178 ���1�������Petre �tura...��� �����#-199.

Page 130: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 134

kletnici i svi mogu������šnici, jer Ovaj most ko� ��������� , | 2�tvrtasto je otesan | I ledom je on poliran, | Preko vode ustajale, kako pevaju pevice u petre��turi iz Podgorca (Podgo���II, stih. 87-90: Asta pun����-o s-o tr����&��e în patru du ����������&����$9������������i������&�@���������cumpa�i��)179. U vezi s desnom stranom uopšte i rajskim mostom evo i stihova ���� �����iz Melnice (Meni����stih. 83-87, 91, 93-103, 111-116, 119-128): “Ti Milane, kreni, idi. | Po širokom putu, dugom, | Sve je zlato, a i srebro. | Da ne skreneš ti ulevo, | Nego skreni ti udesno, | ... | Kako skrenu, on pogodi. | ...| I do mosta on mi sti��&���;�snom no-gom on nagazi, | Brzo nazad on se prenu. | Sede dole pa uzdahnu | I ustima vako zbori: | “Ka����������’ preko njega, | Jer je visok, a i ta-nak | Kao konac je od srme, | Gde god hvataš, on se kida. | Kad naga-zim, slomi������� ����jim se, udavi�����&” | ... | Ali most se proširio, | Sveta Marija kad’ sti������5 lana za rukav uze | I tada mu ’vako re��.�“Ajd’, majko, da te prevedem, | Ne plaši se, ja ne davim | ... | Uhvati ga i prevede. | Rajskim mostom on mi pre��&���*� ������da mi pre��, | An��li ga do��kaše. | Do��kaše, prihvatiše, | Uzeše ga, zapisaše, | Zapisaše, zavedoše. | Njemu tada besediše: | “Ti, Milane, kreni, idi | Po skalama tim nebeskim!” (“��� �������6�la��,���� & Pr-����������� ��$9���� | Tot ������$9����int.�&���� -m da������9 ����9 ����&�6����-m da� la a-����ap���� &� ���� &� C�� ��� ���� �$�-m zgo���� &� ���� &� @� -la pun����m�a-� ����&�(�����ep��������ca, | �ut-napo�������� trîc����&�'����j���$9�suspi ��&�'9��9 ������$�-�����9����&�3(�����*�������������������&�(���e nal���$9����9���&�(�� �*�ri��������9����&�C�� ��-l prin�� nu s-�����9����&�=$��������������*�9 ����&�79�������������-o�������4�&�����&�C��$9�� ������������&��9 ���6�ri����� ����&�C���9�������-l lu���&�'9��9 ������$�-� strîga: | “A�da, ma����� ��� ��� ������� &�;����������� ��������� &� ���� &� A����9�� $9-����� tre���� &� ,����� � ��� ���ulu�. | Da-$9� � ��� �9 �� ������� &�

179 Stih Pi������� �pa�i� “Preko vode ustajale” mogli smo prevesti “Preko vo-

de razvo��ne”, uzimaju������0����������cump�����&�=. “��ram; ravnote��G���ga, te-razije; a sta în cum���� kolebati se; tehn. libela; razvo������dodelnica”, ali se mo���prevesti “Preko vode grozne / stra� ��8���sne / nemilosrdne” rum. pridevom cumplit a. “grozan, stra�� ����san; svirep, nemilosrdan, krvolo� 4�����zirom na funkciju ko-ju imaju ove vode za dušu pokojnika koji padne sa rajskog mosta “u zelenu baru” (în balt-a v�ar��).

Page 131: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 135

An���i180�����-�$��ta, | L-�$�����$9-l sprijo����&�A����9��$9-����� scri�a, | Îl scri���$9-l zave���&�'9��9 ������$�-�����9����&�3����������6�la�������&������������������ulu�!”). Da se rajski most nalazi u onostranom svetu, vidimo i na osnovu rumunskog etnografskog materijala koji je zabele-����E�reš (Rumunija): Gradio sam mostove na putevima teškim | Da kola po njima prolaze. | Prošla su ona koja ni���'���� nila, | Sve Bog da prosti dali su mi (B�cut-am poduri�����������le | S�����a�����������ele. | A tre���$�� -a stricat, | Tot bodaproste mi-a dat.)181 ili bugarskog koji je zabele����K�pov iz sela Boboševa (Dupniški kraj, Bugarska): <����zrastnit� tu��������zvit� pari – edno, da izpla��� '�brave������4�������������������-rano i, drugo, da ima da zapla���'�� -navane pre'��mosta na p�P� '�� � �������� � � � '������òto (p���la)., ili c�li 40 de���"�<�ša – prim. autora) obika��� �� va navs�k�de ... sle-�����eto napuska ‘toe svet i otiva na òne’, kato minava pre'��mo��� �������no. Kato mine mo������������va pri sv. Petra, ko�to ‘otvàra tefte�Pèto da vi� �K����� sano u nih’, i spore���� sano��&&&�����ska da vl�'�������� ...”182 , kao i na osnovu materijala koji je zabele�� ����lu Debelaku (Radomirsko, Bugarska) u radu Svetci demoni R. Popova: Zaspala je sveta Nede���������ta Pet�������deše: | -�Q���ni, sveta Ne-de�P��������� ����vim drumni mosti, | da si �P������tvi duši����������duša pravedna, | prez mo���K��� ����mi��������������ša grehovna, | ot mo���K��������ne.183 O istome govori i etnografski materijal iz Prile-pa (Makedonija) zabele�� ����(�penkova: preku toi dol imalo mos ot vlakno ... ako je prave������ek ... kP���������ri eden širok mos ... i vo rai kP��� ����zi.184 Šnevajs nas obaveštava da se kod pravoslavnih Srba na osnovu prikazivanja Svetog Arhan��la Mihaila na freskama ...

