Sazetak_2704092

IPZ Uniprojekt TERRA ZAGREB Babonićeva ulica 32

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ

AQUAPARK DALMATIA DUGOPOLJE

Sažetak za javni uvid

travanj, 2009. rev. 1

IPZ Uniprojekt TERRA d.o.o. Babonićeva 32, 10000 Zagreb tel. +385 1 4635496 fax. +385 1 4635498 [email protected] www.ipz-uniprojekt.hr

IPZ Uniprojekt TERRA TD 01/09

NASLOV: STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ AQUAPARK DALMATIA DUGOPOLJE

NOSITELJ ZAHVATA: Margaritum d.o.o. Savska cesta 106

10000 Zagreb UGOVOR broj: TD 001/09 IOD br. T-06-P-1439-315/09 VODITELJ STUDIJE: Danko Fundurulja, dipl.ing.građ. IZRAĐIVAČI:

IPZ Uniprojekt TERRA Danko Fundurulja, dipl. ing. građ.

Tomislav Domanovac, dipl. ing. kem. tehn.

Suzana Ćurko, dipl. ing. arh.

Jakov Burazin, dipl.ing.građ.

IPZ Uniprojekt MCF Goran Pašalić dipl. ing. rud.

Mladen Mužinić, dipl. ing. fiz.

Martina Cvjetičanin, dipl.ing.građ.

Vanjska suradnja Medeja Pistotnik, dipl.ing.biol. Mirjana Meštrić, dipl.ing.agr.-uređ.krajobraza

Prof.dr. Mladen Gledec, dipl.ing.

Mr.sc Miroslav Katić, arheolog

INTERNA KONTROLA: Sandra Novak Mujanović, dipl.ing.preh.teh.

rev. 1 (rev.0 – 02/09; rev.1 – 04/09)

Direktor IPZ Uniprojekt TERRA Danko Fundurulja, dipl.ing.



Studija o utjecaju na okoliš – Aquapark Dalmatia - Dugopolje Sažetak za javni uvid

IPZ Uniprojekt TERRA TD 01/09 str. 1

6. Sažetak Studije Sportsko rekreativni zahvat Aquapark Dalmatia nalazi se u Općini Dugopolje i prostire se

na površini od cca 12 ha. Područje zahvata omeđeno je sa sjeveroistočne strane autocestom Split-Zagreb (naplatne kućice), a s jugozapadne strane prometnicom uključenom u zoni UPU-a Podi-zapad

Zahvat je planiran Prostornim Planom uređenja Općine Dugopolje, gdje je po namjeni predmetni zahvat sportsko rekreativna zona – Aquapark, odnosno Urbanističkim planom uređenja sportsko rekreativne zone Aquapark općina Dugopolje.

Prostor aquaparka planiran je tako da svojim sadržajima čini jedinstvenu prostornu cjelinu. Zahvat objedinjuje katastarske čestice dio 1913/46, dio 8339/6, dio 1914/74, dio 1914/22, dio 1914/21, dio 1914/18, 1914/126, dio 1914/100.

Slika 6./1 Lokacija zahvata u sklopu radne zone Podi

Cijeli zahvat može se podijeliti u tri glavne cjeline: aquapark, zatvoreni objekt s

akvarijem te parkiralište.

Dispozicija aquaparka je rađena prema iskustvima sličnih objekata. Na istočnoj će se strani grupirati prostori sa bazenima za kupanje (bazeni za odrasle, bazeni za djecu, bazeni sa umjetnim valovima, "lijena rijeka") sa svim pratećim prostorima (sanitarije, tuševi, plaže za sunčanje), dok se u centralnom i zapadnom dijelu smješta više zabavni karakter (tobogani, dječja igrališta, sportski tereni i sl). Oko cijelog sportsko rekreativnog kompleksa predviđa se prometnica za vožnju turističkog vlaka čime bi se upotpunio kompletan ugođaj.



