SEKTORSKA POLITIKA

MEĐUNARODNE TRGOVINE

Osijek, rujan, studeni, prosinac 2014.

2

SADRŽAJ

1 Uvod . .......................................................................................................................... 3

2 Analiza stanja ........................................................................................................................ 4

2.1 Postojeće stanje uvoza i izvoza RH ................................................................................ 4

2.2 Izvoz po industrijskim granama ..................................................................................... 8

2.3 Pregled stranih tržišta ................................................................................................... 11

3 Ciljevi .................................................................................................................................. 15

4 Strategija (okvirni plan, plan svih planova)......................................................................... 17

5 Taktički alati i vremenski tijek aktivnosti ........................................................................... 18

6 Financijski instrumenti ........................................................................................................ 26

7 Mjerenje učinaka / evaluacija .............................................................................................. 27

8 Povezanost s ostalim sektorskim politikama ....................................................................... 28

9 Sažetak ................................................................................................................................. 29

10 Literatura ............................................................................................................................. 30

3

1 UVOD .

Jedan od osnovnih elemenata globalizacije je internacionalizacija. Internacionalizacija pored

ostalog uzrokuje širenje ekonomskih aktivnosti izvan granica nacionalne ekonomije, tj. izvan

granica domaćeg tržišta. Osnovni cilj svake nacionalne ekonomije je što uspješnije

uključivanje u međunarodnu ekonomiju gdje je konkurentnost glavni alat u postizanju toga

cilja. Najčešći način ostvarivanja uspješnog uključivanja u međunarodnu ekonomiju pored

konkurentnosti je i specifičnost pojedine nacionalne ekonomije. Sveprisutna globalizacija

znatno utječe na sve aspekte života pa tako i na ekonomiju.

Hrvatska vanjska trgovina je u dugogodišnjem deficitu. Prosjek pokrivenosti izvoza uvozom

EU zemalja je preko 102 % dok Hrvatska nikada nije bila ni blizu 100% pokrivenosti. Od

svog osnutka Hrvatska uvozi velike količine roba i usluga koje je dijelom potencijalno

sposobna sama proizvoditi s obzirom na svoje resurse, a zbog trgovinskih lobija, kontinuirane

devastacije proizvodnje, loše politike, neorganiziranog tržišta, nepostojanjem nikakve

strategije ni plana izvoza i drugih čimbenika, ima nezadovoljavajući izvoz. Uz sve ljudske,

prirodne i gospodarske resurse kojima Republika Hrvatska raspolaže poražavajući su podaci o

količini i strukturi roba i usluga koje hrvatsko gospodarstvo plasira na svjetsko tržište.

Statistički pokazatelji upućuju na alarmantno stanje koje poziva na hitnu i temeljitu

strukturalnu promjenu pristupa cjelokupnoj reorganizaciji izvozne strategije Republike

Hrvatske.

Cilj ove politike je u najkraćem mogućem terminu po stvaranju pravnih uvjeta angažirati sve

raspoložive resurse Republike Hrvatske u cilju pokretanja izvozno i proizvodno orijentiranih

aktivnosti, povećanja broja radnih mjesta, upošljavanja cijele infrastrukture, korištenja novih

tehnologija i time dati neophodno potrebno animiranje srca hrvatskom gospodarstvu.

4

2 ANALIZA STANJA

2.1 Postojeće stanje uvoza i izvoza RH

Od 2008. godine pa do ulaska RH u EU (01.07.2013.) uvoz i izvoz, a samim tim i

vanjskotrgovinska razmjena pokazuju pad, odnosno smanjenje u navedenom razdoblju. Sa

30,4 (2008.) na 25,8 milijardi € (2012.), odnosno za preko 17%. Istovremeno

vanjskotrgovinski deficit je smanjen sa 11,232 na 5,483 milijarde €, odnosno preko 41%.

Pokrivenost uvoza izvozom se povećala sa 46% (2008.) na 59,3% (2012.) isključivo

smanjenjem uvoza uzrokovano padom kupovne moći stanovništva jer je u istom razdoblju

smanjen i izvoz kako je prikazano na Slici 1.. U odnosu na 2008. godinu, izvoz je u 2013.

godini bio 12% veći dok je uvoz bio 17% manji.

Slika 1. Kretanje uvoza i izvoza RH od 2008. – 2013. [1]

U razdoblju od 2008. – 2013. padom industrijske proizvodnje najviše je smanjen uvoz nafte,

vozila, metalnih te prehrambenih proizvoda. (Slika 2.).

5

Slika 2.Industrijski obujam proizvodnje RH, za period 2008. - 2013. [2]

Vanjskotrgovinska razmjena sa zemljama EU iznosi oko 80%, ukupne vanjskotrgovinske

razmjene RH. Najveći vanjskotrgovinski partneri su Bosna i Hercegovina, Srbija, Njemačka,

Italija, Austrija Slovenija i Rusija.

Ulazak RH u EU utjecao je na vanjskotrgovinsku razmjenu. Ukinute su sve carine koju su do

1. srpnja 2013. štitile RH od uvoza poljoprivrednih proizvoda. Prema prvim podacima dolazi

do povećanja izvoza do dvoznamenkastih brojki, što se pokazuje poprilično netočno. Naime,

izvoz raste za otprilike 3,8% dok se istovremeno bilježi porast uvoza za preko 8%. Veliki pad

izvoza zbog ulaska RH u EU posljedica je smanjenog izvoza u Republiku Bosnu i

Hercegovinu kao jednog od najvećih vanjskotrgovinskih partnera do tada.

Ukupan izvoz Republike Hrvatske u razdoblju od siječnja do srpnja 2014., prema

privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku (u daljnjem tekstu) DSZ-a, iznosio je

44,9 milijardi kuna. Za isto vremensko razdoblje uvoz je iznosio 76,8 milijardi kuna.

Vanjskotrgovinski deficit bio je 31,9 milijardi kuna dok je pokrivenost uvoza izvozom bila

samo 58,5%.

Izvoz Izvoz Uvoz Uvoz

Godina 2012. 2013. 2012. 2013.