180 Imenica an�i�i f. pl. nastala od srp. imenice mno��ne muškog roda “an��li” (ru-

mo. înger�� “an����4:���kog porekla. 181 L. Ci��$��Colinde din Moldova, “Caietele Arhivei de Folclor a Moldo����$��.-

covine”��1�$�����#P��� 5� 182 $���)����&�9, B�������������������������������������������&���-

��������#�������, ���4�P5���*�"���/ ��� ����2������� 183 ��)&�, ��������������= ���*����&���������������� ���������

��� ����� ��5���*�"�����P��� ����P-95. 184 ��� ��� ��&����9, ����� ���������� ������������� �� ��&� ��� R������,

���4������*�"���#�P��� ���"/�

Page 132: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 136

stvorilo ... verovanje ... da u raj vodi put preko uskog mosta, tankog kao vlas ili preko krivog brvna.185

Rascveta������ke, pogotovu jabuke, nalaze se u samom raju, a oprljene su, reklo bi se, na samom putu do rajske doline koji pokojnik ���������������������������0�klju�ti na osnovu stihova ���������� iz Melnice (Meni���� stih. 332-342): Preko polja oprljenog, | Be� � ��len najmrkliji. | Kako be� � ��� nje, | Negde, negde on zastenje. | S kopita-ma iskri��vim, | Rogovima pozla��nim. | Šta no� ���)� ��govima? | Kolevku od breze nosi, | S ponjavom od same svile. | U kolevci ko mi sedi? | Sedi Milan ponositi (Pr-9 ��������%�����������%�o, | Fu������bu ������ urâto. | Da cum fu���$9����������&�F ���� ��-n bonco����&�(�copi������ei���� &�(���r-�i����-auri���� &� A �����i�����-m du��?� &�C������� ������sta���� &�(��$���nu�������ta���� &� A � ���� �����-��$���?� &�'����6�lan da-l mar���o.). Me�tim, motivi polja oprljenog i gromo-vitog jelena, koji se javljaju u stihovima petre �tura i mogu se pove-zati skladno sa staro��kim termi ����>?�-@.�A� B@.�Elizejsko polje. To je polje koje su Heleni uzimali kao sinonim za �D���$ – polje, ko-je je u podzemnom svetu boravište bla��nih i ljubimaca bogova, su-protno Tartaru. Termin Elizejsko polje u poslednje vreme, prema de-taljnim lingvi���kim analizama, ima zna�nje polje ili deo zemlje spr-��no gromom.186 To, dakle, zna����������N��ha severoi���ne Srbije motiv polja oprljenog na kome gromoviti jelen donosi duše pokojnika, gde se najverovatnije mo�� ��kivati i ���ke oprljene, mo���� ���� ���koj mitologiji, smatrati boravištem bla��no po��ših senki, suprot-no Tartaru.187

185 =��C������, N��������������������������C�������������L������1��-

�������&����#������< ��������5����&������5���� ���5"�� 186 G. Nagy, On the Death of Sarpedon, Approaches to Homer, ed. C. A. Rubino,

C. W. Shemerdirc. Austin, Texas, 1983, p. 206-207; !"#��!���$������ ��������-����������M�����������������������������������������������P���������-����$���������"� ������ ����� -����"���6������6����: ��(��)�����:-�(6���"�����������������"��������� ��$�� � � �����"�������"����������-� ��������2��� ����2�

187 G. Nagy, On the Death of Sarpedon, Approaches to Homer, ed. C. A. Rubino, C. W. Shemerdirc. Austin, Texas, 1983, p. 206-207; !"#��!���$������ ��������-����������M&&&��� ����2�

Page 133: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 137

Koliko bajalica u prethodnoj basmi opravdava svoja kazivanja, toliko u slede����<VI 3.2) bez ikakve zadrške samoj sebi daje nagradu koja glasi: Ko bude znao | Pri���3�spodnju | Da pripoveda za sedam dana, | Za mesec, za pola godine,| Za godinu. | Ko bude znao i pripo-vedao, | Da ide po trpezama punim, | Po sve��ma upaljenim,���?����-šama nasutim. | Ko bude znao | I ne bude pripovedao, | Da ide po tr-pezama izvrnutim, | Po sve��ma ugašenim,���?����šama praznim, što je sasvim u kontekstu verovanja o bogatim pomanama s upaljenim sve��ma koje duše pokojnika u Vlaha severoi���ne Srbije mogu imati na onom svetu.

