Sendvič paneli

- 1 -

SENDVI PANELI

Pravilna upotreba

Stanje 05-a/2007.

Autor i copyright: Inženjerski ured za metalogradnju i strojogradnju ing. Reinhard WIESINGER KGovlašteni i sudski certificirani vještak3125 Statzendorf, Austrija Anzenhof 50

T: 0 27 86 / 63 167 F: 0 27 86 / 68 713 M: 0664 / 101 55 32 mail: [email protected]

- 2 -

S A D R Ž A J

1.

2.3.4.

5.

6.

7.

8.

1.1 1.2

4.1 4.2 4.3 4.4 4.5 4.6 4.7 4.8 4.9 4.10 4.11 4.12 4.13

5.1 5.2 5.3 5.4 5.5

6.1 6.2 6.3 6.4 6.5 6.6 6.7 6.8 6.9 6.10 6.11 6.12

7.1 7.2 7.3 7.4 7.5 7.6 7.7 7.8 7.9 7.10 7.11

8.1 8.2 8.3 8.4 8.5 8.6 8.7

Što su sendvi paneli........................................................................................ PUR – pjenasti paneli........................................................................................ Protupožarni paneli............................................................................................ Tolerancije mjere (op enito) za sendvi panele............................................ Nijanse boja prema RAL sustavu .................................................................. Prema kojim kriterijima se paneli naru uju kod isporu itelja................... Što krajnji kupac namjerava raditi u i sa gra evinom......................................... Nagib krova....................................................................................................... Dosjedne širine panela...................................................................................... Izbor panela ..................................................................................................... Izbor debljine panela........................................................................................ Duljina panela................................................................................................... Boja .................................................................................................................. Nanošenje sloja................................................................................................. Vertikalno i horizontalno polaganje zidnih panela .......................................... Optere enje snijegom i optere enje vjetrom..................................................... Drvene i metalne grede..................................................................................... Smjer vjetra....................................................................................................... Popis dijelova..................................................................................................... Provjerite prije po etka radova..................................................................... Izmjerite kuteve krovnih površina ....................................................................... Provjerite o igledne zasune i grede.................................................................... Provjerite ravninu zidova i krovnih površina.................................................... Razmak izme u greda i njihova visina.............................................................. Na kakvu podlogu pri vrš ujete panele............................................................... Montaža ............................................................................................................ Zaštitni uvjeti posloprimca................................................................................Nacrt polaganja.................................................................................................. Smjer vjetra ....................................................................................................... Pri vrsni materijali..... ..................................................................................... Pri vrš ivanje na donju konstrukciju .............................................................. Uzdužni spojevi................................................................................................. Neuspjele bušotine.............................................................................................. Zaštitni dijelovi...................................................................................................Proboji krova ...............................................................................................Bimetalni efekt ................................................................................................... Pucketavi šumovi................................................................................................. Radovi asfaltiranja pri zatvorenoj hali............... ................................................Prerada......... ..................................................................................................... Skladištenje paketa panela... .............................................................................. Polaganje krovnih panela.... ............................................................................. Zaštitna folija......................................................................................................Polaganje zidnih i fasadnih panela.............. ..................................................... Radovi izrezivanja .............................................................................................. Bušenje................................................................................................................ Zakivanje obložnih limova.............. ................................................................... Primjena trajno elasti nih brtvenih masa.. ......................................................... Primjena brtvenih traka............ ......................................................................... Ugradnja profila za punjenje i nazubljenih limova na krovu............................. Primjena PUR – pjene u dozi ............................................................. Krovne konstrukcije s PU- eli nim sendvi elementima............................... Popre ni spoj....................................................................................................... Priklju ak na zid................................................................................................. Detalj krova ....................................................................................................... Sljeme hale ......................................................................................................... Radno mjesto....................................................................................................... Popre ni spoj zidnog panela............................................................................... Priklju ak sokla/podnoška...................................................................................

Str 4Str 5Str 7Str 7Str 11Str 11Str 11Str 12Str 12Str 12Str 12Str 13Str 14Str 15Str 15Str 16Str 16Str 17Str 18Str 20Str 20Str 21Str 21Str 21Str 22Str 23Str 23Str 23Str 23 Str 23Str 27Str 27

Str 28 Str 28 Str 28

Str 29Str 29Str 29Str 30Str 30Str 31Str 32Str 32Str 32Str 33Str 33Str 33Str 33Str 33Str 34Str 36Str 36Str 37Str 38Str 42Str 43

Str 46 Str 46

- 3 -

9.

8.8 8.9 8.10 8.11 8.12 8.13

9.1 9.2 9.3 9.4

Opšav ulaza.............................................................................................Opšav vrata............................................................................................... Vanjski dio ......................................................................................................... Termi ki rez............ ............................................................................................ Hvatanje snijega................................................................................................... Izmjene / svjetlosne kupole..... ......................................................................... Protupožarni paneli .......................................................................................... Krovni paneli....................................................................................................... Termi ki rez........... ............................................................................................ Zidni i fasadni paneli........................................................................................... Donja konstrukcija............................................................................................... Mjesta za sprje avanje požara.............................................................................

Str 47 Str 48 Str 50 Str 51 Str 51 Str 52 Str 52 Str 53 Str 53 Str 53 Str 54 Str 54

Izvori: Planen und Bauen mit Trapezprofilen und Sandwichelementen (Möller, Pöter, Schwarze) - Projektiranje i gradnja s trapezastim profilima i sendvi elementima (Möller, Pöter, Schwarze) Bauphysik (IFBS) - Gra evna fizika (IFBS) Leicht Bauen (Technische Universität Darmstadt) - Laka izgradnja (Tehni ko sveu ilište Darmstadt) Fotografije (ing. Reinhard Wiesinger, ovlašteni i sudski cerificirani vještak za sendvi panele) Galileo (www.sandwichbau.de)Iskustva i spoznaje iz doti nih ispitivanja

- 4 -

SENDVI PANEL

GRADNJAHLADNJA A

INDUSTROGRADNJA

PUR-jezgra od krute pjene jezgra od mineralne

vune

krovna obloga zidna obloga o nevidljivo pri vrš enjeo vidljivo pri vrš enje

specijalna konzistencija pjene

krovne obloge zidne obloge o nevidljivo pri vrš enjeo vidljivo pri vrš enje

1. Što su sendvi paneli Radi se o ugradbenim elementima s termoizolacijskim svojstvima za oblaganje kovova

i zidova na gra evinama. Sastoje se od unutrašnjeg i vanjskog lima. Metali koji se

koriste za limove za proizvodnju sendvi panela uglavnom su pocin ani ili eli ni

limovi s nanesenim slojem, po želji, paneli se mogu proizvoditi i s površinom od

plemenitog metala. Zbog troškova i stati nih razloga daje se prednost primjeni

pocin anih ili eli nih limova. Takvi ugradbeni elementi proizvode se u presama ili u

današnje vrijeme eš e u kontinuiranim proizvodnim postrojenjima. Podru je primjene

odnosi se na industrogradnju s jedne strane, odnosno gradnju industrijskih hala te

hladnja a s druge strane. U sektoru gradnje hala razlikujemo PU-pjenaste panele te

one s punjenjem od mineralne vune, koji se primjenjuju posebice u podru ju zaštite od

požara.

Na in izgradnje sa sendvi ima je .......

mnogostruk kretivan dugovje an

moderan fleksibilan ekonomi an & ekološki

brz & siguran tehni ki dozreo s univerzalnom primjenom

Na in izgradnje sa sendvi ima u pravilu se primjenjuje tamo gdje važnu ulogu igra

vrijeme izgradnje kao i utjecaj vremenskim prilika.

Uporaba: zra ne luke, logisti ki centri, sajamske hale, postrojenja za spaljivanje

otpada, elektrane, hladnja e, skladišne i proizvodne hale, mjesta za sport, hladnja e za

duboko zamrzavanje, upravne zgrade, radionice i ostalo.......

- 5 -

Zahtjevi kod panela:Izvana:

kiša, snijeg, vjetar, oluja, temperature (mraz/rosa) sun evo zra enje UV i IR - svjetlost buka pti ji izmet meh. ošte enja štetne tvari iz zraka

Iznutra:

optere enje vatrom buka paratoplina (hladno a kod hladnja a)

Razlike u tlaku pare:

Pripazite da se posebice u grijanim unutrašnjim prostorima zbog više temperature

stvara visok tlak pare. Vanjski tlak je manji zbog ega se zrak iz prostorije kre e

prema van. Zagrijani zrak može prihvatiti više vlage od hladnog zraka. Zbog stupnja

vlage u podru ju rosišta se stvara kondenzat te kao posljedica toga dolazi do ošte enja

na gra evini. Priklju ci na ostale dijelove gra evine moraju u skladu s time biti

paronepropusni. To možete posti i nepropusno zalijepljenim folijama ili specijalnim

ljepljivim trakama (npr.: Bituthene traka). Kod nadvedenih elemenata treba se izraditi

„termi ki rez“, o kojem e pobliže još biti rije i.

1.1 PUR-pjenasti paneli

Mješavina pjene se u osnovi sastoji od sljede ih komponenti:

protupožarno sredstvo

aktivatori katalizatori

poliol

pogonska sredstvo

poliizocianat

komora miješanja

stvaranje poliuretana stvaranje ćelija

stvrdnjavanje i hlađenje

ekzotermička kemijska reakcija

isparavanje pogonskih sredstava putem fizikalnog procesa

PUR – element od tvrde pjene

- 6 -

Dobra termoizolacijska svojstva:

50mm poliuretanske pjene ima ista termoizolacijska svojstva kao i zid od cigle

debljine 1720 mm!

Proizvodnja:

Sendvi paneli se u kontinuiranom postupku proizvode takore i „bez prekida“. Gornji

kao i donji kolut lima zategnu se na ure aj za odmatanje na postrojenju te se uvedu u

stroj. U prvom koraku se oba lima profiliraju u ure ajima za oblikovanje s valjcima.

Radi se o dva odvojena kompleta alata, pomo u koji je mogu e izvana kao i iznutra

napraviti druk iji profil. Tada se preko mjesta za stavljanje folije ide u postrojenje za

punjenje pjene. Gornji lim se drži mehani ki, poliuretanska pjena se preko mlaznica

nanosi u teku em stanju. U tunelu za sušenje pjena se širi do svog volumena, spaja se

na limove i stvara od oba lima stabilan ugradbeni element s mnogim svojstvima, kao

što su:

Stabilnost oblika (dobra nosiva svojstva)

Otpornost na vremenske prilike

Lijep izgled zbog atraktivnih profila i razli itih boja

Izvanredna termoizolacija (varijabilno ovisno o debljini panela)

Sendvi paneli ne smiju se nikada koristiti stati ki za konstrukciju dvorane kao

sunosivi element (npr.: umjesto dijagonalnih vezova)!

cca. 50 mm poliuretan

cca. 80 mm polistirol

cca. 90 mm mineralna vuna

cca. 100 mm pluto

cca. 130 mm vlaknatica

cca. 280 mm meko drvo

cca. 760 mm betonski kamen

cca. 1720 mm cigla

- 7 -

Shematski prikaz kontinuiranog postrojenja:

1.2 Protupožarni paneli

Takvi paneli su ve dulje vrijeme dostupni na tržištu te raspolažu odgovaraju im

gra evinskim odobrenjima. Iako su se paneli dulje vrijeme dovršavali u postupku

ru nog umetanja na preši, danas proizvodni proces funkcionira kontinuirano na

odgovaraju e optimalnim postrojenjima.