Ukupno 72.380.725 72.594.640 121.899.361 125.051.938

Poljoprivreda, šumarstvo i

ribarstvo 3.126.754 3.232.430 3.342.412 3.542.088

Biljna i stočarska proizvodnja,

lov i uslužne djelatnosti 2.093.019 2.047.242 3.239.332 3.406.878

Šumarstvo i sječa drva 443.557 570.118 20.056 23.395

6

Ribarstvo 590.178 615.070 83.024 111.815

Rudarstvo i vađenje 889.656 1259.296 16.204.172 16.454.518

Vađenje ugljena i lignita 659 15.187 577.767 631.169

Vađenje sirove nafte i prirodnog

plina 717.268 992.973 15.182.643 15.348.604

Vađenje metalnih ruda 4 134 60.597 70.120

Ostalo rudarstvo i vađenje 171.724 251.002 383.165 404.625

Prerađivačka industrija 64.852.906 63.633.914 97.840.833 100.671.925

Prerada drva i proizvoda od drva

i pluta, slame i pletarskih

materijala

2.756.752 3.248.506 1.222.713 1.249.757

Proizvodnja koksa i rafiniranih

naftnih proizvoda 8.496.034 7.590.521 8.683.193 7.469.438

Proizvodnja kemikalija i

kemijskih proizvoda 4.409.161 4.551.744 10.094.928 10.451.448

Proizvodnja osnovnih

farmaceutskih proizvoda i

pripravaka

3.292.723 3.193.266 5.026.898 5.054.432

Proizvodnja proizvoda od gume

o plastike 1.258.133 1.555.124 4.659.584 4.872.245

Proizvodnja ostalih nemetalnih

mineralnih proizvoda 2.583.045 2.859.728 2.105.241 2.096.750

Proizvodnja metala 3.160.603 2.661.420 7.189.044 7.081.972

Proizvodnja gotovih metalnih

proizvoda, osim strojeva i

opreme

3.933.793 4.966.009 3.893.713 4.298.331

Proizvodnja računala te

elektroničkih i optičkih

proizvoda

1.968.716 2.544.558 6.488.500 7.854.755

Proizvodnja električne opreme 5.408.503 5.180.296 4.921.886 5.247.148

Proizvodnja strojeva i uređaja 5.043.804 5.489.777 9.071.056 9.484.445

Proizvodnja motornih vozila,

prikolica i poluprikolica 1.288.000 1.310.335 4.971.904 5.707.427

Proizvodnja namještaja 1.798.105 2.022.243 1.640.236 1.551.318

Ostala prerađivačka industrija 389.460 462.387 2.107.050 2.236.823

Proizvodnja ostalih prijevoznih

sredstava 5.705.533 2.771.735 3.414.647 1.528.245

Opskrba el.energijom, plinom,

parom i klimatizacijom 536.044 1.350.820 3.768.130 3.554.695

Ostalo 2.975.365 3.118.180 743.814 828.712

Tablica 1. Tablica izvoza i uvoza prema NKD-u (u tisućama kuna)1

1 Izvor: DZS

7

Slika 3. Grafički prikaz za razdoblje od VII. 2013. do VII. mjeseca 2014. [3]

I u prošloj su godini među najvažnijim vanjskotrgovinskim partnerima Republike Hrvatske

bile zemlje Europske unije. Među članicama EU Hrvatskoj su najvažniji partneri Italija i

Njemačka. Podaci DZS-a pokazuju da je u Italiju u 2013. godine izvezeno robe u vrijednosti

1,2 milijarde € ili 14,8% manje nego u godini prije, uz istodobni pad uvoza za 12,6%, na

nešto manje od dvije milijarde eura.

Izvoz u Njemačku lani je pao za 0,7% (na 974,7 milijuna eura) dok je uvoz iz te zemlje

povećan za 0,8% (na 2,2 milijarde eura).

Nakon zemalja EU, Hrvatska vrijednosno najveću robnu razmjenu ostvaruje sa zemljama

CEFTA-e, u koje je hrvatski izvoz lani iznosio nešto manje od 1,9 milijardi eura ili 6,6%

manje nego 2012., dok je iz njih uvezeno roba u vrijednosti 982,7 milijuna eura ili 5,2%

manje.

Među njima, Hrvatska je najviše, u vrijednosti od 1,2 milijardu eura ili 4,6% manje nego

2012., izvezla u Bosnu i Hercegovinu, dok je uvoz iz BiH lani pao za 1,2%, na 583 milijuna

eura [4].

8

2.2 Izvoz po industrijskim granama

Poljoprivreda

Po podacima DSZ-a prvih šest mjeseci 2014. godine vidljiv je ukupan rast izvoza

poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda za 20% u odnosu na isto razdoblje 2013. godine.

Tako je u razdoblju od siječnja do lipnja ove godine izvezeno proizvoda u vrijednosti od

skoro 810 milijuna USD.

Tablica 2. Uvoz i izvoz poljoprivrednih proizvoda izraženu milijardama USD za razdoblje

od 2008. do 2013. godine [5].

Godina izvoz uvoz razlika

2008 1,399 2,625 -1,226

2009 1,360 2,239 -879

2010 1,355 2,168 -813

2011 1,560 2,592 -1,032

2012 1,593 2,541 -949

2013 1,593 2,541 -949

U 2013. godini uvezeno je poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 2,541

milijardi USD te u ukupnom uvozu u RH sudjeluje sa oko 13%. U odnosu na prethodnu

godinu vrijednost uvoza je povećana za 6%. Izvozom poljoprivrednih i prehrambenih

proizvoda ostvareno je 1,593 milijardi USD gdje izvoz hrane u ukupnom izvozu RH sudjeluje

s 13%. U odnosu na prethodnu 2012. godinu vrijednost izvoza poljoprivrednih i prehrambenih

proizvoda smanjen je za 6%.

U 2013.g od 26 skupina izvoznih proizvoda samo je šest skupina prošle godine bilo

suficitarno – u granicama od 6,4 milijuna eura za duhan do 70,3 milijuna eura za žitarice.

Suficit pokazuju riba na ledu, mesne prerađevine, ulja i sirova koža. Deficit pokazuju i sve

ostale skupine proizvoda, a najviše sve vrste mesa kojeg se prošle godine uvezlo više od 200

9

milijuna eura. Mliječnih proizvoda se uvezlo za 220 milijuna eura, a voća za 122 milijuna

eura.