Izvrnute trpeze, ugašene sve��������0 ���še nalaze se na levoj strani, a pune trpeze, upaljene sve����� �su����še na desnoj strani, što se mo�����deti i u jednoj posmrtnoj pesmi Cântecul mare iz Rumuni-je: Ustani, Joane, ustani, | ...| Jer si konjanik, | ...| Na toj stazi dugoj, | Dugoj, bez senke. | ...| I nemoj da kreneš | Ka levoj ruci, | Jer je pre� -ca glupava, | S bivolima izorana, | Trnjem zasa��na, | Gde ima trpeza dignutih. ��������� ����neš ti | Ka desnoj ruci, | Jer je pre� ��� sta, | S belim volovima izorana, ��� tom posejana, | Gde ima trpeza posta-vljenih, | Sa sve��ma upaljenim (Scoa����1�� ������a����&����&�(���$�����-��tor, | ...| Pe cea cale lun���� &� > ���� *���� ������ &� '�� ��� � ��ci | (%�����% ����% ����&�(�-i ca���� ��% ����&�(���voli ara����&�(����ni se-��na����&�'�-s tot me������% ����&�C�������-mi apu���&�(�tre mâna dre-ap����&�(�-i calea cura����&�(�������bi ara����&�(���������na����&�'�-s tot mese-ntin����&�(�*��lii aprin���:�188

I poslednja basma (VI 4.0) je daleka reminiscencija muka Isusovih na Golgoti sa ponekim va� �����taljima o tom za hri���ne drama��-nom, bolnom i nemilom doga��ju, što se mo�����deti u slede�������-hovima: Ako bolesti još ima, | Neka do�����0���������lom najmrklijim | Koje se po zemlji vu�����;������sere zabijaju | Pod nokte | Na ru-kama i nogama, | A jedan iver od krljušti | U srce. | Neka ga voda no-si. Voda je, izme������log, mesto prelaza u onostrani svet, kuda treba da idu i bolesti, koje bajalica poziva kako bi ih Spasitelj preuzeo na sebe, imaju��������������du muke koje je na Golgoti podneo za spas ljudskog roda.

188 N. Panea, M. Fifor, Car��� ��!���� �� �� ���ii, Drobeta - Turnu Severin,

1998, pag. 59.

Page 134: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

����������������� ������������������ ��������� �� 138

* * *

Da ukratko svedemo umesto za���ka. Na svakoga se ko je vaspitavan u miljeu vlaških posmrtnih verovanja, mo������meniti jed-na izreka starih Egip�� �� ��� ��� ��vot pokojnika, uop����� ��vot onoga koji ulazi na zapadni deo neba i izlazi iz njegovog is��nog dela.189 I zato slobodno mo��mo re��� ��� ���N��)�� ������ ��vo��� ��ve��� �����no svojim verovanjima, pa i na samrti ritualom inicijacije i otvaranja usta, priprema za smrt, a kao pokojnik po� �����veti u onostra �����-votu, u kojem se ispunju�����ljena evolucija bi����7��� ������vljenje i umiranje za Vlaha, koji je u svojim verovanjima blizak tradiciji indoe-vropskih, starobalkanskih, bliskoi���nih i maloazijskih kultura, samo su nova stanja nove razine bi������cesivne i korespondent ����ke u sveopštoj drami kosm�������vota, a staro��ki i hri��� ski uticaji su samo ovlaš dotakli mnogovekovnu mitologiju Vlaha severoi���ne Sr-bije.

189 E. A. Volis Bad�, Egipatska religija..., str. 81-82.

Page 135: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

������������������ ���������� � U KOJIMA SU

VRŠENA ETNOLOŠKA ����� ��� �� ��� ����������

Page 136: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

������������������ �������� �������������������� 146

BANATSKI DIJALEKT

RUMUNSKOG JEZIKA

LIMITROFNA ZONA BANAT-SKOG I MUN-

TENSKOG DIJA-LEKTA

RUMUNSKOG JEZIKA

OLTENSKI GOVOR

MUNTENSKOG DIJALEKTA

RUMUNSKOG JEZIKA

1. Doljašnica ��������šljeva Bara 3. Porodin 4. Vite��vo 5. Du��ka 6. Ranovac 7. Kladurovo 8. Melnica 9. Vitovnica 10. Proštinac 11. Bobovo 12. Subotica 13. Bigrenica 14. Ceremošnja 15. Isakovo 16. Vlaška 17. Batinac 18. Dutovo 19. Beljajka 20. Jasenovo 21. Busur ������gubica 23. Milanovac 24. Krepoljin 25. Osanica 26. Bukovska

34. Debeli Lug 35. Vlaole 36. Rudna Glava 37. Crnajka 38. Mi�� 39. Tekija 49. Gornjane 50. Krivelj 51. Slatina 52. Brestovac 54. Metovnica 62. Nikoli�vo 66. Lubnica 67. Gamzigrad �������� 69. Podgorac 70. Valakonje 74. Luka

40. Podvrška 41. Rtkovo 42. Vratna 43. Mihajlovac 44. Jabukovac 45. Bukov�� 46. Kobišnica 47. Zloku�� 48. Velesnica 55. Glogovica 56. Dubo�ne 57. Vel. Jasenovac 58. Mal. Jasenovac 59. Šipikovo 60. Halovo 61. Gradskovo 63. Prlita 64. Grljan 65. Šljivar

Page 137: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

������������������ �������� �������������������� 147

27. Neresnica 28. Musta��� 29. Lješnica 30. Turija 31. Ševica 32. Duboka 33. Rakova Bara 53. Zlot 71. Dobro Polje 72. Dobra Voda 73. Ma�vac

* ����������������������������selja u kojima su zabele��ne basme.