Slika 6./2 Shematski prikaz zahvata

Slika 6./3 Pročelja glavnog objekta



Slika 6./4 Uzdužni presjek-pogled budućeg aquaparka "Dalmatia"

Kompleks sadrži skup rekreacijskih bazena različitih sadržaja: veliki rekreacijski bazeni, dječji bazeni, bazen sa valovima, spora rijeka, brza rijeka, tobogani, jacuzzi. Rad bazena je predviđen na vodu iz vodotornja (20%) te na rekuperaciju otpadne vode (80%) na način da se voda dovede u stanje kvalitete vode iz vodotornja. Predviđena je obrada vode u zatvorenom i kontinuiranom toku, pri čemu se održava zahtijevana kvaliteta, bistrina i bakteriološka čistoća.

U neposrednoj blizini bazena, ispod nivoa vode pored bazenske školjke ili strojarnice, izvest će se kompenzacijski bazen koji jamči stalno prelijevanje te dopušta cjelovito sakupljanje preljevne vode. Uz to, kompezacijski bazeni imaju odgovarajući kapacitet akumulacije za pranje jednog po jednog filtra u protustrujanju, bez potrebe zatvaranja bazena. Dopunjavanje bazenskog sustava svježom vodom u kompenzacijski bazen, vršiti će se automatski. Potrebe za dopunjavanjem javljaju se zbog protustrujnog ispiranja filtara koje će zahtijevati cca 6 m3 vode po 1 m2 korisne površine filtrirnog sloja u pojedinom filtru, potrebi dodavanja svježe vode od 30 l po kupaču dnevno i zbog hlapljenja vode s površine bazena, koje ovisno o razlici temperatura bazenske vode i zraka te relativnoj vlazi u zraku iznosi 0,1 - 0,2 l/h po m2 vodne površine bazena.

Cijeli sustav bazenske tehnike radi sa vodom iz vodotornja te s vodom iz rekuperacijskog sustava. Zbog toga je za početno punjenje i nadopunjavanje bazena, u svaki kompenzacijski bazen doveden priključni cjevovod gradskog vodovoda. Dopunjavanje bazenskog sustava svježom vodom iz vodovodne mreže u kompenzacijski bazen, vršiti će se automatski.

Distribucija i cirkulacija vode u bazenima vrši se ubacivanjem s dna bazena te njenim prihvatom sa stalnim prelijevanjem pomoću bočnih preljevnih kanala. Ovaj sistem ubacivanja vode u bazen, ostvaren je određenim brojem mlaznica s radijalnim mlazom koje su smještene na dnu bazena, čime se jamči dotok obrađene vode u bilo kojem mjestu bazena.

Za dezinfekciju vode predviđen je automatski sustav za mjerenje i regulaciju kemijsko-dezinfekcijskih parametara vode. Sustavom za dezinfekciju i regulacije pH vrijednosti upravlja procesor, koji na osnovi kontinuirane analize bazenske vode i zadane vrijednosti parametara daje impulse za rad sistema za dezinfekciju i dozirne crpke za ubacivanje korektora pH faktora, te kontinuirano na displeju pokazuje trenutne vrijednosti slobodnog klora, redox potencijala i pH vrijednosti te temperatura bazenske vode. Pripadajući dozatori stalno ubrizgavaju sredstvo za dezinfekciju na bazi klora i sredstvo za kiselost, uzimajući ih iz odgovarajućih posuda.

Prostor za skladištenje navedenih kemikalija nalazi se uz strojarnicu bazenske tehnike i fizički je odvojen od ostalih prostorija. Prostorija je u obliku betonske tankvane i ima prisilnu ventilaciju s uključivanjem ventilacije pri otvaranju vrata. Na donjem dijelu vrata mora biti rešetka. Sredstvo za kloriranje (hypoklor) nalazi se u dvije posude zapremine 0,5 m3. Obzirom na



potrebnu koncentraciju klora u bazenskoj vodi od 3 mg/l za kloriranje kompletne količine vode potrebno je 138 kg klora tako da je sa dva spremnika osigurana potrebna količina. Zamjenu posuda obavljat će ovlašteni distributer.

Sva voda koja se ispušta sa lokacije mora zadovoljavati uvjete iz Pravilnika o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u opasnim vodama (NN 94/08). U tu svrhu otpadna voda se skuplja u neutralizacijski bazen gdje se deklorira pomoću automatskog dozatora. Isti proces dekloriranja se vrši i kod otpadne vode tijekom pranja filtara. Oprema za dekloriranje je dimenzionirana za slučaj pražnjenja kompletnog bazena.

