Selidba ptica

evolucija selidbestrategije selidbeprilagodbe

ptica

Definicijaselidbe: predvidiva sezonska kretanja između dva područjaprednost selidbe nad hibernacijom –cjelogodišnja aktivnostosim selidbe sjever – jug postoje i selidbe istok-zapad, visinske selidbe, selidbe u tropima zbog praćenja bilja u cvatu ili plodu i dr.Tipovi kretanja ptica:

prava selidbadjelomična selidbanomadizamiruptivna kretanjadisperzija mladunaca

Dvije teorije

privremeno napuštanje područja gniježđenja u nepovoljnim uvjetima (guske, ćurlini)naseljavanje novih područja u potrazi za bogatim izvorima hrane (tropske vrste: vodomari, vuge, pčelarice, zlatovrane, muharice)

Evolucijski razvoj selidbe

Tri stupnja:1.

Djelomična selidba –lokalni uvjeti potiču kretanje ptica prema boljim uvjetima

2.

Razdvajanje vrste na migratorne

i rezidentne populacije

3.

Postupna eliminacija (izumiranje) rezidentne populacije (npr. zbog dugih suša, širenja pustinja i sl.) ili bolje preživljavanje migratorne

populacije

Isplativost

Stanarice umjerenog područja

SeliceStanarice u

tropima

Natalitet visok srednji nizak

Preživljavanje odraslih

nisko srednje visoko

Preživljavanje mladunaca

nisko srednje srednje do visoko

Prednosti i nedostaci selidbe

Nedostaci: troši se puno energije, rizik stradavanja (loše vrijeme, predatori, bolesti), prelijetanje negostoljubivih područja (mora, pustinje)...

europske selice prelijeću 1.100 km preko Sredozemnog mora i 1.600 km preko Sahare

Prednosti: izbjegavanje nepovoljnog godišnjeg doba, razdoblja bez hrane, nedostatka mjesta za gniježđenje ili odmor; izbjegavanje dominantnih jedinki, smanjena kompeticija za hranu...

Selidbeni putevi

Selidbeni putevi ovise o:topografiji (barijere: more, planinski lanci, pustinje)sposobnosti vrste za prelazak barijerapovijesti naseljavanja vrste

sivkasta bjeloguza (Oenanthe oenanthe): V. Britanija –Grenland

Sivkasta bjeloguza (Oe. oenanthe)

gnjezdarice Aljaske - 13.800 kmgnjezdarice Grenlanda i istočne Kanade - 3.500 km preko mora

trstenjak cvrkutić

rusi svračakčvorak

patka lastarka

Selidbeni sustavi

selidbeni sustavi grupe selidbenih puteva (neke skupine) ptica s nekog područjane opisuju raznolikost selidbenih puteva, imaju upotrebu u planiranju zaštite na međunarodnoj razini

Strategije selidbe

velika raznolikost ovisno o građi krila, biologiji vrste, topografiji...eliptična seliba (engl. “loop”) - rusi svračak (Lanius collurio)preskačuća selidba (engl. “leapfrog”) – žalar cirikavac (Calidris alpina)

najsjevernije ptice zimuju najjužnije (“preskaču” južnepopulacije)

Različite populacije neke vrste mogu biti stanarice i selicePopulacija može steći ili izgubiti svojstvo migratornosti

žutarica (Serinus serinus) – sjeverne populacije su migratorneroda (Ciconia ciconia) – rezidentna populacija na jugu Afrikecrnokapa grmuša (Sylvia atricapilla) - sve više rezidentnih ptica u Engleskoj; recentno otkrivene razlike u genotipovima

Razlika u migraciji prema spolu ili starosti (vrijeme, udaljenost)

Brzina letaPtice najčešće lete “optimalnom” brzinom

pjevice i kolibrići – 30-60 km/hgolubovi – 70-80 km/hpatke i guske 90-100 km/h

Visina letapjevice noću lete na visinama od 700-800 m (najviše i do 7.000 m)ćurlini lete na visinama 2.000-4.000 mjata u obliku slova V - ptice koriste uzlazne struje zračnog vrtloga nastale na vršcima krila prethodne ptice

