5
 OBRADA GEOMEHANI ČKI H P A RAMET A RA METODOM KRIGOVANJA SA CIL JEM REJONI RANJA I ODR EĐI V A NJA TIPOVA OSIGURANJA ZA TRASU  Nermin T ale!" i# $ %  Dean O&man!"i# ' % Ja&min I&a(e)!"i# * 1  Mining Institute Tuzla, rudarska 72, 75000 T uzla, e-mail: nermin.taletovic@rudarskiinstituttuzla.a 2  Mining Institute Tuzla !  Mining Institute Tuzla REZIME  "l#u$ne ri#e$i: in%en#erskogeolo&ko kartiran#e, klizi&ta, gloalni navigacioni satelitski sistem ABSTRACT  "e'(ords: enginee ring-geolog' ma))ing, gloal navigation satellite s'stem, landslide  UVOD U !"!m ra+, &, -ri.a/ana +eal0na i&ra1i"an0a -!+r,20a (,+,#e ra&e 3e&e% i/"r4ena 0e iner-rea3i0a re/,laa% i/ra5ene &, +eal0ne .are6 GEOGRA7SKI ELEMNTI ISTRA8IVA NOG PODRUČJA P!+r,20e i&ra1i"an0a &e nala/i , !-#ini T,/la% -!+r ,20e 0e 0a.! ,r(ani/ir an!% a nala/e &e mn!) i in+,&ri0&.i !(0e.i6U -!)le+, .lima&.i9 .ara.eri&i.a% i&ra1i"an! -!+r,20e -ri-a+a -!0a&, &0e"erne B!&ne .!0e !+li .,0e ,m0er en! .!nin enaln a .lima% &a -r!&0e2nim -a+ a"inam a !+ !.! :;;mm )!+i4n0e6 Ci0el! -!+r,20e 0e i/ra/i! ra"n!% -ri&,an 0e I "!+!!. Jala% )+0e 0e <!rmiran ra"nia2ar&.i rel0e<% me5,im eren la)an! -!&a0e (la)! (re1,l0.a& ,+al0a"an0em !+ .!ria Jale6 Rel0e< -ri-a+a a.,m,la3i0&.!=+en,+a3i0&.!m )ene&.!m i-, I .ara.eri&i2an 0e -! !me 4! , n0em,  -!&!0e -r!3e&i alera3i0a% /(!) !)a -!&!0e -r!m 0ene m!r<!l4.i9 <!rmi na .ra.!m ra&!0an0,6 Sli.a $6 Ge!)ra<&.a .ara i& ra1i"an!) -!+r,20a GEOLO>KA GRAĐA TERENA Ge!l!4.i &a&a" i&ra1n!) -!+r,20a -ri-a+a &0e"ern!m &in.liri0,m, .re.an&.!) (a&ena6 Sli.a '6 Ge!l!4.a )ra5a erema M $? $;;6;;; @I&0e2a. i/ OGK T,/la

ŠB

Embed Size (px)

DESCRIPTION

ŠB

Citation preview

OBRADA GEOMEHANIKIH PARAMETARA METODOM KRIGOVANJA SA CILJEM REJONIRANJA I ODREIVANJA TIPOVA OSIGURANJA ZA TRASU Nermin Taletovi1, Dean Osmanovi2, Jasmin Isabegovi3

1Mining Institute Tuzla, rudarska 72, 75000 Tuzla, e-mail: [email protected]

2Mining Institute Tuzla3Mining Institute TuzlaREZIME

Kljune rijei: inenjerskogeoloko kartiranje, klizita, globalni navigacioni satelitski sistemABSTRACT

Keywords: engineering-geology mapping, global navigation satellite system, landslideUVOD

U ovom radu su prikazana detaljna istraivanja podruja budue trase ceste, izvrena je interpretacija rezultata, izraene su detaljne karte.GEOGRAFSKI ELEMNTI ISTRAIVANOG PODRUJAPodruje istraivanja se nalazi u opini Tuzla, podruje je jako urbanizirano, a nalaze se mnogi industrijski objekti.U pogledu klimatskih karakteristika, istraivano podruje pripada pojasu sjeverne Bosne koje odlikuje umjereno kontinentalna klima, sa prosjenim padavinama od oko 800mm godinje. Cijelo podruje je izrazito ravno, prisutan je I vodotok Jala, gdje je formiran ravniaarski reljef, meutim teren lagano postaje blago breuljkast udaljavanjem od korita Jale.Reljef pripada akumulacijsko-denudacijskom genetskom tipu I karakteristian je po tome to u njemu postoje procesi alteracija, zbog toga postoje promjene morfolkih formi na kratkom rastojanju.