Pored svojstava prikazanih pod 1.1 tu još pripada i otpornost na vatru u razli itim

klasama, ovisno o debljini panela. Detaljnije možete vidjeti u zadnjem odlomku.

2. Tolerancije mjere (op enito) za sendvi panele: 2.1 Tolerancije mjere kod valovitosti:

Uvijek iznova se vode rasprave o valovitosti sendvi panela. Norma DIN 18202

proglašena je za ÖNORM te je u cijelosti važe a od 01.06.2006. Ta norma regulira

tolerancije u visokogradnji. Kao što je vidljivo iz tabele u daljnjem tekstu, dopuštene

tolerancije su relativno velike.

Na sendvi panele odnosi se stupac 6 u tablici 3 „Gotovi zidovi i donje strane

stropova, npr. ožbukani zidovi, zidne obloge, ovješeni stropovi“. Sendvi paneli

pripadaju pod pojam zidnih obloga. Pokušajte unato tomu odustati od narudžbe

potpuno glatkih panela. Valovitost je ovdje vrlo dobro i intenzivno vidljiva zbog

letimi nog prelaska svjetlosti (tra ak svjetlosti) u sklopu s limenoravnim površinama.

profiliranje brida

odmatalica

profiliranje površina, dolje i gore

stanica za predzagrijavanje

palete

stanica za pakiranje

postrojenje za slaganje

hlađenje

slaganje

lebdeća pila

reakcijska traka

portal za pjenjenje

- 8 -

Iako unutar podru ja tolerancije, može se dogoditi da je vlasnik ili arhitekt nešto drugo

zamišljao pod glatkom površinom. Unaprijed koristite Vašu obvezu za davanjem

upozorenja.

Redak 1

Redak 2

Redak 3

Redak 4

Razmak između mjernih točaka =>

Gra

ničn

e vr

ijedn

osti

za o

dstu

panj

a u

ravn

inam

a =

>

PredmetKalibar graničnih vrijednosti u mm pri razmacima između mjernih točaka

u m do

Gornje stranice s nedovršenom površinom stropova, donjeg betona i donjih podova

Gornje stranice s nedovršenom površinom stropova, donjeg betona i donjih podova s povećanim zahtjevima, npr. za primanje plutajućih cjelovitih podova, industrijskih podova, obloga od pločica i ploča, spojenih cjelovitih podova.Gotove površine za podređene namjene, npr. u skladištima, podrumima

Podovi s dovršenom površinom, npr. cje-loviti podovi za primanje podnih obloga

podne obloge, obloge od pločica, grundi-rane i zalijepljene obloge

Kao pod retkom 3, no s povećanim zahtjevima

Zidovi s nedovršenom površinom i donje stranice sirovog stropa

Zidovi s dovršenom površinom i donje stranice stropova, npr. ožbukani zidovi, zidne obloge, ovješeni stropovi

Kao pod retkom 6, no s povećanim zahtjevima

Tablica 3 – Granične vrijednosti za odstupanja u ravninama

a) Međuvrijednosti se mogu uzeti iz slikovnih prikaza 4 i 5 te zaokružiti na cijeli broj u mm. b) Granične vrijednosti za odstupanja u ravninama iz stupca 6 važe i za razmake između mjernih točaka preko 15 m.

Stupac

Redak

- 9 -

2.2 Tolerancije mjere u presjeku:

Kako za sve druge konstrukcijske elemente tako i za sendvi panele postoji spektar

tolerancije u obliku tablice, koja je vidljiva na sljede oj stranici:

Debljina

Nazivna debljina lima

Visina profila

Širina građevine

Širina gornjeg dijela

Širina donjeg dijela

Pojasni žlijebovi

Poprečni žlijebovi

Duljina elementa

Ukupna širina elementa

Radijus

Tolerancija širine pokrovnog sloja *)

Uzdužno savijanje ruba lima naviše

Valovitost ruba

Ravnina pokrovnih slojeva:

ravnožlijebasto

Pomjerljiva mjera *)

Okomitost

Poprečna ispupčenost

*) Tolerancija širine za obje stranice lima smije iznositi maksimalno 2 mm.*) Tolerancije ovise o proizvodu te se moraju uzeti iz dotičnih odobrenja.Daljnje dopuštene tolerancije ovise o proizvodu i sastavni su dio dotičnih odobrenja.

Kriterij Oznaka Tolerantna mjera [mm] Slika Izvor

sukl. Tablici 2:normalne granične mjere

gornje granične mjere: punodonje granične mjere: pola

vezano za položaj:vezano za duljinu:vezano za pomijeranje:

±2 na 500 mm mjerne duljine

Međuvrijednosti se smiju interpolirati

Duljina valovitosti

Visina valovitosti

Zidni element:Krovni element:

Pokrovni sloj ravan:Pokrovni sloj h ≤ 10:Pokrovni sloj h > 10:

Zahtjevano u Odobrenju

Odobrenje

Odobrenje

Odobrenje

Odobrenje

OdobrenjeOdobrenje

- 10 -

Zatvaranje panela:

Zatvaranje panela manje debljine provodi se vij anim spajanjem. Kod debljih panela

to nije mogu e zbog vlastite stabilnosti. Paneli se nakon odre enog vremena

„rasporede“ te je zbog toga nakon cca. dvije godine potrebno ponovno pritezanje

vijaka!

Slika 1.13: Primjeri presjeka pokrovnih slojeva /2/

Slika 1.16: Uzdužno savijanje ruba lima na više, Valovitost ruba /2/

Slika 1.14: Presjek sendvič elemenata /2/ Slika 1.17: Okomitost /2/

Slika 1.18: Poprečno ispupčenje

Slika 1.19: Ravnina pokrovnog sloja/2/Slika 1.15: Duljina elementa

Linije

Utori-Žlijebovi

Mikrolinije

Ravno

Trapezno profiliranje

Valovitost

]

žlije

bast

o

- 11 -

3. Nijanse boja prema RAL sustavu Ima li isporu eni konstrukcijski element željenu nijansu boje prema RAL sustavu, ili

nema. U praksi esto dolazi do prepirke na ovu temu.

Originalne registarske karte izdane od strane RAL „Deutsches Institut für

Gütesicherung und Kennzeichnung“ pokazuju boju koja pripada uz odre eni broj te bi

ista trebala biti temelj za usporedbu. Budu i da se RAL – boje koriste ne samo od

strane pojedinaca nego i u svaku svrhu, RAL ne može preuzeti kontrolu nad

proizvodima koji se proizvode prema RAL – predlošku boja. Zbog toga RAL ne

navodi toleranciju na boju, budu i da ona podliježe razli itim uvjetima ovisno o

branši.

Posebice kod naknadnih isporuka može zbog primjene novih limenih svitaka do i do

razlika u boji. Razlike nisu razlog za reklamaciju, bez obzir u kojoj mjeri su nastupile.

RAL ne navodi tolerancije! Naru ite eventualno jednu ili više rezervnih plo a kod

Vaše prve narudžbe.

4. Prema kojim kriterijima se paneli naru uju kod isporu itelja:Svaki konstrukcijski materijal i element ima vlastito podru je primjene. Što prije

svega treba provjeriti:

4.1 Što krajnji kupac namjerava raditi u i sa gra evinom?

Ho e li stalno vladati visoke ili niske temperature u unutrašnjosti hale zbog

proizvodnih procesa, ho e li kupac skladištiti mokre, isparavaju e medije?

Pri visokim, ali i pri niskim temperaturama pripazite na rosište i primijenite

odgovaraju u debljinu panela. Debljina ni u kojem slu aju ne smije biti pretanka, jer

e ina e nastupiti problemi s kondenziranom vodom u unutrašnjosti hale. Isto se

naravno odnosi i na gradnju hladnja a ili hladnja a za duboko zamrzavanje.

Hale obložene sendvi panelima u pravilu su kod pravilne montaže vrlo nepropusne na

zrak. Kad uvidite da se mora ra unati s visokom vlagom u zraku ( > 50%), tada

upozorite investitora u skladu s obvezom za davanjem uputa i upozorenja (AbGb i ON

B 2110). Eventualno se treba ugraditi ventilacija. Podru je hale potrebno je opremiti

postrojenjem za sušenje zraka.

- 12 -

4.2 Nagib krova:

Preporu ivo je ne prelaziti sljede e nagibe krova:

o Krovovi bez popre nog spoja i bez krovnih proboja:

Najmanje 3° 5,2%

o Krovovi sa popre nim spojem i krovnim probojima:

Najmanje 5° 8,6%

U praksi se esto govori o % krovnog nagiba, no pri tome se misli na kutni stupanj.

Molimo pripazite na to, jer se ne radi o istom.

4.3 Dosjedne širine panela (sukladno odobrenju ovlaštene institucije)

Me udosjedanje: 60 mm (jednako ili više od 60mm)

Krajnje dosjedanje: 40 mm (jednako ili više od 40mm)

4.4 Izbor panela:

Na tržištu su za fasade dostupni tzv. zidni i fasadni paneli. Pored cjenovne razlike

postoji razlika i u tome da se zidni paneli pri vrš uju vijkom vidljivo kroz panel, dok

se fasadni paneli pri vrš uju vijkom skriveno u pregibu. Vijci na zidnim panelima

kasnije se vide na fasadi. esto se zbog pritiska vijka vide udubljenja na površini

fasade. Ovdje koristite isklju ivo vijke sa zaštitnim navojem. Kod fasadnih panela s

izolacijskom jezgrom od mineralne vune preporu a se uporaba komora za raspodjelu

pritiska u podru ju dosjedanja.

Preporu ivo je o ovome upoznati investitora prije sklapanja ugovora te mu eventualno

ponuditi fasadne panele s nevidljivim pri vrš enjem. Mislite na Vašu obvezu

upozoravanja i davanja uputa!

4.5 Izbor debljine panela:

Kako bi se od samog po etka izbjegli problemi vrlo je bitan ispravan izbor debljine

panela. Debljina izolacijske jezgre ima bitan utjecaj na U-vrijednost (toplinska

izolacija) i na nosivost elemenata u pogledu na optere enje vjetrom na fasadama (ON

B 4014-1) i optere enje snijegom, u kombinaciji s optere enjem vjetrom na krovovima

(ON B 1991-1-3). Mogu a optere enja možete na i u dijagramima nosivosti od

proizvo a a. Pripazite na najmanju širinu polaganja u podru ju zra nog zapora na

zidovima, kao i na grede. Preporu ivo je da iz preventivnih razloga gra evinski fizi ar

- 13 -

izradi prora un stanja rosišta. Ovdje su mjerodavne vanjske i unutrašnje temperature,

površine i -vrijednosti (lambda). -vrijednost možete dobiti od prozvo a a panela.