Iz sljedeće tablice za 2013. godinu može se vidjeti kako RH izvozi veću količinu

poljoprivrednih proizvoda (2.346.000 tona) nego što uvozi (2.065.000 tona). Svoje

poljoprivredne proizvode RH prodaje po daleko nižoj cijeni – 2.700 milijuna prema 1.499

milijuna USD. Većina izvoza se temelji na izvozu sirovine, ponajviše žitarice koje su

sufinancirane iz državnog proračuna, dok se uvoze gotovi proizvodi po znatno višim

cijenama. Ovakva neproizvodna filozofija vanjskotrgovinske razmjene RH direktno negativno

utječe na (uništava) vlastite proizvođače.

Tablica 3. Uvoz i izvoz poljoprivrednih proizvoda za 2013. godinu [5]

Šumarstvo

„O važnosti i velikom potencijalu daljnjeg rasta drvne industrije za gospodarstvo RH govore i

podaci o ukupnoj robnoj razmjeni za prvih šest mjeseci 2014. godine. U prvoj polovici 2014.

drvni sektor bilježi izvoz od 677 milijuna dolara i suficit trgovinske bilance s inozemstvom od

391 milijun dolara. To je 40,2% veći iznos u odnosu na isto razdoblje prošle godine kada je

vrijednost izvoza iznosila 483 milijuna dolara. U ukupnoj robnoj razmjeni s inozemstvom za

10

prvih šest mjeseci 2014. udio drva, drvnih proizvoda i namještaja iznosi 10% kada govorimo

o izvozu i 2% kada govorimo o uvozu.“ (Izvor: HGK, predsjednik Udruženja drvno-

prerađivačke industrije HGK Zdravko Jelčić)

Samo djelomičnim pregledom podataka iz sljedeće tablice može se primijetiti da je u 2013.

izvezeno drva i drvnih proizvoda u iznosu od 2.256.000 tona prema 46 tona namještaja.

Dakle, udio namještaja u izvozu iznosi 2,039% dok je istovremeno udio namještaja u uvozu

RH 28,25% što ukazuje na orijentaciju izvoza drvene sirovinske osnove.

Tablica 4. Izvoz drva i drvnih proizvoda za razdoblje 2010-2013. [5]

Turizam RH u razdoblju 2012-2014.

Prihodi od turizma zadnjih su godina u stalnom porastu:

2012. - 6,83 milijardi €

2013. -7,2 milijardi €

2014. - u prvih 9 mjeseci su u porastu u odnosu na isto razdoblje prošle godine, za 4,7%.

Sukladno tome prema podacima HNB-a očekivani prihodi od turizma za 2014 su oko 8

milijardi €.

U posljednjih 13 godina prihodi od turizma izračunavaju se kombinacijom prikupljenih anketa

od putnika na graničnim prijelazima, podataka MUP-a i Državnog zavoda za statistiku o broju

domaćih i stranih gostiju. Takvi podaci uopće ne pokazuju rashode niti daju realnu sliku

financijskog učinka turizma. Italija, Španjolska i Austrija koriste tzv. satelitsku bilancu

turizma, koja pokazuje realnu zaradu od turizma, za razliku od prihoda od turizma, koji sami

za sebe ne govore mnogo. RH je uvela satelitsku bilancu ali opet kao prikaz prihoda a ne

dobiti ili stvarnih financijskih učinaka.

11

2.3 Pregled stranih tržišta

Pregled stranih tržišta pokazuje postojanje velikog potencijala za plasman proizvoda hrvatske

industrije.

Hrvatska ima izvozne prednosti u odnosu na države u okruženju koje se pronalaze u

zemljopisnom položaju, prometnoj povezanosti i vlastitim pristupom Jadranskom moru.

Tržište EU je jedno od tržišta gdje je evidentiran porast izvoza te tržište s ogromnim

potencijalom i mogućnošću daljnjeg rasta hrvatskog izvoza prema istome.

Države bivše Jugoslavije su također standardno kvalitetna tržišta na kojima roba hrvatskih

proizvođača treba biti prisutna i ostvarivati bolje rezultate. Trenutno zanemarena tržišta

hrvatskih izvoznika su tržišta Afrike, Bliskog istoka, Indije, Latinske Amerike, Azije, Turske i

ostalih zemalja u razvoju koje bilježe iznimne ekonomske uspjehe i rastuću kupovnu moć.

Trenutno potencijalna brzorastuća tržišta su Afrički kontinent te je prijedlog ORaH-ove

politike međunarodne trgovine hitno intenziviranje poslovanja s tržištima Afričkog

kontinenta. Pregled tržišta Afrike pokazuje da se radi o tržištu s iznimno velikom i brzo

rastućom mladom populacijom, da su to tržišta s velikim uvoznim potencijalom koji svake

godine raste.

To su tržišta koja imaju velike potrebe za poluproizvodima, proizvodima i tehnologijama

odnosno know-how znanjima kojima kompanije u hrvatskoj raspolažu. Razina razvijenosti i

potrebe afričkih zemalja odgovaraju razini kvalitete proizvoda koje hrvatske kompanije

proizvode.

12

Prema UN-ovoj klasifikaciji svjetskih ekonomija vidljivih na slici 4., potrebno je obratiti

pozornost na ekonomije u razvoju, označene crvenom bojom, koje bilježe višegodišnje

uzastopne poraste. Ova tržišta se smatraju kao perspektivna u nadolazećim godinama.

Slika 4. Zemljopisni prikaz svjetskih ekonomija 2 [6]

Analizom podataka Svjetske banke izdvojeno je vodećih 50 zemalja prema godišnjem porastu

BDP-a izrađena je slika 8. koja pokazuje kojih 50 država su u posljednje četiri godine imale

najveći porast BDP-a te time pokazuju svoj gospodarski porast i potencijal za uvoz.

2 Izvor: UN, http://www.un.org/en/development/desa/policy/wesp/wesp_current/2012country_class.pdf, iz

tabličnih podataka stvoren je grafički prikaz

13

Slika 5. Zemljopisni pregled vodećih 50 zemalja prema sumi porasta BDP-a 2010-2013 [7]

Slično prethodnoj analizi, podacima Svjetske banke izdvojeno je 50 zemalja prema ukupnom

uvozu u udjelu vlastitog BDP-a. Obradom ovih podataka učinjena je slika 9.. koja prikazuje

koje države i u kojem omjeru svojih BDP-a su proteklih godina uvozile najviše roba i usluga.