Fizikalno kemijski tretman otpadnih voda nastalih nakon ispiranja bazenskih filtera obavljat će se primjenom sustava AquaREC®. Primjenom ovog sustava postiže se reciklaža otpadnih voda nastalih nakon ispiranja bazenskih filtara sa učinkovitošću od 90 % količine vode koja bi se u standardnom postupku morala odstraniti u kanalizaciju ili prirodni recipijent. Osim uštede od 90 % vode štedi se i na energiji potrebnoj za grijanje svježe vode koja bi se trebala nadoknaditi nakon ispiranja filtara. Postrojenje će biti smješteno u strojarnicama svake bazenske jedinice, a obrađuje otpadnu vodu akumuliranu u bazenu za neutralizaciju i vraća 90 % obrađene vode povratno u sustav kompenzacijskog bazena. Preostalih 10 % otpadnih voda ispušta se u sustav oborinske odvodnje.

Sav eventualno nastali otpad nastao pročišćavanjem bazenskih voda zbrinut će se putem ovlaštene tvrtke.

Kao energent predviđena je električna energija. Budući da je u blizini lokacije planiran plinovod, u kasnijoj fazi moguć je priključak zahvata na plinsku mrežu.

Ugostiteljsko-turistički objekt sa sadržajima vezanim za aquapark (svlačionice, tuševi, sanitarni čvorovi, ambulanta) smješten je u zapadnom dijelu. U arhitektonskom oblikovanju iznad pasaža se predviđa prostor polivalentnih dvorana koji ujedno služe i kao nadstrešnica pasažu. U sklopu prizemlja nalazi se veliki ulazni hol i recepcija, svlačionice i garderobe sa centralnim sanitarijama i tuševi za korisnike aquaparka. Uz jugozapadno pročelje smještene su ambulanta i dva poslovna prostora (prodavaonica prateće opreme). Prvi kat u svom istočnom dijelu ima veliki cafe za korisnike aquaparka, a u zapadnom dijelu wellness. Drugi kat projektiran je sa drugim dijelom wellnessa u zapadnom dijelu, restoranom u istočnom i polivalentnom dvoranom iznad pasaža. Treći kat obodno uz južnu, zapadnu i sjevernu stranu predviđa dvokrevetne sobe dok su u istočnom dijelu smještene kongresne dvorane. Četvrti kat također predviđa sobe i dio sa uredima uprave aquparka.

Istočni dio objekta je predviđen kao akvarij sa ulazom iz centralnog pasaža. Sam akvarij je prostor koji se sastoji od 70-tak zasebnih malih akvarija u kojima će se nalaziti različite vrste riba (ribe atlanskog oceana, pacifika, tropske i dr.). Punjenje akvarija vodom predviđeno je iz cisterni (ovisno o vrsti riba) uz mogućnost nadopunjavanja u ovisnosti o kvaliteti vode. Svi su akvariji zatvoreni tako da nema ispuštanja vode. Oko akvarija sa vanjske strane predviđen je servisni hodnik koji ima vezu sa skladištem i tehnikom akvarija u istočnom dijelu.

Za grijanje objekta predviđeno je kombinirano grijanje ventilokonvektorima i radijatorima. Ogrjevna energija se dobiva iz toplinske pumpe. U prostorima koji će se grijati i hladiti postavljeni su ventilokonvektori dok su u sanitarnim čvorovima postavljeni radijatori.

Na građevinskoj čestici planirana je velika parkirališna površina za potrebe prometa u mirovanju za potrebe aquaparka, cca 1390 parkirališnih mjesta za osobne automobile i 29 parkirališnih mjesta za autobuse.