4.6 Duljina:

Proizvodnja vrlo dugih panela (do 18,00m i više) mogu a je na modernim

kontinuiranim postrojenjima. Zarezivanje se provodi sukladno popisu dijelova pomo u

prate e pile (lebde a pila) na kraju reakcijskog dijela. Mnogi proizvo a i zara unavaju

dodatak na manju duljinu. To je zbog toga što se lebde a pila nakon provedenog reza

vra a u prvobitni položaj, dok se proizvodnja dalje odvija kontinuirano. Kad su duljine

komada toliko kratke da pila nema dovoljno vremena za vra anje u prvobitni položaj,

tada se paneli moraju rezati ru no. Nije preporu iva montaža predugih panela i to iz

dva razloga:

Opasnost od ošte enja pri transportu i montaži zbog problemati nog rukovanja.

promjene duljine zbog dilatacije. Zbog vij anog pri vrš ivanja sa zra nim zaporima i krovnim gredama, paneli takve duljine se pri vrš uju stezaljkom. Pri promjeni temperature mijenja se i duljina panela, pa što je ista dulja to je ve arazlika u duljinama (takozvana Delta – T [ -T]). Uz to još izme u vanjskog i unutrašnjeg lima dolazi do bimetalskog efekta, zbog razli itih razlika u duljinama zbog temepraturnih razlika (veliki utjecaj na to ima vanjska boja panela). Kao posljedica toga mogu nastajati neugodni šumovi u unutrašnjosti hale, kao i problemi s nepropusnoš u te sa dogra enim konstrukcijskim elementima (kantirani dijelovi,...) zbog velikih pomijeranja.

U pogledu izbjegavanja bilo kakvih naknadnih reklamacija najbolje je u podru ju

krova ugraditi popre ne spojeve sukladno smjernicama o polaganju, a kod

horizontalnog polaganja zidnih ili fasadnih panela ugraditi spoj u odgovaraju im

razmacima.

Toplinska struja φ stalno prolazi unutar materijala od najveće do najmanje temperature.Koeficient prolaza topline k uvažava pored toplinske vodl-jivosti nekog građevnog elementa i otpore prijelaza topline na graničnim površinama građevnih elemenata.φ Toplinska struja Δt, Δθ Temperaturna razlikaλ Toplinska vodljivost s Debljina građevnog elementaκ Koeficient prolaza topline A Površina građevnog elementa

Toplinska struja kod provođenja topline

Toplinska struja kod prolaza toplinePrimjer:

Staklo s toplinskom zaštitom,

- 14 -

4.7 Boja:

Bimetalni efekt:

Tamne boje neznatno reflektiraju i bitno ja e primaju temperature za razliku od

svijetlih ili bijelih panela. Razlike u temperaturama na površini izme u kobal plave

i bijele ljeti iznose oko 30°C. PUR-pjena stvara me usloj izme u unutrašnjeg i

vanjskog lima. Njena uloga je izme u ostalog primanje i izjedna avanje razli itih

izmjena duljina oba lima zbog razli itih temperatura u unutrašnjosti hale i vani. Pri

unutrašnjoj temperaturi hale od 30°C i kod antracitsive vanjske površine krova ili

zidova temperaturna razlika iznosi barem 46°C. Vanjski lim zbog toplinskog

rastezanja postaje dulji od unutrašnjeg zbog ega dolazi do deformiranja.

Boje se dijele u tri grupe, ovisno o vrijednosti svjetlo e (HW) i maks. temperature

na površini.

Ausbesserungen von Kratzern in der Oberfläche:

Grupa boje I Grupa boje II Grupa boje III

RAL Nijasna HW °C RAL Nijansa HW °C RAL Nijansa HW °C 9010 isto bijela 90 52 1001 bež 68 57 2002 crvena naran a 37 67 9001 krem bijela 84 53 1002 pješ anožuta 67 57 6010 trava zelena 37 67 1013 biserno

bijela 85 54 7038 ahatsiva 67 57 8025 blijedo sme a 34 68

1015 svijetla slonova kost

82 54 7032 kamenosiva 67 57 8004 bakreno sme a 33 69

9002 sivobijela 83 54 9006 bijeli aluminij 66 57 5007 brilijant plava 33 69 1018 cinkžuta 80 54 1007 kromirano žuta 57 59 6001 smaragdno

zelena 32 70

1016 zelenkastožuta

78 55 1024 oker žuta 57 59 9000 vatreno crvena 31 70

7035 svjetlosiva 75 55 2003 pastelno naran asta

55 60 6002 liš e zelena 29 71

6021 blijedozelena 55 60 3002 karmin crvena 28 71 1020 maslinasto žuta 53 61 6003 maslinasto

zelena 28 71

7001 srebno siva 52 61 3009 oksid crvena 28 71 2000 žutonaran asta 51 61 5009 azurno plava 28 71 6018 žutozelena 50 62 7015 schiefer siva 28 71 7002 maslinasto

zelena 44 64 8007 srna sme a 27 72

6011 rezeda zelena 43 64 7013 sme esiva 27 72 5012 svijetloplava 43 64 5010 encijan plava 22 75 2004 isto

naran asta 43 64 8011 orah sme a 22 75

8003 naran asto sme a

40 65 6005 mahovina zelena

21 76

2001 crveno naran asta

40 65 7016 antracit siva 21 76

3004 purpurno crvena

20 76

5002 ultramarin plava

20 76

8014 crvenosme a 19 77 8016 mahagonij

sme a18 78

6008 sme e zelena 16 79 5013 kobalt plava 15 80

- 15 -

Popravci ogrebotina na površini:

Neznatna ošte enja nastala prilikom transporta ili montaže na premazanoj površini

mogu se popraviti pomo u kista (kista za vodene boje). Pripazite pri tome da

kupite boju koja se može preraditi u jednom sloju na pocin anoj podlozi te da ima

istu RAL-nijansu boje kao panel. Popravci na metalik površinama su teški, kao

npr.: bijeli aluminij RAL 9006. Mikro estice umješane u smolu reflektiraju svjetlo

iz razli itih kuteva, zbog ega nastaje taj efekt. Ovdje je mogu nost popravaka

naravno teška.

4.8 Nanošenje sloja:

Paneli su Vam dostupni u razli itim površinskim slojevima. Kao korisnik morate

odrediti odgovaraju i sloj za objekt na kojemu radite:

Vrsta sloja Debljina Primjena Svojstvo Cijena

poliester 25 m izvana/iznutra dobra otpornost na UV standardna

tanki poliester 15 m iznutra manja otpornost na UV standardna

PVC-folija 150 m unutr. strana nije otporno na UV doplata

PVDF 25 m izvana ne posvijetli brzo doplata

TTHD 60 m izvana hrapava podru ja primjene doplata

Plastisol 100,150,200 m iznutra nije otporno na UV doplata

Pažnja:

Folijom presvu eni sendvi elementi moraju se skladištiti u unutrašnjosti hale

zašti eno od UV i nepokriveni!

4.9 Vertikalno ili horizontalno polaganje zidnih panela:

Zidni i fasadni paneli mogu se polagati vertikalno i horizontalno. Molimo u oba

slu aju poštujte tablicu razmaka me u potpornjima i ÖNORM B 4014 – 1

(optere enja vjetrom). Za grubu procjenu možete ovisno o visinskom položaju i

obliku terena uzeti orijentacijsku vrijednost od cca. 650 N (0,65 kN) / m² .

- 16 -

4.10 Optere enje snijegom i vjetrom:

U skladu s ÖNORM B 1991-1-3 (do 01.01.2006. ÖNORM B 4013) treba se

provesti ispitivanje mjesta gra evine na optere enje snijegom te izabrati

odgovaraju i panel u tablici proizvo a a. Vlastita težina panela mora se dodati

ispitanom optere enju snijegom! U ve ini tablica postoji razlika izme u nosivih

sustava s jednim, dva ili više polja. Pri tome je nosa s jednim poljem naravno

bitno nepovoljniji u stati kom smislu, nego što je to slu aj kod nosivih sustava s

više polja. Razmak izme u krovnih greda i zra nih zapuha na zidovima tako er

proizlazi iz popisa proizvo a a. Kratko re eno, potrebno je ispitati optimalno

rješenje. To je stvar investitora.

Nosa s jednim poljem: Nosa s dva polja:

Optere enje površine „q“ Optere enje površine „q“

A B A B C

Primjer tablice nosivosti:

lmax : Razmak potpora amin: Najmanja širina postavljanja Redak 1: maks. razmak potpora bez ograni enja progiba Redak 2: maks. razmak potpora s ograni enjem progiba od l/150. Mjere u cm.

Razmak potpora „l“ Razmak potpora „l2“Razmak potpora „l1“

teži

na (

kg/m

2 )

jedn

o po

ljedv

a po

ljatr

i pol

jaca

nti-

leve

rpre

-pust

- 17 -

4.11 Drvene i metalne grede:

Iskustvo je pokazalo da se vijci u drvetu tijekom prvog vremenskog perioda

otpuste. Stoga morate nakon cca. dvije godine ponovno zateknuti vijke na

cjelokupnoj površini krova. Kod postavljanja na drvo preporu ivo je prethodno

bušenje. Vlakna drveta se unište, pa se vijak ne može otpustiti tako lako. Kod

metalnih greda vijak je stabilan. Unato tome preporu ena je provjera zbog

polaganja panela.

4.12 Smjer vjetra:

Pokrivanje se uvijek treba provoditi suprotno od smjera vjetra. Stoga je potrebno

upitati investitora o glavnom smjeru vjetra na predmetnom mjestu.

Pribavite si unaprijed pismenu potvrdu o tome od Vašeg nalogodavca. To je vrlo

bitno za izradu nacrta polaganja i eventualnih rezova na panelu u podru ju krova!

Na sljede oj stranici nalazi se slikovni prikaz na koji na in trebate postupati pri

savjetodavnom razgovoru s kupcem te u nastavku pri narudžbi panela kod

proizvo a a.

Gornji slikovni prikaz je primjer. Upitajte Vašeg isporu itelja za njihov sustav

prikaza slobodnog reza.

Način izrezivanja (pogled sa strehe):

Izrezivanje - lijevo Izrezivanje - desno

- 18 -

Navesti nagib u stupnjevimaKod poprečnih spojeva, proboja ili prozirnih elemenata najmanji nagib 6° (10%).