Page 138: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

REZIME

Treba, pre svega, napomenuti da smo u radu pod naslovom “Ba-janja u kultu mrtvih kod Vlaha severoi����ne Srbije raspravljali o jed-nom segmentu folklora koji do danas nije prou��������voljnoj meri ni na adekvatan na���������nosi transkribovane terenske zapise magij-skih tekstova vezanih za kult smr�� ��������������������sme koje pred-stavljaju integralni deo samrtnog rituala vlaškog stanovništva. Njiho-vim posredstvom samrtnik ili pokoj������sti se od ne��stih sila i – ritu-al�������������– uvodi u svoje novo prebivalište, u carstvo mrtvih.

Bajanja su grupisana u šest velikih tematskih celina: Za odvaja-nje bole�������veka u krevetu [od rodbine](str. 17-28), “Bajanje” bo-lesniku ili pokojniku (str. 29-44), Od vampira za bolesnika u krevetu (str. 44-50), Voda ili vino Gospoda Boga (str. 50-81), Veliko odbroja-vanje (str. 82-87) i Pri�����spodnja (str. 88-146), koje su izdeljene na manja poglavlja od kojih je svako pra��no komentarima.

Svaki tekst je transkribovan po dijalektološkim pravilima za be-le��nje rumunskih dijalekatskih teksto��� ���������� ������� �����������su u punktovima Bukov�� ���bukovac, Kobišnica i Halovo, a varijante banatskog dijalekta u punktovima Bigrenica, Dobro Polje, Isakovo, Krepoljin, Krivelj, Luka, Metovnica, Milanovac, Podgorac, Ranovac i Slatina) i opremljen prevodom na srpskohrvatski jezik. Prevod se u pri���noj meri dr������ginala, ali se pokušalo i da se zadr�����re��ne me����ke karakteristike izvornog teksta basme.

Uz sam magijski tekst dat je i auten���ni iskaz kaziva�� ���ako kako je izgovoren, uz prevod. Ovim dodatnim iskazima kaziva���������basme dobija i svoju pragma���nu komponentu. Shodno metodološkim

Page 139: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

������������������ �������� ��������������������

150

postulatima etnolingvi����kih istra��vanja, poštuje se iskaz, a povreme-no ga dopunjujemo kao informator budu�������������������silac vla-ške kulture.

Uz svaki od ovih tekstova prilo��ni su odgovaraju�� �����no re-levantni, podaci: o imenu, mestu i godini ro��nja informatora, o vre-menu i mestu zapisivanja, o na��nu bajanja, priboru koji se tom prili-kom koristi, kao i vremenskim i prostornim odrednicama ko�����ne bi-tan deo rituala. Prezentacija basmi pra��na je lingvi����kim komentari-ma u vezi sa pojedinim terminima, onda kada je procenjeno da je to neophodno.

Na kraju svake tematske celine odgovaraju����� ���smi je iscrp-no analiziran. Komparativna analiza ukazuje na veze koncep�����vota i smrti inkorporiranog u vlaške basme sa konceptima na koje nailazimo u tradiciji nekih indoevropskih, zatim starobalkanskih, bliskoi����nih i maloazijskih naro�� � ���� �� ��� ��njenicu da su kla���ni (staro���ki) i hri����ski uticaji samo ovlaš dotakli ove arha��ne folklorne tvorevine. Kad god je to mogu�� ���jemo i sinhrone folklorne paralele, rumunske i slovenske. Pojedini komentari navedenih tekstova basmi prate usvajanje apokrifnih motiva u folklornoj svesti i dragoceni su za poi-manje narodnog hri����stva u Vlaha.

Rad prate predgovor (7-11), klasifikacija materijala (13-14), karta naselja u kojima su vršena etnolingvi����ka istra��vanja (str. 145-147), rezimei na srpskom (149-150), francuskom (151-152) i engle-skom (153-154), literatura (155-161), imenski registar (163-166), predmetni registar (167-173) i recenzije (175-181).

Page 140: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

������������������ �������� ��������������������

151

RESUME

Mentionnons, tout d’abord, que dans cette étude Les incantations dans le culte des morts chez les Valaques du nord-est de la Serbie nous n’avons abordé que l’un des aspects folcloriques qui a éte mal étudié jusku’à maintenant. L’étude rapporte les notations transcrites sur le terrain des formules magiques liées au culte de la mort, ou plus exactement des incantations qui représentent la partie intégrale du rituel mortuaire du peuple valaque. Par leur intermédiaire, l’agonisant ou le défunt se purifie des puissances du mal et ainsi pénètre dans sa nouvelle demeure, le monde des morts.