Vodoopskrba sportsko rekreacijske zone predviđa se sa vodoopskrbne cijevi za Koprivno. Predviđa se izgradnja još jedne vodovodne cijevi prije propusta, a koja je spojena na dovodnu (postojeću) vodovodnu cijev. Predviđen je ogranak za vodoopskrbu aquaparka kako bi se odvojila vodoopskrba aquaparka od vodoopskrbe Koprivna i ostalih naselja nizvodno. Od odvojka sa opskrbnog cjevovoda predviđa se vodovodno mjerilo za registriranje utroška vode. Iza vodomjera, koji je postavljen na javnoj površini, predviđaju se dvije trase vodovodne instalacije i to protupožarna instalacija i vodovodna instalacija za sanitarne potrebe, kao i bazensku tehniku. Budući da je predviđen rezervoar (vodospremnik) za dvodnevne potrebe vodom, predviđeno je da se na trasama vodovodne mreže (protupožarne i sanitarno-tehnološke) napravi mogućnost prespoja za punjenje spremnika vode za osiguranje dnevnih potreba za vodom, kao i mogućnost napajanja vodom iz dnevnog spremnika vode. Uz dnevni spremnik vode predviđa se hidrostanica sa kojom bi se osigurao potreban protok, kao i tlak u vodovodnoj mreži. Sistemom baj-pasa bi se regulirala opskrba vodom za potrebe aquaparka što znači da bi napajanje vodom bilo omogućeno ili iz vodovodne mreže ili iz dvodnevnog spremnika vode. Na ovaj način bi se osigurala stalna opskrba vodom aquaparka.

Vodovodna instalacija za potrebe zahvata, dimenzionirana je na pretpostavljene sanitarne potrebe za vodom, požarne potrebe, kao i sadržaje pod vodom. Protupožarne potrebe osigurat će se preko spremnika vode. Sanitarne potrebe za vodom su prema posjetitelju/dan (predviđa se 3000 posjetitelja).

Ploha pod vodom za bazene, umjetnu rijeku, vodni tobogan i ostale sadržaje iznosi 11.500 m2. Ukupna količina vode kod prvog punjenja bazena i ostalih pratećih sadržaja procijenjena je na 46.090 m3 od čega je zapremina rijeke 29.590 m3. Prvo punjenje bazena i ostalih pratećih sadržaja planirat će se tako da ne ugrozi vodoopskrbni sustav. Uzimajući u obzir predviđeno pročišćavanje voda, te predviđenih 3000 posjetitelja dnevno, izračunata je ukupna dnevna potrebna količina vode za aquapark (sanitarne potrebe, dopuna bazenske tehnike, ispiranje filtara, zalijevanje zelenih površina).

Proračun je preuzet iz Idejnog projekta Vodovod i kanalizacija Aquapark Dalmatia Dugopolje, Bertolino inženjering d.o.o. Split (prosinac 2008.).

Posebnim uvjetima - mišljenjem od strane VIK d.o.o. Split Klasa: UP/I-360-05/08-01/254 Ur.br.: 2181/1-14-06-08-3/MČ (Prilog 8) prihvaćeno je rješenje vodoopskrbe i rješenje odvodnje opisano u navedenom Idejnom projektu.

Prema prostorno-planskoj dokumentaciji na području zahvata predviđena je razdjelna kanalizacija. Predviđen je spoj sanitarne kanalizacije (otpadne vode) na vanjsku sanitarnu kanalizaciju. Obzirom na ograničene količine otpadne vode koje može primiti crpna stanica, predviđena je protočna retencija (sa dozvoljenim protokom 6,0 l/s) za prihvat otpadne vode sa kontroliranim upuštanjem u kanalizacijski sustav. Aktiviranje crpne stanice uz retenciju predviđeno je preko signala koji bi uputio mjerač protoka crpne stanice kanalizacijskog sustava Dugopolja.

Bazenska voda od preljeva i ispusta bi se preko adekvatnih taložnica i pročišćivača upuštala u oborinsku kanalizaciju. Predviđa se tretman bazenske vode preko ionskih izmjenjivača, bez upotrebe klora sa stupnjem pročišćavanja koji osigurava razinu čiste oborinske vode.