Tip LIJEVOSljemeni profil

Tip DESNO

Oblaganje sljemena

Rezovi

LIJEVO DESNO

SMJER VJETRA

Smje

r po

laga

nja

s lij

eva

na d

esno

Smje

r po

laga

nja

Smje

r po

laga

nja

s de

sna

na li

jevo

Smje

r po

laga

nja

4.13 Popis dijelova:

Izradite popis dijelova koji je u skladu s nacrtima postavljanja te u kojemu su

navedeni brojevi pozicija. Na taj na in se jednostavnije provodi raspore ivanje i

optimiziraju radni procesi.

Razmislite o doplati na manje duljine reza u radionicama proizvo a a. Razmislite

o mudrijoj mogu nosti spajanja više kratkih duljina, radi uštede. U tom slu aju

morate rezati na gradilištu.

Pažnja: Kod slobodnih rezova moraju stranice navoditi smjer Desno ili Lijevo.

Detaljnije pogledajte u katalogu proizvo a a.

- 19 -

Formular za narudžbu panela može izgledati na sljede i na in:

POPIS DIJELOVA Br. narudžbe:

PU-PANEEL paneli

fire-protection panel

ZP (ZID)

ZP-F (ZID)

FP (FASADA)

FP-F (FASADA)

KP (KROV)

KP-F (KROV)

debljina jezgre (izolacija):POKROVNI SLOJEVI:

IZNUTRA

IZVANA

RAL BOJE PROFIL OSTALO

REZ ZA RAZDVAJANJE:

IZREZIVANJE:

LIJEVO

LIJEVO

DESNO

DESNO

*...Izrezivanje kod KP po izboru – kod KP-F obvezno!

m2 ukupno

kom.DULJINA

[cm]m2 OPASKA ( npr. osovina/fronta/poz.)

- 20 -

5. Provjerite prije po etka radova:

Kao poduze e koje vrši polaganje obvezni ste (ON B 2110), preuzeti obveze

udruženja (Obveza za provjerom i upozoravanjem). Ukoliko utvrdite da e

nanošenje panela kasnije dovesti do problema, tada ste obvezni za davanjem uputa

i upozorenja!

Upozoravajte uvijek pismenim putem pored telefaksa ili e-maila obavezno i

preporu enim dopisom radi kasnijeg priznavanja dokaza.

Izvadak iz ÖNORM B 2110:

5.1 Izmjerite kuteve krovnih površina:

Prije no što zapo nete s montažom panela, izmjerite kuteve krovnih površina te

pomo u špage u boji ozna ite kontrolne to ke u odgovaraju im razmacima.

Projerite okomitost doljnje konstrukcije izra ene od strane prethodnog poduze a, u

protivnom mogu nastupiti ozbiljni problemi zbog premiještanja plo a pri

polaganju panela. Vi ste obvezni upozoravati i davati upute, stoga ne kre ite s

radovima prije nego što podrobno i bez odga anja razjasnite situaciju s

investitorom ili Vašim nalogodavcem.

Izvadak iz ÖNORM B 2110:

5.9 Obveza provjere i upozorenja5.9.1 Izvođač je obvezan što prije provjeriti kod naručitelja(1) izvedbenu dokumentaciju stavljenu na raspolaganje(2) priopćene upute(3) dostavljene materijale(4) pružene prethodne usluge provedene od strane drugih naručiteljevih izvođača

te naručitelju neodgodivo pismeno priopćiti, na temelju svog pretpostavljenog stručnog znanja, prepoznatljive nedostatke kao i utemeljene sumnje protiv predviđenog načina izvedbe.

5.9.2 Izvođač se prije početka pružanja svojih usluga mora, prema obvezi po dužnosti, pažljivo uvjeriti u uredno stanje eventualno ranije dovršenih usluga. Prije samog početka radova izvođač treba naručitelju pismeno priopćiti prepoznatljive nedostatke koji po njegovom mišljenju mogu imati nepovoljan utjecaj na zahtjevane značajke onih usluga koje on mora pružiti.

5.9.3 Nedostaci za čije su prepoznavanje potrebne opsežne, tehnički zahtjevne ili skupe analize ili uključivanje vanjskih stručnih suradnika, ne vrijede kao prepoznatljive u smislu 5.9.1. Ukoliko izvođač mora pretpostaviti da naručitelju ne mo-raju biti poznate okolnosti koje vode do takvih analiza, mora o tome naručitelja neogodivo pismeno obavijestiti.

5.9.4 Unutar nekog pretpostavljenog roka izvođač treba po mogućnosti predložiti upute ili prijedloge za otklanjanje ili popravak nedostataka. Naručitelj treba pravovremeno priopćiti svoju odluku.

5.9.5 Ukoliko izvođač zanemari davanje priopćenja ili naručitelj ne donese odluku, svaki od njih je odgovoran za poslje-dice vlastitog propusta. Ukoliko naručitelj ne povede računa o utemeljenim sumnjama, a nastanu štete koje se pripisuju ukazanim nedostacima, tada je izvođač oslobođen odgovornosti i pružanja jamstva za nastale štete.

- 21 -

5.2 Provjerite podkonstrukcije i grede

Vi ne morate provoditi podrobno ispitivanje. To tako er nije predvi eno u

normama (ÖNORM B 2221). Vaše radno iskustvo Vam govori je li po osje aju

takva vrsta konstrukcijskih dijelova ispravno dimenzionirana i prije svega dovoljno

pri vrš ena!

Provjerite ravninu i pravocrtnost tih za Vas iznimno bitnih granica predaje!

Prije svega uvjerite se na gredama koje su Vam predane o ispravnim širinama

postavljanja. Možete ih ina e prona i u katalogu ili se konzultirajte kod

proizvo a a panela.

Ovakve grede nisu primjerene za polaganje sendvi panela.

iskrivljenost progib zavaljanost debla

5.3 Provjerite ravninu zidova i krovnih površina

Kod panela se radi o stabilnim konstrukcijskim elementima. Sasvim suprotno od

trapezastih limova, sendvi paneli ne mogu dugotrajno prenositi torzicijske sile.

Donja konstrukcija mora biti dobro pripremljena da ništa ne stoji na putu

nesmetanoj montaži elemenata. Ukoliko se paneli moraju montirati pomo u vijaka

na loše pripremljenu podkonstrukciju, tada e taj nedostatak sigurno biti

prepoznatljiv kod letimi nog prelaska svjetla (refleksija i sjena od savijanja

panela), a investitor ima razloga za reklamacijom.

5.4 Razmak izme u greda i njihova visina

Provjerite prije radova polaganja razmak izme u greda i još jednom usporedite s

tablicama optere enja proizvo a a panela.

Nadalje provjerite je li omogu en slobodan progib svih krovnih panela. Kod ve ih

razmaka izme u greda grede ne smiju biti postavljene na gornju stranu usko s

gornjim bridom glavnih krovnih greda, ve moraju biti višlje montirane, barem za

- 22 -

mjeru dozvoljenog progiba panela plus sigurnosni razmak. Konstrukcijski

elementi, kao i naši predmetni paneli, smiju imati progib u mjeri od L / 150, pri

emu L predstavlja razmak izme u greda. Kod ve eg razmaka izme u greda, kao

npr.: pri razmaku od 3.500mm progib iznosi preko 23mm!!!

Lijevo vidite fatalnu grešku, gdje su se grede s gornje strane postavile usko s gornjim bridom glavnih krovnih greda. Panel koji leži na glavnoj krovnoj gredi blokiran je u svom progibu. Nepropusnost u uzdužnom spoju nije omogu ena, te dolazi do prokišnjavanja i prije svega do stvaranja kondenzirane vode, jer simetrija spojeva nije ispravna. Brtvilo ne dosjeda. Kapljice kondenzirane vode su vidljive!

5.5 Na kakvoj podlozi pri vrš ujete panele?

Pravilan izbor pri vrsnih sredstava vrlo je bitan. U svakom slu aju pripazite na

zatezne vrijednosti vijaka i zatika. Podatke možete prona i u razli itim tablicama

za pri vrsnu tehniku ili po konzultaciji s Vašim isporu iteljima. Za eli ne grede

potrebni su Vam samonarezni vijci za gradnju krova, za drvo e biti dovoljni takvi

bez bušnog vrha. Primjena takvih s bušnim vrhom je dozvoljena. Op e pravilo

govori da je za drvo neophodna najmanja dubina navoja od 60mm. Bušni vrh se ne

ura unava. Kod elika pripazite na debljinu materijala koji se buši zbog duljine

bušnog vrha. Kod zidnih panela primjenjuju se vijci sa zaštitnim navojem. Za

svaki vijak postoji najmanje debljine koje možete dobiti od Vašeg proizvo a a.

Molimo uzmite ovo u obzir.

- 23 -

6. Montaža6.1 Zaštitne mjere posloprimca:

Pridržavajte se stalno radno pravnih zaštitnih odredbi. Kod AUVA (Allgemeine

Unfallverhütungsanstalt) možete dobiti brošuru tiskanicu s uputama 222 i

besplatne informacije). www.auva.at

Zaštitna mreža kod polaganja krovnih panela (od 5,00m visine pada) Zaštitna skela sa zaštitnom mrežom u podru ju krova i radnih mjesta. Stabilne skele i radne platforme za montažu zidnih panela.

6.2 Nacrt polaganja:

Prije po etka radova potrebno je uzeti nacrt polaganja zajedno s popisom dijelova

kako biste mogli pogledati sve potrebne detalje i položaje panela. Nakon toga se

paketi panela raspore uju na gradilištu. Uvažavajte smjer polaganja kako ga je

zamislio projektant. Ne mjenjajte smjer polaganja panela na jednoj te istoj fasadi.

Kod letimi nog prelaska svjetla fuge nisu jednake.

6.3 Smjer vjetra:

Provodite polaganje panela uvijek suprotno od smjera vjetra.. Preklapanje u

podru ju uzdužnog spoja stvara zaštitu od prodiranja kiše.

6.4 Pri vrsni materijali:

6.4.1 Krovni paneli:

Pri vrstite panele isklju ivo preko povišenih žlijebova, a nikada u vodohodnoj

razini. Koristite uvijek originalne kalote za pri vrš ivanje od proizvo a a panela

ili stru nog trgovca. Iste raspore uju privla nu silu vijka na ve oj površini za

razliku od brtvene plo ice. Zbog prilago enog oblika nije mogu e bo no ugibanje

lima u podru ju povišenih žlijebova pri uobi ajenom poteznom momentu. Nadalje,

brtvljenje protiv prodiranja vode s brtvama proizvedenim od neoprena unutar

kalote bitno je bolje, nego samo s Dm 16mm brtvenom plo icom.

- 24 -

Pri vrš ivanje se ne smije provoditi kao što je prikazano na fotografiji. Preko sile tla enja vijka profil se deformirao. Sada više nema stabilnosti, a kao posljedica toga je prokišnjavanje.

Presjek lijevo prikazuje pravilno pri vrš ivanje krovnog panela uz primjenu kalote.

Tvrtka EJOT® nudi u svom

asortimanu ure aj za testiranje

vakuma za utvr ivanje nepropusnosti

na vij anim i zakovi nim spojevima

na krovu i zidu.