Ces incantations sont réunies en six grandes unités thématiques: Pour séparer le malade alité de la famille (p. 17-28), “Incantation” au malade ou au défunt (p. 29-44), Pour protéger le malade des vampires (p. 44-50), L’eau ou le vin de Dieu le Seigneur (p. 50-81), Le grand compte à rebours (p.82-87) et L’histoire du Seigneur (p. 88-146), Elles sont partagées par chapitre moins grands et accompagnées d’explications.

Chaque texte est transcrit d’après les normes dialectiques sur les notations de textes de dialectes roumains (les parlers de la région d’Oltenie en Roumanie sont relevés dans les sites de Boukovtche, Jaboukovats, Kobichnitsa et Halovo, tandis que ceux du Banat dans les sites de Bigrenitsa, Dobro Polïe, Issakovo, Krepolïne, Krivelï, Louka, Metovnitsa, Milanovats, Podgorats, Ranovats et Slatina) et sont tous accompagnés d’une traduction en serbo-croate. la traduction est en grande partie fidèle à été de preserver ses particularités métriques.

Page 141: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

������������������ �������� ��������������������

152

Nous avons donné, en plus du texte, le témoignage autenthique du conteur, intégralement transmis et suivi d’une traduction, ainsi le texte a aussi son composant pragmatique. Selon les postulats méthodologiques des recherches ethnolinguistiques, le témoignage est respecté, mais parfois il est complété de nos commentaires, étant donné que l’auteur est lui-même représentant de la culture valaque.

Des renseignements d’ordre scientifique sont ajoutés comme ceux: du nom, du lieu, de l’année de naissance du conteur, de l’endroit et de la date de l’enregistrement, de la façon d’incanter, des accessoires utilisés ainsi que des données concernant le moment et l’endroit du rituel. La présentation des incantations est suivie de notes linguistiques sur certains termes employés là où il nous avait semblé indispensable.

A la fin de chaque unité thématique le genre d’incantations est minutieusement analysé. Ces analyses comparatives montrent les relations dans la conception de la vie et de la mort dans les incantations valaques avec celles que nous observons dans les traditions de certains peuples indoeuropéens, des Anciens Balkans, du Proche-Orient et de l’Asie mineure, ainsi que le fait que les influences classique (grec ancien) et chrétienne n’ont que effleuré ces créations archaïques folkloriques. Chaque fois parallèles synchroniques entre le folklore roumain et slave. Certaines explications de quelques incantations citées respectent l’acceptation de motifs apocryphes dans l’esprit folclorique et ils sont précieux pour pouvoir concevoir le chriastianisme ches le peuple valaque.

L’étude est suivie d’une préface (p. 7-11), d’une classification de documents (p. 13-14), d’une carte des sites où ont été effectuées les recherches ethnolinguistiques (p. 145-147), d’un résumé en serbe (p. 149-150), en français (p. 151-152), en anglais (p. 153-154), d’un index littéraire (p. 155-161), d’un index des noms (p. 163-166), d’un index thématique (p. 167-173) et des recensions (p. 175-181). Traduction Jagoda Titov

Page 142: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

������������������ �������� ��������������������

153

SUMMARY

First of all, it should be mentioned that in the treatise entitled “Incantations in the Cult of the Dead in Vlach of Northeast Serbia” we had argued about a segment of folklore which had not been sufficiently or adequately studied until the present day. The treatise brings transcribed recordings of magical texts connected with the cult of the dead made on the field, or, better still, incantations that represent an integral part of deathbed ritual in Vlach population. Through their mediation the dying person or the deceased is being cleansed of the unclean forces and – ritually “cleansed” – is being introduced into his new home, the Empire of the Dead.

The incantations are grouped into six great theme sections: For the Separation of a Sick Person on Bed [from the Relatives] (p. 17-28), “Incantation” to the Sick or the Deceased (p.29-44), From the Vampire for the Sick Person on Bed (p. 44-50), Water or Vine of the Lord God (p. 50-81), The Great Countdown (p. 82-87) and The Story of God (p. 88-146), which are divided into smaller chapters, each accompanied with a comment.

Each text is transcribed according to the dialectological rules for recording Romanian dialectal texts (Olten subdialects have been recorded in the following localities: Bukovce, Jabukovac, Kobisnica and Halovo, while variants of Banat dialect in localities: Bigernica, Dobro Polje, Isakovo, Krepoljin, Krivelj, Luka, Metovnica, Milanovac, Podgorac, Ranovac and Slatina) and is equipped with the translation into Serbian language. The translation follows rather closely the original, but the effort had been made to keep certain metrical characteristics of the authentic incantation texts.

Page 143: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

������������������ �������� ��������������������

154

Along with the magic text itself, an authentic narration of the teller is given, the way it had been told, together with the translation. With these extra narrations of the tellers the text of the incantation receives its pragmatic component. In accordance with the methodological postulates of ethno linguistic research, the narration is closely followed, and sometimes the author supplements it as an informant, since he himself is a bearer of Vlach culture.