Ukupna dnevna količina otpadnih voda (uz retenciju od 305,64 m3) koje će se ispuštati u kanalizacijski sustav iznosi 203,76 l. Oborinske vode s manipulativnih ploha skupljaju se sistemom slivnika i cijevi i dovode do separatora, nakon čega je predviđen spoj na planiranu



oborinsku kanalizaciju predviđenu prostorno planskom dokumentacijom. Do izgradnje sustava oborinske kanalizacije predviđene Prostornim planu i izmjenama i dopunama UPU Podi zapad, treba riješiti individualno oborinske vode. Oborinske vode od krovova mogu se upustiti u teren. Oborinske vode sa parkirališnih ploha i prometnica provode se kroz separator, a nakon separatora upuštaju se u internu kanalizaciju aquaparka, a koja se odvodi u sustav javne odvodnje zone odnosno u lagunu Kožnjak (koja se planira izgraditi) predviđenu za cijelu radnu zonu.

Vodopravnim uvjetima (Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za vodno područje dalmatinskih slivova, Split) Klasa: UP/I-325-06/08-01/0004962 Ur.br.: 374-24-4-08-2/AB (Prilog 9) propisano je da uporaba objekta nije moguća do izgradnje sustava odvodnje Dugopolje i priključenje na sustav Split-Solin.

Budući da je postojeća trafostanica 35/10 kV "Klis" već sada preopterećena, nužna je njena rekonstrukcija na veću snagu ili izgradnja nove trafostanice. Zbog strategije razvoja elektroenergetske mreže i postupnog izbacivanja 35 kV napona, ali i zbog jako velikog porasta opterećenja na području općine Dugopolje, planirana je na području općine izgradnja nove 110/10(20) kV trafostanice "Dugopolje" iz koje bi se kabelskom vezom napajala planirana zona aquaparka.

Mogući utjecaji zahvata na okoliš

Osim ambijentalne vrijednosti dalmatinskog krša i panorame, na samoj lokaciji zahvata nema zaštićenih područja temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08).

Slika 6./5 Položaj zahvata u odnosu na područja posebnih uvjeta korištenja



Lokacija zahvata ne nalazi se unutar područja Ekološke mreže RH. Najbliže područje EMRH – Mosor, Kozjak i Trogirska zagora (HR 1000027) nalazi se udaljeno približno 1 km od lokacije zahvata.

Slika 6./6 Položaj zahvata u odnosu na nacionalnu ekološku mrežu

Tijekom građenja mogući su neznatni negativni učinci na sastavnice okoliša: zrak, vode i

tlo te na razinu buke, koji će biti ograničeni na samu lokaciju zahvata.

Na razini izvođenja klasičnih građevinskih radova na gradilištu moguće je onečišćenje zraka prašinom i ispušnim plinovima te bukom od korištene mehanizacije. Onečišćenje zraka prašinom je usko lokalizirano na područje rada stroja.

Tijekom izgradnje postoji mogućnost onečišćenja tla gorivom i strojnim tekućinama isključivo uslijed incidentnih situacija (ljudska greška ili nemar). Pravilnom organizacijom gradilišta, i organiziranim zbrinjavanjem svih vrsta otpada ovaj se utjecaj svodi na najmanju moguću mjeru. Servisiranje, popravci i pranje strojeva obavljat će se izvan lokacije zahvata i vodozaštitne zone. Punjenje kamiona gorivom obavljat će se izvan lokacije, a za radne strojeve osigurat će se punjenje gorivom pomoću mobilne ekološke pumpe. Na lokaciji neće biti instaliran stabilni spremnik goriva.



Zbog vremenskog ograničenja na vrijeme izvođenja radova te zbog položaja zahvata unutar radne zone, mogući utjecaj bukom ne predstavlja značajniji utjecaj na okoliš.

Zbog pojačanog prometa kamiona za dovoz i odvoz građevinskog materijala mogu se očekivati negativni učinci na sve sastavnice okoliša na planiranim pristupnim cestama. Stoga, već u fazi pripreme građenja treba točno definirati prometne tokove.

Utjecaj na floru i vegetaciju tijekom izgradnje aquaparka ogleda se u trajnom gubitku površina istočnojadranskog kamenjarskog pašnjaka submediteranske zone. S obzirom da se zahvat izvodi na rubnom području industrijske zone s razvijenom mrežom prometnica, staništa ovog područja su zahvaćena antropogenim utjecajem, što značajno smanjuje vrijednost prirodnih staništa. U smislu faune ptica ne očekuje se značajniji posredni negativni utjecaj već samo izravni gubitak staništa. Kako se radi o zahvatu relativno malog obima i tipova staništa koji su Hrvatskoj dobro zastupljeni predviđeni negativni utjecaj neće biti značajan.