Kalota

Sastav-spoj cca. 2 mm ± 2 mm

- 25 -

Duž uzdužnih spojeva neophodna je ugradnja samoljepljivih brtvenih traka od

neoprena (ili sl.).

Broj vijaka:

Krov:

ÖNORM B 4014-1 izme u ostalog daje obavijest o optere enju vjetrom na rubnim

podru jima krovne površine.

Mjera visine gra evine „h“ polaže se u horizontalnu projekciju. Sada je definirana

dubina zona s ja im optere enjem. Duž radnog mjesta vrijedi ista mjera. Unutar

tog podru ja potrebno je obratiti posebnu pozornost na intezitet pri vrš ivanja

panela. Mora se zategnuti vijkom svaki povišeni žlijeb. Unutar preostalih polja s

manjim optere enjem pri vrš uje se vijkom svaki drugi žlijeb, alternativno s

paralelnom gredom. U podru ju sljemena se ponovno mora zategnuti vijkom svaki

žlijeb.

Zid:

Kod primjene stezaljki za raspodjelu optere enja od debljeg eli nog lima u

uobi ajenom slu aju je primjena jednog vijka po veznoj to ki dostatna zbog dobre

raspodjele sile tla enja. Bez takvih plo a nije dostatan jedan vijak po veznoj to ki

zbog male površine brtvenih plo ica te se moraju postaviti dva vijka. Na rubu je

dostatan jedan vijak zbog prepolovljenog optere enja. Zatezno optere enje može

se izra unati te u skladu s tim definirati broj vijaka. Pripazite i na relativno tanak

uz vjetar uz vjetar niz vjetar

- 26 -

lim i njegovu vrijednost habanja. Zbog toga dva vijka predstavljaju bitno

poboljšanje pri pri vrš ivanju.

6.4.2 Zidni paneli:

Oni nemaju skriveno pri vrš enje te se pri vrš uju kroz panel pomo u dostatno

duga kih vijaka. Glave vijaka se kasnije vide na gotovim fasadama. Koristite

isklju ivo vijke sa potpornim navojima i odgovaraju e velike plo ice s brtvom od

neoprena. Koristite isklju ivo vijke s brtvenim plo icama i EPDM– brtve. potporni navoj

Spoj zidnih panela bi trebalo izvesti kao što je prikazano na lijevoj fotografiji. Potrebno je pripaziti na to no prijanjanje panela te koristiti vijke s potpornim navojem.

6.4.3 Fasadni paneli:

Oni se pri vrš uju u posebno oblikovanom pregibu. Na taj na in sljede i panel

prekriva vij ano mjesto. Broj vijaka se ovisno o projektu izra unava od strane

proizvo a a vijaka. Pri montaži posebice pripazite da paneli to no dosjedaju jedan

na drugi, ina e dolazi do neželjenih raspora koji narušavaju opti ki dojam.

Na gornjoj slici vidite pravilno oblikovanje fasadnih panela. Bitno je da paneli maksimalno dosjedaju jedan na drugi. Samo na taj na in je zajam eno da zbog sile tla enja brtve spoj bude nepropusan na vjetar te da se izbjegne stvaranje kondenzirane vode.

6.4.4 Koji materijal vijaka:

U ponudi su spojna sredstva od elika s pocin anom površinom, kao i od

plemenitog elika. Pocin ani vijci mogu se naru iti i s kapicama u razli itim RAL

- 27 -

– nijansama boja. Prilikom narudžbe spojnih sredstava pripazite na zahtjeve iz

natje aja! Doti na trgova ka poduze a nude vezano za ovu temu besprijekorno

savjetovanje. Pripazite uvijek na pravilan potezni moment i uvijek ga imajte u vidu

tijekom radova polaganja. Potezni moment možete podesiti kod ve ine eletri nih

ru nih vij anih strojeva.

Ako je vjerojatno da e u objektu vladati pare koje sadrže klor (zatvoreni

bazeni,...), pare od lužina ili neka druga isparavanja kemikalija, tada je potrebno

svakako koristiti vijke od plemenitog elika Ima ih u kvaliteti 1.4301 (A 2) i

1.4571 (A 4). Morate to uzeti u obzir prilikom Vaše kalkulacije. Vijci od

plemenitog elika su otprilike dvostruko skuplji od pocin anih vijaka. Savjetujte se

sa svojim stru nim savjetnikom za vijke o tome koji tip vijaka je potreban upravo

za Vaše podru je primjene. Vijci kvalitete A 4 teško se mogu nabaviti i zahtjevaju

dulji rok isporuke. U na elu se prednost daje vijcima od plemenitog metala.

6.5 Pri vrš ivanje na donju konstrukciju:

Vrsta i duljina vijaka za pri vrš ivanje na donju konstrukciju odre uje se prema

pripadaju im zahtjevima. Najmanji promjer je 6,3mm.

Kod krovnih panela koristite odgovaraju e kalote s ugra enom neoprenskom

brtvom i vijcima odgovaraju e duljine s brtvenim plo icama i EPDM – brtvom.

Izbjegavajte zatezanje vijcima u donjem žlijebu panela. Taj žlijeb je istovremeno i

vodovodna razina. Eventualno nedovoljno pritegnuti vijci ili nestabilnosti na

donjoj konstrukciji vode do propusnosti. Ukoliko se glava vijka nalazi na

povišenom žlijebu, tada to mjesto nije stalno izloženo tolikim koli inama vode kao

na donjem žlijebu.

6.6 Uzdužni spojevi:

Za ovo postoje samonarezni vijci s reduciranim bušnim vrhom i brtvenom

plo icom od EPDM. Razmak izme u vijaka trebao bi iznositi cca. 300 do 400mm.

6.7 Neuspjele bušotine (vijci za popravak):

Ponekad se zbog greške u montaži doga aju neuspjele bušotine. One se mogu

zatvoriti pomo u tzv. vijaka za popravak. Radi se o vijcima debljeg promjera

jezgre i velikih brtvenih plo ica s EPDM – brtvom (npr.: Ejot JB 3 – 7,2 x 19 – E

22).

- 28 -

6.8 Zaštitni dijelovi:

Propisano je da se za osoblje održavanja krovne površine pribave primjerene

mogu nosti zakva enja. esto se pri vrš uju tzv. zaštitni dijelovi na nosivu

konstrukciju te se provuku kroz krovnu razinu. Na zaštitne dijelove se kasnije

pri vrsti eli na sajla, na koju se radnik zakva i sa svojim sigurnosnim alatom.

Ukoliko morate uvrstiti takve zaštitne dijelove u krovnu površinu, pripazite na

toplinski most i uvažite Vašu obvezu za davanjem upozorenja i uputa! Zaštitne

dijelove nikada ne pri vrš ujte na sendvi panel. Sile koje pri tome nastaju

prevelike su.

6.9 Proboji krova (npr. Dektite ®):

Najbolje koristite gotove cijevne manšete. Pripazite u takvim slu ajevima da

proturne metalne cijevi eventualno predstavljaju toplinski most. Eventualno

upotrijebite Vašu obvezu upozoravanja i davanja uputa!

podupiranje opterećenja preko dva fleksibilna žlijeba

velika površina

uloženi aluminijski okvir

lako uočljiva veličina cijevi

fleksibilni konički kolčak

nizak profil

poboljšana vodonepropusnost

konus bez navoja

- 29 -

6.10 Bimetalni efekt:

Vanjski kao i unutrašnji limovi sendvi panela izloženi su velikim temperaturnim

razlikama te su podložni razli itim duljinskim rastezanjem (dilatacijama). Kod

nedovoljnog pri vrš enja panela to može imati fatalne posljedice. Bimetalni efekt

se bitno poja ava kad je vanjska boja tamna. Pripazite na podjelu po grupama boja

(1 do 3). Savijanja panela izme u pri vrsnih to aka sasvim su uobi ajena. Kod

panela se postupa s tolerancijom savijanja od l/150, što zna i da je pri razmaku

osovine od 6m savijanje do 4cm sasvim uobi ajeno.

6.11 Pucketavi šumovi:

Do pucketavih šumova dolazi zbog temperaturnih razlika (šumovi pokretanja) u

unutrašnjosti gra evine. Takvi šumovi u manjem obimu su uobi ajeni te nisu

povod reklamacijama. To na kvantifikacija tolerantnih polja za to ne postoji.

6.12 Radovi asfaltiranja pri zatvorenoj hali:

Bitumenski asfalt kao i lijevani asfalt u pravilu se ugra uje s temperaturom od

160° celzijevih. Pripazite posebice ljeti da svi prozori i vrata ostanu otvoreni i

nakon okon anja radova asfaltiranja sve dok se medij potpuno ne ohladi. U

suprotnom temperatura se održi ispod krovnih panela. Može do i do stvaranja

nabora na donjim stranicama panela zbog toga što je blokiran unutrašnji lim (donji

remen) izme u pri vrš enja na gredama u rastezanju! Takvo djelovanje ve se

Montaža:

1. Dektite ® prilagoditi cijevi 2. Dektite ® prilagoditi profil-nom limu i označiti

3. Nanijeti brtvenu masu

4. Dektite ® prilagoditi profil-nom limu točno po obliku

5. Dektite ® s EJOT COLOR-DRIL® samonareznim vijkom pričvrstiti Bulbtite zakovice.

- 30 -

moglo vidjeti na razli itim gradilištima. Time se doduše ne ograni ava nosivost

panela, ali opti ki nedostatak svakako postoji.

7. Prerada

7.1 Skladištenje paketa panela:

Skladištite pakete panela uvijek u nagibu po duljini kako bi oborinska voda mogla

otjecati i istjecati. Dugoro nije skladištenje paketa panela na otvorenom zahtjava

prekrivanje platnenom ceradom (nikako plasti nom ceradom!). Platno omogu ava

brzo prozra ivanje paketa. Zaostala voda izme u elemenata mora se izbjegavati

pod svaku cijenu. ak i na površinski oplemenjenim limovima mogu u takvim

situacijama nastati trajne štete (mrlje, korozija)! Kako bi se izbjegla mjesta

pritiskanja, paketi se ne bi smjeli slagati jedan na drugi. Otvorene pakete potrebno

je osigurati od podizanja prilikom oluja (npr. pomo u pojasa, ili sl.).

Me uskladištenja na krovnoj konstrukciji dozvoljeno se iz stati kih razloga

provoditi samo preko veznih greda, a nikada u sredinu polja greda! Uskladite Vašu

namjeru s graditeljem konstrukcije vezano za vo enje izgradnje.

- 31 -

Kod dizalica koristite kutne štitnike ispod pojaseva za podizanje. Kod duljine

panela preko 8,00m potrebno je postaviti teretnu pre ku. Uvijek podižite po jedan

paket. Ukoliko istovarate pomo u vili ara, voza treba postupati vrlo oprezno.

Postavite vili ar što je mogu e dalje. Kod vrlo dugih panela postavite po potrebi

dva vili ara.