Along each of these texts the appropriate, scientifically relevant data had been given: about the name, place and the year of birth of the informant, about the time and place of the recording, about the manner of incantation, the accessories used for the occasion, as well as about directives of time and place which constitute an important part of the ritual. The presentation of incantations is followed by linguistic comments in relation to certain terms, when it was estimated to be necessary.

At the end of each theme section the conterminous type of incantations has been thoroughly analyzed. The comparative analysis indicates the connections of the concept of life and death incorporated into Vlach incantations with the concepts which we find in the tradition of some Indo-European, Old Balkan, Near East and Middle East peoples, as well as the fact that Classical (Old Greek) and Christian influences had but lightly touched these archaic folklore creation. Also, synchronous folklore parallels, both Romanian and Slav, are given whenever it is possible. Some comments of the given incantation texts follow the adoption of apocryphal motifs in folklore conscience and they are precious for understanding folk Christianity in Vlachs.

The treatise includes foreword (p. 7-11), classification of materials (p. 13-14), the map of the settlements in which the ethno linguistic research had been conducted (p. 145-147), summaries in Serbian (p. 149-150), French (p. 151-152) and English (p. 153-154), the bibliography (p. 155-161), index of names (p. 163-166), index of subjects (p. 167-173) and the recensions (p. 175-181).

��������� ����������������

Page 144: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

LITERATURA

���������� ����� � �� ������������ ������� ������ ���������������������������������� �����������������

Englesko-hrvatski ili srpski rjenik, Zagreb, Školska knjiga i Grafiki zavod Hrvatske, 1980.

Ne�ko srpskohrvat� �� ��nik : Deutsch serbokroatisches wörter-buch, Beograd, Beogradski izda��ko-gra��ki zavod, 1979.

����������������������� ���� ����� ���������������������!�������������� ��"������ ��� ������� #������� �� ��#��� ���$����� ���� XI���� ��� �� ������������� ��� ����������������%����������

�"������ ��� ������� #������� �� ��#��� � ��$����� ��� ����������������������������������%�����&���IV.

���� ���� � ����� � �� '�������������� ������(�� ��������)�������&�������

* * *

Bartók, B. - Melodien der rumänischen Colinde (Weinachtslieder),

Budapest, Musica, 1968. Bartók, B. - Rumanian Folk Musik, vol. IV – Carols and Christmas

Songs (Colinde), The Hague, Martinus Nijhoff, 1975. Bezlaj, Fr. - Etimološki slovar slovenskega jezika, III, Ljubljana, 1995.

Page 145: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

���������������������������������������������� 156

Bot, N. - Contribu�ii la studiul raportului dintre cîntecul ceremonial �������������� bocet, Analele socie���ii de lim������������� 5, Zrenjanin, 1974.

Bot, N. - Strigarea Zorilor în Banatul Iugoslav, “Lumina”, anul XXII, Nr. 1-3, Zrenjanin, 1968.

Br�iloiu, C. - Comi�el, E. - G�lu�c�-Cr��mariu, T. - Folclor din Do-brogea. Studiu introductiv de Ovidiu Papadima, Bucure�ti, Miner-va, 1978.

Breazul, G. - Colinde, Craiova, Scrisul Românesc, 1938. �#�������- �����������������������������������&*������� Bulgar, Gh. - Constantinescu-Dobridor, Gh. - Di��ionar de arhaisme � ��gionalisme, Bucure�ti, Saeculum I.O., 2000.

+���,-�����- ���������–���������������������������–���--������ �

+��������.������/�� - ��������� ��!����������������!��������!�������!�VII, �������� , ���� ���� � �� ������ � ��� ����"�-!0������!��������������"#��������!.

Viciu, Al. - Colinde din Ardeal, Bucure�ti, Acade��������������� Vi"�#��M. - Egipatska knjiga mrtvih,�Sarajevo, Svetlost, 1989. +��,�, ���- "���������������������#������� ����������$-

������, “�����1�������$ ������/������������ Vo%���&�'(��)��*��- Egipatska religija : Egipatske ideje o zagrobnom � votu, Beograd, 1985.

+��������2��- %�����#������� ���������� !���������������������&�� �"����(� ��� �(���������� ����� � ��� ��#����� ����XXXIV, ��� ����� �

Gaster, ���- Chrestoma� �������, Leipzig-Bucure�ti, 1891. �����-����� - '�������������� �� �������� ����(������� +!���-

���$��"������*�,����������� �����-����� - Petrec�tu�� ������ ��������)�������������� ��������

*���������� *�,������ ������� ""������� +��������� �����-�-$��� �

�����-����� - +��������� ��������� ��������������$��� ��,�-��������������������.���������������������-���������� ������ ,���� ��� ������ ������� VI ��#��� ��#��+�����,���������������#��#��� ��������,��$-��*�������3��

Page 146: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

���������������������������������������������� 157

: ������,������������������������������#��#���� VI ��-#�����#��,!�,���������������-��*�,������� �

�����-�����- +�����/��������*�������3�� ��������,������������������������������#��#������.��.���#�����#��,*�,�����������������-��*�,�����������

�����-�����- +���������� �����������������������������-���������*�,�������������""�������+���������������-$��1999.