Za vrijeme korištenja objekata zahvata na predmetnoj lokaciji boravit će znatno povećan broj ljudi (do 3000) što će imati za posljedicu nastajanje otpadnih voda i krutog otpada, kao i povećano opterećenje lokalnih prometnica.

Budući da se kao energent koristi isključivo električna energija, utjecaj na zrak i atmosferu moguć je jedino uslijed povećanog prometa. Obzirom ne položaj zahvata u radnoj zoni, te na blizinu autoceste, utjecaj će biti minimalan odnosno neće promijeniti kategoriju zraka.

Prema prostorno-planskoj dokumentaciji na području zahvata predviđena je razdjelna kanalizacija. Predviđen je spoj sanitarne kanalizacije (otpadne vode) na vanjsku fekalnu kanalizaciju planiranu prostorno planskom dokumentacijom. Obzirom na ograničene količine otpadne vode koje može primiti crpna stanica, predviđena je protočna retencija (sa dozvoljenim protokom 6,0 l/s) za prihvat otpadne vode sa kontroliranim upuštanjem u kanalizacijski sustav.

Bazenska voda od preljeva i ispusta će se preko adekvatnih taložnica i pročišćivača upuštati u oborinsku kanalizaciju..

Oborinske vode s manipulativnih ploha skupljaju se sistemom slivnika i cijevi i dovode do separatora, nakon čega je predviđen spoj na planiranu oborinsku kanalizaciju.

Budući da se predmetna zona aquapark nalazi u II zoni sanitarne zaštite izvora Jadro kod utvrđivanja uvjeta korištenja prostora obavezno je poštivanje svih ograničenja i zabrana za II zonu utvrđenih Pravilnikom o utvrđivanju zona sanitarne zaštite (NN 55/02) u poglavlju 1.3. Zaštita krških vodonosnika, članak 22., 24. i 26. Hrvatske vode propisat će kvalitetu voda u uvjetima prilikom izdavanja vodopravne dozvole i dozvolbenog naloga.

Utjecaj bukom koja nastaje uslijed pojačanog prometa te raznih tipova zabave koja će se nuditi gostima, obzirom da je zahvat u sastavu radne zone odnosno zone gospodarske namjene te dovoljnu udaljenost zahvata od najbližih stambenih objekata, biti će je minimalan odnosno prihvatljiv za okoliš.

Na prometnicama u zoni utjecaja prometni tokovi koje će generirati rekreacijski centar “Aquapark Dalmatia”, uglavnom neće ugroziti raspoloživi kapacitet tih prometnica i njihovu propusnu moć, a jednako tako neće imati značajnije negativne sigurnosne implikacije. Novonastali prometni tokovi će izazvati određenu razinu prometne buke i vibracija te zagađenja atmosfere, no ipak to ne bi trebalo smatrati značajnijim negativnim ekološkim utjecajima primarno stoga što u zoni utjecaja ovoga centra nema stambenih objekata niti brojnijih objekata sa trajno prisutnim ljudima.

Tijekom korištenja uz pretpostavljenu maksimalnu posječenost od 3000 posjetitelja može se procijeniti da će na lokaciji nastajati oko 1,8 t komunalnog otpada dnevno odnosno, obzirom



na popunjenost tijekom godine, cca 325 t godišnje. Oko 40 % nastalog otpada odvojeno će se skupiti u zelenim otocima na samoj lokaciji dok će se ostatak putem ovlaštenog komunalnog poduzeća odvoziti, do uspostave županijskog centra Lećevica, na odlagalište Karepovac u Splitu ili Mojanka u Sinju.

Zahvat je zamišljen kao dugotrajno rješenje u prostoru, s potpuno riješenom infrastrukturom, a planirane aktivnosti ne generiraju štetan utjecaj na okoliš niti u slučaju uklanjanja objekata.