Slika 6. Zemljopisni prikaz vodećih 50 zemalja u uvozu roba i usluga 2010-2013 (% BDP)

[7]

14

Analizom podataka Svjetske banke o bruto domaćem proizvodu per capita dobiva se lista 50

država, prikazane na slici 10., koje svojim ekonomskim statusom i prikazanim vrijednostima

u US$ predstavljaju tržišta koja potražuju visoko kvalitetne proizvode i usluge te kojima se

isti mogu ponuditi iz hrvatskog izvoza.

Slika 7. Zemljopisni prikaz vodećih 50 zemalja po BDP per capita (2013. godina) [8]

15

3 CILJEVI

Cilj je poticati proizvodno orijentiranu trgovinu (pogotovo u intelektualnom sektoru), otvarati

nova tržišta i harmonizirati te aktivnosti na razini čitave države u skladu s nacionalnom

(proizvodnom i izvoznom) politikom i uspostaviti ideju izvozne konkurentnosti. Prva

aktivnost u tom smjeru je pravilnim definiranjem izvoznih grana i tržišnih niša te izradom

studija sa detaljnim analizama stranih tržišta stvoriti strategiju izvoza te odrediti regionalne

izvozne lidere kako u privatnom tako i u državnom vlasništvu. S upravama tih kompanija

potrebno je donijeti strateške odluke o tržištima na koje je moguće u kratkom vremenu

plasiranjem odgovarajućih proizvoda i usluga na vanjska tržišta povećati izvoz, te time

pokrenuti indirektno i izvoz proizvoda njihovih kooperanata.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, te ostale državne agencije i entiteti koji su

povezane s gospodarstvom, izvozom i trgovinom trebaju pripremiti zajedničku harmoniziranu

i usklađenu listu aktivnosti sa jasnim rasporedom i odgovornošću za svaku pojedinu

aktivnost, te aktivirati sve svoje resurse kako bi se proizvodni i izvozni potencijal hrvatskih

kompanija maksimalizirao. Potrebno je analizirati aktivnosti i učinkovitost postojećih

hrvatskih državnih3 i gospodarskih predstavništava, te u skladu s rezultatima te analize

pokrenuti i preusmjeriti postojeća otvoriti nova hrvatska gospodarska i državna

predstavništava na najbrže rastućim svjetskim tržištima koja imaju potencijal i potrebu za

proizvodima hrvatskih kompanija.

U državama koje predstavljaju veliki potencijal za uvoz hrvatskih proizvoda, a u kojima

trenutno Hrvatska nema diplomatska predstavništva, treba što prije ista otvoriti, odnosno

otvoriti hrvatske urede za predstavljanje hrvatskih kompanija i proizvoda na integrirani

način4. Odrediti odgovorne radne skupine pri MVP koje vode brigu o 10 strateški najvažnijih

tržišta za izvoz hrvatskih proizvoda, te radne skupine imenima osoba koje ih sačinjavaju te

ujedno i odgovaraju za uspjehe i razvoj istih, čime se izbjegava mogućnost da se nakon duljeg

vremena neuspjeh prebacuje na institucije općenito.

3 Diplomatska i konzularna predstavnistva RH

4 Iznajmljivanje ureda na jednoj lokaciji koja ce unificirano predstavljati gospodarske potrncijale RH

16

Ciljem uspostave zeleno-plave vrpce i rješenjima brojnih prepoznatih problema seljaka,

ribara, mikro, malog i srednjeg poduzetništva potrebno je uspostaviti djelovanje tijela koje

mora omogućiti organizaciju plasmana proizvoda kroz prikupljanje, organizaciju i distribuciju

podataka i znanja, infrastrukturnim rješenjima, uspostavom kontrole kvalitete i angažmanom

državnih institucija.

Povećanje izvoza uz istovremeno smanjivanje uvoza ciljevi su koji se svojim temeljima

oslanjaju na strategiju izvoza, implementaciju infrastrukturnih procesa te povećanjem

izvoznih količina i usluga uz dodanu vrijednost povećane kvalitete te kontrolirano smanjenje

uvoza roba niske kvalitete i roba i usluga koje se mogu proizvesti u nacionalnim okvirima. Sa

postojećih 18,7 milijardi Eura izvoza, prema podacima iz 2013. godine, odnosno 43% BDP-a

potrebno je povećati izvoz na preko 60% BDP-a koliko imaju države u okruženju sličnog

profila kao što je RH a među njima su Mađarska, Slovenija, Češka i Slovačka.

Sve navedene ciljeve treba razraditi u okvirima dozvoljenih mjera poticanja razvoja i

investicija u okvirima zakonske regulative EU.

Cilj ove politike je do kraja 2030. godine povećati izvoz sa sadašnjih 43% BDP-a na preko

60% BDP-a progresivnim rastom.

Linearnim rastom izvoza do kraja 2030. godine te linearnim padom uvoza tijekom istog

razdoblja očekujemo potpunu pokrivenost uvoza izvozom koji sada iznosi 58.9%. U ovom

periodu očekuje se porast izvoza veći od 27% uz istovremeno smanjivanje uvoza od 15%.

Ovakvim ciljanim napretkom do kraja 2030. godine pokrivenost uvoza izvozom iznosila bi

100,9% odnosno očekujemo veću bilancu izvoza u odnosu na uvoz od gotovo 1%.

17

4 STRATEGIJA (OKVIRNI PLAN, PLAN SVIH PLANOVA)

Strategija ORaH po pitanju međunarodne trgovine definira se kroz izrazito povećanje

proizvodnog izvoza i smanjenje uvoza svih proizvoda i energije u rokovima definiranih

strategijom za svaki proizvod i aktivnost pojedinačno, aktivacijom svim dostupnih

mehanizama uključujući i definiranje obveze izrade izvozne strategije za sve tvrtke sa

izvoznim potencijalom u vlasništvu RH.

Neke od aktivnosti u cilju realizacije strategije međunarodne trgovine ORaH-a su:

Angažiranje i proizvodnja visokoobrazovanih i stručnih kadrova sa iskustvom u cilju

povećanja konkurentnosti, brendiranja proizvoda i prepoznavanja tržišta sa najvećim

potencijalom za izvoz hrvatskih proizvoda.