Vrijeme selidbe

unutrašnja fiziološka kontrola:fotoperiodička kontrola: duljina dana utječe na hormonsku aktivnost, nakupljanje masti i mitarenje

utjecaj okoliša:promjene tlaka i temperature (NAO indeks), utjecaj vjetraneke ptice prate izoterme:

brezov zviždak 9ºCkanadska guska 2ºC

Doba dana

Danju: grabljivice, rode (termali i zračne struje)laste (hrane se kukcima tijekom leta)

Noćumale pjevice (manje predatora, slabiji vjetrovi, hladnija i vlažnija atmosfera, danju se hrane)

I danju i noću-

ptice močvarice

Fiziološke pripreme

hiperfagija = prejedanje (10-40% više hrane)nakupljanje velike količine potkožne masti, mast se nakuplja u mišićima i organima (ali ne oko srca) - masa pjevica se može uvećati dva puta, kod grabljivica do 25% mase tijela

ranije mitarenjemigratorni nemir (“Zugunruhe”) – hormonski utjecaj (adenokortikoidi i prolaktin)

Energetski trošak selidbe

pjevice sele nekoliko stotina km, pa se odmaraju 1-3 danaćurlini prelijeću 3.000 km s 3-4 odmaranjautrošak energije - 20 puta veći od bazalne energije (do 1% mase tijela po satu leta za male pjevice)

brzina trošenja masti u letu – 300-400 J/g/h → ptica s masti 40% mase tijela može preletjeti 2,500 km za 100 sati letateoretski, ćurlini bi mogli letjeti do 10.000 km bez zaustavljanja

Riđa muljača (Limosa lapponica)

•

udaljenost od Kine do Novog Zelanda 9500km, •

stvarna duljina leta

11.026 km• trajanje: 9 dana

http://alaska.usgs.gov/science/biology/shorebirds/barg_updates.html

Primjer: lastavica (Hirundo rustica)

teorija optimalne migracije: ptice postižu najbolju formu za let prije prelaska barijera (Sredozemlje i Sahara)

mitarenje i nakupljanje masti ne može se odvijati istodobno (mitarenje potrebno za kvalitetniji let, mast potrebna za zalihu energije)

ptice kreću iz Švedske s manje masti, nakupljaju mast tijekom selidbe sve do juga Italije

Orijentacijaorijentacija prema smjeru (kompas)orijentacija prema cilju (navigacija)

Mehanizmi:vizualni: linija obale, planinski lanci, tokovi rijeka položaj sunca i zvijezda (uključuje i “unutrašnji sat” za korekciju od 15º/h)mirisni (cjevonosnice i golubovi)zvučni (infrazvukovi) – oceani, planinski lancigeomagnetizam (slaba polja: 10-7 do 10-9 gausa) -opisuje horizontalni prostor kao što promjena tlaka opisuje vertikalni

Učenje orijentacije

sposobnost orijentacije je djelomično nasljedna a djelomično naučenavrijeme i duljina selidbe se nasljeđuju

eksperimenti: spontano preferiranje jednog smjera i vremena selidbeselidba mladunaca odvojeno od odraslih (npr. kukavice)čak i kod djelomičnih selica i ptica s iruptivnim kretanjimaptice koje se sele u jatima – utjecaj srodnika (rode istočne i zapadne Europe)

orijentacija pomoću magnetskog polja se nasljeđujeorijentacija pomoću zvijezda se uči u gnijezdu

Veliki

rizici

smrtnost malih ptica je >50%prepreke: planine, mora, pustinjegrabljivice:

sokol lastavičar (Falco subbuteo) seli s jatima lastavicaEleonorin sokol (Falco eleonorae) se gnijezdi ljeti i mlade hrani selicama

Antropogeni uzroci

ugroženosti

uništavanje staništalov, krivolovdalekovodi, vjetroelektranesvjetlosno zagađenje

Klimatske promjenepromjene termina selidbe – raniji dolazakveći rizici nepovoljnog vremena, ranije gniježđenje i neusklađenost s maksimalnom abundancijom plijena

808590

95100105110115120

8,0 10,0 12,0 14,0 16,0

temperature

Julia

n da

tes

1901-19171991-2005

slavuji u SZ Hrvatskoj

Ponovimo:

tipovi kretanja pticateorije nastanka selidbeevolucija selidbeselidbeni putevi i sustavistrategije selidbe (vrijeme, brzina...)fiziološke pripreme i utrošak energijeorijentacijaugroženost i rizici selidbe