Slika 1. Geografska karta istraivanog podruja

GEOLOKA GRAA TERENAGeoloki sastav istranog podruja pripada sjevernom sinklirijumu krekanskog basena.Slika 2. Geoloka graa terema M 1: 100.000 (Isjeak iz OGK Tuzla)

Geoloki sastav terena podruja istraivanja ine gornjomiocenski, donjopliocenski I kvartarni sedimenti. Miocenske naslage su marinskog (brakini I kaspibrakini sedimenti). Uglavnom prestavljeni koglomeratima, laporcima, pjearima I glincima. Pliocen je razvijen u faciji pijeska, pjeara I glina sa ugljem. Kvartarne naslage (al) se nalaze uglavnom u rijenim dolinama, u kojimu su zastupljeni sediment rijenog ciklusa sedimenatcije I proluvijalni nanosi uz aluvijalne ravnice.Slika 3. Geoloki stub sjevernog sinklinorijuma.

ISTRANO BUENJE

U okviru ukupnih izvrenih istranih buenja, izbueno je ukupno 15 buotina ija je ukupna duina 109, 70 m2

U toku izvoenja buenjenja, vreni su standardni penetracioni testovi (SPT), registrovane pojave podzemne vode (PV), dati su profili buotina.

Laboratorijska isptivanja, dostavljeni su uzorci za analize (iz 15 buotina, 39 uzoraka, te iz 8 raskopa, 8 uzoraka) ukupno 47 uzoraka.

OBRADA LABORATORIJSKIH ISPITIVANJA

Obrada podataka (fiziko-mehaniki parametri) vrena je u tri faze.

Priprema ulaznih podataka za krigovanje

Krigovanje

Statistika obrada podataka.Obrada krigovanjem je vrena za posebno registrovane slojeve I to za parameter kohezija, ugao unutranjeg trenja, modul stiljivosti, nivo podzemnih voda, vlaga I granica teenja.Priprema ulaznih podataka za krigovanje S obzirom na kontinuiran razvoj povodanjske facije, aluviona I krovinskih glina usvojena je preptostavka o kontinuiranoj raspodjeli parametara. To znai da je u dvije take na manjem rastojanju teko pretpostaviti vee iznenadne varijacije obraivanih podataka a varijacije su samo mogue na veim rastojanjima.Iz te pretpostavke je usvvojeno ravansko krigovanje u kome je vrijednost parametra koji se procjenjuje kriguje, definisan svojim ravanskim horizontalnim kordinatama X I Y. Iz toga slijedi I struktura datoteke ulaznih podataka za krigovanje: X, Y I Z, gdje Z vrijednost parametra koji se krigovanjem procjenjuje.Priprema ulaznih podataka za krigovanje iz formiranih baza podataka izvreno je za svaku buotinu odnosno inenjersko geoloku jedinicu posebno na osnovu laobratorjiski utvrenih parametara.Na osnovu ove obrade kreirana je jedinstvena datoteka za razmatrani parametar sa podatcima o poloaju u planu (X, Y) I vrijednou razmatranog parametra (Z)

Navedeni princip je konsekvento primjenjivan za definisanje svih fiziko-mehanikih parametara. To proizilazi s obzirom na zahtjev obrade podataka geostatistikim krigovanjem, da u svakoj taki u planu moe biti samo jedna vrijednost, odnosno samo jedan nosilac parametra.

POSTUPAK KRIGOVANJA

Krigovanje je geostatistki postupak metoda kojom se za poznate brijednosti parametra koji se procjenjuje u poznatim takama (mjesto uzorkovanja u naem sluaju lokacija buotine ili drugog istranog rada) vri procejena vrijednosti tog parametra u bilo kojoj proizvoljnoj taki. Posmatranog podruja unutar poznatih taaka. Danas je uopte usovjeno da je geostatiko krigovanje najpoznatija metoda procjene vrijednosti traenog paramtera, kojm se minimizira disperzija, optimalno koristi najvei dio informacija sadranih u takama uzorkovanja I daje najtaniju procjenu srednjeg sadraja I posmatranom dijelu prostora za koji se vri procjena.

Za razliku od prostornog krigovanja koje se u rudarstvu praktikuje u zavisnosti od distribucije regionalizovane varijable za dispergovana ina leita metala, u konkretnom sluaju s obzirom na slojevitu strukturu I kontinuitet obraivanih parametara, usvojeno je ravansko krigovanje te se na osnovu poznatih parametara iz buotina, izvrena je procjena vrijednosti paramtera za proizvoljnu mreu taaka. Ova pretpsotavka je opravdana sa stanovita metodologije provedenih istranih radova.Mogunost procjene vrijednosti parametara u proizvoljnoj taki unutar prostora sa poznatim vrijednostima tog paramtera mjestima uzorkovanja odnosno lokacijama buotina, omoguava isto tako I dobijanje mree (kada se to radi sa raunarima, a drugaije to I nije mogue, skoro proizvoljne gustine) vrijednosti procjenjivanog paramtera u vornim takama mree. To istovremeno omogava dobijanje izolinija promjena vrijednosti procjenjivanog paramtera u ravni, odnosno, to je sa stanovita pouzdanosti jo znaajnije definisanje kontiuirane toploke povrine u razmatranom prostoru.