Povećanje konkurentnost industrije ulaganjem u razvoj inovacija i novih proizvoda,

realizacijom novih tržišta, ekološki prihvatljivim smjerom te promjenom porezne

politike smanjivanjem poreza na dobit u cilju poticanja izvoza.

Iskorištavanje postojeće i stvaranje nove infrastrukture koja svojim aktivnostima i

djelovanjem omogućava brži pregled uvoza i izvoza te lakši državni i međudržavni

plasman proizvoda.

Povećanje izvoza usluga i turizma kroz promicanje nautičkog, obalnog i ruralnog

turizma te kulturološkog turizma, turizma emocija i doživljaja, zdravstvenog turizma

na osnovi identifikacije i promocije ukupne baštine i brendiranje destinacije.

Kapitalizacija postojeće pozicije naših diplomatskih predstavništava i uspješnih

hrvatskih poduzetnika u dijaspori u cilju hitnog pokretanja izvoznih aktivnosti,

promocije Hrvatske, njezinih proizvoda i gospodarske diplomacije.

Organizirano sa najviše razine, osnovati posebno tijelo s po jednim predstavnikom od

strane predsjednika, premijera, ministarstva vanjskih poslova i gospodarstva koje će

obilaziti najatraktivnija tržišta, diplomatska i trgovinska predstavništva te se sastajati s

vodećim političkim i gospodarskim predstavnicima tih tržišta.

Poticana i navođena supstitucija uvoza je mjera koja može trajno utjecati na oporavak izvozne

bilance. To podrazumijeva utvrđivanje najutjecajnijih stavki uvezene robe i ulaganje u razvoj

proizvodnje odgovarajućeg domaćeg proizvoda iste namjene i najmanje jednake kvalitete

uvezenom proizvodu. Realizacija ove mjere otvara nova radna mjesta, direktno smanjuje

uvoz, te otvara mogućnost izvoza domaćeg proizvoda.

18

5 TAKTIČKI ALATI I VREMENSKI TIJEK AKTIVNOSTI

1. Poticanje proizvodno orijentirane trgovine (pogotovo u intelektualnom sektoru), otvarati

nova tržišta i harmonizirati liste aktivnosti na razini čitave države u skladu s nacionalnom

(proizvodnom i izvoznom) politikom.

Početak: početak 2016. godine

Završetak: kontinuirano

2. Integracija ureda i agencija povezanih sa gospodarstvom, izvozom i trgovinom u cilju

harmonizacije i usklađivanja lista aktivnosti te aktivacija resursa pri povećanju potencijala

hrvatskih kompanija

Početak: početak 2016. godine

Završetak: kontinuirano

3. Organizacija plasmana proizvoda (Agencija)

Objedinjavanje postojećih agencija i ureda kojima je djelovanje vezano za uvoz, izvoz,

vanjskotrgovinsku razmjenu i konkurentnost u Agenciju za plasman proizvoda (APP) sa

jedinstvenim ciljem djelovanja.

Cilj: Uspješan plasman proizvoda hrvatskih proizvođača na strana tržišta kroz vođenje

nacionalnog tržišta proizvoda, baza podataka, poticanja proizvodnje, prerade, finalizacije

proizvoda i izvoza, te ostalih trgovinskih nacionalnih interesa.

Potrebno je izraditi plan objedinjavanja agencija i ureda prije uspostave APP.

Početak izrade plana: početkom 2015.

Završetak izrade plana: početak prosinca 2015.

Početak provedbe: po stjecanju pravnih uvjeta

Završetak provedbe: 80 dana po početku provedbe

3.1. Izrada cjelokupnog kataloga proizvođača

Katalog proizvođača je cjelokupni ažurni dokument baze podataka popisom svih

proizvođača kroz sve kategorije gospodarstva sa njihovim proizvodima i uslugama te

količinama.

19

Cilj: Objediniti baze podataka čime će se omogućiti lakše, brže i jednostavnije upravljanje

tržištem. Ovo je preduvjet uspostave internacionalnog i nacionalnog tržišta proizvoda i

ima svoju ekonomsku vrijednost.

Početak izrade kataloga: početak 2015.

Završetak izrade kataloga: sredinom 2015. i kontinuirano održavanje

3.2. Uspostava internacionalnog i nacionalnog tržišta proizvoda – Burza proizvoda

Internacionalna i nacionalna tržnica je institucija koja održava bazu podataka trenutne

ponude i potražnje nacionalnih proizvođača i potrošača, stanje inozemnih burzi, uvoza i

izvoza prema kategorijama i dostupna je svima 24/7/52

Cilj: Omogućiti brz, efikasan, kvalitetan pristup informacija i protok roba i usluga

Početak projekta: prvi kvartal 2015., prikupljanje informacija i sl.

Završetak projekta: najranije zadnji kvartal 2015., najkasnije prvi kvartal 2016., zbog

završetka godišnjeg ciklusa i potpunih podataka

Početak aktivnosti: Završetkom točke 1.

Završetak: 30 dana po početku aktivnosti.

3.3. Prepoznavanje potreba svjetskog tržišta za proizvodima hrvatskog podrijetla

Izrada studije istraživanja svjetskog tržišta kroz visokoobrazovne znanstvene i

istraživačke institucije prema kategorijama proizvoda.

Cilj: Stvaranje vrlo konzistentne baze podataka o potencijalima svjetskog tržišta za

potrebe hrvatskih proizvoda i njihovu mogućnost izvoza.

Ciljana skupina su tvrtke koje već djeluju u izvozu te se preporuča njihovo zajedničko

financiranje izrade studije čime se dodatno ostvaruje suradnja privatnog i javnog sektora i

znanstvenih i istraživačkih institucija.

Početak izrade studije: po stjecanju pravnih uvjeta

Završetak izrade studije: 6 mjeseci po početku izrade studije

3.4. Definicija i harmonizacija sustava standarda kvalitete i kontrole iste

Uvođenje obveze proizvođača za normiranjem izvoznih proizvoda prema Hrvatskom

Zavodu za Normizaciju.

20

Cilj: Povećati konkurentnost, prepoznatljivost i kvalitetu hrvatskih proizvoda na

međunarodnim tržištima. Dodatna vrijednost je okrupnjavanje količina izvoza i

konkurentnost na svjetskom tržištu zajedničkih proizvoda.