7.2 Polaganje krovnih panela:

Na tržištu postoje ure aji za dizanje s vakumskom pumpom kao i mehani ka

potporna sredstva, koji se koriste kao dodatak za dizalicu. Panele ni u kojem

slu aju nemojte podizati pomo u pojaseva a bez zašti enih rubova, jer se na taj

na in deformiraju i oštete pregibi. Pripazite na pravilan izbor potpornih to aka i

težišta panela kako bi zajam ili sigurno dizanje tereta. Nadalje pripazite na

optimalni razmak podiznih to aka, jer bi u protivnom panel mogao napuknuti.

Vakumski usisava i imaju gumeni tanjur koji sprje ava ošte enje lakirane

površine lima, kod mehani kih ure aja koristite primjerene zaštitne mjere.

Pripazite kod svakog panela na to no dosjedanje u podru ju spoja. Nakon

okon anog polaganja krova izravnavanje više nije mogu e! Kod neodgovaraju ih

oblikovanja spojeva može do i do difuzije vlage i kapanja kondenzirane vode.

Kod radova s opasnoš u od rušenja dijelova obvezno je nošenje zaštitne kacige! U

podru ju opasnosti ne smiju se zadržavati osobe! Na prilaziti ispod vise eg tereta!

- 32 -

7.3 Zaštitna folija:

Ve ina proizvo a a panela postavljaju pri kontinuiranoj proizvodnji samoljepljive

folije kao zaštitu za površinu limova. Odstranite tu zaštitnu foliju prije ili

neposredno poslije montaže. Ukoliko se folije dulje vrijeme izlože sun evim

zrakama, gotovo ih je nemogu e više odstraniti!

7.4 Polaganje zidnih i fasadnih panela:

Ukoliko nije mogu a ru na montaža, tada je i u ovom slu aju mogu a primjena

primjerenih potpornih sredstava za dizalice uz pridržavanje neophodnih

sigurnosnih mjera. Pripazite na zaštitu površine limova. Ošte enja se mogu vrlo

teško popraviti.

7.5 Radovi izrezivanja:

Op enito izbjegavajte primjenu kutnih brusilica! Oni stvaraju vru e iskre koje

se zapeku u nanesenom sloju površine lima te se više gotovo ne mogu odstraniti.

Posljedica togu su bezbrojne to ke hr e na površini panela. Zbog velike brzine

rezanja kutne brusilice raspore uju obrušeni predmet po velikoj površini.

Koristite ru ne kružne pile s listovima pile opremljenih tvrdim metalom ili

specijalno namijenjene pile s lancem. S površina odmah odstranite strugotine od

rezanja, jer one kod prve vlage nahr aju te uzrokuju jednaku štetu kao što je gore

opisano.

Hr ave mrlje nastale od strugotina bušenja ili brušenja kasnije se mogu vrlo teško odstraniti.

- 33 -

7.6 Bušenje:

Ukoliko se strugotine, koje nastaju od bušenja i zavrtanja takozvanih

samonareznih vijaka, odmah ne usisaju, na prevu enim površinama lima nastaju

mrlje od hr e.

7.7 Zakivanje obložnih limova:

U ukupnoj izradi fasadnih površina ne mogu se izbje i zakovice. Koristite za

izvana uvijek brtvene zakovice, a ne uobi ajene slijepe zakovice. Iskustvo

pokazuje da kod slijepih zakovica srednjero no do dugoro no nakon otpuštanja

zatika s urezom dolazi do prodiranja vode. Pripazite na izbor materijala jednake

kvalitete s obzirom na potencijalnu koroziju. Ne koristiti aluminijske zakovice za

eli ni lim i obratno! Na krovu se ne smiju zakivati obložni limovi. Za to je bolje

koristiti brtvene vijke.

7.8 Primjena trajno elasti nih brtvenih masa:

Priklju ci prevu enih limenih obloga gotovo se više ne proizvode bez trajno

elasti nih brtvenih masa, a esto su takve i zabranjene.

No unato tomu pripazite na izradu preciznih limarskih detalja te što je mogu e

manje posežite za trajno elasti nom brtvenom masom. Izradite spoj tako da trajno

elasti na brtvena masa bude zašti ena od UV- sun evog zra enja. Brtveni sastavi

vrijede kao sastavi za održavanje!

7.9 Primjena brtvenih traka:

Tako er je nemogu e odre i se korištenja brtvenih traka. Na stranici 36 nalazi se

tablica s razli itim tipovima dostupnim na tržištu. Na nacrtima konstrukcijskih

detalja sadržani su kodovi koji upu uju na pravi tip brtvene trake u tablici.

7.10 Ugradnja profila za punjenje i nazubljenih limova na krovu:

Kod zabata hala, poluzabata, proboja, obrubljivanja svjetlosnih kupola potrebna je

ugradnja takozvanih profila za punjenje za brtvljenje izme u samog panela i

odgovaraju eg priklju nog lima. Te dijelove možete dobiti kao pribor kod Vašeg

proizvo a a panela. Unato ugradnji takvih profila za punjenje potrebno je

uklopiti jedno u drugo kraj pokrovnog lima ispod obložnog lima. Slikovni prikaz

na sljede oj stranici prikazuje jedno takvo uklapanje jedno u drugo.

- 34 -

7.11 Primjena PUR – pjene u dozi:

Prije nanošenja obložnih limova potrebno je sastave ispuniti PUR-pjenom u dozi.

Pripazite PUR – pjena u dozi nije paronepropusna! Ukoliko trebate izgraditi

paronepropusnu halu tada je potrebno s unutrašnje i vanjske strane sastave

polijepiti butan trakom. Nakon toga se mogu nanijeti obložni limovi. Pripazite da

suvišna pjena ili kapljice pjene ne padnu na gotovu površinu panela. Takve mrlje

se kasnije teško mogu sasvim odstraniti.

svi kutevi ≈ 10 mm

- 35 -

Svo

jstv

a

Mat

erija

l

DIN

Tip

1Ty

pe

1ATy

pe

2Ty

pe

3Ty

pe

4Ty

pe

5Ty

pe

6Ty

pe

7

Gru

pa

op

tere

ćen

ja

Imp

regn

ant

akri

la-

tpo

limer

i

Op

rem

a

Grup

a gra

đevn

og m

ater

ijala

Ko

efic

ijen

t o

tpo

ra

difu

zije

vla

ge

Topli

nska

prov

odljiv

ost m

aks.

Po

sto

jan

ost

na

tem

per

atu

rum

in. z

ahtj

evP

rop

ust

ljivo

st

sast

ava

Nepr

opus

no na

kišn

e pad

aline

Po

sto

jan

ost

na

vrem

ensk

e p

rilik

e

Kom

patib

ilnos

t s

građ

evni

m m

ater

ijalo

m

Dim

enzi

je u

mm

min

. šir

ina

trak

e/m

aks.

širi

na s

asta

va

PUR

-pje

na

Da

jedn

ostr

ano

sam

olje

pljiv

o

mor

a bi

ti is

punj

eno

mor

a bi

ti is

punj

eno

mor

a bi

ti is

punj

eno

mor

a bi

ti is

punj

e-no

UV-

post

ojan

o,

even

t. al

ukaš

iran

o

mor

a bi

ti is

pun-

jeno

mor

a bi

ti is

pun-

jeno

mor

a bi

ti is

punj

eno

UV-

post

ojan

o,

even

t. al

ukaš

iran

om

ora

biti

ispu

njen

o

mus

t be

pre

sent

mor

a bi

ti pr

užen

o

Koč

nica

par

eK

očni

ca p

are

jedn

ostr

ano

sam

olje

pljiv

o,

odgo

đena

dek

om-

pres

ija

jedn

ostr

ano

sam

olje

pljiv

o,

even

t. je

dnos

tran

o al

ukaš

iran

o

jedn

ostr

ano

sam

olje

pljiv

o,

even

t. je

dnos

tran

o al

ukaš

iran

o

sam

olje

pljiv

oje

dnos

tran

o sa

mol

jepl

jivo

slije

di o

blik

dije

laje

dnos

tran

o sa

mol

-je

pljiv

o, p

rem

a D

IN

EN IS

O 3

386-

1 di

f. tv

rdoć

a na

10%

>25

0 kP

a, na

25%

>30

0 kP

a

Da

Da

nem

a za

htje

vane

ma

zaht

jeva

Da

nem

a za

htje

vane

ma

zaht

jeva

PUR

-pje

naPU

R-p

jena

otvo

reni

h st

anic

abu

tan

trak

ebi

tum

en/k

auču

k pl

astič

no

elas

tično

PUR

mek

a pj

ena,

otvo

reni

h st

ani-

ca s

pol

ipro

pi-

lens

kom

folij

om

Polie

tilen

ska

pjen

a sa

zat

vore

nim

st

anic

ama

(pro

fil

za p

unje

nje)

PP il

i PE

pjen

a sa

za

tvor

enim

sta

nica

-m

a (t

raka

za

razv

e-zi

vanj

e i o

stal

o)

prof

ilni o

blik

pr

ilago

đen

min

. 30

mm

Tipovi brtvenih traka za primjenu na konstrukcijama gradnje s lakim čelikom

- 36 -

Popre ni spoj smije se izvoditi isklju ivo iznad grede!

8. Krovne konstrukcije s PU – eli nim sendvi elementima

8.1 Popre ni – su eoni spoj:

Gornji panel se sije e na najmanju duljinu od 200mm, ili bolje 300mm. Pjena se

uredno mora odstraniti. Stavite s eone strane popre nog spoja rubne trake debljine

jezgre panela. Podmetnite nasjedni dio panela s trakom za razmak (guma) od cca.

3mm. Na taj na in nastaje razmak koji sprje ava upijanje vode zbog kapilarnog

djelovanja. Kišnica koja prodre u razmak može ponovno istje i, a mjesto se može

osušiti. Zalijepite ispod dva lima u dva reda po jednu traku za komprimiranje najmanje

širine od 15mm. Na osi brtvenih traka sada pri vrstite oba vanjska lima sendvi

krovnih elemenata koji se doti u, no pri tome nemojte zatvoriti raspor.

Pripazite da se limovi ne doti u zbog položenih brtvenih traka. Zbog kapilarnog

djelovanja voda bi se upila u razmak, gdje bi se teško mogla osušiti i mogla dovesti do

korozije.

Trake od pjene ugraditi udebljinu

VAŽNO: Upotrijebite 2 vijka!

Najmanje preklapanje ovisno o nagibu

krova ≥ 200 mm

3mm trake za razmak b ≥ 40 mm, npr. gumene

2 x tip 2(najmanja širina 15mm)

≥ 85 mm najmanja širina

polaganja

- 37 -

Molimo ovako ne: Na fotografiji vidite tragove hr e koji su izbili na popre nom spoju, zato što je postavljena samo jedna brtvena traka te se limovi doti u. Na taj na in se može razviti kapilarno djelovanje. Nadalje, nisu postavljeni vij ani spojevi.