Predmetni zahvat predstavlja razvojnu značajku Općine odnosno Županije, budući da sličnog sadržaja nema. Realizacijom zahvata u neposrednoj blizini, stvaraju se osnovne pretpostavke za život u Dugopolju i okolnim općinama, otvaranjem radnih mjesta, a time i stvaranjem naselja Dugopolje kao urbaniziranog mjesta sa svom pripadajućom infrastrukturom kao i sadržajem.

Može se zaključiti da je zahvat AQUAPARK DALMATIA - DUGOPOLJE prihvatljiv za

okoliš uz primjenu mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša.

Mjere zaštite okoliša

Mjere zaštite tijekom građenja

1. Projektom organizacije gradilišta odrediti odlagališta građevnog materijala te odrediti površine za kretanje i parkiranje vozila i teške mehanizacije, kako bi se utjecaj na okoliš smanjio u najvećoj mogućoj mjeri.

2. Prilikom izvođenja zemljanih radova humusni sloj kontrolirano odlagati i kasnije koristiti za uređenje okoliša. Privremeni višak zemljanog materijala te kamenja nastao prilikom zemljanih radova odvojeno odlagati na za tu svrhu unaprijed određeno mjesto te maksimalno reciklirati i koristiti pri izgradnji objekata aquaparka.

3. U slučaju da se prilikom građenja naiđe na arheološke nalaze, u skladu sa zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03) provesti arheološka istraživanja. Izgradnju usuglasiti sa konzervatorskim smjernicama ''Uprave za zaštitu kulturne baštine – Konzervatorski odjel u Splitu'' a temeljem Klase: 612-08/00-05/52 u UrBr:532-04-15/00-05-8 koje glase: (utvrđenim u UPU-a proizvodno poslovne zone Podi zapad Općina Dugopolje.

4. Suhi materijal, prilikom prijevoza, vlažiti i prekrivati ceradom. Strojeve i vozila koji se koriste na gradilištu držati pod nadzorom u pogledu količine i kakvoće ispušnih plinova.

5. Servisiranje, popravke i pranje strojeva obavljati izvan lokacije zahvata i vodozaštitne zone.

6. Punjenje kamiona goriva obavljati izvan lokacije, a za radne strojeve osigurati punjenje gorivom pomoću mobilne ekološke pumpe. U slučaju incidentnog ispuštanja goriva, odmah pristupiti sanaciji odnosno ukloniti/zbrinuti onečišćeno tlo

7. Na gradilištu postaviti kontejnere za odlaganje otpada, a njihovo redovito pražnjenje ugovoriti s ovlaštenim trgovačkim društvom.

8. Tijekom izgradnje zahvata postaviti prijenosne sanitarne čvorove, te s ovlaštenom tvrtkom ugovoriti zbrinjavanje sadržaja.

9. U projektima prometnica i prometnih površina maksimalno voditi računa o karakteristikama korisnika te svim njihovim mogućnostima i ograničenjima, kako se ne bi



napravile neke greške ergonomske prirode, koje bi mogle rezultirati prometnim nesrećama „vezanim uz prostor“. To se u prvom redu odnosi na raskrižja i spojna mjesta s javnom cestovnom mrežom, ali i na servisne prometnice te na promet u mirovanju u krugu lokacije.

10. Pri izgradnji spojnica servisnih cesta na javnu cestovnu mrežu voditi računa o nesmetanom odvijanju prometa na javnim cestama. Pripremiti posebnu privremenu regulaciju prometa prema odgovarajućem prometnom projektu.

11. Pri planiranju hortikulturalanog uređenja izbjegavati potencijalno invazivne biljne vrste.

12. Radove uklanjanja vegetacije (čišćenje terena) izvoditi izvan glavne sezone gniježđenja ptica (travanj – lipanj).

13. Osigurati odvojeno sakupljanje svih vrsta otpada koji nastaje tijekom izgradnje zahvata te isti predavati ovlaštenim sakupljačima.