Početak aktivnosti: po stjecanju pravnih uvjeta

Završetak aktivnosti: kontinuirano

3.5. Izrada komunikacijskog protokola komunikacije sa upravnim odborima

kompanija koji posjeduju proizvodni i izvozni potencijal

Cilj: Povećati postojeći izvozni potencijal i ostvariti povećanje izvoza kroz iskorištenje

postojeće industrije, proizvodnje i prerade obvezom izrade i provedbe izvozne strategije

prema točno preciziranim i mjerljivim KPI navedenih u izvoznoj strategiji (eng., KPI –

Key Performance Indikator).

U cilju harmonizirane proizvodne politike, ovu aktivnost potrebno je provesti i za

vodećih 10 hrvatskih kompanija koje se bave proizvodnim izvozom.

Početak aktivnosti: po stjecanju pravnih uvjeta

Završetak aktivnosti: 60 dana po početku aktivnosti

3.6. Poticanje malog i srednjeg poduzetništva nasuprot velikih poduzetnika

Cilj: Povećati proizvodnju, preradu, izvoza i konkurentnosti malog i srednjeg

poduzetništva putem direktnog poticanja premisom kako veliki poduzetnici ostvaruju

dobit koju je potrebno reinvestirati.

Početak aktivnosti: po stjecanju pravnih uvjeta

Završetak aktivnosti: kontinuirano

3.7. Poticanje proizvodnje poluproizvoda i gotovih proizvoda

Cilj: Provoditi projekte javno-privatnog vlasništva te smanjivati porez na dobit i slične

porezne olakšice, potaknuti postojeću proizvodnju poluproizvoda i gotovih proizvoda te

otvaranje novih proizvodnih pogona. Izraditi studije mogućih proizvodnji poluproizvoda i

gotovih proizvoda prema potencijalu izvoza i povrata investicije i iste staviti u proceduru

izvršenja. Pronaći način prebacivanja dijela garancija i rizika na banke. Ovakve projekte

raditi u okvirima regionalnog razvoja multilateralnom suradnjom više ministarstava i

Agencijom za plasman proizvoda.

Početak aktivnosti: početak 2015.

21

Završetak aktivnosti: kontinuirano

3.8. Poticanje stvaranja klastera proizvođača, cehovi, LAG-ovi

Cilj: Povećati izvozni potencijal i konkurentnost malih proizvođača u cilju zajedničkoga

nastupanja na vanjskom tržištu te smanjiti njihove zajedničke troškove

Početak aktivnosti: početak 2015.

Završetak aktivnosti: kontinuirano

3.9. Poticanje banaka na plasman financijskih sredstava izvozno orijentiranim

tvrtkama kroz regulaciju poreza

Cilj: Omogućiti veći plasman financijskih sredstava izvozno orijentiranim tvrtkama kroz

bankovne garancije, financijska sredstva, smanjivanjem bankovnih naknada, putem

smanjivanja poreza na dobit na dobit stvorenu kroz projekte izvedene kroz bankovna

jamstva i financijskim sredstvima banaka, uključivanjem banaka u javno-privatno

vlasništvo.

Početak aktivnosti: Izrada studija početak 2015.

Završetak aktivnosti: kontinuirano

3.10. Osnivanje regionalnog mehanizacijsko-tehnološkog centra

Cilj: U potpunosti iskoristiti postojeće kapacitete i ulagati u infrastrukturu (hladnjače,

poljoprivredna oprema i slično),i u radne strojeve i opremu koji bi bili na raspolaganju u

cilju poticanja aktivne obrade zemlje i manjih poljoprivrednih parcela.

Početak aktivnosti: Izrada projekta početak 2015.

Završetak aktivnosti: Izrade projekta sredinom 2015.

Početak rada centra: po stjecanju pravnih uvjeta

4. Povećanje izvoza

4.1. Ulaganjem u znanost i razvoj tehnologija

Cilj: Razviti ljudske potencijale i kapacitete koji će biti generator razvojne i proizvodne

politike. Dio prihoda realiziranih razvojem proizvodne trgovine, će se direktno ulagati u

znanost i razvoj tehnologija.

22

Početak: po stjecanju pravnih uvjeta

Kraj: kontinuirano

4.2. Stvaranje regionalnih i ekonomskih centara za organizaciju plasmana proizvoda

kao podružnice tržnice Agencije iz točke 1. i infrastrukture centara točke 1.11.

Cilj: Pružiti regionalni pristup centrima za organizaciju plasmana proizvoda kroz stvarne

fizičke kapacitete. Ovi centri također služe za kontinuirano prikupljanje i ažuriranje

podataka o proizvođačima i potencijalnom izvozu te obrazovanje, savjetovanje i

usmjeravanje proizvođača.

Početak: završetak točke 1.

Završetak: kontinuirano

4.3. Detaljan pregled svih postojećih studija izvoza te izrada nacionalne strategije

izvoza

Cilj: Održivo povećanje izvoza i smanjenje uvoza

Multilateralna suradnja ministarstva gospodarstva i Agencije za izvoz i konkurentnost

europskih fondova te ostalih ministarstava i svih agencija povezanih sa trgovinom i

izvozom pri izradi strategije izvoza.

Početak aktivnosti: početak studija početkom 2015., početak izrade strategije završetkom

studija i točaka 1.1. i 1.3.

Završetak aktivnosti: završetak studije završetak drugog kvartala, završetak izrade

strategije kraj 2015.

4.4. Brendiranje Hrvatske i hrvatskih proizvoda

Cilj: Stvoriti sinonim za kvalitetu, prepoznatljive sadržaje i pozitivno ozračje oko Hrvatske

i hrvatskih proizvoda. Uključiti HGK, HOK, MVP i povezane Agencije uključujući

Agenciju iz točke 1.

Početak: početak 2015.

Završetak: kontinuirano

4.5. Organiziranje integriranih trgovinskih predstavništava na područjima sa

najvećim potencijalom za izvoz hrvatskih proizvoda

23

Cilj: Povećati prisustvo hrvatskih proizvoda i usluga na stranim tržištima čime se skraćuje

vrijeme potrebno za plasman proizvoda u izvozu. Ovime se potiče brže brendiranje

Hrvatske i hrvatskih proizvoda u izvozu. Potpora hrvatskim tvrtkama u izvozu na nova

tržišta. Brže i jednostavnije prepoznavanje novih tržišnih niša sa potencijalom za uvoz

hrvatskih proizvoda. Ostvariti gospodarski i diplomatski kontakt sa uspješnim

poduzetnicima u dijaspori.