� #������4���+��������������0����������5�����������-�� � #����������� ����������� ���#������� ���� .���� ��� ��1930.

Densu�ianu, N. - Vec� �������� � � �di�ii popula�� ������ � ����te poeti��� � �� ��punsurile la “Chestionarul istoric”)�� /�0�� �%��� ���stabilit, studiu introductiv, note, variante, indi1�� ��� 2%�sar de I. Opri�����&3cure�ti, 1975.

��������+ ���+���- ����������� ���������������������������-������������1�������������&�������� ������������� ����"�����"����-���� �������#6�������#�(�#�7�������"��(�7���"� ���������������� ���#�����!�������#������ ������-� ��"�������������� �

��������+ ���+��� -� ��������+��/�� - "������������������2����3��������“������$��)������� ����� ��������76�!���������������� ����� � ��#�� ���!�� �����#�� ���� ������� � �"����������������

8�����-��/��9��- %����������������������������������������-��������������:*"��!������������951.

&���;-��+#������- �����������������I, ��,���������� &���;-�� +#�� ���� - ������ ������ ������ �1�� I�� <� ������#��

1891. &���;-��+#������- ������������������������������������� &�������������� - $����������2���������������������������

��!���� ��������4�������, �"/<�������� ����!�� &���-��=��- ���������5�-�����:���-�#��#����5���"�������

��� ���#����1�� �#��#��� ������� ��",�� � �#����6� �"�������1��II�����3��������

Page 147: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

���������������������������������������������� 158

&#�5-��>��-�������-�����?��-�������-��/��- �������������-��������������������:��������������#����/<�������

&#�5-��>��-�������-�����?��-�������-��/��- �������������-��������������������/�������70.

Lifa, G. - Zorile, “Tibiscus”, 1993. Lo������- Dalje od re� �: Rekonstrukcija praje� �kih leksemskih spo-

jeva kao perspektiva slovenske i indoevropske etimologije, 8#$��-�����������������4�����������������

��������- 4������������������������������������%������������-2������ ������ &����� ��������6� �#��#���� "��� ��� ���������1996.

Loma, ���- Interpretationes Slavicae: Some Early Mythological Glos-ses, Studia mythologica Slavica 1, Znanstvenoraziskovalni center Slovenske akademije znanosti in umetnosti, Inštitut za slovensko narodopisje, Ljubljana, Slovenija �Università degli studi di Pisa, Dipartimento di linguistica, Già instituto di lingua e letteratura rus-sa, Pisa, 1998.

Marian, S. Fl. - Înmormântarea Românilor, Bucure�ti, 20002. ���-��!��-��������#�����#���5�,���3�������������!!. ������-�����- +�������������������������������������������

�����������#���� ����������� ������������*"������������+�������5��������#�����1��!�����������������

Mile��#��5��- Astronomski sadr�������� �kom motivu ubijanja bika, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru 33 (20) 1993/4, Zadar, 1994.

���,���-����� - *�����������.�6������������������, ���-����������.

Nagy, G. - On the Death of Sarpedon, Approaches to Homer, ed. C. A. Rubino, C. W. Shemerdirc. Austin, Texas, 1983. /5��3�����������- /���������-������������������������-

���������������������������� � Pavelescu, Gh. - Cercet�ri folclorice în sudul jude�ului Bihor, �nuarul

Arhivei de Folclor, VII, 1945. Panea, N. - Fifor, M. - Car������������������ii, Drobeta - Turnu

Severin, 1998. ��#���-�����- “$���2�������$��+!������$��"���!��*�,�����������

Page 148: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

���������������������������������������������� 159

P�un, O. - Motivul “amîn�rii” în cîntecul Zorilor, Analele societ��ii de limba Român���br. 8, Zrenjanin, 1977.

��������&��- !������������������������������������������������ !����� ����� �������

Petro��#��6��- Mitologija raskr���, Niš, Prosveta, 1993. �7��������/��- 6�2�� ���������� �������������1��������,

�� ���� �������� �#����� ������#�7�� ���� �����.���&#-5����7�-���"��������+7�#����III�������������"#����������

��������.���/��- ���������!���� ������!���������#��, �����-7��������������1����!����������!�������������"#����������

�������!��- ������������:�������������"�����������������#6������#��#������������� �������

����"� �����- 5�! ���� ���������������������������������� II. ��� �����7�����������477.�����2���������������(������2����, LXXVIII �����������'������������-� ����2������������7�� ����������� ���������������, +��5����������

Putanec, V. - Francusko-hrvatski ili srp�� � ���nik, Zagreb, Školska knjiga, 19742.

!�������-��@�� - $����������������8�2�����������������������������������������5������#����/<�������

!�������-��@��- ����������������������������������2�������-�����/5�–�������������������–����������5������#����-/<�,����"������1���1����-�������

Ra��%��8(��&�� - ���!�volu, Prevela G. Velmar-Janko��#��&�ograd, 1982.

Roset���� ��� - Colindele religioase la români, Analele Academiei Române, seria II, XL, Bucure�ti, 1920.

Sbârcea, Ghe. - Obiceiu ���������� ����" ���gice din comuna Topli-��, “R.E.F.”, nr. 5, Bucure�ti, 1970.