14. Izraditi projekt krajobraznog uređenja u sklopu izrade glavnog projekta. Zahvat uklopiti u postojeći krajobraz uz poštivanje lokalnih krajobraznih značajki. Krajobraznim projektom omogućiti razvoj doprirodnih krajobraznih struktura, ublažiti geometriju i umjetne boje aquaparka te smanjiti izgrađene površine

Mjere zaštite tijekom korištenja

15. Uporaba zahvata do izgradnje sustava javne odvodnje i priključenja na kanalizacijski sustav Split-Solin nije moguća.

16. Odvodnju otpadnih voda (sanitarne, oborinske, bazenske) riješiti razdjelnim sustavom kanalizacije s priključenjem na odgovarajuće sustave javne odvodnje, sukladno uvjetima nadležnih institucija i komunalnih organizacija.

17. Odvodnju sanitarnih otpadnih voda riješiti priključkom na sustav javne odvodnje otpadnih voda radne zone po izgradnji istog, a prema uvjetima nadležnog komunalnog poduzeća.

18. Prije spoja na kanalizaciju, otpadne vode dovesti na kvalitetu komunalnih otpadnih voda.

19. Kanalizacijska mreža mora biti vodonepropusna te dimenzionirana i postavljena tako da omogući sveukupnu oborinsku, kao i sanitarnu odvodnju zone planiranog zahvata.

20. Oborinske površinske vode s parkirališta odnosno manipulativnih površina nakon tretmana u separatorima ulja s taložnicama mulja ispuštati u sustav oborinske odvodnje radne zone Podi-zapad.

21. Bazenske vode nakon pročišćavanja ispuštati u sustav oborinske odvodnje zone.

22. Čiste krovne oborinske vode upustiti u teren (kroz upojni bunar) bez ugrožavanja okolnih objekata ili površina. Predvidjeti mogućnost korištenja ovih voda za zalijevanje zelenih površina.

23. Sastav sanitarnih otpadnih voda i bazenskih voda održavati i kontrolirati u skladu s važećim propisima, odnosno vodopravnom dozvolom i dozvolbenim nalogom za ispuštanje voda.

24. Otpadne vode iz kuhinje restorana propustiti kroz mastolov prije konačne dispozicije u sustav javne odvodnje.

25. Predvidjeti tretman (aeriranje/osvježenje) vode koja se zadržava u retenciji.

26. Sukladno Pravilniku o utvrđivanju zona sanitarne zaštite zabranjeno je deponiranje otpada i svako skladištenje nafte i naftnih derivata.



27. U transformatorskoj stanici projektirati vodonepropusni bazen volumena dovoljnog za prihvat kompletnog sadržaja transformatorskog ulja u trafostanici.

28. Redovito pratiti stanje separatora ulja i masti, osigurati njihov ispravan rad i pražnjenje prema potrebi. Zbrinjavanje materijala iz taložnica, te prikupljenog ulja i masti, treba povjeriti ovlaštenom trgovačkom društvu.

29. Sukladno izrađenim prometnim projektima postaviti odgovarajuću prometnu signalizaciju koja će posjetitelje jasno i nedvosmisleno voditi do lokacije.

30. Osigurati odvojeno sakupljanje svih vrsta otpada koji nastaje tijekom korištenja zahvata te isti predavati ovlaštenim sakupljačima.

Program praćenja stanja okoliša

1. Tijekom korištenja zahvata potrebno je pratiti kakvoću i količinu sanitarnih i bazenskih otpadnih voda, sukladno uvjetima koje će propisati vodopravna dozvola i dozvolbeni nalog.

2. Kontrolirati kakvoću oborinskih voda nakon tretmana u separatoru. Broj kontrola i dinamika uzorkovanja odredit će se Vodopravnom dozvolom.



PRILOZI

Prilog 1 Topografska karta šireg područja

Prilog 2 Digitalna ortofoto karta šireg područja

Prilog 7. Potvrda o prihvatljivosti zahvata za prirodu

Prilog 8. Posebni uvjeti – Vodovod i kanalizacija Split

Prilog 9. Vodopravni uvjeti


IPZ Uniprojekt TERRA TD 01/09 Prilog

PRILOG 1. Topografska karta šireg područja



PRILOG 2. Digitalna ortofoto karta šireg područja



PRILOG 7. Potvrda o prihvatljivosti zahvata za priordu



PRILOG 8. Vodovod i kanalizacija Split – Posebni uvjeti



PRILOG 9. Vodopravni uvjeti





Documents

Sazetak_2704092