Početak aktivnosti: analiza početak 2015., provedba po stjecanju pravnih uvjeta

Završetak aktivnosti: kontinuirano

4.6. Izrada plana aktivnosti konzularnih i diplomatskih predstavništava u službi

plasmana hrvatskih proizvoda na tržišta kroz gospodarsku diplomaciju i

definirani model valorizacije izvršenog plana

Cilj: Pokrenuti raspoložive resurse u cilju gospodarske diplomacije na svim područjima

gdje postoji hrvatska diplomacija, a ne postoje trgovinska predstavništva u općenitom cilju

bržeg, kvalitetnijeg i obilnijeg plasmana hrvatskih proizvoda na stranim tržištima.

Primijeniti obvezu provedbe izvozne strategije točke 2.2. i izradu vlastitih uvoznih

strategija na teritorije koje pokriva hrvatska diplomacija. Provoditi valorizaciju izvršenih

strategija. Ostvariti gospodarski i diplomatski kontakt sa uspješnim poduzetnicima u

dijaspori.

Početak aktivnosti: po završetku točke 2.2. i po stjecanju pravnih uvjeta

Završetak aktivnosti: kontinuirano

4.7. Sufinanciranje certifikata i potvrda o kakvoći potrebnih za izvoz ( HALAL, CE,

EKO i sličnih certifikata )

Cilj: Pomoći malom i srednjem poduzetništvu u smanjivanju troškova, podizanje

konkurentnosti i poticanje izvoza.

Početak aktivnosti: po stjecanju pravnih uvjeta

Završetak aktivnosti: kontinuirano

4.8. Prilagodba programa visokoškolskog obrazovanja strateškim ciljevima izvoza

Cilj: Stvoriti mladi obrazovani kadar u granama menadžmenta, marketinga i gospodarske

diplomacije kojima je primarna djelatnost plasman i pozicioniranje hrvatskih proizvoda na

strana tržišta kroz trgovinska predstavništva.

24

Početak aktivnosti: početak izrade programa početkom 2015., početak implementacije po

stjecanju pravnih uvjeta

Završetak aktivnosti: izrade programa početak zadnjeg kvartala 2015., implementacija

kontinuirana

4.9. Razvoj medicinskog turizma, ponuda postojećih medicinskih usluga na tržištu

izvan RH

Cilj: Proširiti paletu turističkih usluga, podignuti sofisticiranost i kvalitetu turističke usluge

i produžiti turističku sezonu.

Početak: Početak 2016.

Završetak: kontinuirano

5. Smanjenje uvoza

5.1. Upoznati hrvatske proizvođače sa potrebama hrvatskog tržišta koje se trenutno

zadovoljava uvozom

Cilj: Agencijom za plasman proizvoda iz točke 1, tržnicom iz točke 1.2 i regionalnim

ekonomskim centrima za organizaciju plasmana iz točke 2.1. u redovnim periodičkim

intervalima informirati hrvatske proizvođače sa potrebama hrvatskog tržišta koje se

zadovoljavaju uvozom. Na ovaj način potaknuti proizvodnju i preradu deficitarnih

proizvoda čime se dodatno smanjuje uvoz.

Početak aktivnosti: završetak točaka 1., 1.2., i 2.1.

Završetak aktivnosti: kontinuirano

5.2. Ograničavanje uvoza robe pojačavanjem kontrole kvalitete, uvoza robe sa

izrazito niskim cijenama i nezdrave hrane kroz Agenciju za kontrolu kvalitete

Cilj: Zaštita hrvatskih potrošača i proizvođača. Poticanje vlastite proizvodnje i prerade više

kvalitete. Postaviti zajednički cilj institucijama i agencijama za kontrolu kvalitete,

sanitarnim inspekcijama i ostalim inspekcijskim službama i tijelima, definirati inspekcijsku

službu pri Agenciji za plasman proizvoda ciljem sprečavanja uvoza neuvijetne robe.

Osigurati podizanje opće kvalitete proizvoda i uspostavljanje ispravne kvalitete proizvoda

za uvoz i izvoz.

25

Početak aktivnosti: završetkom točke 1. i po stjecanju pravnih uvjeta

Završetak aktivnosti: kontinuirano

5.3. Povezivanje izvoza usluga sa izvozom robe ( Turizam sa proizvodnjom i

industrijom – zeleno plava vrpca/njiva )

Cilj: Povezati izvoz usluga kroz povezivanje seljaka s turističkim djelatnicima

mediteranskog kraja Hrvatske, pružiti kvalitetan proizvod turistima u cilju održivog

gospodarstva i poljoprivrede kao i povećanje kvalitete u turizmu temeljene na principima

cirkularne ekonomije. Umrežiti proizvođača i potrošača kroz regionalne i ekonomske

centre za organizaciju plasmana proizvoda.

Početak: završetkom točaka 1., 1.2. i 2.1.

Završetak: kontinuirano

5.4. Upravljanje trgovinom državnih resursa od strateškog značaja (ljudski resursi,

minerali i rude, voda, drvo)

Cilj: Nadzor nad korištenjem i upravljanjem strateških državnih resursa

Početak: po stjecanju pravnih uvjeta

Završetak: kontinuirano

26

6 FINANCIJSKI INSTRUMENTI

1. HBOR – poticanje izvoza, poticanje izgradnje infrastrukture

2. EBRD i ostali Europski fondovi

3. HAMAG

4. Državni proračun

5. Regionalni proračuni kroz materijalna i financijska sredstva

Implementacijom izvozne politike stvara se povećani prihod u svim granama hrvatskog

gospodarstva što će se izravno osjetiti već unutar prve godine provođenja iste.

Kratkoročno korištenje sredstava ministarstava i državnog i regionalnog proračuna u cilju

pokretanja planiranog izvoznog procesa.