���,��-��=��-�2������--&#�����-�����- ����������������-������������������������&*������2.

�������+�� - $������ ������ ��!� ������ ������ !����� ����-� ����������������������������������%�������!�.

Page 149: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

���������������������������������������������� 160

���,�����������- 0���#����������2�)���������������������-��.������������������������� �2�)�–�4������� +������$��"�����,�����XXXII), /5�������

Suli�eanu, G. - Elementul narativ��i aspectul muzical în cîntecele fune-bre ale Românilor��i Sîrbilor din zona “Por�ile de fier” (Gerdap), Radovi simpozijuma o jugoslovensko-rumunskim uzajamnostima u oblasti narodne knji(evnosti (Panevo), Panevo, Libertatea, 1974.

�#������/�����- 5�������������92��-�������!�������#�����-�!��������1���������&.����&.����� ��������������

Tilak, B. G. Ark �ka pradomovina Veda, Beograd, “Knji(��ne novi-ne”, 1987.

#������� /�� ��� - �������� (�������� �!� ������-�������!������� XV �������� ���� �������� ��(������� � ��#�-�����CXL, 1901.

Turdeanu, E. - Un manuscris miscelaneu necunoscut, Arhiva pentru 9��i���������forma Socia%���7���-4, 1932.

<��������� ������ - "� ��������� ������ �� ���� �: #�����$� ��#������$�������, Finitis duodecim custris, �"��������-������� -���A�������B������������� �����������

Filip, V. V. - Universul colin�� ������� ��%��&�spectiva unor struc-turi de mentalitate arhai���, Bucure�ti, Saeculum I.O., 1999.

Flora, R. - Di��ionar sârb-român – Srpsko-rumun�� � ��nik, .�������Fra�ie-Unitate, 1952.

Fracile, N. - Vokalni mu� �ki folklor Srba i Rumuna u Vojvodini : komparativna prou��vanja, Novi Sad, 1987.

Fracile, N. - Tu�'�lica kod Rumuna u okolini Vršca, Zbornik 1. Kon-gresa jugoslovenskih etnologov in folkloristov 2 (Rogaška Slatina 1983), Ljubljana, 1983.

2���������� ��� &�� - ������ � ����� �� ������ ���� � �� ���� ��!�+�����!���"�/<�������� �������

C�,�����-��+�� - ������ �������� �������� �������� �� ��-����, ����������&*�����*���������������������������������

Cepraga, D. O. - Graiurile domnului : Colinda cre�tin��tradi�ional����Antologie��i studiu, Cluj-Napoca, “Clusium”, 1995.

Ci�����4��- Colinde din Moldova, “Caietele Arhivei de Folclor a Mol-do�������&3covine”�������������

Page 150: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

���������������������������������������������� 161

>�������/��������"������ �����- :�������������1�������&����-������ �������������������

9��3�� .�� - Cântece rituale funerare din jude�"(� �hedi�� �� ���timp, Revi����'��13%tu���������di�ie popula������3%��������!��/3�nu-Severin. 1998.

>����,���:��- /���������������������������������������(�-����������������������#��������#5�����"����������,�� 1929.

Page 151: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

�������

Posveta……………………………………………………….... 5 Predgovor…………………………………………………….... 7 Klasifikacija materijala ………………………………….......... 13 �������������������� ������������������..... 15

I 1.0 ����������� ���� ������� ������� � ��������.. 15 Komentar……………………………………………….. 18

�������������� ����� �������� ������� � ��������� 26 II 2.0 “Bajanje” bolesniku ili pokojniku………………........ 29 II 3.0 “Bajanje” pokojniku…………………………………. 31 II 3.1 “Bajanje” pokojniku…………………………………. 32

Komentar……………………………………………….. 33 III 1.0 Od vampira za bolesnika u krevetu……………….... 42 III 2.0 Od vampira…………………………………………. 43

Komentar……………………………………………….. 45 IV 1.0 Voda ili vino Gospoda Boga……………………….. 47 IV 2.0 Vino Gospoda Boga………………………………… 51 IV 2.1 Vino Gospoda Boga………………………………… 53

Komentar……………………………………………….. 56 V 1.0 Veliko odbrojavanje………………………………..... 79 V 1.1 Veliko odbrojavanje………………………………..... 79

Komentar……………………………………………….. 83 VI 1.0 Pri������������– od velikog krsta………………..... 85 ������!������������������������������ 86 ��"���!������������������������������ 88

Page 152: Senima baba Joane i deda Petra - archive.org

��"���!������������������������������ 90 ��#���!������������������������������ 91 ��#���!������������������������………... 100 ��#�"�!������������������������������ 108 ��$���!������������������������������ 110

Komentar……………………………………………….. 111 %�������� ����� � �������� �&���� ������������������� 145 Rezime………………………………………………………… 149 Rezime na francuskom……………………………………….... 151 Rezime na engleskom ……………………………………….... 153 Literatura..................................................................................... 155 Imenski registar ………………………………………….......... 163 Predmetni registar ……………………………………….......... 169 Recenzije………………………………………………………. 179