8.2 Priklju ak na zid:

Koristiti kalote!!

poprečno prekla-panje

Type 114 / 3-9priljepiti na rub spoja

Izolacija

Preklopni spoj kalupni dioBrtveno sredstvo tip 4

PU-pjena ili mineralna vlakna, komprimirano

Tip 230/2

Tip 114 / 3-9

- 38 -

Važno i ovdje: Koristite brtvene trake i izbjegavajte doticanje limova u ije se raspore

zbog kapilarnog djelovanja može uvu i voda.

8. 3. Detalji krova:

Varijanta 1: Ovjesni žlijeb okrugli

Pažnja toplinski most!

Varijanta 2: Ovjesni žlijeb okrugli sa slobodnim rezom – kuka žlijeba ispod panela

termi ki rez slobodni rez

nazubljeni lim / pokrov

Sastav po duljini sendvič elementa zabrtviti brtvenim sredstvom na brtvenoj traci

a) PE-trake od meke pjeneb) PU – pjenac) Mineralna vlakna, komprimirano

Tip 114 / 3-9


1. Vodovodni lim2. Žlijebni ulazni lim3. PVC-brtvena traka 5 x 20, sa zatvorenim stanicama4. PVC-brtvena traka 10 x 25, natopljena umjetnom smolom5. Punjenje6. Željezo za žlijebove7. Vijčani spoj na krovu na svakom remenu (usp. slike 8 i 9)

- 39 -

Varijanata 3: Ovjesni žlijeb okrugli – kuka žlijeba u povišenom žlijebu

Varijanta1:

Ovdje se radi o uobi ajenoj varijanti pri vrš ivanja krovnih žlijebova u podru ju krova

gra evine. Izvedba je ekonomi na i sigurno nije problemati na pri netemperiranoj

skladišnoj hali. Nedostatak su topliski mostovi kao i nepostojanje slobodnog reza.

Srednjero no do dugoro no trpi spoj pjene i lima na prijelazu vanjskih stranica lima

prema pjeni.

Varijanta 2:

Slobodni rez i okapni rub postoje. Izveden je i termi ki rez. Ova varijanta je u

kvalitetnom smislu bitno bolja od varijante 1, no neizbježno i nešto zahtjevnija.

Nedostatak je vrlo visoka visina kapanja te je stoga potreban vodovodni lim. Taj

dodatno potrebni lim djeluje kao hvata snijega te kod klizanja snijega može otpasti.

Vezano za temu hvatanja snijega upu ujemo na zaseban odlomak.

nazubljeni lim - kut

slobodni

izvesti kapljište

Pri vrš ivanje u povišenom žlijebu sa samonareznim vijkom

termi ki rez


Tip 114 / 3-9

a) PE-trake od meke pjeneb) PU – pjenac) Mineralna vlakna, komprimirano


- 40 -

Varijanta 3:

Treba se izvesti slobodni rez krova. Dubina se odre uje ovisno o dimenzijama žlijeba.

Kuke žlijeba se ugra uju direktno u povišeni žlijeb panela te se pri vrš uju s dva

samonarezna vijka kroz krovne vanjske stranice lima. Stabilnost je bolja kad se svaki

puta spoj panela izabere kao pri vrsna to ka za kuku žlijeba, jer ovdje oba preklopna

lima daju bitno ve u stabilnost. Dodavanje kalota je za preporu iti. Potrebni razor

izvedite pomo u alata od plosnatog elika i elika. Ugurajte unaprijed oblikovanu

kuku žlijeba te ju pri vrstite vijkom s krovnom vanjskom stranicom lima. Proveo sam

probno optere enje tih pri vrš enja kuka žlijebova i to s pozitivnim rezultatom. Pjena

se prekrije s kutom nazubljenog lima.

Op enito o podru ju krova i žlijebova:

Pazite stalno kod montaže ovjesnih žlijebova da prednji rub dublje leži od zadnjeg

(vidi ÖNORM B 2122). Kako bi prekinuli toplinski most potrebno je preko termi kog

reza odvojiti donji lim krovnog panela! Taj rez za prekidanje širine cca. 20 – 30mm

najbolje izvedite ru nom kružnom pilom u podru ju vanjske tre ine izlaze eg zidnog

panela. Obratite pozornost da se zbog tog reza vrši utjecaj na stati ku nosivost panela.

Time je na primjer bez problema mogu slobodno nadvedeni krovni panel od 300mm.

Preko 500mm ve postaje problemati no. Debljina panela je tako er mjerodavna. U

tom slu aju je potrebno postaviti gredu u blizini ruba krova. Preporu iv je slobodni rez

krova.

- 41 -

Varijanta ovjesnog žlijeba u obliku kalupa:

Koristiti kalote!!

Pažnja toplinski most!!

U ovom slu aju se tako er treba pripaziti da prednji rub žlijeba leži dublje od

unutrašnjeg kako bi eventualno nakupljena voda mogla otjecati. U rijetkim

slu ajevima se kod ovakve varijante žlijeba treba prepoznati predvi eni pad. Žlijebovi

su pretežno proizvedeni i montirani s paralelnim rubovima. Visinske nejednakosti kod

izgradnje konstrukcije esto vode do udubljenja žlijebova, gdje se zadržava voda od

padalina. Takve „bare“ uzrokuju zaprljanje žlijebova, smanjuju njihov vijek trajanja i

pove avaju interval održavanja vlasnika gra evine. Kao na gornjem slikovnom

prikazu, žlijeb visi na panelu u odnosu na gredu. Stoga termi ki rez u ovom slu aju

zbog stabilnosti nije mogu .

Ukoliko morate prednji brid žlijeba postaviti višlje od stražnjeg brida tada prednju

stranu žlijeba opskrbite rasporima za odvodnjavanje u nuždi.

izvesti okapnik

slobodni rez

vodovodni lim

Sastav po duljini sendvič elementa zabrtviti u području brtvene trake brtvenim sredstvom

Trake za razmak između željeza za žlijeb2 x 3.0 mm (≥ S2 držač žlijeba)b ≥ 60 mm, npr. tip 7

Tip 114 / 3-9

Poprečni spoj profil za vješanje tip 1 14/3-9 zalijepiti na sastavni brid

Tip 5, d= 3,0 mm b= 60 mm ili PU-pjena ili mineralna vlakna, komprimirano

Tip 1, 14/3-9Sastav po duljini sendvič elementa zabrtviti u području brtvene trake brtvenim sredstvom

- 42 -

8.4. Sljeme hale: Dvostrešni krov:

Ispravna izvedba je vidljiva na gornjem nacrtu. Uvijek savite vanjski lim na kraju

prema gore, koristite profile za punjenje i nazubljene limove. Bez nazubljenog lima –

( ešlja) postoji opasnost od oluja ili ptice da skinu profil za punjenje. Nadalje, pomo u

lima zaštitite profil za punjenje od UL-zraka. Spojni brid lima na sljemenu preklapa se

najmanje 50mm, u podru ju preklapanja brtvi i dodatno je spojen spojnicama ili

vijcima.

1. Poklopac sljemena2. Vijci3. Nazubljeni lim4. Profil za punjenje5. PVC-brtvena traka 5 x 20 zatvorena6. PUR-pjena

savijanje ruba lima na više

- 43 -

Sljeme hale: Polusljeme

8.5. Radno mjesto:

1. Profil radnog mjesta2. Pomjereno pričvršćenje3. PUR-pjena4. Rubni kut5. Pričvršćenje na rubu e ≥ 1000 mm

Završetak sa spojnim limom zabrtviti brtvenim sredstvom

2 x Tip 114/3-9 ili18/6-18

Sastav po duljini sendvič elementa zabrtviti u području brtvene trake s brtvenim sredstvom

osoviti donji remen

profil za punjenje

Tip 215/4

nazubljeni lim

- 44 -

Varijanta:

poprečno preklapanje

Tip 114/3-9 priljepiti na spojni brid


Tip 1 14/3-9

Tip 2 30/2

PU-pjena

- 45 -

Varijanta:

Izvesti termi ki rez !!

poprečno preklapanje

Tip 114/3-9 priljepiti na spojni brid

Tip 230/2

Tip 1 14/3-9


PU-pjena ili mineralna vlakna, komprimirano

Istureni dio krova

- 46 -

8.5. Popre ni spoj zidnog panela:

Razmak izme u je bitan kako bi se optere enje gornjih panela prenosilo na nosivu

konstrukciju, a ne na panele koji se nalaze ispod.

8.7 Priklju ak sokla:

Detalj prihvata nema toplinsku izolaciju - Detalj prihvata s toplinskom izolacijom

Ne postoji toplinski most! Postoji toplinski most!

Postaviti potporni kut!

Sastav po duljini sendvič elementa zabrtviti s brtvenim sredstvom ili brtvenom trakom tip 1

Tip 114/3-9 or 18/6-18iliTip 1a15/3-5 ili20/5-9



Tip 114/3-9 or 18/6-18iliTip 1a15/3-5 ili20/5-9


Tip 114/3-9 ili 18/6-18iliTip 1a15/3-5 ili20/5-9

Raspor staviti iza pokrovnog dijela

a) PE-trake od meke pjeneb) PU – pjenac) Mineralna vlakna, kom-primiranoPaziti na zaštitu od vlage!

- 47 -

Kao što je prikazano na lijevoj slici na prethodnoj stranici, panel ne bi smio dosjedati

na okapni lim radi bolje mogu nosti isušivanja. Na desnom slikovnom prikazu stražnji

dio okapnog lima dosjeda iza vanjske stranice lima. To je mogu e, no kod svakog

panelskog spoja okapni lim mora biti izrezan i PU-pjena zarezana. Mogu e je i okapni

lim montirati izvana s gornjim skošenjem rubova za kitani sastav. To bi istovremeno

prekrilo i esto neravnomjerne sastave izme u panela i okapnog lima te dodatni kut ne

bi bio potreban.

8.8 Uokviravanje ulaza - špalete

Horizontalni presjek

Pazite uvijek na izbjegavanje toplinskih mostova!

Tip 1 – na licu mjesta

Termička traka za razdvajanje prema proračunu U-vrijednosti npr. tip 7

Tip 114/3-9

Sastav po dužini sendvič elementa zabrtviti s brtvenim sredstvom ili brtvenom trakom

- 48 -

Vertikalni presjek

8.9 Uokviravanje vrata - špalete:

Horizontalni presjek

rolo vrata

C-profil

Tip 220/2Tip 215/2

Čelični sendvič element

Sastav po dužini sendvič elementa zabrtviti s brtvenim sredstvom ili brtvenom trakom tip 1

Tip 114/3-9

Tip 114/3-9


- 49 -

Vertikalni presjek:


Tip 114 / 3-9

- 50 -

8.10 Vanjski dio:

Pazite uvijek na izvedbu spojeva nepropusnih na vjetar i po mogu nosti bez difuzije

vlage! Mjesto PUR-pjene je samo po sebi difuzilno na vlagu. Nanošenjem brtvenih

Poprečno preklapanje

Tip 114 / 2-6zalijepiti na brid spoja

Tip 110 / 2-6

Tip 1 10 / 2-6

samo kod izvedbe b), c), d)

sendvič elementi vertikalno postavljeni

a) – 2x tip 1 ilib) -PE-trake meke pjenec) -PU-pjenad) –Mineralna vlakna, komprimirano

- 51 -

traka postiže se primjereno stanje. Na žalost, esto se ne ugra uju te trake što kasnije

uzrokuje nedostatke.