Tanost ovog postupka zavisi iskljuivo od: Stepena istraenosti, boja I gustine istranih buotina I drugih istranih radova,

Rasporeda I meusobnih odnosa poloaja istranih buotina u odnosu na procjenjivani proctor.

Meusobnog odnosa poloaja istranih buotina istranih buotina u odnosu na konturu granice prostora koji se procjenjuje (ograniena povrina se nalazi izmeu buotina ili su buotine grupisane u jednom dijelu ogranienog prostora, efekat granine zone).Statistika obrada podatakaStatistika obrada podataka ima za cilj odreivanje odreivanje srednjih vrijednosti I koeficijenata varijace u odreenom leitu I odreenom ogranienom prostoru koji odgovara nekoj od faza eksploatacije.

Princip rada programa za obradu I proraun statistikih pokazatelja je sljedei:

Iz zadane krigovane mree nekog paramtera uitavaju se sve vrijednosti tog parametra I to samo za one take koje lee unutar zadane ograniene konture I unutar jedne inenjerskogeoloke jedinice. Pod zadanom ogranienom konturom podrazumijeva se kontura koja je zadata projektnim zadatkom odnosno 50m lijevo I 50m desno od ose razmatrane dionice. Skup uitanih vrijednosit se dijeli na 16 (u nekim sluajevima vei I manji broj u zavisnosti od homogenosti skupa, koji se obrauje) klasnih intervala, te definiu gornja I donja granica svakog interval.

Za pripadajuu vrijednost parametra odreuje se kojem klasnom interval ta vrijednost odgovara odreuje se minimalna I maksimalna vrijednost, srednja vrijednost.

Postupak se ponavlja sve dok se ne obrade sve take krigovanih mrea koje se nalaze unutar ograniene zavrene konture.

Po zavretku obrade krigovanih taaka mree dobija se tabela oblika: klasni interval vrijednosti obraivanog parametra u svakom interval. Ova tabela prestavlja polazni osnov ili ulazne podatke za proraun statistikih parametara normalne raspodjele obraivanih parametara.

Osnovni pokazatelji normalne raspodjele su srednja vrijednost I standardna devijacija I one u potpunosti definiu razmatrani statistiki skup. Iz njih se istovremeno mogu odrediti I ostali pokazatelji normalne raspodjele kao koeficijent varijacije, kao nepristrasna mjera disperzije skupa ki- kvadrat, kao procjenitelj uspjenosti uklapanja u normalnu raspodjelu obraivane parameter, u praksi je usvojeno da srednja vrijednost plus minus jedna standardna devijacija, predstavljaju skup u kojem se nalazi 66% svih rezultata a srednja vrijednost plus minus dvije standardne devijacije 95% svih dobijenih rezultata.

MJERENJE NIVOA PODZEMNIH VODA I INTERPRETACIJA REZULTATA

Mjerenja podzemnih voda vrena su u svim buotinama u toku izvoenja istranih radova uz upotrebu standardnog dubinomjera (cm tanosti) a nakon izvoenja buotine su zatiene da b se u toku realizacije poslova vrilo jo 7 mjerenja nivoa podzemnih voda.

Interpretacija nivoa podzemnih voda trase metodom krigovanja.

Slika:

INTERPRETACIJA REZULTATA C.B.R METODOM KRIGOVANJA

Slika:

INTERPRETACIJA REZULTATA SPT-a METODOM KRIGOVANJA

Slika:

INTERPRETACIJA NOSIVOSTI METODOM KRIGOVANJA

Slika:

REFERENCES [1]elikovi R. - Rudarska mjerenja, RGGF Tuzla 2006. god.

[2]Golden Software, Inc., 2002., Surfer-Guide 809 14th Street, Golden, Colorado 80401-1866, U.S.A.

[3]AutoCAD 2012 and AutoCAD LT 2012 Essentials, Scott Onstott, University of California, June 2011 [4] Hidrogeoloka istraivanja Miomir M. Komatina, Geozavod, 1990 [5]Fizika geologija Ljubomir R. Sarajevo 2011. RGGF Tuzla i GF Sarajevo

[6]Engineering Geology Elsevier B.V May 2009 MSCT Philadelphi

[7] Landslide Hazard and Risk, Malcom G. Anderson, Michael J. Thomas Glade Wiley, 2007

[8]Geoloko kartiranje Hazim H. Sarajevo 2009 godine. RGGF www. rockware. com

www.goldensoftware.com

www. autodesk.com