27

7 MJERENJE UČINAKA / EVALUACIJA

Za odgovarajuće mjerenje učinka sektorske politike međunarodne trgovine potrebno je pratiti:

- Kvartalno, polugodišnje i godišnje stopu izvoza

- Kvartalno, polugodišnje i godišnje stopu uvoza

- Pokrivenost uvoza izvozom

- Utjecaj na stopu BDP-a

- Povećanja domaće proizvodnje

- Plasman domaćih proizvoda

- Angažman uloženih financijskih sredstava domaćih banaka

Prvi rezultati strategije i ciljeva moraju biti vidljivi unutar 100 dana.

Osigurati uravnoteženost razvoja svih regija Hrvatske, na način da Ministarstvo regionalnog

razvitka i MVP, HGK i HOK kvartalno, polugodišnje i godišnje donose smjernice u cilju

kontrole, mjerenja i evaluacije postignutih rezultata po kojima će porast izvoza imati za

posljedicu ravnomjeran razvoj svih regija u Hrvatskoj.

28

8 POVEZANOST S OSTALIM SEKTORSKIM POLITIKAMA

Povezanost sa sektorskom politikom održive poljoprivrede i ruralnog razvoja nalazi se u

okrupnjivanju poljoprivrednog zemljišta, uvođenjem poreza na neobrađeno zemljište,

brendiranjem hrvatskih proizvoda, porezne olakšice za proizvođače, uspostavljanjem dijaloga

sa industrijom, te uspostavljanju tržnica.

Povezanost sa sektorskom politikom inovacija leži u razvijanju kvalitetnije e-infrastrukture

poljoprivrednog sektora i turističke ponude, poticanju osnivanja i rada tehnoloških parkova.

Povezanost sa sektorskom politikom održive energetike i održivog transporta/prometa

moguće je postići preko podržavanja izgradnje europskog transportnog sustava.

Povezanost sa sektorskom politikom održivog prostornog planiranja i gradnje nalazi se u

mudrom raspolaganju resursima i implementaciji inspektorata.

Povezanost sa sektorskom politikom održivog šumarstva čini uvođenje burze drvnih sirovina

kao glavnog instrumenta za sprječavanje korupcije i krađe u sektoru, uvođenje obavezne

burzovne prodaje svih sirovina iz državnih šuma, stupanja u klastere drvoprerađivača i drvne

industrije u Hrvatskoj te osmišljavanje zajedničke strategije nastupa na domaćem i stranim

tržištima, uz brendiranje Hrvatske kao visokokvalitetnog drvnog brenda.

Povezanost sa sektorskom politikom konoplje nalazi se u postavljanju standarda kontrole

kvalitete proizvoda od konoplje i poticanju razvoja industrije prerade konoplje.

29

9 SAŽETAK

Procesom oživljavanja hrvatske međunarodne proizvodne trgovine u ovom dokumentu

izneseni su strateški ciljevi i smjernice putem kojih je moguće postići brzi, kratkoročni i

dugoročni održivi porast izvoza. Iznesenim ciljevima i aktivnostima kroz uspostavljanje

Agencije za plasman proizvoda, uspostavljanje regionalnih i ekonomskih centara za

organizaciju plasmana proizvoda, uspostavljanje nacionalne tržnice, aktiviranje gospodarske

diplomacije i gospodarske dijaspore, uspostavljanje ideje izvozne konkurentnosti, poticanje

klasterizacije, uspostave standarda, smanjivanje poreza i poticanje malog i srednjeg

poduzetništva, obrazovanje i savjetovanje, brendiranje Hrvatske i hrvatskih proizvoda,

povezivanje izvoza usluga sa izvozom roba i uspostave zeleno plave vrpce stavlja se u

funkciju izvoza sve hrvatske potencijale i resurse. Vrijedni resursi pronalaze se i u

diplomatskim, konzularnim i trgovinskim predstavništvima koje je potrebno staviti u funkciju

gospodarske diplomacije i putem kojih se očekuje ostvarivanje dijela strategije izvoza.

Ograničavanjem uvoza roba, kontrolom kvalitete, destimuliranjem uvoza i potrošnju nezdrave

hrane, pronalaženjem domaćih supstituta, reducira se uvoz proizvoda koji se mogu pronaći na

hrvatskom tržištu, povećava se kvaliteta života građana RH i razvijaju se ljudski potencijali.

30

10 LITERATURA

[1] Poslovni info, »Kretanje izvoza i uvoza RH od 2008. do 2103. godine,« 22. siječanj

2014. [Mrežno]. Available: http://www.poslovni-info.eu/sadrzaj/gospodarstvo-

rh/kretanje-vanjskotrgovinske-razmjene-rh-od-2008-do-2013/. [Pokušaj pristupa 15.

studeni 2014.].

[2] Državni zavod za statistiku, »Indeksi obujma industrijske proizvodnje,« 29. ožujak

2013. [Mrežno]. Available: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2013/02-01-

03_02_2013.htm. [Pokušaj pristupa 15. studeni 2014.].

[3] Državni zavod za statistiku, »Robna razmjena s inozemstvom,« kolovoz 2014.

[Mrežno]. Available: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2014/04-02-

01_05_2014.htm. [Pokušaj pristupa 15. studeni 2014.].

[4] Poslovni dnevnik, »Izvoz u 2013. smanjen za više od 6 posto,« 10. ožujak 2013.

[Mrežno]. Available: http://www.poslovni.hr/hrvatska/hrvatska-izvoz-u-2013-

smanjen-za-vise-od-6-posto-266056. [Pokušaj pristupa 15. studeni 2014.].

[5] Državni zavod za statistiku, »PC-Axis baze podataka,« 2014. [Mrežno]. Available:

http://www.dzs.hr/Hrv/system/stat_databases.htm. [Pokušaj pristupa 15. studeni

2014.].

[6] Svjetska banka, »GDP growth (annual %),« 2014. [Mrežno]. Available:

http://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.MKTP.KD.ZG/countries?order=wbapi_

data_value_2013+wbapi_data_value+wbapi_data_value-last&sort=desc. [Pokušaj

pristupa 3. prosinac 2014.].

[7] Svjetska banka, »Imports of goods and services (% of GDP),« 2014. [Mrežno].

Available: http://data.worldbank.org/indicator/NE.IMP.GNFS.ZS. [Pokušaj pristupa

4. prosinac 2014.].

[8] Svjetska banka, »GDP per capita (current US$),« 2014. [Mrežno]. Available:

http://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.PCAP.CD. [Pokušaj pristupa 04.

prosinac 2014.].