8.11 Termi ki rez:

Kao što je ve spomenuto, odvajanje unutrašnjih limova služi za prekid toplinskog

mosta, a time se izbjegava stvaranje kondenzirane vode.

Kao što je prije ve spomenuto,

obratite pozornost na smanjenje

nosivosti nadvedenog dijela panela

zbog reza za razdvajanje. Na lijevoj

fotografiji vidite primjer na koji na in

se može rasporediti takav rez za

razdvajanje.

8.12 Hvatanje snijega:

U ponudi su razli iti sustavi. Od mnogih vješta enih hvata a snijega, dolje slikovno

prikazani se istakao kao najprimjereniji:

Brtva

Brtva

Brtva

Rez za razdvajanje

Kutni lim

- 52 -

Proizvode se stremeni u vru e pocin anoj izvedbi. Pri vrš ivanje tih stremena odvija

se relativno daleko iza, ime nastaje relativno velika dosjedna površina za unošenje

sile u panel. Stremeni se montiraju u razmaku od cca. 2,00m, a montaža se provodi

direktno u gredu pomo u dva vijka. Vru e pocin ane cijevi koje se dobiju u

limarskom priboru trebaju se samo utaknuti kroz provrte konzola i tako mogu

nesmetano klizati. Za cijevni spoj koristite uti ne kol ake. Mogu se tako er postaviti

ledene eljusti uobi ajene na tržištu.

Oprez: Krovovi od sendvi panela su nepropusni na kišu, ali ne i vodonepropusni.

Ukoliko led blokira prolaz do žlijeba zbog ledenih eljusti, velika je mogu nost da,

posebice kod ravnijih krovova, zadržana voda dopre preko spoja panela u unutrašnjost

gra evine i uzrokuje štetu! Vi ste obvezni davati upozorenja i upute! Montaža hvata a

snijega neposredno ispod popre nog spoja panela nije dopuštena.

8.13 Izmjene/svjetlosne kupole:

Izmjene za proboje su mogu e. No mora se obratiti pozornost na ravnomjernu

proizvodnju toplinske izolacije te da nema toplinskih mostova. Okviri se moraju

proizvesti u radionicama za precizni rad. Povišeni žlijebovi iznose najmanje 150mm, u

podru jima s više snijega najmanje 300mm iznad vodonosne razine. Potrebno je

provjeriti trebaju li se krovni paneli poduprijeti pomo u drvenih ili eli nih okvira za

izmjenu. Kod uobi ajenih nasadnih vijenaca vodite povla ni lim s uzvodne strane sve

do poklopca na sljemenu krova. Pripazite na ispravnu visinu dosjednih vijenaca.

Na tržištu postoje laminirani dosjedni vijenci od GFK, koji se lijepe na panele. To ne

informacije o montaži možete dobiti od proizvo a a tih proizvoda (npr. tvrtka

Eberspächer).

9. Protupožarni paneli: Ovdje se radi o sendvi panelima s jezgrom od eli ne vune koja ne gori. Paneli su

provjereni na sposobnost zaštite od požara. Zahtjevajte atest od Vašeg proizvo a a

kako biste bili sigurni da su kupljeni paneli zaista primjereni za tu namjenu.

Proizvodnja se i ovdje odvija na kontinuiranim postrojenjima. eli na vuna se lijepi

pomo u PU-ljepila na limove. Protupožarni paneli su bitno osjetljiviji od PU - panela.

eli na vuna je higroskopna, pa upija vodu. U praksi to vodi do masivnih problema

kod neprimjerenog korištenja i nestru ne obrade. Paneli zbog punjenja od eli ne vune

- 53 -

nemaju stabilan oblik kao PU-paneli. Obratite pažnju na to prilikom postupanja s

ugradbenim elementima.

9.1 Krovni paneli:

Na rubnom spoju paneli nisu nepropusno zatvoreni. Para prodire s unutrašnje strane

kroz sastave uzdužnih spojeva, kondenzira i uzrokuje promo enje higroskopske

eli ne vune, ime se bitno smanjuje izolacijska i stati ka vrijednost panela u tom

podru ju. Stoga se unutrašnji uzdužni spojevi moraju svakako pomo u brtve ili

brtvenog sredstva u initi nepropusnim na paru. To se može provesti brtvljenjem

sastava uzdužnih spojeva s unutrašnje strane trajno elasti nim brtvenim sredstvom ili

butan trakom. Po mogu nosti treba izbjegavati izvo enje popre nog spoja na krovu uz

iskorištavanje maksimalne postoje e duljine. Na detalju krova mora se svakako

napraviti slobodni rez te izraditi okapni brid. Slobodna eona strana panela izložena je

vremenskim utjecajima te se svakako mora zatvoriti pomo u limenog bridnog dijela.

9.2 Termi ki rez:

Kod protupožarnih panela posebna se pozornost treba obratiti na veliko smanjenje

nosivosti zbog termi kog reza! Nadalje morate granicu predaje zalijepiti da bude

nepropusno na paru!

9.3 Zidni i fasadni paneli:

9.3.1 Detalj sokla:

Mora se napraviti slobodni rez barem u obliku klina, kako bi se sprije ilo usisavanje

vode kroz eli nu vunu.

9.3.2 Popre ni spoj u fasadi:

Ovdje tako er morate paziti na slobodni rez. Istovremeno nastaje toplinski most, koji

se mora izolirati. Optere enje gornjih panela ne smije se prenositi na dolje montirane.

Može do i do preoptere enja i stvaranja nabora na fasadi. To se više odnosi na tamne

vanjske fasade. Treba se postaviti probojni potpornji kut.

9.4 Donja konstrukcija:

Donja konstrukcija požarnog zida mora biti izra ena u istoj kategoriji za sprje avanje

požara ili vatrootporno, kao i sam panel. Optere enje požarom stati ki vrijedi kao

- 54 -

dodatno optere enje. Potrebno je izgraditi zidne zasune u odgovaraju im razmacima.

Obratite pozornost da požarni zid u slu aju požara mora samostalno ostati stajati.

Ve ina proizvo a a daju samo optere enja na površine (vjetar, snijeg), ali ne i

optere enje vatrom! Paneli koji sprje avaju požar spojeni vijcima na nezašti enu

eli nu konstrukciju neke hale, ne predstavljaju požarni zid!

Prije pokretanja takvog projekta najbolje izradite skice, razgovarajte o Vašem sustavu

s institucijama za suzbijanje požara u Vašoj Saveznoj zemlji i predajte ga tamo na

atestiranje.

Austrijske institucije za suzbijanje požara

(Österreichische Brandverhütungsstellen)

Institut für technische Sicherheit Schutzhaus (Institut za tehni ku sigurnost i zaštitu ku a)Siebenbrunnengasse 21a/ 3 A-1050 Wien T +43 (0) 1 / 544 2502 F +43 (0) 1 / 544 2502-43 http://www.schutzhaus.at

Brandverhütungsstelle im Landesfeuerwehrverband Burgenland (Institucija za sprje avanje požara u državnom udruženju vatrogasaca Gradiš e)Leithabergstraße 41 A-7000 Eisenstadt T +43 (0)2682 / 62105 -18 F +43 (0)2682 / 62105 -36 [email protected]://www.lfv-bgld.at

Landesstelle für Brandverhütung des Bundeslandes Niederösterreich (Državna institucija za sprje avanje požara savezne zemlje Donja Austrija) Landesamtsgebäude Minoritenplatz 1 A-3430 Tulln T +43 (0) 2272 / 61910 F +43 (0) 2272 / 61910-16680 [email protected]://www.brandverhuetung-noe.at

- 55 -

Brandverhütungsstelle für Oberösterreich reg. Gen.m.b.H. (Institucija za sprje avanje požara za Gornju Austriju reg. d.o.o.) Petzoldstraße 45 – 47 A-4017 Linz T +43 (0)732 / 7617250 F +43 (0)732 / 761729 [email protected]://www.bvs-linz.at

Salzburger Landesstelle für Brandverhütung (Salzburška državna institucija za sprje avanje požara) Karolingerstraße 23 A-5020 Salzburg T +43 (0)662 / 827591 F +43 (0)662 / 822 323 [email protected]

Landesstelle für Brandverhütung in Steiermark (Državna institucija za sprje avanje požara u Štajerskoj) Roseggerkai 3/ III A-8010 Graz T +43 (0) 316 / 827471 F +43 (0) 316 / 827471 -21 [email protected]://www.bv-stmk.at

Kärntner Landeskommission für Brandverhütung (Koruška državna komisija za sprje avanje požara) Domgasse 21 A-9020 Klagenfurt T +43 (0)463 / 5818-460 F +43 (0)463 / 5818-200 [email protected]://www.brandverhuetung-ktn.at

Tiroler Landesstelle für Brandverhütung (Tirolska državna institucija za sprje avanje požara) Sterzingerstraße 2/ Stöcklgebäude A-6020 Innsbruck T +43 (0) 512 / 581373 F +43 (0) 512 / 581373-20 [email protected]

Brandverhütungsstelle Vorarlberg (Institucija za sprje avanje požara u Vorarlbergu) Römerstraße 12 A-6900 Bregenz T +43 (0) 5574 / 42136-0 F +43 (0) 5574 / 42136-25 [email protected]://www.brandverhuetung.at

Obratite pozornost da su paneli s jezgrom od eli ne vune bitno teži nego PU-sendvi

paneli te je s njima pri montaži teže rukovati.

- 56 -

ZAKLJU AK:

Ovdje slikovno prikazani detalji i priklju ci su samo primjer. Naravno da postoje i druge

varijante koje tako er odgovaraju. Pri Vašem projektiranju i izvedbi potrebno je stalno

uvažavati osnove, koje trebate znati nakon obrade ovog dokumenta! Detaljnije vezano za

izvo enje priklju aka možete doznati iz „Stru nih pravila za limarske radove“ („Fachregeln

Bauspenglerarbeiten“), koja možete dobiti od njema kog Saveza limara i kotlara

(Bundesinnung der Spengler und Kupferschmiede) (1040 Wien; Schaumburgergasse 20/4;

Tel.: 01 / 505 69 50 – 123 ili homepage: www.spenglerinnung.at ; e-mail: [email protected]).

Želimo Vam puno zadovoljstva i uspjeha pri preradi metalnih sendvi panela!

Reinhard Wiesinger, ing.

Documents

Sendvič paneli